Radomir Sui Zavod za kolstvo

Rad po grupama - po emu se novi obrazovni program razlikuje od starog? - karakteristike tradicionalne i savremene nastave

Tradicionalna nastava
Nastava orijentisana na realizaciju sadraja programa naglasak je na nastavniku i procesu poduavanja Praenje i vrednovanje kvaliteta obrazovanja svodi se na praenje i vrednovanje realizacije programa.

Savremena nastava
Nastava orijentisana na realizaciju ciljeva i ishoda naglasak je na ueniku i procesu uenja praenje i vrednovanje kvaliteta obrazovanja usmjereno je na mjerenje stepena ostvarivanja ishoda

Osnovna pitanja na koja odgovara novi obrazovni program: ta su ciljevi uenja nastavnog predmeta (opti i operativni) ta je sadraj uenja (teme i pojmovi) Kako treba uiti dati predmet (aktivnosti uenja, korelacije i didaktike preporuke

ta su oekivani ishodi uenja (standardi znanja i nain vrednovanja)

Opti ciljevi predmeta

Zato?

Kako?

ta?
Korelacije
Obezbjeuj u cjelovitost znanja kvalitet znanja

Operativni Aktivnosti ciljevi U nastavnoj Obezbjeuju situaciji kvalitet operativne procesa ciljeve nastavnik dalje uenja
prevodi u ciljeve asa

Pojmovi Ukazuju na sadraje na kojima se realizuju odreeni ciljevi

Ishodi programa

Nastavni program

Razvojni pristup Polazite za planiranje nastave su ciljevi uenja (zato se ui) i ishodi uenja (ta e uenik na kraju znati/moi da uradi)

Sadrajni pristup
Dominantno odgovara na pitanje ta se ui? Ukazuje na to ta nastavnik u nastavi treba da predaje. Ciljevi su uopteni i realno nijesu pomo nastavniku prilikom organizovanja nastave. U programu nije jasno ta e uenicina kraju uenja znati. Nijesu definisani ishodi

Pripremanje nastave
Razvojni pristup Nastavnik polazi od cilja uenja i planira, ne svoju, ve aktivnost uenika na asu. Sadraj pripreme u sutini podrazumijeva povezivanje CILj UENJA AKTIVNOSTI UENIKA Nastavnik planira aktivnosti uenja koje obezbjeuju ostvarivanje predvienog cilja Sadrajni pristup Nastavnik planira svoju aktivnost predavanje. Polazi od konkretnih tema i planira nain na koji moe optimalno da prezentira (prenese) ueniku date sadraje.
7

Poloaj uenika i nastavnika u nastavi

Razvojni pristup Na nastavnom asu dominantna je

aktivnost uenika.
Uloga nastavnika je da stvara nastavne situacije za uenje, da osmiljava aktivnosti uenja, da vodi i usmjerava uenikovu aktivnost uenja.

Sadrajni pristup Na asu je dominantna aktivnost nastavnika. Nastavnik izlae, pokazuje, objanjava, sistematizuje temu o kojoj je rije, dok uenik, sa druge strane, manje ili vie pasivan primalac informacija (slua, pamti, zapisuje ponavlja i sl.

Ishodi programa
Razvojni pristup Praenje i vrednovanje procesa nastave i uenja Podrazumijeva praenje i vrednovanje ishoda uenja.

Sadrajni pristup Mjera realizacije programa je realizacija svih tema, predvienih programom od strane nastavnika. Stvarni ishodi odnosno stvarni rezultati nastave, manje vie su nepoznati.
9

Uloga i kompetencije nastavnika

Razvojni pristup Pored poznavanja sadraja nastavnik treba da poznaje i metode nastave/uenja. Treba da zna koje aktivnosti uenja obezbjeuju ostvarivanje predvienih ciljeva/ishoda procesa nastave/uenja.

Sadrajni pristup Nastavnik sebe doivljava kao strunjaka za oblast koju predaje. Njegov zadatak je predavanje i tumaenje sadraja programa, a zadatak uenika je uenje.
10

SADRAJI

CILJEVI - ISHODI

uiti znanje

uiti uenje

11

Uloge nastavnika Predava

II

III

IV

Organizator nastave Partner u pedag. Komunikaciji Strunjak za svoju oblast

Tradicionalna nastava Savremena nastava

12

Uenje kao aktivan proces trai promjenu u onome to nazivamo dobrim nastavnikom.

Dobar nastavnik nije vie onaj koji moe to bolje i razumljivije prenijeti uenicima odreeno znanje.

