Brze Više Jače 4

Vladimir Findak Sanja Boi - Sanja Reetar
BRE, VIE, JAE 4

prirunik tjelesne i zdravstvene kulture za uitelje / uiteljice 4. razreda osnovne kole
Urednica Slavenka Halaev Recenzenti dr. sc. Kreimir Delija Sanja Canjek-Androi Grafiko-likovni urednik eljko Brneti Grafiko oblikovanje Vladimir agadin Oprema naslovne stranice Frano Petrua Lektorica Kata Zalovi-Fiter Korektorica Branka Mesing - Nakarada
kolska knjiga, d.d., Zagreb, 2005. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja. Uporabu ovog prirunika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 4. razredu osnovne kole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske rjeenjem klasa UP/I-602-09/04-01/140, ur. broj 533-12/05-01 u oujku 2005.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, Zagreb, 450525111
ISBN 953-0-50517-5
Tisak Grafiki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb
Vladimir Findak Sanja Boi Sanja Reetar
Bre, vie, jae 4

prirunik tjelesne i zdravstvene kulture za uitelje / uiteljice 4. razreda osnovne kole
Zagreb, 2005.
Predgovor
Vrijeme u kojemu ivimo karakteriziraju ne samo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni negativni utjecaji na ovjekov antropoloki status zato to je, uz ostalo, sve manje kretanja, a sve vie vremena gutaju tzv. nemiine aktivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisu malene, naprotiv, nije ugroeno samo zdravlje ljudi, ve i njihove osobine i sposobnosti, ega, dakako, nisu poteena ni djeca, odnosno uenici. U takvim situacijama primjereno tjelesno vjebanje za uenike znai sastavni i nuni dio njihove svakodnevnice, tovie, nezaobilazan dio integralnog sustava njihova odgoja i obrazovanja, a time i njihove pripreme za ivot i rad u suvremenom drutvu. Da bi se komparativne prednosti tjelesnog vjebanja u uem smislu, odnosno tjelesne i zdravstvene kulture u irem smislu iskoristile to potpunije, odluili smo napisati udbenik tjelesne i zdravstvene kulture za uenike etvrtog razreda osnovne kole Bre, vie, jae 4. Udbenik je ponajprije namijenjen uenicima, a potom njihovim uiteljima i roditeljima; uenicima da to prije postanu i ostanu ovisnici o svakodnevnom tjelesnom vjebanju kao sastavnom dijelu kulture ivljenja, a uiteljima, da im pomogne u svakodnevnom radu, poglavito u dijelu koji se odnosi na realizaciju plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture. Roditeljima e pomoi da jo uspjenije surauju sa svojom djecom ne samo u obavljanju njihovih obveza vezanih za kolu, nego i u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, interesa i elja, poglavito onih koje proizlaze iz njihove bioloke potrebe za kretanjem. Sukladno navedenim ciljevima, udbenik je podijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio udbenika s naslovom Vjebanjem do zdravlja sadrava informacije (teorijske i praktine) uz pomo kojih se uenici na izravan ili neizravan nain upuuju na brojne mogunosti i sadraje uz pomo kojih se tjelesnim vjebanjem moe utjecati na uvanje i unapreivanje zdravlja. Drugi dio udbenika ili, tonije, Sportska poetnica odnosi se na upoznavanje uenika sa sportom u svim njegovim pojavnim oblicima i s plemenitim idejama i porukama olimpizma. Trei dio udbenika rezerviran je za Bre, vie, jae, a upuuje uenike u razliite naine praenja i vrednovanja njihova rada i napretka u podruju tjelesne i zdravstvene kulture. Drimo, tovie sigurni smo, da e tako koncipiran udbenik biti od koristi svima, a ponajvie uenicima. Hoemo li, meutim, u toj namjeri uspjeti, odnosno koliko emo uspjeti, uglavnom ovisi o uiteljima. Zato? Zato to smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, planovi i programi, kao ni drugi relevantni imbenici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, ukljuujui i udbenik Bre, vie, jae 4 ne pomae ako uitelj ima tekoa u radu. Upravo radi izbjegavanja tih tekoa, bar to se tie uporabe udbenika Bre, vie, jae 4 odluili smo napisati ovaj prirunik za uitelje. Prirunik je potpuno konzistentan sa sadrajem udbenika Bre, vie, jae 4. Vjerno prati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinom interpretacijom, nego i metodikom obradom. Gdje god je bilo mogue i potrebno, u priruniku je rezerviran prostor za korelaciju tjelesne i zdravstvene kulture s drugim predmetima. Preporuujemo vam da pozorno proitate i dio prirunika u kojemu vas informiramo o moguemu i potrebnom doprinosu tjelesnog vjebanja zdravlju uenika, upuivanju uenika u razliite izvannastavne i izvankolske aktivnosti te u nain samokontrole i samoocjenjivanja njihova rada. Takoer vam preporuujemo da se praktino uvjerite u vrijednost pojedinih vjebi i pojedinih metodikih rjeenja. eljeli smo, dakle, ne samo da vam uz pomo ovog prirunika olakamo uporabu udbenika Bre, vie, jae 4 da vam pomognemo u realizaciji programa tjelesne i zdravstvene kulture, da jo vie unaprijedite svoj rad u ovom predmetu, nego i va rad u cjelini, na zadovoljstvo vaih uenika i vas osobno. Ako vam ovaj prirunik u tome bar malo pomogne, onda je njegova namjena ispunjena i naa elja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli. AUTORI
Prirunik za uiteljice / uitelje
PRAVILNA PREHRANA
SAVEZNIK DOBROGA ZDRAVLJA I USPJENOG VJEBANJA
udbenik, str. 3.
NASTAVNA JEDINICA: Inicijalno provjeravanje

MJESTO RADA:
sportska dvorana.
CILJ SATA:
stvaranje odgojno-obrazovnih uvjeta za rad, provjeravanje antropometrijskih znaajki radi dobivanja orijentacijskih vrijednosti za programiranje.
ZADAE:
OBRAZOVNA: upoznati postupke provoenja provjeravanja antropometrijskih znaajki i upisivanje u tablicu spoznati vanost pravilne prehrane uoiti vezu pravilne prehrane i tjelesnog vjebanja ODGOJNA: razvijanje svijesti o pozitivnom utjecaju tjelesnog vjebanja na unapreivanje zdravlja i skladan razvoj antropometrijskih znaajki poticati suradnju razvijati naviku pravilne prehrane poticati naviku svakodnevnog tjelesnog vjebanja FUNKCIONALNA: razvijanje pamenja, panje i potivanja pravila ponaanja.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

udbenik Bre, vie, jae 4 vaga, visomjer, metalna mjerna traka, kaliper strunjae jurini mosti stalci i konop.
METODE RADA:
metoda usmenog izlaganja metoda razgovora metoda demonstracije.
METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

frontalni individualni.
TIP SATA:
inicijalno provjeravanje.
BRE, VIE, JAE 4
PRIJEDLOG STRUKTURE SATA:

Uvodni dio Inicijalno provjeravanje Zavrni dio sata.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA Uporaba udbenika
Nastavni sat zapoet emo u uionici upoznavanjem uenika s planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture u etvrtom razredu listajui udbenik Bre, vie, jae 4. Najavit emo uenicima sadraj nastavnog sata, mjerenje antropometrijskih znaajki: tjelesne visine, tjelesne teine, opsega podlaktice i konog nabora nadlaktice, te motorikih sposobnosti: taping rukom i skok udalj. Uenici e promotriti tablice u udbeniku Bre, vie, jae 4 u koje e upisivati rezultate mjerenja u dvorani.
GLAVNI DIO SATA Uporaba udbenika

U dvorani organiziramo mjerna mjesta, demonstriramo uenicima nain mjerenja i zapisivanja rezultata. Uenike podijelimo u est skupina koje se izmjenjuju na mjernim mjestima. Uenici jedni drugima pomau pri mjerenju i upisivanju rezultata u udbenik. Mjerenje antropometrijskih znaajki: 1. Tjelesna visina pri mjerenju se koristimo visomjerom ili centimetarskom trakom. 2. Tjelesna teina pri mjerenju upotrebljavamo medicinsku ili sobnu vagu. 3. Opseg podlaktice pri mjerenju se koristimo centimetarskom trakom (mjerimo lijevu podlakticu na mjestu gdje je najira). 4. Koni nabor nadlaktice pri mjerenju upotrebljavamo kaliper. Motorike sposobnosti: 5. Taping rukom Na plou klupe zalijepe se dva kartonska kruga promjera 20 cm. Udaljenost sredita krugova je 81 cm. Uenik sjedne na stolac, slabiju ruku poloi izmeu krugova, a drugu prekrii preko nje tako da mu je dlan u krugu. Naizmjenino dodiruje krugove. Mjeri se 15 sekundi, svaki naizmjenini dodir broji se kao jedan. 6. Skok udalj uenik se sunono odrazi s kraja obrnuto postavljenog jurinog mostia skae tri puta to dalje na strunjau upisuje se najbolji rezultat.
ZAVRNI DIO SATA Uporaba udbenika

Upuujemo uenike da otvore 3. stranicu udbenika Bre, vie, jae 4, te da promotre slike. Glasno itamo tekst i razgovaramo o prehrani i tjelesnom vjebanju. O pravilnoj prehrani uenici su uili u treem razredu, stoga je vano njihovo znanje proiriti spoznajama o utjecaju pravilne prehrane na tjelesni rast i razvoj i nainom prehrane prije i poslije tjelesnog vjebanja. Usmjerenim razgovorom potiemo uenike na zakljuivanje i povezivanje novih spoznaja s njihovim predznanjem i iskustvom. itajui savjete o prehrani i tjelesnom vjebanju u udbeniku, ponavljamo steeno znanje.
BRE, VIE, JAE 4
MINUTE ZA ZDRAVLJE
NASTAVNA JEDINICA: Preskakanje kratke i duge vijae sunonim odrazom Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Ciklina kretanja razliitim tempom do 3 minute
MJESTO RADA:
okolica kole, prirodna zelena povrina.
udbenik, str. 4. i 5.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje Bacanje, hvatanje, gaanje Hodanje i tranje
NASTAVNE TEME:
Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazom Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Ciklina kretanja razliitim tempom do 3 minute
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Elementarna igra Najbolji koija 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe u paru 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Preskakanje kratke vijae prema elji Dodavanje udvoje u polaganom tranju Tranje izmeu prirodnih prepreka Glavni B dio sata: tafetna igra Skakanje s loptom izmeu nogu 4. Zavrni dio sata: Razgovor o satu.
CILJ SATA:
uputiti uenike na samostalnu primjenu tjelesnih aktivnosti u svakodnevnom ivotu poglavito iz prirodnih oblika tranja i skakanja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na skladan rast u visinu i irinu, pokretljivost zglobova b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, poglavito na eksplozivnu snagu ruku i koordinaciju c) Funkcionalne sposobnosti: pozitivno utjecati na dini i krvoilni sustav. OBRAZOVNA: usavravanje nauenih motorikih znanja o usvojenim gibanjima skakanja, bacanja, hvatanja, hodanja i tranja usvajanje teorijskih znanja o znaaju svakodnevnog tjelesnog vjebanja
10
ODGOJNA: poticati motivaciju za tjelesno vjebanje razvijati navike svakodnevnog vjebanja poticati suradnju, disciplinu i potivanje pravila igre.

lopte kratke vijae udbenik Bre, vie, jae 4.
METODE RADA:
usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeavanje motorikih zadataka standardno-ponavljajua metoda vjebanja sintetika metoda uenja.
METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

izmjenino odjeljenjski oblik rada.
TIP SATA:
sat ponavljanja.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Elementarna igra Najbolji koija Uenike podijelimo u parove, pazei pritom da su priblino iste visine i teine. Jedan uenik ima vijau koju prebaci svome paru oko struka. Tre pazei da se ne sudare s ostalim parovima. Na uiteljev znak uenici u paru mijenjaju uloge.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE U PARU

Formacija je slobodna, a ritam odreujemo pljeskanjem 1. Kompleksna vjeba uenici su u uspravnom poloaju, licem okrenuti jedan prema drugome i dre se za ruke, prvi prelazi u uanj, a drugi ostaje u uspravnom poloaju. Izmjenjuju uloge. 2. Ruke i rameni pojas stav spojeni, okrenuti su leima jedan drugome, priruiti. Podizanjem ruku pljesnuti iznad glave, pogled za rukama. Poetni poloaj. 3. Ruke i rameni pojas stav raskorani, okrenuti se licem jedan drugomu, drati se za ruke u predruenju. Izmjeninim povlaenjem i opruanjem ruku oponaati piljenje drva. 4. Trup stav spojeni, okrenuti se leima jedan drugomu, dre se za ruke u uzruenju, izvoditi otklon ulijevo i udesno, pogledom slijediti ruke. 5. Trup stav raskorani, okrenuti se leima jedan drugomu, priruiti. Izvoditi pretklon trupa i gledati se izmeu nogu. Poetni poloaj. 6. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, okrenuti se licem jedan drugomu, drati se za ruke u predruenju, prelaziti u uanj i vraati se u poetni poloaj. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, stajat bono jedan uz drugoga drei se za ruke. Izvoditi poskoke izmjenino naprijed-natrag.
11
BRE, VIE, JAE 4
GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

Izmjenino odjeljenjskim oblikom rada (3 odjeljenja) s poluodjeljenjem koristimo se u drugoj nastavnoj temi. Preskakanje kratke vijae prema elji Svaki uenik preskae kratku vijau, najprije sunonim odrazom, a zatim prema elji, jednim od nauenih naina. Dodavanje udvoje u polaganom tranju Uenici su podijeljeni u 2 kolone. Dodajui loptu udvoje u polaganom tranju prelaze na drugu stranu prostora za vjebanje gdje opet oblikuju kolone. Tranje izmeu prirodnih prepreka Uenici tre u koloni. Na elu su neto slabiji uenici kako bi se tempo tranja odredio prema njima. Obilaze to vie razliitih prirodnih prepreka: drvee, grmlje, jame
GLAVNI B DIO SATA

tafetna igra Skakanje s loptom izmeu nogu Uenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Prvi u koloni stavlja loptu izmeu nogu u visini koljena i tako skakue do odreenog mjesta. Vraa se u kolonu trei, i nosei loptu. Predaje ju sljedeem ueniku. Kolona u kojoj su se uenici prvi izredali pobjeuje u igri.

