197

Odgojne znanosti
Vol. 12, br. 1, 2010, str. 197-213
Prethodno priopenje
RIZINA PONAANJA DJECE I MLADIH
Jasminka Zlokovi i Sofja Vrcelj
Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet
jzlokovic@ffri.hr
svrcelj@ffri.hr
Saetak - Strunjaci razliitih znanstvenih podruja pokuavaju iznai
odgovor zato neka djeca i mladi koji su izloeni rizinim initeljima ne usva-
jaju rizino ponaanje, za razliku od drugih koji se nalaze u istim ili slinim
okolnostima, koji im ne podlijeu. Rizina ponaanja djece kao i odraslih ne-
minovno je razmatrati u kontekstu generikog i ekolokog modela koji polaze
od osobnih crta linosti, kulturnog konteksta, socijalno-ekonomskog sustava,
obrazovanja i drugih initelja na mikro i makro razini. Autorice u empirijskom
dijelu rada prezentiraju rezultate istraivanja o zapaanjima nastavnika osnov-
nih i srednjih kola, odgajatelja predkolskih ustanova i uenikih domova o
aktualnim pedagokim problemima rizinim ponaanjima djece i mladih;
problemskim podrujima i aktivnostima na planu primarne prevencije kao i o
suradnji s roditeljima. Za potrebe istraivanja konstruiran je anketni upitnik
te primijenjen na uzorku od 196 ispitanika odgojnoobrazovnih djelatnika u
Republici Hrvatskoj 2007. godine. Rezultati istraivanja ukazuju na mnotvo
problema u podruju odgoja i obrazovanja koje je nuno temeljito istraiti te
poduzeti iru drutvenu akciju njihova rjeavanja. Marginaliziranje problema
koje se primjeuje u socijalnoj okolini pridonosi porastu rizinih ponaanja
djece (politoksikomanija, bringe drinking, hook up kultura, rizine vonje
i naputanje kole i dr.). Rezultati ispitivanja mogu pomoi pri fokusiranju na
neke prioritete u odgojno-obrazovnoj i iroj socijalnoj podrci u cilju primarne
prevencije rizinih ponaanja.
Kljune rijei: rizina ponaanja, politoksikomanija, alkoholizam, rani
seksualni odnosi, djeca, roditelji, uitelji, primarna prevencija
Uvod
Prosocijalno ponaanje smatra se vanim aspektom razvoja te je izua-
van ne samo kod ovjeka ve i brojnih ivotinjskih vrsta. Suprotni spektrum
prosocijalnog ponaanja predstavlja drutveno neprihvatljivo ponaanje, koje
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
198
prvenstveno shvaamo kao antisocijalnu pojavu namjernog nanoenja po-
vrede ljudima ili vlasnitvu. Meutim i mnogi problemi u djece i mladih ljudi
esto uslijed ignoriranja ili neprimjerene pomoi i zatite u obitelji, koli ili
iroj okolini, a to je u suprotnosti sa humanim ciljevima zatite djece, mogu
izazvati razliite oblike rizinih ponaanja. Sa stajalita razvojnih teorija, djeca
i mladi su posebno podloni razliitim odgojnim utjecajima roditelja, vrnjaka,
prijatelja, medija i drugih socijalnih sredina pa tako i brojnim oblicima mogue
manipulacije i odvoenja u neki novi i esto imaginarni progresivni
svijet. Brojne situacije kojima su djeca kontinuirano izloena u obitelji i izvan
nje (nepovoljni utjecaj sredine, psihosocijalni stresori) mogu mlade pretvara-
ti u osobe rizinog ivotnog stila (konzumacije alkohola, opijata, bjeanje iz
kole, rizina spolna ponaanja i dr.). Takva ponaanja predstavljaju razvojne
rizike za djecu i mlade, ali i za druge osobe iz njihove sredine.
Mogue uzroke valja promatrati u kontekstu interakcije razliitih psiholo-
kih, socijalnih, ekonomskih i drugih relevantnih initelja. Defniciju rizinog
ivotnog stila teko je precizno odrediti, a odgovor na problem neminovno
moramo razmatrati u kontekstu ekolokog modela (Bronfenbrenner, 1979).
Model istraivanja polazi od nekoliko razina: osobnih crta linosti, kulturnog
konteksta, socijalno-ekonomskog sustava, obrazovanja i drugih initelja. Ter-
min djeca i mladi u riziku u znanstveno-strunoj literaturi koristi se uglav-
nom kao univerzalni termin za osobe koje tijekom djetinjstva i adolescenci-
je iskazuju razliite obiteljske, zdravstvene, emocionalne, odgojno-obrazovne
probleme, ili neke oblike poremeaja ponaanja i linosti (Bai, 2000, u: Iz-
vjeu OECD-a, 2007, str.15).
Strunjaci razliitih znanstvenih podruja pokuavaju iznai odgovor na
pitanje zato neka djeca i mladi koji su izloeni rizinim initeljima ne usvajaju
rizino ponaanje, za razliku od drugih koji se nalaze u istim ili slinim okol-
nostima te im ne podlijeu (takvo ponaanje usvajaju i ono im postaje ivotni
stil) (Jessor, 1998; Uzelac, Bouillet, 2007; Bai, 2009).
Rezultati razliitih pedagokih, sociolokih, javno zdravstvenih istrai-
vanja pokazuju da djeca i mladi koji ve u ranoj ivotnoj dobi konzumiraju
alkohol (u Hrvatskoj se biljee sluajevi desetogodinje i dvanaestogodinje
djece alkoholiara), droge, opijate, duhan, koji bjee ili naputaju kolu, nasil-
ni su prema sebi i drugim osobama, skloni skitnji, hazardnim igrama, ranom
stupanju u intimne seksualne odnose i dr., predstavljaju populaciju izloenu
mnogim rizicima kao i posljedicama za njihovo zdravlje, postignue i ukupni
razvoj. Uoavajui ove probleme i posljedice koje ih prate, (na individualnoj
i socijalnoj razini), eksperti su jo prije vie od jednog desetljea upozorava-
li roditelje, uitelje, odgajatelje i sve subjekte koji su u dnevnom kontaktu s
djecom i mladima na potrebu rane primarne prevencije (Jessor, 1998). Prema
slubenim podacima zdravstvenih, socijalnih, odgojno-obrazovnih ustanova
te izvjetaja policije spektar rizinih ponaanja djece i mladih proiruje se na
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
199
neka nova, primjerice politoksikomaniju (kombiniranje razliitih psiho-
aktivnih tvari i alkohola); brzo opijanje bringe drinking; hook up kulturu
(seksualni odnos sa to veim brojem partnera); hazardne none utrke i rizine
vonje motornim vozilima; iskakanja i uskakanja u jurea vozila; patoloka
ponaanja i psiho-somatske probleme (depresija, anksioznost i dr.); poreme-
aje spavanja, probleme ishrane (anoreksija, bulimija); dugotrajna nona izbi-
vanja, kao to se primjeuju i druga rizina ponaanja. Unikauzalnost razma-
tranja etiologije, primjerice nedostatak samopouzdanja ili pozitivnih modela
ponaanja neminovno su zamijenjeni viedimenzionalnim promatranjem pro-
blema. Steinberg i Avenevoli (Jessor 1998), fokusirani su na kolu i obitelj
kao interaktivni kontekst koji utjee na rizina ponaanja mladih. Ensminger
i Jount (Jessor, 1998) smatraju kako razvoj ponaanja pa tako i onih rizinih
valja promatrati kao sloeni klaster osobnog i prethodnog socijalnog iskustva.