Danas je osnovni zadatak dobrog nastavnika da ukljui uenike u aktivnosti u kojima e sami sticati znanje.

13

faktori koji utiu na ishode

14


, , , , ... , ( ) - - , .... -

15

REZIME: Pored tradicionalne uloge da kompetentno tumai sadraje programa u savremenoj nastavi nastavnik: Osmiljava proces uenja (planiranje i pripremanje nastave/uenja) organizuje proces uenja (daje zaduenja uenicima, koordinira uenje i sl.) vodi i usmjerava proces uenja (diskutuje sa uenicima, dodatno ih motivie, usmjerava njihove aktivnosti i sl.) procjenjuje efikasnost uenja i prilagoava uenje specifinim potrebama i mogunostima uenika (evaluacija i samoevaluacija) Ove uloge su nuan uslov za ostvarivanje ciljeva programa. Predavanjem bez aktivnog uea uenika u procesu uenja, nije mogue ostvariti predviene ciljeve novih programa u koli.

16

PRAVO UENIKA NA:

Kvalitetno obrazovanje Posebnost i individualan pristup Slobodno iznoenje svoga miljenja

Uee u procesu uenja Dovoljno vremena da razmisli Pravo na greku

17

SITUACIJE U PRAKSI KOJE UKAZUJU NA POGREAN PRISTUP:

Dominacija nastavnih metoda ex cathedra akcenat na aktivnostima nastavnika, a ne uenika (izlaganje pouavanje) Pritisak koji se vri (i na nastavnike i na uenike) da se gradivo pree, a ne da se steknu znanja i vjetine Neusklaenost aktivnosti u nastavi i aktivnosti koje se provjeravaju Provjera znanja i oblikovanje ocjene na temelju jedne i jedine metode procjenjivanja (usmeni ispit, testovi sa zadacima objektivnog tipa). Veliki broj uenika malo voli fiziku i smatra je nevanom, nezanimljivom i nerazumljivom.

18

Koji su uzroci rairenog vjerovanja mladih ljudi da je kolska fizika nevana, nezanimljiva i nerazumljiva? Kratak odgovor je: neodgovarajua nastava fizike ta je neodgovarajue u tradicionalnoj nastavi fizike? Kroz udbenike i predavanja nastavnika fizika se predstavlja kao skup gotovih znanja (definicije pojmova i formulacije zakona), a ne kao proces i metodologija stvaranja novog znanja. Dobar uenik je onaj koji je u stanju da ta znanja ponovi ili ih primijeni uvrtavanjem brojeva u neku formulu. Mladi ljudi zavedeni takvom dosadnom i sterilnom modifikacijom prirode fizike, formiraju prema njoj krajnje odbojan stav i, u potpuno neodgovarajuem trenutku, donose ivotne odluke od sudbonosne vanosti: studirau onaj fakultet na kojem ne postoji fizika.

19

Vjerovanje da je fizika skup definicija i formula krajnje je pogreno. Formalne definicije fizikih pojmova i matematike relacije koje najpreciznije izraavaju fizike zakone predstavljaju kulminaciju a ne poetak i sr procesa naunog razmiljanja o prirodnim pojavama. Sva duboka nauna znanja su odgovori na niz inteligentno postavljenih pitanja prirodi u formi briljivo planiranih ogleda i eksperimenata. Kao to rijei u svakom jeziku nastaju u naoj tenji da to preciznije iskaemo svoje misli, tako i nove fizike pojmove kreiramo i oblikujemo da bismo mogli prirodi postaviti to bolja pitanja ili jo bolje razumjeti njene, ponekad, zaista zagonetne odgovore. Autentina istorija fizike, koja je nepravedno zanemarena ili pojednostavljena u udbenicima fizike, pokazuje kako prihvatanje novih ideja nije nimalo jednostavan proces. Galileo je morao napisati mnogo stranica da bi naunike svoga doba pokuao ubijediti da dvostruko kretanje Zemlje (oko svoje ose i oko Sunca) nije tako apsurdna i neprihvatljiva ideja kakvom se inila i da njihovi argumenti protiv Zemljine rotacije i revolucije nijesu nimalo konkluzivni.
20