Razgovor o satu Razgovarajui o nastavnom satu, uenici zakljuuju da su se tjelesne aktivnosti izvodili na prirodnom terenu, te da se razliiti oblici hodanja, tranja i skakanja mogu provoditi u prirodi tijekom svih godinjih doba. Promatrajui slike u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 4. i 5., uenici uoavaju da za hodanje i tranje u prirodi treba odabrati odjeu i obuu primjerenu vremenskim prilikama te pripremiti organizam. Nakon nekoliko minuta laganog tranja treba izvesti nekoliko ope pripremnih vjebi, kao to smo ih i mi izveli na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Ako tijekom kretanja osjetimo umor, trebamo se zaustaviti i odmoriti se. Za vrijeme odmora nije preporuljivo sjediti, ve se treba lagano kretati u mjestu. Uenike moramo podsjetiti da neposredno prije i nakon tranja ne jedu, te da se nakon bavljenja tjelesnom aktivnou trebaju toplije odjenuti, a kod kue otuirati. Time smo ponovili i steene zdravstveno-higijenske navike. Zakljuak razgovora ujedno je i cilj sata: Nauili smo kako samostalno primijeniti tjelesne aktivnosti u svakodnevnom ivotu.
12
Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Potrebno je to je ee mogue nastavu tjelesne i zdravstvene kulture odravati na svjeem zraku, na kolskom igralitu. Tada emo se koristiti prirodnim oblicima kretanja, hodanja, tranja, skakanja, igre, te kompleksima ope pripremnih vjebi kako bismo uenike uputili u korisnost svakodnevnog bavljenja tjelesnim aktivnostima.
Uporaba udbenika
KOLA U PRIRODI Nezaobilazan su sadraj kole u prirodi sportsko-rekreativni sadraji, pri emu emo se i u prijepodnevnim i poslijepodnevnim aktivnostima koristiti jutarnjom tjelovjebom, aktivnostima vezanim za hodanje i tranje, bacanje, hvatanje i gaanje te igre.
Uporaba udbenika
PRIRODA I DRUTVO Steene tjelesne aktivnosti obogatit e izvanuioniku nastavu, poludnevne i cjelodnevne izlete
Uporaba udbenika
SURADNJA S RODITELJIMA Prije svakog izleta, kole u prirodi, roditelje emo uputiti u to kako se uenici trebaju odjenuti i obuti za izlet, te koje rekvizite mogu ponijeti.
Uporaba udbenika
SAT RAZREDNIKA Upotrijebit emo udbenik Bre, vie, jae 4 kako bismo ponovili pravila o odijevanju, zagrijavanju tijela prije bavljenja tjelesnom aktivnou te savjete o hodanju i tranju u prirodi.
13
BRE, VIE, JAE 4
UVANJE I POMAGANJE
Objanjenje: Od prvog razreda uenike upuujemo na mjere osiguranja nastave tjelesne i zdravstvene kulture. U etvrtom razredu veu pozornost posveujemo uvanju i pomaganju, kako bi se uenike sauvalo od pada ili im se pomoglo u izvoenju neke vjebe ili motorikog gibanja. Budui da uitelj pri uvanju i pomaganju moe
biti prisutan samo na jednom radnom mjestu, u to treba ukljuiti i uenike. U poetku one uenike koji su spremniji, odgovorniji i pouzdaniji, a zatim i sve ostale. Ukljuivanje uenika u uvanje i pomaganje pozitivno utjee na njihov odnos uenika prema vjebanju, te ih potie na aktivnost, odgovornost i suradnju.
Uporaba udbenika
UVANJE I POMAGANJE PRI IZVOENJU VAGE ZANOENJEM I NASKOKA NA VEDSKI SANDUK
NASTAVNA JEDINICA: Vaga zanoenjem Naskok na kozli i sanduk u upor kleei, uei i saskok Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje s njih
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kotrljanje i kolutanje Preskoci Penjanje, puzanje i provlaenje
NASTAVNE TEME:
Vaga zanoenjem Naskok na kozli i sanduk u upor kleei, uei i saskok Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje s njih
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Elementarna igra Hvatanje mlatiem 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Visoko zanoenje Naskok na vedski sanduk u upor uei iz zaleta, saskok iz uspravnog stava Penjanje na mornarske ljestve i silaenje s njih Glavni B dio sata: tafeta prenoenjem okvira sanduka 4. Zavrni dio sata: Elementarna igra Udari prvoga zdesna.
14
CILJ SATA:
osposobiti uenika za samostalno uvanje i pomaganje tijekom tjelesnog vjebanja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: utjecati na razvoj lokomotornog sustava u svrhu poticanja skladnog rasta i razvoja uenika b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike osobito na koordinaciju, fleksibilnost i eksplozivnu snagu nogu c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na pojaani rad dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usavriti usvojena motorika znanja izvoenjem vage, naskoka i penjanja stei teorijsko znanje o nainu i vanosti uvanja suvjebaa i pomaganja ODGOJNA: poticati motivaciju za tjelesno vjebanje razvijati navike svakodnevnog vjebanja poticati suradnju uenika pri vjebanju te potivanje pravila igre.

mlatii vedski sanduk jurini mosti strunjae mornarske ljestve udbenik Bre, vie, jae 4.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat ponavljanja.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Elementarna igra Hvatanje mlatiem Uenici slobodno tre prostorom za vjebanje. Jedan od njih hvata mlatiem, nastojei njime uenike dodirnuti po nogama. Koga dodirne, taj lovi. Poeljno je u igru ubaciti vie lovaca mlatiem.
15
BRE, VIE, JAE 4
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA

Uenici se razbroje po troje i formiraju tri vrste. Ritam odreujemo pljeskom. 1. Kompleksna vjeba stav spojeni, uzruiti i istegnuti se na prste, pa u uanj. Glava prati pokret. 2. Vrat i vratni dio kraljenice stav spetni, priruiti. Spustiti glavu na prsa, a podizati je rukom. 3. Ruke i rameni pojas stav spojeni, jednom rukom uzruiti, a drugom priruiti. Zamahom mijenjati poloaj ruku. 4. Ruke i rameni pojas upor kleei, spustiti glavu na prsa i pogriti ruke, poetni poloaj. 5. Trup upor kleei, klizati rukama po podu daleko naprijed i privlaiti ih natrag. 6. Trup stav sjedei raznono, priruiti. Iz sjeda prelaziti u leanje na leima, vratiti se u sjed. 7. Korektivna vjeba upor kleei, savinuti lea i bradu prisloniti na prsa istegnuti lea, glava gleda strop. 8. Zdjelini pojas i noge u turskom sjedu priruiti. Podii se do uspravnog poloaja bez pomoi ruku. 9. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci na mjestu, na pljesak raznoiti.

Izmjenino odjeljenski oblik rada, tri odjeljenja
Uporaba udbenika
Kada uenici postave radna mjesta, uitelj demonstrira zadatak, a nakon njega i uenik. Pri uenikovoj demonstraciji uitelj demonstrira uvanje i pomaganje te opisuje nain pomaganja. Uenici promatraju crte u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 7. i opisuju nain uvanja i pomaganja, te zakljuuju zato su potrebni pri izvoenju vjebe. Nakon razgovora uenik demonstrira uvanje i pomaganje. Visoko zanoenje Jedan uenik izvodi vagu zanoenjem lijevom ili desnom nogom, a koji uva ili pomae stoji sa strane i pomae tako da se uenik koji izvodi vagu oslanja gornjim dijelom tijela na njegove ispruene ruke. Naskok na vedski sanduk u upor uei iz zaleta, saskok iz uspravnog stava Uenici izvode naskok na sanduk nakon sunonog odraza iz zaleta u upor uei (ruke su razmaknute za irinu ramena, dlanovi oslonjeni na sanduk, prsti usmjereni naprijed). Saskok izvode iz uspravnog stava. Uenike koji skou uvaju uitelj i uenik, stojei svaki s jedne strane sanduka i drei uenika koji izvodi zadatak za nadlakticu. Penjanje na mornarske ljestve i silaenje s njih Pri penjanju i silaenju uenici se usklaeno koriste rukama i nogama. Penju se na odreenu visinu, npr. 2 m, a nakon toga silaze.
GLAVNI B DIO SATA

tafetna igra Prenoenje okvira sanduka Uenici su podijeljeni u nekoliko kolona, a u svakoj koloni na parove. Prvi par na uiteljev znak uzima okvir sanduka, nosi ga na odreeno mjesto i odlae. Drei se za ruke uenici u parovima tre na zaelje svoje kolone. Sljedei par odlazi po okvir i vraa ga u svoju kolonu. Pobjeuje kolona iji se parovi prvi izredaju.
16
ZAVRNI DIO SATA

Elementarna igra Udari prvoga zdesna Uenici su u formaciji kruga, ruke dre na leima. Oko kruga hoda uenik s mlatiem, neprimjetno ga daje u ruke jednom ueniku u krugu. Taj mora udariti prvog uenika zdesna, a ovaj se spaava tranjem oko kruga i ponovnim dolaskom na svoje mjesto.
Uporaba udbenika
UVANJE I POMAGANJE PRI IZVOENJU KOLUTA NAPRIJED NA POVIENJU I PENJANJA NA KONOPAC I SILAENJA
NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed na povienju Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu, silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka (do 2 m visine) Plesna struktura Trokorak, galop strance
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kotrljanje i kolutanje Penjanje, puzanje, provlaenje Plesne strukture
NASTAVNE TEME:
Kolut naprijed na povienju Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu, silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka (do 2 m visine) Plesna struktura Trokorak, galop strance
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Elementarna igra Graditelji i buldoeri 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe uz glazbu 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Kolut naprijed na sanduku s mjesta Penjanje na konopac-motku i silaenje preko kozlia Plesna struktura Galop u paru, trojkama Glavni B dio sata: tafetna igra Kretanje s knjigom na glavi 4. Zavrni dio sata: Elementarna igra Kapa.
CILJ SATA:
usvajanjem novoga motorikog gibanja i usavravanjem ve nauenih utjecati na transformaciju antropolokih obiljeja uenika.
17
BRE, VIE, JAE 4
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na skladan rast i razvoj uenika b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike poglavito na koordinaciju i repetitivnu snagu ruku i nogu c) Funkcionalne sposobnosti: poticanjem funkcije rada srca i sautava disanja utjecati na poboljanje aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: stjecanje novog motorikog znanja izvoenjem koluta naprijed na povienju usavravanje svladanih motorikih gibanja stjecanje teorijskog znanja o nainima uvanja i pomaganja ODGOJNA: poticati motivaciju za tjelesno vjebanje razvijati radne navike razvijati upornost, odlunost i samopouzdanje.

vedski sanduk strunjae konop-motka kozli kasetofon kaseta (CD) knjige kapa (ilt) unjevi udbenik Bre, vie, jae 4.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat uenja novoga motorikoga gibanja.
MOGUI TIJEK SATA

Uporaba udbenika
Uenicima najavljujemo sadraj rada. Promatrajui sliku u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 6. uenicima objanjavamo nain uvanja i pomaganja pri izvoenju koluta naprijed na povienju.
18
UVODNI DIO SATA

Elementarna igra Graditelji i buldoeri Uenici se razbroje i formiraju tri odjeljenja. U svakom odjeljenju jedan je uenik graditelj koji postavlja unjeve oko sebe. Ostali su buldoeri koji tre i rukom rue unjeve. Graditelj ih ponovo postavlja i brani. Na uiteljev znak, ulogu graditelja preuzima uenik koji je bio najuspjeniji u ruenju unjeva.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE UZ GLAZBU

Glazba brzog ritma Formacija u tri vrste Prije poetka izvoenja vjebi nekoliko puta udahnuti-izdahnuti, pri emu ruke idu iz priruenja u uzruenje (udah) i natrag (izdah). 1. Kompleksna vjeba stav spojeni, priruenje. Istegnuti se na prste, uzruiti, prijei u uanj, ruke u priruenju do tla. Glava prati pokret. 2. Vrat i vratni dio kraljenice lagano stupati u ritmu. Uhom do ramena ulijevo i udesno, bradom na prsa, glavu zabaciti natrag. 3. Rameni pojas i ruke lagano stupamo, ruke u odruenju pogrene u laktu. Privlaimo ih u predruenje, ispruimo snano stiui ake, opet pogrimo i vraamo u odruenje. 4. Rameni pojas i ruke lagano tranje. Desnom, pa lijevom rukom stisnutih aka predruimo, a zatim uzruimo. 5. Trup raskorani stav, noge pogrene. Otklon trupom udesno, ulijevo, ruke prate tijelo preko glave. 6. Trup leei poloaj na leima, noge pogrene. Raditi trbunjake oponaajui rukama i gornjim dijelom tijela penjanje po konopcu. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, priruenje. Podizati opruenu desnu pa lijevu nogu. 8. Zdjelini pojas i noge dva sunona poskoka, dva poskoka u raskoraku. Istodobno pljeskanje rukama.

Izmjenino odjeljenjski oblik rada, tri odjeljenja, na treem radnom mjestu formiramo dva poluodjeljenja Kolut naprijed na sanduku s mjesta Iz upora ueeg na poetku sanduka uenik izvodi kolut naprijed s mjesta. Na ovom radnom mjestu uenike uva i pomae im uitelj, kleei sa strane i pridravajui ih jednom rukom za vratni dio kraljenice, a drugom rukom za natkoljenicu. Nakon to svi uenici jedanput izvedu zadatak, prelaze na uvanje i pomaganje, a uitelj obilazi ostala radna mjesta. Penjanje na konopac-motku i silaenje preko kozlia (do 2 m visine) Uenici se penju pomou ruku (prehvatanjem) i nogu (odupiranjem o konopac unutranjim stranama stopala), a silaze preko kozlia. Nakon to uenik izvede zadatak stane izmeu konopca i kozlia i uva sljedeeg uenika koji izvodi vjebu. Na taj nain svi uenici sudjeluju u uvanju i pomaganju. Plesna struktura Galop u paru, trojkama Uenici sastave parove, zatim trojke. Drei se za ruke galopiraju tako da iskorae desnom
19
BRE, VIE, JAE 4

nogom udesno, odraze se na toj nozi, a lijevu nogu u zraku privuku k desnoj. Nakon odmora izvode galop ulijevo. Uitelj tapiima odreuje ritam.
GLAVNI B DIO SATA

tafetna igra Kretanje s knjigom na glavi Uenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Prvi iz kolone postavlja knjigu na glavu, te uspravnih lea i glave brzim hodom dolazi do stalka, obilazi ga, uzima knjigu u ruke i tri na zaelje svoje kolone. Predaje knjigu sljedeem ueniku. Pobjeuje kolona u kojoj su se uenici prvi izredali.
ZAVRNI DIO SATA

Elementarna igra Kapa Uenici stoje u krugu. Dok svira glazba, uenici brzo stavljaju jedan drugomu kapu (iltericu) na glavu. Kad glazba prestane, iz igre ispada uenik koji ima kapu u ruci ili na glavi.
Uporaba udbenika
UVANJE I POMAGANJE PRI IZVOENJU RAZNOKE PREKO KOZLIA
NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed i natrag povezano Penjanje na okomite ljestve i silaenje s njih Raznoka preko kozlia
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kotrljanje i kolutanje Preskoci Penjanje, puzanje i provlaenje
NASTAVNE TEME:
Kolut naprijed i natrag povezano Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Raznoka preko kozlia (80 cm visine)
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje s provlaenjem 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe na vedskim ljestvama 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Kolut naprijed iz zaleta i povezano kolut natrag Penjanje na okomite ljestve i silaenje s njih Raznoka preko kozlia Glavni B dio sata: Momadska igra Graniari 4. Zavrni dio sata: Kretanje za zvukom.
20
CILJ SATA:
podizanjem ope sposobnosti organizma i razvijanjem svijesti o vanosti suradnje tijekom vjebanja pripremiti uenike na vjebanje u slobodno vrijeme.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: utjecati na pravilan rast i razvoj poveanjem miine mase i smanjenjem potkonog masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj koordinacije, eksplozivne snage nogu i repetitivne snage ruku i nogu c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usavriti pravilno izvoenje koluta naprijed i natrag povezano usavriti pravilno penjanje i sputanje izjednaenim radom ruku i nogu nauiti izvoditi raznoku nauiti pravilno uvati i pomagati pri izvoenju raznoke upoznati pravila izvoenja igara ODGOJNA: razvijati odlunost i odvanost u svladavanju okomitih prepreka poticati upornost i ustrajnost pri izvoenju zadataka razvijati panju, pamenje, miljenje i zakljuivanje utjecati na stvaranje odnosa meusobnog pomaganja, potovanja i tolerancije.

udbenik Bre, vie, jae 4 strunjae uz svaku od sprava okomite ljestve kozli jurini mosti.
METODE RADA:
METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA

TIP SATA:
sat uenja novoga motorikog gibanja.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje s provlaenjem Uenici u parovima tre dvoranom. Na uiteljev znak desni uenik u paru stane i zauzme raskorani stav, a lijevi se provlai ispod njegovih nogu. Nakon toga nastavljaju hodati u paru
21
BRE, VIE, JAE 4

do idueg znaka. Tada se desni uenik provlai ispod nogu lijevog uenika iz para. Radi pravilnijeg optereenja, zadatak treba izvoditi naizmjenino hodajui i trei.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE NA VEDSKIM LJESTVAMA

1. Kompleksna vjeba licem se okrenuti prema ljestvama, stav spojeni. Po prekama rukama dolje i u uanj, vratiti se i po prekama do uzruenja. 2. Ruke i rameni pojas licem se okrenuti prema ljestvama. Upirati se rukama o ljestve kao da ih guramo. 3. Ruke i rameni pojas leima prislonjeni uz ljestve, stav spojeni. Uzruiti i uhvatiti se rukama za ljestve, podii se na prste snagom ruku koje pogrimo. 4. Trup leima prislonjeni uz ljestve, rukama u priruenju. Drimo se za ljestve, radimo duboki pretklon. 5. Trup leei na leima, uvrstimo stopala iza prve preke. Noge pogrimo u koljenima, ruke prekriimo na prsima, podiemo trup. 6. Zdjelini pojas i noge licem okrenutim prema ljestvama. Jednu podignutu, pogrenu nogu upirati o ljestve. 7. Zdjelini pojas i noge sunoni poskoci drei se rukama za ljestve. Na pljesak raznoiti.

