PRIRODA OUJAK 2013.

28
P R I R O D A I Z D R A V L J E
Kraljevska artioka
Rimljani su, uz mnoga kulturna dobra, preuzeli tradiciju uzgoja
artioke od Grka, pa su se njome kao i Grci sladili samo
bogati. Rimljanima je sluila za uklanjanje mamurluka nakon
pijanevanja, no takvo djelovanje artioke nije potvreno. No,
ne samo to. Rimski lijenici su isticali ljekovitost artioke, ali je
nakon pada Rimskog Carstva njena upotreba zaboravljena.
Meutim, u 15. stoljeu ponovno se uzgaja u Italiji, prvo oko
Napulja te potom oko Toskane i Venecije. Uskoro se iz Italije
prenosi u Francusku i Englesku. Tome je oito pridonijela fran-
cuska kraljica talijanskog podrijetla Katarina Medici (1519.
1589.) koja je bila tolika ljubiteljica artioke da je naloila da se
Neko su alkemiari traili eliksir, lijek za sve bo-
lesti (panaceju). Toga nema niti e ga ikad biti
pa ipak ima biljaka koje ne lijee sve bolesti, no
pomau kod svake bolesti. Takva je i artioka,
biljka koja ne samo da sniava razinu kolesterola
u krvi (hipolipemik), nego potpomae rad jetara,
eluca, crijeva i {to ne rei cijelog organizma.
O tome pi{u dvije suradnice zagrebakog Farma-
ceutsko-biokemijskog fakulteta.
doc. dr. sc. Ana MORNAR i Miranda SERTI, mag. pharm., Zagreb
I
me artioke (sl. 1.) potjee od arapske rijei ardi-shoki, koja
je u na{ jezik do{la preko francuskog (artichaut). Uz ovaj
internacionalni naziv u hrvatskom imamo i rije gardun,
koja pak potjee ili od latinskog cardunculus ili pak od arapskog
khurshuf.
Podrijetlo artioke jo{ se uvijek tono ne zna. Slike joj nalazi-
mo na zidovima grobnica egipatskih faraona, pa je mogue da
su je jo{ stari Egipani ne samo poznavali ve i cijenili. Nakon
Egipana koristili su je Grci, posluivali kao vrlo cijenjenu po-
slasticu u posebnim prilikama. Prvi detaljan opis artioke po-
tjee pak od Aristotelova uenika Theophrastusa, 371. godine
prije Krista.
Artioka
ELIKSIR S MEDITERANA
Slika 1. Artioka (Cynara cardunculus subsp. Scolymus) uope ne
izgleda kao hrana za ljude prije bi se reklo hrana za koze.
[TO JE ARTiOKA
Artioka (Cynara cardunculus subsp. Scolymus) je biljka iz porodice
glavoika. To je dvogodi{nja biljka koja moe narasti i do dva metra.
Oko sredi{nje stabljike, koja kod veih i starijih biljaka esto odrveni,
naizmjenino rastu jednostruko do trostruko perasto razdijeljeni, sre-
brenozeleni listovi. Na vrhu stabljike nalaze se kuglaste, bodljikave,
poprilino velike cvjetne glavice s bogatim mesnim dnom. Biljka cvate
ljeti i u jesen predivnim plavoljubiastim cvjetnim vjeniem.
PRIRODA OUJAK 2013. 29
P R I R O D A I Z D R A V L J E
odmah posluiti i konzumirati. Ne preporua se uvati je kuha-
nu, ak ni u hladnjaku. Ipak, ukiseljena srca artioke mogu se
uivati cijele godine.