Heterogeneza uzroka i interakcija initelja je dinamian sustav koji pretpo-
stavlja uinkovito prepoznavanje i iznalaenje protektivnih neposrednih i po-
srednih imbenika. Generiki konceptualni pristup prezentira razliite sloene
rizine i protektivne imbenike rizinog ponaanja djece i prihvaanja rizinih
ivotnih stilova. Konceptualni pristupi primarnim prevencijskim programima
prilaze kao traenju kompromisa izmeu ponaanja, zdravlja, odnosa u obite-
lji, s vrnjacima, prijateljima, susjedima, odnosa sa irom okolinom, osobnih
odlika te ivotnog opredjeljenja (Rogers, D. E. i Boulder, E. G., u: Jessor
1998, str. 27). Detektirani protektivni initelji zahtijevaju potporu obitelji i
snane obiteljske supervizije.
Iako izuavanje problema rizinih ivotnih stilova djece i mladih nesum-
njivo zahtijeva interdisciplinarni i longitudinalni pristup, Hagan kao klju
promjena s obzirom na tendenciju porasta mladih u riziku, smatra kako je
potrebno pronai sporazumni jezik koji e pomoi da postanemo obostrano
senzibilni, da razumijemo mlade, ali i da zajedniki iznaemo koncepciju u
kojoj e mladost i razvoj biti obostrano meugeneracijsko obogaivanje (Je-
ssor, 1998, str. 9).
Demoskopska istraivanja (BAT-Forschunginstitut, Hamburg) ukazuju i
na tendenciju sve manje roditeljske uvjerenosti u obvezi prenoenja svojoj
djeci vrijednosti koje su bile za njih od bitnog znaaja (Hoblaj, 2007, str. 311).
Razmatrajui pitanja odgoja i obrazovanja za vrijednosti u kontekstu vri-
jednosno usmjerenog drutva navodimo jedno od razmiljanja uenika koji je
u svome maturalnom radu koji je tematski oigledno neposredno ili posredno
bio fokusiran na neke aspekte odnosa u obitelji napisao Sadanja generacija
roditelja je preslaba da djecu osposobi za ivot! (Hoblaj, 2007, str. 312). Ovo
je, ini se, samo jedan u nizu pokazatelja moralnog bankrota roditelja kao
prvih osoba koje imaju obveze (i prava) da u nizu mnogih funkcija na djecu
prenose odgojne i moralne vrijednosti. Kako roditelji ne moraju, a esto i ne-
maju drutveno prihvatljive vrijednosti, strukturalno-funkcionalni teoretiari
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
200
velike nade polau na kolu, koja e uenicima dati univerzalne vrijednosti
i u znaajnoj mjeri harmonizirati partikularne vrijednosti koje uenici dobivaju
u obitelji. Kritike koje se upuuju nekim roditeljima za nedovoljno uinkovito
ispunjavanje osnovnih funkcija roditeljstva dijelom su opravdane. Meutim,
roditeljstvo kao ulogu valja promatrati u kontekstu dnevno promjenjivih
drutveno vrijednosnih zbivanja te vanjskih i unutarnjih stresova koji utjeu
na njihovo funkcioniranje.
Kultura odgovornosti prema djeci na razliitim podrujima njihova razvo-
ja ne mimoilazi niti kolu kao sve vie odgojno neutralnu. O potrebi redef-
niranja trenutno disproporcionalnih odnosa izmeu obrazovnih i odgojnih
zadaa kole zakljuuje se i prema jednoj UNESCO-voj procjeni obrazovanja
u 21. stoljeu (Delors, 1998, str. 58). Smatra se kako openito gledano sustav
odgoja i obrazovanja valja i sadrajno usmjeriti na neke temeljne humane vri-
jednosti. U skladu s navedenim odgoj zdrave, sretne, odgovorne te uspjene
djece i mladih zasigurno je jedan od najhumanijih ciljeva i zadaa obitelji i
kole.
Odgojna devalvacija kole postala je globalni problem jer, ini se, kako
postoji vjera u izgradnju drutva znanja bez temeljnih vrijednosti poput od-
govornosti, solidarnosti, moralnosti i svih onih vrijednosti u kojima je domi-
nantno biti. Razvoj identiteta neke osobe zahtjeva vieslojnu identifkaciju-
globalnu, nacionalnu, drutvenu, spolnu te individualnu (koja se esto istie
kao primarna). Takva opeprihvaena gledita podrava koncepcija obrazo-
vanja poznata kao culturally responsive pedagogy koja vodi rauna o jezi-
ku, tradiciji i kulturi u kontekstu individualno-nacionalno-globalno. Reforme
obrazovanja trebaju biti usmjerene na stvaranje kolske svakodnevice u kojoj
se integriraju razliite kulture, jezici, religije, sposobnosti i iskustva. Ovakvi
i slini dogaaji predstavljaju velike izazove pokretae obrazovnih politika a
posljedino tome i za nastavnike.
Metodologija istraivanja
Cilj istraivanja je ispitati percepciju nastavnika i odgajatelja o aktualnim
pedagokim problemima djece i mladih, rizine oblike ponaanja, njihovu in-
cidenciju, te intenzitet. Utvrditi postoje li programi primarne prevencije rizi-
nih ponaanja, naine i oblike njihova provoenja te suradnju s roditeljima.
Rezultati ispitivanja mogli bi pomoi pri fokusiranju na neke prioritete u
odgojno-obrazovnoj i iroj socijalnoj podrci u cilju primarne prevencije ri-
zinih ponaanja.