Uenici se razbroje po troje i tako formiraju tri odjeljenja koja e istodobno na tri radna mjesta izvoditi razliite zadatke. Nakon pripreme radnih mjesta, demonstriraju se zadaci. Na svakom radnom mjestu zadatak demonstrira uitelj, a nakon njega uenik. Kolut naprijed iz zaleta i povezano kolut natrag Uenik izvodi kolut naprijed iz zaleta, u zavrni poloaj dolazi kako eli, iz njega izvodi povezano kolut natrag i vraa se u poetni poloaj. Pritom ponavljamo i primjenjujemo naueni nain pomaganja i uvanja. Uenik pomae pridravajui jednom rukom uenika za vratni dio kraljenice, a drugom za natkoljenicu. Penjanje na okomite ljestve i silaenje s njih Uenici se penju do obiljeenog mjesta na ljestvama, a potom silaze. Pri penjanju i silaenju uenike treba upozoriti da usklade rad ruku i nogu. Visinu penjanja treba prilagoditi sposobnostima svakog pojedinog uenika.
Uporaba udbenika
Na radnom mjestu na kojem se objanjava novo gradivo raznoka preko kozlia posluit emo se tekstom i slikama iz udbenika Bre, vie, jae 4 na str. 6. Uitelj opisuje i pokazuje izvoenje zadatka, a nakon toga zadatak izvodi uenik uz uiteljevu pomo i uvanje. Nain pomaganja i uvanja pri izvoenju raznoke preko kozlia i nain izvoenja zadatka uenici e bolje razumjeti promatrajui sliku u udbeniku. Pri prvom izvoenju zadatka uitelj sve uenike uva i pomae im. Tek kad svi uenici izvedu zadatak i uitelj procijeni da uvanje i pomaganje mogu preuzeti uenici, odlazi u obilazak ostalih radnih mjesta. Uenik koji izvede raznoku, pomagat e i uenika koji zadatak izvodi poslije njega i uvati ga tako da stojei ispred kozlia hvata uenika koji preskae kozli za obje nadlaktice. Raznoka preko kozlia Ispred kozlia, koji je postavljen po irini, postavimo jurini mosti. Uenik izvodi zalet po tlu, odraava se s jurinog mostia sunonim odrazom stavljajui opruene ruke na kozli. Istodobno se odraava rukama o spravu i nogama u raznoenju preskae kozli u raznonom poloaju i doskae u uanj.
22
GLAVNI B DIO SATA

Momadska igra Graniari Uenici su podijeljeni u dvije ekipe i svaka je u svom polju. Svaka ekipa ima svog kapetana koji stoji iza protivnikog polja. Igra poinje tako da igra koji ima loptu gaa igrae protivnike ekipe. Igra kojeg lopta pogodi izlazi iz polja, stane uz uzdunu crtu protivnikog polja i dalje sudjeluje u igri. Ako lopta pogodi igraa, a on je uspije zadrati u ruci, on nastavlja gaati protivnike igrae. Igra se sve dok nisu pogoeni svi protivniki igrai. Nakon toga u polje ulazi njihov kapetan koji dobiva loptu i nastavlja igru. Kad je kapetan pogoen, ekipa gubi igru.
ZAVRNI DIO SATA

Kretanje za zvukom Uenike podijelimo u parove. Svaki par teba smisliti neki zvuk. Jedan uenik iz para zatvara oi, a drugi ga vodi dogovorenim zvukom po prostoru. Nakon nekog vremena mijenjaju uloge.
Uporaba udbenika
UVANJE I POMAGANJE PRI IZVOENJU STAVA NA RUKAMA UZ POMO
NASTAVNA JEDINICA: Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Zavjes za oba potkoljena Djeja koarka, ubacivanje lopte u ko iz kretanja
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kotrljanje i kolutanje Bacanje, hvatanje i gaanje Vienje i upiranje Igre
NASTAVNE TEME:
Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Zavjes za oba potkoljena Djeja koarka, ubacivanje lopte u ko iz kretanja
23
BRE, VIE, JAE 4
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje s razmakom 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez sprava 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Podizanje nogu (uenici) Bacanje loptice uvis, okret za 360 i hvatanje (uenice) Zavjes za oba potkoljena Djeja koarka, ubacivanje lopte u ko iz kretanja Glavni B dio sata: tafetna igra Voenje lopte rukom 4. Zavrni dio sata: Razgovor o odranom satu.
CILJ SATA:
usvajanjem i usavravanjem znanja privikavati uenika na razliite ivotne situacije.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na skladan rast i razvoj uenika poveanjem miine mase i smanjenjem potkonoga masnog tkiva b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, a posebno na razvijanje koordinacije i statike snage ruku i ramenog pojasa c) funkcionalne sposobnosti: poticanjem rada sustava za krvotok i disanje i utjecati na poveanje aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: usavriti pravilno izvoenje zavjesa za oba potkoljena pazei na pravilan hvat nauiti uenike izvoditi stav na rukama uz pomo pravilno uvati i pomagati pri izvoenju stava na rukama upoznati elemente tehnike ubacivanja lopte u ko ODGOJNA: pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih svojstava uenika, poglavito upornosti, ustrajnosti, odlunosti, potivanju pravila i suigraa.

udbenik Bre, vie, jae 4 strunjae niske rue ili prea stalci lopta koevi.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat uenja novoga motorikog gibanja.
24
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje s razmakom Svi uenici stoje u koloni tako da je razmak izmeu njih pola metra, za duinu predruenja. Na uiteljev znak potre i neprestano dre isti razmak. Na drugi znak poinju hodati i zauzimaju razmak od jednog metra. Na ponovni znak potre, drei neprestano razmak od jednog metra. Naizmjenino tre i hodaju pri emu im uitelj zadaje razmak koji moraju drati.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA

Uenici se razbroje i formiraju vrste. 1. Kompleksna vjeba stav spojeni, predruiti. Kroz priruenje i pouanj zaruiti, a zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj. 2. Vrat stav spojeni, priruiti. Okretati glavu ulijevo i udesno. 3. Ruke i rameni pojas stav sjedei, raznono. Oponaanje bacanja predmeta jednom pa drugom rukom. 4. Ruke i rameni pojas stav spojeni, jednom rukom uzruiti, a drugom priruiti. Zamahom mijenjati poloaj ruku. 5. Trup stav spetni, uzruiti. Pretklon trupa s pogledom ispred sebe, a zatim usprav. 6. Trup stav sjedei, noge ispruene, zaruiti i osloniti se rukama o tlo. Desnu ispruenu nogu podii do vertikale i spustiti je, a zatim ponoviti lijevom nogom. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, odruiti. Stajati na jednoj nozi, a drugom bez napora zamahivati naprijed natrag. Izmjenjivati noge. 8. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci na mjestu, na prvi znak raznoiti, na drugi znak pljesnuti rukama po koljenima, a na sljedei znak zgriti noge.

Podizanje nogu (uenici) Jedan je uenik u uporu leeem na rukama, a druga ga dvojica na uiteljev znak uhvate za noge i podignu do stava na rukama. Na drugi znak vraaju ga u poetni poloaj i mijenjaju uloge. Uenike treba upozoriti da u stavu na rukama glava mora biti podignuta. Zadatak se izvodi na strunjai i treba ga izvoditi kratko. Uenici trebaju to ee zamjenjivati uloge. Bacanje loptice uvis, okret za 360 i hvatanje (uenice) Nakon to baci lopticu uvis, uenica se okrene za 360 i uhvati lopticu. Zavjes za oba potkoljena Iz poetnog poloaja, visa stojeeg prednjeg, uenik se odraava objema nogama ili jednom nogom i provlai ih izmeu opruenih ruku. Kad potkoljena dou ispod pritke, izvodi zavjes za oba potkoljena. U poetni poloaj se vraa tako da noge privue k tijelu, nakon ega prolazi kroz provlak u vis stojei prednji. Djeja koarka, ubacivanje lopte u ko iz kretanja Uenici vode loptu i kad dou do obiljeenog mjesta u reketu, utiraju na ko kreui se. Loptu najprije vode u hodajui, a poslije u polagano trei.
GLAVNI B DIO SATA

tafetna igra Voenje lopte rukom Uenici su iza crta rasporeeni u nekoliko kolona. Na znak, prvi uenici iz kolona tre do
25
BRE, VIE, JAE 4

postavljenog stalka udaljenog deset metara vodei loptu rukom, obilaze stalak i vode loptu natrag na zaelje svoje kolone. Loptu predaju sljedeem ueniku koji ponavlja zadatak, a oni stanu na zeelje svoje kolone. Pobjednik je kolona koja prva uspjeno izvede zadatak.

Razgovor o odranom satu S uenicima emo razgovarati o njihovom sudjelovanju u radu i u meusobnom pomaganju i uvanju. Ponovit emo kako se pomae pri izvoenju stava na rukama. Promotrit emo sliku u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 6. Uenici e opisati nain pomaganja i objasniti kako pomaui uvaju prijatelja od ozljeda.
Uporaba udbenika
UVANJE I POMAGANJE PRI IZVOENJU PRESKOKA ZGRNO OSLONOM O DVIJE SPRAVE
NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed i natrag povezano Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrno oslonom o dvije sprave
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kotrljanje i kolutanje Vienje i upiranje Preskoci
NASTAVNE TEME:
Kolut naprijed i natrag povezano Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrno oslonom o dvije sprave
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje sa zadacima uz glazbu 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe palicama 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Kolut naprijed s mjesta do upora ueeg i povezano kolut natrag Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrno preko medicinke oslonom o dva vedska sanduka Glavni B dio sata: Elementarna igra Tko e prije 4. Zavrni dio sata: Vjebe disanja.
26
CILJ NASTAVNE JEDINICE:

spoznati vanost uvanja i pomaganja, te osposobiti uenike za tjelesno vjebanje u slobodno vrijeme.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) Antropometrijske znaajke: pozitivno utjecati na skladan rast i razvoj uenika, osobito na razvoj lokomotornog sustava b) Motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, a posebno na razvijanje koordinacije, statike snage ruku i ramenog pojasa, fleksibilnosti i eksplozivne snage nogu c) Funkcionalne sposobnosti: poticati rad krvoilnog i dinog sustava za krvotok i disanje; utjecati na poveanje aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: nauiti kako zalet i odraz povezati s preskokom usavriti pravilno izvoenje koluta naprijed i natrag povezano iz upora prednjeg izvoditi spust naprijed nauiti pravilno uvati i pomagati pri izvoenju preskoka zgrno oslonom o dvije sprave ODGOJNA: jaati volju utjecati na razvoj ustrajnosti i upornosti poticati razvoj interesa i aktivnosti njegovati odnose meusobnog potivanja i pomaganja pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih svojstava uenika.

glazba umjerenog tempa strunjae vedski sanduci medicinke palice prea udbenik Bre, vie jae 4.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat uenja novoga motorikoga gibanja.
27
BRE, VIE, JAE 4
MOGUI TIJEK SATA

Uporaba udbenika
Na poetku sata uenike emo upoznati sa sadrajem rada. Promatrajui slike u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 7. objasnit emo im kako e se pravilno uvati pri izvoenju preskoka zgrno oslonom o dva vedska sanduka.
UVODNI DIO SATA

Tranje sa zadacima Uenici tre umjerenim tempom u ritmu glazbe u koloni po jedan oko dvorane. Kad glazba prestane uenici e stati, a kad ponovo zasvira, uenici e nastaviti trati. Pri sljedeem prestanku glazbe uenici e sjesti na tlo ili unuti, zatim e iz tranja prijei u hodanje etveronono.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE PALICAMA

Formacija polukruga s dovoljno velikim razmakom za izvoenje vjebi. 1. Kompleksna vjeba stav raskorani, predruiti palicom. Baciti palicu i nastojati je uhvatiti u pounju. 2. Vrat stav raskorani, predruiti i drati palicu na jednom kraju. Pokretima ruke i palice opisivati izgled zadane sprave. 3. Ruke i rameni pojas leei poloaj na prsima, uzruiti, palica je na tlu do desne ruke po duini. Kotrljati rukama palicu po tlu zdesna ulijevo i obratno. 4. Ruke i rameni pojas u turskom sjedu predruiti s palicom. Podizanjem opruenih ruku prebaciti palicu preko glave i spustiti je iza lea. Zatim je na isti nain vratiti u poetni poloaj. 5. Trup u turskom sjedu palica je u rukama iza vrata. Otklon trupom ulijevo, pa udesno. 6. Trup stav kleei, predruiti i drati palicu objema rukama na jednom kraju. Zaklonom trupa i prenoenjem palice iza tijela dotaknuti palicom tlo, zatim se na isti nain vratiti u poetni poloaj. 7. Zdjelini pojas i noge stav sjedei, noge ispruene, zaruiti i osloniti se rukama o tlo, palica je na glenjevima. Podizanjem i sputanjem nogu kotrljati palicu po nogama. 8. Zdjelini pojas i noge stav spetni, lijevom rukom pridravati palicu u okomitom poloaju. Trati oko palice zdesna ulijevo. Zatim palicu pridravati desnom rukom i trati slijeva udesno.

