1.EKOLOGIJA KRAJOLIKA?

1. Shvaanje ekologije krajolika (geoekologije) kao interdisciplinarne znanosti koja se bavi meuodnosima izmeu ovjeka i njegovog ivotnog prostora otvorenog (prirodnog) i izgraenog krajolika je relativno novo i zaeto je od strane geografa i ekologa u Srednjoj Europi nakon II. svjetskog rata. Ekologija krajolika je danas sve vie priznata kao znanstveni temelj procjene (vrednovanja), planiranja, gospodarenja i krajolika i zemljita. Razvila se kao rezultat holistikog pristupa usvojenog od geografa, ekologa i ostalih znanstvenika koji se bave planiranjem, dizajniranjem i gospodarenjem okoliem, u njihovom pokuaju da premoste jaz izmeu prirodnog, agrarnog, ljudskog i urbanog sustava (Naveh i Liberman, 1984.).

2.TROLOVO POIMANJE KRAJOLIKA?

2. Troll, u okviru ekologije krajolika, definira krajolik s novog, prostorno-funkcionalnog (geografsko-ekolokog) aspekta, bitno drugaijeg od dotadanjeg koncepta krajolika, orijentiranog samo na izgled i oblik (Drdo, 1994.). On promatra krajolik kao potpuno ujedinjenu holistiku cjelinu, koja predstavlja jedinstvo koje je vie/vee nego zbroj njegovih dijelova, te zbog toga treba biti istraivana (cjelina krajolika) u svoj svojoj jedinstvenosti tj. cjelosti

3.MIKOS-GEOEKOLOGIJA KRAJOLIKA?
3. Geoekologija tj. ekologija krajolika je primjenjena znanost o krajoliku (kao okoliu ivota i rada ovjeka i drugih organizama) iji je cilj definiranje ekoloki optimalne prostorne organizacije koritenja i zatite krajolika.

4. TROLOV NAZIV GEOEKOLOGIJE?

4. Troll je (1971.) opisao semantiki razvoj izraza krajolik, a tom je prilikom predloio novi, meunarodni izraz geoekologija (eng. Geoecology)

5. TROLOV I SCRIBEROV POGLED NA EKOLOGIJU?

5. Ve krajem 60-tih i poetkom 70-tih godina, Troll (1968., 1970.) u engleskim tekstovima koristi izraz geoekologija tj. geoecology, kao sinonim za ekologiju krajolika. U svojoj analizi, Schreiber se (1990.) osvre na terminoloke studije u okviru geografije njemakog govornog podruja, u okviru kojih su neki auto ri (Finke i Fiolka, 1978., te Leser, 1984.; prema Schreiber, 1990.) razlikovali geoekologiju (abiotiki element) i bioekologiju (biotiki element) od ekologije krajolika, odnosno, smatrali su ih njenim zasebnim dijelovima. Schreiber, pri tom, o geoekologiji govori kao o sinonimu za ekologiju krajolika (izraavajui sumnju u potrebu za postojanjem tog sinonima

6. HOLIZAM?
6HOLIZAM (gr. TO O/OV cjelina), biologija cjeline, uenje u biologiji koje polazi od pretpostavke da organsko jedinstvo ivog bia uzeto kao cjelina predstavlja bitno neto vie od istog zbroja njegovih dijelova. Iz toga slijedi da cjelina usmjeruje fizikalno-kemijske procese na kojima se zasnivaju ivotne pojave. Osniva holizma je J.C. Smuts; istaknuti predstavnici: J.S. Haldane, A. Mayer-Abich, H. Stofer.

7. DVA TEMELJNA PRISTUPA KRAJOLIKU PREMA TROLU?

1. Pristup orijentiran na regionalnu diferencijaciju Zemljine povrine, uz istraivanje uzajamne harmonije prirodnih fenomena. To bi, u odreenom smislu bio horizontalni (vodoravni) pristup, koji je po svojoj prirodi geografski. 2. Pristup orijentiran na funkcionalne veze u vertikalnom profilu odreene geografske toke.U okviru ovog pristupa istrauje se uzajamna harmonija pojava (fenomena) na razini stanita (ekotopa) kao ekolokog sustava. Prema svojoj prirodi, ovaj pristup je iskljuivo bioekoloki.