Uzorak: Ispitivanje je provedeno na 196 ispitanika (predkolski odgajatelj,
32; nastavnici osnovne 89 i srednje kole 66; odgajatelji uenikih domova, 8 i
odgojnog centra 1). Ispitanici su djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova koje
se nalaze na podruju Liko-senjske upanije (31%), Grada Zagreba (26%),
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
201
Primorsko-goranske (7%), Splitsko-dalmatinske (6%), Istarske (4%), Bjelo-
varsko-bilogorske (4%) i Meimurske upanije (3%).
S obzirom na spol u istraivanju je sudjelovalo 82,6% ena (N=162) i
17,4% mukaraca (N=34), to ukazuje na pojavu feminizacije prosvjetne
struke, a koja se uoava ve dui niz godina.
Radno iskustvo podijelili smo na nekoliko kategorija: dugogodinje isku-
stvo u struci (21- godina i vie, 43% ispitanika); od 11-20 godina (31%); od
2-10.godina (24%); pripravnik-poetnik (7,7%). Dulje radno iskustvo u struci
mogli bismo smatrati jednim u nizu relevantnih mogunosti za objektivnijim
neposrednim opaanjem nastavnika ili odgajatelja razliitih rizinih ponaa-
nja djece i mladih. Svi ispitanici bili su sudionici struno-znanstvenog skupa
(Inovacije u uinkovitijem odgojno-obrazovnom radu, Lovran 8-10. stude-
nog 2007. godine). Prema prezentiranom dizajnu uzorka vidljivo je kako on
predstavlja prigodni uzorak pa prema okviru uzorka i njegovom nacrtu rezul-
tati se ne namjeravaju prezentirati kao generalizirana pojava, ve se odnose
samo na ispitanu skupinu u odreenom vremenu.
Kako nepokrivene jedinice (engl. non respons) iznose 124 ispitanika
ili 38,7% (sveukupno je bilo 320 sudionika) ovaj uzorak moemo smatrati
subuzorkom ciljane populacije to upuuje na moguu pristranost rezultata te
onemoguuje donoenje moguih predikcija. Unato navedenom, smatramo
kako rezultati istraivanja predstavljaju vrijedan doprinos aktualizaciji deli-
katne i kompleksne problematike rizinih ponaanja djece i mladih. Takoer,
otvaraju se i mnoga pitanja o marginaliziranju odgojne uloge obitelji i kole,
to upuuje na nuan nastavak istraivakog rada uz primjenu opservacijskih
skala. Subuzorak ispitanika koji su odbili ili izbjegli sudjelovati u istraivanju
takoer zahtijeva ispitivanje ove pojave koja se uoava kao problem i u mno-
gim drugim ispitivanjima. Uzroci bi se mogli interpretirati na razliite naine:
od prezasienosti ispitivanjima kad se u praksi tako malo poduzima kako bi se
problemi rijeili; ignoriranja i nezainteresiranosti za probleme djece i mladih;
niskog ugleda profesije, negativne selekcije nastavnog kadra i sl. Rad ukazuje
na niz problema u podruju odgoja i obrazovanja koje je nuno znanstveno
istraiti te poduzeti iru drutvenu akciju u cilju stvaranja kvalitetnijih uvjeta
za postizanje proklamiranog drutva znanja.
Metoda: Za potrebe istraivanja konstruiran je anketni upitnik za nastavni-
ke i odgajatelje Prevencija rizinih ponaanja djece i mladih odgojna uloga
obitelji i kole. Upitnik obuhvaa 14 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Na
temelju odgovora i procjene ispitanika pokuali smo prikupiti podatke koji su
u skladu s postavljenim ciljevima istraivanja.
Rezultati istraivanja i rasprava
U ovome radu iznosimo deskriptivne rezultate istraivanja koji ukazuju na
mnoge probleme u odgojno-obrazovnoj praksi. Rezultati mogu pomoi u stva-
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
202
ranju daljnjih sadraja i aktivnosti namijenjenih djeci, mladima, roditeljima,
nastavnicima i odgajateljima na razliitim problemskim podrujima primarne
prevencije rizinih ponaanja.
Socijalno neprihvatljiva ponaanja djece i mladih zapaanja ispitanika
Odgovorima ispitanika na pitanje: Smatrate li da je trenutno u odgojno-
obrazovnoj praksi nekim problemima djece i mladih ljudi potrebno posvetiti
posebnu strunu i iru socijalnu pozornost, detektiraju se neki kompleksni
problemi djece i mladih kojima je bezuvjetno potrebno posvetiti strunu, znan-
stvenu i neminovnu iru socijalnu pozornost.
Odgovori ispitanika (N=196) su rangirani prema dobivenoj frekvenciji
(Tablica 1).
Adolescencija je ivotni period ranjivosti i mnogih rizika kao i vrijeme
kada mladi na razliite naine pokuavaju uspostaviti neovisnost od svojih
roditelja - rano stupanje u seksualne odnose, konzumiranje duhana, alkohola,
opijata, bijeg od roditelja (i nastavnika) kao to se zamjeuju i druga rizina
ponaanja kojima se kre drutvene norme i razvijaju negativne posljedice kod
djece i adolescenata. Mnogi problemi koje u ovome radu istiemo nisu speci-
Tablica 1. Rizina ponaanja djece i mladih - zapaanja ispitanika
RIZINA PONAANJA DJECE I MLADIH
zapaanja uitelja
Rang N %
Rana seksualna aktivnost / ili seksualizirano ponaanje nepri-
mjereno dobi
1 158 80,6
Konzumiranje alkohola 2 118 60,2
Konzumiranje droga 3 98 50,0
Nezainteresiranost za kolu, obaveze ili postignue 4 96 49,0
Dokoliarenje ne osmiljene ivotne aktivnosti 5 94 48,0
Nasilje nad vrnjacima 6 92 46,9
Sklonost rizinoj vonji motornih vozila 7 84 42,9
Loe prehrambene navike (neredovita, nekvalitetna ishrana,
odbijanje obroka, suplementi)
8 76 38,8
Puenje duhana 9 72 36,7
Nasilje nad odraslima (roditeljima, nastavnicima ili drugim
osobama)
10 70 35,7
Izbjegavanje i bjeanje s nastave / iz kole 11 68 34,7
Obiteljski problemi 12 66 33,7
Sklonost hazardnim igrama (kladionice, kockarnice) 13 64 32,6
Dugotrajna nona izbivanja 14 60 30,6
Trajno ili dugotrajno naputanje kole 15 16 8,2
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
203
fkum Hrvatske, ve usporedivi s nekim Europskim zemljama od kojih nam
je najblia Slovenija. Stoga neke od dobivenih podataka ovim istraivanjem
usporeujemo sa slubenim podacima koji se odnose i na Sloveniju (Modic,
2002; Boben-Bardutzky i sur., 2009 i dr.). Usporedivost podataka upuuje nas
na zakljuak o potrebi ne samo multidisciplinarnog pristupa problemima djece
i mladih, ve meunacionalnih odgovora i strategija njihove zatite.