Ljekovitost artioke
Za terapiju se ne koriste nedozrele cvjetne glavice artioke,
nego listovi koji se beru u prvoj godini nakon cvatnje. aj pri-
premljen iz li{a artioke tradicionalno se koristi za pobolj{anje
apetita, kod probavnih tegoba te za sprjeavanje crijevnih za-
raza. Neko su artioki pridavali snane afrodizijake vrline,
no danas znamo da artioka potie izluivanje ui, sniava
razinu kolesterola i triglicerida u krvi, dok povisuje razinu lipo-
proteina visoke gustoe (dobrog kolesterola). Za razliku od
danas esto primjenjivanih statina, lijekova s hipolipemikim
djelovanjem, koji spreavaju sintezu kolesterola, artioka ukla-
nja povi{eni kolesterol iz krvi prirodnim mehanizmom. Ona,
naime, potie razgradnju kolesterola u une kiseline koje se
potom uklanjaju uovodom. Usto potie izbacivanje vi{ka ko-
lesterola iz organizma probavnim sustavom. Pobolj{ava i pro-
krvljenost te regeneraciju jetrenog tkiva (djeluje hepatoprotek-
tivno). Artioka pomae i kod tegoba eluca i crijeva poput
munine, garavice, oteane probave i nadutosti. Artioka je
bogata prehrambenim vlaknima koja su vana u prevenciji op-
stipacije. Bogata je i antioksidansima te ju je mogue koristiti
kao snano prirodno sredstvo u borbi protiv slobodnih radikala.
posade plantae artioke od Pariza do obala Atlantskog ocea-
na. Poznato je da se upravo u 16. i 17. stoljeu artioka poinje
koristiti i u medicini kao sredstvo za i{enje jetre i bubrega.
Ipak, u Sjedinjene Drave artioku su donijeli francuski i {pa-
njolski doseljenici tek u 19. stoljeu.
Danas se uzgaja prvenstveno kultivirani oblik artioke. Uzgoj i
sadnja artioke zahtijevaju posebne klimatske uvjete jer je
osjetljiva na hladnou. Raste najvi{e na Sredozemlju. Najvei
je uzgajiva artioke u svijetu, kako bi se moglo i oekivati,
Italija i ona je zemlja koja pokriva vi{e od polovine svjetske
potranje. Nakon Italije slijede Egipat, [panjolska i Francuska.
Zanimljivo je da se znaajne koliine artioke uzgajaju i u Pe-
ruu, Argentini, Kini te u Sjedinjenim Dravama. U Hrvatskoj
se artioka uzgaja uglavnom u Dalmaciji i to u vrtovima i ma-
njim nasadima, dok samo nekoliko proizvoaa uzgaja artio-
ku na veliko.
Minerali, vitamini, prebiotici
Za pripremu jela koriste se iznimno ukusne mesnate baze pupo-
ljaka jo{ nedozrelog cvijeta, koje se beru u svibnju i lipnju, kada
dozrijevaju cvjetne glavice (sl. 2.). Ljekovitost artioke, o kojoj
su rekli smo pisali jo{ stari Rimljani, potvruju i suvremena
istraivanja. Artioka se danas smatra funkcionalnom hranom
zahvaljujui njenom bogatstvu mineralima, vitaminima te fito-
nutrijentima. Sadri otprilike tri posto bjelanevina, deset po-
sto ugljikohidrata te samo 0,5 % masti. Bogata je mineralima
poput kalija, natrija, fosfora, magnezija, kalcija, a posebice oli-
gometalima bakrom, eljezom, cinkom i manganom. Od vita-
mina najvi{e ima vitamina skupine B te vitamina A i C. Usto
je artioka iznimno vrijedan izvor prebiotika, posebice biljnih
vlakana, inulina te fruktooligosaharida. Procjenjuje se da sred-
nje velika artioka moe sadravati i do {est grama vlakana, {to
je gotovo etvrtina preporuene dnevne vrijednosti. Prebiotici
imaju blago laksativno djelovanje te pomau kod opstipacije.
Nadalje, imaju vanu ulogu u preivljavanju probiotika (do-
brih bakterija) pri njihovom prolasku kroz gornji dio probav-
nog sustava. Osim toga, prebiotici potiskuju rast patogenih
bakterija u debelom crijevu.