Kolut naprijed s mjesta do upora ueeg i povezano kolut natrag Iz uspravnog stava uenici izvode kolut naprijed s mjesta tako da u zavrni poloaj dou u upor uei. Iz tog se poloaja kolutom natrag vraaju u poetni poloaj. Ponoviti s uenicima nain uvanja i pomaganja pri izvoenju koluta. Naskok u upor prednji i spust naprijed Uenik se dri rukama razmaknutim u irini ramena nathvatom za preu. Sunonim odrazom dolazi u upor prednji tijelo je oprueno a prea u visini prepona. Iz tog poloaja povlaenjem glave na prsa i istodobnim nagibom tijela zapoinje rotacijsko kretanje i uenik iz upora prednjeg prelazi u spust naprijed. Kretanje zavrava ponovnim dolaskom u vis stojei prednji. Ueniku pomaemo tako da stojimo ispod pree i jednom ga rukom drimo za nadlakticu, a drugom ga pridravamo u predjelu slabinskog dijela kraljenice.
28
Preskok zgrno preko medicinke oslonom o dva vedska sanduka Uenik stoji ispred vedskih sanduka udaljen od njih oko dva metra. Sanduci su postavljeni po duini, na razmaku od etrdeset centimetara. Medicinku stavimo na tlo izmeu sanduka, na poetak. Nakon nekoliko koraka zaleta i sunonog odraza uenik se osloni rukama o vedske sanduke, zgrno preskae medicinku i doskoi u uanj.
GLAVNI B DIO SATA

Elementarna igra Tko e prije Uenici su podijeljeni u dvije jednake skupine. Jedni ine krug u kojem je jedan uenik od drugog udaljen priblino jedan metar, a drugi stoje u vrsti metar udaljenoj od kruga. Na uiteljev znak uenici u krugu dodaju loptu slijeva udesno jedan drugomu. Lopta mora proi oko kruga toliko puta koliko je igraa u vrsti. Igrai iz vrste moraju na dani znak optrati krug, jedan po jedan. Kad jedan uenik optri krug, udara sljedeeg u vrsti po ramenu i on poinje s optravanjem. Pobjednik je skupina koja prva izvri zadatak. Skupine mijenjaju uloge i pobjeuje ona koja skupi najvie bodova.
ZAVRNI DIO SATA

Vjebe disanja uz oputajuu glazbu 1. poetni stav spojeni, ruke u predruenju podii i rairiti prsni ko udahnuti spustiti i skupiti prsni ko izdahnuti. 2. poetni stav raskorani, ruke u priruenju iz priruenja kroz odruenje uzruiti udahnuti iz uzruenja kroz odruenje priruiti izdahnuti. 3. poetni stav raskorani, ruke spojene iza vrata rukama (laktovima) i ramenima zamahnuti natrag udahnuti rukama (laktovima) i ramenima u poetni poloaj izdahnuti. 4. poetni poloaj, sjedei, lijeva ruka na desnom ramenu lijevom rukom odruiti udahnuti lijevom rukom u poetni poloaj izdahnuti. 5. poetni poloaj, sjedei desna ruka na desnom ramenu desnom rukom odruiti udahnuti desnom rukom u poetni poloaj izdahnuti. 6. poetni poloaj, upor uei za rukama usprav, uzruiti udahnuti upor uei za rukama izdahnuti. 7. poetni poloaj, leanje na leima, ruke u priruenju iz priruenja, kroz odruenje, uzruiti udahnuti poetni poloaj izdahnuti.
29
BRE, VIE, JAE 4
Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: to oekujem od prijatelja, a to prijatelj od mene?
CILJ:
razvijanje povezanosti, suradnje, potivanja i povjerenja u drugoga.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

pedagoka radionica.

4 plakata s napisanim temama razgovora list papira flomasteri udbenik Bre, vie, jae 4.
MOGUI TIJEK RADIONICE

1. Predstavimo sebe i svog najboljeg prijatelja
Uenici i uitelj stoje u krugu. Prvi uenik kae svoje ime, a zatim ime svog najboljeg prijatelja. Igra se dok se svi uenici ne izredaju.
2. Igra asocijacija na rije PRIJATELJSTVO

I dalje stojimo ili sjedimo u krugu. Uitelj izgovori rije PRIJATELJSTVO i postavlja pitanje uenicima: Koje jo rijei veemo uz rije prijateljstvo? Uenici pojedinano odgovaraju.
3. Rad u skupinama
Uenike podijelimo u etiri skupine prema njihovim eljama. Za svaku skupinu unaprijed pripremimo veliki plakat s napisanom temom razgovora. Koristei se udbenikom Bre, vie, jae 4 na str. 6. i 7. i promatrajui slike, uenici raspravljaju, prisjeaju se konkretnih situacija vezanih za temu razgovora i donose zakljuke vezane za prijateljstvo. Zakljuke zapisuju na plakat. Nakon to zavre s rjeavanjem zadatka, predstavnik svake skupine izvjetava ostale uenike o rezultatima rada svoje skupine. Izvjetavanje dopunjuju ostali iz skupine i odgovaraju na pitanja koja ostali uenici mogu postavljati. TEME RAZGOVORA PO SKUPINAMA Prva skupina: Kako ja pomaem prijatelju u koli, a kako u slobodno vrijeme? Druga skupina: Kako prijatelj pomae meni? Trea skupina: to oekujem od prijatelja, a to prijatelj od mene? etvrta skupina: Kako se prijateljstvo moe naruiti, a kako poboljati?
30
4. Lepeza prijateljstva
Uenici sjede u krugu. Svaki uenik napie svoje ime na vrhu papira i presavine ga tako da se vidi ime i alje ga ueniku desno od sebe. Uenik koji je dobio papir proita ime, napie dvije dobre osobine a uenika vezane uz pomaganje, presavine papir u obliku lepeze, da se ne vidi to je napisao i alje papir dalje desno od sebe sve dok osobine ne napiu svi uenici za sve uenike i dok se papir ne vrati vlasniku. Ne smije se vidjeti to su prethodni uenici napisali o ueniku ije ime pie na vrhu papira. Kad igra zavri, svaki uenik u sebi ita koje dobre osobine vide prijatelji u njemu. Uitelj na kraju radionice upita uenike eli li netko proitati neku svoju lijepu osobinu, onu koja mu se osobito svia ili koja ga je iznenadila i zato?
31
BRE, VIE, JAE 4
VJEBANJE S REKVIZITIMA
Ope pripremne vjebe s rekvizitima vrlo su vrijedne jer poveavaju zanimanje za tjelesno vjebanje, pozitivno utjeu na manipulativnu sposobnost ake i prstiju, kao i na ostale dijelove tijela. Ope pripremne vjebe uz glazbu osobito pridonose pozitivnom ozraju pri radu i vedrom raspoloenju uenika. Ponuenim kompleksima vjebi s rekvizitima moemo se koristiti u pripremnim dijelovima sata.
OPE PRIPREMNE VJEBE S TRAKOM

Za pravilno svladavanje tehnike vjebanja s trakom, potrebno je nauiti pravilan hvat trake. Palicu za koju je privrena traka treba drati izmeu kaiprsta, koji je naslonjen cijelom duinom o palicu, palca i treeg prsta, tako da se palica svojim donjim krajem oslanja o dlan. Pri izvoenju vjebi, palica mora biti u produetku ruke. Prsti i zglob ake moraju se savijati i opruati bre i sporije jer o tome ovisi kretanje trake. Ritam izvoenja odreujemo pljeskom Kompleksna vjeba stav spojeni, priruiti s trakom, uanj u stojeem stavu istegnuti se na prste i s trakom uzruiti. Glava prati pokret. Vrat, rameni pojas i ruke stav spojeni, trakom izvodimo krugove ispred tijela, te iznad tijela, a glava prati pokret. Vrat, rameni pojas i ruke stav spojeni, traku drimo objema rukama, kroz uzruenje izvodimo zmiju ispred tijela Trup stav spojeni, uzruenje s trakom, izvodimo otklone ulijevo i udesno, a ruke prate pokret tijela. Trup stav spetni, uetverostruiti traku, uzruiti i kruiti tijelom i trakom zdesna ulijevo. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, ruke i traka u priruenju, podizati opruenu desnu, pa lijevu nogu, a traku ispod noge premjetati u lijevu, desnu ruku. Zdjelini pojas i noge sunoni poskoci, a trakom izvodimo krugove iznad glave i ispred tijela.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
OPE PRIPREMNE VJEBE UZ GLAZBU

Formacija u nekoliko vrsta Ritam: potivati ritam glazbe, pljeskanjem ili govorenjem uz glazbu u ritmu vjebanja Izbor glazbe: vesela, djeci bliska i draga glazba, brzih ritmova, koju mogu donijeti i uenici. Prvi kompleks ope pripremnih vjebi uz glazbu Prije poetka izvoenja vjebi nekoliko puta emo u stojeem poloaju udahnuti-izdahnuti, pri emu ruke idu iz priruenja u uzruenje (udah) i iz uzruenja u priruenje (izdah). 1. Kompleksna vjeba stav spojeni, priruenje. Istegnuti se na prste, uzruiti, prijei u uanj, ruke priruiti do tla. Glava prati pokret. 2. Vrat i vratni dio kraljenice lagano stupati u ritmu, uhom do ramena ulijevo i udesno, bradom na prsa, glavu zabaciti natrag. 3. Rameni pojas i ruke stupati, kruiti s rukama u odruenju.
32
4. Rameni pojas i ruke lagano tranje, desnom, pa lijevom rukom stisnutih aka predruiti, a zatim uzruiti. 5. Trup turski sjed, prsti ruku isprepleteni iza glave, otklon trupom i laktom, dodirnuti tlo, ulijevo i udesno. 6. Korektivna vjeba turski sjed, priruenje. Udah: uzruiti rukama i istegnuti tijelo, izdah: napraviti grbu savinutim leima i rukama predruiti. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, priruiti, podizati opruenu desnu pa lijevu nogu. 8. Zdjelini pojas i noge dva sunona poskoka, dva poskoka u raskoraku, pljeskati rukama. Drugi kompleks ope pripremnih vjebi uz glazbu 1. Kompleksna vjeba raskorani stav, uzruenje, prelazimo u uanj, rukama dodirujemo tlo, poetni poloaj. Glava prati ruke. 2. Vrat i vratni dio kraljenice lagano stupamo u ritmu glazbe kruei glavom. 3. Rameni pojas i ruke lagano stupamo, ruke u odruenju pogrene u laktu, privlaimo ih u predruenje, ispruimo snano stiui ake, opet pogrimo i vraamo u odruenje 4. Trup raskorani stav, noge pogrene, otklon trupom udesno, ulijevo, ruke prate tijelo preko glave. 5. Trup leei poloaj na leima, noge pogrene, raditi trbunjake oponaajui rukama i gornjim dijelom tijela penjanje uz konopac. 6. Korektivna vjeba leei poloaj na prsima, ruke u uzruenju u produetku glave, malo podizati trup, glava gleda u pod. 7. Zdjelini pojas i noge leei stav na boku, oslonjeni na lakat podiemo lijevu nogu zategnutih stopala, pa desnu na drugom boku. 8. Zdjelini pojas i noge sunoni poskoci s okretima za 90.
OPE PRIPREMNE VJEBE S OBRUEM

Obru za vjebanje napravljen je od plastine mase ili drveta. Za mlai uzrast koriste se obrui manjeg promjera. 1. Kompleksna vjeba stav spojeni, obru drati ispred tijela u priruenju. Zamahom prema natrag preskakati preko obrua. 2. Rameni pojas i ruke raskorani stav, ruke u priruenju s obruem. Podizati obru do odruenja. 3. Rameni pojas i ruke raskorani stav, obru u desnoj ruci. Bacati obru uvis i hvatati lijevom rukom. 4. Rameni pojas i ruke raskorani stav, obru u lijevoj ruci. Bacati obru uvis i hvatati desnom rukom. 5. Trup stav spojeni, uzruiti obruem. Otklon tijelom ulijevo, pa udesno. 6. Trup stav spojeni, obru je u lijevoj ruci. Premjetati obru ispod podignute lijeve noge u desnu ruku i obrnuto. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, obru je na tlu do lijeve noge. Sunonim odrazom skoiti u obru i iz njega.
33
BRE, VIE, JAE 4
OPE PRIPREMNE VJEBE S LOPTOM

1. Kompleksna vjeba stav spojeni, uzruiti loptom. Baciti loptu uvis, unuti, podii se i uhvatiti je objema rukama u uspravnom poloaju. 2. Rameni pojas i ruke stav spojeni, predruiti loptom. Baciti loptu uvis, pljesnuti rukama i uhvatiti loptu objema rukama. 3. Rameni pojas i ruke stav raskorani, odruiti, lopta je u lijevoj ruci. Baciti loptu preko glave i uhvatiti je desnom rukom i obratno. 4. Trup stav spojeni, predruiti s loptom dolje. Izvoditi eone krugove zdesna ulijevo, a zatim slijeva udesno. 5. Trup stav spetni, predruiti s loptom. Istodobnim podizanjem lijeve noge i pretklonom trupa dotaknuti loptu. Zatim dotaknuti loptu desnom nogom. 6. Zdjelini pojas i noge stav raskorani, uzruiti s loptom. Loptu naglo ispustiti i uhvatiti je u unju. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, loptu drati izmeu nogu (potkoljenice) i izvoditi sunone poskoke na mjestu. 8. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, predruiti s loptom. Loptu baciti na tlo i nakon to se odbije poigravati lijevom, pa desnom nogom.

Uporaba udbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U zavrnom dijelu sata uenici promatraju crtee u udbeniku Bre, vie, jae 4, na str. 8. i 9., opisuju ih, uoavaju koje smo vjebe izvodili, a koje jo moemo izvesti. Upuujemo uenike na svakodnevno jutarnje vjebanje uvoenjem novih rekvizita. Motiviramo ih na vjebanje tijekom slobodnog vremena. Uoavamo kako moemo vjebati i u paru ili skupini, a posebno lijep ugoaj pri vjebanju stvara glazba. Korisno je uenike podsjetiti kako rekvizit moe biti zanimljiv i vrlo vrijedan dar.
Uporaba udbenika
LIKOVNA KULTURA Risanje kompozicije strukturnih crta tuem i drvcem. Motivacija u likovnom scenariju moe biti ritam i igra crta koje nastaju kao trag naih traka kada njima vjebamo.
Uporaba udbenika
GLAZBENA KULTURA Na satu glazbenog stvaralatva uenici e koristei se trakom izvoditi pokrete u ritmu glazbe.
34
LOPTA I JA
NASTAVNA JEDINICA: Djeji nogomet Primanje lopte hrptom stopala Djeja koarka Ubacivanje lopte u ko Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima
MJESTO RADA:
kolsko igralite.
udbenik, str. 10.
NASTAVNE CJELINE:
Igre Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Plesne strukture
NASTAVNE TEME:
Djeji nogomet; (za uenike) voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra Djeja koarka; dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje s preskakivanjem 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe u paru 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Udarac sredinom hrpta stopala (uenici) Ubacivanje lopte u ko poslije voenja (uenice) Otimanje medicinke Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Glavni B dio sata: tafetna igra Voenje lopte rukom 4. Zavrni dio sata: Elementarna igra Dotakni loptu nogom.
CILJ SATA:
usvajanjem novog i usavravanjem nauenih motorikih znanja razvijati kod uenika svijest o potrebi svakodnevnog tjelesnog vjebanja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) antropometrijske znaajke: pravilnim vjebanjem utjecati na poveanje miine mase i smanjenje masnog potkonog tkiva b) motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, a osobito na koordinaciju i eksplozivnu snagu nogu
35
BRE, VIE, JAE 4

c) funkcionalne sposobnosti: utjecajem na pojaan rad svih organa posredno utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usavravanje postojeih motorikih znanja izvoenjem voenja lopte hrptom stopala, ubacivanjem lopte u ko, vuenja, potiskivanja, hodanja i tranja usavravanje kompleksa ope pripremnih vjebi ODGOJNA: poticati motivaciju za tjelesno vjebanje razvijati pozitivan odnos prema radu, meusobnoj suradnji i potivanju pravila igre.