Nove ideje se u autentinoj nauci predoavaju strpljivo i uz puno potovanja za skepticizam onih koji im se , iz raznih razloga, opiru. Taj skepticizam se moe pobijediti samo ako se jasno dokae da protivargumenti koje su u stanju smisliti i prezentovati skeptici nijesu valjani. Sueljavanje suprodstavljenih argumenata je sutina ljudskog znanja o materijalnom svijetu. Nauka je u svojoj najdubljoj biti, nain razmiljanja o svijetu koji maksimalno uvaava vanost dijaloga sa drugaijim nainom miljenja i koji priznaje ogled eksperiment kao vrhovnog sudiju u ocjeni valjanosti ideja i njihove primjerenosti stvarnom svijetu. Ako je u samoj nauci prihvatanje novih znanja sloen i spor proces u kojem je nuno strpljivo argumentovanje i briljiva upotreba jezika, metafora, analogija, onda je neodgovorno i, pedagoki nekorektno, oekivati da e ta znanja uenicima, ve u prvom susretu, izgledati prihvatljiva i smooigledna.
21

Ako se kroz nastavu fizike sistematski zanemaruje aspekt fizike povezan sa stvaranjem znanja, uenici ostaju dvostruko uskraeni. S jedne strane, ostaju im nepoznati sutina fenomena nauke i autentine epizode intelektualne istorije ovjeanstva, a s druge, nemaju priliku da se istinski pozabave istraivanjem sopstvenog razmiljanja o spoljanjem svijetu. Propagiranjem kulture razmiljanja fizika od dosadnog i omraenog kolskog predmeta postaje kontekst za intelektualnu avanturu upoznavanja svijeta i sopstvenih mentalnih potencijala.
Sa tim ciljem i PROCESNO RAZVOJNO PLANIRANJE istie ulogu aktivnosti uenika u procesu uenja, kao i vrijednost procesa uenja KAKO SE UI? Takoe i vanost odnosa CILJ UENJA METOD (AKTIVNOST UENJA).

22

Koje metode i tehnike uenja koristite u sopstvenoj nastavnoj praksi?

23

Sadraj uenja

Znanje O ... Znati KAKO...

Aktivnosti uenja

Vjetine. Vrijednosti

KOMPETENCIJA

24

Kako uenici razmiljaju pri rjeavanju fizikih problema? Analiza Relacije Pristup
Akcenat na: Analizi zadataka problema i oblikovanju pristupa tj. plana rjeavanja problema Interpretaciji rjeenja i rezimeu na kraju rjeavanja problema

Izvoenje raunanje
STRATEGIJE RJEAVANJA FIZIKIH PROBLEMA UENICI

Izlaganje interpretacija

EKSPERTI
25

Mehaniko

Smisleno

Verbalno Receptivno

Praktino Uenje putem otkria Divergentno

INTERAKTIVNO

Konvergentno
Transmisivno

26

PRIMJER

Sila potiska. Arhimedov zakon

U

E Nj DAKLE E

Fp = F2 F1

F1

R
A Z U M I

KORACI

F2

J E

V
A Nj E M

Fp = 0gV

UENJE NAPAMET

27

verifikuj model napravi model rjeenja analiziraj podatke

Reproduktivno miljenje usmjereno analiziranju, pamenju i reprodukciji

uzmi podatke

kreiraj ogled
pretpostavi postavi problem zapazi posmatraj
28

Stvaralako miljenje usmjereno ka sintezi

Smisleno uenje
Stepen razumijevanja odreenog sadraja predstavlja osnovu za razvrstavanje aktivnosti uenja na ovoj dimenziji. Razumjeti znai povezati, dovesti u odnos ono to je novo sa onim to se od ranije zna, pa kada nije mogue uspostaviti takav odnos, jedino to ueniku preostaje jeste da odreeni sadraj naui napamet. Veinu onoga to ui uenik treba da naui sa razumijevanjem.

29

Praktino naspram verbalnog uenja: Pisanje Crtanje grafika, sheme i sl. Korienje kompjutera Sreivanje podataka u tabeli

Ukljuuje uenje vjetina. Usmjereno je na razvoj kompetencija Blie je proceduralnom znanju

30

Receptivno naspram uenja putem otkria

Cilj receptivnog uenja je usvajanje znanja

Uenje putem otkria: Sadraj uenja nije unaprijed dat ve je zadatak uenika da ga samostalno otkrije. To su sve one nastavne situacije koje zapoinju nekim problemom ili pitanjem. Ciljevi uenja putem otkria su mnogo iri. Pored znanja obuhvataju vjetine usvajanja znanja i rjeavanja problema. Ovaj oblik uenja podstie samostalnost uenika i razvija njihovu elju za znanjem i usavravanjem.