8. MIKROREGIONALNI KORIDORI I MIKROREGIONALNE JEZGRE?

1. Mikroregionalni koridori Ovisno o funkciji koju koridori obavljaju prenosei energiju, tvar i informacije (unutar ili izmeu r egija), oni mogu biti okarakterizirani kao: tranzitni koridori i rubni koridori i koridori vorita. 2. Mikroregionalne jezgre: Centralne mikroregije, Kontaktne, Rubne mikroregije, Mikroregije sa specifinim funkcijama,U regije specifinih funkcija .

9. OKOLI, OKOLINA, OKOLICA?

9. Vrlo esto se pojam okolina koristi u smislu drutvenog okruenja (ovjek i rezultati njegova djelovanja), a pojam okolica u smislu prirodnog (biotiki i abiotiki elementi). Pojam okoli, u tom kontekstu, predstavlja skupni naziv za kompleksno ovjekovo okruenje (prirodno i drutveno) 1

10. GEOGRAFSKI PRISTUP OKOLIU?

10. Geografski ili geoekoloki pristup okoliu, predstavlja odlian nain za definiranje vrijednosti i opirnu obradu razliitih znaajki okolia.

11. CJELOVITI GEOGRAFSKI PRISTUP OKOLIU?

11. Tako shvaeni geografski okoli prema tome, sadri prirodni i preoblikovani prostor ukljuujui tu stanovnitvo zajedno sa mreom njegovih proizvodnih, gospodarskih, naseobenih i kulturnih ustanova i sredstava, emu osim toga treba dodati kao specijalne djelatnosti obranu, sigurnost, upravu i usluge.

13.HIJERARHIJSKI NIVOI- ZONNEVELD?

1. Ekotop (ili stanite) je najmanja holistika jedinica zemljita, ija je karakteristika homogenost barem jednog od atributa geosfere (atmosfere, vegetacije, tla, stijena, vode ili dr.), te ne preveliko variranje ostalih atributa. 2. Zemljina ploha/povrina (ili mikrohor) je kombinacija ekotopa koji tvore odreenu strukturu prostornih odnosa i koji su blisko povezani s karakteristikama barem jednog atributa zemljita (najee oblik). 3. Zemljini sustav (ili mezohor) je kombinacija zemljinih ploha/povrina koje tvore pogodnu kartografsku jedinicu za potrebe istraivanja. 4. Glavni krajolik (ili makrohor) je kombinacija zemljinih sustava u okviru jedne geografske regije.

14. EKOSUSTAVI?
14. Ekosustavi su osnovne prostorne ili organizacijske jedinice organizama i neive tvari meu kojima se stvaraju, krue i izmjenjuju tvari i energija. Ovo je irok pojam koji ukljuuje razliite populacije (skup ina ljudi ili organizama iste vrste u nekom prostoru) odreenih organizama (biocenoza) na odreenom stanitu (biotop).

15. EKOSUSTAVI PREMA IZVORIMA I KOLIINI ENERGIJE?

15. 1. prirodni ekosustavi s malenim iskoritavanjem Sun. energije; 2. prir. ekosustavi s velikim iskoritavanjem S. energije; 3. ekosustavi u kojima ovjek iskoritava Sun. energ.; 4. urbano-industr. ekosustavi.

16. EKOLOKE PIRAMIDE?

16. Unutar hranidbenih lanaca mogu se uoiti tri karakteristine znaajke: 1. Hranidbeni lanci uvijek poinju s fotosintetskim organizmima i zavravaju s mikroorganizmima koji razgrauju organsku tvar. 2. U hranidbenim lancima organizmi su rasporeeni u serijama prema tjelesnim teinama i tjelesnim dimenzijama. 3. Meu lanovima hranidbenih lanaca vrijedi kvantitativni odnos izraen zakonom brojeva.

