JAVNA USTANOVA OSNOVNA KOLA AMIL SIJARI NEMILA

TEMA ZA STRUNO USAVRAVANJE Naziv teme: Vrnjako nasilje i povjerenje u porodicu

Nemila, mart 2014. godine "rki#

Nastavnik:

!email

Uvod
$o je %okrat pisao da savremena djeca !ive u izo&ilju, da se neodgovorno ponaaju, da ne potuju autoritete i da su suvie &uni i nemirni. 'd %okratovi( dana, a sigurno i prije njega, pa do naeg vremena nije se nita &itnije izmijenilo, odnosno postali s &uniji i nemirniji ili se samo ini. vadeseto je stolje#e &ilo )stolje#e djeteta* i mo!da ni jedno drugo do&a nije dijete postavilo tako visoko. +deje i intencije u mnogim svjetskim programima dale su djetetu,i interesima djeteta, va!no mjesto u politici i praksi ulaganjem u zakone, socijalnu i djeiju zatitu, zdravstvo, o&razovne institucije. Na!alost. ,, stolje#e je ostavilo i nrijeeno nekoliko &itni( pitanja u razvoju djece i omladine kao to su: kako smanjiti podruja rizika i rizini( -aktora razvoja djece i omladine ili kako pove#ati podruja snaga i kompetentnosti mladi( kao osnovu podizanja nji(ove otpornosti u postoje#em individualnom riziku i rizinim okru!enjima.

Pojam nasi ja nad dj!"om i v#$nja%&o' nasi ja

Nasilje nad djecom podrazumijeva odnose i ponaanje pojedinaca .odrasli( oso&a i druge djece/ ili institucija .porodice, kole i drugi( mjesta gdje se dijete nalazi i kre#e/ prema djetetu, kojima se ugro!ava ili na &ilo koji nain ometa normalan -iziki i psi(iki razvoj djeteta, zadovoljenje njegovi( potre&a. njega, is(rana, zdravstvena zatita/ i integritet linosti. 0od vrnjakim nasiljem podrazumijevamo doga1anja u irem okviru kole u kojima pojedini uenici ili, jo e#e, grupa uenika, izvodi trajno nasilje nad svojim vrnjakom ili mla1im djetetom kojim se tom djetetu2!rtvi nasilja nanose povrede ili priinjava &ol i neprijatnost. +zlo!enost djece nasilju je prepoznato kao pitanje od stratekog znaaja irom civiliziranog svijeta. Nasilje me1u vrnjacima u kolama i internatima je esta pojava i stolje#ima je prisutna. 'pise proganjanja nalazimo u 1akim i studentskim dnevnicima i literarnim djelima. 3 svakoj koli postoje djeca koja proganjaju i napadaju druge uenike i djeca koja koja trpe ova proganjanja, lako nasilje me1u uenicima u koli i kolskoj okolini nije nova pojava o njoj se malo govori u naoj pedagokoj .a i sociolokoj /, literaturi, izuava u okviru nastavnikog studija i strunog usavravanja prosvjetni( radnika,, tako da su oni sla&o pripremljeni za rjeavanje pro&lema nasilja u koli. a &i se dijete zatitilo, da &i mu se o&ez&ijedilo sigurno djetinjstvo donijeta je i 4onvencija o pravima djeteta i drugi mnogo&rojni dokumenti o pravima djece ali se na ovim, naim prostorima o nasilju nad djecom i me1uvrnjakom nasilju, uglavnom uti. 5azlog nedavanja znaaja ovom pro&lemu , sakrivanje istine o nasilju od strane vrnjaka mo!e se tra!iti u nedostatku in-ormacija z&og ega je svijest o pro&lemu i razumijevanju njegove prirode ograniena. 0ostoje#i zakonski propisi ne reguliu ekscipiitno nasilje nad djecom, niti ovu o&last regulie pose&nim zakonima, nego je tretira u okviru zakona i odred&i koje se odnose na nasilje uop#e. + pored toga su postoje#i pravni okviri dovoljni za zatitu djece od nasilja, ali su nedovoljno implementirani u praksi. 4od ocjenjivanja kvaliteta djeijeg !ivota koliko je dijete sretno i koliko je nesretno, odras-i se, uglavnom, uzimaju u o&zir porodine odnose, kolski uspje( i interakciju uitelj2dijete. 6nogo se manje pa!nje poklanja podruju odnosa sa vrnjacima, i esto ne prepoznajemo djetetovu tjesko&u ili stra( z&og nepri(vaenosti ili zlostavljanja od strane vrnjaka. 7ako nasilje nad djecom, pa i me1uvrnjako nasilje, iako je rastu#i pro&lem, ostaje, naje#e, sakriveno uglavnom z&og stra(a od pojaanog nasilja, nepovjerenje u mo# drugi( oso&a da ga spase nasilja i da na1u rjeenje za tu situaciju, stra( da #e ga okriviti ili da #e mu se smijati, navike tolerisanja u o&itelji, i uvjerenju da o tom pro&lemu ne tre&a da se govori izvan ku#e. jeca vide i pri(vataju nasilje kao dio svog !ivota i kao komponentu ku#nog odgoja, a ne kao neto to im se ne &i tre&alo deavati. $edan od razloga da roditelji na vrijeme ne otkriju pro&lem zlostavljanja svog djeteta od strane vrnjaka mo!e da

