Uvod u baze podataka

S. utalo i D.Grundler, 2009.

Podatak
Podatak je injenica koju se moe spoznati opaanjem i sam po sebi nema znaenje.

1450

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Informacija
Kada se podatku pridjeli znaenje on postaje informacija.

1450
godina kada je Gutenberg izumio tiskarski stroj

materijal koji se moe reciklirati

opasnost od radioaktivnosti

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Baza podataka
Podaci i informacije se mogu uvati na razne naine. Moe ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju raunala. Jedan od naina uvanja skupa podataka u raunalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Baza podataka
U svakodnevnom se ivotu esto rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije: o potroaima elektrine energije, o telefonskim pretplatnicima, o lanovima knjinice i knjigama,

o sadraju nekog skladita i slino.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Baza podataka
Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu mogue brzo pronai, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. eljene podatke.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Tablica
Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka. U nju se pohranjuju podaci.

Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Zapis

Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima vie zapisa (redaka tablice).
Zapis sadri podatke o svojstvima svakoga od lanova baze. U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potroaima elektrine energije, svaki potroa predstavlja jedan zapis.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Polje

Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima vie polja (stupaca tablice).
Svako polje sadri srodne podatke (npr. prezime). U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potroaima elektrine energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos rauna, itd.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Jednostavne (plone) baze

Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plona baza. S takvom se tablicom (plonom bazom) moe upravljati pomou programa za tablino raunanje (npr. Microsoft Excel).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

10

Jednostavne (plone) baze

Na primjer, u jednoj se tablici mogu uvati podaci o knjigama neke knjinice. Zapisi tablice (redci) sadravat e podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdava i sl.).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

11

Podaci o knjigama

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

12

Jednostavne (plone) baze

to ako osoblje knjinice eli uz pomo takve baze podataka voditi i evidenciju o posuenim knjigama? U tom sluaju tablicu treba proiriti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjinice.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

13

Jednostavne (plone) baze

Osoblje knjinice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

14

Relacijski model baze podataka

Kad struktura baze postane sloenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka. Bolju organizaciju i lake rukovanje sloenim bazama podataka omoguuje relacijski model baze podataka.

Veina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

15

Relacijski model baze podataka

Osnovna zamisao: a) skupinu podataka rastaviti u manje logiki povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija), b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,

c) podatke iz razliitih tablica povezivati preko polja koje sadri identine podatke.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

16

Primarni klju
Tablice se najee povezuju preko polja koje se naziva primarni klju.
Primarni klju je polje koje sadri vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.

Npr. kod popisa osoba primarni klju moe biti JMBG jer je razliit za svaku osobu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

17

Relacijski model baze podataka

Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer moe rijeiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjinice.
Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se meusobno poveu pa vie nema potrebe za ponovnim unosom podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

18

Relacijski model baze podataka

Tablica Knjige Zajedniko polje Tablica Korisnici knjinice

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

19

Osmiljavanje baze
Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu to se eli dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni. Valja paljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice meusobno povezati te to birati za primarne kljueve.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

20

Upravljanje bazom podataka

Baza podataka je samo spremnik podataka.

Ono to je korisniku potrebno je mogunost pristupa podacima, njihovo ureivanje, pretraivanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slino. Bazom podataka se rukuje pomou prikladnog programa.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

21

DBMS
Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajednikim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS). Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

22

Microsoft Access

Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omoguava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

23

Pokretanje programa
Program Acess pokree se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows.
Korisnik e odabrati onaj nain koji je njemu najprihvatljiviji. Birat e: Start/All Programs/Microsoft Office/Access ili dvokliknuti na ikonu Access

.
24

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

Uvod u Microsoft Office Access

Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

25

Uvod u Microsoft Office Access

Ova stranica omoguuje: 1. stvaranje nove baze (pomou predloaka ili po vlastitoj zamisli), 1 2 2. otvaranje postojee baze.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

26

Nova prazna baza

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

27

Nova prazna baza

Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba: 1. Birati Kategorije predloaka/Sa svojstvima. 2. Birati Nova prazna baza podataka. 1

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

28

Nova prazna baza

3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka. 4. Kliknuti na Stvori.

3
4

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

29

Nova prazna baza

Vjeba 1. Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj povrini. Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom prezimenu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

30

Nova baza pomou predloka

Office Access 2007 sadri niz predloaka za baze podataka koji su oblikovani za razliite potrebe.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

31

Nova baza pomou predloka

Svaki je predloak sustav za upravljanje bazom podataka za odreenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvjetajima, upitima i dr.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

32

Nova baza pomou predloka

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

33

Nova baza pomou predloka

Za oblikovanje nove baze pomou ponuenog predloka potrebno je: 1. Birati eljenu kategoriju predloka. 2. Birati eljeni predloak.

2
1

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

34

Nova baza pomou predloka

3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka. 4. Kliknuti na Stvori.

3 4
(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

35

Nova baza po predloku

Vjeba 2. Otvoriti novu bazu podataka po predloku Obrazovanje/Uenici pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj povrini. Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

36

Nova baza podataka

Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *.accdb (Access Database). Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:

Baze podataka starijih inaica Accessa imaju nastavak *.mdb.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

37

Prozor programa Access

Vjeba 3. Pomou upravo stvorene baze podataka upoznati glavne dijelove prozora programa Access i njihove funkcije.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

38

Prozor programa Access

Alatna traka za brzi pristup Gumb MS Office Vrpca Navigacijsko okno

Traka stanja

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

39

Vrpca glavne kartice

Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene. Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

40

Kartice - grupe
Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak raslanjuju na podzadatke.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

41

Naredbeni gumbi
U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreu naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

42

Naredbeni gumbi
Za svaku se grupu moe, odgovarajuom oznakom, otvoriti pripadajui dijaloki okvir.

