Ekonomski poloaj

preduzea

Pokazatelji ekonomskog poloaja

1. Pokazatelji ekonomskog poloaja u
sistemu privatnog kapitala.
Sadrina zakona prosjenog profita
Prosjean profit rauna se prosjenom
profitnom stopom tako to se ukupan
profit privrede podijeli sa ukupnim
kapitalom te privrede i pomnoi sa 100
ppf`=(pf/K)100

Ekonomski poloaj privatnog preduzea (ep)

jednak je odnosu ostvarenog godinjeg profita
(pf) i prosjenog profita (ppf)
ep=pf/ppf
pf/ppf= 1 (ukoliko je godinji profit jednak
prosjenom profitu na predumljeni kapital)
pf>ppf (ukoliko je profit preduzea vei od
prosjenog profita)
pf<ppf (ukoliko je profit preduzea manji od
prosjenog profita)

2. Pokazatelj ekonomskog poloaja u

sistemu drutvenog kapitala.
Formiranje dva ravnotena elementa:
plate i akumulacija
Akumulacija se mjeri prosjenom stopom
akumulativnosti, a to je odnos ukupne
godinje akumulacije privrede prema
ukupnom kapitalu te privrede, a sve se
mnoi sa 100 zbog dobijanja procentnog
izraza
pa= (A/K)100

U analizi normalnih uslova proizvodnje

koristi se akumulacija prema drutvenom
kapitalu (do/k)
Ravnoteni dohodak ine jednake plate po
radniku i prosjena akumulacija
Ekonomski poloaj drutvenog preduzea
je odnos ostvarenog godinjeg dohotka
(d) i ravnotenog dohotka (rd)
ep=d/rd

Ekstraprofit

Ekstraprofit je profit koji se obrazuje iznad

nivoa prosjenog profita
Vrste ektraprofita: monopolski (potie iz
monopolskog poloaja proizvoaa odreene
privredne grane, to znai da ga proizvoa ne
ostvaruje po osnovu poboljanja tehnikih uslova
proizvodnje nego po mogunou podizanja
cijene iznad nivoa normalne cijene) i
ekstraprofit usljed povoljnih uslova
proizvodnje (bolji proizvodno-tehniki uslovi
proizvodnje od datih prosjenih u industrijskoj
grani)

Ekstradohodak
Ekstradohodak je viak iznad ravnotenog
dohotka
Metode za ostvarenja vika dohotka su:
1) sticanje monopolskog poloaja na
tritu
2) sticanje povoljnih uslova
proizvodnje

Interni uzroci ekstradohotka

-ekonomisanje na iniocima proizvodnje
kroz efikasnije korienje inilaca
proizvodnje i proirivanjem
modernizacije proizvodnje
Eksterni uzroci ekstradohotkapovoljniji prirodni uslovi i monopolski
poloaj

Obrazovanje cijene prema

graninim uslovima proizvodnje
Kod grana proizvodnje ija je
proizvodnja neposredno povezana sa
korienjem zemljita, pravila
obrazovanja cijene ne veu se za
prosjene nego granine uslove
proizvodnje
Granini uslovi proizvodnje su oni
koji zahtjevaju najvee trokove po
jedinici proizvoda

Trina cijena formirana u graninim

uslovima proizvodnje daje mogunost
graninom proizvoau da nadoknadi sve
materijalne izdatke i ostvari neto proizvod koji
bi bio jednak platama radnika i prosjenom
profitu vlasnika kapitala (ukoliko ostvari manje
naputa tu vrstu proizvodnje, ukoliko ostvari vie
ostvaruje ekstra profit)
Prirodni faktor je bitan za veliinu trokova
proizvodnje

Pojam diferencijalne rente

Ekstraprofit u djelatnostima u kojima se koristi

zemljite
Ukoliko je korisnik ujedno i vlasnik zemljita koje
daje vei prinos, onda taj ekstraprofit pripada
njemu kao ekstradohodak
Ukoliko korisnik zemljita nije vlasnik nego
sporazumno koristi njegovo zemljite onda taj
ekstraprofit pripada vlasniku
U oba sluaja ta razlika izmeu graninih trokova
proizvodnje i individualnih trokova na boljim
parcelama zemljita pripada vlasniku kao njegov
dohodak koji se naziva diferencijalna renta

