Naziv teme:Stavovi uei!a "az"e#e I $"e#mete a%tave $"ema a%tavi matemati!e
Nemi&a'o!to(a" )*++,-o#ie a%tavi.a:/e#i0 A&ma STAVOVI O MATEMATICI I STRAH OD MATEMATIKE KOD UENIKA Kada spomenemo matematiku, mnogi e se uenici prisjetiti kolskih asova na kojima su rjeavali veliku koliinu stereotipnih zadataka iz zbirki i nerazumljivo napisanih knjiga koje su, ini se, poticale automatsko uvrtavanje brojeva u unaprijed predviene formule, naizgled bez smisla i stvarne, ivotne koristi. eka istraivanja !"idmer i #havez, $%%&.' govore da i uitelji kolovani za rad u osnovnoj koli i poduavanje razredne nastave gaje negativne stavove o matematici. (akoer se pokazalo da takvi nastavnici svoje stavove prenose i na uenike ve u osnovnoj koli. Kako su meu tim uenicima i budui nastavnici !pa i profesori' matematike, krug negativnih stavova i straha zatvara se ve na samom poetku kolovanja. )utne* i #ass !&++,.' u svojem radu navode da uitelji kolovani za razrednu nastavu u osnovnim kolama imaju izrazito negativne !u najboljem sluaju neutralne' stavove prema matematici, a stavovi uenika znaajno opadaju od pozitivnih prema negativnim vrijednostima tokom kolovanja. -straivanja stavova o matematici i straha od matematike intenziviraju se ranih .%/ih godina prolog vijeka, kada naunici osvjetavaju injenicu da u modernom drutvu koje se bori za polnu ravnopravnost mukaraca i ena, ene ipak !uz izuzetke' ne sudjeluju u velikom broju zanimanja koja su usko povezana sa matematikom i srodnim predmetima, pa ak ne upisuju ni fakultete na kojima su obavezni kursevi vie i napredne matematike. 0ini se da je upravo matematika filter koji ene odvaja od visoko plaenih, prestinih zanimanja !prema 1*de i sar., &++%.'. 2bog svega navedenog opravdana je vanost koja se pridaje istraivanjima stavova o matematici, pa i straha od matematike, budui da mnogi naunici smatraju da upravo stavovi, vjerovanja i osjeaji koje pojedinac ima o matematici utiu na njegov strah od matematike i njeno izbjegavanje. 3pravo taj strah odredie i koliinu matematikih sadraja koje pojedinac eli, te posredno i vrstu kole, profesiju, pa i tok karijere kasnije u ivotu. 3enici s pozitivnim stavom o matematici nee u svemu tome imati nepremostivih problema. 4oe se, na alost, pretpostaviti da e inae sposobni i vrlo sposobni uenici, koji zbog razliitih razloga gaje negativan stav prema matematici, imati suen dijapazon kola, fakulteta i zanimanja koja e birati. Strah i anksioznost 5ok su radost i bijes u izvjesnom smislu 6emocije pristupanja6 , strah je nasuprot tome 6emocija izbjegavanja6. jega karakterie bijeg od opasnosti. 7itna karakteristika situacije u kojoj se strah javlja je percepcija opasnog objekta ili prijetnje, a presudna je ovdje percepcija nedostatka moi ili sposobnosti da se pojedinac bori s opasnou !prema Kre i Krafild, &+.8.'. 9ana komponenta mnogih situacija u kojima se strah javlja je vremenska perspektiva okrenuta budunosti . )ojedinac, naime, predvia to e se desiti u budunosti, a zadravanje misli na tim zbivanjima stvara stanja snanog anticipatornog straha. 3pravo ta anticipacija predstojee opasnosti obino se doivljava kao anksioznost / kompleksan i neugodan osjeaj tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti, praen aktivacijom autonomnog nervnog sistema. :azlikujemo je od straha po tome to je strah 6konkretnija6 emocija !prema ;rambai, &+,,.', odnosno osoba koja se boji najee zna ega se boji. <am termin u psihologiju uvodi =reud &,+>., opisom anksiozne neuroze, a u savremenoj se psihologiji termin koristi za opise emocionalnih reakcija izazvanih nepoznatim i?ili neprepoznatljivim uzrocima, ali i za emocionalna stanja pobuena realnom ili predvidivom opasnou. Kao i ostale emocionalne reakcije, anksioznost ima i motivacijsko djelovanje. (ako umjerena razina anksioznosti ima esto pozitivno djelovanje na uinak u brojnim aktivnostima, dok krajnosti poput potpunog odsustva ili pak vrlo intenzivne anksioznosti mogu vidno umanjiti uinak pojedinca u nekim aktivnostima. -straivanja anksioznosti i njenog uinka raena su za razliite aktivnosti, a .