medicinke nogometne i koarkake lopte stalci tamburin udbenik Bre, vie, jae 4.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat ponavljanja.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje s preskakivanjem Uz uzdune crte igralita postave se po tri medicinke. Uenici tre u koloni i preskakuju medicinke. Tranje treba kombinirati s hodanjem.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE U PARU

1. 2. Uenici se razbroje i formiraju vrste. Kompleksna vjeba prvi je u uspravnom poloaju, a drugi licem okrenut u unju i dre se za ruke. Izmjenjuju uloge tako da prvi prelazi u uanj, a drugi u uspravni poloaj. Ruke i rameni pojas stav spojeni, bokom su jedan do drugoga i dre se za ruke u priruenju. Pokretima slobodne ruke prema naprijed izvode bone krugove. Izmjenjuju strane i zadatak izvode drugom rukom. Ruke i rameni pojas stav raskorani, licem su okrenuti jedan drugomu i dre se za ruke u predruenju. Izmjeninim povlaenjem i opruanjem ruku oponaaju piljenje drva. Trup stav raskorani, leima su okrenuti jedan drugomu na udaljenosti od pola metra, priruiti. Istodobno izvode pretklon i gledaju se ispod nogu. Trup stav spojeni, leima su okrenuti jedan drugomu i dre se za ruke u uzruenju. Izvode
3. 4. 5.
36
otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama. 6. Zdjelini pojas i noge u leeem poloaju na leima jedan nasuprot drugome i upiru se stopalima. Izmjeninim potiskivanjem i povlaenjem nogu oponaaju vonju biciklom. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni, licem okrenuti jedan drugom, ruke stave na ramena. Izvode sunone poskoke tako da na svaki drugi poskok promijene mjesta za 180.
GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA Uporaba udbenika

U ovom dijelu sata prije demonstracije zadatka koristimo se udbenikom Bre, vie, jae 4 i na str. 10. opisujemo crtee (zadatak) vezane uz djeji nogomet i djeju koarku. Koristimo izmjenino odjeljenjski oblik rada (tri odjeljenja s poluodjeljenjima). Udarac sredinom hrpta stopala (uenici) Uenik je udaljen 1,5 do 2 m od zida i izvodi tri udarca o zid uzastopce, nakon ega rairi noge i odbijenu loptu proputa kroz njih sljedeem ueniku. Ubacivanje lopte u ko nakon voenja (uenice) Uenice vode loptu u hodanju i kad dou do obiljeenog mjesta u reketu gaaju ko. Otimanje medicinke Dva uenika dre medicinku, svaki s jedne strane, a zadatak im je oteti je vuenjem. Tko je otme, osvaja bod. Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Na ovom radnom mjestu odjeljenje se podijeli u parove i izvodi dva poskoka naprijed, dva natrag. Uitelj daje ritam pljeskanjem.
GLAVNI B DIO SATA

tafetna igra Voenje lopte rukom Uenici se podijele u etiri kolone. Prvi iz kolone vodi loptu rukom u tranju, obilazi stalak i vraa se na zaelje. alje loptu kroz noge uenika na poetak kolone gdje je doekuje sljedei uenik koji ponovo izvodi isti zadatak. Pobjeuju uenici koji su prvi izvrili zadatak.
ZAVRNI DIO SATA

Uporaba udbenika Elementarna igra Dotakni loptu nogom U ovom dijelu sata uenici se koriste udbenikom Bre, vie, jae 4, na str. 12. (Lopta i mi) i promatraju sliku i opisuju igru. Prelazimo na izvoenje igre. Uenici su formirali krug, a u sredini je jedan uenik. Na dogovoreni znak uenici meusobno dodaju loptu nogom po tlu, a uenik u sredini nastoji nogom dotaknuti kotrljajuu loptu. Kad to uspije, mijenja mjesto s uenikom koji je zadnji igrao loptom.
37
BRE, VIE, JAE 4
LOPTA I ON/ONA
NASTAVNA JEDINICA:
udbenik, str. 11.
Mala odbojka Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskoci Elementarne, tafetne i momadske igre
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Igre Skakanje
NASTAVNE TEME:
Mala odbojka Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskoci Elementarne, tafetne i momadske igre
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata: Tranje sa zadacima 2. Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe na vedskoj klupi 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Donje odbijanje lopte u paru Dodavanje i hvatanje lopte udvoje na manjim udaljenostima Naskok na povienje i saskok na razliite naine Elementarna igra Lovice loptom. Glavni B dio sata: Momadska igra Izmeu dvije vatre 4. Zavrni dio sata: Elementarna igra Gaanje loptom u unj.
CILJ SATA:
usvajanjem novog i usavravanjem nauenih motorikih znanja razvijati kod uenika svijest o potrebi svakodnevnog tjelesnog vjebanja.
ZADAE:
ANTROPOLOKA: a) antropometrijske znaajke: utjecati na skladan rast i razvoj smanjenjem potkonog masnog tkiva i poveanjm miine mase b) motorike sposobnosti: utjecati na razvoj ope motorike, a osobito na koordinaciju i eksplozivnu snagu ruku i nogu c) funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveanje funkcije dinog i krvoilnog sustava OBRAZOVNA: usvojiti novo motoriko gibanje
38
usavriti ve nauena gibanja usvojiti novi kompleks ope pripremnih vjebi usvojiti teorijska znanja iz podruja djejeg rukometa i male odbojke ODGOJNA: razvijati navike svakodnevnog vjebanja poticati suradnju i zajednitvo razvijati odlunost, upornost i samopouzdanje.

odbojkake lopte rukometne lopte vedske klupe strunjae unjevi udbenik Bre, vie, jae 4.
METODE RADA:

TIP SATA:
uenje novoga motorikoga gibanja.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATA
Tranje sa zadacima Uenici tre umjerenim tempom u koloni po jedan, na pljesak stanu, unu, a na sljedei pljesak nastave trati.
PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE NA VEDSKOJ KLUPI

1. 2. 3. 4. 5. Uenici formiraju etiri kolone, ako imamo na raspolaganju etiri vedske klupe. Ritam odreujemo pljeskom. Kompleksna vjeba uspravni poloaj na klupi, ruke u uzruenju. Izvodimo uanj i rukama kroz priruenje dotaknemo klupu, poetni poloaj. Glava prati pokret. Ruke i rameni pojas stav sjedei raznono, bono na vedskoj klupi, predruiti. Izvoditi pokrete tijelom i rukama kao pri veslanju. Ruke i rameni pojas stav raskorani eono ispred vedske klupe. U pretklonu podizati klupu i sputati je na tlo. Trup stav kleei bono ispred vedske klupe, drei se za nju jednom rukom. Izvesti pretklon i pokret glavom lijevo-desno, gledati ispod klupe. Trup stav sjedei raznono bono na vedskoj klupi, ruke pogrene u laktu iza glave, zasuk trupom ulijevo i udesno.
39
BRE, VIE, JAE 4

6. Zdjelini pojas i noge stav sjedei, noge ispruene eono na vedskoj klupi. Zaruiti i osloniti se rukama o klupu, privui i podii noge na klupu, a zatim ih opruiti i spustiti ih na tlo. 7. Zdjelini pojas i noge stav spojeni eono ispred vedske klupe. Sunonim odrazom naskok raznoni na klupu, saskok s druge strane mekano u uanj.
GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA Uporaba udbenika

U ovom dijelu sata za najavu zadatka koristimo se udbenikom Bre, vie, jae 4. Promotrit emo crte na str. 11. koji predouje malu odbojku i djeji rukomet, te elementarnu igru Lovice loptom (udbenik Bre, vie, jae 4, poglavlje Lopta i mi, str. 13.). Potrebno je s uenicima ponoviti i neka pravila momadskih igara s kojima se susreu: o igralitu, vrsti lopte, broju igraa, nainu suenja i tijeku igre. Koristimo izmjenino odjeljenjski oblik (etiri odjeljenja s poluodjeljenjima na prvom i drugom radnom mjestu). Donje odbijanje lopte u paru Uenici izvode donje odbijanje u paru eki, nakon to pojedinano ponove osnovni odbojkaki stav. Dodavanje i hvatanje lopte udvoje na manjim udaljenostima Dva uenika, udaljena tri metra jedan od drugoga, dodaju i hvataju loptu trei. Naskok na povienje i saskok na razliite naine Uenici naskau na vedsku klupu i izvode saskok s okretom za 90. Elementarna igra Lovice loptom Uenici se slobodno kreu dvoranom, jedan je lovac i nastoji pogoditi ostale loptom. Koga pogodi mijenja s njim ulogu.
GLAVNI B DIO SATA

Momadska igra Izmeu dvije vatre Prostor za igru razdijeli se na nekoliko polja, na krae crte svakog polja postavi se kapetan, a ostali uenici rasporede se u pojedina polja. Za svako polje odredi se jedna lopta. Svaki kapetan loptom gaa uenike u polju. Svaki pogodak kapetanu donosi bod. Uenik se moe spasiti hvatanjem lopte i tada mijenja mjesto s kapetanom. Kapetani obiju strana surauju estim dodavanjem lopte. Pobjednik je onaj uenik koji skupi najvie bodova.
ZAVRNI DIO SATA

Elementarna igra Gaanje loptom u unj Uenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Na tri metra ispred njih nalazi s unj. Na pljesak prvi iz jedne kolone, kotrljajui loptu rukom po tlu, gaaju unj. Svaki pogodak u unj donosi bod.
40
LOPTA I MI
Uporaba udbenika
Prikaz igara iz udbenika koristili smo u poglavlju Lopta i ja (Elementarna igra Dotakni loptu nogom) i Lopta i on (Elementarna igra Lovice loptom). Predstavljene su jo neke igre s loptom na koje treba usmjeriti uenike kako bi ih igrali u slobodno vrijeme. Uenici se mogu informirati i o rekvizitu koji se zove RINGO, promatrajui sliku i itajui tekst u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 15., te nauiti kako se njime mogu igrati u slobodno vrijeme. To moemo uiniti u trenutku koritenja udbenika u poglavlju Lopta i ja, Lopta i on ili Lopta i mi, ili pri dogovorima u vezi sa kolom u prirodi. Samo dijete koje se naigralo moe postati sretan ovjek, jer igru obiljeava raznovrsnost kretanja i prati osjeaj zadovoljstva i ugode. Stoga treba djeci omoguiti to vie igranja na otvorenom i to igara kojima emo utjecati na njihovo zdravlje, okretnost, spretnost, brzinu, koordinaciju ali i svjeinu duha. Elementarnim, tafetnim i momadskim igrama uenici ue potivati pravila igre i protivnika, prihvatiti poraz, meusobno se druiti, poticati, sportski navijati i tako se tjelesno, zdravstveno i psihiki razvijati.
PRIJEDLOG SPORTSKOG DRUENJA DJECE I RODITELJA

Na kraju svake kolske godine uobiajena je kratka sveanost na kojoj se glumi, recitira, plee, pjeva, svira i prikazuje ono to su uenici tijekom kolske godine uspjeno svladali. U zamjenu za uobiajene oblike zavrne sveanosti moemo organizirati sportsko natjecanje u kojem e sudjelovati i roditelji i djeca sva 4. razreda. Da bismo to ostvarili potrebna je dobra priprema: PRIPREMA EKIPA: Roditeljima emo poslati pozivnice na kojima emo ih pozvati da se sportski odjenu. S uenicima emo odrediti tko pripada kojoj ekipi. Najjednostavnije je odabrati 8 boja i prema njima razvrstati roditelje redom kako uenici stoje u vrsti, sjede u klupi ili su upisani u imeniku. Kad smo razvrstali roditelje, razvrstamo i uenike. Uenici roditeljima kau boju ekipe kojoj pripadaju kako bi, ako mogu, odjenuli majice u boji svoje ekipe. Odreujemo uenika koji e biti voditelj ekipe. PRIPREMA SPORTSKE DVORANE, IGRALITA, PROSTORA Prostor u kojem se odraava sportski susret potrebno je urediti: predvidjeti mjesto za 8 natjecateljskih skupina, za to moemo iskoristiti strunjae na koje emo smjestiti ekipe. Klupama moemo ograditi mjesto na sredini dvorane gdje e se igre odravati. Na jednom mjestu dvorane pripremit emo sve rekvizite, a u suradnji s roditeljima prostor ozvuiti i postaviti stol za suce. IZBOR VODITELJA I SUDACA Korisno je u ovaj susret ukljuiti profesore viih razreda, budue razrednike, koji e pomagati u suenju. Najbolje je da susret vode razredni uitelj koji e poticati uenike i roditelje na to veseliju igru i sportsko navijanje. Izabrat emo uenike koji e turnir najaviti i odjaviti.
41
BRE, VIE, JAE 4
MOGUI TIJEK TURNIRA