17. HRANIDBENI LANCI?

17. - u ekosustavu su usko povezani PROIZVOAI, POTROAI I RAZGRAIVAI organske tvari ,- slijed razliitih organizama u kojima se prenosi energija u obliku hrane od biljaka preko ivotinja do mikroorganizama zove se HRANIDBENI LANAC ,- hranidbeni lanci su uvijek manje ili vie sloeni; najjednostavniji obuhvaaju autotrofne zelene biljke koje iz Suneve svjetlosti i CO2 sintetiziraju organsku tvar, i mikroorganizme (konzumente)

18. POPULACIJA I ODNOSI MEU POPULACIJAMA?

18. POPULACIJA = osnovna jedinica u ekologiji koju ini grupa genetski slinih organizama koji su meusobno povezani (nain razmnoavanja i zajednika zaliha gena);populacija predstavlja dinamian sustav koji se stalno mijenja i u kojem postoji interakcija organizama u razvitku strukture i funkcija odnosi meu populacijama: komenzalizam, simbioza, predatorstvo, parazitizam, kompeticija, amenzalizam

19. HOMEOSTAZA?
19. Pojam homeostaza ekosustava podrazumijeva ravnoteu svih faktora ekosustava. To je irok pojam u koji pripadaju: ravnotea unutar populacije, izmeu populacije, unutar hranidbenih lanaca, izmeu proizvoaa i potroaa hrane, ivotnih ciklusa i sl.

20. MINERALI- MIKROELEMENTI I MAKROELEMENTI?

20. Minerali- nalaze se u tlu i u vodi 1. MAKROELEMENTI - biljke ih koriste u velikim koliinama (O,N,P,K Ca, Mg) 2. MIKROELEMENTI - biljke ih koriste u malim koliinama (B, Cu, Zn, Mn, Fe, Ca, Ni)

21. DISIMILACIJA?
21. razgradnja - energija hrane se metaboliki iskoritava za fizioloke funkcije uz oslobaanje CO2 i razgradnih produkata organske tvari - DISIMILACIJA 2

22. VODA U TLU?

22. 1. KEMIJSKI VEZANA VODA , 2. VODENA PARA 3. HIGROSKOPNA VODA ,4. FILMSKA VODA ,5. KAPILARNA VODA ,6. GRAVITACIJSKA VODA , 7. PODZEMNA VODA 8. LED

23. TRI KAPACITETA TLA ZA VODU?

kapacitet tla za vodu: 1. maksimalni kapacitet - predstavljen je onom koliinim vode koja ispuni sve pore u tlu (zasienje tla vodom), 2. kapilarni ili retencijski kapacitet - koliina vode koja ispunjava samo kapilarne pore a to ovisi o poroznosti tla 3. poljski kapacitet - koliina vode u tlu neposredno nakon dugotrajnih kia (mjeri se nakon 1 - 3 dana); privremeni

24. VODNA BILANCA?

VODNA BILANCA: pozitivna - dospijevanje u tlo (padaline), negativna - gubitak vode iz tla - evaporacija, transpiracija i otjecanje

25. SVJETLOST?
Koliina svjetlosti izuzetno je vaan faktor odravanja ivota; bez Suneve svjetlosti nema primarne biljne organske proizvodnje u biosferi o kojoj ovisi sav ivot,suneva svjetlost znaajna je za zagrijavanje Zemlje jer se njegove zrake velikim dijelom apsorbiraju i pretvaraju u toplinu; biljke su se evolucijom prilagodile na razliit inte nzitet svjetlosti

26. FUNKCIJE UMA PO PRPIU?

26. a) Drutvene funkcije ume 1. Turistika funkcija, 2. Estetska funkcija ume , 3. Rekreacijska funkcija ume, 4. Zdravstvena funkcija ume b) Ekoloke funkcije ume 1. Hidroloka ili vodozatitna funkcija ume 2. Protuerozijska funkcija ume , 3. Zatita od lavina, 4. Klimatska funkcija ume 5. Imisijska funkcija ume, 6. Pogledne ume, 7. Vjetrobrane ume, 8. ume za zatitu prometnica, 9. Zatitna podruja i objekti