31

Konvergentno naspram divergentnog uenja Divergentne su sve nastavne situacije gdje nastvnik ne lovi greke uenika ve prihvata mogunost razliitih gledanja i ponuenih rjeenja uenika.

grupa osnovnokolaca koristei jednostavnu vagu mjere razliite objekte da bi ih poreali od onog koji ima najmanju do onoga koji ima najveu masu.

divergentno miljenje trai razliite naine definisanja i interpretiranja problema.

32

Znaaj divergentnog i konvergentnog miljenja za kreativnost

Divergentno miljenje otvara nove ideje i mogua rjeenja. Konvergentno miljenje kritiki propituje ideje i pronalazi najbolja rjeenja.

33

Transmisivno naspram interaktivnog uenja

Znanje koje se saoptava i razmjenjuje sa drugim bolje se razumije Odluujuu ulogu u razvoju imaju zajednike aktivnosti uenika i nastavnika na sadrajima programa. Jedino u grupi, u interakciji i komunikaciji sa drugima, uenik moe da razvije socijalne vjetine kao to su : argumentovani dijalog, tolerantnost, solidarnost i sl.

34

Interakcija meu uenicima u grupi:

NASTAVNIK

Poveava se mogunost uea u aktivnostima veeg broja uenika

Omoguava stvarnu dvosmjernu interakciju.

35

Nastavnik jedan uenik:

NASTAVNIK

Postoji aktiviranje jednog uenika, koje moe biti i intenzivno i smisleno, ali je po pravilu stepen aktivnosti svih ostalih uenika vrlo mali.

36

Hor:

NASTAVNIK

Stepen aktivnosti uenika i smislenost aktivnosti su problematini.

37

Cilj je da to je mogue vei broj uenika bude ukljuen u pedagoku interakciju i relevantne aktivnosti uenja u svim sekvencama procesa nastave/uenja Modeli pedagoke interakcije:

NASTAVNIK

Transmisija: stepen aktivnosti uenika je vrlo nizak

38

Komunikacija nastavnika sa svima, sa svakim lanom grupe:

NASTAVNIK

Ovaj model je teko realizovati, ali ne i nemogue.

39

Napraviti iskorak : da u koli bude vie smislenog, a manje mehanikog uenja da pored prenoenja znanja kola pokloni panju i razvoju vjetina Da uenici u koli stiu znanje, ali i da se razvija njihova sposobnost sticanja znanja Da razvijaju i stvaralako miljenje Da pored kognitivnog razvoja kola doprinese i socijalnom razvoju

uenika
Interakcijom razliitih intelektualnih aktivnosti uenika, u razliitim socijalnim kontekstima uenja i na razliitim intelektualnim sadrajima mogue je obezbijediti razvojnu ulogu kole i formativnu prirodu kolskog uenja.

40

Stare vrijednosti

Zahtjevi koje nastavnik postavlja ueniku u nastavi

Ko? Gdje? Kada? Nabroj! Ponovi! Prepriaj!

znanje prepoznavanje znanje - razumijevanje

Nove vrijednosti

Zahtjevi koje nastavnik postavlja ueniku u nastavi

Iskoristi u novoj situaciji! Uredi po datom kriterijumu! Planiraj rjeenje! Rijei problem! Smisli novu primjenu! Kakav je tvoj stav! Zato tako misli navedi argumente!

upotreba znanja analiza znanja sinteza znanja (stvaralako miljenje) vrednovanje znanja (kritiko miljenje)

41

Konstruktivistiki pristup uenju.

Uenje je aktivna konstrukcija ili rekonstrukcija iskustva onoga koji ui.

nastavnik/ca Uenik/ca

42

Radionica kola usmjerena na uenika

43

kola usmjerena na uenika i na uenje:

Cilj uenja je usvajanje znanja, ali i razvijanje intelektualnih,

socijalnih i drugih potencijala uenika

Na asu je dominantna aktivnost uenika uenje Uloga nastavnika je da organizuje, usmjerava i vodi aktivnosti uenja uenika

Pitanja:
ta je uenje?

Kako uenik u koli treba da ui? Kako nastavnik treba da organizuje to uenje?

44

Uenje je rad uenika, a ne rad na uenicima.

Uenje nije pasivno primanje znanja, ve aktivna interpretacija novih iskustava (steenih fizikim ogledom ili novim informacijama) pomou analogija sa vlastitim ve razvijenim strukturama znanja.