&ude i posljedica nedovoljne komunikacije roditelja i djece. 8ato ostaju dugo neopa!eni teki o&lici sla&i( odnosa vrnjaka sa djetetom, ili ak proganjanja od strane vrnjaka , a kada se otkriju udimo se da dijete nije prije reklo roditeljima ili uitelju ta se sa njim doga1a. +z istog razloga postoji veoma skroman &roj istra!ivaki( radova, na rijetko ili nikakvo ukazivanje na pro&lem nasilja i zlostavljanja mladi( putem medija. Nasilje mo!e &iti mani-estovano u vidu: 2 fizikog nasilja: od upanja za kosu i ui , guranja, amaranja i batinjanja , do tekih tjelesnih povreda i okrutnih sadistikih muenja, 2 psihikog nasilja: uznemiravanje, iskluivanje iz drutva i zajednikih sportskih i drugih aktivnosti, do zanemarivanja i praktine izolacije, 2 verbalno: vrijeanje, ruganje, prijetnje i zastraivanje, podsmijavanje, intrigiranje, poniavanje, klevetanje, 2 moralno: poniavanje, vrijeanje, podcjenjivanje, prisiljavanje djeteta da radi stvari koje ne eli, 2 materijalno: otimanje novca i djeijih kolskih stvari, kaput, sportsku opremu, obuu 2 seksualno Nasilje je naje#e kom&inacija dva ili vie o&lika nasilja u kojoj dominira jedan od nji(. 3 kolama preovla1uje psi(oloko i ver&alno nasilje, u porodicama -iziko nasilje i zanemarivanje, a na ulici i mjestima gdje se djeca okupljaju dominira -iziko nasilje i seksualno uznemiravanje u kom&inaciji sa razliitim rizicima kao to je zloupotre&a alko(ola i droge. 0roganjanje i nasilje se mo!e iskazivati i &ez rijei i tjelesnog kontakta, npr. mimikom ismijavanja ili vulgarnim gestama. '&lik vrnjakog proganjanja je i namjerno uskra#ivanje zadovoljenja djetetovi( emotivni(, socijalni( ili -izioloki( potre&a. Nekada progonitelji prisile dijete u izvravanje nedozvoljeni( ili ak ka!njivi( radnji kao to su kra1a ili vandalizam, a nekada prika!u nedu!no dijete kao poinioca takvi( dijela. 8lostavljanje me1u vrnjacima se razlikuje od antisocijalnog i asocijalnog ponaanja djece i omladine iako se , ponekada, teko nalazi razlika kada je u pitanju te!ina zlostavljanja. 9ntisocijalno ponaanje 3 ovu grupu spadaju djeca i adolescenti koji su u stalnom kon-liktu sa drutvenim normama. Na nji( vaspitanje i kaznene mjere sla&o djeluju, jer nisu u stanju da iz kazneni( i vaspitni( mjera steknu pozitivna iskustva. 0okazuju potpunu nesposo&nost za potovanje estetski( i moralni( potre&a iz svoje okoline. %vojim radom i ponaanjem tete drutvenoj zajednici. 9socijalno ponaanje 3 ovu grupu spadaju djeca i adolescenti koji su, tako1er, u kon-liktu sa drutvenim normama, ali tako da ne !ele .ili ne mogu/ &iti korisni lanovi drutva, odnosno oni koji su ravnoduni prema optim potre&ama i interesima zajednice. 4ako s(vatanja o nasilnikom ponaanju nisu ujednaeni i de-inisani . zakonodavac je :razliite o&like nedozvoljenog ponaanja: razliito de-inisao i kategorisao prema

onome to oni pravno predstavljaju .prekraj, povreda, ugro!avanje sigurnosti, kriminal/ .;ajdukovi#, 1<=>/.

Ka&o dj!"a do(iv javaj) nasi j!

Nasilje je za progonjenog uvijek &olno..2 6o!e zado&iti teke i opasne dimenzije i prouzrokovati veliku patnju i psi(oloku tetu. 0oznati su i primjeri da je vrnjako nasilje dovelo do samou&istva djeteta. jetetova slika o se&i je naeta, poto &iti !rtva vrnjakog ponaanja i iskljuivanja nije samo &olno nego je i poni!avaju#e. 0osljedice mogu &iti dugotrajne.

U%!s*a os* nasi ja m!+) v#$nja"ima

Nasilje me1u vrnjacima je esta pojava. 0roganjanje u kolama i internatima je stolje#ima prisutno. 'pise proganjanja nalazimo u 1akim i studentskim dnevnicima i literarnim djelima. Vjerovatno #e se ve#ina ili ak svi itaoci sjetiti kakvog o&lika proganjanja od strane vrnjaka iz vlastitog kolovanja. 3 istra!ivanju +nstituta za pedagoka istra!ivanja u "eogradu pokazalo se da nastavnici i roditelji smatraju da je uestalost vrnjakog nasilja me1u uenicima u koli znatno manja nego to to sami uenici navode. 5oditelji esto ni ne slute da im je dijete zlostavljano od strane vrnjaka, a nastavnici vie pa!nje usmjeravaju na dijete napadaa nego na dijete koje je !rtva nasilja. Nasuprot tome, u razvijenim zemljama na zapadu se u posljednje dvije decenije pro&lemu nasilja u koli poklanja velika pa!nja. Vre se &rojna prouavanja, prave se &rojni i raznovrsni programi za prevenciju nasilja u koli i zatitu uenika i izra1uju se odgovaraju#i prirunici za nastavnike i roditelje uenika. 0rema jednom istra!ivanju koje je provedeno u %r&iji . 6iklju24os, 2002/, vie od tre#ine uenika iz vii( razreda osnovne kole je do!ivjelo vrije1anje i ismijavanje od strane vrnjaka, jedna petina nji( je navelo da im neko prijeti &atinama, oko ?@ uenika neko od vrnjaka tue u koli i -iziki povre1uje, a 10@ je izjavilo da im drugi uenici otimaju ili unitavaju stvari... 4od mla1e djece, prema podacima neki( drugi( istra!ivanja, ovakvi o&lici nasilja su jo uestaliji. $edino kad se pojave drastini sluajevi, sa tekim posljedicama po dijete2!rtvu, masovni mediji stave ovu temu u sredite svog interesovanja. Naje#i o&lici nasilja me1u uenicima u naim kolama su: vrijeanje i ismijavanje, prijetnje batinama, otimanje i unitavanje stvari . jevojice su manje nego djeaci izlo!ene nasilju vrnjaka, ali me1u njima ima 10@ oni( koje su i same, &ar jednom uestvovale u tui. 0rema podacima norvekog istra!ivanja &roj !rtava je najve#i u ni!im razredima osnovne kole .2. i ?. razred /, a napadai su prvenstveno stariji uenici, mada i mla1a djeca mogu da &udu napadai, isto kao to !rtve mogu da &udu i stariji uenici. +z istra!ivanja u engleskim kolama dolo se do sljede#i(, opti(, podataka o vrnjakom nasilju u kolama:

prema iskazima sami( uenika oko 1022=@ nji( su &ar ponekad &ili !rtve nasilja, 2 oko 10@ uenika mla1i( razreda osnovne kole do!ivjelo nasilje koje se ponavljalo nekoliko puta nedjeljno, 2 oko =@ je lino uestvovalo u ulozi napadaa u te!im o&licima nasilja nad vrnjakom 2 oko A 2 12@ uenika je ponekad uestvovalo u napadu na vrnjake, 3 periodu izme1u B. i 1A. godine neki od uenika koji su &ili !rtve nasilja prestali su to da &udu, ali uenici koji su &ili napadai ostali su i dalje u toj ulozi, Najmla1i uenici u koli su u najve#em riziku da #e &iti zlostavljani, vjerovatno zato to su sla&iji nego stariji ueniciC 2 jeaci su e#e u ulozi napadaa nego djevojice, ali kao !rtve se i jedni i drugi pojavljuju u jednakom &rojuC 'ko ?0 2 A0@ uenika koji su do!ivjeli nasilje razgovaraju sa svojim nastavnicima o tome, a sa uzrastom uenika se taj &roj smanjujeC Ve#ina uenika . A0@ /izjavljuje da ne vole nasilje, neki od nji( su uzdr!ani u tome, ali 20@ je oni( uenika koji ka!u da &i oni mogli uestvovati u nasilju. %amo polovina uenika je pokuavala da nekako pomogne djetetu !rtvi, a da 20@ nji( ne ini nita kada vidi da je neko dijete napadnuto, jer smatraju da i( se to ne tie. 9li, ni nastavnici nisu dovoljno spremni da se umijeaju u o&ranu !rtve 2 ?4@ uenika je izjavilo da nastavnici uvijek pokuavaju da zaustave nasilje nad uenikom, a ?4@ uenika je izjavilo da nji(ovi nastavnici to nikada ne ine .Dai#2 0avii#, 200?/. Norveka istra!ivanja su pokazala da se oko 1>@ uenika, to je svaki sedmi uenik, &ilo u nekom periodu svog kolovanja na jedan ili na drugi nain ukljueni( u proces proganjanja. Neki me1u njima su &ili !rtve .<@/, dok su drugi &ili progonitelji .A@/, me1utim ima djece koja se nalaze u o&je uloge, to je u ulozi proganjani( i u ulozi proganjaa .1,A@/. "roj !rtava je najve#i u ni!im razredima osnovne kole, a proganjai su prije svega stariji uenici. 6e1utim i mlada djeca mogu &iti proganjai, a me1u !rtvama ima puno adolescenata. Ealosno otkri#e da je da mnoga djeca i mladi ostaju niz godina &ilo u ulozi !rtve &ilo u ulozi proganjaa. 0oreme#aji u ponaanju i delinkventno ponaanje povezuje se i sa sla&im kolskim uspje(om. 6ogu &iti posljedice djetetovog neuspje(a, izraz njegove !elje da se doka!e na neki drugi nain kad nije sposo&no da se doka!e sa kolskim uspje(om. 6ogu &iti odraz mr!nje z&og sredine u kojoj je dijete uvijek zadnje, omalova!avano, neomiljeno, nesretno itd. 2

Koja dj!"a s) ,#o'anja%i

0ostoje uenici koji su skloni nasilju nad drugom djecom i oni to ine trajno, tokom dugog niza godina. Vjerovato je da #e oni zadr!ati ovo nasilniko ponaanje i kada odrastu i iz nji(ovi( redova nastaju oso&e sklone prestupnitvu.