27. FUNKCIJE UMA?

1. Robne vrijednosti - drvo, paa, 2. Vrijednosti ugode - krajolik, divlji svijet, 3. Vrijednosti kvalitete okolia kvaliteta vode i zraka, 4. Ekoloke vrijednosti - ouvanje stanita, biodiverzitet, ugroene vrste, 5. Vrijednosti javnog koritenja - okupljanje, rekreacija, turizam, 6. Duhovna vrijednost - sveta mjesta, 7. Medicina - povoljan utjecaj na zdravlje, 8. Sigurnost - osjeaj drutvenog kontinuiteta i nasljea

28. GEOEKOLOKO VREDNOVANJE?

Geoekoloko planiranje kao grana planiranja krajolika koja koristi geoekologiju kao metodoloki temelj, sve je vie prihvaeno i primijenjeno. Jedan od najprespektivnijih oblika praktine primjene geoekologije je vrednovanje krajolika.

29. VREDNOVANJE PROSTORA?

29. Vrednovanje prostora (krajolika) je odreivanje korisnosti, odnosno vrijednosti, prirodnog okolia u odreenim podrujima ljudskog djelovanja. Vrednovanje, u strogom smislu rijei, znai "pretvaranje u vrijednost". Vrijednost krajolika, tj. prostora, u tom je smislu, odreena ovjekovim stavom prema krajolika, odnosno, vrijednost krajolika je u velikoj mjeri odreena onim to ovjek u njemu radi i kako ga koristi .

30. PREMA NAELIMA PREDSTAVLJENIM U OKVIRNA NAELA VREDNOVANJE KRAJOLIKA (PROSTORA) OSLANJA SE NA ODREENE TEMELJNE PRINCIPE
1. Pogodnost krajolika se procjenjuje i rangira u odnosu na precizno odreen oblik koritenja. 2. Vrednovanje podrazumijeva usporedbu postignute dobiti s posebnim ulaganjem i to na razliitim tipovima krajolika. 3. Zahtjeva se multidisciplinarni pristup. 4. Vrednovanje se provodi u skladu s fizikim, ekonomskim i socijalnim uvjetima istraivanog prostora. 5. Pogodnost krajolika (prostora) se odnosi na njegovo koritenje temeljeno na odrivosti. 6. Vrednovanje ukljuuje usporedbu vie oblika koritenja.

31. TO JE KVALITETA PROSTORA?

Kvaliteta prostora je kompleksna znaajka prostora koja na vrlo jasan i nedvojben nain utjee na pogodnost prostora za odreene specifine oblike koritenja . To znai da se odreena namjena (TKP) mora znati prije nego se zapone sa vrednovanjem. Kvaliteta prostora (krajolika) moe biti izraena u pozitivnom (pogodnosti) i negativnom (ogranienja) obliku, a odreuju se samo one karakteristike (kvalitete) prostora koje su relevantne za odreeni (razmatrani) TKP.

32. POGODNOST I SPOSOBNOST PROSTORA?

3

McRae i Burnham (1981.) navode da se korisnost prostora (krajolika) moe ocijeniti na tri naina, te razlikuju: pogodnost, sposobnost i vrijednost krajolika. Pogodnost se, prema njima, odnosi na precizno definirani oblik koritenja. Sposobnost prostora (krajolika) se odnosi na niz oblika koritenja, kao to su poljoprivreda, umarstvo, rekreacija itd. Sposobnost krajolika je tee procjeniti nego pogodnost, budui da se prioriteti moraju utvrditi izmeu oblika koritenja

33. UZ POMO KOJIH FAKTORA SE ODREUJE POGODNOST PROSTORA?

33. Pogodnost krajolika (prostora) se odreuje uz pomo nekoliko nizova faktora: - fiziki faktori (npr. tlo, rijeni reim) - lokacija (poloaj u odnosu na ostale elemente) - ostali faktori (drutveni, gospodarenje).

34. PRIMJENJENA GEOEKOLOGIJA?

Glavni preduvjet djelotvornog planiranja krajolika je razumijevanje prirodnih i drutvenih procesa, te njihovih utjecaja na krajolik. Geoekologija doprinosi razumijevanju heterogenosti krajolika i njegovih promjena vezanih uz prirodne procese i ovjekove intervencije u njemu (krajoliku).