Artioka se ne jede sirova jer je te{ko probavljiva i izrazito gor-
ka okusa. Nakon {to je nedozreli cvijet artioke ubran, izgled se
stajanjem mnogo ne mijenja, ali izrazito gubi na okusu i pre-
hrambenoj vrijednosti. Stoga je poeljno artioku kuhati od-
mah nakon branja. Naje{e se artioka posluuje kuhana s
umacima, sama ili kao prilog peenom mesu. U Dalmaciji se
artioka posluuje kuhana i punjena gra{kom, kru{nim mrvi-
cama i zainskim biljem te zalivena maslinovim uljem. Treba
svakako zapamtiti da kuhana artioka vrlo brzo oksidira, pri
emu nastaju {tetni produkti. Stoga je treba nakon kuhanja
Slika 2. Ne jede se od artioke sve samo njezina nedozrela cvjetna
glavica.
PRIRODA OUJAK 2013. 30
P R I R O D A I Z D R A V L J E
Fitonutrijenti i antioksidansi iz artioke pomau u jaanju imu-
niteta, a posebno su korisni pacijentima oboljelim od karcino-
ma, jer inhibiraju proliferaciju stanica raka, a moe biti korisna
i pri oporavku nakon trovanja gljivama. Olak{ava probleme s
gihtom, reumom i artritisom, a zbog diuretikog djelovanja mo-
gue ju je koristiti za uklanjanje pijeska u bubrezima. Smatra se
da je artioka korisna i kod azotemije, medicinskog stanja e-
stog kod starijih ljudi, koje karakterizira povi{ena koncentraci-
ja u krvi nebjelanevinastih kemijskih spojeva koje sadre
du{ik (kreatinina, mokraevine, mokrane kiseline i sl.). Kori-
sna je i u prehrani dijabetiara, jer je siroma{na {eerom. U
posljednje vrijeme istie se vanost artioke, odnosno njenih
prebiotika u sprjeavanju crijevnih infekcija, upalnih bolesti
crijeva te sniavanju pojave raka debelog crijeva.
Danas je poznato da artioka svoju ljekovitost posjeduje zahva-
ljujui prvenstveno bogatom sastavu polifenola, saponina, fito-
sterola, kumarina, lignana i seskviterpenskih laktona. Do sada
je naeno vi{e od 45 polifenola, poznatih antioksidansa, prisut-
nih u korijenu, li{u ili glavici artioke. Meu najzastupljenijim
polifenolima ubrajaju se fenolne kiseline, flavonoidi apigenin i
luteolin te njihovi glikozidi.
Polifenoli nisu jednako zastupljeni u svim dijelovima biljke, u
najveoj koliini nalaze u listovima, stoga se upravo listovi arti-
oke koriste u terapiji. Hipolipemiko djelovanje posjeduje niz
sastavnica artioke, ipak smatra se da je polifenol cinarin najza-
sluniji za hipolipemiko djelovanje ekstrakta lista artioke. Ma-
nje je poznato da, uz polifenole, artioka sadri i silimarin, jo{
jedan snaan antioksidans, vaan u za{titi jetre od toksina.
Ni eliksir nije za svakoga
Osim rijetkih i laganih gastointestinalnih tegoba, znaajnije
neeljene popratne pojave tijekom uzimanja ekstrakta lista ar-
tioke nisu zabiljeene. Meutim, pacijenti s opstrukcijom u-
nih kanala i unim kamencima ne smiju uzimati artioku.