1. Uvodni pozdrav
Uenici, voditelji ekipa pozdravljaju prisutne, predstavljaju uitelje, suce i natjecateljske skupine (crveni, uti, plavi, zeleni, bijeli, crni, ljubiasti, naranasti).
2. Igre
Za svaku igru treba odrediti potreban broj igraa (npr. 2 para). Svaku igru uitelj treba dobro objasniti i demonstrirati. Nakon svake igre potrebno je dodijeliti bodove (npr. 8 za 1. mjesto, 7 za 2. mjesto ili proglasiti samo prva tri mjesta). Nakon nekoliko odigranih igara treba izvijestiti o bodovnom stanju. Najvanije je pozvati roditelje da se ukljue u igru!!!
PRIKAZ IGARA:
HODANJE S KNJIGOM NA GLAVI etiri natjecatelja iz svake ekipe stanu u kolonu. Pojedinano nose knjigu na glavi, obiu unj i vraaju se na zaelje kolone. Igra zavrava nakon to se izredaju svi natjecatelji iz ekipe. Ako knjiga padne, poinju ispoetka.
PROBUI BALON U igri sudjeluju po tri natjecatelja iz svake ekipe. Prvi pue balon, tri do drugoga koji stoji nasuprot i zavezuje balon, drugi tri do njemu nasuprot treega koji bui balon kako moe (izmeu nogu, gaenjem, rukama). FRIZURA I MINKA U igri sudjeluje jedan enski lan iz ekipe i dva muka. U tri minute muki lanovi ekipe enskom lanu trebaju napraviti frizuru i naminkati je. Modeli proeu do sudaca koji ih ocjenjuju i proglaavaju pobjednika te poredak ostalih. PLES S BALONOM Predstavnici ekipe su dva para koji pleu s balonom izmeu ela u ritmu glazbe. Ruke dre na leima. Tijekom plesa trebaju izvoditi unjeve i plesati na jednoj nozi. Par koji ispusti balon, ispada iz igre. Svaki par koji uspije otplesati s balonom za svoju ekipu osvaja bodove. PJEVANJE NA STRANOM JEZIKU Jedan natjecatelj iz ekipe izvlai papiri na kojem pie ime nekog jezika (maarski, francuski, japanski) a lanovi ekipe oponaajui taj jezik pjevaju zadanu pjesmicu (npr. Kad si sretan). TAFETA SA ZAVEZANIM NOGAMA Tri para iz svake ekipe, koji stoje u koloni u parovima, alom zaveu noge kojima se dotiu. Tre zavezanih nogu do unja i obiu ga, vraaju se do sljedeeg para koji si zavezuje noge i nastavlja igru. Pobjeuje ekipa iji su se parovi prvi izredali u tronogom tranju. Ako se nekima odvee al, veu ga i nastavljaju dalje. LICA i BOCA U igri sudjeluje po jedan predstavnik svake ekipe. Zadatak je da za pojas zavezuje uzicu na kojoj visi lica i raznim ueim poloajima mora ugurati drak lice u grli boce.
42
SNANA PLUA Potreban je po jedan par iz svake ekipe. Jedan natjecatelj iz para preko mikrofona isputa glas npr. aaaaa dok ima daha, a drugi natjecatelj za to vrijeme tri oko unjeva i broje mu se pretrani krugovi. Kad suigrau nad mikrofonom ponestane daha, igra je gotova. Potrebno je pretrati to vie krugova. ISPIJANJE VODE Natjee se po jedan natjecatelj iz svake ekipe tako da u to kraem vremenu kroz slamku popije vodu iz ae sluei se slamkom. Plastina aa s vodom postavljena je na podu, a natjecatelj klei i pije vodu iz ae. NOGOMET U igri sudjeluju dva predstavnika ekipe. Sve predstavnike ekipa podijelimo na dvije momadi tako da su jedni plavi, a drugi crveni. unjevima oznaimo vratnice. Momadi igraju nogomet loptom do prvoga postignutog pogotka za ekipu.
3. Poruka za kraj
Na izlazu iz dvorane stoji plakat na koji sudionici susreta upisuju dojmove o sportskom druenju.
43
BRE, VIE, JAE 4
LOPTA I ONI
Uporaba udbenika
udbenik, str. 14.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Koristit emo se udbenikom kao sintezom obraenih nastavnih jedinica iz podruja momadskih igara: djejeg nogometa, rukometa, koarke i odbojke. Sistematizaciju tih sadraja provest emo u obliku natjecanja, meurazrednog turnira. Da bismo uspjeno organizirali natjecanje, potrebna je suradnja uitelja ostalih razrednih odjela 4. razreda, roditelja i uenika. Uenicima 4. razreda, mogu se kao pomo u igri, dodijeliti i uenici starijeg uzrasta.
Uporaba udbenika
SAT RAZREDNIKA ORGANIZACIJA NATJECANJA Koristei se udbenikom Bre, vie, jae koji na str. 14. predouje izgled igralita i potrebne opreme, moemo organizirati natjecanje prema kup-sistemu. Sve ekipe sudjeluju u pripremanju natjecanja. Prva ekipa dogovara slobodno igralite, potrebne lopte i nadnevak turnira. Druga ekipa dogovara formiranje ekipa kako bi se provelo drijebanje i svrstavanje ekipa u tablice. Osnovno je obiljeje kup-sistema je da svaki susret mora dati pobjednika, koji nastavlja natjecanje, a konani je pobjednik momad koja je izgubila najmanje susreta. Trea ekipa dogovara suce susreta, te obavjetava sve ostale uenike i profesore kole o turniru i izrauje plakate. etvrta ekipa surauje s roditeljima, nabavlja potreban broj dresova, dogovara s roditeljima mogue prigodne nagrade i diplome za sudionike turnira.
Uporaba udbenika
SAT RAZREDNIKA Sadrajima ovog dijela udbenika moemo se koristiti na radionici Moje slobodno vrijeme, koja je predoena u poglavlju Sportska poetnica.
Uporaba udbenika
KOLA U PRIRODI Za ostvarivanje sportsko-rekreativnog dijela plana i programa kole u prirodi odabrat emo sadraje iz udbenika Bre, vie, jae 4.
44

SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Pripremamo se za kolu u prirodi
CILJ:
pripremiti uenike za sadraje i organizaciju rada i slobodnog vremena tijekom boravka u koli u prirodi
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI RADA:

pedagoka radionica.

1. Moje putovanje
Uenici zamiljaju putovanje u mjesto u kojem e se izvoditi kola u prirodi, izgled mjesta, prijatelje, druenje i igru. Nekoliko uenika pria to su zamiljali.
2. Rad u skupinama
Najavljujemo uenicima da emo radom u skupinama osmisliti organizaciju rada, ivota i aktivnosti kojima bismo se eljeli baviti tijekom boravka u koli u prirodi. Uenici se prema vlastitom odabiru podijele u skupine. Svaka e skupina osmisliti organizaciju jednog podruja iz plana i programa kole u prirodi. Odgojni sadraji pravila ponaanja Ova skupina razgovara o opasnostima u sluaju nepridravanja dogovora, o tome to je sve potrebno znati o odgovornosti, zajednitvu, prijateljstvu, meusobnom pomaganju i uvanju prije polaska, te izrauje popis savjeta o pravilnom ponaanju.
Uporaba udbenika
Sportski sadraji Ova skupina, koristei se udbenikom Bre, vie, jae 4 otkriva koja smo sve dragocjena sportska i zdravstveno-higijenska znanja stekli, i trebamo ih primjenjivati: jutarnja higijena i njega tijela, jutarnja tjelovjeba, ope pripremne vjebe, momadske igre, natjecanja, te izrauje popis igara i sportskih sadraja kojima bismo se mogli baviti. Obrazovni sadraji Ova skupina dogovara kako i gdje bismo mogli prikupiti to vie materijala vezanih za gradivo koje e se obraivati u koli u prirodi. Prouavajui udbenike odabiru tekstove, pjesme, sadraje iz prirode i drutva vezane za podruje u kojem e boraviti. Sastavljaju popis prikupljenih sadraja. Zabavni, veernji sadraji Ova skupina radi popis drutvenih igara, filmova, CD-a, audiokaseta koje bi trebalo ponijeti kako bi slobodno vrijeme bilo zanimljivo, a veernji program zabavan.
45
BRE, VIE, JAE 4
3. Zavrna aktivnost
Nakon zavretka rada po skupinama, predstavnici izvjetavaju o rezultatima rada, a ostali uenici dopunjavaju sadraje svojim prijedlozima. Uitelj prijedloge uenika uvrtava u plan i program kole u prirodi. Na kraju radionice uenici se dogovaraju tko e ponijeti drutvene igre, a tko sportske rekvizite i drugi potreban materijal. Zajedniki planiramo i DNEVNI RASPORED AKTIVNOSTI u koli u prirodi.
PRIJEDLOG DNEVNOG RASPOREDA AKTIVNOSTI U KOLI U PRIRODI

PRIJEPODNE: jutarnja higijena i ureenje spavaonice jutarnja tjelovjeba (ope pripremne vjebe, prirodni oblici kretanja, igre) izvanuionika nastava.
POSLIJEPODNE: poslijepodnevni odmor natjecanja, turniri (graniar, koarka, odbojka, nogomet, tafetne, elementarne igre) izvanuionika nastava. NAVEER: veernji program (drutvene igre, ples, maskenbal, revija frizura, kviz znanja) veernja higijena i njega tijela.
RODITELJSKI SASTANAK
Prije polaska roditelje emo izvijestiti o prijedlozima uenika i upoznati ih s planom i programom kole u prirodi. Od njih emo zatraiti obavijesti o zdravstvenom stanju djece, nainu prehrane, navikama, spavanju, podnoenju vonje i svemu to bismo trebali znati kako bi osigurali potrebne uvjete. Roditelji nam mogu pomoi u prikupljanju nastavnih sredstava, pomagala, papira, pribora i svega to smo planirali ponijeti sa sobom. Dogovorit emo se o svim pojedinostima oko deparca, izvijestiti ih koja su naa oekivanja u ponaanju uenika, dogovorit se o telefonskim pozivima. Roditelji moraju biti upoznati sa svime to e se dogaati tijekom boravka djece u koli u prirodi kako bi razumjeli odgovornost uitelja i podupirali ga u ostvarivanju ovakvih sadraja.
46
SPORTSKE ZANIMLJIVOSTI
SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Razredne novine
CILJ:
osmisliti stvaranje razrednih sportskih novina.
udbenik, str. 16. 19.

pedagoka radionica.

udbenik Bre, vie, jae 4.

1. Razgovor o hrvatskom sportu
Tekst o hrvatskim sportaima i dosezima hrvatskog sporta proitat emo naglas i porazgovarati s uenicima. Temu emo proiriti podacima koji su uenicima poznati, a nisu istaknuti u tekstu: imena ostalih hrvatskih sportaa, sportski uspjesi, vrste sportova i sl. Potaknut emo uenike da priaju o svojim iskustvima vezanim za sport. Uenici koji su lanovi sportkih klubova opisat e kako treniraju, na kojim su sportskim natjecanjima nastupali, jesu li postigli zapaene rezultatate.
2. Razredni sportski list

Potaknut emo izradu razrednih sportskih novina. Organizirat emo osmiljavanje naslova novina. Uenici e iznositi svoje ideje koje emo zapisivati na plou. Raspravom emo postii dogovor o naslovu koji je svima najprihvatljiviji.
3. Novinska redakcija
Svaki e se uenik izjasniti o emu eli pisati u razrednim sportskim novinama. Sadraje emo tematski grupirati i smisliti naslove rubrika. Na nastavnom satu likovne kulture uenici e dizajnirati naslovnu stranicu. Sami e odabrati najuspjeliji rad. Uenici e tijekom dogovorenog vremenskog perioda prikupljati pisane i ilustrativne radove. Svi e radovi biti uvrteni u razredne sportske novine koje emo prezentirati roditeljima na roditeljskom sastanku. Roditelji se mogu ukljuiti pomaui u umnoavanju lista.
4. Kviz znanja
Uenici e na kraju sata rijeiti Mali sportski kviz iz udbenika Bre, vie, jae 4 natjeui se u znanju s parom u klupi.
47
BRE, VIE, JAE 4
5. Sportski kutak
U uionici emo izvjesiti plakat na koji e uenici izlagati prikupljene zanimljivosti iz dnevnog tiska i drugih novina: naslove o vanim sportskim dogaajima u Hrvatskoj i svijetu, ulaznice s utakmica, pismena izvjea o sudjelovanju ili prisustvovanju sportskim natjecanjima, internetske adrese, izreske iz novinskih lanaka o kulturi ponaanja na sportskim priredbama, navijaki bonton i sl.
48
SPORTSKA POETNICA
Uporaba udbenika
udbenik, str. 20. 27.
Ovaj dio udbenika upuuje uenike kako zadovoljiti svoje individualne interese i upotpuniti slobodno vrijeme sadrajima kao to su koturaljkanje i klizanje. Korisno je ukljuiti i roditelje u tjelesne aktivnosti koje mogu provoditi zajedno sa svojom djecom.
KOLA KLIZANJA I KOTURALJKANJA U SURADNJI S KLIZAKIM I KOTURALJKAKIM SAVEZOM

Na prijedlog ovisi o mogunostima kole i mjestu u kojem se ona nalazi. Uenicima i roditeljima najavimo temu tjedna: Klizanje neposredno prije zimskih praznika Koturaljkanje neposredno prije proljetnih praznika. Ako je mogua suradnja s klizakim ili koturaljkakim savezom (klubom), pozovemo u kolu goste: trenera klizanja i trenera koturaljkanja koji e djeci i roditeljima predstaviti koturaljkanje i klizanje, organizirati jednotjednu kolu klizanja (na najbliem klizalitu), uputiti djecu i roditelje kako se i gdje mogu aktivnije ukljuiti u bavljenje klizanjem. Na isti se nain moe provesti i kola koturaljkanja na glatkoj asfaltnoj ili betonskoj povrini u blizini kole.
DRUENJE DJECE I RODITELJA: KOTURALJKAKI TURNIR

Na kraju kole koturaljkanja mogli bismo organizirati natjecanje u koturaljkanju djece i roditelja. Uenike i roditelje podijelimo u nekoliko kolona: 1. Zaobii unj zadatak je koturaljkati se, doi do unja, zaobii ga i vratiti se na zaelje kolone. 2. Vonja u slalomu postavimo nekoliko unjeva, zadatak je u slalomu proi izmeu njih i vratiti se u kolonu. 3. Prenoenje predmeta koturaljkajui se prenijeti lopticu na odreeno mjesto i vratiti se na zaelje kolone. Sljedei natjecatelj lopticu vraa onomu iza sebe. 4. Gaanje u ko koturaljkati se do odreenog mjesta, te bacati lopticu u ko na tlu. 5. Kotrljanje lopte rukom loptu kotrljamo rukom do odreenog mjesta, nosimo je na zaelje kolone i kroz noge cijele kolone otkotrljamo do prvog u koloni.
49
BRE, VIE, JAE 4
KOLA KOTURALJKANJA
Uporaba udbenika
Uz pomo slika iz udbenika Bre, vie, jae 4, na str. 20., 21. i 22. uitelj moe organizirati kolu koturaljkanja. Kako koturaljkanje i klizanje nisu u planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture, kolu koturaljkanja moemo provesti s uenicima tijekom boravka u koli u prirodi. Prije odlaska u kolu u prirodi, s uenicima emo se dogovoriti da uz koturaljke ponesu i potrebnu opremu: titnike za laktove i koljena, te zatitnu kacigu. kolu koturaljkanja provodit emo prema slikama u udbeniku Bre, vie, jae 4. S uenicima emo promatrati sliku po sliku, objasniti izvoenje zadatka, provesti zadatak i nakon to ga uenici svladaju prijei na objanjavanje i izvoenje sljedeeg.
MOGUI TIJEK KOLE KOTURALJKANJA

1. Oprema za koturaljkanje
Promatrajui sliku u udbeniku, uenici uoavaju koja nam je oprema potrebna za koturaljkanje: titnici za laktove i koljena, zatitna kaciga i koturaljke. Za koturaljkanje se treba propisno odjenuti u udobnu odjeu: trenirku ili duge hlae i majicu dugih rukava. Cipele koturaljki trebaju biti vezane tako da je skoni zglob dobro i udobno uvren. Za koturaljkanje emo odabrati suhu, glatku, asfaltnu ili betonsku povrinu bez neravnina.
2. Svladavanje osnovnog poloaja

Uenici stoje na koturaljkama. Stopala su im paralelno poloena i malo rastavljena. Koljena su malo pogrena, trup lagano nagnut naprijed, a ruke su sa strane malo pogrene s dlanovima u visini kukova.
3. Svladavanje hodanja u osnovnom poloaju

Uenici u osnovnom poloaju hodaju na mjestu, podiui noge i prebacujui teinu tijela s jedne na drugu nogu.
4. Svladavanje kretanja
Uenik u osnovnom poloaju prelazi iz hodanja na mjestu, u lagano hodanje i kree se naprijed. Uenik se iz osnovnog poloaja odrazi desnom nogom i prikljui je lijevoj te se nastavi koturaljkati na obje noge do zaustavljanja. Zatim se odrazi lijevom nogom i prikljui je desnoj, te nastavlja na obje noge do zaustavljanja. Postupno skrauje vrijeme koturaljkanja na obje noge, a poveava broj odraza jednom i drugom nogom, a na taj nain i brzinu kretanja.
5. Izvoenje zahtjevnijih vjebi

Prva vjeba Uenik poslije nekoliko koraka zaleta prelazi na obje noge, a za vrijeme vonje prelazi iz uspravnog poloaja u pouanj i obratno. Druga vjeba Uenik nakon nekoliko koraka zaleta prelazi na koturaljkama na obje noge, a za vrijeme vonje prelazi u nogu. U tom poloaju zadrava se krae vrijeme i opet prelazi u vonju na obje noge.
50
Trea vjeba Nakon nekoliko koraka zaleta, uenik prelazi koturaljkama na obje noge, a potom u vonju u slalomu izmeu tri postavljena unja ili stalka. etvrta vjeba Na igralitu su porazbacani predmeti na primjerenoj udaljenosti jedan od drugoga. Uenici se koturaljkaju izmeu prepreka s ciljem da ni jedan ne srue ili dotaknu.
51
BRE, VIE, JAE 4
Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Moje slobodno vrijeme
CILJ:
uoiti kojim se sve aktivnostima moemo baviti kako bismo slobodno vrijeme proveli to veselije, zdravije i zanimljivije. Svaku aktivnost treba povezati s tjelesnom aktivnou i pokretom.

pedagoka radionica.