3 cilju prepoznavanja sociopatskog ponaanja neop(odno je poznavati mogu#e uzrone -aktore .&ioloke/, ispitati nain na koji uenik -unkcionie, ustanoviti kako je socijalna sredina djelovala na ponaanje i kakve je posljedice nepri(vatljivo ponaanje imalo u &li!em i daljem okru!enju uenika. Na osnovu procjene svi( ovi( -aktora .&ioloki(, psi(oloki( i socijalni(/, a to je u domenu odre1eni( strunjaka, mogu#e je zakljuiti koji je osnovni uzrok i kakvo je ue#e ostali( -aktora u pojavi neprilago1enog ponaanja. Nastavnici u koli tre&aju uspostaviti usku saradnju sa roditeljima, pedagokom slu!&om u koli i, po potre&i, centrom za socijalni rad kako &i se preduprijedilo devijantno ponaanje uenika, odnosno preventivno djelovalo na mogu#e delinkventno ponaanje. +stra!ivanja koja su prouavala karakteristike proganjani( i oni( koji progone, su pokazale slijede#e: 2 proganjai se u pore1enju sa drugim uenicima karakteriziraju po ve#oj agresivnosti od drugi( uenika, 2 nji(ova agresivnost nije posljedica -rustacije niti oso&no do!ivljene agresije, 2 imaju pozitivne stavove prema nasilju i nasilnom ponaanju, 2 kod mnogi( je agresivnost stalno prisutna oso&ina i istraje uprkos promjenama !ivotne sredine, na primjer premjetanju u drugu kolu, ponaanje proganjaa naje#e nije mogu#e protumaiti sla&im iskustvima u me1uljudskim odnosima ili nji(ovim kolskim neuspje(om, 2 nji(ov kolski uspje( je ispod prosjeka, ali nije lo, 2 nji(ov tjelesni izgled ne odstupa i esto su -iziki sna!ni. 9gresivno ponaanje, prema uenicima i nastavnicima, kod ve#ine proganjaa nije posljedica kolskog neuspje(a ili socijalnog neuspje(a, tako1er nije posljedica osje#aja manje vrijednosti, nesposo&nosti da se doka!u na drugi nain. %amo kod manjeg &roja proganjaa, mogu#e je nji(ovo ponaanje o&razlo!iti i takvim do!ivljavanjem odnosno mo!e &iti i posljedica neuspje(a uenika, izraz njegove !elje da se doka!e sa kolskim uspje(om. 6ogu &iti i odraz mr!nje prema sredini u kojoj je dijete uvijek zadnje, omalova!avano, neomiljeno , nesretno. 0roganjai imaju srazmjerno do&ar socijalni polo!aj u razrednoj zajednici i &ar nekoliko djece i( potuje. Ne dolaze iz neugodni( porodini( sredina od ve#ine druge djece. 9gresivno ponaanje je e#e me1u djeacima nego djevojicama. +stra!ivanja Drupe za kontrolu &ijesaFagresije . GaHne, "auer/ je pokazala da BB@ tjelesni( o&raunavanja me1u vrnjacima i B>@ kra1a i pljaki na kolama su uradili mukarci. 3jedno su djeaci &ili u dva puta ve#em &roju!rtve agresivnog ponaanja vrnjaka nego djevojice. jeaci &r!e i sna!nije agresivno reaguju, manje se kontroliu, i manje su spremni da na miran nain rjeavaju kon-likt. 6e1u djevojicama se poreme#eni odnosi poka!u prije kroz ogovaranje i klevetanje ili u ver&alnim napadima. Vjerovatnost agresivnog ponaanja poraste u kriznim situacijama koje do!ivljavaju djeca. 7ako se npr. kod mnoge djece pove#a se agresivno ponaanje u vrijeme razvoda nji(ovi( roditelja ili veliki( kolski( pritisaka. 2

Nasilniko ponaanje mo!e nasilnicima donijeti i psi(oloki stvarno korist u grupi vrnjaka. Njima se esto dive, mnogi i( potuju radi nji(ove socijalne mo#i, drugi i( se &oje, mnogi !ele prido&iti nji(ovo prijateljstvo i zatitu, spremni su im initi male ili ve#e usluge. 3enici sa nasilnikim ponaanjem mogu imati i -inancijske koristi, &ilo da od !rtve iznude novce ili interesantne predmete, ucjenjivanje uenika da kradu za nji( i ispunjavaju druge za(tjeve, &ilo da i( vrnjaci pozivaju na ka-u ili pi#e i drugo. 4ada se radi o grupi proganjaa, me1u njima se uspostave moralne norme u vidu podr!avanja jedni drugi(, razvijaju svoje sopstvene2negativne vrijednosti prema kojima su agresivno ponaanje i proganjanje junaka djela, za&avni i cijenjeni o&lici ponaanja. 3spostavi se neke vrste kolektivne odgovornosti u proganjanju to smanjuje individualnu odgovornost i stra( pred posljedicama. Ilanovi grupe se uzajamno podupiru i ponaaju se tako kako se ne &i usudili kada &i morali nastupiti kao pojedinci. Nasilnici su spremni da svoje nasilniko ponaanje vide kao opravdanu reakciju na izazivako ponaanje vrnjaka. 0ostoje o&janjenja da se uenici ponaaju na nasilniki nain da &i se&i o&ez&ijedili dominantni drutveni status me1u vrnjacima, da &i se osje#ali jakim, velikim, uva!enim i pri(va#enim. rugi razlog je to to ovim uenicima nedostaje empatija prema !rtvi nasilja, odnosno oni ne razmiljaju o tome kako se osje#a !rtva.

Koja dj!"a s) (#*v! nasi ja

Ertve nasilja su uglavnom uenici koji su -iziki nejaki, plaljivi, nesamopouzdani, odnosno uenici koji su spremni da se potinjavaju drugima jer im nedostaje samopotovanja i samopouzdanja z&og ega se e#e osje#aju ugro!ena i. u o&inim !ivotnim okolnostima, djeca sa vie tjesko&e, plaljiva djeca. Iesto je nji(ova slika o se&i sla&a. jeaci su esto tjelesno -iziki manje jaki od vrnjaka, plaljivi, koja nemaju visoko miljenje o se&i, nevjeta su u odnosima sa drugovima, nisu mnogo omiljena kod vrnjaka, nesamostalna i prezati#ena. Neka su djeca podredljiva i pasivna. Neka svoju nemo# oito pokazuju i proganjaima je jasno da se ne mogu odupirati. 0ostoji druga grupa !rtava u kojoj su djeca koja na neki nain i provociraju nasilje drugi(. 6e1u njima su agresivna i (iperkinetina djeca. 6e1u progonjenom djecom mogu &iti i djeca koja se razlikuju po izgledu ili po etnikoj pripadnosti,djeca manjinski( grupa. 7o mogu &iti novo pridola djeca, na primjer djeca iz&jeglice/// drug/ migranti- Na takve mogu#e pojave moraju uitelji o&ra#ati pose&nu pa!nju na teritorijama na kojima postoje etnike napetosti, gdje imaju mnogo priseljeni( lica ili iz&jeglica. jeca koja u ranom djetinjstvu nisu uspjeno

izgradila emotivnu vezu sa roditeljima imaju visok rizik da &udu !rtve nasilja svoji( vrnjaka. 'ni su esto nesamostalna i ne umiju izgraditi konverzaciju. eava se da svojim potinjenim ponaanjem djeca 2!rtve nude svoje stvari, mole i( da prestanu sa nasiljem, jasno pokazuju svoju &ol. Ertve nasilja mogu da &udu i djeca koja na neki nain izazivaju napadae. 7akva djeca ismijavaju, udaraju i guraju drugu djecu to izaziva nasilje usmjereno na nji(. Nasilje mo!e izazvati i neka izra!ena djeija pozitivna oso&ina kao to su sposo&nost i uspjenost.

