PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KRIVINO PRAVO I
ISPITNA PITANJA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

Ispitna pitanja iz nastavnog predmeta Krivino pravo I

1. ta je krivino pravo i njegovi izvori? 2. Uloga krivinog prava u suzbijanju kriminaliteta i njegov odnos prema drugim granama prava? 3. kole u krivinom pravu 4. ta je krivino djelo? 5. Normativno i realistiko shvatanje krivinog djela Do ovoga odgovora potrebno je doi kroz analizu lana 21 KZ FBiH. Kada se izvri analiza ovoga lana doe se do zakljuka da je krivino djelo ustvari djelo ovjeka ija su obiljeja utvrena u zakonu i za koje je u zakonu propisana kazna. To upuuje na zakljuak da nema krivinog djela mimo zakona. U tom smislu treba odgovoriti na pitanje. Nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege. 6. Radnja krivinog djela (ta je radnja krivinog djela; Objektivno i subjektivno, te ciljno shvatanje radnje) 7. injenje i neinjenje kao naini izvrenja krivinog djela 8. Posljedica u krivinom pravu 9. Objekt i subjekt krivinog djela 10. Opi osnovi koji iskljuuju postojanje krivinog djela (Ovdje studenti treba da shvate sutinu problema, a to je da u odreenim uslovima zakonodavac propisuje kada jedno krivino djelo koje ima sve elemente krivinog djela ipak nije krivino djelo. Tu je zakonodavac bio decidan. Utvrdio je da postoje opi osnovi koji iskljuuju postojanje krivinog djela: krivina djela sa malim znaajem posljedice, krajnja nuda, nuna odbrana. Pitamo se kakvu e presudu sud u ovim sluajevima donijeti. Ovo jeste vie procesno pitanje, ali i krivino materijalno pravo na njega daje odgovor. U takvim sluajevima sud e uvijek donijeti oslobaajuu presudu. 11. Kakvu e presudu donijeti sud kada utvrdi da je izvrilac krivinog djela isto izvrio u prekoraenju granica nune odbrane i krajnje nude? Potrebno je da se odgovori na pitanje ta je krajnja nuda i ta je nuna odbrana. To se moe uspjeno savladati ako se analizira tekst lanova 25, 26, 27 KZ FBiH. 12. Sila i prijetnja u krivinom pravu Pogledati: Krivino pravo I (pripremio za Bolonjski proces prof. dr Hasan Bali, a odnosi se udbenik krivinog prava autora Nikole Srzentia, Aleksandra Stajia, Ljubie Lazarevia, str. 113-116) 13. Stepenovanje radnje u krivinom postupku po fazama izvrenja krivinog djela (Podstrekavanje; Pomaganje, Saizvrilatvo, str. 117-126) 14. Mjesto i vrijeme izvrenja krivinog djela (127-129) 15. Sticaj krivinih djela

Na dananjem stepenu razvijenosti krivinopravne nauke vladajue je miljenje u pravnoj literaturi da postoje dvije osnovne vrste sticaja i one se dijele na: idealni sticaj i realni sticaj krivinih djela. Idealni je kada sa jednom radnjom izvrilac ostvari obiljeje vie krivinih djela. Realni je kada vie radnji izvri vie krivinih djela. Ovo je vano znati i zbog pravila o odmjeravanju kazne o kojima e se uiti u drugom dijelu krivinog prava. Uputno je da student ozbiljno proe kroz poglavlje 5 udbenika, str. 130-136. 16. Dioba krivinih djela U pravnoj literaturi i sudskoj praksi koja se temelji na rjeenjima iz krivinog zakona postoji dioba na: trajno i trenutno krivino djelo, u udbenicima sreemo podjelu na politika djela te na zloine, prijestupe i prekraje (str. 137-141) 17. Uraunljivost u krivinom pravu To je jedna od teih partija za savladati u krivinom pravu, zbog toga se studentima preporuuje da paljivo proue poglavlje od 142-182. str. udbenika. Bitno je da student shvati da je uraunljivost jedan od uslova krivine odgovornosti, a to je da se utvrdi da li je u vrijeme izvrenja krivinog djela neka osoba bila uraunljiva. Polazi se od pretpostavke da su izvrioci krivinog djela uraunljivi. Na str. 142, stav 4 udbenika utvreno je da postoje dvije grupe teorija pomou kojih se rjeava pitanje uraunljivosti. U prvu spadaju teorije koje problem uraunljivosti razmatraju sa obzirom na slobodu volje, a u drugu grupu dolaze teorije koje slobodu volje ne smatraju od znaaja za rjeavanje ovog pitanja. One se zovu indeferentistike. Sutina je da student ovlada znanjem koje je sadrano na str. 145-147. (izvrilac krivinog djela se smatra uraunljivim ako je u vrijeme izvrenja krivinog djela bio u stanju da pravilno i potpuno rasuuje i da donosi svoje odluke). Ovdje je potrebno da ima svijest i volju. Zbog toga se u teoriji uzima termin nedostatak intelektualne moi za onoga koje u nemogunosti da shvati znaaj djela, a za nemogunost upravljanja postupcima nedostatak voluntaristike volje. Ponovo istiemo da je ovdje bitno drati se udbenika u kome je rijeeno pitanje uraunljivosti, bitno smanjene uraunljivosti i potpune neuraunljivosti. Treba ispustiti dio teksta koji govori o odgovornosti za uinjena djela putem tampe (165-167). Ako se ova partija ne savlada onako kako je izneeno u ovom udbeniku nastati e ozbiljni problemi u daljem savlaivanju, ne samo krivino pravne materije, ve i graanskopravne i ustavnopravne materije. Upozoravamo studente da ne trae rjeenja u drugim udbenicima prije nego to savladaju materiju koja je prezentirana na stranama 142-168 udbenika. Ukoliko se pojave nejasnoe uputno je konsultovati profesora i asistenta ili se konsultovati sa udbenicima prof. dr Zvonimira Tomia i prof. dr Borislava Petrovia. 18. Oblici vinosti 19. Umiljaj (169-175) 20. Nehat

Literatura:

Bali, H. (2008). Krivino pravo I. Kiseljak: Pravni fakultet Univerziteta u Travniku. Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj. (1998). Krivino pravo: opti dio. Beograd: Savremena administracija. Bai, F. (1998). Kazneno pravo: opi dio. Zagreb: Informator. Petrovi, B., Jovaevi, D. (2005). Krivino/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Pravni fakultet. Tomi, Z. (2008). Krivino pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta. Bali, H. (2002). Bosanska kataklizma: studije sluaja Foa. Sarajevo: Magistrat. Zakonski tekstovi (vaei krivini zakoni Bosne i Hercegovine)

Za dodatnu literaturu studenti se mogu obratiti profesoru Hasanu Baliu i asistentici Alisi Begovi.

Prof. dr Hasan Bali Ass. Alisa Begovi alisa.begovic@pfk.ba