Rano stupanje djece i mladih u seksualne odnose
Veliki broj ispitanika u naem ispitivanju na prvom mjestu rizinih pona-
anja istie problem rane seksualne aktivnosti i preuranjenog seksualiziranog
ponaanja maloljetnika (80,6%).
Rezultati meunarodne studije Ponaanje u vezi sa zdravljem djece kol-
ske dobi (2001/2002) (Kuzman i sur. 2004, str. 62) na uzorku 4.397 djece iz
36 zemalja, u dobi od 11. do 15. godine ivota pokazuju porast sve mlae djece
koja stupaju u rane intimne odnose. U Hrvatskoj u ivotnoj dobi od 15. godina
seksualno aktivnih bilo je 23.2% djeaka i 9.7% djevojica. Uoljiva je razli-
ka seksualne aktivnosti s obzirom na spol. Izmeu ostalog moe se postaviti
i pitanje iskrenosti ispitanika (hvalisanje djeaka, prikrivanje iskustva dje-
vojica), ali i pitanja o vrsti (i posljedicama) rizinih seksualnih usluga koje
seksualno aktivni djeaci eventualno koriste. Prema istom izvoru 25% sek-
sualno aktivnih petnaestogodinjaka prakticira seks bez zatite od trudnoe.
Spolno zdravlje mladih je uglavnom zanemarena tema i uoava se kao
problem mnogih sredina. Prema podacima za Sloveniju prosjena starost djece
pri prvom spolnom odnosu bila je 14,4 godina za djevojice i 14,3 godina za
djeake. Kontracepcijska sredstva je pri zadnjem spolnom odnosu upotreblja-
valo neto vie od polovice petnaestogodinjaka (Ministarstvo za delo, druino
in socialne zadeve, 2006).
Jedna od novih pojava u seksualnom ponaanju sve mlaih je i hook
up kultura uloviti to vei broj partnera za seksualne odnose u kojima
nema nikakve meusobne obaveze niti osjeaja (!).
S obzirom na mnoge rizike koji slijede iz sve ranije seksualne aktivnosti
nesumnjivo je kako su informativna, savjetodavna te openito odgojna i zdrav-
stvena uloga roditelja i nastavnika bitne u sustavnoj primarnoj prevenciji rane
i rizine seksualne aktivnosti djece (adolescentne trudnoe, spolno prenosive
bolesti, AIDS). Meutim, osim nekih neuspjelih pokuaja u uvoenju na-
stavnih programa seksualnog odgoja, uglavnom u pedagokoj praksi ne zamje-
uju se primjereni vremenu i potrebama djece sadraji kojima bi se djeci i
mladima adekvatno pomoglo u shvaanju vanosti po njihovo zdravlje i razvoj
izbjegavanje preuranjenih i rizinih seksualnih odnosa kao znak odraslosti
i samodokazivanja. Ranom stupanju u seksualne odnose valja posvetiti po-
sebnu strunu pozornost (pedagoga, psihologa, lijenika, sociologa i dr.). Bu-
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
204
dui da se radi o djeci koja se nalaze u riziku ranih trudnoa koje esto prati
nezrelost za brigu o sebi i vlastitom djetetu, naputanja adolescentne majke od
strane partnera ili vlastite obitelji, majino naputanje djeteta ili kolovanja
(ponekad i jedno i drugo), egzistencijalni kao i mnogi drugi problemi.
Politoksikomanija i bringe drinking - djeca i mladi konzumenti duhana, alkohola,
droga
Unato mnogim pokuajima jedinstveni odgovor o uzrocima ovisnitva do
danas nije pronaen. Moderne studije djece u riziku razvijaju teorije koje go-
vore o ivotnom usmjerenju djece te o progresiji rizinih ponaanja s obzirom
na meusobnu identifkaciju koja se pojavljuje izmeu vrnjaka ili odraslih.
Prema rezultatima naeg ispitivanja u svojoj neposrednoj okolini nastav-
nici i odgajatelji uoavaju problem konzumiranja alkohola (60,2%) i droga
(50,0%) kao pojave s tendencijom daljnjeg porasta. Starosna granica prvog
kontakta sa sredstvima ovisnosti sputa se sve nie i to prema starijem
osnovnokolskom uzrastu. U Hrvatskoj dob djece u kojoj se najee posee
za alkoholom je od 12. do 14 godine ivota (osnovna kola!). S konzumira-
njem alkohola 20% djece poinje do 15. godine (Kuzman i sur. 2004, str. 42).
Meunarodna studija ESPAD (European School Survey Project on Alcohol
and Other Drugs) provedena 2003. godine je pokazala, kako je u Sloveniji
porast konzumiranja alkohola meu mladima u porastu kao posljedica po-
zitivnog stava drutva prema alkoholu. Treina anketiranih izjavila je kako
su svoje prvo alkoholno pie popili u 11 godini ivota (Ministarstvo za delo,
druino in socialne zadeve, 2006). U anketama koje su se provodile u sloven-
skim Centrima za prevenciju i lijeenje ovisnika ustanovljeno je kako je ve
prije petnaeste godine ivota poelo uzimati neku od zabranjenih droga 40%
mladih, a do 18 godine 80%. Prosjena starost slovenskih mladia i djevojaka
bila je 16,5 godina (igon, 1998).
U suvremeno vrijeme primjeuje se i pojava politoksikomanije kod mladih
koji koriste i kombiniraju razliite psihoaktivne tvari: alkohol; kanabinoide;
opijate; hipnotike i sedative; stimulanse centralnog nervnog sistema; halu-
cinogene (cds, ekstazi, mdma); isparljive rastvarae (ljepila, benzin, boje,
lak). K tome najnoviji trend meu mladima je i tzv. bringe drinking - glav-
ni je cilj napiti se to bre. U roku od svega pola sata konzumira se pola do litre
estokog alkoholnog pia (!). Teke i mogue smrtne posljedice uslijed opi-
janja djece i mladih nadasve predstavljaju izrazitu opasnost za njihov razvoj.