Ka&o .na*i da j! dij!*! (#*va v#$nja%&o' nasi ja

anas, u vrijeme sve kratkotrajnijeg zajednikog dru!enja roditelja i djece z&og prezaposlenosti . ili nezaposlenosti / roditelja i &rige da se o&ez&ijedi pre!ivljavanje o&itelji sve vie vremena protekne da roditelji saznaju ta se deava sa nji(ovim djetetom. 5oditelji o&ino dugo vremena ne prepoznaju ili mo!da ak nikada ne prepoznaju da je nji(ovo dijete u koli progonjeno i !rtva vrnjakog nasilja. Ve# je spomenuto da djeca i kriju od svoji( roditelja da su zlostavljana, pa roditelji ne mogu da im pru!e zatitu i da pomognu. 5oditelji nasilnika su , tako1er, esto neo&avijeteni ta nji(ova djeca rade u slo&odno vrijeme. Iesto saznaju o ponaanju djece tek kada to poprimi znaaj delikventnog ponaanja odnosno kada ve# intervenira policija. 'sim opti( znakova dijete koje je progonjeno ima mnogo emocionalni( poteko#e koje se mogu pokazivati razliitim znakovima kao to su poreme#aji sna, no#na mora, za&rinutost prestraenost, !alost, usamljenost, smetnje apetita, sla&iji kolski uspje(, razmiljanja o samou&istvu ili ak pokuaj samou&istva. 9li osim ti( znakova emocionalne pogo1enosti koji su ne speci-ini, postoje jo speci-ini indikatori koji po&u1uju sumnju na to da je dijete !rtva progonjenja i nasilja od strane vrnjaka: 2 plai se da ide u kolu, 2 nekad ga je stra( puta u kolu gdje oekuje da #e &iti napadnut i slu!i se neo&inim i dugim putevima do kole ili !eli da ga roditelji prate u kolu, 2 &oji se izleta i drugi( kolski( aktivnosti van razreda, u kojima je manja kontrola uitelja, 2 vra#a se iz kole sa potrganom ili uprljanom odje#om i unitenim pri&orom, esto mu nestane kakav predmet, 2 esto moli roditelje za novac, esto :gu&i novce:, nekada krade roditeljima novce ili vrijedne predmete da &i i( mogao datii nasilnicima, 2 esto se vra#a ku#i s modricama i drugim manjim tjelesnim povredama, 2 vrnjaci ga ne posje#uju i izdvojen je od drutva, ne#e govoriti o tome to mu se deava ili daje neu&jedljiva o&janjenja. Nastavnici u koli #e otkriti zlostavljanog uenika prije svega na osnovu posmatranja ponaanja djece u koli, pose&no za vrijeme odmora i u dvoritu, zatim na osnovu ankete ili razgovora sa uenicima, iz djeiji( pismeni( sastava ili likovni( radova.

U*i"aj $&o ! na odnos! m!+) dj!"om

Jira drutvena klima utie, kako na me1uljudske odnose odrasli( tako i na odnose me1u djecom. 4akvi #e &iti odnosi me1u djecom u razredu, u velikoj mjeri je ovisno i od kolske i od razredne klime, ponaanja uitelja i drugi( kolski( radnika koji svojim ponaanjem i oso&inama predstavljaju do&re primjere uenicima. 8ato pro&lem vrnjakog nasilja me1u uenicima tre&a rjeavati na nivou cijele kole pa i drutva. 7o je du!nost kole i o&aveza svi( zaposlenika kole. 8lostavljanje uenika ne#e prestati samo od se&e, zlostavljano dijete se ne#e mo#i samo iz&oriti i pomo# mu je neop(odna. 0omo# je potre&na i ueniku koji vri nasilje kako &i svoje ponaanje na vrijeme mogao promijeniti. Jkole esto rjeavaju nasilje me1u uenicima tako to zovu policiju onda kada do1e do ekstremni( sluajeva. 0rije nego to do toga do1e, svaka kola &i tre&ala da uradi opte i o&u(vatne mjere prevencije. 7o su : 2 razvijanje pozitivne psi(osocijalne klime u koli, 2 primjeri ponaanja i naina rjeavanja suko&a koje odrasle oso&e u koli daju uenicima, 2 jasno izra!en negativan stav prema nasilju, 2 jasno postavljena i predstavljena pravila ponaanja uenika na asu, odmoru, prema vrnjacima i mla1im uenicima i dosljedno izvo1enje ti( pravila od strane uitelja i kolskog tima, 2 uitelj kao model korektnog ponaanja, 2 poten i korektan odnos uitelja prema ueniku, 2 2 2 2 2 usmjerenost kole u prido&ivanju znanja 2 radna usmjerenost.. da u koli postoje jasna i djeci poznata pravila u vezi sa me1uso&nim odnosima i ponaanjem i da se nastoji ta pravila potovatiC da je odnos izme1u uenika i nastavnika poten i pravedanC da su prostorna i vremenska organizacija kole prilago1eni potre&ama uenikaC velike kole su nepovoljnije po odnose uenika od mali( kola, veliki &roj uenika u razredu tako1er je nepovoljan, kao i skuen prostor u uionicama, (odnicima, kolskim dvoritimaC do&ra radna disciplina i atmos-era u koliC zainteresovanost kole i nastavnika za me1uso&ne odnose uenika i spremnost da se uenicima pomogne u izgra1ivanju do&ri( odnosa, provo1enje razni( programa kao npr. :3mije#e !ivljenja: da pomognu usvojiti vjetine koje #e pomo#i da se uenici lake nose sa rizicima savremenog !ivota i o&likuju svoje stavove .. 3N+KLMovi materijali, 2004 / -ormiranje servisa za podrku djeci nad kojom se vri ili je vreno nasilje.