Naziva se renta jer predstavlja dohodak

koji se ostvaruje bez ulaganja rada,
kapitala i preduzetnitva, a ostvaruje se
po osnovu vlasnitva nad odreenom
nepokretnou
Renta je diferencijalna jer potie iz razlike
izmeu drutvene vie cijene proizvoda i
nie individualne vrijednosti tih proizvoda
Vlasnici, zakupci, zaposleni

Diferencijalna renta I
Predstavlja dohodak vlasnika zemlje koji
on ostvaruje zato to je vlasnik plodnije
parcele zemljita i parcele blie tritu
Uzroci obrazovanja diferencijalne rente I:
plodnost zemljita (diferencijalna renta je
razlika izmeu ukupnog prihoda i cijene
proizvodnje; Marks-lana socijalna
vrijednost) i poloaj zemljita prema
tritu

Diferencijalna renta II
Predstavlja rezultat intenzifikacije
poljoprivredne proizvodnje, kao
rezultat poveanog prinosa usljed
dodatog ulaganja kapitala na
korienim zemljinim parcelama
Metod stvaranja ekstraprofita u
poljoprivredi (agrotehnike mjere za
poboljanje kvaliteta zemljita)

Ekstraprofit pripada zakupcu dok

traje ugovor o korienju zemljita
Ekstraprofit koji prisvaja vlasnik sa
zakljuenjem novog ugovora naziva
se diferencijalna renta II

Apsolutna i monopolska renta

Renta koju ostvaruju svi vlasnici zemljita,

koje se koristi u privredne svrhe naziva se
apsolutna renta
Diferencijalna renta je ekonomska
realizacija prava svojine na kvalitetnijim
parcelama zemljita, a apsolutna renta je
ekonomska realizacija prava svojine na
dijelu zemljine povrine bez obzira na
kvalitet, ali pod uslovom da se zemljite
koristi u privredne svrhe

Razlozi obrazovanja apsolutne zemljine rente:

1) nii organski sastav kapitala u poljoprivredi u
odnosu na industriju
2) monopol privatnog vlasnitva na dijelu
zemljine povrine
Viak vrijednosti u poljoprivredi dijele zakupac
(prisvaja dio koji se kree oko prosjenog
profita) i vlasnik (prisvaja dio iznad prosjenog
profita u obliku apsolutne rente)

Struktura vika vrijednosti proizvedene u

poljoprivredi: prosjean profit zakupca +
apsolutna renta vlasnika
vv=ppf+ar
Pa stoga cijena poljoprivrednih
proizvoda i proizvoda djelatnosti vezanih
za zemljite sastoji se iz utroenog
postojanog i promjenjivog kapitala
(sp+pl), prosjenog profita (ppf) i
apsolutne rente (ar): cpp=sp+pl+ppf+ar

Monopolsku rentu mogu prisvajati

vlasnici zemljinih parcela na kojima
uspjevaju rijetki proizvodi koji
zahtjevaju posebne klimatskozemljine uslove

Cijena zemlje

U sistemu privatne svojine zemlja se

kupuje i prodaje
Sitna robna proizvodnja- na sitnom
seljakom posjedu zemlja se kupuje kao
osnovno sredstvo za rad i osnovni predmet
rada na kome je sam vlasnik angaovan
kao proizvoa (zemlja mu slui za
stvaranje uslova za ivot)
Zemlja mu moe donijeti apsolutnu,
diferencijalnu ili monopolsku rentu

Kapitalistika proizvodnjazemlja se kupuje kao izvor za prisvajanje rente

Prilikom utvrivanje cijene zemlje vri se
kapitalisanje prihoda- pretvaranje prihoda (rente)
u kapital koji donosi kamatu kao svoj normalan
prihod
Posmatrano sa strane prodavca zemlje: prodaje
zemljinu parcelu za iznos kapitala koji e mu
ulaganjem u banku donijeti onoliko novca koliko
je godinje dobijao kao prihod od zemljine
rente sa te parcele