Prema ispitivanjima Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske o oso-
bama konzumentima droga i alkohola glavnim povodom poetka uzimanja
droga osobe u sustavu lijeenja navodile su (Tablica 2):
I maloljetnici su kao glavne razloge poetkom konzumiranja nekog od
psihoaktivnih sredstava navodili: socijalni pritisak vrnjaka (27,7%) i znati-
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
205
elju (24,2%) (Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2007). U nunom viedi-
menzionalnom pristupu problemu pozornost valja usmjeriti i na neke nepri-
mjerene obiteljske odnose (slabi odnosi s roditeljima i odsutnost emocionalne
topline, konfikti, slaba povezanost s obitelji i sl.). Veliki je broj djece tijekom
2007. godine (444) posegnulo za tekim drogama pokuavajui rijeiti ili
zaboraviti na obiteljsku svakodnevicu. Podaci se odnose na sluajeve dje-
ce u sustavu lijeenja pa su tamne brojke zasigurno puno vee. U obzir valja
uzeti i injenicu o velikom broju maloljetnika koji svakodnevno konzumiraju
razliite vrste alkohola.
Problem alkoholizma, prekomjernog pijenja i zlouporabe alkohola smatra
se sve rairenijim u opoj populaciji, a ini se da dobiva i pandemijske raz-
mjere. Vie od 260.000 osoba u Hrvatskoj su alkoholiari, a svake godine u
Hrvatskoj se regrutira i 8.000 novih alkoholiara. Ovim sluajevima valja
pridodati i jo oko 1,2 milijuna ili 30% stanovnitva Hrvatske koji prekomjer-
no piju (Cupa-Markovi, 2008, str.1).
Neki podaci koji se odnose na teritorijalno bliske nam Europske zemlje ta-
koer upuuju na zakljuak o moguoj prevenciji nekih uzroka ovisnosti mla-
dih, kao to je to radoznalost, dosada i sl. Jedno od ispitivanja koje se provodilo
2007 godine u Sloveniji pokazuje kako mladi prvi put drogu konzumiraju iz
radoznalosti (42 %), slijedi elja za zabavom (39 %), dok njih 3,4 % ciljano
namjerno posee za pijanstvom (www.raziskave-o-uporabi-dovoljenih-in-pre-
povedanih-drog-med-mladimi-v-mestni-obcini-novo-mesto). Zabava je vana
komponenta naeg ivota, meutim injenica je da postoji beskrajno mnogo
zdravih naina zabave te da tjelesna i psihika omamljenost to zasigurno nije.
Tablica 2. Osobe lijeene zbog zlouporabe droga u 2007. godini prema glavnom
povodu poetka konzumiranja (Izvor podataka Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
2007, str.19.)
Glavni povodi ....
Zlouporaba
opijata
%
Zlouporaba
neopijata
%
Ukupno
broj
%
1. Znatielja 1146 21,5 474 31,5 1620 23,7
2. Utjecaj vrnjaka 1546 29,0 383 25,4 1929 28,2
3. Zabava 592 11,1 209 13,9 801 11,7
4. elja za samopotvrivanjem 340 6,4 119 7,9 459 6,7
5. Dosada 521 9,8 137 9,1 658 9,6
6. Psihiki problemi 650 12,2 95 6,3 745 10,9
7. Problemi u obitelji 434 8,1 63 4,2 497 7,3
8. Neznanje o tetnim posljedicama 77 1,4 16 1,1 93 1,4
9. Problemi u koli 22 0,4 9 0,6 31 0,5
Sveukupno 5328 100,0 1382 100,0 6833 100,0
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
206
Pomo mladima da otkriju zdrave naine zabave je realna, meutim pone-
kad i sami roditelji, odgajatelji, nastavnici odabiru lake putove odgoja
ignoriranje problema djece i vlastite uloge u njihovu odgoju.
Meutim, govoriti o prevenciji alkohola i droga, a initi ih istovremeno
lako dostupnima, te vie socijalne pozornosti posveivati prostoru u promi-
canju i toleranciji konzumiranja alkohola, nego kulturi ne pijenja ini se u
najmanju ruku licemjernim. Tako i sportska zbivanja (kao nekadanji simbol
zdravlja i neporonosti) postaju sve vie terenom za promicanjem poru-
ka nema sporta ni zabave bez alkohola, a nacionalni simboli koriste se u
promicanju industrije alkohola, posebice piva, bez jasne i nedvojbene reakcije
svih nadlenih osoba i institucija.
Nezainteresiranost i naputanje kole
U velikom broju ispitanici (49%), upozoravaju na problem nezainteresira-
nosti djece i mladih za kolu, kolske obaveze i postignue to nerijetko rezul-
tira duljim ili trajnim naputanjem daljnjeg kolovanja. Ovo se posebice odno-
si na srednjokolsku populaciju. Neki mladi ljudi obrazovanje ne smatraju kao
vrijednost i ivotni cilj. Uz nedostatak pozitivne podrke obitelji i kole mladi
koji su napustili kolu visoko su rizina populacija. Mnogi poinju (ili su ve i
otpoeli) eksperimentirati s alkoholom, drogom i ulaze u svijet delinkvencije.
Bjeanje iz kole smatra se velikim problemom djece i mladih (55,2%), kao
i agresivno ponaanje u koli (31,0%), na javnom mjestu (29,5%), uivanje
marihuane ili haia 27,6%), te nasilje u obitelji (23,6%). Zabrinjavajui je i
podatak da u Hrvatskoj ima vie uenika koji ne vole kolu nego to je to sluaj
u drugim zemljama. Samo 26% 11-godinjih djevojica koje su bile obuhvae-
ne ispitivanjem (Kuzman, 2004, str. 22) navelo je da jako voli kolu, kao i 17%
djeaka iste dobi. to su stariji, odnosno dulje u koli sve ju manje vole (tri-
naestogodinjaci - 9% djevojica i 5% djeaka voli kolu). Dvije godine starije
djevojice i djeaci u istom i vrlo malom broju (6%) izjavljuju da vole kolu.