2 2 2

a &i se u koli razvijali do&ri odnosi me1u uenicima potre&no je da u koli i razredu postoji do&ra psi(osocijalna socijalna klima, stvarna organizacija rada, prostorni uslovi i ekologija kolske ustanove. Nastavnici tre&a da de!uraju za vrijeme

10

odmora u dvoritu ili drugim prostorijama gdje &orave uenici i da pa!ljivo posmatraju uenike, kako &i reagovali na svaku pojavu kon-likata i agresivnog ponaanja. 0otre&no je da se kod svi( nastavnika u koli razvije osjetljivost na nasilje vrnjaka .&ilo kakvo nasilje nad uenicima/ i svijest o tome da je potre&no pomo#i djetetu i zaustaviti nasilje. 3 preventivne mjere spada i organizovanje saradniki( akcija me1u uenicima, gdje &i &ila ukljuena i djeca sklona napadanju vrnjaka. %timulisanje pozitivnog socijalnog ponaanja kod uenika2razvijanje empatije, spremnosti za pomaganje, &rige o drugima, solidarnosti i tolerantnosti, tako1er doprinose predupre1enju pojave vrnjakog nasilja.

Ka&o $&o a i )%i*! j mo') da ,omo'n)

'sim opti( uslova koji povoljno djeluju na vrnjake odnose u koli, a koji su ve# naprijed navedeni, postoje i pose&ni programi poduavanja socijalno izolovane djece onim socijalnim vjetinama .na primjer, kori#enje never&alni( sredstava u komunikaciji, programi psi(osocijalne pomo#i, razvijanje do&rovoljnog rada u koli, razvijanje vjetina komunikacije, otporu pritisku vrnjaka, podizanje potencijala linosti2 samopouzdanje, tolerancija, moralno2etiki kodeksi, odgovornost i druge va!ne -unkcije/ koje im ne dostaju da &i se uspjeno uklopila u drutvo vrnjaka. +sto tako nastoji se da se kod nji( razvije razumijevanje drutveni( situacija i ponaanja. % druge strane, vre se promjene u strukturi vrnjaki( grupa tako da one &udu podesnije za socijalnu pri(va#enost svi( lanova grupe.

*o mo(! )%ini*i $&o a

rutvo nudi djeci sla&u zatitu od nasilja i djeca nisu sigurna da i( &ilo ko, pa i roditelji, mo!e zatititi od nasilja pojedini( vrnjaka .Na!alost, ni sami roditelji ne vide znaajne mogu#nosti u pogledu zatite svoje djece. Na nasilje tre&a reagovati odma, &ez o&zira na stepen i o&lik nasilja. Neop(odno je sagledati speci-inost svakog sluaja, jer je za svako dijete koje do!ivljava nasilje teko , ma o kom o&liku i stepenu nasilja se radilo. a &i se na nasilje reagovalo neop(odno je prepoznati ga na vrijeme i znati kome se i na koji nain o&ratiti. 4ada se u koli pojavi nasilje i zlostavljanje me1u uenicima, primjenjuje se program :krizne intervencije: .6iklju2 4os .2002/ koji se sastoji od nekoliko nivoa: Sistemski pristup na nivou cijele kole Jkola je glavni prostor vrnjakog proganjanja. 7o mo!e &iti unutranjost kole ili kolska okolina. 6e1utim kada se proganjanje i nasilje doga1aju u iroj okolini, na primjer na djetetovom putu u kolu, a to izvode uenici, kola je du!na intervenirati. Iim se otkrije pojava proganjanja u koli, tre&a poeti odma( o njoj javno govoriti. 5asprava mora te#i u krugu kolski( radnika, u razredu i na roditeljskim sastancima.

