You are on page 1of 3

PoetakujedinjenjaRusijeiUkrajine

Svet|Bogdanurovi|mart12,2010at18:14

Pie Bogdan urovi Gasovod, NATO i Crnomorska flota jesu teme koje interesuju Moskvu, ali novi ukrajinski predsednik Viktor Janukovi mora da ponudi mnogo vie ako eli privredni oporavak

Ukrajina nee ui u NATO, ona se zalae za stvaranje konzorcijuma za upravljanje gasovodnom mreom na njenoj teritoriji, u koji bi ule Rusija i EU, a status ruske Crnomorske flote na Krimu bie reen na obostranu korist sutina je izjave koju je prolog petka u Moskvi dao novi predsednik Ukrajine Viktor Janukovi. Ovo su glavne teme rusko-ukrajinskog dnevnog reda, pa Janukovieve izjave, date u prisustvu Dmitrija Medvedeva i Vladimira Putina, imaju blagotvorno dejstvo posle pet godina dosledne antiruske politike vaingtonskog tienika Viktora Juenka. Planovi Kremlja, meutim, seu mnogo dalje od pukog obnavljanja poruenog u poslednjih pola decenije. Da li je Janukovievo upadljivo naglaavanje (samo) ekonomskog zbliavanja sa Moskvom na tragu tih velikih oekivanja? To je glavno pitanje za analitiare i mnogi od njih e rei da je Janukovieva retorika u skladu sa njegovim (proruskim) predizobrnim izjavama, ali se veina nee usuditi da prognozira dugorone perspektive ukrajinsko-ruskih odnosa. Da li je, ipak, i u ovom trenutku mogue detaljnije i dublje deifrovanje moskovskog Janukovia? Jeste, pod uslovom da se narednih meseci pokau kao tane neke temeljne pretpostavke, neophodne za takvu analizu. EKONOMSKI OPORAVAK Koji je glavni ukrajinski prioritet? Ekonomski oporavak, iznad svega. Od Janukovia, koji je kao premijer svojevremeno uspevao da postigne rekordne stope privrednog rasta, sada narod oekuje da ponovi te uspehe i zemlju podigne iz narandastog pepela u koji je Ukrajinu pretvorila Juenkova vatrena antirsuka politika. ak i pojedini Amerikanci sada priznaju da je to bila velika greka. Recimo, Dek Metlok, ameriki ambasador u SSSR-u od 1987. do 1991, koji je u Moskvi radio i u vreme Karipske krize i avganistanskog rata, poruuje ovih dana da Ukrajina nikada nee biti uspena bez dobrih odnosa sa Rusijom. Nijednoj ukrajinskoj vladi ne bih savetovao da ima Rusiju za neprijatelja. Ukrajinski nacionalisti nainili su veliku greku potiskujui ruski jezik i kulturu, ocenio je Metlok petogodinji uinak narandaste revolucije, iji je glavni cilj bio odvajanje Ukrajine od Rusije i ulazak u NATO.

Janukovieve pregovore sa Moskvom odreuje i to to ruske interese u crnomorskom regionu potpomau Italijani, kroz kooperaciju Juni tok, a Francuzi su spremni da isporue Crnomorskoj floti etiri najsavremenija ratna broda Sada Metlok podrava reenje problema Crnomorske flote u Sevastopolju (Juenko je zahtevao da Rusi napuste Krim posle isticanja sporazuma 2017. godine) i smatra da ameriki brodovi moraju da se povuku iz Crnog mora, kao zone tradicionalnog uticaja Rusije. Teko je poverovati da e Amerikanci posluati svog diplomatu, jer bi to oznailo i njihovo povlaenje iz celog kavkasko-kaspijskog regiona, ukljuujui Gruziju i Azerbejdan, i odustajanje od gasovoda Nabuko. Meutim, nije ni to sasvim iskljueno, jer Nabuko teko moe biti realizovan, a pozicija Vaingtona u ovom regionu poljuljana je kvarenjem odnosa sa Ankarom (zbog priznavanja turskog genocida nad Jermenima), koja otvoreno najavljuje pribliavanje Moskvi. Posle odlaska Juenka, ni Kijev vie nije ameriko uporite, a Gruzijac Mihail Sakavili ne predstavlja ozbiljnu snagu, jer je odavno uao u fazu kada pokuava da sedi na bajonetima. Amerikancima ostaju jo Bugarska i Rumunija, odnosno jalova nada za Baraka Obamu da e svoju sreu nai u sprezi sa ovim bivim Hitlerovim i Staljinovim saveznicima. Ruske interese u crnomorskom regionu potpomau Italijani, kroz kooperaciju Juni tok, a Francuzi su spremni da isporue Crnomorskoj floti etiri najsavremenija ratna broda. Da bi Janukovi (potpuno svestan ovih geostratekih promena), mogao da ispuni ekonomska oekivanja Ukrajinaca, morae prethodno da ispuni mnoga oekivanja Moskve. Da je spreman za tu ulogu, svojski se trudio, ak i simbolikim gestovima, da pokae u prvoj poseti istonom susedu u svojstvu efa drave. Poloio je venac na grob Neznanog junaka, pokraj vene vatre u Aleksandrovskom Sadu. Najavio je sveane vojne parade irom Ukrajine 9. maja, na 65. godinjicu pobede nad faizmom. I obeao je da e do tog datuma reiti i pitanje spornih heroja Ukrajine, faistikih saradnika Romana uhevia i Stepana Bandere, koje je u ovaj rang uzdigao Juenko. Odbacujui ulazak Ukrajine u NATO (kao evropske vanblokovske drave), Janukovi je spreman i da podeli sa Rusijom i gasovod koji je Juenko obeao Amerikancima. Dojueranja premijerka Julija Timoenko, koja se posle izglasavanja nepoverenja u parlamentu povukla u opoziciju, ve je optuila Janukovia da poklanja Rusiji ukrajinski gasovod vredan 150 milijardi dolara. CRNOMORSKA FLOTA Ali, po svemu sudei, u igri su mnogo krupniji etoni. Posle ukrajinskih predsednikih izbora, u Moskvi sve otvorenije, dodue jo uvek nezvanino, govore o potpunoj reintegraciji na postsovjetskom prostoru. U nekoliko faza i na novim principima. Mogue da je upravo to imao u vidu i Putin, kada je sa Janukoviem pred kamerama razmenio nekoliko prijateljskih replika. Konstatujui da izmeu dve zemlje u mnogim oblastima privrede postoji veoma velika uzajamna zavisnost, napomenuo je da moramo veoma mnogo da uradimo da nadoknadimo prputeno, izgubljeno, a u nekim sluajevima i razrueno u naim odnosima. Janukovi se sloio i dodao da treba napraviti reviziju svega to se desilo u proteklih pet godina i ukloniti sve prepreke. Ukrajinski lider je podvukao i da eli snanu promenu odnosa, a Putin mu je spremno odgovorio: Onda pristupite Carinskom savezu. To je, zapravo, pitanje nad pitanjima i jedina prava zagonetka rusko-ukrajinskih odnosa. Osim realne integracije, Janukovi ne moe da ponudi Moskvi nita to ona ve nema. Ako je re o NATO-u, prema poslednjim istraivanjima pristupanje zapadnoj alijansi podrava tek 24 odsto Ukrajinaca. Ali zato se 65 odsto ispitanika izjasnilo za ulazak u ruski vojni blok, Organizaciju sporazuma o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), u kojoj su, pored ostalih i Belorusija i Kazahstan upravo lanice Carinskog saveza u koji Putin