Preoptereenost kolskim obavezama i neatraktivnim nastavnim sadra-
jima koji esto izlaze iz ivotne upotrebljivosti, kao i rigidno-tradicionalni
naini njihova prezentiranja, marginalizirane odgojne uloge kole i odgojno
neutralna kola, samo su neki od moguih razloga zbog kojih zabrinjavajue
veliki broj djece i mladih u vremenu neminovnog cjeloivotnog obrazovanja,
ne voli kolu ili je naputa. Rezultati ukazuju izmeu ostaloga na potrebu
za znaajnim promjenama u pristupu pouavanju i komunikaciji s djecom i
mladima. Pozornost valja posvetiti i injenici da je u 2006. godini ak 24,1%
15.godinjaka iz zemalja lanica EU pokazalo niske sposobnosti u itanju
to je znaajan porast u odnosu na 2000. godinu (21%). Ovo je jedan u nizu
ozbiljnih problema budui je pismenost kljuna za nastavak cjeloivotnog ue-
nja (Figel 2008, str.1), te optimalnog funkcioniranja u ivotu. Naputanje ko-
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
207
lovanja je problem i u susjednoj Sloveniji, to se odnosi na 6 do 10% uenika
posebno onih koji pokazuju kolski neuspjeh. Na razini srednjokolskog ob-
razovanja naputanje kole je vee posebno u strukovnom obrazovanju. Ope-
nito gledano problem uenika koji naputaju kolu i kolovanje moe slijediti
kako iz nezainteresiranosti za obrazovanjem i postignuem, tako i pitanja koja
se mogu postaviti u svezi kvalitete odgoja i obrazovanja i kompetentnosti onih
koji ga provode.
Rizine vonje maloljetnika
Mnoga djeca (esto izmeu 14 i 17 godine ivota) kao modni trend i
znak da su socijalno in odabiru visoko rizine stilove ponaanja ukljuivi
i rizinu vonju (motorkotaa, automobila). Usporeujui ih sa starijim vo-
zaima mladi ne samo da voze mnogo bre, ve preferiraju stil riskantnih
pretjecanja, odabiru nagle i brze te nedovoljno promiljene poteze (Williams,
A. F. i sur. 1996, u: Jessor, 1998). Kada se takva ponaanja dovedu u vezu sa
injenicom o vozakom neiskustvu i reduciranim sposobnostima u prepozna-
vanju visoko rizinih situacija, konzumiranjem alkohola ili droga rezultat je
veliki broj nastradalih maloljetnika ili tek punoljetnih osoba (isto). Ovo je po-
java koja je i u nas u posljednje vrijeme postala predmetom ne samo rasprava
o drutveno neprihvatljivom ponaanju ve naalost i dnevnih crnih kronika.
Istovremeno prometne nesree koje su jedan od vodeih uzroka smrtnosti dje-
ce i mladih ljudi danas se smatraju preventibilnim smrtima. Naime, na njih se
moe utjecati odgovarajuim odgojnim i zdravstvenim mjerama.
Miljenje ispitanika o etiologiji rizinih ponaanja djece i suradnji s roditeljima
S obzirom na etiologiju rizinih ponaanja djece ispitanici su u nizu od-
govora (koji se odnose na obitelj, okolinu, samo dijete) smatrali da je to pr-
venstveno uslijed: 1) toleriranja drutva asocijalnih i nemoralnih ponaanja
(70,4%); 2) neusvojenih vjetina pozitivne komunikacije (67,3%); 3) izostana-
ka svakodnevne primjerene brige roditelja o djeci (55,1%), 4) marginaliziranja
odgojne uloge kole (48,0%), 5) skretanja pozornosti djece na sebe i svoje
probleme (48%). Meusobni pritisak vrnjaka na rizino ponaanje uzrokom
problema smatra 42,9% ispitanika. Veliki broj ispitanika navodi da uzroke
problema valja pronalaziti u loim meusobnim odnosima u obitelji (36,7%),
kao i u podravanju i odobravanju roditelja rizinih ponaanja djece (30,6%).
Neki ispitanici misle da su djeca i mladi neinformirani o posljedicama rizinih
ponaanja (26,5%).
Veliki je broj ispitanika koji su odgovorili kako suradnja izmeu roditelja
i uitelja izostaje (26,6%), niti je loa niti dobra (23,5%); uglavnom dobra
(27,6%), vrlo dobra (15,8%), dok svega 6,2% uitelja i odgajatelja izjavljuje
da su s roditeljima uspostavili izuzetno dobru suradnju. U kraem obrazloe-
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
208
nju ispitanici su navodili miljenje o razlozima izostanka ili dobre suradnje
s roditeljima koje s obzirom na ogranienost prostora u ovome radu nismo u
mogunosti navesti. Meutim i prema nekim podacima koje nalazimo u su-
sjednoj Sloveniji ini se da roditelji ne iskoritavaju dovoljno osobne mogu-
nosti u prevenciji ovisnosti i rizinih ponaanja djece, te da odgoj djece koji
bi se trebao provoditi u obitelji prebacuje se na kolu (2007, www.raziskave-
o-uporabi-dovoljenih-in-prepovedanih-drog-med-mladimi-v-mestni-obcini-
novo-mesto).
Prevencijski programi sadraji, oblici rada i prioriteti u pedagokoj praksi
U odnosu na problemsko podruje programi prevencije nasilja (41,0%)
neto su vie zastupljeni. Budui u praksi uglavnom izostaje njihova evaluaci-
ja, a istovremeno sve vie je slubenih podataka o nasilju nad djecom i meu
djecom teko je diskutirati o njihovoj uinkovitosti.
Ostala podruja prevencije prema izjavama ispitanika zastupljena su u
mnogo manjem broju - prevencija ovisnosti 34,7%; vjetine komunikacije
18,4%; sigurnost u prometu 3,06%; djeja prava 0,51%; neki drugi prevencij-
ski programi 1,02%.
Dobiveni rezultati ukazuju na izostanak provedbe istovremeno vie razli-
itih prevencijskih programa i to posebice u pojedinim odgojno-obrazovnim
ustanovama i upanijama. Ovo bi izmeu ostalog moglo upuivati kako se
pojedini primarno-prevencijski programi poinju provoditi kada se problemi
pojave, to zasigurno umanjuje njihovu namjenu i uinkovitost. Oblici rada
koje ispitanici najee primjenjuju ukazuju na predavaki i formalni frontal-
ni tip rada (61,2%), dok se oni oblici koji se pokazuju u neposrednoj praksi
uinkovitijima pojavljuju rjee (radionice za uenike i roditelje 46%; savje-
todavni rad (individualni i skupni); 42,9%; multimedijski materijali 32,7%;
krizno-intervencijske aktivnosti (policije, lijenika i dr.) 23,5% i neki drugi
oblici rada (0,5%).