Uenje se ogleda u trajnoj promjeni. Ako treba zapamtiti, zaboraviete. Ako treba razumjeti zapamtiete.

Uenje je interaktivan proces

Uenje je kontekstualno Za uenje je od bitnog znaaja motivacija, kao i svijest o mogunosti upotrebe novog znanja.
45

Uenje je proces sticanja znanja, ali i proces razvijanja sposobnosti za sticanje znanja (razvojni pristup) Uenicima treba omoguiti istraivanje, vjebanje, posjeivanje tehnolokih sredita...

Uenici uspjenije ue saraujui sa drugim uenicima.

Uenje je uspjenije na zadacima koji imaju znaaj u svakodnevnom ivotu
46

Bitne pretpostavke za uenje tokom nastave fizike:

- Omoguiti da shvate cilj i zadatke kao i da razumiju kriterijume vrednovanja svojih postignua. Stvarati raznovrsno i podsticajno okruenje za uenje, raznovrsne i podsticajne oblike rada i metode uenja/nastave.

47

 Pratei razvoj i procjenjujui postignua

uenika, prema potrebi mijenjati uslove, metode i uskladiti prostor za uenje individualnim svojstvima i potrebama uenika, kao i preispitati poetni cilj i nastavne zadatke.

48

Ciljevi kole:
Z n a nj e: Pamenje i razumijevanje injenica i podataka V j e t i n e:

Kognitivne vjetine/sposobnosti:
Uenje uenja (sposobnost analiziranja, uporeivanja i povezivanja znanja i informacija) Rjeavanje problema (sposobnosti primjene znanja i informacija u novoj situaciji) Kreativno miljenje (sposobnost proizvoenja novih informacija na osnovu postojeih)

Kritiko miljenje (sposobnost vrednovanja znanja i informacija)

49

 Socijalne vjetine: Komunikacijske (sposobnost prezentovanja, ubjedljivog dokazivanja i sl.) Sposobnost saradnje (zajednikog timskog rada)

V r i j e d n o s t i:
Prema sebi: - Inicijativnost: spremnost da se preduzme neka akcija) - Sigurnost (samouvjerenost, samopouzdanje u vlastite snage) - Upornost (istrajnost u uenju i intelektualnom radu) Prema drugima: - Tolerantnost (spremnost da se saslua i uvai drugi)

- Otvorenost (za druge ideje i drugaija gledanja)

50

O emu nastavnik razmilja kada priprema as? ta je cilj uenja (saznajni i procesni ciljevi)? ta je sadraj uenja (tema/pojmovi) ta uenici ve znaju o tome (korelacije)? Kako treba uiti da bi se ostvarili predvieni ciljevi (aktivnosti uenja)? ta je minimum znanja kojim svi uenici treba da ovladaju (standardi)

Osnovna veza u planiranju nastavnog procesa je veza:

CILJ UENJA METOD (AKTIVNOST UENJA)

51

Radionica
Kako uenik treba da ui u koli?

52

Kako uenik treba da ui u koli? Smisleno ...

Povezivanjem onoga to se ui sa onim to se doivljava u ivotu.

Povezivanjem onoga to se ui sa onim to je ueno ranije iz fizike i drugih predmeta Problemski... Samostalnim prikupljanjem i analiziranjem podataka i informacija Postavljanjem relevantnih pitanja sebi i drugima Razvijanjem plana rjeavanja datog problema

Divergentno...
Predlaganjem novih rjeenja Smiljanjem novih primjera Povezivanjem sadraja u nove cjeline
53

Kritiki... Vaganjem vanosti pojedinih injenica i podataka

Smiljanjem argumenata
Kooperativno... Kroz saradnju sa nastavnikom i drugim uenicima Kroz diskusiju i razmjenu miljenja Uvaavajui argumente drugih uenika

54

Kako bi realizovao nastavu pored poznavanja sadraja nastavnik treba da poznaje i metode uenja treba da zna koje aktivnosti uenja obezbjeuju ostvarivanje predvienih ciljeva/ishoda obrazovanja.
Ciljevi uenja imaju tri komponente: Znanje Vjetine Vrijednosti Sadraj pripreme nastavnog asa podrazumijeva povezivanje

CILJ

AKTIVNOSTI UENIKA

55

Koncept interaktivne nastave zasniva se na uspostavljanju veze izmeu tri osnovne komponente:
Cilj (zato)

Aktivnosti uenika:

Sadraj (ta)

Metod (kako)