Odreivanjem cijene zemlje polazi se

od zemljine rente jer je kupoprodaja
zemlje je kupovina i prodaja prava
na rentu koju odreeno zemljite
donosi vlasniku
Stoga cijena zemlje jednaka je
odnosu godinje rente (rental)i
kamatne stope koji se mnoi sa 100:
cz= (r/p)x100

Uloga trgovine u proizvodnji

U kretanju proizvodnje ulae se suma

novca (n) da bi se angaovale
odgovarajue robe (r) pomou kojih se u
procesu proizvodnje (p) proizvode
odgovarajue upotrebne vrijednosti (r1) u
cilju prodaje za novac, ali za uveanu
sumu novca (n1): n-r..p..r1-n1
Rzliku izmeu n1 i n na kraju svakog
procesa proizvodnje i prometa, odnosno
krunog kretanja kapitala proizvodno
preduzee prisvaja kao svoj profit (dobit)

Proizvodno preduzee prodaje robu

trgovakom preduzeu ispod trine
cijene, a trgovako preduzee
prodaje robu potroaima po trinoj
cijeni

Trokovi prometa i profit

trgovakog preduzea

Trokovi prometa su izdaci koje ima trgovako

preduzee u poslovima kupovine i prodaje robe,
transporta i uvanja robe
Vrste prometnih trokova:
1. isti prometni trokovi- izdaci uinjeni oko
kupoprodaje robe
To su izdaci trgovakog preduzea za plaanje
radne snage koja je angaovana na kupoprodaji,
izdaci reklamiranja, knjigovodstva, trokovi
osvjetljenja, ogreva i amortizacija OS (iz njih ne
nastaje uveanje vrijednosti proizvoda i moraju
se nadoknaditi iz razlike prodajne i nabavne
cijene

2. Transportni trokovi su dio prometnih

trokova (proizvodni trokovi prometa) jer
rad angaovan u ovom poslu je
proizvodan rad rad koji stvara vrijednost
Transportni su trokovi prevoza robe iz
mjesta njihove proizvodnje u mjesto
njihove potronje (izdaci za utroak
transportnih sredstava i radnika koji vre
transport

3. Trokovi uvanja robe su dio

prometnih trokova uinjenih za
ouvanje upotrebne vrijednosti robe (i oni
su proizvodni trokovi prometa, odnosno
oni su proizvodni dio prometnih trokova)
uvanje robe je produena proizvodnja
iako se ne stvara nova upotrebna
vrijednost ali se odrava postojea

Banke
Banke u lancu drutvene podjele
rada ustupaju slobodna novana
sredstva na privremeno korienje
subjektima reprodukcije uz
odgovarajuu cijenu (kamatu)
U krunom kretanju proizvodnje
banke obezbjeuju nedostajua
novana sredstva kako bi proces
proizvodnje tekao bez smetnji

n-r..p..r1-n1
Na poetku krunog toka pojavljuju
se novana sredstva banke tako to
proizvodna preduzea pozajmljuju
novac banke (n) uz obavezu da taj
novac vrate u odreenom roku
uvean za ugovorenu cijenu upotrebe
(kamatu) n-n1

Novac stvara novac

n-n-r..p..r1-n1-n1
n-n mogu biti jednake veliine
n1-n1 ne mogu biti jednake veliine

Poslovi banke
Prikupljanje slobodnih novanih sredstava
i njihovim davanjem na zajam
Usluge platnog prometa sa tekueg i na
tekui raun subjekta drutvene
proizvodnje, za koje naplauju
odgovarajuu cijenu u obliku tarife,
provizije ili mare
Aktivna i pasivna kamata

Trokovi u bankarstvu su izdaci potrebni za

obavljanje poslova oko prikupljanja,
uvanja i davanja novca korisnicima
Kamata kao cijena upotrebne vrijednosti
novca izraava se u procentu, kao
kamatna stopa
Kamatna stopa je odnos kamate (i) i
pozajmljene novane sume (k) izraen u
procentu
p= (i/k)100

Bankarski kapital i kamata

Bankarski kapital prije kapitalizmazelenaki kapital
Savremena privreda-gubi svoj
samostalan poloaj u drutvenoj
reprodukciji i postaje osamostaljeni
dio industrijskog kapitala

Preduzee ako korist sopstveni kapital

ostvaruje cijelu dobit u proizvodnji i
prometu, a dobit dijelimo na proizvodnu i
trgovaku
Preduzee ako koristi pozajmljeni kapital
onda ostvaruje samo dio dobiti koja se
zove preduzetnika dobit, a drugi dio
dobiti pripada bankama kao profit, a dobit
dijelimo na preduzetniku proizvodnu,
preduzetniku trgovaku i kamatu

Visina kamatne stope zavisi od

prosjene stope dobiti i ponude i tranje za
bankovnim kapitalom
Visina stope dobiti (stopa
akumulativnosti) djeluje na visinu
kamatne stope tako to kamatna
stopa mora biti ispod nivoa prosjene
stope dobiti, jer bi u suprotnom
preduzee ostalo bez preduzetnike dobiti
Kamatna stopa mora biti iznad nule jer
bi u suprotnom banke ostale bez dobiti
Ponuda i tranja

Posljedice od razlike izmeu

kamatne i dividendne stope
Na berzi se akcije prodaju po trinoj
cijeni, trina cijena zavisi od dividende
koju akcije donose godinje i od
kamatne stope po kojoj banke isplauju
tediama kamatu (rije je o prosjenoj
kamatnoj stopi)
Trina cijena akcije je kapitalisani
prihod (pretvoren u kapital)koji se od te
akcije moe godinje ostvariti

Prihod se kapitalie tako to se godinji

prihod, u ovom sluaju dividenda (d)
mnoi sa 100 i dijeli sa prosjenom
kamatnom stopom (p)
k=(d/ p)100
Trina cijena akcije jednaka je proizvodu
nominalne vrijednosti akcije (vr) i dividendne
stope (d) i njihovom odnosu sa kamatnom
stopom (p)
tc= (vr x d)/ p

Trina cijena akcije obrazuje se na berzi zavisno

ne samo od dividende i kamate nego i od ponude
i potranje
pekulacija HAO- zarade po osnovu razlike u
dividendi i kamati
Raunski kapital- definisana trina cijena
akcije nema uticaja na proizvodnju u
akcionarskom drutvu
Osnivaka dobit- zarada osnivaa zbog razlike
dividende i kamatne stope
Razdvajanje akcionarskog kapitalanezakonito izdavanje veeg broja akcija nego to
iznosi osnovni kapital akcionarskog drutva

Akumulacija kapitala i
privredna ravnotea

Investicioni uinak i kapitalni

koeficijent
Investicioni uinak je prirast proizvodnje
p koji nastaje od upotrebe dodatog
kapitala k.
Prirast kapitala =investiciji (k=i)
Stoga je investicioni uinak jednak:
p/ k= p/i
Investicioni uinak pokazuje poveanje
proizvodnje koje nastaje poveanjem
kapitala

Investicioni uinak esto se koristi u

recipronom obliku i tada se naziva
kapitalni koeficijent
Prosjeni kapitalni koeficijent (k/p)
pokazuje koliko je korieno jedinica
kapitala za ostvarenje jedinice vrijednosti
proizvoda u posmatranoj godini
Granini kapitalni koeficijent (i/p)
pokazuje koliko dodatnih jedinica kapitala treba
investirati za prirast vrijednosti jedinice
proizvodnje

Organski sastav kapitala

Organski sastav kapitala svodi se na

odnos materijalnog i subjektivnog inioca
proizvodnje, sp/rs i to tako to se ovi
inioci izraavaju po njihovoj vrijednosti
Sredstva za proizvodnju imaju
vrijednost koja se rauna kao vrijednost
korienih sredstava za rad i
vrijednost predmeta rada korienih u
vremenu trajanja jednog obrta kapitala

Radna snaga, kao ukupnost svih

zaposlenih u proizvodnom preduzeu
ima vrijednost koja se svodi na
veliinu plata radnika u vremenu
trajanja jednog obrta kapitala
Vrijednosni sastav kapitala dobije
se kad se vrijednost korienih
sredstava za proizvodnju stavi u
odnos prema vrijednosti radne snage

Tehniki sastav kapitala je odnos izmeu

veliine sredstava za proizvodnju prema broju
zaposlenih radnika (taj se odnos svodi na
vrijednost sredstava za proizvodnju po
zaposlenom radniku)
Organski sastav kapitala treba da obuhvati i
vrijednosni i tehniki sastav kapitala
Organski sastav kapitala je vrijednosni sastav
pod uslovom da izraava tehniki sastav i
promjene koje se deavaju u tehnikom sastavu

Proirivanje proizvodnje i primjena

nove tehnologije

Prilikom opredjeljenja primjene nove

tehnologije preduzee ima u vidu dva
rauna: prvi je da se utvrdi da se sa
primjenom nove tehnike poveava
ekonominost proizvodnje; drugi je da se
utvrdi da li se primjenom nove tehnike
poveava dobit preduzea ili ne

Trokovi proizvodnje, prinos i dobit

preduzea
1. Konstantni trokovi proizvodnje
2. Opadajui trokovi proizvodnje
3. Rastui trokovi proizvodnje

Zakon opadajuih prinosa

Poveanjem proizvodnje samo

varijabilnog faktora granina
produktivnost opada- zakon
opadajuih prinosa

Neke teorije o promjenama u

savremenom kapitalizmu

1. Teorija o demokratizaciji kapitalizma na

osnovama akcionarskog kapitala (narodni
kapitalizam-i radnici mogu postati akcionari)
2. Teorija koja kae da maksimizacija profita nije
neposredni cilj proizvodnje savremenih krupnih
kompanija
3. Savremene korporacije nastoje da ostvre
zadovoljavajui profit
4. Neposredni cilj maksimizacija profita ali u
duem vremenskom periodu

Ograniena konkurencija i njene

posljedice
Ograniena konkurencija znai
ukidanje konkurencije putem cijena i
pojaavanje drugih oblika
konkurencije
1. Konkurencija smanjivanjem
trokova proizvodnje
2. Konkurencija putem diversifikacije
3. Konkurencija putem propagande

Stopa potronje i stopa

akumulativnosti

ND= Pt+A
Stopa akumulativnosti je odnos
drutvene potronje prema nacionalnom
dohotku
Pt` = (Pt/ND)100
Stopa drutvene akumulacije je odnos
drutvene akumulacije (tednje) prema
nacionalnom dohotku
A` = (A/ND)100

d= Pt +a
Pt=d-a a= d-pt
Kriva potronje je i kriva akumulacije

Privredne krize-uzroci
Teorija sunanih pega
Psiholoka teorija
Inovaciona teorija
Teorija nedovoljne potronje
Teorija pretjerane potronje
Teorija planske nediscipline

Kriza hiperprodukcije
Pretjerana proizvodnja
Vlasnici kapitala u stalnoj tenji da
maksimiziraju viak vrijednosti vre
prenapregnutu akumulaciju
kapitala (to je akumulacija vea od
normalnog nivoa)
Prenapregnuti obim akumulacije vri
se na raun radnika a ne fonda
potronje vlasnika kapitala

Normalna ili ravnotena akumulacija je onaj

obim akumulacije kojim se obezbjeuje razvoj
svih grana proizvodnje u skladu sa tehnikim
progresom i porastom drutvenih potreba
Uslovi privatnog prisvajanja i odluivanja ne
mogu na dugi rok obezbijediti normalnu
akumulaciju zbog zakona konkurencije koji obara
plate ako se se isprjee ispred porasta
akumulacije (manji zahtjevi za radnom snagom, a
povean tehniki progres)
Proizvodnja raste,a potronja opada u odnosu na
mogunosti proizvodnje

etri faze ciklinog kretanja

privrede
1.
2.
3.
4.