Uslijed potekoa na koje nastavnici i odgajatelji nailaze (neupotpunjenost
struno-razvojnih slubi 80%, nemotiviranost suradnika 66%; miljenje o neu-
inkovitosti postojeih preventivnih programa 46%; preoptereenost nastavni-
ka/odgajatelja brojnim administrativnim poslovima 22%, veliki broj ispitani-
ka, njih 73% izjavljuje kako imaju osjeaj vlastite nemoi te openito osjeaj
indiferentnosti drutva prema djeci (72%). Valja upozoriti kako se u mnogim
domaim istraivanjima iz podruja drutveno-humanistikih znanosti iznose
upravo ovi problemi (Kuzman, Katalini, 2004; Ajdukovi i sur., 2008; i dr.).
Sukladno navedenom, a s obzirom na viegodinji kontinuitet bilo bi realno i
humano iste otkloniti ili barem svesti na najmanje moguu razinu te sprijeiti
njihov porast.
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
209
Zakljuna rasprava
Obitelj i kola (odgajatelji, nastavnici, pedagozi, psiholozi) imaju prema
djeci jednu od glavnih odgojnih zadaa pruiti im potporu u njihovom sazri-
jevanju, prepoznavanju njihove autonomne ljudske vrijednosti i omoguiti im
da razviju svoje pune potencijale. Jedna od odgojnih funkcija je i osposobiti ih
da osim zajedniki i samostalno prevladaju rizine izazove. Djeci i mladi-
ma tijekom dugog vremenskog perioda potrebna je stvarna, a ne formalna
potpora obitelji, odgajatelja, nastavnika, ali i ire socijalne okoline. Formalni
pristup problemu esto zamagljuje stvarno stanje pa tako i o tome da je pri-
marna prevencija u odgoju i obrazovanju uglavnom zadovoljavajua, dok se
stvarni problemi djece i mladih u velikom broju ne sprjeavaju, nakupljaju ili
se intervenira tek na tercijarnoj razini prevencije.
Problemi djece i mladih koji se detektiraju rezultatima ovog istraivanja
potvruju i slubene statistike zdravstvenih, socijalnih, policijskih i odgoj-
no-obrazovnih ustanova. Sve znaajnije mjesto u rizinim ponaanjima danas
zauzimaju poremeaji i bolesti povezane s odreenim navikama i stilovima
ivljenja (prekomjerno konzumiranje alkohola, puenje duhana te uivanje
psihoaktivnih droga, rizino seksualno ponaanje i spolno prenosive bolesti,
neadekvatna tjelesna aktivnost, neadekvatna kvaliteta prehrane, poremeaji
uzimanja hrane te teke posljedice prometnih nesrea), psihosocijalni proble-
mi (samoubojstva i duevni poremeaji).
Ispitanici koji s djecom i mladima provode znaajan dio dnevnog vremena
u koli (vrtiu, domovima, kolama) initeljima koji potiu rizina ponaanja
u djece nadasve smatraju - toleriranje drutva rizinih i nemoralnih ponaanja;
izostanak svakodnevne primjerene brige roditelja o djeci; izostanak pozitivne
komunikacije meu vrnjacima kao i marginaliziranje odgojne uloge kole od
strane gotovo svih socijalnih razina.
Istovremeno suradnja roditelja i kole iz razliitih razloga u velikom broju
izostaje, a ovo se za razliku od djece predkolskog uzrasta posebice odnosi
na roditelje starije djece (osnovne i srednje kole). Razlozi koje ispitanici
navode zahtijevaju neminovno redefniranje i aktualiziranje vanosti stvar-
nog partnerstva sa roditeljima emu bi zasigurno pridonio ekspertni pristup
trenutnom stanju i iznalaenju rjeenja primjerenih potrebama djece i odraslih.
Ustav RH roditeljima odreuje nezamjenjivu ulogu u odgoju i poticanju razvo-
ja djece, ali isto tako obavezuje drutvo na uspostavljanje odgovarajueg su-
stava potpore obitelji. Uvjeti za odgojem djece danas su specifni i zahtijevaju
poticanje i razvijanje kulture obrazovanja roditelja i odgovornog roditeljstva.
Stanje koje se uoava u pedagokoj praksi i problemi koje ispitanici navo-
de u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djecom i mladima u velikom
broju su logistike prirode te predstavljaju moralni alarm svima onima koji
su aktivni sudionici u ivotu djece i mladih (roditelji, odgajatelji, nastavnici,
pedagozi, psiholozi, lijenici, pravnici, kreatori obrazovne politike, politia-
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
210
ri). Iako se u Nacionalnoj strategiji za mlade, RH (2006-2012) navode mnogi
relevantni sadraji, izvoditelji i precizno vrijeme realizacije aktivnosti, evi-
dentna je razlika izmeu deklarativne i stvarne kompleksne ivotne situacije u
kojoj se nalaze mnoga djeca i mladi. Budui da se radi o problemima koje se
uoava vie godina za redom (s trendom porasta), objektivistiko-tehnokratski
umjesto humanistiko-razvojni pristup problemima, zdravlju, postignuu i i-
votima djece ini se da im ne poruuju kako su vrijedni naeg truda i vremena,
a socijalna okolina prioritete kao da iznalazi izvan ciljeva poveanja kvalitete
i perspektive ivota mladih.
Poboljanje kvalitete i perspektive ivota mladih, poboljanje strunosti
specifnih edukacijskih programa primarne prevencije rizinih ponaanja
usmjerenih prema djeci i mladima, ali i roditeljima, nastavnicima i odgajate-
ljima te organiziranje uinkovitog sustava za rano prepoznavanje simptoma i
otkrivanje rizinih ponaanja jedan je od zahtijeva pred kojim se nalazi i su-
vremena pedagogija.
LITERATURA
Ajdukovi, M., Ruevi, S., incek, D. (2008). Istraivanje rasprostranjenosti rizinog
i delinkventnog popnaanja djece i mladih u urbanim sredinama dodatni poticaj
za ciljanu prevenciju. Dijete i drutvo, vol. 10, br.1-2, str.27-47.
Bai, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju i rizinih po-
naanja djece i mladih. Zagreb: kolska knjiga.
Boben-Bardutzky, D., Boben, D., ebaek-Travnik, Z., Levai, M., Sorko, N., Zorko,
M., Radovanovi, M. (2009). Odraanje: z ali brez alkohola. Ljubljana: Drutvo
arek upanja.
Bronfenbrenner, U. (1979). The Ecology of Human Development: Experiments by
Nature and Design. Cambridge, MA: Harvard University Press.