%/ih godina prolog vijeka istraivai pokazuju interes za istraivanjem specifinog straha / straha od matematike kod djece razliite dobi. 3kljuivanjem djeteta u kolski sistem, javlja se i specifina vrsta tjeskobe povezana sa kolskom situacijom. :ije je o ispitnoj anksioznosti ili strahu od ispitivanja koji je definisan kao "emocionalna uzbuenost i kognitivna uznemirenost (zabrinutost) koji se javljaju u ispitnim situacijama i/ili pri njihovu zamiljanju, odnosno anticipiranju, a manifestira se na razliite naine " !prema ;rambai, &+,,., str. +@'. <trah od matematike specifina je vrsta ispitne anksioznosti, a esto je definiran kao opi nedostatak ugode koji pojedinac moe iskusiti kada se od njega trai primjena znanja matematike, ili matematikih principa, ili pak kao osjeaj napetosti, bespomonosti i mentalne dezorganizacije koji se kod pojedinca javlja kada se od njega trai manipulacija brojevima i oblicima. <trah od matematike moe poprimiti razliite oblike, a operaciono je definisan ovisno o potrebama istraivanja pojedinih autora. Kao openitu definiciju moemo u slobodnom prevodu navesti onu :ichardsona i <uinna iz &+.$., koju u svom radu prenose Aierl i 7isanz !&++B.'C "trah od matematike mo!emo definisati kao osje"aje napetosti i anksioznosti koji ometaju manipulaciju brojevima i rjeavanje matematikih problema u irokom rasponu svakodnevnih !ivotnih i akademskih situacija#" (str# $%&) -sti autori navode i da je strah od matematike esto procjenjivan kao jedinstven konstrukt, no sredinom +%/ih godina prolog vijeka istraivai su identificirali razliite aspekte straha od matematike kod starije djece i adolescenata. (ako razlikujemo dvije situacijske komponente za strah od matematikeC D Komponenta koja se odnosi na tjeskobu pri ispitivanju matematike /odraava se u odgovorima na pitanja o osjeajima koji se kod djece javljaju tijekom ispita iz matematike i D Komponenta koja se odnosi na tjeskobu zbog !ne'adekvatnog uinka u matematici / odraava se u odgovorima na pitanja o osjeajima koji se javljaju pri rjeavanju matematikih problema u situacijama koje nisu ispitne. 2aetke straha od matematike moemo traiti ve u odgojnim postupcima roditelja i odgajatelja u vrtiu, kada upravo ti vani odrasli i ne svojom voljom djeci alju poruke o vrednovanju putem uspjeha. )ri tome dijete usvaja uspjeh kao mjerilo vlastite vrijednosti. )olaskom u kolu, ono postaje svjesno da ga !esto upravo prema uspjehu' svakodnevno procjenjuju uitelji i vrnjaci, a rezultati tih procjena djetetu nisu poznati, to potie tjeskobu. 5odatnu ulogu pri tome imaju i nastavne metode. )rema literaturi !Aierl i 7isanz, &++B.', nastanku straha znatno e pridonijeti uiteljevo isticanje ocjene, tanog rjeenja i uspjeha u zadatku bez razvijanja interesa uenika za proces i postupak rjeavanja zadatka. -ako se ne znaju svi uzroci straha od matematike, ovaj se strah !empirijski i teoretski' vee s razliitim negativnim ishodima, ukljuujui i lo uinak u testovima znanja matematike, lo uspjeh u matematici, negativne stavove prema osobnim raunalima i matematici srodnim predmetima, ali i odabir onih zanimanja koja ne zahtijevaju znanja sloene i vie matematike. 3z ove, esto su ispitivane i pronaene veze izmeu straha od matematike i stavova prema matematici. eki su autori smatrali da je strah od matematike sastavni dio opeg stava prema matematici, no veina ih danas smatra da je taj specifian strah ipak konstrukt kojeg valja tretirati odvojeno od stavova. 3 istraivanjima stavova o matematici i korelatima tih stavova, esto se koristi skala koju su &+.8. godine konstruirali =ennema i <herman. Kompletan =< 4;< !6=ennema/<herman 4athematics ;ttitudes <cale6' instrument sastavljen je od + skala, od kojih svaka ima po &$ estica. <kale suC stav prema uspjehu u matematiciE matematika kao muka domenaE stavovi majkeE stavovi ocaE stavovi nastavnikaE povjerenje u uenje matematikeE strah od matematikeE uinak motivacije u matematiciE korisnost matematike !prema 4ulheim, =. i :ae, A., &++,.'