56

Radionica Primjeri aktivnosti uenja koje obezbijeuju razvijanje pojedinih vjetina i sposobnosti uenika razvijanje sposobnosti logikog zakljuivanja razvijanje sposobnosti primjene steenih znanja

razvijanje sposobnosti rjeavanja problema

razvijanje sposobnosti kritikog miljenja razvijanje sposobnosti stvaralakog miljenja razvijanje inicijativnosti i aktivizma uenika
57

Razvijanje sposobnosti logikog zakljuivanja

uporeivanjem razliitih izvora znanja i podataka procjenjivanjem vanosti pojedinih izvora znanja i podataka uporeivanjem razliitih miljenja uenika o istom problemu analizom razliitih argumenata razvrstavanjem podataka i injenica prema razliitim kriterijumima izvoenjem zakljuaka

58

Razvijanje sposobnosti primjene steenih znanja Povezivanjem onoga to je ueno, sa onim to se sada ui Povezivanjem onoga to se ui u koli sa onim to se realno deava u ivotu Agaovanje prethodnih znanja i prethodnih iskustava uenika pri formulisanju, analiziranju, istraivanju i rjeavanju problemskuh situacija

59

Razvijanje sposobnosti rjeavanja problema Formulisanje problema

Analiziranje problemske situacije

Razvijanje malih projekata Prikupljanje podataka Sreivanje podataka Formulisanje moguih rjeenja

Rjeavanje problema

60

Razvijanje sposobnosti kritikog miljenja

Preispitivanje uobiajenih rjeenja Sagledavanje uobiajenih rjeenja iz drugog ugla Prihvatanje miljenja na osnovu snage argumenata

61

Razvijanje sposobnosti stvaralakog miljenja

Dizajniranje plana istraivanja Dizajniranje instrumenata istraivanja

Smiljanje moguih naina rjeavanja problema

Predlaganje alternativnih rjeenja Smiljanje neuobiajenih-novih rjeenja Smiljanje razliitih puteva da se sprovede predloeno rjeenje Dizajniranje izvjetaja

62

Razvijanje inicijativnosti i aktivizma uenika

Aktivno ukljuivanje u predlaganje rjeenja Aktivno ukluivanje u rjeavanje konkretnih problema Poznavanje puteva i naina rjeavanja problema Stvaranje iskustva sa problemskim situacijama

63

Nije pokriven nijednom aktivnou

C I Lj E V I

C1
AKTIVNOSTI

C2

C3

C4

C5

A1
A2 A3 A4 A5 ?

X
X

Ne ostvaruje se nijedan od ciljeva

64

Na osnovu analize odnosa ciljeva i aktivnosti izvodimo zakljuke o tome da li se planiranim ili izvedenim asom mogu ili ne mogu ostvariti ciljevi koje je profesor planiranjem postavio.

Takoe se moe utvrditi i stepen ostvarivosti svakog cilja. Veu ansu da se ostvare imaju oni ciljevi koji su pokriveni veim brojem i/ili znaajnijim aktivnostima koje due traju.
Ako je as organizovan kao rad u grupama neophodno je da se utvrdi da li su svi ciljevi pokriveni aktivnostima u svim grupama uenika

65

Koje aktivnosti? One koje: Vode do boljeg razumijevanja i povezivanja sadraja Podstiu prirodno nauno razmiljanje Razvijaju sposobnost upotrebe znanja u novim situacijama. Omoguavaju razvijanje vjetina, sticanje kompetencija dobijanje proceduralnog znanja.

66

Oblici rada i tehnike uenja

67

UENJE UENJA

Prednosti:
Aktiviranje i motivisanje uenika

Grupni oblik rada Slabosti:

Neautonomnost.
Mora se kombinovati sa koordiniranom raspravom u odjeljenju sa ciljem kreiranja novih ideja

Obezbijediti da unutar grupe postoji stvarna saradnja i konstruktivna komunikacija

68

Pripremiti prostor za grupni oblik rada

69

Nema oblika rada koji sam po sebi garantuje siguran uspjeh. Karakteristike grupnog rada

Grupni rad promovie

Ohrabruje pojedince da razmjenjuju ideje Otkrivanje, prije nego primanje informacija

Vie saradnje nego takmienja

rasprava

Tolerancija prema ocjenjivaima

70

Uloga nastavnika je vie organizatorska, jer prua uenicima izvore, daje im nastavne zadatke i uputstva, te omoguava samostalan rad Grupni rad se moe primjenjivati u razliitim fazama nastavnog procesa:
*
* * *