Oznaka za pokretanje dijalokog okvira.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

43

Naredbeni gumbi - pomo

Ako korisnik ne zna emu slui neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadrati kazalo mia.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

44

Kontekstne kartice
Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.

Kartica Alati tablice, Podatkovni list

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

45

Kontekstne kartice
Odgovarajue kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome to se radi). Moe se pojaviti jedna ili vie kontekstnih kartica.

Kartica Alati tablice, Dizajn

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

46

Gumb MS Office

Gumb MS Office otvara izbornik koji sadri naredbe za rukovanje datotekama.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

47

Alatna traka za brzi pristup

Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omoguuje brzi pristup alatima koji se esto rabe.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

48

Alatna traka za brzi pristup

Alatnu traku za brzi pristup moe se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvinih naredbi.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

49

Minimiziranje prikaza vrpce

Ovaj izbornik nudi i mogunost minimiziranja prikaza vrpce. Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati:
Minimiziraj vrpcu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

50

Minimiziranje prikaza vrpce

Posljedica:

Prikaz vrpce se vraa istim postupkom! Prikaz vrpce je mogue minimizirati i dvoklikom na naziv trenutno aktivne kartice.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

51

Alatna traka za brzi pristup

U alatnu je traku za brzi pristup mogue dodati nove naredbovne gumbe. Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati: Vie naredbi... a potom naredbu Prilagodba.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

52

Dodavanje naredbovnog gumba

Treba birati naredbu iji se naredbeni gumb eli dodati, a zatim kliknuti na Dodaj.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

53

Uklanjanje naredbovnog gumba

Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik miem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

54

Traka stanja
Traka stanja prikazuje: informacije o aktivnoj bazi podataka, gumbe za promjenu prikaza.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

55

Traka stanja
U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke. Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati eljeno.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

56

Navigacijsko okno
Pojavljuje se po otvaranju baze podataka. Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

57

Navigacijsko okno
Objekti baze podataka slue za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

58

Navigacijsko okno

Prikaz kategorija je mogue skupiti ili proiriti za to predvienim gumbom.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

59

Izbornik kategorija
Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija. Izbornik omoguava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

60

Izbornik kategorija

Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

61

Navigacijsko okno
Prikaz navigacijskog okna mogue je sakriti. Prikaz se vraa na isti nain.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

62

Osnovni objekti
Osnovni objekti Accessa su: tablice (engl. Tables), upiti (engl. Queries),

obrasci (engl. Forms),

izvjetaji (engl. Reports), makro naredbe (engl. Macros), moduli (engl. Modules).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

63

Tablice (engl. Tables)

Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predvieni za unos i pohranu podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

64

Obrasci (engl. Form)

Obrasci slue kao grafiko suelje izmeu korisnika i baze. Omoguuju prikaz pojedinanih zapisa.

Prikladni su za unos, pregled i ureivanje sadraja polja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

65

Upiti (engl. Queries)

Upiti su objekti koji omoguavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili vie tablica.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

66

Izvjetaji (engl. Reports)

Izvjetaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisau.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

67

Rad s objektima baze

Objekte baze moe se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr. Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik miem) na eljeni objekt baze.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

70

Rad s objektima baze

Npr. objekt baze se otvara: desni klik Otvori ili dvoklik miem.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

71

Rad s objektima baze

Vjeba 4. Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i izvjetaja trenutno otvorene baze podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

72

Oznaeni dokumenti - kartice

Office Access 2007 objekte baze podataka moe prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

73

Oznaeni dokumenti - postavke

Prikaz oznaenih dokumente moe se omoguiti ili onemoguiti.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

74

Oznaeni dokumenti - postavke

1
1. Gumb Microsoft Office, 2. Mogunosti Accessa, 3. Javlja se dijaloki okvir

2 3

Mogunosti programa Access, birati:

4. Trenutna baza podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

75

Oznaeni dokumenti - postavke

5. U odjeljku Mogunosti

aplikacije birati:
6. Oznaeni dokumenti.

Odabrati ili oistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

76

Prikazi objekata
Access moe objekte prikazati na razliite naine. Razlikuju se prikazi: za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,

za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojeih objekata.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

77

Prikazi objekata
Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. : Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti), Prikaz obrasca (obrasci), Prikaz izvjetaja (izvjetaji), Prikaz pregleda prije ispisa (izvjetaji).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

78

Prikazi objekata
Prikaz podatkovnog lista

Prikaz izvjetaja

Prikaz obrasca

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

79

Prikazi objekata
Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojeih objekata postoje npr.: Prikaz izgleda (obrasci, izvjetaji), Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvjetaji).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

80

Prikazi dizajna

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

81

Promjena prikaza objekata

Prikaz se moe promijeniti na vie naina, npr.: Desni klik miem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz.

Desni klik miem na karticu objekta, pa birati prikaz.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

82

Promjena prikaza objekata

Prikaz se moe promijeniti i: birati gumb eljenog prikaza u desnom dijelu trake stanja:

Prikaz podatkovnog lista

Prikaz dizajna

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

83

Promjena prikaza objekata

Vjeba 5. Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno navedene naine. Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009

84