11

+gnoriranje doga1anja i preputanje djeteta njegovoj sud&ini je nedopustivo. Veoma je va!no javno govoriti o nasilju, jer se time name#e pitanje adekvatne reakcije drutva, zatite !rtve i rada sa nasilnikom u cilju promjene njegovog ponaanja.. 4ada kolski radnici znaju za proganjanje, a ne interveniraju, je poruka proganjaima da uprava i struna slu!&a kole pa i sami uitelji dozvoljavaju takvo ponaanje. 7re&a imati na umu i to da dijete samo nije sposo&no rijeiti pro&lem i da mu moraju odrasli pomo#i. 0rekid nasilnikog ponaanja nije samo zatita !rtve, ve# je i zatita proganjaa. 0oznato je naime da takvo ponaanje dovede &rojne nasilnike u oz&iljne poteko#e i ak u krivina djela. 0revencija proganjanja u okviru kole je opte i speci-ine naravi. Opta psihosocijalna klima kole se odnosi na: 2 odnose me1u kolskim radnicima, 2 modele ponaanja i rjeavanje kon-likata koje predstavljaju uitelji, 2 odnos kolske institucije i uitelja prema nasilju, $asno izreeni ili napisani stavovi o nasilnikom i agresivnom ponaanju su pristupi koji smanjuju vjerovatnost nasilja me1u vrnjacima. 3 prevenciji nasilnikog ponaanja u kolama mnogo poma!e i stimuliranje prosocijalnog ponaanja i volonterskog rada djece. 'snovni za(tjevi prevencije i spreavanja pojave nasilja jesu: osvjetenost, in-ormiranost, osjetljivost kolski( radnika za pojavu, nji(ova spremnost reagiranja i svijest o tome da su du!ni zatiti dijete. 0ri tome tre&a re#i da neki uitelji za!mire pred doga1anjem iz razliiti( razloga. 'ni mogu smatrati da je &olje ako dijete samo rijei svoje pro&leme sa vrnjacima i da #e uiteljevo uplitanje jo pogorati djetetovu situaciju. 6ogu se &ojati kon-likta sa roditeljima proganjaa. 4ada su proganjai adolescenti, mogu se &ojati da ne &i sami &ili -iziki napadnuti ili do!ivjeli drugaiju agresiju od strane proganjaa. Sis*!ms&i ,#is*), za cijelu kolsku ustanovu ukljuuje in-ormiranje, raspravljanje, zajedniko tra!enje rjeenja od strane kolektiva kole. 9li ukljuuje i praktike intervencije kao to je pove#an nadzor uitelja nad uenicima, jasno postavljena pravila u pogledu ponaanja, dosljedno izvo1enje kazni. 4ada se otkrije pojava nikako ne smijemo intervencije i program spreavanja usmjeriti samo ka !rtvama ili proganjaima ili ka razredu u kojem se to doga1a. 0rogram mora ukljuivati sve kolske radnike, sve uenike i sve roditelje. 0ri tome je va!na suradnja izme1u jedni(, drugi( i tre#i(. Jkola mora o&avijestiti roditelje ta #e preduzeti u odnosu na !rtve i u odnosu na nasilne uenike. Ra.#!dni ,#is*),/ ' proganjanju tre&a razgovarati sa uenicima u razredu u kojem se doga1a i u ostalim razredima o tome ta se desilo. jeca znaju ta se doga1a u nji(ovoj koli. Na razrednom sastanku tre&a in-ormirati o pojavi, u raspravi neka djeca izreknu svoje stavove, neka raspravljaju o ponaanju i ulozi proganjaa. 3 razgovorima sa djecom tre&a posvetiti pose&nu pa!nju onima koji ostaju neutralni

12

posmatra#i doga1anja, to mo!e znaiti &ilo da diskretno podupiru proganjae ili ne tite !rtvu. Na razrednim sastancima 1aci mogu zajedno sa uiteljem postaviti razredna pravila i norme ponaanja. 0ri tome je korisno prido&iti neutralne uenike da se aktivno odupru pojavi proganjanja u nji(ovom razredu. 9ktiviranje djece za prosocijalno ponaanje i zatitu djece sa pose&nim potre&ama je dio programa.

Individ)a ni ,#is*),
Ertva mora osjetiti podrku i zatitu od strane svog uitelja. 3itelj neka podr!i dijete sa svojim razumijevanjem, neka mu pomogne sa savjetima kako razviti strategije spreavanja pojave i savladavanje situacije. 3itelj mora pri tome paziti da ne &i svojom zatitom i svojim intervencijama jo pogorao polo!aj djeteta me1u vrnjacima i me1u proganjaima. 3 odnosu na proganjaa mora uitelj jasno izraziti svoje neodo&ravanje i primijeniti propisane kazne. 7re&a znati sasluati i nasilnike i proganjae, raspravljati s njima o mogu#nosti promjene nji(ovog ponaanja i o nji(ovim potre&ama. 9li danas nikako ne mislimo da je dovoljno samo razumijevanje za proganjae, potre&ne su i socijalne sankcije za nji(ovo ponaanje. +ndividualne intervencije ukljuuju razgovore sa progonjenim djetetom i njegovim roditeljima i razgovore sa proganjaima i nji(ovim roditeljima. 0rva i osnovna intervencija jeste osigurati sigurnost djetetu i sprijeiti daljnje maltretiranje. ijete mora osjetiti da su uitelj i drugi kolski radnici na njegovoj strani i da #e sprijeiti i sankcionirati ponaanje proganjaa. 3 razgovorima je potre&no utvr1ivanje uzroka koji su doveli do maltretiranja i pokuati sa odstranjivanjem ti( uzroka. 3 razgovoru tre&a omogu#iti svakom djetetu da prika!e svoju verziju doga1anja. Jkolski radnici moraju tra!iti zajednika rjeenja: postignuti da se o&je strane slo!e u odnosu na opis kon-liktne situacije, izraze svoja osje#anja i pri tome ka!u ta im je kon-likt znaio, opiu !eljenu situaciju, predla!u promjene za &udu#nost i dogovore se za naine sprjeavanja i rjeavanje kon-likta i proganjanja. 3itelj mora provjeriti da li su o&jema stranama jasna pravila ponaanja. Nekada poma!e kada se proganjai i !rtve ukljuuju u neke zajednike 2 na primjer vankolske aktivnosti. 9ko su progonitelji poinili materijalnu tetu, to moraju djetetu nadoknaditi. 3itelji mogu pomo#i djeci da prepoznaju okolnosti u kojima mogu sami djelovati agresivno ili postati !rtva agresije drugi( i uiti i( kako da takve okolnosti iz&jegnu ili savladaju. 5oditelji progonjene djece i proganjaa moraju &iti smjesta in-ormirani o novim incidentima. 5jeavanje pro&lema vrnjakog proganjanja i zlostavljanja je za(tjevan proces, koji tra!i mnogo energije, inventivnosti, potenFa a esto i smjelosti od strane kolski( radnika.