Takoer je uoeno da uzimanje ekstrakta lista artioke kod
nekih pacijenata moe uzrokovati i oticanje jezika. Artioka
sadri cinaropikrin, potencijalni alergen, stoga bi osobe alergi-
ne na biljke iz porodice Asteraceae trebale pripaziti pri upotrebi
ekstrakata artioke. Zbog nedovoljno ispitanog utjecaja ek-
strakta artioke na plod, i trudnice bi trebale izbjegavati njego-
vu upotrebu. Artioka nepovoljno utjee na luenje mlijeka te
je ne smiju uzimati ni dojilje. Kako nema dovoljno podataka o
sigurnosti primjene ekstrakta artioke kod djece, poeljno ih je
ne davati djeci mlaoj od 12 godina.
Naalost, jo{ nisu ispitane interakcije lijekova i svih sastavnica
lista artioke. Meutim, potrebno je naglasiti kako se mnogi fla-
vonoidi metaboliziraju putem citokroma P450, skupine enzima
odgovorne za metabolizam mnogih lijekova. Stoga je potreban
poseban oprez kod primjene ekstrakta lista artioke i lijekova
supstrata citokroma P450 poput eritromicina, paracetamola i
acetilsalicilne kiseline.
Lijekovi od artioke
Na tri{tu je ekstrakt lista artioke dostupan u razliitim obli-
cima: kao tablete, kapsule, {umee tablete i pripravak spre-
mljen od svjee biljke (SIPF) (sl. 3.). Neki vi{e vole sami pripre-
Slika 3. Od ekstrakata artioke prireuju se i tablete kao dodatak prehrani.
PRIRODA OUJAK 2013. 31
P R I R O D A I Z D R A V L J E
mati infuz od lista artioke tako da tri do etiri grama listova
preliju s 2,5 dl vrue vode i ostave stajati etvrt sata. Dobiveni
infuz je iznimno gorkog okusa. Pije se iskljuivo svje do tri
puta na dan, prije obroka ili uz obrok.
Artioka se tradicionalno sama ili u kombinaciji s drugim biljka-
ma koristi u proljetnim kurama i{enja organizma, naje{e
nekoliko tjedana. Mogue ju je koristiti i nekoliko puta godi{nje
u kurama detoksikacije organizma i regeneracije jetre nakon du-
ljih razdoblja uzimanja lijekova, kod alkoholiara ili kod ljudi
profesionalno izloenim tvarima koje o{teuju jetru, poput or-
ganskih otapala ili lakova. Ako se artioka koristi za sniavanje
kolesterola i lipida, ekstrakt lista artioke uzima se svakodnevno
uz, naravno, izbjegavanje hrane bogate kolesterolom poput jaja,
crvenog mesa i hrane bogate zasienim masnim kiselinama.
Uz ekstrakt lista artioke poeljno je uzimati i druge prirodne
hipolipemike poput ribe (izvor omega-3 masnih kiselina), crve-
ne rie, lanenog te maslinovog ulja. Budui da djeluju na snie-
nje kolesterola razliitim mehanizmima, uz artioku mogue je
koristiti i ve spomenute statine (iz crvene rie)*. Meutim, s
obzirom na to da artioka pojaava njihovo djelovanje, nuno
je savjetovati se s lijenikom ili ljekarnikom kako ne bi do{lo do
neeljenih popratnih pojava.
* Vidi o tome lanak istih autora u Prirodi br. 1./2013.
PiA OD ARTiOKE
Artioka se zajedno s jo{ 12 biljaka koristi i za pripremu poznatog tali-
janskog gorko-slatkog likera Cynar. Liker se posluuje kao aperitiv uz
kockice leda ili pak kao koktel sa sokom narane.
U Vijetnamu je iznimno popularan aj od cijele biljke artioke koji Vijet-
namci popularno zovu tra atiso.
ZAGREB,
18. 20. travnja 2013.
Dragi itatelji Prirode, obavje{tavamo vas da se od 18. do 20. travnja odravaju Otvoreni dani
Instituta Ruer Bo{kovi. Ove godine za vas smo pripremili ak 17 punktova i vi{e od 30 pre-
davanja! Op{irnije o Otvorenim danima saznajte na internetskim stranicama IRB-a na adresi
http://www.irb.hr/od2013.