Buljan-Flander, G. (2003). Nasilje meu djecom. Zagreb: Poliklinika za zatitu djece
grada Zagreba, Ministarstvo prosvjete i porta, str. 4-39.
Cupa-Markovi, I. (2008). Sve vie alkoholiarki. (www.novilist.hr), 21.06. 2008.
Delors, J. (ur) (1998). Uenje. Blago u nama. Izvjee UNESCO-a i Meunarodnog
povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee. Zagreb: Educa.
European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD) (2003). Do-
stupno na: www.espad.org/espad-reports
Figel, J. (2008). Sve je vie nepismenih tinejdera. T-portal, 11.07.2008.
Golob, J., Burger, M, Faleti, M. (2006). Problematika Drog V Sloveniji I in II.del.
Ljubljana: Dravni svet RSlovenije, Mojrepro d.o.o.
Hoblaj, A. (2007). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti u kontekstu vrijednosno usmje-
renog drutva. U: Male, D. (ur.), Dijete i drutvo, asopis za promicanje prava
djeteta. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti,
vol.9, br.2, str. 311-332.
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
211
Izvjee o osobama lijeenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj
(2007). Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva i so-
cijalne skrbi RH.
Jessor, R. (1996). Risk behavior in adolescence: A psychosocial framework for un-
derstanding and action. In: D.E. Rogers i E. Ginzburg (ed.) Adolescents at Risk:
Medical and Social Perspectives. Boulder: Westview Press, str. 19-34.
Jessor, R. (ed.) (1998). New perspectives on Adolescent Risk Behaviour. Los Angeles:
Cambridge University Press, str. 1-9.
Konzumiranje droga. (http://www.dsz.hr), 1.03.2008.
Kuzman, M., Pejnovi-Franeli, I., Pavi-imetin, I. (2004). Ponaanje u vezi sa zdrav-
ljem djece kolske dobi. Rezultati istraivanja 2001/2002. The Health Behaviour
in School-aged Children. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, str. 8, str. 42.
Kuzman, M., Katalini, D. (2004). imbenici rizika i ovisniko ponaanje u mladih.
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Loe prehrambene navike. (http:// www.hcjz.hr), 7.04. 2008.
Ministarstvo za delo, druino in socialne zadeve (2006). Analiza stanja. Ljubljana:
RSlovenija.
Modic, M. (2002). Spolne navade Slovencev. Mladina 6.9. Dostupno na: www.mladi-
na.si/tednik/200218/lqanek/sexanketa (8.09.2006).
XXX (2006). Nacionalna strategija za mlade, RH (2006-2012. godine). Zagreb: Vlada
RH.
OECD (2007). Obrazovne politike za uenike u riziku i uenike s tekoama u razvoju
u jugoistonoj Europi. Synthesis report and Chapter 3 Croatia in Educaion Polices
for Students at Risk and those with Disabilities in South Eastern Europe. Paris:
OECD, str.15, 17, 25.
Ovisnosti. (http://www.prevencijaovisnosti.hr/edukacija), 4.03.2008.
Puenje duhana. (http://www.hcjz.hr; www.plivazdravlje.hr), 7.04.2008.
Rana seksualna aktivnost. (http://www.monitor.ba), 22.03.2008.
Rezultati raziskave o uporabi dovoljenih in prepovedanih drog med mladimi v Mes-
tni obini Novo Mesto: Mladi in droge v nai obini (2007). Dostupno na: www.
raziskave-o-uporabi-dovoljenih-in-prepovedanih-drog-med-mladimi-v-mestni-
obcini-novo-mesto
Rizina vonja motornih vozila. (http://www.policija.hr/mup.hr), 4.02.2008.
Tomi-Koludrovi, I., Leburi, A. (2001). Skeptina generacija. ivotni stilovi mladih
u Hrvatskoj. Zagreb: A.G.M.
Uzelac, S.,Bouillet, D. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: kolska knjiga.
Vrcelj, S., Zlokovi, J. (2006). Savjeti u self literaturi - asopisu za mlade. Adivce
found in self-help literature a teeneage magazine. Ratschlage in der Selbsthil-
feliteratur- einer Jugendzeitschrift. Pedagogijska istraivanja, znanstveni asopis,
kolska knjiga (Zagreb), (3), br.2. str. 171-180.
Zlokovi, J. (2001). Pedagoki aspekti rada uitelja sa zaputenom djecom. Neobjav-
ljena doktorska disertacija, Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Od-
sjek za pedagogiju, str. 431-436.
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 197-213
212
Zlokovi, J., Bili, V. (2007). Stari zasvojenci sozasvojenost otrok?. Addicted Pa-
rents Co-addicted Children? Sodobna pedagogika, Spreminjanje didaktine
podobe pouka in ole, Contemporary Pedagogy, (Ljubljana) 58 (124), br. 1, str.
176-187.
Zlokovi, J., (2007). Partnerstvo roditelja i uitelja u ostvarivanju odgojne funkci-
je. Partnership of Parents and Teachers in Creating the Education Function. U:
Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools,
Modeli vzgoje v globalni drubi, The models of education in global society. Lju-
bljana: Zavod za olstvo RS, Ministarstvo olstva, Drutvo vzgojiteljev dijakih
domov Slovenije, br. 1, str. 23-31.
igon, D. (1998). Nedozvoljene droge. Ljubljana: Zaloba, Centar Marketing INT.
Zlokovi, J., Vrcelj, S.: Rizina ponaanja djece i mladih
213
RISK BEHAVIOUR IN CHILDREN AND YOUNG PEOPLE
Jasminka Zlokovi and Sofja Vrcelj
Summary - The aetiology of the problem and risk behaviour of children
and young people is mostly investigated by generic or ecological models which
consider the individual, community and social factors on a micro and macro
level. This paper reveals the results of research on teachers and educators
perceptions of the problem and risk behaviour of elementary and high schools
students (polytoxicomania, binge drinking, hook-up culture, risk driving, etc.).
The design of the sample was not random but consisted of 196 subjects
made up of teachers and educators. The questionnaire was constructed so that
the subjects could express their opinions on the forms and intensity of the risk
and problem behaviour of students, the possible aetiology of the problems, the
self-perception of the educational competence of the educators, cooperation
with parents, and the teachers perception of parents competence. At the same
time, the research investigated if any prevention programmes were available at
primary level, and where they were implemented and evaluated.
Key words: risk behaviour, drugs, binge drinking, hook-up culture, chil-
dren, parents, teachers, primary prevention