13

0rvenstveno je va!no da s! umiri . os*av jano dij!*! i da mu se pru!i osje#aj sigurnosti i zatite, zasnovane na realnoj osnovi, odnosno na konkretnim poduzetim mjerama od strane kole i uitelja. Sa#adnja sa #odi*! jima/ %vi roditelji moraju &iti upoznati sa konkretnim primjerima proganjanja i pozvani na suradnju. 0artnerska suradnja sa roditeljima je nu!na za zatitu djeteta. Neka o proganjanju razgovaraju sa svojom djecom kod ku#e, neka daju svoje prijedloge kako sprijeiti pojavu. Va!no je o&jasniti roditeljima to mogu oekivati od kole ako se desi da su nji(ova djeca !rtve ili da su nji(ova djeca proganjai. Nekoliko uputa za roditelje: 2 ako posumnjate da je vae dijete progonjeno, direktno ga o tome pitajteC ako ga pitate neodre1eno, vjerovatno vam ne#e dati pravi odgovor na vae pitanjeC 2 &udite pa!ljivi na znakove koji po&u1uju sumnju da je dijete !rtva 2 ako saznate da vrnjaci progone vae dijete, za&avite se tom pojavom oz&iljno 2 razgovarajte sa uiteljem, razrednikom, kolskim pedagogom ili psi(ologom 2 0omozite dijetetu da razvije strategije kojim se mo!e o&raniti pred vrnjacima 2 razgovarajte sa djetetom o njegovim speci-inim pro&lemima Va!no je da roditelji omogu#e djetetu da govori, da mu pomognu razviti praktike strategije o&rane i da mu savjetuju mjere predostro!nosti kao na primjer neka u mraku ne (oda sam po ulici, ili gdje mo!e potra!iti pomo#. 5oditelji mogu mnogo pridonijeti ka po&oljanju djetetove slike o se&i, to pove#ava i njegovu otpornost i sposo&nost o&rane.

*o mo(! )#adi*i d#)$*vo

3 svijetu postoje razliiti stavovi u odnosu na pro&lem sagledavanja poreme#enog ponaanja. %vaka sredina, kultura, ima pose&ne stavove prema ve#ini pro&lema sve dok se ne pojavi pitanje zatite drutva i njegovi( institucija od razliiti( pretstupnika. 7ada je drutvena zajednica o&avezna da preko svoji( ustavni( institucija titi drutvo i na odgovaraju#i nain adekvatno postupa prema pojedinim pretstupnicima. 8a reakciju na nasilje nad djetetom su odgovorni svi, kako o&itelj tako i sve drutvene institucije. 0otre&no je i va!no razvijati svijest gra1ana da je nji(ova du!nost i o&aveza da reaguju na nasilje koje primijete ili sumnjaju da se doga1a. 8ato je veoma va!an multidisciplinaran pristup . kroz strukture o&razovanja, zdravstva, socijalne zatite, pravosu1a i policije/ kako u prevenciji tako i u reakciji na nasilje. 3 ovom smislu je prepoznata i potre&a &oljeg povezivanja nadle!ni( institucija i uske saradnje na rjeavanju ovog pro&lema, kao i potre&a za jaanjem institucionalni( i pro-esionalni( kapaciteta kako &i se &olje i e-ikasnije zatitila djeca.

14

R!.) *a*i is*#a(ivanja ,#is)*nos*i . os*av janja m!+) )%!ni"ima #!dovn! $&o ! osnovno$&o s&! do0i 1 Z!ni"a
+spitivanjem je o&u(va#eno A0 uenika estog i sedmog razreda 'snovne kole :6iroslav 4rle!a: u 8enici. 6e1u ispitanicima je ?A ili A0@ mukog spola i 24 ili 40@ !enskog spola. 8animalo nas je to naim ispitanicima naje#e smeta kod nji(ovi( roditelja. < ili 1>@ ispitanika navodi da im poneto smeta kod nji(ovi( roditelja. Navest #emo neke odgovore: Kod o"a im naj%!$2! sm!*a/ 2 to je prestrog, 2 to puno pije, 2 previe za(tijeva, 2 nerealna oekivanja, 2 esto -iziko ka!njavanje. Kod maj&! im naj%!$2! sm!*a/ 2 to puno tra!i, 2 to -iziki ka!njava , 2 to je prestroga, 2 previe je ljuta, ponekad joj sve smeta. Ve#ina ispitanika >4 ili <0@ se izjasnila da im poneto smeta kod &ra#e i sestara, a A ili 10@ se izjasnilo da im ne smeta nista. +spitanici navode da im kod &ra#e i sestara naje#e smeta: 2 to se deru i viu na nji(C 2 to i( ne sluaju, 2 to i( izazivaju, 2 glupo se ponaaju

15

Li*!#a*)#a
Prisutnost zlostavljanja meu djecom i mladima / ua !omi, "irha #ehovi, $imeta %atibovi& ' !uzla: (enfas, )**+&

16

Sad#(aj
Uvod....................................................................................................................................... 2 Pojam nasilja nad djecom i vrnjakog nasilja.......................................................................3 ako djeca do!ivljavaj" nasilje............................................................................................5 Ues#alos# nasilja me$" vrnjacima....................................................................................5 oja djeca s" %roganjai.....................................................................................................6 oja djeca s" !r#ve nasilja...................................................................................................8 ako &na#i da je dije#e !r#va vrnjakog nasilja...................................................................9 U#icaj kole na odnose me$" djecom...............................................................................10 ako kola i "i#elj mog" da %omogn"..............................................................................11 '#o mo!e "ini#i kola.......................................................................................................11 (ndivid"alni %ris#"%........................................................................................................... 13 )e&"l#a#i is#ra!ivanja %ris"#nos#i &los#avljanja me$" "enicima redovne kole osnovnokolske do*i + ,enica..............................................................................................15 -i#era#"ra.............................................................................................................................. 16

17