poziva Janukovia. Ako je u pitanju status ruske Crnomorske flote, teko je i zamisliti da bi istrulela ukrajinska mornarica mogla silom da je izbaci, pogotovo to dve treine stanovnika Krima ine nacionalno veoma svesni Rusi. Zato e kompromis biti naen. U najgorem sluaju, Moskva ima rezervne luke u Novorosijsku ili na teritoriji Abhazije. to se gasovoda tie, i tu je Kijev u defanzivi, jer su Severni i Juni tok osmiljeni ba da bi se taj adut Ukrajini izbio iz ruku. Janukovi i sam priznaje da je njegov glavni cilj da se u budunosti bar ne smanji tranzitni protok gasa kroz Ukrajinu. Zato jedina istinski dobitna ukrajinska karta jeste integracija sa Moskvom, u zamenu za energente, trite i investicije. Sa ruske take gledita, Ukrajina je karika koja nedostaje u lancu u kome su jo Belorusija i Kazahstan, da bi se stvorio zajedniki ekonomski (a potom i bezbednosni) prostor, koji e biti otporan na uticaj spoljnih faktora. S obzirom da Ukrajina u narednih 20 godina sigurno nee ui u EU i NATO, eljene privredne rezultate Janukovi moe da ostvari samo kroz najiru integraciju sa Moskvom, Minskom i Astanom. Ne treba ni sumnjati da e Rusija postaviti upravo taj zahtev Ukrajini. U suprotnom bi rizikovala da nasedne na providnu ameriku igru, po principu: hajde sada vi hranite Ukrajince iz svog depa, dok se mi ne oporavimo i ne organizujemo novu narandastu revoluciju.

Od Janukovia narod oekuje da zemlju podigne iz narandastog pepela u koji je Ukrajinu pretvorila Juenkova vatrena antirsuka politika CARINSKI SAVEZ Ne, Rusija e traiti vrste obaveze Kijeva, ako ovaj eli ekonomsku pomo i saradnju. Janukovi je ve napomenuo da bi on rado uao u Carinski savez, samo da, eto, nije lanstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (u kojoj glavnu re vode Amerikanci) i pozvao Rusiju, Belorusiju i Kazahstan da se integriu na principima STO-a. Ali, igra je tek poela i za pretpostaviti je da e, suoen sa milionima gladnih na ulicama, morati da preispita svoja stanovita. Da je tako, svedoi i pojaana doza argarepe koju mu nudi EU najnovijom izjavom da da Ukrajina moe da podnese kandidaturu za lanstvo, kao i svaka evropska drava koja priznaje principe slobode i demokratije, a u izgled mu je stavljeno i ukidanje viza. Ovoliku ljubav Brisela evroatlantski Juenko mogao je samo da sanja, a sanjao bi i Janukovi da se na Zapadu nisu uplaili integracije Ukrajine i Rusije. Ali, poto dobro zna da se kandidaturama i vizama ne moe nahraniti narod, evropragmatinom Janukoviu (termin njegove saradnice Irine Berene) preostaju za kucanje samo vrata Putina i Medvedeva. Putin trai ulazak u Carinski savez, a Medvedev podrku novoj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi. Prvo je zamena za EU, a drugo za NATO. Treeg nema. Karte su podeljene, sada igra Janukovi.

You might also like