. <vaku je od ovih skala mogue koristiti zasebno, ili kao dio cijelog instrumenta. -nstrument je modificiran za razliite dobne skupine i nastavne predmete. Aotovo svim radovima koji se dotiu stavova prema matematici ili straha od matematike, zajednika je pretpostavka da postoje polne razlike u navedenim varijablama. 7rojni su teoretski modeli koji pokuavaju objasniti te razlike. 1*de i saradnici !&++%.' u svom radu prikazuju neke od njih. 7enboF i <tanle* na temelju rezultata svojih istraivanja dolaze do zakljuka da je sposobnost za matematiku !koju razlikuju od uspjeha u matematici' prirodno vezana za djeake, te da mora postojati i bioloka osnova za takve polne razlike. 3 svojim pretpostavkama idu tako daleko da postavljaju pitanje postojanja gena za matematiku kod djeaka. 2a pretpostaviti je, u tom sluaju, da e djeacima matematika biti 6blia6 nego djevojicama, da e im manipulacija brojevima biti prirodnija, te da e zbog svega toga imati pozitivniji stav prema matematici i manje izraen strah od matematike nego djevojice. <uprotno tome, Gccles i saradnici kao kritini faktor zagovaraju izbor kurseva?nastavnih predmeta koje sluaju mladii odnosno djevojke. )rema ovom je modelu motivacija za izbor nastavnih predmeta !i zanimanja' u funkciji oekivanog uspjeha i subjektivne vrijednosti zanimanja. Hne su pak pod uticajem socijalizacije polnih uloga i oekivanih zahtjeva koje zanimanje i uloga postavljaju pred pojedinca. 5akle, izbor matematike i zanimanja povezanog s matematikom ovisiti e o djetetovoj percepciji vanih odraslih !roditelja, nastavnika', vjerovanjima i stavovima djeteta, samopoimanju vlastitih matematikih sposobnosti i uzronoj atribuciji uspjeha?neuspjeha u matematici. )ri tome ve u procesu socijalizacije djevojke ue da je matematika 6predmet za djeake6, te da se od njih ne oekuje da budu jednako uspjene u tom 6mukom6 predmetu. Htuda i proizlaze negativniji stavovi djevojica i oekivanje slabijeg uspjeha u matematici i srodnim predmetima. =ennema i )eterson predlau bihevioralni model autonomnog uenja, prema kojem nedostatak iskustva samostalnog uenja matematike doprinosi razvoju polnih razlika u uspjenosti u matematici. )rema ovom modelu, unutranji faktori !vjerovanja o vlastitoj sposobnosti za matematiku, tj. stavovi i osjeaji' i vanjski faktori !oekivanja nastavnika, drutveno stereotipiziranje matematike' zajedno odreuju kakvo e iskustvo u uenju matematike pojedinac imati. (a iskustva odreuju koliko e matematike biti naueno. 2a savladavanje sloene i vie matematike neophodno je samostalno uenje. 5akle, ako nastavnici imaju manja oekivanja od djevojica, te ako one imaju negativne stavove i osjeaje o sebi i matematici, sudjelovae u manjem broju samostalnih aktivnosti vezanih za matematiku, zbog ega e savladati manje matematike od djeaka. Teorija samoefikasnosti :ealna kompetentnost, koja moe ukljuivati sposobnosti, znanja, vjetine, kvalificiranost i sl., kljuna je za prilagodbu kako pojedinca, tako i cijele vrste. o subjektivni doivljaj kompetentnosti esto je jo bitniji. :ealne sposobnosti, iako nune, nisu i dovoljne da bi osoba izvela neku akciju. 5a bi osoba uspjeno funkcionirala potrebne su joj odreene sposobnosti, ali i uvjerenje da e ih moi efikasno upotrijebiti. 7andurina teorija samoefikasnosti u potpunosti pretpostavlja percipiranu kompetentnost kao sredinju dimenziju koja regulira ljudsko funkcioniranje !&+..E prema 7ezinovi, &++%'. <amoefikasnost je definirana kao 'uvjerenje pojedinca da mo!e uspjeno ostvariti ponaanje koje je potrebno da bi se postigao odreeni ishod.6 )rema teoriji samoefikasnosti svaka promjena ponaanja i doivljavanja zasniva se na variranju osjeaja osobne efikasnosti, te ona predstavlja bazini mehanizam za tumaenje ljudskog funkcioniranja. )otrebno je naglasiti da iako se pojmovi efikasnosti i kompetentnosti u teoriji shvaaju kao sinonimi, meu njima postoji izvjesna razlika u znaenju. Kompetentnost podrazumijeva posjedovanje potencijala za djelovanje dok efikasnost podrazumijeva konkretnu djelotvornost. Kompetentna osoba e najvjerojatnije biti i efikasna, a efikasna osoba je sigurno kompetentna. 3nato semantikim razlikama teorija samoefikasnosti smatra se i teorijom percepcije osobne kompetentnosti. Strah o matematike Kod djece kolske dobi se esto javlja strah ili anksioznost u vezi sa razliitim kolskim situacijama. )okazalo se da kod neke djece strah izaziva matematika kao sam predmet, uenje matematike, rjeavanje matematikih problema i ispitivanje u podruju matematike. :ichardson i <uinn !&+.$E prema <everinac, $%%@' strah od matematike definiraju kao 'osje"aje napetosti i anksioznosti koji ometaju manipulaciju brojevima i rjeavanje matematikih problema u irokom rasponu svakodnevnih !ivotnih i akademskih situacija 6. -ako je strah od matematike povezan sa strahom od ispitivanja ta dva fenomena nikako ne moemo izjednaavati. <pecifinost straha od matematike u odnosu na strah od ispitivanja je reakcija na matematiki sadraj, na karakteristike matematike i na ispitivanje u podruju matematike !:ichardson i "oolfolk, &+,%'. 3 istraivanjima su identificirani razliiti aspekti straha od matematike kod starije djece i adolescenata to pokazuje da strah od matematike nije jedinstven konstrukt . (a se istraivanja temelje na teorijama ispitne anksioznosti prema kojima se ona sastoji od dvije konceptualno razliite komponenteC zabrinutosti i emocionalnosti. !Iiebert i 4orris, &+8.E prema 2arevski, &++.'. Aierl i 7isanz !&++B' razlikuju dvije situacijske komponente straha od matematikeC / Komponenta koja se odnosi se na tjeskobu u situacijama ispitivanja matematike / Komponenta koja se odnosi na tjeskobu zbog !ne'adekvatnog uinka u matematici (e dvije komponenete razlikuju negativne afektivne reakcije u neevaluativnoj situaciji i u situaciji ispitivanja. -ako se ne znaju svi uzroci straha od matematike njegovi zaeci mogu se traiti ve u odgojnim postupcima roditelja i odgajatelja u vrtiu, kada upravo ti vani odrasli nenamjerno i ne svojom voljom djeci alju poruke o vrednovanju putem uspjeha. )olaskom u kolu, dijete postaje svjesno da ga !esto upravo prema uspjehu' svakodnevno procjenjuju uitelji i vrnjaci, a rezultati tih procjena djetetu nisu poznati, to potie tjeskobu. Kod mnogih uenika se strah od matematike javlja kao posljedica poetnih neuspjeha u razumijevanju matematikih pojmova, koje zahtijeva razinu apstraktnog rezoniranja koju djeca jo nisu dosegla. =lessati i Jamieson !&++&E prema 7acinger, &++8' pokazuju da ispitanici s viim strahom od matematike imaju vie negativnih iskustava s matematikom. 5odatnu ulogu pri tome imaju i nastavne metode. )rema Aierlu i 7isanzu !&++B', nastanku straha znatno doprinosi uiteljevo isticanje ocjene i tonog rjeenja u zadatku bez razvijanja interesa uenika za proces i postupak rjeavanja zadatka. (akoer, uenici s veim strahom od matematike vie profitiraju u metodi pouavanja kada sami otkrivaju matematike principe, nego kada imaju niz strukturiranih lekcija koje im pomau u savladavanju gradiva !#lute, &+,>E prema ;rambai, 9lahovi/Kteti, <everinac, $%%B' iz istraivanja posvetilo se ispitivanju varijabli povezanih s strahom od matematike. 9eina istraivanja u ovom podruju provedena su na studentima ili na odraslim ispitanicima. -straivanja na mlaim uenicima pokazuju da strah od matematike raste s godinama !7rush, &+,%E 4eece, &+,&E prema "igfield i 4eece, &+,,'. 9eina autora na odraslim ispitanicima nalazi vei strah od matematike kod ena, dok mnoga istraivanja koja se bave strahom od matematike kod djece, pokazuju da u osnovnokolskoj dobi nema polnih razlika u strahu od matematike !7acinger, &++8E #hiu i 1enr*, &++%E :uti, &++@'. 7rush !&+.,E prema <everinac, $%%@' je zakljuila, na osnovi rezultata istraivanja na studentima oba pola razliite dobi, da na strah od matematike studentske populacije vie utie koliina interakcije s matematikom nego pol. <trah od matematike povezan je s razliitim negativnim ishodima, ukljuujui i lo uinak u testovima znanja matematike, lo kolski uspjeh u matematici, ali i odabir zanimanja koja ne zahtijevaju znanja sloene i vie matematike. 3enici s veim strahom od matematike takoer imaju negativnije stavove prema matematici !1*de, =ennema i Iamon, &++%E prema <everinac, $%%@'. 4anja sposobnost ili nia procjena vlastite sposobnosti povezane su sa viim strahom od matematike !4eece, "igfield i Gccles, &++%'. -z kolske prakse je poznato da ponekad uenici imaju loiji opti kolski uspjeh i loiji uspjeh u pojedinim predmetima od onog koji bi se mogao oekivati s obzirom na njihove sposobnosti. :azlog tome je to kolski uspjeh pojedinog djeteta nije rezultat djelovanja samo kognitivnih faktora. 2ato je vano obratiti panju i na nekognitivne faktore. #attelovo istraivanje !prema Iackovi/Argin, &++>' je pokazalo da od ukupne varijance kolskog postignua, rezultati na testovima inteligencije objanjavaju oko $BL te varijance, osobine linosti do @8L, a motivacijske osobine oko $.L. (ako na uspjeh u matematici uz stvarne sposobnosti izmeu ostalog utiu i varijable percepije osobne kompetentnosti i straha od matematike. aime, percepcija osobne kompetentnosti determinira matematiko postignue, i to djelimino neovisno o realnoj kompetentnosti uenika. (akoer i negativne emocije koje izaziva dodir s matematikom kod neke djece utiu na nesklad izmeu njihovih sposobnosti i matematikog postignua. Sta!o!i "#enika razrene i $remetne nasta!e $rema nasta!i matematike %istra&i!anje " na'oj zem(ji 3 veini naih kola stanje u nastavi matematike,pogotovo u viim razredima!9-/ 9---' je veoma loe.(renutna situacija karakterisana je velikim brojem negativnih ocjena i velikim brojem uenika koji trae dodatnu pomo i instrukcije. Hno to posebno zabrinjava je injenica da veliki broj uenika zavrava kolovanje a da nisu savladali osnovne matematike vjetine potrebne u svakodnevnom ivotu. 9e due vrijeme nastavnici matematike se ale da uenici ne rade dovoljno,a time i ne postiu zadovoljavajue rezultate.3enici se opet ale da je matematika MtekaN i da zbog toga postiu slabiji uspjeh.3z pretpostavku da je stanje razliito u MniimN i MviimN razredima uraena je anketa koja je za cilj imala ispitivanje stavova prema nastavi matematike,ali i prema nastavniku koji je predaje. 2;5;#- -<)-(-9;J;C /ispitati stavove prema nastavi matematike kod uenika razredne nastave!9 razred' /ispitati stavove prema nastavi matematike kod uenika predmetne nastave!9- razred' /ispitati stavove kod uenika razredne nastave prema nastavniku koji im predaje matematiku /ispitati stavove kod uenika predmetne nastave prema nastavniku koji im predaje matematiku 3 ispitivanju se polo od hipoteze da postoje statistiki znaajne razlike u stavovima uenika razredni i predmetne nastave prema nastavi matematike i nastavniku koji im taj predmet predaje. :ezultati ispitivanja pokazali su sljedeeC 3enicima petog razreda najdrai predmet je matematika.9elika veina uenika se izjasnila da su tome uzrok nastavni sadraji koji ih zanimaju i nisu teki. 3 estim razredima stanje je drugaije.-nteresovanje za nastavne sadraje je znatno opalo.astavni sadraji uenicima mogu biti zanimljivi,ali - manje zanimljivi pa ak - dosadni.astavnik je taj koji moe da te sadraje uini zanimljivim - bliim uenicima svojim nainom prenoenja tih sadraja na uenike.3zimajui u obzir situaciju u naem sistemu obrazovanja,uslove u kojima se radi - nastavne planove - programe koji su takvi kakvi jesu,jedino nastavnici koji ele,znaju - hoe mogu uiniti pomak ka boljem - poboljati stavove uenika prema nastavi matematike. IiteraturaC M-spitivanje povezanosti matematikog samopoimanja, straha od matematike i matematikog postignuaN, ;nelka 0izmi !diplomski rad', <veuilite u 2agrebu, =ilozofski fakultet, Hdsjek za psihologiju httpC??hubpages.com?hub?Hvercoming/the/=ear/of/4athematics 5idaktiki putokazi httpC??canisfamiliaris.tumblr.com?post?>%@%$88BB?math/anOiet*/can/affects/ basic/counting/math