Izuavanje novih sadraja

Uvjebavanje Sistematizacija Primjena nauenog

71

Izvoenje pretpostavki

Stvaranje zajednikih produkata

Jasno i saeto prezentovanje

Izvoenje zakljuaka

Vjetine koje se razvijaju u radnim grupama

Kritiko sluanje

Razvijanje argumenata

Saradnja

Sumiranje informacija

72

Pomoi uenicima da razumiju kriterijume za rezultat rada i procese rada grupe

Informisati uenike o nainu mjerenja individualnog doprinosa u grupi

Informisati uenike o nainu ocjenjivanja pojedinaca u gripi

73

Neke tehnike uenja:

Modana oluja BRAINSTORMING

Nastavnik unaprijed definie temu ili pitanje, usmjerava i vodi aktivnost ograniavajui vrijeme na 5 do 10 minuta. a) rad sa cijelim odjeljenjem. b) rad sa manjim grupama. Koristi se:
*
* *

Da bi se ponovili izuavani sadraji

Da bi se napravio uvod u sadraje koji slijede Da bi se rijeio dati problem

74

Sila

75

Osnovna pravila: * sve ideje jednako vrednovati

*

nije dozvoljeno kritikovati predloeno

*
*

ne prekidati druge dok iznose ideje

ne ocjenjivati predloeno

Uenici mogu doi do nekih ideja o razrjeavanju problemske situacije. Omoguava divergentno miljenje. Daje izvrsne rezultate.

76

Metoda grozdova (CLUSTERING)

Nuklearna Hemijska ENERGIJA

Kinetika

MEHANIKA Elektrina
Potencijalna

Svjetlosna

Unutranja

77

Pojmovne mape
Informacije, fiziki pojmovi, zakoni i sl. treba da budu funkcionalno uzajamno povezani i umreeni u koherentan sistem. Gole i uzajamno nepovezane informacije ne koriste saznajnom razvoju uenika, niti se trajnije zadravaju u njegovoj mentalnoj strukturi. Smisao novim informacijamadaje njihova uzajamna zavisnost od drugih, prije svega ve usvojenih informacija. Za nastavne potrebe bitno je prestrukturirati razliite cjeline u pojmovne mape tako da svi pojedini djelovi budu vrsto povezani.

78

ZNAM ELIM ZNATI

Utvrivanje predznanja uenika, podsticanje da postavljaju pitanja i utvrivanje uenikih pretkoncepcija. Primjer:
ta znam o trenju?
Primjer:

ta elim znati o trenju?

Primjer:

ta smo nauili o trenju?

Trenje omoguava hodanje ...

Moemo li mjeriti silu trenja i kako? ...

Ft = N
N

79

Usvajanje novih znanja

Usmeno izlaganje 5%

itanje

10%

Audio-vizuelni prikaz Demonstracioni ogledi

20%
30%

Grupna diskusija

50%
75% 90%
80

Praksa kroz rad

Pouavanje drugih Primjena nauenog

Optimizacija procesa nastave i uenja

Koristiti racionalnu kombinaciju metoda i oblika nastavnog rada.

razliitih

Koristiti didaktiki materijal i odgovarajua nastavna sredstva i pomagala ukljuujui raunare.

81

Problemska usmjerenost nastave:

Poinje se od problemske situacije za koju ne postoji direktan odgovor u prethodno uenom gradivu i uenici samostalno (individualno, u parovima ili grupama) trae rjeenje.

Svrha stavaranja problemskih situacija je da se aktivira miljenje uenika i stimulie elja za traganjem.
Uenik zapaa injenice, ali ne moe da ih razumije i objasni znanjima koja da tada posjeduje.

82

Kako se stvara problemska situacija?

Otvara se svim uenicima istovremeno. Problem se rjeava angaovanjem cijelog odjeljenja, frontalnim radom i radom u grupama Problemsku situaciju otvaramo:

Razgovorom
Pitanjem Izlaganjem Demonstracionim ogledom Posebno je vrijedna problemska situacija koja nastaje stvaranjem protivurjenosti, jer moe pobuditi posebnu panju uenika i podstai ih da razmiljaju divergentno i kreativno

83

Odrediti jainu struje kroz svaki otpor u kolu datom na slici. Kolo je prikljueno na napon 6V. Otpori otpornika su R1 = R2 = R3 =6 . Take A i C, B i D povezane su provodnikom zanemarljivog otpora.

84

Problemska situacija.
Problem.