1. Igra pantomime
Uenici su podijeljeni u tri skupine, odabiru svog pantomimiara i u vremenu od tri minute pokuavaju pogoditi to vie pojmova. Prijedlog pojmova: a) odbojka, slikar, koturaljka, grudanje, itanje knjige b) nogometa, pisac, sanjke, plivanje, pisanje zadae c) koarka, kuhar, klizaljka, skijanje, pjevanje.
2. Rad u skupinama
Uenici se prema vlastitom interesu dijele u skupine (sportska skupina, likovna, glazbena, dramska, literarna). U skupini razgovaraju o predloenoj temi i izvravanju zadaa koje su im postavljene. Na kraju rada svaka skupina predstavlja rezultate svog rada. SPORTSKA SKUPINA Uenici razgovaraju koje sportove vole, koje sportae, kojim se sportovima bave u slobodno vrijeme, koje tjelesne aktivnosti provode u slobodno vrijeme. Zadatak je ove skupine da nam pokretima predoe elemente nekog sporta, da izvedu nekoliko ope pripremnih vjebi, predloe igru koju emo izvoditi na satu tjelesne i zdravstvene kulture, a moemo je izvoditi i u uionici. LIKOVNA SKUPINA U ovoj skupini uenici razgovaraju o tome to vole slikati, risati, zato, pohaaju li kakav teaj slikanja. Zamiljaju da su slikari, a prostor oko njih veliko platno na kojem slikaju gibanje trake kada se njome koristimo prilikom vjebanju i pokrete pri vjebanju uz glazbu. GLAZBENA SKUPINA Uenici razgovaraju koja glazbala ue svirati, zato, koja su im se glazbena djela svidjela na satu sluanja, koje pjevae i njihove pjesme posebno vole. Pokretima e predstaviti neki instrument koji e ostale skupine pogaati.
52
DRAMSKA, LITERARNA SKUPINA Uenici u skupini razgovara koje su im najdrae knjige, pjesme, zato vole itati, kada su bili u kazalitu i koju su predstavu gledali, a na kraju mogu smisliti priu s dogovorenim rijeima koje oznaavaju pokret ili kretanje. Tijekom prie ostale e skupine pokazivati pokrete. (npr. tri, plee, une, poskoi). Uenici mogu izmiljeni tekst uprizoriti i obogatiti ga pokretima.
3. Pokai dijelove tijela

Radionicu moemo zavriti igrom koja je primjerena uvjetima u uionici Poznaje li dobro dijelove tijela. Uitelj se uhvati za nos i izgovara rije nos, nakon ega se svi uenici uhvate za nos. Ako se uitelj uhvati za nos, a izgovori oi, svi uenici moraju pokazati prstima na oi. Uenik koji je pogrijeio mora napraviti tri unja. Treba izvravati samo ono to uitelj izgovori, a ne ono to pokazuje.
53
BRE, VIE, JAE 4
PRATI SVOJ TJELESNI RAST I RAZVOJ PRATI SVOJE SPOSOBNOSTI (MOTORIKE I FUNKCIONALNE)
udbenik, str. 28. i 29. udbenik, str. 30. i 31.
Objanjenje: elimo li putem tjelesne i zdravstvene kulture sigurno utjecati na razvoj uenika, rezultate njihova rada trebamo pratiti i provjeravati. Oni su nam informacija o tome kako su uenici ostvarili zadae tjelesne i zdravstvene kulture, te nam omoguavaju da izradimo optimalan program rada, pratimo realizaciju rada i korigiramo program. Praenje i provjeravanje uenicima omoguava da steknu uvid o svoj rad i napredak u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi i povratnu informaciju o njem, usporeujui svoje rezultate na poetku i na kraju kolske godine s rezultatima ostalih uenika. Roditeljima su informacije dobivene praenjem i provjeravanjem korisne, jer su upoznati s rezultatima rada svoje djece, a i pridonose suradnji uitelja i roditelja. Roditelji na temelju rezultata mogu provjeriti i rezultate svoje brige o djetetu, jer obiteljski odgoj i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme utjee na napredak i optimalan djetetov rast i razvoj. Spomenut emo dvije vrste provjeravanja: Inicijalno provjeravanje naime utvrujemo aktualno stanje uenika, a najee se provodi na poetku kolske godine. Dobiveni rezultati predstavljaju osnovu za planiranje i programiranje rada. Finalno provjeravanje njime procjenjujemo realizaciju programa i efekte rada u kolskoj godini. Provodi se na kraju kolske godine.
PRIJEDLOG ORGANIZACIJE SATA INICIJALNOG ILI FINALNOG PROVJERAVANJA

Uporaba udbenika
Uenici se na satu provjeravanja koriste udbenikom Bre, vie, jae 4, upisujui rezultate odmah nakon mjerenja i provjeravanja na pojedinom radnom mjestu u za to predviene tablice. Jednom upisani u udbenik, rezultati postaju uenikovo vlasnitvo, neto s ime se ponose i aktivnijim ukljuivanjem u proces tjelesnog vjebanja postiu jo bolje rezultate. Udbenik uenike upuuje to i kako mjeriti, te na taj nain omoguuje njihovo ukljuivanje u provjeravanje i njihovu pomo uitelju pri mjerenju. Na taj emo nain osvjeiti prethodno steene informacije uenika o vanosti i potrebi tjelesnog vjebanja, jer su rezultati mjerenja i provjeravanja vjerni pokazatelji napretka. Uenike 4. razreda moemo zaduiti da nam budu pomonici, a uenici su vrlo zahvalni suradnici pri mjerenju, ako ih za to dobro pripremimo. Uenici koje mjerimo su razvrstani u vie kolona s voditeljem. Voditelj ih dovodi na mjerno mjesto. Kad zavre mjerenje, voditelj ih vodi na sljedee mjesto. Uitelj s pomonicima treba postaviti mjerna radna mjesta, uputiti pomonike kako e zadatak demonstrirati, ili ih demonstrira on sam.
54
1. SAT 1. radno mjesto: TJELESNA VISINA 2. radno mjesto: TJELESNA TEINA 3. radno mjesto: OPSEG PODLAKTICE 4. radno mjesto: KONI NABOR NADLAKTICE 5. radno mjesto: TAPING RUKOM 6. radno mjesto: SKOK UDALJ 2. SAT 1. radno mjesto: PRETKLON RAZNONO 2. radno mjesto: POLIGON NATRAKE 3. radno mjesto: IZDRAJ U VISU ZGIBOM 4. radno mjesto: PODIZANJE TRUPA 5. radno mjesto: TRANJE TRI MINUTE Na kraju mjerenja analiziramo dobivene rezultate, te koristei se udbenikom Bre, vie, jae 4 jo jednom s uenicima porazgovaramo o znaenju mjerenja i tjelesnog vjebanja uope. Zanimljivo e biti usporeivanje rezultata ako su se uenici koristili udbenikom Bre, vie, jae 1, 2, 3. Tada e se zaista moi uvjeriti kolika je vanost tjelesnog vjebanja u njihovu rastu i razvoju.
55
BRE, VIE, JAE 4
MOJ KATALOG ONOGA TO ZNAM MOJ ALBUM TJELESNOG VJEBANJA I ZDRAVLJA

NASTAVNA JEDINICA: Zavrni sat sinteza rada
MJESTO RADA:
uionica.
udbenik, str. 32 i 33. udbenik, str. 34., 35. i 36.
CILJ SATA:
sistematizirati rezultate rada; uputiti uenike na provoenje tjelesnih aktivnosti tijekom ljetnog odmora.
ZADAE:
OBRAZOVNA: nabrojiti motorike strukture svladane tijekom kolske godine saznati kako se ukljuiti u organizirane oblike aktivnog odmora ODGOJNA: razvijati potrebu aktivnog bavljenja tjelesnim vjebanjem utjecati na razvijanje pozitivnih stajalita o zdravlju poticati pravilnu brigu o istoi opreme za tjelesno vjebanje razvijati meusobne odnose potivanja i potpore FUNKCIONALNA: razvijati sposobnost samokontrole i samoocjenjivanja poticati volju i inicijativu za bavljenjem tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme.

METODE RADA:
usmeno izlaganje razgovor demonstracija.
METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

frontalni individualni.
TIP SATA:
zavrni sat.
56
PRIJEDLOG STRUKTURE ZAVRNOG SATA:

1. Uvodni dio sata 2. Ponavljanje i vjebanje 3. Zavrni dio sata.
MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO Uporaba udbenika
Razgovor o svemu to se dogaalo u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture tijekom kolske godine. Upuujemo uenike na to da prelistaju udbenik Bre, vie, jae 4 kako bi se lake prisjetili to smo sve radili i nauili tijekom kolske godine. Uenici slobodno izraavaju svoje dojmove.
PONAVLJANJE I VJEBANJE Uporaba udbenika

Uenici promatraju slike u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 32. i 33. na kojima su predoena neka od steenih motorikih znanja. Razgovaraju o svladanim motorikim gibanjima istiui to im je od nauenog bilo posebno zanimljivo, kojim se svojim uspjesima ponose, koja bi motorika gibanja trebali bolje svladati. Usporeuju svoje rezultate u ispunjenim tablicama motorikih i funkcionalnih sposobnosti s poetka i kraja kolske godine i uoavaju koliko su napredovali.

Nakon razgovora uenici rjeavaju Moj album tjelesnog vjebanja i zdravlja u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. 34. i 35. Uitelj zavrava nastavni sat potiui uenike da steeno znanje primjenjuju u svakodnevnim tjelesnim aktivnostima u slobodnom vremenu, koli, i izvan nje te aktivnim bavljenjem nekim od sportova koje su upoznali i koji ih privlae. Nakon razgovora uenici rjeavaju Moj album tjelesnog vjebanja i zdravlja u udbeniku Bre, vie, jae 4 na str. . Uitelj zavrava nastavni sat potiui uenike da steeno znanje primjenjuju u svakodnevnim tjelesnim aktivnostima u koli i izvan nje te aktivnom bavljenju nekim od sportova koje su upoznali i koji ih privlae.
57
BRE, VIE, JAE 4
Prijedlog globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za etvrti razred osnovne kole
Tjedni fond sati: 2 x 1 = 2 sata Godinji fond sati: 35 tjedana x 2 sata = 70 sati Ukupan broj nastavnih cjelina: 10 Ukupan broj nastavnih tema: 38
Redni broj teme NASTAVNE TEME

Ukupan broj frekvencija: 231
FREKVENCIJA
NASTAVNA CJELINA: Hodanje i tranje

1. 2. 3. 4. 5. Kretanje u razliitim formacijama Hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa Hodanje zadanom brzinom Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Brzo tranje na 40 m iz poluvisokog starta 3 3 6 10 8
NASTAVNA CJELINA: Skakanje

6. 7. 8. 9. 10. Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Skokovi preko prirodnih prepreka (vodoravnih i okomitih) Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskok Skok udalj zgrno Skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge 6 5 4 8 8
NASTAVNA CJELINA: Bacanje, hvatanje i gaanje

11. 12. 13. 14. Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Bacanje medicinke (teine do 2 kg) objema rukama suvanjem Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Gaanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m 10 8 6 5
NASTAVNA CJELINA: Penjanje, puzanje i provlaenje

15. Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka 16. Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje 17. Penjanje uzdu klupe, balvana i provlaenje kroz obru i okvir 7 6 6
NASTAVNA CJELINA: Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje

18. Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala (palice, medicinke, vijae) 19. Grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje 4 4
NASTAVNA CJELINA: Kotrljanje i kolutanje

20. 21. 22. 23. Kolut naprijed na povienju Kolut naprijed i nazad povezano Stav na rukama uz pomo (uenici) Vaga zanoenjem 5 6 6 6
58
Prirunik za uiteljice / uitelje NASTAVNA CJELINA: Vienje i upiranje

24. Zavjes za oba potkoljena 25. Iz upora prednjeg spust naprijed 26. Vuenje i upiranje na spravama kao preprekama 6 6 4
NASTAVNA CJELINA: Preskoci

27. Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok 28. Preskok zgrno oslonom o dvije sprave 29. Raznoka preko kozlia 6 6 6
NASTAVNA CJELINA: Plesne strukture

30 31. 32. 33. Vjebe napetosti i oputanja Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim formacijama Realizacija kretnji (kretnja i inventivnost) temeljem zadanog ritma Plesna struktura; trokorak, galop strance 3 5 4 6
NASTAVNA CJELINA: Igre

34. Elementarne, tafetne i momadske igre 35. Djeji nogomet (za uenike): voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra 36. Djeji rukomet:dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra 37. Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra 38. Mala odbojka: odbijanje lopte objeruno gornje, donje, servis, igra 9 9 11 7 5
Prijedlog operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za etvrti razred osnovne kole
RED. BROJ SATA
1. 2. 3. 1. 11. 34. 13. 18. 3. 5. 16. 7. 3.
BROJ SADRAJI NASTAVNIH JEDINICA NASTAVNE TEME (ZA GLAVNI A DIO SATA)
Inicijalno provjeravanje Inicijalno provjeravanje Kretanje u razliitim formacijama Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Elementarne, tafetne i momadske igre Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala (palice, medicinke, vijae) Hodanje zadanom brzinom Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Skokovi preko prirodnih prepreka (vodoravnih i okomitih) Hodanje zadanom brzinom
4.
59
BRE, VIE, JAE 4

RED. BROJ SATA
6.
6. 13. 4. 12. 6. 5. 13. 7. 4. 11. 9. 36. Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Bacanje medicinke (teine do 2 kg) objema rukama suvanjem Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Brzo tranje na 40 m iz poluvisokog starta Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Skokovi preko prirodnih prepreka (vodoravnih i okomitih) Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Skok udalj zgrno Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Brzo tranje na 40 m iz poluvisokog starta Bacanje medicinke (teine do 2 kg) objema rukama suvanjem Skok udalj zgrno Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Brzo tranje na 40 m iz poluvisokog starta Grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Penjanje uzdu klupe, balvana i provlaenje kroz obru i okvir Brzo tranje na 40 m iz poluvisokog starta Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Skok udalj zgrno Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute
7.
8.
9.
10.
10. 36.
5. 11. 12. 9. 4. 10. 13. 5. 19. 36.
12.
13.
4. 14. 17. 5. 36.
15.
9. 11. 4.
60
Prirunik za uiteljice / uitelje RED. BROJ SATA

16.
12. 10. 5. 14. 37. Bacanje medicinke (teine do 2 kg) objema rukama suvanjem Skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge Brzo tranje na 40 m iz poluvisokog starta Gaanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Skok udalj zgrno Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Hodanje zadanom brzinom Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa Gaanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Hodanje zadanom brzinom Mala odbojka; odbijanje lopte objeruno gornje, donje, servis, igra Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskok Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala (palice, medicinke, vijae) Realizacija kretnji (kretnja i inventivnost) temeljem zadanog ritma Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Mala odbojka; odbijanje lopte objeruno gornje, donje, servis, igra Penjanje uzdu klupe, balvana i provlaenje kroz obru i okvir Hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa Elementarne, tafetne i momadske igre
61
17.
10. 4. 18. 9. 13. 37.
3. 19. 6. 35. 19. 2. 20. 14. 6. 35. 3. 21. 38. 13. 8. 35.
22.
18. 32. 35.
23.
38. 17. 2. 34.
BRE, VIE, JAE 4