Kriza hiparprodukcije
Depresija
Oivljavanje
Prosperitet

O moguenosti krize u
socijalistikom trinom sistemu

struktura vrijednosti:

vr=sp+pl+vv
Poveanje vika vrijednosti u kapitalistikoj
privredi dovodi do smanjenja ukupnog fonda
plata radnika to se svodi na obaranje kupovne
moi stanovnitva, te do nemogunosti prodaje
proizvedenih sredstava za potronju
U socijalistikoj privredi nema zakona koji bi
na strani konkurencije radne snage smanjio plate
jer tu plate nisu troak proizvodnje

Kriza hipoprodukcije

Struktura vrijednosti robe:

Vr= sp+pl+a

Proizvodnja se smanjuje ili raste

sporije a potronja se poveava
Minimiziranje akumulacije

Izlazak iz krize hipoprodukcije

Smanjivanje broja zaposlenih
radnika
Smanjivanje plata svih zaposlenih
radnika
Privredna praksa i rjeenjeinflatorno finansiranje investicija
Inflatorni novac se olako troi i ne
daje efikasne ekonomske efekte

Opti zakon akumulacije kapitala

Tenja za maksimizacijom vika
vrijednosti ispoljava ovak zakon
Posljedice djelovanja zakona
akumulativnosti tiu se promjena
na strani kapitala koji je usljed
akumulacije izloen stalnom procesu
centralizacije i promjene na strani
radne snage dovee do njene vee
ili manje nezaposlenosti

Oblici ekonomskog odluivanja

Ekonomski liberalizam- sloboda
vlasnika kapitala da ga upotrijebi u
skladu sa svojim interesima;
Ogranienje ekonomskog
liberalizma od strane draveposljedica monopolizacije privrede

Slobodno odluivanje preduzea u

okviru indikativnog planiranja- dravni
organi donose ekonomske mjere i
instrumente u oblasti monetarne, kreditne,
investicione, budetske politike radi
ostvarenja pune zaposlenosti i privredne
stabilnosti
Nivo odluivanja sa organa preduzea
na drutvene privredne grane koji
privrednim planom odreuju ta e
proizvesti i koliko i kome e isporuiti
proizvodnju

Sejov zakon trita

Svaka ponuda robe i usluga stvara i
odgovarajuu tranju jer se svaki
prodavac jedne vrste robe javlja i
kao kupac druge vrste robe
Iz navedenog proizilazi da ponuda ne
moe biti vea od tranje, stoga
nema nepodudaranja, ne moe doi
do krize hiperprodukcije

Nepodudarnost-izuzeci se
izjednaavaju
Negiranje Sejovog zakona
Zakon se zalae za nemjeanje
drave u privredne poslove

Kenzijanska revolucija

Opta teorija zaposlenosti kamate i dividendepoznato djelo Kejnza iz 1936. (osporava sejov
zakon trita)
Zbog hiperprodukcije neophodna intervencija
drave
Kejnzova analiza ciklusa hiperprodukcije ne prati
Marksovu analizu (revolucionarni prevrat i
ukidanje privatne svojine)
Ouvanje privatne svojine
Regulisanje dohotka, potronje i investicija-daje
stabilan privredni razvoj
Kenzijanska revolucija i nastanak mjeovite
privrede

Aktivna budetska poreska politika

Budet-godinji predraun drave kojim se

odreuje prihodi dravnih organa i rashodi
tih organa prema unaprijed odreenim
namjenama
Novane izdatke drava prikuplja: porezi i
doprinosi, zaduivanje od preduzea i
graana, pozajmljivanje od domae i
strane banke
Budetski deficit i suficit
Ugraeni ekonomski stabilizatori:
oporezivanje linih dohodaka i profita
preduzea

Kreditna i monetarna politika

Putem kredita se suavaju ili proiruju

privredni tokovi i mjerama kreditne
politike djeluje se na obim investicija
Monetarna politika je dio ekonomske
politike koju sprovodi drava preko svoje
centralne banke
Ovom politikom se regulie obim novanog
opticaja, smanjenje ili poveanje koliine
novca u prometu radi ostvarenja planiranih
ekonomskih ciljeva

Politika cijena i dohotka

Odreivanje stope akumulacije

a`= (a/d)100
a`= (a/ND)100
Maksimizacija nacionalnog dohotka i
blagostanja
Novo ekonomsko jedinstvo

Planiranje porasta nacionalnog

dohotka
Stopa porasta nacionalnog dohotka
jednaka je odnosu stope akumulacije
i graninog kapitalnog koeficijenta
r= A`/Kf

Faktori ekonomskog razvoja

Sposobnost ljudi, prirodna bogatstva,

akumulacija kapitala, tehnologija i
preduzetnitvo