85

Neki primjeri pretkoncepcija intuitivnih ideja Ako se tijelo kree, tada na njega djeluje sila u smjeru kretanja

Treba nacrtati sve sile koje djeluju na kuglicu koja se klati udesno. Uenik osim ostalih sila crta i silu F u smjeru kretanja koja ne postoji.

86

Sila se mijenja sa brzinom tijela

Na slici jednake kuglice nalaze se na jednakoj visini, ali imaju razliite brzine. Na pitanje jesu li sile na te kuglice jednake ili razliite, uenik odgovara da su razliite, iako na svaku djeluje samo sila mg.

87

Mnogi uenici veu gravitaciju uz Zemlju i ne smatraju je univerzalnom silom izmeu bilo koje dvije mase. No, i oni koji znaju da osim to Zemlja privlai jabuku i jabuka privlai Zemlju, u velikoj veini smatraju da je sila Zemlje na jabuku puno vea od sile jabuke na zemlju. Gravitacija se vee uz padanje, pa e neki uenici smatrati da ona djeluje samo kad tijelo pada. F = m m2/ r2
1

88

Zato je vano poznavati uenike intuitivne ideje? Da bi se nastava bolje prilagodila uenicima i bila efektnija. Ako nastavnik zna da dobar dio uenika smatra apsurdnim da sto moe proizvesti silu prema gore na knjigu koja na njemu lei, nee na jednak nain i jednakom brzinom uvesti pojam sile reakcije podloge, kao drugi nastavnik, koji tog problema nije svjestan

Ako su ideje uenika nastavniku poznate on e odabrati oglede ili probleme iji e ishod biti u suprotnosti sa uenikim oekivanjima. Da bi uenici prihvatili novu ideju i naputili staru, potrebno je da novu ideju doive kao jasnu prihvatljivu i korisnu.

89

Ogled:
LA S E R

ogledalo S t o

zaklon

90

Kako animirati veinu uenika?

Poveati raznovrsnost
Podsticati: - Diskusiju dijalog

- Zdravo takmienje
- Timski rad - Samokritinost - Objektivnost Razvijati samopouzdanje i poveati povjerenje

91

Unapreivati kvalitet nastave/uenja i nivoa postignua uenika

Osvrt na realizaciju planiranog Samovrednovanje (samoevaluacija)

92

Primjer samovrednovanja: Ispitivanje trenutne prakse: -Analizom mog razgovora s uenicima ustanovio/la sam da 80% vremena govorim ja. Na govor svih uenika zajedno otpada 18% ukupnog vremena, dok 2% vremena je proteklo u utnji ili zbrci. -- Sve nastavne aktivnosti ja planiram i vodim, dok uenici samo ostvaruju ono to im je zadato. - U nastavi koristim preteno udbenik i radne materijale uz udbenik. - Uenici veinu vremena provode u sluanju mojih izlaganja i voenju biljeki. - Evaluaciju provodim tako da na kraju obraenih sadraja provedem usmeno ili pismeno provjeravanje znanja. ivotna kontradikcija - Moja vrijednost aktivnost uenika je oigledno zanemarena u mojoj nastavnoj praksi. - Zbog toga sam se upitao kako mogu promijeniti postojee stanje tako da ono bude to vie u skladu s mojom polaznom vrijednou.
U svojoj nastavi elim afirmisati aktivnost uenika (moja vrijednost). Operacionalizacij a vrijednosti aktivnost uenika

Trenutno stanje
Vrijednosti

eljeno Stanje

93

Pokazatelji nivoa kvaliteta znanja

94

Uenje na razliitim nivoima

K Od informacija se moe dobiti neto novo

III Cilj: kritiko miljenje kreativno miljenje upornost inicijativnost samostalnost

aktivnosti uenja

aktivnosti uenja

dokazati planirati kreirati novo

A II L Sa informacijama se moe neto uraditi Cilj: uenje uenja rjeavanje problema logiko miljenje zakljuivanje

uporediti razlikovati uzrono posledino povezati

T I E Prisjeanje i elementarno razumijevanje T informacija u osnovnom obliku

aktivnosti uenja

Cilj: razumijevanje pamenje injenica, podataka

prepoznati navesti primjere nabrojati opisati

95

Kako izmjeriti silu?

Uzrok: sila; posledica: ubrzanje

F=ma

96

m =102 g

F1N

97

Um proiren novom idejom nikada se ne vraa na svoje poetne dimenzije.

Oliver Wendel Holmes

Puno uspjeha u uenju i nastavi fizike!

98