35. METODA INVENTARA?

Metoda inventara u okviru koje se provodila sistematska inventarizacija oblika koritenja zemljita, pri emu su se sakupljale i koristile informacije iz domene prirodnih znanosti, inenjerska klasifikacija tala, te avio snimci s tumaima. Razvoj ovog pristupa potaknut je opsenim istraivanjima i sve veim spoznajama na polju pedologije, geologije, hidrologije i ekologije, te i na podruju daljinskih istraivanja. 36. METODA CRTANIH PREKLAPAJUIH PODLOGA Ova se metoda sastoji u preklapanju vie razliitih karata (razliiti podaci o istom podruju) u razliitim kombinacijama, ime se stvara itav set novih podataka i informacija. Primjenom ove metode zapoeo je komplesniji pristup planiranju koritenja zemljita (krajolika).

37. SUSTAV KLASIFICIRANJA PODATAKA?

sustav klasificiranja podataka On se javlja s razvojem i primjenom informacijskih sustava, koji su koriteni za klasificiranje (sakupljanje, spremanje i obradu) podataka. 38. Landep metoda? LANDEP (Landscape Ecological Planning, tj. Geoekoloko planiranje) je, kako ga ukratko definira Miklos metoda iji je cilj: Ekoloki optimalna prostorna organizacija, koritenje i zatita krajolika,Iznalaenje odgovora na pitanje gdje i kako, i Odabiranje (ekoloki) najmanjeg zla. Preciznije govorei, LANDEP je kompleks primijenjenih geoekolokih metoda iji je cilj ekoloki optimalna prostorna organizacija, koritenje i zatita krajolika, koja rezultira prijedlogom za najpogodniji smjetaj (lokaciju) potrebnih drutvenih aktivnosti u datom prostoru (odnosno, odgovor na pitanje gdje?) i prijedlogom potrebnih mjera za osiguranje ekoloki ispravnog djelovanja tih aktivnosti na datoj lokaciji (odgovor na pitanje kako?).

39. MIKLOS, DRUTVENO-GOSPODARSKE ELEMENTE "U SUKOBU" KLASIFICIRA S EKOLOKOG (NE DRUGOG!) STANOVITA KAO: 1)ugroavajui (prijetei) elementi 2)ugroeni
elementi 3)nedefinirani (dvosmisleni) elementi, istovremeno i ugroavajui i ugroeni

40. POTENCIJAL PRIRODNOG OKOLIA?

Potencijal prirodnog okolia (ekoloki potencijal) neke regije u irem smislu predstavlja zajedniki utjecaj svih proizvodnih snaga podruja. 41. IMBENICI OKOLIA PREMA FUNKCIJI I DINAMICI? prirodni okoli (geosfera, ekosfera), preoblikovani okoli (izgraeni, "umjetni" okoli - tehnosfera), demografsko ekonomski okoli (proizvoaka sfera), politiko - kulturni okoli (potroaka sfera)

42. POTENCIJAL KRAJOLIKA?

Potencijal krajolika je sposobnost prostora, krajolika da ispuni i zadovolji potrebe drutva.

43. POJAM REGIJE?

Vidal de la Blache, poznati regionalni geograf, definirao je regiju kao izraz jedinstva ovjekove aktivnosti i prirodnog okolia; kao meusobno djelovanje ljudi i okolia u regijama ime se stvara genre de vie.

44.UME JUNOG DIJELA HRVATSKE?

dinarska bukovo-jelova uma najrairenija je umska zajednica gorskog dijela Hrvatske; zauzima gorsko-planinski pojas od cca 550 - 1200 m 4

bukove ume imaju najiru ekoloku valenciju; najnie nadmorske visine zauzima obino bukva na uzvisinama mikroreljefa rijenih nizina, gdje zajedno s hrastom lunjakom i obinim grabom tvori umsku zajednicu

45.NIZINSKE UME?
- nizinske ume sastoje se preteno od vrsta drvea koje za svoj rast trebaju obilje vode - higrofiti: hrast lunjak, poljski jasen, nizinski brijest, crna joha, bijela vrba, bijela i crna topola; ponegdje se nalaze i mezofilne biljke: obina bukva, obini grab, klen i dr.

46.FIZIOTOP!?
homogeni prostor bez obzira na ive organizme