RED. BROJ SATA
24.
8. 31. 37. Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskok Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim formacijama Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Elementarne, tafetne i momadske igre Kretanje u razliitim formacijama Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok Kolut naprijed i nazad povezano Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Kolut naprijed i nazad povezano Realizacija kretnji (kretnja i inventivnost) temeljem zadanog ritma Kolut naprijed i nazad povezano Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok Plesna struktura; trokorak, galop strance Kolut naprijed na povienju Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Plesna struktura; trokorak, galop strance Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok Zavjes za oba potkoljena Kolut naprijed na povienju Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Zavjes za oba potkoljena Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Iz upora prednjeg spust naprijed Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje medicinke (teine do 2 kg) objema rukama suvanjem (uenice) Elementarne, tafetne i momadske igre Kolut naprijed i nazad povezano Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrno oslonom o dvije sprave
34. 25. 1. 27. 21. 15. 21. 32. 27. 21. 27. 33. 20. 15. 33. 29. 27. 24. 20. 22. 11. 24. 37.
26.
28.
30.
31.
25. 22. 12. 34.
32.
21. 25. 28.
62

33.
24. 28. 15. Zavjes za oba potkoljena Preskok zgrno oslonom o dvije sprave Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Vienja i upiranja na spravama kao preprekama Vaga zanoenjem Plesna struktura; trokorak, galop strance Vaga zanoenjem Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Vienja i upiranja na spravama kao preprekama Kolut naprijed na povienju Elementarne, tafetne i momadske igre Preskok zgrno oslonom o dvije sprave Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje medicinke (teine do 2 kg) objema rukama suvanjem (uenice) Elementarne, tafetne i momadske igre Kolut naprijed i nazad povezano Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Raznoka preko kozlia (80 cm visine) Zavjes za oba potkoljena Vaga zanoenjem Raznoka preko kozlia (80 cm visine) Vjebe napetosti i oputanja Iz upora prednjeg spust naprijed Raznoka preko kozlia (80 cm visine) Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Elementarne, tafetne i momadske igre Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Realizacija kretnji (kretnja i inventivnost) temeljem zadanog ritma Kolut naprijed na povienju Raznoka preko kozlia (80 cm visine) Vaga zanoenjem Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok Plesna struktura; trokorak, galop strance
63
34.
26. 23. 33. 23. 27. 16. 26. 20. 34. 28. 22. 12. 34.
35.
36.
37.
38.
21. 16. 29. 24. 23. 29. 30. 25. 29. 22. 11. 34. 15. 32. 20. 29.
39.
40.
41.
42.
23. 16. 27. 33.
BRE, VIE, JAE 4

RED. BROJ SATA
43.
BROJ SADRAJI NASTAVNIH JEDINICA NASTAVNE TEME ( ZA GLAVNI A DIO SATA )

28. 24. 25. 15. Preskok zgrno oslonom o dvije sprave Zavjes za oba potkoljena Kolut naprijed i nazad povezano Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Raznoka preko kozlia (80 cm visine) Plesna struktura; trokorak, galop strance Naskok na sanduk i kozli u upor uei i saskok Kolut naprijed na povienju Iz upora prednjeg spust naprijed Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Vaga zanoenjem Preskok zgrno oslonom o dvije sprave Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu te silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka Plesna struktura; trokorak, galop strance Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje Iz upora prednjeg spust naprijed Kolut naprijed i nazad povezano Preskok zgrno oslonom o dvije sprave Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Zavjes za oba potkoljena Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Raznoka preko kozlia (80 cm visine) Kretanje u razliitim formacijama Vaga zanoenjem Penjanje uzdu klupe, balvana i provlaenje kroz obru i okvir Elementarne, tafetne i momadske igre Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Vienja i upiranja na spravama kao preprekama Vjebe napetosti i oputanja Hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskok Realizacija kretnji (kretnja i inventivnost) temeljem zadanog ritma Grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Hodanje zadanom brzinom
44.
22. 11. 16. 29. 33. 27. 20. 25. 15.
45.
46.
23. 28. 15. 33.
47.
16. 25. 21. 28. 31. 24. 22. 11. 29. 1. 23. 17. 34. 6. 26. 30. 2. 8. 32. 19. 3.
48.
49.
50.
51.
64

52.
BROJ SADRAJI NASTAVNIH JEDINICA NASTAVNE TEME ( ZA GLAVNI A DIO SATA )

6. 14. 26. 31. 30. 8. 11. 3. 12. 9. 36. Preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima Gaanje lopticom u pokretne i nepokretne ciljeve Vienja i upiranja na spravama kao preprekama Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Vjebe napetosti i oputanja Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskok Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Hodanje zadanom brzinom Bacanje medicinke objema rukeme suvanjem Skok udalj zgrno Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala (palice, medicinke, vijae) Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim formacijama Penjanje uzdu klupe, balvana i provlaenje kroz obru i okvir Skok uvis kosim zaletom, s odrazom lijeve i desne noge Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Mala odbojka: odbijanje lopte objeruno gornje, donje, servis, igra Skok udalj zgrno Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Skok uvis kosim zaletom, s odrazom lijeve i desne noge Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala (palice, medicinke, vijae) Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Djeja koarka: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u ko, igra Brzo tranje do 40 m iz poluvisokog starta
53.
54.
31. 55. 35. 37.
31. 18. 56. 17. 10. 35. 37.
57.
38. 9. 36.
4. 58. 10. 18. 35. 37.
5.
65
BRE, VIE, JAE 4

RED. BROJ SATA
59.
9. 36. Skok udalj zgrno Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Bacanje medicinke objema rukama suvanjem Skok uvis kosim zaletom, s odrazom lijeve i desne noge Brzo tranje do 40 m iz poluvisokog starta Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Skokovi preko prirodnih prepreka (okomitih i vodoravnih) Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Gaanje lopticom u pokretne i nepokretne ciljeve Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Penjanje uzdu klupe, balvana i provlaenje kroz obru i okvir Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra Brzo tranje do 40 m iz poluvisokog starta Skokovi preko prirodnih prepreka (okomitih i vodoravnih) Bacanje medicinke objema rukeme suvanjem Ciklika kretanja razliitim tempom do 3 minute Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine Skok udalj zgrno Mala odbojka: odbijanje lopte objeruno gornje, donje, servis, igra Grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Skok uvis kosim zaletom, s odrazom lijeve i desne noge Mala odbojka: odbijanje lopte objeruno gornje, donje, servis, igra Skokovi preko prirodnih prepreka (okomitih i vodoravnih) Gaanje lopticom u pokretne i nepokretne ciljeve Djeji nogomet: voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra (uenici) Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra
4. 60. 12. 10. 5. 11. 7. 36.
61.
62.
14. 35. 36.
4. 63. 17. 36.
5. 64. 7. 12. 4. 11. 9. 38. 19. 10. 38. 7. 14. 35. 36.
65.
66.
69.
66
LITERATURA 1. Bilopavlovi, T., M. udina-Obradovi, Z. Ladika, R. ukovi Stipanovi: Dosadno mi je to da radim, kolska knjiga, Zagreb 1997. 2. Bognar, L., M. Matijevi: Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2002. 3. Buni, K., Ivkovi, J. Jankovi, A. Ponava: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994. 4. udina-Obradovi, M., D. Teak: Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995. 5. De Zan, I.: Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga, Zagreb, 1999. 6. Findak, V.: Metodiki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za portsku rekreaciju, Zagreb, 1992. 7. Findak, V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb, 1999. 8. Findak, V.: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli, kolska knjiga, Zagreb, 1996. 9. Findak, V., K. Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predkolskom odgoju, Edip, Zagreb, 2001. 10. Findak, V., D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak: Primijenjena kineziologija u kolstvu norme, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1996. 11. Herceg, J.: Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi, kolska knjiga, Zagreb, 1986. 12. Lui, K.: Meudjelovanje prirodoslovnog i jezinoumjetnikog nastavnog podruja u razrednoj nastavi. U Zborniku: III. ljetna kola uitelja razredne nastave Republike Hrvatske, Hrvatski savez pedagoga fizike kulture, Pore, 2001. 13. Ki-Glava, L., R. Fulgosi-Masnjak, uredile, Do prihvaanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama, Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama IDEM, Zagreb, 2002. 14. Miljevi-Riiiki, R., D. Male, M. Rijavec: Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001. 15. Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Glasilo Ministarstva prosvjete i porta, Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, Zagreb, 1999. 16. Uzelac, M., L. Bognar, A. Bagi: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.
67
BRE, VIE, JAE 4
SADRAJ
Predgovor ..............................................................................................................5 Pravilna prehrana - saveznik dobroga zdravlja i uspjenog vjebanja ...........................7
Nastavna jedinica: Inicijalno provjeravanje ..........................................................................................................7 Mogui tijek sata .....................................................................................................................8
Minute za zdravlje .................................................................................................10

Nastavna jedinica: Preskakanje kratke i duge vijae sunonim odrazom Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Ciklina kretanja razliitim tempom do 3 minute ................................................................10 Mogui tijek sata ...................................................................................................................11 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza .........................................................................................................13
uvanje i pomaganje .............................................................................................14

Nastavna jedinica: Vaga zanoenjem Naskok na kozli i sanduk u upor kleei, uei i saskok Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaenje s njih ...................................................14 Mogui tijek sata ...................................................................................................................15 Nastavna jedinica: Kolut naprijed na povienju Penjanje na konopac, motku uz pomo ruku i nogu, silaenje preko prirodnih i umjetnih prepreka (do 2 m visine) Plesna struktura Trokorak, galop strance ..............................................................................17 Mogui tijek sata ...................................................................................................................18 Nastavna jedinica: Kolut naprijed i natrag povezano Penjanje na okomite ljestve i silaenje s njih Raznoka preko kozlia ........................................................................................................20 Mogui tijek sata ...................................................................................................................21 Nastavna jedinica: Stav na rukama uz pomo (uenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliite naine (uenice) Zavjes za oba potkoljena Djeja koarka, ubacivanje lopte u ko iz kretanja ..............................................................23 Mogui tijek sata ...................................................................................................................25 Nastavna jedinica: Kolut naprijed i natrag povezano Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrno oslonom o dvije sprave ...............................................................................26 Mogui tijek sata ...................................................................................................................28 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ...........................................................................30 Sat razrednika
68
Nastavna jedinica: to oekujem od prijatelja, a to prijatelj od mene? ............................................................30 Mogui tijek radionice............................................................................................................28
Vjebanje s rekvizitima .........................................................................................32

Ope pripremne vjebe s trakom ..........................................................................................32 Ope pripremne vjebe uz glazbu .........................................................................................32 Ope pripremne vjebe s obruem .......................................................................................33 Ope pripremne vjebe s loptom ..........................................................................................34 Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ...........................................................................34
Lopta i ja .............................................................................................................35
Nastavna jedinica: Djeji nogomet Primanje lopte hrptom stopala Djeja koarka Ubacivanje lopte u ko Vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala Hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima ......................................................35 Mogui tijek sata ...................................................................................................................36
Lopta i on/ona.....................................................................................................38
Nastavna jedinica: Mala odbojka Djeji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliitim visinama Nagazni skok na povienja do 60 cm i saskoci Elementarne, tafetne i momadske igre ..............................................................................38 Mogui tijek sata ...................................................................................................................39
Lopta i mi ............................................................................................................41
Prijedlog sportskog druenja djece i roditelja ......................................................................41 Mogui tijek turnira ..............................................................................................................42
Lopta i oni ...........................................................................................................44

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ...........................................................................44 Sat razrednika ........................................................................................................................45 Nastavna jedinica: Pripremamo se za kolu u prirodi .........................................................................................45 Mogui tijek radionice ..........................................................................................................45
Sportske zanimljivosti ...........................................................................................47

Sat razrednika ........................................................................................................................47 Nastavna jedinica: Razredne novine .....................................................................................47 Mogui tijek radionice............................................................................................................47
Sportska poetnica ...............................................................................................49

kola klizanja i koturaljkanja u suradnji s klizakim i koturaljkakim savezom ................49 Druenje djece i roditelja: koturaljkaki turnir .....................................................................49 kola koturaljkanja.................................................................................................................50 Mogui tijek kole koturaljkanja ..........................................................................................50
69
BRE, VIE, JAE 4

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ...........................................................................52 Sat razrednika ........................................................................................................................52 Nastavna jedinica: Moje slobodno vrijeme ..........................................................................52 Mogui tijek radionice ..........................................................................................................52
Prati svoj tjelesni rast i razvoj ..............................................................................54 Upoznaj svoje sposobnosti (motorike i funkcionalne) ..............................................54
Prijedlog organizacije sata inicijalnog ili finalnog provjeravanja ........................................54
Moj katalog onog to znam ....................................................................................56 Moj album tjelesnog vjebanja i zdravlja .................................................................56
Nastavna jedinica: Zavrni sat sinteza rada ......................................................................................................56 Mogui tijek sata ...................................................................................................................47
Prijedlog globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za etvrti razred osnovne kole .............................................................................58 Prijedlog operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za etvrti razred osnovne kole .............................................................................59 Literatura ............................................................................................................67
70
KOLSKA KNJIGA, d.d. Zagreb, Masarykova 28 Za izdavaa ANTE UUL, prof. Tisak zavren u kolovozu 2005.

Brze Više Jače 4

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Brze Više Jače 4

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vladimir Findak Sanja Boi - Sanja Reetar

BRE, VIE, JAE 4

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, Zagreb, 450525111

Tisak Grafiki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Vladimir Findak Sanja Boi Sanja Reetar

Bre, vie, jae 4

Prirunik za uiteljice / uitelje

NASTAVNA JEDINICA: Inicijalno provjeravanje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

BRE, VIE, JAE 4

PRIJEDLOG STRUKTURE SATA:

MOGUI TIJEK SATA

GLAVNI DIO SATA Uporaba udbenika

Prirunik za uiteljice / uitelje

ZAVRNI DIO SATA Uporaba udbenika

BRE, VIE, JAE 4

Prirunik za uiteljice / uitelje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

MOGUI TIJEK SATA

PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE U PARU

BRE, VIE, JAE 4

GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

GLAVNI B DIO SATA

ZAVRNI DIO SATA Uporaba udbenika

Prirunik za uiteljice / uitelje

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih i meupredmetnih veza

BRE, VIE, JAE 4

Prirunik za uiteljice / uitelje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

MOGUI TIJEK SATA

BRE, VIE, JAE 4

PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA

GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

GLAVNI B DIO SATA

Prirunik za uiteljice / uitelje

ZAVRNI DIO SATA

BRE, VIE, JAE 4

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

MOGUI TIJEK SATA

Prirunik za uiteljice / uitelje

UVODNI DIO SATA

PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE UZ GLAZBU

GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

BRE, VIE, JAE 4

GLAVNI B DIO SATA

ZAVRNI DIO SATA

Prirunik za uiteljice / uitelje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA

MOGUI TIJEK SATA

BRE, VIE, JAE 4

PRIPREMNI DIO SATA OPE PRIPREMNE VJEBE NA VEDSKIM LJESTVAMA

GLAVNI DIO SATA GLAVNI A DIO SATA

Prirunik za uiteljice / uitelje

GLAVNI B DIO SATA

ZAVRNI DIO SATA

BRE, VIE, JAE 4

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA: