Izvedbeni 2014.

SVEUILITEURIJECI
FILOZOFSKIFAKULTETURIJECI
Studijskiprogram:KULTUROLOGIJA
jednopredmetnipreddiplomskistudij
Izvedbeniplanovi
Zimskisemestarakademskegodine2013./2014.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Uvod u kulturalne studije
Studij Jednopremetni studij kulturologije
Semestar 1.
Akademska godina: 2013/2014
Broj ECTS-a 5
Nastavno optereenje P+V+S 30+0+30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Utorkom, 14.15, dv 138
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nenad Fanuko
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Utorkom i srijedom, od 13.00
Kabinet 808
Telefon
E-mail nfanuko@ffri.hr
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
o Osnovna definicija discipline.
o Poeci kulturalnih studija: birminghamska kola (Richard Hoggart, Raymond Williams, E. P. Thompson,
Stuart Hall); britanski kulturalni studiji; internacionalizacija kulturalnih studija; ameriki kulturalni studiji
(teoretizacija i gubitak ideolokih pokretaa); postkolonijalni kulturalni studiji;
o Pitanja bliskosti i razlika spram drugih drutveno-humanistikih disciplina poput sociologije, sociolingvistike,
etnologije, kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd.; openito o obuhvatu
same discipline.
o Temeljni teorijski izvori kulturalnih studija: Marx, Althusser, Gramsci, socijalni konstruktivizam, kulturalni
relativizam i antiesencijalizam; kulturalni obrat u knjievnoj teoriji, narativni obrat u etnografiji; Foucault,
poststrukturalizam i postmodernizam, suvremena stremljenja prema kognitivizmu.

OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e nakon poloenog ispita biti u stanju:
opisati nastanak kulturalnih studija i njihovu (inter)disciplinarnu specifinost;
opisati internacionalizaciju kulturalnih studija nakon birmingamskih poetaka;
opisati drutveni, politiki i teorijski kontekst koji pogoduje brzom irenju kulturalnih studija (globalizacija,
neoliberalizam, postmodernizam);
uoiti bliskosti i razlike spram drugih drutveno-humanistikih disciplina poput sociologije, sociolingvistike,
etnologije, kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd;.
prepoznati glavna teorijska izvorita kulturalnih studija (Althusser, Gramsci, Foucault, poststrukturalizam,
postmodernizam).

NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s x)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE
UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 1.0 0
Seminar 1.0 20
Kolokviji 3.0 80
UKUPNO 5.0 100

Nain bodovanja svake pojedinane aktivnosti koja se ocjenjuje:
a) prema pravilniku o studiju nazonost na nastavi se ne boduje;
b) na prvoj godini studija seminarski radovi nisu bogznato
c) kolokviji (njih 4 tijekom semestra) su glavni nain kontinuirane provjere znanja

Opa napomena
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX
i imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja meuispiti
Kolokviji nema meuispita
Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku meuispita
Mogunost popravka JEDNOG kolokvija

Zavrni ispit
Nema
UKUPNA OCJENA USPJEHA:
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu odreuje se
konana ocjena:

Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A
70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B
60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C
50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D
40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E
30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX
0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
1. Duda, Dean: Kulturalni studiji, Zagreb, 2002.
2. Eagleton, Terry: Ideja kulture, Zagreb, 2002.
3. Duda, Dean (ur.): Politika teorije, Zagreb, 2006.

Osim obvezne literature studenti trebaju konzultirati rjenike, leksikone, enciklopedije i internet
(na primjer Wikipediju) za sljedee pojmove koji e biti sadraj kolokvija:

Commodification (Komodifikacija)
Cultural hegemony ili Hegemonija (Kulturna hegemonija ili Hegemonija)
Cultural studies (Kulturalni studiji)
Culture industry (Kulturna industrija)
Discourse (Diskurs)
Globalization (Globalizacija)
Ideology (Ideologija)
Modernity (Modernost)
Popular culture (Popularna kultura)
Postfordism (Postfordizam)
Postmodernism (Postmodernizam)
Postmodernity (Postmodernost)
Social constructivism (Socijalni konstruktivizam)
Structuralism (Strukturalizam)

Takoer za sljedee autore:
Marx, Gramsci, Althusser, Foucault, Hall;

Seminarske radove treba predati u zadanom roku. To je 05.11. 2013.

Upute za izradu seminarskih radova:
1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ;
2. Uvod: kratak saetak glavnih misli koje e biti obrazloene u ostatku teksta; naglasiti povezanost
s kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznaenm glavnim problemima koji
e biti obrazloeni u ostatku teksta;
3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objanjenjem glavnih
pojmova;
4. Zakljuak: ukazivanje na glavnu poantu teksta;
5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica koritenih pri pisanju seminara;

SEMINARSKA LITERATURA:
- tekstovi iz zbornika Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda),
Disput, Zagreb, 2006. (dostupno u fakultetskoj knjinici):
1. Raymond Williams: Analiza kulture (str. 35-58);
2. Richard Johnson: to su uope kulturalni studiji? (str. 63-106.);
3. Stuart Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijee (str. 109-122);
4. Stuart Hall: Kodiranje/dekodiranje (str. 127 138);
5. Stuart Hall: Biljeke uz dekonstruiranje popularnog (str. 297-309);
6. Stuart Hall: Kome treba identitet? (str. 357-372);

- poglavlje iz knjige Tonyja Bennetta: Kultura: znanost reformatora, Golden marketing Tehnika
knjiga, Zagreb 2005. (dostupno u fakultetskoj knjinici):
1. poglavlje: Prema pragmatici kulturalnih studija (str. 31-56);

- Hall, S.: Reprezentacija, znaenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural
representations and signifying practices, SAGE, 1997.

- Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction)

1. KOLOKVIJ: 29.10.2013.

D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodita i problemi. Zagreb, 2002. str. 7 66;
T. Eagleton: Ideja kulture, Zagreb, 2002. str. 7 65;
Ostali izvori: rjenici, leksikoni, enciklopedije i internet

2. KOLOKVIJ: 19.11.2013.
.
Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija
Str. 35 58 R. Williams: Analiza kulture
Hall, S.: Reprezentacija, znaenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.):
Representation: cultural representations and signifying practices, SAGE, 1997
Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very
Short Introduction
Ostali izvori: rjenici, leksikoni, enciklopedije i internet

3. KOLOKVIJ: 17.12.2013.

1. Str. 109 122 S. Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijee
2. Str. 63 106 R. Johnson: to su uope kulturalni studiji
T. Bennet: Kultura. Znanost reformatora Zagreb, 2005. str. 31 56;
D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodita i problemi. Zagreb, 2002. str. 67 94 (3.
Poglavlje: Otpor kroz teoriju)

4. KOLOKVIJ: 21.01.2014.

1. Str. 297 309: S. Hall: Biljeke uz dekonstruiranje popularnog
2. Str. 127 138: S. Hall: Kodiranje/dekodiranje
3. Str. 357 372: S. Hall: Kome treba identitet
D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodita i problemi. Zagreb, 2002. str. 95 119; (4.
poglavlje: Menocchio u shopping centru)

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAANJE NASTAVE
Obvezno. Nikako se nee tolerirati izostanci u terminima kolokvija.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Na nastavi, oglasna ploa, web stranica kolegija, web stranica Odsjeka za kulturalne studije (Novosti).
Preporuka: neka studenti otvore zajedniku e-mail adresu.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Na nastavi, konzultacijama i elektronskom potom: nfanuko@ffri.hr
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je
sankcijama predvienim vaeim aktima!

VI. POPIS TEMA
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena
P1 Pojam akademske
discipline i poloaj
kulturalnih studija 1

P2 Pojam akademske
discipline i poloaj
kulturalnih studija 2

P3 Britanski kulturalni
studiji

K4 Kolokvij 1 Vidi gore literaturu za kolokvije.
Kolokvij 1
29.10.2013.
S5 Seminar 1
Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih
studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006.
R. Williams: Analiza kulture Str. 35 58.

S6 Seminar 2
Hall, S.: Reprezentacija, znaenje i jezik (ulomak iz
knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural
representations and signifying practices, SAGE, 1997

Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3.
Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction

Kolokvij 2
19.11.2013.
S8 Seminar 3
Str. 109 122 S. Hall: Kulturalni studiji i njihovo
teorijsko naslijee

T. Bennet: Kultura. Znanost reformatora Zagreb,
2005. str. 31 56

S9 Seminar 4 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih
Str. 63 106 R. Johnson: to su uope kulturalni
studiji

P10 Izvorita kulturalnih
studija 1

Kolokvij 3
17.12.2013.
S12 Seminar 5
studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006.:
Str. 127 138: S. Hall: Kodiranje/dekodiranje

S13 Seminar 6
Str. 297 309: S. Hall: Biljeke uz dekonstruiranje
popularnog

S14 Seminar 7

Str. 357 372: S. Hall: Kome treba identitet

P15 Izvorita kulturalnih
studija 2

Kolokvij 4
21.01.2014.

Naziv kolegija Uvod u kulturalnu antropologiju
Studij PREDDIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE
Semestar 1.
Akademska godina: 2013./2014.
Broj ECTS-a 5
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Utorak 11.15; 138
Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Utorak 10.00 - 11.00
Ponedjeljak 10.00 - 11.00
Kabinet F-807
Telefon 051-265697
E-mail sczerny@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima: Kulturna antropologija - socijalna
antropologija. Temeljni pojam znanosti - kultura. Kulturna antropologija - prirodna ili povijesna znanost. Emski i etski
pristupi. Etnografija i terenski rad. Kulturni relativizam. Teorijski pravci: evolucionizam, difuzionizam, kulturni
partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam. Posebne teme: Razmjena i darivanje. Magija i arobnjastvo.
Okolina i ekologija. Obitelj i srodstvo.
Studenti e nakon poloenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu; opisati razvojnu nit antropologije, razlikovati i usporediti
teorijske pravce: evolucionizam, difuzionizam, kulturalni partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam.
x x x x

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 1 0
Kontinuirana provjera znanja 1 1 25
Seminar 2 50
UKUPNO 5 100

Seminar eseja mora imati:
1. Uvod
2. Razradu
3. Zakljuak
4. Bibliografija

Esej mora sadravati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova ukljuujui
razmake]. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i
pridravati.
Rok za predaju seminara: 14.01.2014

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja, a svako pitanje boduje se s pet bodova.

Kolokvij 1: 19.11.2013
Kolokvij 2: 21.01.2014

Ukoliko se dogode nepredviene okolnosti zbog kojih student ne moe prisustvovati kolokviju ili predati
seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja
konzultacija i predati vaei dokumentacija.

Opa napomena
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju
kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Benedict, Ruth. 1976. Obrasci kulture.
Malinowski, B. 2002 (1922) Introduction: The Subject, Method and Scope of this Inquiry, pp. 1 - 20, U
Argonauts of the Western Pacific. Routledge: London.
Moore, Jerry: Uvod u antropologiju. Teorije i teoretiari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk, 2002.
Haviland, William: Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004.

Izborna literatura:
Alan Barnard: History and Theory in Anthropology ,Cambridge University Press, 2000.
Peoples, J & Bailey, G. 2009. Humanity: An Introduction to Cultural Anthropology. Belmont: Wadsworth
Nanda, S & Warms, R. 2007. Cultural Anthropology. Belmont: Wadsworth
Sutton, M & Anderson, E. 2010. Introduction to Cultural Ecology. Alta Mira: Plymouth
Radcliffe Brown. 1952. Structure and Function in Primitive Society. Glencoe: The Free Press
Mauss, M. 2002 [1950]. The Gift. London: Routledge.

POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima
Konzultacije
Oglasna ploa Odsjeka
E-pota
Web fakulteta
Usmeno
E-pota
Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono

VI. POPIS TEMA
Tjedan Tema Prethodna priprema studenata
1. Uvod
2. Praznik - nema nastave
3. to je antropologija?/ Diskusija Haviland, W. 2004. "Priroda Antropologija".
Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap, 2004 [Pp 5 - 20]
4. Evolucionistika antropologija viktorijanskoga doba (Tylor i Frazer)/
Diskusija
Haviland, W. "Priroda Antropologija". Kulturna
antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004
[str. 20 - 22]
Haviland W. "Kulturna antropologija". Kulturna
antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004
[str.55-67]
5. Rani razvoj amerike antropologije (Boas)/Diskusija Moore, Jerry. 2002. Franz Boas. Uvod u
antropologiju. Teorije i teoretiari kulture.
Zagreb: Jesenski i Turk.
6. Malinowski/Diskusija Moore, J. 2009. Malinowski. Uvod u
Zagreb: Jesenski i Turk.
7. Benedict i Mead: Film Moore, Jerry. 2002. Ruth Benedict . Uvod u
Zagreb: Jesenski i Turk
Moore, Jerry. 2002. Margaret Mead . Uvod u
Zagreb: Jesenski i Turk
8. Kolokvij 1
9. Terensko istraivanje / Diskusija Malinowski, B. 2002 (1922) Introduction: The
Subject, Method and Scope of this Inquiry, pp. 1
- 20, U Argonauts of the Western Pacific.
Routledge: London.
10. Etnografija / Diskusija Benedict, Ruth. 1976. Obrasci kulture.
11. Obitelj i srodstvom / Diskusija Haviland, W. 2004. "Srodstvo i podrijetlo".
Slap [str. 261 - 287].
12. Razmjena i darivanije / Diskusija Haviland, W. 2004. "Ekonomski sustavi ".
Slap [str. 187 - 203].
13. Magija i arobnjatvom / Diskusija Haviland, W. 2004. "Religija i nadnaravno".
Slap [str. 351 - 378].
14. Okolina i ekologija / Diskusija Haviland, W. 2004. "Oblici egzistencije".
Slap. [str. 143 - 173].
15. Kolokvij 2

Naziv kolegija Uvod u kulturalnu povijest
Studij Preddiplomski studij kulturologije
Semestar I semestar
Broj ECTS-a 5
Vrijeme i mjesto odravanja nastave 16:15-19:00 h
Nositelj kolegija dr.sc. Iva uri Jakovina
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Srijeda 12:00-13.00 h
etvrtak 10:00-11:00 h
Kabinet F-815
Telefon 265698
E-mail izuric@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Kulturalna povijest u kontekstu mijena povijesne znanosti od XIX. stoljea do danas. Klasina povijest kulture.
Problemi kulturalne povijesti. Odnos prema historijskoj antropologiji. Pozitivizam; lingvistiko/interpretativni
zaokret. Nova kulturalna povijest (Nova paradigma). Dogaajna povijest; povijest kulture.
Kultura/civilizacija/mentalitet. Glavni predstavnici; primjerni tekstovi; glavni koncepti.

Stjecanje kompetencija u snalaenju na polju kulturalne povijesti.

x x x x
x
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Kolokvij 1 1.5 35
Kolokvij 2 1.5 35
Seminar 1 30
UKUPNO 5 100


Opa napomena
pristupiti zavrnom ispitu, odnosno u ovom sluaju ispitnom roku. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu
30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu
ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku dva kolokvija (Kolokvij 1 i Kolokvij 2). Na
svakom kolokviju mogue je ostvariti najvie 35 bodova, kao to je prikazano u tablici (III. Sustav ocjenjivanja).
Svaki kolokvij ima po 7 opisnih pitanja, gdje svako pitanje nosi 5 bodova. Popravaka kolokvija nema.

Seminar
U drugom dijelu kolegija studenti trebaju usmeno izloiti temu koja e im biti dodijeljena. Na kraju semestra
studenti trebaju predati seminar kojeg su usmeno izloili (3-5 kartica teksta). Za usmeno izlaganje mogu dobiti
najvie 15 bodova dok za pismeni oblik seminara takoer mogu skupiti najvie 15 bodova. I u usmenom i
pisanom dijelu seminara bodovat e se nain izlaganja, jasnoa izloene teme, jasna argumentacija,
konciznost.
Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom
kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!

Ispitni rok VANA NAPOMENA!!!
Na ispitni rok mogu izai samo oni studenti koji su izloili i predali seminar na vrijeme (na zadnji dan odravanja
kolegija najkasnije do 17 h). Ako student ne doe na dogovoreno izlaganje seminara ili ne preda seminar, nee
moi pristupiti ispitnom roku. Na ispitnom roku, koji je usmeni, student/ica ima mogunost popravka ocjene, ako
to eli. Ako ne, konana ocjena mu se dodijeljuje prema ukupno ostvarenim bodovima tijekom semestra.

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Burke, P. 2006: to je kulturalna povijest, Zagreb.

Izborna literatura:
Foucault, M. 1994: Nadzor i kazna, Zagreb.
Certeau, M. de, 2003: Invencija svakodnevice, Zagreb.
Huizinga, J. 1991: Jesen srednjeg vijeka, Zagreb.
Curtius, E. R. 1971: Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb.
Burckhardt, J. 1953: Kultura renesanse u Italiji, Zagreb.


POHAANJE NASTAVE
Provjeravat e se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.

Konzultacije
E-pota
Web fakulteta

Usmeno
E-pota


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
Napomena
02.10.2013. Uvod
09.10.2013. Velika tradicija
16.10.2013. Problemi kulturalne povijesti
23.10.2013. Vrijeme historijske antropologije
30.10.2013. Kolokvij 1
06.11.2013. Nova paradigma
13.11.2013. Od reprezentacije do konstrukcije
20.11.2013. S onu stranu kulturalnog obrata
27.11.2013. Kolokvij 2
04.12.2013. Seminar
11.12.2013. Seminar
18.12.2013. Seminar
08.01.2014. Seminar
15.01.2014. Seminar
22.01.2014. Seminar
29.01.2014. Seminar
Predaja seminara

Naziv kolegija UVOD U SOCIOLOGIJU
Studij Jednopremetni studij kulturologije
Semestar 1.
Broj ECTS-a 5
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Srijedom, 14.15, dv 138
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Utorkom i srijedom, od 13.00
Kabinet 808
Telefon
E-mail nfanuko@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA

1. Nastanak i razvoj sociologije: modernost, prosvjetiteljstvo, romantizam, socijalne i politike revolucije.
Pregled razvoja sociologije: klasina sociologija, moderna sociologija, suvremena sociologija.
2. Pojam drutva: mehanike i organske analogije, Gemeinschaft i Gesellschaft, pojmovi sistema, strukture i
kulture. Individualno i kolektivno, mikro i makrosociologija, akcija (djelovanje) i struktura. Vanije teorijske
dihotomije: subjektivno i objektivno, idealno i materijalno, kontinuitet i promjena, injenice i vrijednosti,
kultura i priroda, konsenzus i konflikt. Epistemoloki i metodoloki problemi izuavanja drutva. Sociologija i
Sideologija.
3. Kultura i socijalizacija. Teorije socijalizacije. Socijalni identiteti. Primarni i sekundarni identiteti. Socijalna
interakcija i teorije. Drutvene grupe i organizacije. Kolektivno ponaanje: relativna deprivacija i mobilizacija
resursa.
4. Drutvene nejednakosti. Razliite koncepcije jednakosti. Drutvena diferencijacija i drutvena stratifikacija.
Teorije stratifikacije. Etnika, rodna i globalna stratifikacija. Povijesne promjene obrazaca stratifikacije.
5. Drutvene institucije: obitelj, religija, obrazovanje, ekonomske i politike institucije, masovni mediji.
Drutvene promjene: tradicionalno i moderno, znanost i tehnologija, novac i kapital, nacije i drave. Teorije
modernizacije i svjetskog sistema. Globalizacija. Socijalni pokreti, revolucije i ratovi. Teorije o postmodernom
drutvu
Studenti/ce e nakon poloenog ispita biti u stanju:
1. opisati drutveno-povijesni kontekst nastanka sociologije
2. objasniti metodoloke potekoe u izuavanju drutva u usporedbi s prirodnim znanostima
3. distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociolokoj teoriji (na primjer: Gemeinschaft i Gesellschaft,
mikro i makro, akcija struktura itd.)
4. definirati osnovne teme klasine sociologije (Marx, Durkheim, Weber)
5. uoiti glavne razlike i komplementarnosti izmeu sociolokih paradigmi: funkcionalizma, konfliktne
perspektive i interakcionizma
6. usporediti razliite teorije socijalizacije, kolektivnog ponaanja, stratifikacije, drutvenih institucija
analizirati pojave iz svakodnevnog ivota u svjetlu tih usporedbi

X X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminar 1.0 20
Kontinuirana provjera znanja 3.0 80
UKUPNO 5.0 100

a) prema pravilniku o studiju nazonost na nastavi se ne boduje;
b) na prvoj godini studija seminarski radovi nisu bogznato
c) kolokviji (njih 4 tijekom semestra) su glavni nain kontinuirane provjere znanja

Opa napomena



Mogunost popravka JEDNOG kolokvija
Zavrni ispit
Nema.
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu (ako ga
ima)odreuje se konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb 2002., (odabrana poglavlja).
Kalanj, R., Suvremenost klasine sociologije, Zagreb, 2005., poglavlja 1. i 2.
Nisbet, R.A., Socioloka tradicija, Zagreb, 2007., str. 23 65, te dijelovi knjige vezani za Marxa,
Durkheima i Webera..

Izborna literatura:
Adorno, Th., i M. Horkheimer, Socioloke studije, Zagreb 1980.
Albrow, M., Sociology: the Basics, London 1999.
Bauman, Z., Thinking Sociologically, Oxford 2001.
Elias, N., to je sociologija?, Zagreb, 2007.
Elster, J., Uvod u drutvene znanosti, Zagreb, 2000.
Giddens, A., Sociologija, Zagreb, 2007.
Levine, D.N.: Visions of the Sociological Tradition, Chicago, 1995.
Rigney, D.: The Metaphorical Society: An Invitation to Social Theory, Lanham, 2001.
Schwalbe, M., The Sociologically Examined Life, London 2001.
Tomai, D.: Drutveni razvitak Hrvata, Zagreb, 1997.
Turner, B.S.: Classical Sociology, London, 1999.
Weber, M.: Politika kao poziv, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
Seminarska literatura:
1. Durkheim, E.: Pravila socioloke metode, pogl. 1. i 2., Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 1999
2. Weber, M.: Osnovni socioloki pojmovi, str. 198-257 u: M. uri, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagre
3. Adorno, T i M. Horkheimer: Drutvo i Individuum, str. 29-59 u: Socioloke studije, Z greb, K, 1980
4. Toennies, F.: Zajednica i drutvo, str. 184-193 u: Teorije o drutvu I(TOD), Vuk Karadi,Beograd, 196
5. Durkheim, E.: O podjeli drutvenog rada, str. 103-164 u: V. Cvjetianin i R. Supek, E. Durkheim i franc
socioloka kola, Zagreb Ljevak, 2003.
6. Durkheim, E.: Samoubojstvo, str. 186-324 u: V. Cvjetianin i R. Supek, E. Durkheim i francuska socio
kola, Zagreb, Ljevak, 2003.
7. Merton, R.K.: Manifestne i latentne funkcije, str. 80-152 u: O teorijskoj sociologiji, CDD, Zagreb, 1979
8. Marx, K. i F. Engels: Komunistiki manifest, razna izdanja
9. Marx, K.: Otueni rad, u: Rani radovi, razna izdanja
10. Weber, M.: Klase, stalei i stranke, str. 303-319 u: M. uri, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964.
11. Weber, M.: Birokracija, str. 333-380 u: M. uri, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964.
12. Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, str. 272-302 u: M. uri, Sociologija Maxa Webera, MH,
Zagreb, 1964.
13. Simmel, G.: Konkurencija i suradnja, pogl. 2. u Kontrapunkti kulture, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb,
2001.
14. Mead, G.H.: Um, osoba i drutvo, dio III (131-218), Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2003.
15. Giddens, A.: Odbjegli svijet, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005.


POHAANJE NASTAVE
Obvezno. Nikako se nee tolerirati izostanci u terminima kolokvija.
Na nastavi, oglasna ploa, web stranica kolegija, web stranica Odsjeka za kulturalne studije (Novosti).
Preporuka: neka studenti otvore zajedniku e-mail adresu.

Na nastavi, konzultacijama i elektronskom potom: nfanuko@ffri.hr

VI. POPIS TEMA
Tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena
1.
Sociologija kao znanost

2.
Povijesne okolnosti nastanka
sociologije; Sociologija i
modernost

3.
Osnovne konceptualne
dihotomije

4.
Klasifikacije sociolokih teorija
Kalanj, R.: Suvremenost klasine
sociologije, Politika kultura, Zagreb,
2005. 1. i 2. poglavlje: str. 11 74 (1.
Dananje znaenje klasinih sociolokih
teorija; 2. Intelektualni poredak
prosvjetiteljstva i oblikovanje znanosti o
drutvu;)
Nisbet, R. A.: Socioloka tradicija,
Golden marketing Tehnika knjiga,
Zagreb, 2007. 1. i 2. poglavlje: str. 23 65
(Prvi dio: Ideje i konteksti 1. Osnovne
ideje sociologije; 2. Dvije revolucije;)
M., Holborn, M.: Sociologija. Teme i
perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002. 1. poglavlje: str. 2 - 21
Kolokvij 1:
06.11.2013.

5.
Klasine socioloke teorije I:
Comte, Spencer, Marx

6.
Klasine socioloke teorije II:
Durkheim, Weber

7.
Funkcionalizam i konfliktna
Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija. Kolokvij 2:
perspektiva (marksizam i teorije
konflikta)
Teme i perspektive, Golden marketing,
Zagreb, 2002.6. poglavlje: 353 - 391
14. poglavlje: str. 965 991, 1023 1030
15. poglavlje: str. 1032 1079

04.12.2013.

8.
Interakcionizam

9..
Problem akcije i strukture, mikro i
makro

10.
Stratifikacija
Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija.
Zagreb, 2002.
2. poglavlje: 22 38, 49 125
10. poglavlje: 685 - 717

Kolokvij 3:
15.01.2014.

11.
Stratifikacija

12.
Mo, vlast, drava i politika

13.
Postmodernost
Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija.
Zagreb, 2002.
8. poglavlje: 503 586
9. poglavlje: 587 - 651

Kolokvij 4:
29.01.2014.

Naziv kolegija Uvod u medijske studije
Semestar 1.
Broj ECTS-a 4
Nastavno optereenje P+V+S 30 + 0 + 15
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtak (11.15 h 14.00 h); predavaonica 106
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadi
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Srijeda; 14.00 16.00 h
Kabinet 810
Telefon 051/265 697
E-mail hhromadzic@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Kolegij je posveen objanjenju i analizi nekolicine tematskih cjelina vezanih za (su)odnos medija i
drutva: pitanjima medijske konstrukcije socijalne zbilje; socijalnoj povijesti medija i komunikacijskih
drutvenih odnosa; socijalnim, ekonomskim, kulturalnim, politikim i institucionalnim okvirima za
razumijevanje funkcioniranja medija u suvremenim drutvima; te aktualnim trendovima medijski
potpomognute spektakularizacije drutva.
Oekuje se da e studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz medije i
medijsku komunikaciju u suvremenom globalnom drutvu, stei sposobnosti za definiranje, analizu i
povijesno-komparativno vrednovanje fenomena medijsko-komunikacijskog drutva iz primarno
socioloke, ali i ire interdisciplinarne perspektive drutvenih i humanistikih znanosti, kao i
sposobnosti kritikog promiljanja uloge i znaaja produkata kulturno-medijske industrije.
X X X X
X
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost na nastavi 0,5 20
Kontinuirana provjera znanja (dva
kolokvija)
2 50 (2 X 25)
ZAVRNI ISPIT (usmeni) 1,5 30
UKUPNO 4 100


Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dou pripremljeni na seminar, to znai
da proitaju seminarski tekst predvien za itanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i
diskusiju na temu zadanog teksta. Iskazana aktivnost na svakom pojedinanom seminarskom terminu
bodovat e se (1 ili 2 boda).


Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predvieno je odravanje dva kontrolna
testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih
pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo itali i analizirali u dotadanjem dijelu
seminarske nastave. Pravo prijave zavrnog ispita imat e studenti/ce koji su barem na jednom od
dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji zavrni ispit budu prijavljivali s jednom
negativnom ocjenom sa kolokvija, moi e maksimalno ostvariti konanu ocjenu dovoljan 2 (E).
Svaki pojedinani odgovor na postavljeno pitanje na kolokvijima (5 pitanja iz 5 tekstova) boduje se
skalom od 0 do 5, te se kolokviji ocjenjuju od 1 do 5. Bodovna skala ocjena na kolokviju: 0-9 (1); 10-
13 (2); 14-17 (3); 18-21 (4); 22-25 (5).


Studenti/ce koji su na jednom ili oba kolokvija dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz
opravdanih razloga, imat e mogunost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje
kolokvij koji e se odrati na kraju nastavnog dijela semestra.

Zavrni ispit

Zavrni (usmeni) ispit sastoji se od tri pitanja utemeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Svaki
odgovor bodovat e se skalom 0-10. Uspjeno poloen usmeni ispit PREDUVJET je za konanu
pozitivnu ocjenu na kolegiju.

Opa napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se
moglo pristupiti zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih
bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti
samo ocjenu E (od 40 do 49%).

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu
odreuje se konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Briggs, Asa i Burke, Peter (2011). Socijalna povijest medija. Od Gutenberga do interneta.
Zagreb: Naklada Pelago (odabrana poglavlja).
Castells, Manuel (2000). Uspon umreenog drutva. Zagreb: Golden marketing (odabrana
poglavlja).
Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell
Publishing (odabrana poglavlja).

Izborna literatura:

Bagdikian, B. H., The Media Monopoly, Beacon Press, Boston, 2000.
Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
Bertrand, I., Hughes, P.: Media Research Methods, Palgrave Macmillan, 2004.
Bourdieu, P.: O televiziji, u Europski glasnik, Godite X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 271-308.
Castells, M.: Internet galaksija: razmiljanja o internetu, poslovanju I drutvu, Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb, 2003.
Chomsky, N.: Mediji, propaganda i sistem, to ita?, Zagreb, 2002. Dostupno na:
http://www.zamirnet.hr/stocitas/
Debray, R.: Uvod u mediologiju u Europski glasnik, Godite X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 323-337.
Fiske, J.: Introduction to Communication Studies, Routledge, London, 1990.
Habermas, J.: The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press, 1991.
Horkheimer, M., Adorno, T.: Dijalektika prosvjetiteljstva, Veselin Maslea Svjetlost (Biblioteka
Logos), Sarajevo, 1989 (poglavlje IV).
Hromadi, H.: Fantazma subjektiviteta u interakcijskom kljuu. Primjer kompjutorskog ekrana,
Filozofska istraivanja, Vol. 27, No. 1, 2007, Zagreb, str. 127-142.
Hromadi, H.: Subjekt, multiplativnost njegova karaktera i virtualno u odrazu Foucaultove teorije
diskursa, Filozofska istraivanja 8586, god. 22, sv. 23, 2002, Zagreb, str. 357-372.
Marcuse, H.: ovjek jedne dimenzije, Veselin Maslea Svjetlost (Biblioteka Logos), Sarajevo,
1989.
McLuhan, M.: Razumijevanje medija, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2008.
Morley, D.: Television, Audiences and Cultural Studies, Routledge, London, 1992.
Shields, R.: Kulture interneta. Virtualni prostori, stvarne povijesti I ivua tijela, Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb, 2001.
Silverblatt, A., Genre Studies in Mass Media, M. E. Sharpe, 2007.
Silverstone, R., Hirsch, E.: Consuming Technologies: Media and Information in Domestic Spaces,
Routledge, London & New York, 1992.
Thompson, J. B.: The Media and Modernity, A Social Theory of the Media, Polity Press and Blackwell
Publishers, Cambridge, Oxford, 1995..
Turkle, S.: Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet, Simon & Shuster, New York, 1995.
Vehovar, V. (ur.), Mobilne refleksije, Fakulteta za drubene vede, Ljubljana, 2007.
Williams, R.: Television. Technology and Cultural Form, Fontana, Glasgow,
1974.
Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, London, 1998.
POHAANJE NASTAVE
Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.
Konzultacije
E-pota
Web fakulteta
Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pote.

VI. POPIS TEMA
1. Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i kljunih
koncepta vezanih uz medije i medijsku komunikaciju. Upoznavanje s temama i
literaturom na kolegiju, te studentskim obavezama tijekom semestra.

2. Od komunikacijskih prema medijskim studijima. Koncept medijske konstrukcije
socijalne zbilje.
Seminarski tekst: GAMSON,
WILLIAM ET AL, MEDIA
IMAGES AND THE SOCIAL
CONSTRUCTION OF
REALITY, ANNUAL
REVIEW OF SOCIOLOGY,
VOL. 18 (1992), STR. 373-
393.
3. Medijski studiji kao dio kulturalnih studija. Koncept medijskih publika. Seminarski tekst: BENNETT,
TONY, MEDIA, 'REALITY',
SIGNIFICATION. U M.
GUREVITCH, T. BENNETT,
J. CURRAN, J.
WOOLLACOTT (EDS.),
CULTURE, SOCIETY, AND
THE MEDIA, ROUTLEDGE,
LONDON AND NEW YORK,
2005, STR. 205-306.
4. Metode i metodologija istraivanja u medijskim studijima. Seminarski tekst: MCQUAIL,
DENIS, SOCIOLOGY OF
MASS COMMUNICATION,
ANNUAL REVIEW OF
SOCIOLOGY, VOL. 11
(1985), STR. 93-111.
5. Socijalna povijest komunikacija i medija I. (govor, pismo, tisak). Seminarski tekst: HALL,
STUART, KODIRANJE /
DEKODIRANJE, U DUDA,
DEAN (UR.), POLITIKA
TEORIJE, DISPUT,
ZAGREB, 2006, STR. 127-
138.
6. Socijalna povijest komunikacija i medija II. (radio). Seminarski tekst: MORLEY,
DAVID, 10. POGLAVLJE,
TELEVIZIJA: VIDLJIVI
OBJEKT PRIJE VIZUALNOG
MEDIJA, U JENKS, CHRIS
(UR.), VIZUALNA KULTURA,
NAKLADA JESENSKI I
TURK, ZAGREB, 2002, STR.
241-266.
7. Kolokvij I.
8. Socijalna povijest komunikacija i medija III. (televizija). Seminarski tekst: BRETON,
PHILIPPE, KULT
INTERNETA, EUROPSKI
GLASNIK 14, STR. 573-608.
9. Socijalna povijest komunikacija i medija IV. (internet). Seminarski tekst:
HEMMENT, DREW,
DIVERIS, PETROS,
TIKKANEN, TERO,
MOBITELI I NADZOR.
LOKACIJSKE USLUGE I
DELEUZE, GILLES,
POSTSKRIPTUM IZ
DRUTVA KONTROLE.
DOSTUPNO PREKO:
http://www.urbanfestival.
hr/04/hr/uvodno.html
10. Socijalna povijest komunikacija i medija V. (tehnologija etvrte komunikacijske
revolucije: mobilna telefonija).
Seminarski tekst: CURRAN,
JAMES, 9. POGLAVLJE,
MEDIA AND CULTURAL
THEORY IN THE AGE OF
MARKET LIBERALISM, U
CURRAN, JAMES AND
MORLEY, DAVID (EDS.),
MEDIA AND CULTURAL
THEORY, ROUTLEDGE,
LONDON, 2006, STR. 129-
148.
11. Medijske institucije i medijsko trite. Koncentracija vlasnitva i pluralizam Seminarski tekst: POPOVI,
medijskih sadraja. HELENA, POPULARNI
TELEVIZIJSKI ANROVI
KAO REFLEKSIJA
SUVREMENOG
DRUTVA, HOLON 2 (3):
18-43. DOSTUPNO PREKO:
http://www.hdi.hr/wp-
content/uploads/2013/02/Hol
on-232012H._Popovic.pdf
12. Medijski anrovi. Studije sluaja: televizijska soap opera. Seminarski tekst: HILL,
ANNETTE, 46. POGLAVLJE,
THE RISE OF REALITY
TV, U THORNHAM, S.,
BASSETT, C., MARRIS, P.
(EDS.), MEDIA STUDIES. A
READER, NEW YORK
UNIVERSITY PRESS, NEW
YORK, 2009, STR. 573-587.
13. Kolokvij II.
14. Medijska spektakularizacija drutva. Tzv. reality tv. Nadoknada kolokvija.

Naziv kolegija Uvod u filozofiju
Semestar 1.
Broj ECTS-a 3
Nastavno optereenje 30+0+0
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtkom, 9.15-10.45
Nositelj kolegija Dr. sc. Boran Beri
Suradnik Dr. sc. Ana Gavran Milo
Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru
Kabinet 426
Telefon 265 638
E-mail
SADRAJ KOLEGIJA
Kolegij se bavi analizom temeljnih filozofskih problema:
Smisao ivota: u emu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logiki mogue pronai
zadovoljavajui odgovor, je li ivot apsurdan, je li smisleno samo ono to je neprolazno?
Smrt: je li mogue konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u emu se
sastoji asimetrija izmeu prolog i budueg nepostojanja?
Sudbina: argumenti za fatalizam
Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugaije nego to jesmo, jesu li nai postupci slobodni i u kojem smislu;
deterministika dilema - jesmo li slobodni ako su nai postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i
inkompatibilizam?
Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom?
Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najvee sree, negativni utilitarizam, utilitarizam ina i utilitarizam
pravila.
Deontologija: vrste dunosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam.
Aretika etika: vrline, svodivost vrlina.
Drutveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog
ugovora.
Znanje: klasina definicija znanja, protuprimjeri, skeptiki argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogunosti
pogreke.
Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili neto razliito, jesam li ja isto to i svoje tijelo; karakteristike mentalnog,
odnos mentalnog i fizikog: fizikalizam, dualizam.
Bog: doslovno i preneseno shvaanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje
boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropiki princip.

Savladavanjem ovog kolegija student bi trebao:
Biti osposobljen da uoi argument i procijeni njegovu valjanost.
Usvojiti i biti u stanju koristiti osnovne filozofske distinkcije: izmeu instrumetalne i kategorike racionalnosti,
izmeu injenica i vrijednosti, izmeu pojmovnih i injeninih tvrdnji, itd.
Biti u stanju prepoznati osnovne filozofske pozicije: determinizam, kompatibilizam i libertarijanizam u raspravi o
slobodi volje; deontologiju i konzekvencijalizam u etici; naturalizam, emotivizam, teoriju pogreke i intuicionizam
u meta-etici; realizam i antirealizam u metafizici; fizikalizam, bihejviorizam, funkcionalizam i dualizam u
filozofiji uma; evidencijalizam i fideizam u filozofiji religije, itd.

X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave - -
Kontinuirana provjera znanja 2 70
ZAVRNI ISPIT 1 30
UKUPNO 3 100


Seminarski rad: 30 ocjenskih bodova; predaje se na dogovoreni datum u semestru.
Kolokvij (dva): 20 ocjenskih bodova (ukupno 40 ocjenskih bodova)
Zavrni ispit (pismeni): 30 ocjenskih bodova

Opa napomena
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti zavrnom
ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost
tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem seminarskog rada i dva kolokvija.

Studenti e moi pristupiti jednom ispravku kolokvija.

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu odreuje se konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
. B. Beri: Filozofija 1 i Filozofija 2, IBIS-grafika, Zagreb, 2012.

Izborna literatura:
Thomas Nagel: to sve to znai?, KruZak, Zagreb, 2002.
Nigel Warburton: Filozofija - osnove, KruZak, Zagreb, 1999.
Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002.
Cornman, Lehrer & Pappas: Philosophical Problems and Arguments An Introduction, Hacket Publishing
Co, 1992.
John Hospers: An Introduction to Philosophical Analysis, London, 1977.
Robert M. Martin: There Are Two Errors In The The Title Of This Book, a sourcebook of philosophical
puzzles, paradoxes and problems, Ontario, Canada, 1992.
Jonathan Westphal: Philosophical Propositions, Routledge, 1998.
Thomas Mautner: The Penguin Dictionary of Philosophy, Penguin Books, 2000.
Simon Blackburn: Oxford Dictionary of Philosophy, Oxford University Press, 1996.


POHAANJE NASTAVE
Studenti su duni biti nazoni na 75% predavanja.
Web
Oglasna ploa odsjeka
E pota
Usmeno
E pota
Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijam
predvienim vaeim aktima!

VI. POPIS TEMA
1. Uvod (dogovor oko rada i pregled sadraja kolegija)
2. Znanje: to je znanje; klasina definicija znanja; protuprimjeri
3. Znanje: skeptiki argumenti
4. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili neto razliito; jesam li ja svoje tijelo?
5. Um: odnos mentalnog i fizikog; fizikalizam i dualizam
6. Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugaije; determinizam
7. Sloboda volje: kompatibilizam, libertarijanizam
8. Kolokvij
9. Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s
determinizmom?

10. Konzekvencijalizam: utilitarizam; princip najvee sree
11. Deontologija: vrste dunosti; legalitet i moralitet
12. Drutveni ugovor: amoralist i anarhist; redukcija moralnosti na vlastiti interes Prva verzija seminarskog
rada
13. Bog: argumenti za postojanje Boga
14. Smrt: je li mogu e konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati
nepostojanja, u emu se sastoji asimetrija izmeu prolog i budueg nepostojanja

15. Kolokvij Zavrna verzija
seminarskog rada

Naziv kolegija Uvod u studij
Studij Kulturalni studiji
Semestar I.
Broj ECTS-a 2
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Svaki drugi ponedjeljak od 10.00-11.35
Nositelj kolegija dr. sc. Brigita Milo
Suradnik
Vrijeme za konzultacije pon pet od 8.00 10.00
Kabinet F - 816
Telefon 00 385 51 265 699
E-mail bmilos@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Inicijalna evaluacija znanja, interesa i potreba polaznika studija: Inicijalno testiranje znanja, vjetina,
interesa, oekivanja. Individualna evaluacija (case study) rezultata s prateim individualnim konzultacijama.
Savjetodavno usmjeravanje.
Upoznavanje sa sadrajima studijskog programa: Pregled sveukupnih sadraja studija, obveznih i izbornih.
Tematska diferencijacija programa po skupinama srodnih kolegija (opi kolegiji, povijesni kolegiji, teorijski
kolegiji, kolegiji usmjereni praksi, te mogue tematske podpodjele primjerice: problemi jezika, identiteta,
umjetnosti itd.).
Upoznavanje s tehnikama i instrumentima studiranja, te s raspoloivim resursima: Rad u kompjutorskoj
uionici, biblioteci, referalnom centru. Rad s izvaninstitucionalnim resursima (Sveuilina biblioteka, arhivi i sl.).
Terenski rad. Tehnike uenja (active learning, independent learning i dr.). Akademska pismenost i zadane
forme (seminarski rad, referat, esej, diplomski rad i dr.).
Institucionalni i organizacijski aspekti studiranja: Struktura sveuilita, fakulteta, odsjeka, katedara.
Meukatedarske, meuodsjene, meufakultetske i meusveuiline spone. Pratei uredi i slube (studentska
sluba, ured za ECTS, biblioteka i dr.). Principi bodovnog sustava, personalizirani studij i pratei dokumenti
(suplement diplomi). Pitanja udruivanja i razmjene studenata. Studentska zastupljenost na institucionalnoj
razini.
Prava i obveze iz etike sfere sveuilinog ivota: Opi etiki aspekti akademskog ivota (upoznavanje s
etikim kodeksom Sveuilita i prateim dokumentima). Studentska prava i obveze. Pitanja ravnopravnosti
prema nacionalnoj, spolnoj/rodnoj, rasnoj, vjerskoj ili dr. pripadnosti. Autorska i srodna prava. Etika korektnost
akademskog govora.
Studentice/studenti e po odsluanom kolegiju biti u stanju:
1. Analizirati programski, organizacijski i etiki aspekt studija
2. Primijeniti steena znanja tijekom vlastitog studiranja
X X X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0,40 0
Aktivnost u nastavi 0,80 70
Izlaganje 0,80 30
UKUPNO 2 100

Nain bodovanja svake pojedinane aktivnosti koja se ocjenjuje: Kolegij se NE OCJENJUJE.
Opa napomena



Zavrni ispit
konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
1. Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveuilita u Rijeci
2. Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci
3. Etiki kodeks za studente/studentice Sveuilita u Rijeci
4. Collis, B. i Moonen, J. Flexible Learning in a Digital World. London: Kogan Page, 2001

Izborna literatura:
1. Biggs, J. Teaching for Quality Learning at University. Buckingham: SRHE & Open University
Press, 1999
2. Boud, D., Feletti, G. The Challenge of Problem Based Learning. London, 2001
3. Brown, S., Armstrong, S., Thompson, G. Motivating Students. London: Kogan Page, 2002

POHAANJE NASTAVE
Studenti su duni biti nazoni na 70% predavanja i vjebi to im donosi 0,40 ECTS kredita.
Aktivnost u nastavi je vana te donosi 0,80 ECTS kredita.
Konzultacije
E-pota
Web fakulteta
Usmeno
E-pota
Kolegij se NE OCJENJUJE.

VI. POPIS TEMA
1.
7. 10. 2013.
10.00 11.35
Inicijalna evaluacija znanja, potreba i interesa studentica i
studenata
NE
2.
21.10.2013.
10.00-11.35
Upoznavanje sa sadrajima studijskog programa
DA
Studenti/ce su dune/i biti
upoznate/i s cjelovitim
programom Kulturalnih
studija (dodiplomski,
diplomski)
3.
Citiranje, parafraziranje i upuivanje na izvore u
NE
4.11.2013.
10.00-11.35
akademskim tekstovima
4.
18.11.2013.
10.00-11.35
Upoznavanje s tehnikama i instrumentima studiranja, te s
raspoloivim resursima

NE
5.
2.12.2013.
10.00-11.35
Institucionalni i organizacijski aspekti studiranja
NE
6.
16.12.2013.
10.00-11.35
Principi bodovnog sustava
NE
7.
13.1.2014.
10.00-11.35
Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta u Rijeci; Etiki
kodeks Sveuilita u Rijeci
DA
Studenti/ce odravaju
izlaganja o Etikom
kodeksu Sveuilita u
Rijeci.
8.
27.1.2014.
10.00-10.45
Zakljuna razmatranja
NE

Naziv kolegija Povijest kulturalnoteorijske misli
Semestar 3.
Broj ECTS-a 6
Vrijeme i mjesto odravanja nastave 9 10:45, etvrtkom, soba 104
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlakovi
Suradnik Martina Drai
Vrijeme za konzultacije Srijeda 13-14, etvrtak 12-13
Kabinet 804
Telefon 051/ 265 705
E-mail vjeran.pavlakovic@uniri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Cilj kolegija je upoznati studente sa zasadama kulturnoteorijske misli, te ih upoznati s
razliitim kulturalnim teorijama iz povijesti, sociologije, knjievnosti i filozofije. Uz itanje
raznih teoretskih tekstova, studenti e razvijati analitiko razmiljanje, kulturu dijaloga,
istraivake vjetine, upotrebu razliitih izvora (medija, arhiva, Interneta, usmene povijesti,
terenskog istraivanja, itd.) i pisanje seminarskih radova. Kolegij ukljuuje pregled tekstova iz
njemake, francuske i angloamerike kulturoloke tradicije, koji se primjenjuju na studije
sluaja iz hrvatske i regije. Studenti e analizirati veze izmeu ideologije i kulture, s
posebnim naglaskom na vizualnoj umjetnost. Vano je proitati literaturu (na hrvatskom i
engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na
nastavama.

Studenti e nakon poloenog ispita i izvrenih zadataka biti u stanju definirati osnovne
kulturnoteorijske misli i kritine teorije. Takoer e biti sposobni pripremiti originalni
seminarski rad koji se poziva na jak argument i koji demonstrira da kritiki razmiljaju o
tematici, to ukljuuje raspravu o vezi izmeu povijesti, kulture, identiteta i svakodnevnog
ivota. Oekivano je da studenti razviju znanje kako primjeniti teoriji na odreene studije
sluaja.

X X X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i gostujua predavanja
(osvrt)
1 20
Prvi seminarski rad 1 20
Drugi seminarski rad 2 30
ZAVRNI ISPIT 2 30
UKUPNO 6 100



Prvi esej: analiziranje jedan primjer kulturne proizvodnje (vizualna umjetnosti, film, glazba) kroz teorije kulturne
industrije i ideologije (3 znanstvena ili primarna izvora, 3-5 kartica). Potrebno je citirati obveznu literaturu
Drugi esej: analiza kulturne industrije u socijalistikoj Jugoslaviji, usporedba s tranzicijom i suvremenom
hrvatskom drustvom (3 znanstvena ili primarna izvora, 5-7 kartica). Potrebno je citirati obveznu literaturu


Zavrni ispit

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Luthar, Breda i Marua Punik, Remembering Utopia (2010), odabrana poglavlja
Benjamin, Walter, Eseji (1974), str. 258 273
Williams, Raymond, Culture and Society (1958), str. 285 323
Barthes, Roland, Mitologija (2010), poglavje Mit danas
Adorno, Theodor W. i Max Horkheimer, Dialectic of Enlightenment (1972), str. 120 - 167
Eagleton, Terry, Teorija i nakon nje (2005), str. 28 42; Ideology str. 1-31, 193-226
Senjkovi, Reana, Izgubljeno u prijenosu (2008), str. 4789
Radina Vueti, Koka-kola socijalizam (2013) (odabrana pogalvlja)
Ante Perkovi, Sedma republika (2011) (odabrana pogalvlja)
Maa Kolanovi, Udarnik! Buntovnik? Potroa (2011) (odabrana pogalvlja)

Izborna literatura:
Ivo ani, (1998) Prevarena povijest. Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini 1990.-1995 (odabrana poglavlja)
Steven Best and Douglas Kellner, Postmodern Theory (1991)
Michel Foucault, Znanje i mo (1994), str. 55 92
Dunja Rihtman-Augutin, O konstrukcije tradicije u nae dane, Narodna umjetnost
(1992)
Schopflin, George (ur.), Myths and Nationhood (1997), str. 19 35
Ivo Goldstein, Upotreba povijesti, Erasmus (1993)


POHAANJE NASTAVE
Studenti su duni biti nazoni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama.
Takoer su duni prije izlaska na zavrni ispit predati seminarski rad to im donosi 1 ECTS kredita
Konzultacije
E-pota
MUDRI

Usmeno
E-pota
MUDRI

VI. POPIS TEMA
Tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1. (3.10) Uvod
2 (10.10) Gost Davor Paukovi (uvod u ideologijama)

3.(17.10) Gost Charles Sabatos (komparativna knjievnost i kulturne interakcije:
izmeu srednje europe i Turske)

4. (24.10) Kultura i ideologija Eagleton
5. (31.10) Kultura i drutvo, radionica pisanje seminarskih radova Williams
6. (6.11) Gost Vedran Obuina (Film i totalitarni sustavi)
7. (13.11) Kulturna industrija, politika i umjetnosti Adorno, Benjamin
8. (20.11) Gost Bernard Koludrovi (Bataille) Prvi seminarski rad
9. (27.11) Kulturna industrija i socijalizam Senjkovi
10. (4.12) Kultura i socijalizam 1 Luthar
11. (11.12) Kultura i socijalizam 2 Perkovi, Kolanovi
12. (18.12) Gost Igor Duda (konsumerizam i socijalizam)
13. (8.1) Gost Marija Katalini (Mitologija) Barthes
14. (15.1) Kultura izmeu zapada i istoka Vueti
15. (22.1) Film Exit through the Gift Shop Drugi seminarski
rad

Naziv kolegija Duhovnost i kultura
Semestar 3
Broj ECTS-a 5
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Ponedjeljkom 9:15-12:00 104
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio
Suradnik Benedikt Perak
Vrijeme za konzultacije Pon 12-13
Kabinet 811
Telefon
E-mail bperak@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Uvod u odnos duhovnosti i kulture iz oita kulturalnih studija. Definicije religije i duhovnosti. Odnos duhovnih i
religijskih fenomena prema kulturi. (Nye; Skedlar)
Povijest znanstvenog pristupa religiji (Grassie; Pals; Thrower; Nye; Hinnels; Slone; Jones; Skedlar).
Prouavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu.
Iskustvena dimenzija: Razliitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi prouavanju
iskustvenih dimenzija religijskog fenomena. Numinozno iskustvo (Otto; Eliade); vrste mistinih iskustava (Forman;
Winkelman); religijska iskustva kao stanja svijesti (Taves). Psihologija religije (Jonte i Parsons; Maslow; Loewenthal
) i Kognitivne znanosti o religiji (Newberg i Waldman; Bulkeley). Rasprava izmeu konstrukcionistikog (Katz) i
transcendentalistikog (Forman) pogleda na religijska iskustva.
Praktina i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije (Turner; Van Gennep; Salamone), psihologije i
kognitivne znanosti o religiji (Boyer; McCauley i Lawson; Pyysiainen) prouavanju ritualnih znaajki duhovnosti.
Narativna i mitoloka dimenzija: primjena filololokog i povijesno knjievno kritikog pristupa. (Nye;
Sherwood i Hart)
Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemoloka gledita, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i
filozofije religije (Thompson; Mann).
Etika i zakonodavna dimenzija: znaaj etike i politike komponente religije. (Nye; Haynes; Schweiker).
Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Mo i religija. (Nye, Derrida, Foucault) Feminizam, rodna pitanja i religija
(Nye; Sharma).
Socijalna i institucionalna dimenzija: socioloke teorije o religije: (Marx, Durkheim, Weber). Socioloke
metode prouavanja religije (Zrinak; Turner; Dillon; Norris i Inglehart).
Materijalna dimenzija: znaaj arhologije, etnologije, povijesti umjetnosti, semiologije u prouavanju
religijskih artefakata (Jones).
Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam, Kranstvo, Islam (Smart;
Jones)
Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija.(Smart; Partridge; Skedlar;
Hitchens; Dawkins; Thrower; Antony)
Studenti bi nakon poloenog ispita trebali biti sposobni:
objasniti znaaj prouavanja duhovnosti u kontekstu razvoja kulture
argumentirati 7 dimenzija religijskog fenomena prema Ninian Smartu kao i njima korespondne znanstvene
discipline
navesti znanstvene pristupe prouavanju duhovnosti i religije
navesti glavna obiljeja religijskih tradicija judaizma, kranstva, islama prema spomenutih 7 dimenzija
objasniti religijske obrasce kvazireligijskih sekularnih ideolokih sustava
protumaiti utjecaj navedenih religijskih tradicija na suvremenu kulturu
x x x x

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminar 2 35
ZAVRNI ISPIT 1 30
UKUPNO 5 100


Opa napomena

Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraivakoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema
istraivanja, istraivaki pristup, metoda istraivanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zakljuak. Svaka ovdje
navedena sastavnica istraivakoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.
Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i
pridravati.
Seminar mora sadravati minimalno 5 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova ukljuujui
razmake.

Kontinuirana provjera znanja kolokvij
Kolokviji se provode na e-learning portalu i i ocjena se oblikuje u skladu s postotkom ostvarenim na testu.

Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija.
Samo uz predoenje lijenike isprinice ili u posebnim sluajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u
vremenu odreenom dogovorom.

Zavrni ispit je usmenoga tipa te se ocjena pretvara u postotke i pridonosi ocjeni u gore navedenom omjeru.

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Arieti, J.A. i Wilson, P. (2003) The scientific and the divine: conflict and reconciliation from ancient Greece
to the present. Rowman & Littlefield Publisher.(odabrana poglavlja)
Bulkeley, K. (2004). The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive
Neuroscience. Routledge
Cambridge.(odabrana poglavlja)
Dillon, M. (ur.) (2003). Handbook of the Sociology of Religion. Camebridge.(odabrana poglavlja)
Grassie William (2008). The new sciences of religion. Zygon. 43:1.
Haynes (2008). Religion and Politics, Cambridge.(odabrana poglavlja)
Hinnels, J. (ed) 2005 The Routledge Companion to the Study of Religion. Routledge (odabrana poglavlja)
James, W. (1990). O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb.(odabrana poglavlja)
Jones, L. (ur.) (2005). Encyclopedia of Religion. Thomson-Gale.(odabrana poglavlja)
Maslow, A. H. (1970). Religions, Values, and Peak Experiences.(odabrana poglavlja)
Newberg A. i Waldman, M. R. (2009). How God Changes Your Brain.
Nye, M. (2008) Religion. The Basics, 2ed, Routledge (odabrana poglavlja)
Pals, D. (2006) Eight theories of religion. Oxford (odabrana poglavlja)
Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak
Reitan, E. (2009) Is God A Delusion. A Reply to Religion's Cultured Despisers. Willey (odabrana poglavlja)
Sharma (1999). Feminism and World Religions. Mcgill (odabrana poglavlja)
Smart, Ninian (1998. 2.izd.) The World's Religion. Cambridge University Press, Cambridge (odabrana
poglavlja: Introduction, 1., 8., 10., 11., 12., 14., 20., 25.)
Thompson, Mel (1997.), Filozofija religije. Faber & Zgombi plus. Zagreb (odabrana poglavlja: Uvod,
Iskustvo vjere, Vjerski jezik, Bog koncepcije; Bog argumenti; Jastvo; Patnja i zlo; Vjera i znanost;
Religija i etika; Pogovor
Thrower, James (1971). A Short History of Western Atheism. London: Pemberton.
Perak, B. Skripta za studente kolegija Religija i kultura, objavljena na elearning portalu

Izborna literatura:
Armstrong Karen - Islam -A Short History, New York 2002
Arweck Elisabeth, Peter B. Clarke, New Religious Movements in Western Europe: An Annotated
Bibliography, Greenwood Press.Westport, CT. 1997.
Bernard J. Verkamp ,The Evolution of Religion: A Re-Examination, University of Scranton Press, 1995
Birnstein et al. 1998 Kronika kranstva, Mozaik knjiga
Bulkeley Kelly 2004, The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive
Neuroscience, Routledge, New York 2004.
Cheslyn Jones, Geoffrey Wainwright, Edward Yarnold, The Study of Spirituality. Oxford University Press.
New York. 1986
Clarke Peter, The Study of Religion, Traditional and New Religions. Routledge London. 1991.
Franzen August 1994, Pregled povijesti Crkve, Kranska sadanjost
Gerald O'Collins, Christology: A Biblical, Historical, and Systematic Study of Jesus, Oxford University
Press, Oxford 1995
Skedlar, N. (2001) ovjek i kultura. Societas. Matica Hrvatska. Zagreb.
Graham John, Rave Culture and Religion. Routledge. New York. 2004.
Henderson Helene ed. - Holidays, festivals, and celebrations of the world dictionary, 3rd ed., 2005 Wilson
- World Scripture, A Comparative Anthology Of Sacred Texts , International Religious Foundation,
Paragon House, New York 1991
Hinnells ed. 2007, A Handbook of Ancient Religions, Oxford 2007
James, W. O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb, 1990.
Kokoszka 2007, States of Consciousness,Springer
Kung, Hans, Kranstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed,
Zagreb 1994 (odabrana poglavlja)
Lindsay Jones editor in Chief - Encyclopedia of Religion, Second Edition, , Thomson-Gale, 2005
McCauley R.N., Lawson E.T. Bringing Ritual to Mind- Psychological Foundations of Cultural Forms
Meeks, Wayne - In search of the early Christians, selected essays, Yale University Press 2002
Miller, Melvin E., Young 2000, Eisendrath Polly,The Psychology of Mature Spirituality: Integrity, Wisdom,
Transcendence. Routledge
Newberg, A. i DAquili E. (2001). Why God Wont go away. Ballantine Books. New York.(odabrana
poglavlja)John F. A. Sawyer, Sacred Languages and Sacred Texts. Routledge. London. 1999
Newberg, Andrew & DAquili Eugene 2001, Why God Wont go away, Ballantine Books, New York

Pierce Beaver, R. et al. (1991. 2.izd.), Religije svijeta, enciklopedijski prirunik, Kranska sadanjost
Robert C. Solomon, Kathleen M. Higgins, A Very Brief History of Philosophy , Oxford
Routledge Encyclopedia of Philosophy, Version 1.0, London and New York: Routledge (1998)
Sawyer John F.A., J.M.Y. Simpson - Concise encyclopedia of language and religion, 2001 Elsevier
Schlager N., World Religions
Slone Jason (2004), Theological incorrectness. Why Religious People Believe What They Shouldn't,
Oxford
Stark Rodney 2006, Cities of god, Harper Collins
Steiger Brad E. and Sherry Hansen Steiger ed. - Gale Encyclopedia of the Unusual and Unexplained,
Thomson-Gale, 2003
Sutherland S., Houlden L., Clarke P., Hardy F. editors - The Worlds Religions, Routledge 1988.
Tacey 2004 - The Spirituality Revolution. The Emergence of Contemporary Spirituality
Thomas Riggs editor - Worldmark Encyclopedia of Religious Practices, , Thomson-Gale, 2006
Winkelman, Michael, Shamanism: The Neural Ecology of Consciousness and Healing, Bergin & Garvey,
Westport, CT., 2000.
Turner (2010) The New Blackwell Companion to the Sociology of Religion
Woods, Richard, Understanding Mysticism. Image Books. Garden City, NY. 1980

POHAANJE NASTAVE
Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.

Nastava, elearning portal
Konzultacije, e-pota.


VI. POPIS TEMA
studenata
1.
Uvod u kolegij
2.
Odnos duhovnosti i kulture iz oita kulturalnih studija. Nye 2008: pog 2;
Skedlar
3.
Povijest znanstvenog pristupa religiji Grassie 2008
4.
Prouavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih
dimenzija prema Ninian Smartu
Smart 1998
(odabrana
poglavlja)
5.
Iskustvena dimenzija: Razliitost i mnogostrukost oblika duhovnosti.
Znanstveni pristupi prouavanju iskustvenih dimenzija religijskog
fenomena.
Perak 2008
6.
Praktina i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije, psihologije i
kognitivne znanosti o religiji prouavanju ritualnih znaajki duhovnosti.
Materijalna dimenzija.
Nye 2008:pog 6.
7.
Narativna i mitoloka dimenzija: primjena filololokog i povijesno
knjievno kritikog pristupa. Semiologija, teorija komunikacije znaenja.
Nye 2008:pog 7.
8.
Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemoloka gledita, osnovni
pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije.
Thompson 1997.

9.
Etika i zakonodavna dimenzija: Postmoderne (kulturalne) teorije religije.
Socijalna i institucionalna dimenzija: socioloke teorije o religije. Politika,
mo i religija. Feminizam, rodna pitanja i religija.
Nye 2008:pog 3 i
4
10.
Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne.
Judaizam
Smart 1998
(odabrana
poglavlja);
Partridge (2005);
Perak (skripta za
studente)
11.
Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne.
Kranstvo
Smart 1998
(odabrana
poglavlja);
Partridge (2005);
Perak (skripta za
studente)
12.
Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Islam Smart 1998
(odabrana
poglavlja);
Partridge (2005);
Perak (skripta za
studente)
13.
Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija. Smart 1998
(odabrana
poglavlja);
Partridge (2005);
Perak (skripta za
studente)
14.
Osvrt na kolegij, Prezentacija samostalnih istraivanja, dopunske teme

15.

Naziv kolegija Uvod u filmske i medijske studije
Studij Prediplomski studij kulturologije
Semestar 3.
Broj ECTS-a 6
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Ponedjeljak, 14:15 17, uionica 104
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Hajrudin Hromadi
Suradnik Boris Rui, mag. cult.
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 17-18, etvrtak 13-14
Kabinet F-814
Telefon
E-mail ruzic_bo@yahoo.com; bruzic@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Kolegij prua uvid u osnovne aspekte filmskih i medijskih studija povijesne, teorijske,
anrovske, estetske, produkcijske, tehnoloke i kulturoloke. Kolegij se bavi pitanjem filmskog
anra, televizijskog anra, medijem kao kulturnim sueljem i uvodom u promatranje
drutvenih uvjeta za razvoj filmskih i medijskih studija.

Nakon poloenog ispita studenti e moi
Objasniti estetske aspekte pojedinog medijskog teksta.
Objasniti koja je dimenzija naglaena u medijskom tekstu.
Obrazloiti da li i zato subjektivne impresije mijenjaju status medijske slike.
Prepoznati moduse proizvodnje.
Objasniti razliku izmeu specifinih autorskih stilova.
Dati pregled i objasniti razliku izmeu medijskih anrova.
Objasniti zato anrovanje medijskih tekstova funkcionira kao kulturalna legitimacija.
Uspostaviti odnos izmeu razliitih oblika filmskog i medijskog izraza - uspostaviti
razliku izmeu stilova, proizvodnih modusa, povijesnih razdoblja.
Obrazloiti utjecaj digitalnih tehnologija na film.
x x x x

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminar-zadae 1.5 30
ZAVRNI ISPIT 2 30
UKUPNO 6 100


Seminar-zadae: od studenta se oekuje pisanje tri zadae tijekom semestra koje korespondiraju s tematskim
jedinicama predavanja (u opsegu od jedne do tri kartice po zadai). Boduje se povezanost s gradivom,
analitinost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Svaka
zadaa nosi 10 bodova.

Kontinuirana provjera znanja: sastoji se od praenja studentskog angamana tijekom predavanja i jednog
kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 8 bodova).
Napomena: ponovno pristupanje kolokviju mogue samo uz lijeniku isprinicu ili u posebnim sluajevima koji
se utvruju nakon razgovora s profesorom.

Zavrni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (5 bodova po pitanju).

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Gili, Nikica, 2007, Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb.
Gili Nikica, 2010, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma str. 141-167, Leykam
international, Zagreb.
Burdieu, Pierre, 2012, On Television, u: Media and Cultural Studies Keyworks, ed.
Druham i Kellner, str. 253-259, Wiley-Blackwell.
Skripta kolegija.

Izborna literatura:
Briggs, Asa, Burke, Peter, 2001, A Social History of the Media: From Gutenberg to the
Internet, Polity Press: Cambridge.
Miller, Toby, 2002, Television Studies. London BFI.


POHAANJE NASTAVE
Provjeravat e se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3
puta, svaki sljedei izostanak utjecat e na konanu ocjenu.

Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka.
Konzultacije, e-mail.

VI. POPIS TEMA
studenata
1.
Uvod u kolegij

2.
Drutveni uvjeti za razvoj medijskih anrova

3.
Filmski anrovi 1

4.
Filmski anrovi 2

5.
Filmski anrovi 3

6.
Televizijski anrovi 1
itanje teksta (Burdieu)
7.

8.

9.
Mediji i medijacija

10.
Reklame

11.
Kulturalna analiza i razvoj medija

12.
Povijest medija 1

13.
Povijest medija 2

14.
Mediji kao kulturalna suelja

15.
Rekapitulacija

Naziv kolegija Etniki, nacionalni i rasni identiteti
Semestar 3.
Broj ECTS-a 5
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Utorkom, 9:15-12:00, 104
Nositelj kolegija Red. prof. dr. sc. Nikola Petkovi
Suradnik
Vrijeme za konzultacije
Kabinet 809
Telefon +385 051 265 693
E-mail npetkovic@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Kolegiji polemizira aktualnu vanost pitanja identiteta, upoznavajui studente i studentice, kako sa
tradicionalnim definicijama tako i s recentnijim raspravama na zadanu temu. Tekstovi orijentirani na teorijsku
razradu i razvoj koncepta identiteta pomau smjestiti raspravu u odgovarajui znanstveni kontekst, dok tekstovi
koncentrirani na konkretne geo-politike, socio-ekonomske aspekte identiteta, slue kao primjeri problematinih
identitetskih pria u razliitim drutvenim kategorijama (rasnim, etnikim, nacionalnim, klasnim, rodnim).
Obzirom na interdisciplinarno nastojanje da se tema sagleda iz razliitih teorijsko-znanstvenih perspektiva,
kolegiji je podijeljen u pet tematskih cjelina koje pomau strukturiranju i preglednosti materijala: 1. uvod u
problematiku identiteta (kada se, kako se i zato se postavlja pitanje identiteta); 2. Mnoge definicije identiteta
(proliferacija identiteta i rasprave o njemu); 3. Identitet i identifikacija (moemo li ih razlikovati i kako); 4. Uloga
drugog u konstituiranju identiteta (interaktivnost i meuovisnost drutvenih faktora u proizvodnji identiteta); 5.
Individualno i kolektivno ( razrijeenje binarnih podjela kao to su drutvo-pojedinac, uroeno-steeno). Kroz
pet navedenih cjelina kolegiji istrauje vanosti i varijante odnosa: pojedinac-grupa-drutva, kao temelj
identifikacijskih procesa i posljedinih formacija identiteta. Sadraj je rasporeen u ovih pet tematskih cjelina
kako bi se studentima i studenticama ukazalo i na mnogostrukost (i promjenjivost) znanstvenih pristupa temi
identiteta i identifikacije.
Studenti i studentice e po zavretku ovog kolegija moi:
- prepoznati specifine aspekte identiteta (psihofizie, psihosocijalne, sociokulturne...) kako razlike tako i veze
meu njima.
- prepoznati utjecaje i proimanja u odnosu pojedinac-grupa-drutvo
- razlikovati koncept identiteta od koncepta identifikacije
- usporediti tradicionalne pristupe sa suvremenima

Studenti i studentice usvojit e iroki, ali meusobno povezani spektar teorijsko-znanstvenih pristupa potreban
da se sagleda polivalencija identitetske problematike. Istovremeno e biti osposobljeni, kako za primjenu
razliitih znanstvenih pristupa tako i za njihovu re-evaluaciju. Studente i studentice poticati e se na
preispitivanje aplikabilnost razliitih teorijskih okvira na aktualna identitetska pitanja na taj nain dubinski
ulazei, koliko u objekt rasprave toliko i u metodologije namijenjene njegovoj obradi.

X X X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminarski rad 2 40
Kontinuirana provjera znanja 0,5 20
Pismena provjera znanja, kolokvij 2 40
UKUPNO 5 100


Opis pojedinane aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao to je navedeno u krajnje desnoj kolumni,
drugomu njezinu retku, maksimalno moe donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet
kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeu kreativnog itanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i
djela nad pukom reprodukcijom istih. Kljuni krtiterij za dosezanje uvijek eljenog i unaprijed pretpostavljenog
maksimuma je originalnost interpretacije koja se nuno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski,
bilo komparatistiki, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrauje. Seminarski rad treba sadravati od 3 do 5
kartica teksta (5400 do 9000 znakova)

Opis pojedinane aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Kontinuirana provjera znanja, kao to je
navedeno u krajnje desnoj kolumni, treem njezinom retku, maksimalno moe donijeti 20 bodova. Studenti/ice
obavezni su proitati zadanu cjelinu u skripti za svako predavanje, te poslati biljeke mailom dva dana prije
predavanja. Ovakva kontinuirana provjera znanja ne slui samo predavau kako bi imao pregled nad
aktivnostima i angamanom pojedinog/e studenta/ice ve kako bi, prema priloenom tekstualnom predloku
prepoznao sporne i/ili relevantne toke zadane cjeline iz perspektive studenata/ica i prema njihovim potrebama
mogao prilagoditi svoje predavanje. Iz upravo navedenih razloga, biljeke (ne krae od jedne kartice) se moraju
sastojati od kratkog saetka proitane cjeline iz skripte i problemskog dijela u kojem student/ica iznosi svoja
neslaganja i/ili nerazumijevanja teksta. Prvi dio biljeki dakle slui kao potvrda itanja, dok drugi dio pomae
kvalitetno i efikasno organizirati predavanje ovisno o zanimljivim i/ili spornim tokama zadanih radova. Kako bi
instruktor imao dovoljno vremena za ovakvu pripremu nastave sve biljeke moraju (!) biti predane/poslane
mailom najkasnije dva dana prije predavanja. Kako bi osvojili maksimalan broj bodova studenti su duni poslati
biljeke iz svih obaveznih tekstova koji e tokom semestra biti obraeni u sklopu predavanja.
Opis pojedinane aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao to je navedeno u krajnje desnoj kolumni, etvrtom
njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica moe zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je
40. Bodovno izjednaenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos
stvaralake interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspjeno doli
do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju proitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja
sadri cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat e
se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upuuje, jasna i artikulirana ilustracija
iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zakljuak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih
oekivanja smanjivat e i numeriki dio u bodovanju svakoga pitanja posebno to e rezulturati i sveukupnom
smanjenju bodova pri konanom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor.

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
.Reader Etniki, nacionalni i rasni identiteti

Izborna literatura:
Biti e distribuirana, odnosno studenti e biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do
izborne literature dolazi u interakciji izmeu radnih grupa studenata i instruktora

POHAANJE NASTAVE
Provjeravat e se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima
Konzultacije
Web stranice fakulteta i odsjek
Uredskim telefonom i slubenom elektronikom potom, kao, naravno i usmeno.

Studenti/ice su duni/e tijekom semestra pripremiti biljeke za svako predavanje i napisati 1 seminarski rad .
Po zavretku kolegija pie se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obavezno.
Studenti/ice koji/e ne pristupe kolokviju nee moi poloiti kolegij.

VI. POPIS TEMA
studenata
1. Uvodno predavanje: Uvod u problematiku identiteta / zato postavljati pitanje o
identitetima

2. Identitet/i: pojedinac, grupa, drutvo, Catherine Halpern, Jean-Claude Ruano-
Borbalan (prvi dio knjige)
Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
3. Identitet/i: pojedinac, grupa, drutvo, Catherine Halpern, Jean-Claude Ruano-
Borbalan (drugi dio knjige)
Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
4. Mnoge definicije identiteta :Identity & Identities, Sydney Shoemaker

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
5. Many Masks, Many Selves, Wendy Doniger Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
6. The politics of identity, K.A.Appiah

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
7. Identitet i identifikacija: Notes toward the definition of identity, Akeel Bilgrami

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
8. Koliko je vano nositi steznik: Identitet vs. Identifikacija, Nikola Petkovi

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
9. Reason before Identity, Amartya Sen

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
10. Uloga drugog u konstituiranju identiteta:What is a Muslim? Akeel Bilgrami

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
11. Race into culture, Walter Benn Michaels

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
12. The time of the Gypsies, Katie Trumpener

Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
13. Individualno i kolektivno:Why liberals should value identity politics Courtney Jung Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
14. Why do individuals matter Carol Rovane Proitati zadanu
cjelinu u skripti;
donijeti biljeke na
seminar
15. Pismena provjera znjanja (kolokvij) Pristupiti pismenoj
provjeri znanja

Naziv kolegija Struni seminar engleskog jezika 3
Semestar 3.
Broj ECTS-a 1
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Prema rasporedu
Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Marija Brala Vukanovi
Suradnik Dr.sc. Nikola Petkovi
Dr.sc. Vjeran Pavlakovi
Dr.sc. Sanja Puljar DAlessio
Vrijeme za konzultacije Objavit e se
Kabinet
Telefon Petkovi: 265 693
Pavlakovi: 265 705
Puljar DAlessio: 265 691
vpavlakovic@ffri.hr
spuljar@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Dr.sc. Vjeran Pavlakovi i dr.sc. Sanja Puljar DAlessio vode konzultativnu nastavu: prevoenje strune literature,
usvajanje gramatikih struktura, proirivanje vokabulara
dr.sc. Nikola Petkovi vodi tri seminarska termina posveena diskusijama na teme:
1. O emu govorimo kada govorimo o identitetu
2. Biljeke prema definiciji identiteta
3. Amartya Sen o identitetu

Studentice/studenti e po odsluanom kolegiju biti u stanju:
1. Analizirati i uspjenije iitavati literaturu na engleskome jeziku
2. Prepoznavati osnovne gramatike, pravopisne i leksike norme engleskoga jezika

X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Aktivnost u nastavi(prevoenje strunih
tekstova)

0,30

30
Prijevod strunog teksta (eng-hrv)
0,70
70
UKUPNO 1 100


Opa napomena

Prijevod strunog teksta
Prijevod strunog teksta mora sadravati 10 kartica [1 kartica = 1800 znakova ukljuujui
razmake strunog teksta (iz bilo koje knjige navedene u kurikulumu kulturalnih studija)

Studenti su duni unutar dogovorenog roka zadovoljavajue napisati prijevod strunog teksta sa engleskoga
jezika na hrvatski jezik to im donosi 0,70 ECTS kredita.

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Budui da je ovaj seminar koncipiran kao struna pomo studentima u ovladavanju ispitnom graom koja se uglavnom
sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura e se odreivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su
propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Izborna literatura:
Budui da je ovaj seminar koncipiran kao struna pomo studentima u ovladavanju ispitnom graom koja se uglavnom
sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura e se odreivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su
propisani u zimskom i ljetnom semestru.


POHAANJE NASTAVE
Najavljeni seminarski termini dr.sc. Nikole Petkovia e biti odreeni tijekom prvog mjeseca u semestru.
Konzultacije
E-pota
Web fakulteta

Usmeno
E-pota



Naziv kolegija Informacijski sustavi i drutvo
Semestar 3.
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtkom u 10,15h, prostorija 104
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peovi Vukovi
Suradnik -
Vrijeme za konzultacije Srijedom 14-16, etvrtkom 8,15-10,15
Kabinet F-814
Telefon 051/265-700
E-mail kpvukovic @ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Kolegij se temelji na interpretaciji informacijskih sustava i i kritika teorija. Naglasak je stavljen na analizu Mree (Interneta)
njezinu strukturu kao i drutvenu uvjetovanost informacijskih tehnologija.
Studenti bi nakon poloenog ispita trebali biti sposobni:
1. Objasniti odnos mediologije prema svojem predmetu.
2. Interpretirati faze kritike refleksije Mree.
3. Opisati strukturu Mree, te argumentirati probleme s definicijom Mree kao medija.
4. Interpretirati kljune toke u povijesti interneta iz perspektive mediologije i kulturalnih studija.
5. Definirati pojam samo-maskominikacija (M. Castells).
6. Objasniti proces diverzifikacije masovne publike (M. Castells).
7. Objasniti odnos raunalnih komunikacijskih sustava i nove paradigme prostora i vremena. Definirati pojmove
"prostor tokova" i "bezvremeno vrijeme" (M.Castells)
8. Objasniti vanost "uradi sam" kulture i pristup antropologije novih medija ovom fenomenu.
9. Interpretirati vanost skupina koje su sudjelovale u razvoju Mree i njihove razlike.
10. Interpretirati mogunosti politike novih medija, vanost utopijskih projekata.
11. Objasniti pojam "kiberdemokracije" (M.Poster).
12. Objasniti ulogu drutvenih mrea u nedavnim revolucijama. Obrazloiti probleme Mree kao javne sfere.
13. Definirati pojam slobodne informacije.
14. Objasniti ulogu poststrukturalizma u interpretaciji pojma "virtualno".
x x

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi 1 20
ZAVRNI ISPIT 1 30
UKUPNO 4 100


Aktivnost Udio u ECTS
bodovima kolegija
dodijeljen
pojedinoj
aktivnosti
Ishodi uenja Aktivnost
studenata
Metoda
procjenjivanja
Maksimalni broj
bodova
Aktivnost u nastavi 1 1-14 U izvedbenom
planu odreeni su
tekstovi koje
studenti trebaju
proitati, sastaviti
20
biljeke za
raspravu, te
sudjelovati u
raspravi na
seminaru.
Kontinuirana
provjera znanja
2 1-14 2 meuispita Bodovi na
meuispitu
pretvaraju se u
ocjenske bodove.
50
Zavrni ispit
1 1-14 Usmeni ispit Odgovori se
boduju
30
Ukupno
4 100

Opa napomena
zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i
imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Debray, Regis. ta je mediologija?, LE MONDE DIPLOMATIQUE, 1999.
Castells, Manuel. Internet Galaksija. Razmiljanja o Internetu, poslovanju i drutvu; Uvod: mrea je poruka,
Lekcije iz povijesti Interneta, 11-46. str.
Castells, Manuel. Uspon umreenog drutva, str. 37-99, str. 359-370., 399-402., 2000.
Castells, Manuel, Communication Power, (ulomci 42-54.str.), 2009.
Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova
etnografija) i Iibis grafika, Zagreb
Poster, Mark. "Postmoderne virtualnosti", iz Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk : kulture tehnoloke tjelesnosti /
uredili Mike Featherstone i Roger Burrows; Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2001

Izborna literatura:
Galloway, Alexander R. (2010) Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije? Zbornik Treeg programa
Hrvatskog radija
Hands, Joss (24. oujka 2011.) Digital activism and the anti-cuts agenda, OurKingdom. Power & Libery in Britain,
URL: http://www.opendemocracy.net/ourkingdom/joss-hands/digital-activism-and-anti-cuts-agenda
Peovi Vukovi, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb
Rheingold, Howard (2010) "Virtualna zajednica", Zbornik Treeg programa Hrvatskog radija, ur. K. Peovi Vukovi
i B. Rui
Silver, David. "Looking Backwards, Looking Forward: Cyberculture Studies 1990-2000"
Wesch, Michael "The machine is us/ing Us", YouTube

POHAANJE NASTAVE
Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i vie izostanaka gubitak prava na potpis
E-mail, oglasna ploa, stranice kolegija: https://isd.jottit.com

VI. POPIS TEMA
Tjed
an
Tema Prethodna priprema
studenata
1. Ogledno predavanje izlaganje izvedbenog plana, obrazloenje literature, obrazloenje
zadataka, termina kolokvija i propozicija usmenog ispita.
Informacijski sustavi i kritika teorija.

2. * Mediji i ideologija. Subverzija i novi mediji (Predavanje je planirano kasnije u izvedbenom
planu, ali e se iznimno odrati u obliku Okruglog stola 16.10.)

3. Definicija polja mediologija. Kultura i tehnologija, smjerovi utjecaja. Regis Debray:ta je
mediologija?
4. Faze kritike refleksije Mree.

5. Struktura Mree, drutvena uvjetovanost informacijskih tehnologija: ekonomija, individualne
slobode, napredak u raunarstvu i telekomunikacijama.
Povijest Interneta.

Castells, Manuel:
Internet Galaksija.
Razmiljanja o
Internetu,
poslovanju i
drutvu; Uvod:
mrea je poruka,
Lekcije iz povijesti
Interneta, 11-46.
str.

6. Je li internet masmediji? Masmediji i diverzifikacija masovne publike.
Manuel Castells: Umreeno drutvo.

Castells, Manuel
(2000): Uspon
umreenog drutva,
str. 37-99, str. 359-
370.

7. Mo i komunikacija. Mo i kontra-mo. Samo-maskomunikacije.
Manuel Castells: Communication Power, pojam samo-maskomunikacija.
Antropologija novih medija (M.Wesch). DIY kultura

Castells, Manuel
(2009)
Communication
Power, (ulomci 42-
54.str.)

Izborno: Michael
Wesch: The
machine is us/ing
Us

8. Kulture Interneta. Skupine koje su sudjelovale u razvoju Mree.

Castells, Manuel:
"Kultura Interneta"
iz Internet
Galaksija.
Razmiljanja o
Internetu,
poslovanju i
drutvu.
9. Kolokvij

10. Politika novih medija. Mogunosti politike novih medija. Utopijska promiljanja
kiberdemokracije.
Utopijske metafore i cyber-liberalizam. Internet kao nova granica civilizacije.
Poster, Mark (2004)
"Kiberdemokracija"
, Etnografije
Tehnokapitalizam.
Mark Poster i kiberdemokracija.

interneta, Institut za
etnologiju i
folkloristiku
(Biblioteka Nova
etnografija) i Iibis
grafika, Zagreb
11. Mrea i revolucija. Uloga drutvenih mrea u nedavnim revolucijama. Problem javne sfere.
Alternativne i opozicijske kulture: pitanja autorstva, intelektualnog vlasnitva i tehnologije.
Kontrakultura. Pojam slobodne informacije, koncepti autorskih prava (copyleft licenca,
Creative Commons).

12. Prostor tokova i bezvremeno vrijeme: raunalni komunikacijski sustavi i nova paradigma
prostora i vremena.

Castells, Manuel
Uspon umreenog
drutva, 2000., str.
399-402.
13. Kolokvij
14. Poststrukturalizam i Mrea. M. Poster i postmoderne virtualnosti.
Virtualni prostor, identiteti i virtualne zajednice.
Poster, Mark.
"Postmoderne
virtualnosti", iz
Kiberprostor,
kibertijela,
cyberpunk : kulture
tehnoloke
tjelesnosti / uredili
Mike Featherstone i
Roger Burrows;
Zagreb : Naklada
Jesenski i Turk,
2001

Naziv kolegija Pravci u filmskim i medijskim studijima
Semestar 5.
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtak, 14:15 17, uionica 104
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Hajrudin Hromadi
Suradnik Boris Rui, mag. cult.
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 17-18, etvrtak 13-14
Kabinet F-814
Telefon
E-mail ruzic_bo@yahoo.com; bruzic@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
U svim suvremenim drutvima igrani je film dominatan medij koji privlai obrazovanu i
neobrazovanu publiku, zato je idealan teren za prouavanje tema, metoda i koncepata koji
propituje tehnologije znaenjske proizvodnje i uspostavlja kritiki odnos prema kulturnim
fenomenima. U sreditu je zanimanja kulturalno kodiranje specifinih formalnih strategija.
Polazina toka je ta da subjektne pozicije u filmskim tekstovima ukazuju na vezu s pitanjima
koja obuhvaaju etnicitet, nacionalnost, rasu, rod i/ili seksulanost, te se kritiki prikaz datih
pozicija prouava na interdisiplinaran nain. Preokupacije i teme kojima se kolegij bavi
povijesno su i drutveno specifine, ba kao to je, primjerice, Baudryev kinematografski
aparat, drukiji od Viriliova vizualnog stroja koji se odnosi na telekomunikacije. Jednako
tako, Althusserov ideoloki aparat razlikuje se od Hardtova i Negrijeva deteritorijaliziranog
aparata, koji je pak uvjetovan globalizacijom, a Deleuze i Guattari odbacuju Freudov
psihiki aparat i psihoanalizu u korist shizoanalize.

Studenti e uvidjeti iru perspektivu filmskih i medijskih tekstova te njihovih interpretacija koje
su same po sebi subjektivne i podlone kulturalnim ogranienjima i fiksacijama. Drutveni i
povijesni konteksti unutar kojih filmovi nastaju podloni su razliitim interpretacijama,
odnosno, razliitim oblicima kulturalne analize. Jednako tako, pojasniti e se i naglasiti
injenica da proizvodnja subjektivnosti na filmu sve vie ovisi o novim medijskim
tehnologijama i o umreavanju. Studenti e usvojiti povijesne aspekte odnosa dominantnih
diskursa u odnosu na film i ideologiju.

x x x x

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminar-zadae 1 30
Kontinuirana provjera znanja 1.5 40
ZAVRNI ISPIT 1 30
UKUPNO 4 100


Seminar-zadae: od studenta se oekuje pisanje tri zadae tijekom semestra koje korespondiraju s tematskim
jedinicama predavanja (u opsegu od jedne do tri kartice po zadai). Boduje se povezanost s gradivom,
analitinost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Svaka
zadaa nosi 10 bodova.

Kontinuirana provjera znanja: sastoji se od praenja studentskog angamana tijekom predavanja i jednog
kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 8 bodova).
Napomena: ponovno pristupanje kolokviju mogue samo uz lijeniku isprinicu ili u posebnim sluajevima koji
se utvruju nakon razgovora s profesorom.

Zavrni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja. (5 bodova po pitanju).

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Turkovi, Hrvoje (2005), Film: zabava, anr, stil, str. 349-373, Hrvatski filmski savez, Zagreb
Vojkovi, Saa.(2008.) Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija. Zagreb:
Hrvatski filmski savez/:2008.

Izborna literatura:
Tasker, Yvonne. 1993. Spectacular Bodies: Gender, Genre and the Action Cinema. London: Routledge.
Willis, Sharon. 1997. High Contrast: Race and Gender in Contemporary Hollywood Film. Durham, London:
Duke University Press.
iek, Slavoj. Sublimni objekt ideologije, preveli: Neboja Jovanovi, Dejan Kri i Ivan Molek, Arkazin,
Zagreb., 1989.


POHAANJE NASTAVE
Provjeravat e se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedei
izostanak utjecat e na konanu ocjenu.

Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka.

VI. POPIS TEMA
studenata
1.
Strukturiranje subjektivnosti u filmskim i medijskim tekstovima: Uvod
Gledanje filmova

2.
Ideoloki uinci kinematografskog aparata

3.
Kulturalni ekran i strukturiranje subjektivnosti

4.
Tijelo i rod, diskurzivna i materijalna konstrukcija

5.
Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij (l. DIO)

6.
Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij (ll. DIO

7.
Queer subjektivnost u filmskim medijskim tekstovima

8.
(Hibridni) postmodernizam

9.
Foucault, Butler i suvremena teorija filma

10.
Deleuzova slika-pokret i slika-vrijeme

11.
Deleuze, Guattari i filmski i medijski tekstovi

12.
iek i novolakanovska pozicija u odnosu na filmski medij

13.
Promjene na razini tehnologije prikazivanja

14.
Filmska slika, relizam i digitalna kultura

15.
Film kao kulturalno suelje

Naziv kolegija Kulturna politika
Semestar 5.
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave 2:15-16, srijedom, soba 104
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlakovi
Suradnik Martina Drai
Vrijeme za konzultacije Srijeda 13-14, etvrtak 12-13
Kabinet 804
Telefon 051/ 265 705
E-mail
vjeran.pavlakovic@uniri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
U sklopu kolegija kulturna politika, studenti/ce e se susresti sa teorijskim dijelom koji ukljuuje razna vienja
kulturne politike s obzirom na centre moi, administraciju i civilno drutvo te video materijale koji e
studentima/cama doarati aktivistiki dio prie o civilnom drutvu. Osim toga, tri do etiri predavanja biti e
gostujua predavanja profesora, aktivista i ljudi ukljuenih u razne udruge civilnog drutva ime e se
studenti/ce upoznati sa kulturnom praksom i iskustvima iz prve ruke. Studenti e se upoznati sa idejom i
praksom volontiranja te biti poticani da identificiraju i da se suoe sa problemima u kulturi u gradu Rijeci, na
nain da e svaki/a student/ica izraditi i predstaviti kulturni projekt sa kojim se moe prijaviti na natjeaje
grada/upanije/drave te na taj nain postati konkurentniji/a na tritu rada.

Studenti e nakon poloenog ispita i izvrenih zadataka biti u stanju kritiki promiljati pojam kulturnih politika;
razviti sposobnost rada u sferi civilnog drutva; izraditi i predstaviti pisani projekt u podruju kulture te se moi
aplicirati na natjeaje, bilo gradske, dravne ili meunarodne razine.

X X X X
x
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Zadae(3) 1 30
Volontiranje/Seminar 1 20
Prezentacija projekta, pohaanje predavanja i
prezentacije
0.5 20
ZAVRNI ISPIT (PROJEKT) 1.5 30
UKUPNO 4 100



Prva zadaa: Studenti/ce moraju identificirati neki problem u sferi kulture u gradu Rijeci (ili dogovor sa
profesorom) i izloiti ga kroz 1-2 kartice teksta. (zadatak donosi najvie 10 bodova)
Druga zadaa: Studenti/ce moraju napisati recenziju nekog kulturnog dogaaja na 1-3 kartice teksta. (zadatak
donosi najvie 10 bodova)
Potvrda/seminar: Studenti/ce imaju slijedei izbor: mogu odraditi 4 sata volonterskog rada u nekoj od
ponuenih ne vladinih udruga za to e dobiti potvrdu o volontiranju, ili, napisati esej na temu kulturnih politika
koristei/citirajui pritom najmanje 3 bibliografske jedinice iz readera (ili 1 iz readera uz dodatnih 3 znanstvenih
izvora). Esej mora biti izmeu 5 i 7 kartica teksta. (zadatak donosi najvie 20 bodova)
Trea zadaa: Studenti/ce moraju proavati Strategiju kulturnog razvitka grada Rijeke 2013-2020 i napisati
osvrt 1-3 kartice teksta, s naglaskom kako pojaati ulogu Sveuilita i fakulteta na razvoj kulturne strategije
(zadatak donosi najvie 20 bodova).
Projekt: Studenti/ce su duni/e do kraja semestra predati pisani projekt (grupni rad). (zadatak donosi najvie 30
bodova)
Ispit: Ispit se sastoji od grupne usmene prezentacije projekta uz obavezno koritenje programa Power point
(zadatak donosi najvie 10 bodova)

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Bennett, Tony: Kultura, znanost reformatora, Zagreb, 2005.
McGuigan, Jim: Rethinking Cultural Policy, 2004.
Mikovi, Davor (ur.): Prilozi kulturnoj strategiji Rijeke, Rijeka, 2004.
Vini Emina: Kulturne politike odozdo, Zagreb, 2008.

Izborna literatura:
Hardt, Michael; Negri, Antonio: Mnotvo, rat i demokracija u doba Imperija, Zagreb,
2009.
Lewis, Justin; Miller, Toby (ur.): Critical Cultural Policy Studies, Oxford, 2003.
Owen-Vandersluis, Sarah: Ethics and Cultural Policy in a Global Economy, 2003.
Sassatelli, Monica: Becoming Europeans, 2009.
Vidovi, Dea (ur.): Clubture: Kultura kao process razmjene, 2002.-2007., Zagreb, 2007.


POHAANJE NASTAVE
Studenti su duni biti nazoni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama.
Takoer su duni prije izlaska na zavrni ispit predati seminarski rad to im donosi 1 ECTS kredita
Konzultacije
E-pota
MUDRI

Usmeno
E-pota
MUDRI

VI. POPIS TEMA
studenata
1. (2.10) Uvod
2 (9.10) Gost Bojana ulum
3. (16.10) Okrugli stol 100 dana u EU
4. (23.10) Kulturna politika - perspektive Bennett
5. (30.10) Gost Renato Stankovi Prva zadaa
6. (6.11) Strategije kulturnog razvoja u Rijeci Nacrt strategije,
Mikovi
7. (13.11) Gost Ivan arar
8. (20.11) Gost Emil Jurcan Druga zadaa
9. (27.11) Gosti Nezavisna scene u Rijeci (Damir Batarelo, Antonio Kiseli)
10. (4.12) Kulturna politika u Jugoistonoj Europi McGuigan
11. (11.12) Radionica pisanje projekta Trea zadaa
12. (18.12) Film: Culture jamming
13. (8.1) Prezentiranje projekte 1

Naziv kolegija Kulturalna geografija
Studij PREDDIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE
Semestar 5.
Akademska godina: 2013./2014.
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Ponedjeljak 11.15; 204
Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Utorak 10.00 - 11.00
Ponedjeljak 10.00 - 11.00
Kabinet F-807
Telefon 051-265697
E-mail sczerny@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Cilj kolegija je upoznati studente s glavnim konceptima kulturalne geografije i opisati kako se ti koncepti mogu primijeniti
u podruju kulturalnih studija.
Povijest kulturalne geografije Pejza - Moralne geografije Odnos izmeu prirode i kulture - Granica i kartografija -
Korijeni Drava - Geopolitika i vode - Batina i turizam - Tijelo i (in)validnost - Ljudi i ivotinja
Nakon poloenog ispita studenti e biti u stanju:
opisati glavne koncepte u kulturalnoj geografiji; opisati i analizirati razliite primjene pejzaa; opisati vezu izmeu prirodnoga i
kulturnoga, analizirati ulogu kartografija u konstrukciji drava, opisati vanost koncepta ''korijena'' u znanosti, analizirati odnos
izmeu geopolitika i voda, opisati utjecaj prostora na koncept invalidnosti..
x x x x
x
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJ JE
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminar 2 60
UKUPNO 5 100


Seminar eseja mora imati:
1. Uvod
2. Razradu
3. Zakljuak
4. Bibliografija

Esej mora sadravati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova ukljuujui
razmake]. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i
pridravati.

Seminar mora biti baziran na osnovi odreenog terenskog istraivanja.
Rok za predaju seminara: 13.01.2014

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja, a svako pitanje boduje se s osam bodova.
Kolokvij 1: 20.01.2014

Ukoliko se dogode nepredviene okolnosti zbog kojih student ne moe prisustvovati kolokviju ili predati
seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja
konzultacija i predati vaei dokumentacija.

Opa napomena

konana ocjena:


70 do 79,9 ocjenskih bodo a 4 B

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Atkinson, D. 2008. Kulturna Geografija: Kritiki rjenik kljunih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb:
Disput Odabrani poglavlja
Atkinson, R. 2006. The Aural Ecology of the City: Sound, noise and exclusion in the city. Paper No. 5.
Housing and Community Research Unit.
Oakes, T and Price, P (ur.). 2008. The Cultural Geography Reader. London: Routledge. Odabrani
poglavlja
Cosgrove, D. 2008. Moving Maps. In Geography and Vision. Seeing, Imaging and Representing the World.
IB Taurus: London. pp. 155 168.
Jackson, P. 1989. The Heritage of Cultural Geography. In Maps of Meaning: An Introduction to Cultural
Geography. London: Routledge. pp. 9 24
Landzelius, M. 2004. The Body. In A Companion to Cultural Geography. pp. Eds James S Duncan, Nuala
L Johnson, Richard H Schein. Oxford: Blackwell. pp. 279 297
Sibley, D .2003. Mapping the Pure and the Defiled. In Geographies of Exclusion. Society and Difference in
the West. London Routledge. pp. 49 71
Urry, J. 2002. The Tourist Gaze. In The Tourist Gaze. London: Sage. pp. 1- 16

Izborna literatura:
Anderson et al. 2003. A Handbook of Cultural Geography. London: Sage Odabrani poglavlja
Anderson, B. 1983. Census, Map, Museum. In Imagined Communities. Reflections on the Origin and
Spread of Nationalism. Verso: London. pp. 163 186
Bassler and Losick, 2006. Bacterially speaking. Cell 125. 237 246
Brah, A. 2005. Diaspora, Border and Transnational Identities. In Cartographies of Diaspora. Contesting
Identities. London: Routledge. pp. 175 207
Canguilhelm, G. 1978. Disease, Cure, Health [pp. 105 118] and Physiology and Pathology [pp. 119
136] in On the Normal and the Pathological. Trans. Carolyn R. Fawcell. D. Reidel Publishing. London
apo mega, J. 2007. Spanning National Borders: Split Lives of Croatian Migrant Families. Migracijske i
etnike teme 23, 1-2: 33 49.
Castro, J. 2996. The Social Character of Water. In Water Power and Citizenship. Social Struggle in the
Basin of Mexico. Palgrave Macmillan. pp. 11 38.
Cloke, P and Johnston, R. 2005. Spaces of Geographical Thought. Deconstructing Human Geographys
Boundaries. London: Sage. Odabrani poglavlja
Cosgrove, D. 2005. Gardening the Renaissance World. In Geography and Vision. Seeing, Imaging and
Representing the World. IB Taurus: London. pp 51 67.
Crabb, P. 1996. Water: Confronting the Critical Dilemma. In Companion Encyclopedia of Geography. The
Environment and Humankind. Eds Ian Douglas, Richard Huggett, and Mike Robinson. Routledge London.
pp. 526 552
Cresswell, T. 1996. Heretical Geography I: The Crucial Where of Graffiti. In place/out of place:
Geography, Ideology and Transgression. Minneapolis: University of Minnesota Press
Deleuze G and Guattari, F. 1987. Introduction: Rhizome. A Thousand Plateaus. Capitalism and
Schizophrenia. Trans. Brian Massumi. University of Minnesota Press. London. Pp. 1- 25.
Diggle et al. 2008. Communication in Bacteria. Sociology of Communication. An inter-disciplinary
perspective. Eds. Patrizia DEttorre and David P. Hughes. Oxford: Oxford University Press. Pp. 11 32
Dijkink, G. 1996. The National Experience of Place. In National Identity and Geopolitical Visions. Maps of
Pride and Pain. London: Routledge. pp. 1 16,
Dixon, T. 1998. Environmental Scarcity and Mass Violence. In The Geopolitics Reader Eds Gerard Toal,
Simon Dalby and Paul Routledge. London Routledge. pp. 204 211
Douglas, Mary 1966. Ritual uncleanness. An Analysis of the Concepts of Pollution and Taboo. Routledge,
and Kegan Paul.
Duncan J et al. 2004. A Companion to Cultural Geography. Oxford: Blackwell Odabrani poglavlja
Flyvbjerg, B 2001. Making social science matter. Why social inquiry fails and how it can succeed again.
Cambridge: CUP
Gupta, A & Ferguson, J. 1992 Beyond Culture: Space, Identity and the Politics of Difference. Cultural
Anthropology 7(1): 6 23.
Helmreich, S. 2000. Computer viruses, Human Bodies, Nation states, evolutionary capitalism. Science,
Technology and Human Values. Vol 25(4). Pp 472 - 491
Helmreich, S. 2005. How Scientists Think: About Natives for example. A problem of taxonomy among
biologists of Alien Species in Hawaii. Journal of the Royal Anthropological Institute N.S. 11: 107 128
Kotnik, Vlado. 2007. Sport, Landscape and the National Identity: Representations of an Idealized Vision of
Nationhood in Slovenian Skiing Telecasts. The Journal for the Society for the Anthropology of Europe. Vol
7(2). Pp 19-35.
Kraak, M. 2001. Cartographic Principles. In Web Cartography: Developments and Prospects. Eds Menno
Jan Kraak and Allan Brown. London: Taylor and Francis. pp. 54 72.
Light, Young, Czepczynski. 2009. Heritage Tourism in Central and Eastern Europe. In Cultural Heritage
and Tourism in the Developing World. A Regional Perspective. Dalles Timothy. Gyan Nyaupane. London:
Routledge. pp. 224 - 245
Light, Young, Czepczynski. 2009. The Politics of Heritage Tourism. In Cultural Heritage and Tourism in the
Developing World. A Regional Perspective. Dalles Timothy. Gyan Nyaupane. London: Routledge. pp. 42
55
Low, S. 2003. Unlocking the Gated Community. In Behind the Gates. Life, Security and the Pursuit of
Happiness in Fortress America. London Routledge. pp. 7 25In place graffiti
Malkki, L. 1992. National Geographic. The Rooting of Peoples and the Territorialisation of National Identity
among Scholars and Refugees. Cultural Anthropology. 7.1: 24 -44.
Mandelbrot, B. 1967. How long is the coast of Britain? Statistical Self-Similarity and Fractional Dimension.
Science. New Series. Vol 156. Pp. 636-638
Petto, C. 2009. Semblance of Sovereignty: Cartographic Possession in Map Cartouches and Atlas
Frontispieces of Early Modern Europe. In Symbolic Landscapes, Gary Backhaus and John Murungi,
Springer. pp. 227 - 250
Sibley, 2003. The Exclusion of Knowledge. In Geographies of Exclusion. Society and Difference in the
West. London Routledge. pp. 119 136
Toal, G. 1998. Thinking Critically about Geopolitics. In The Geopolitics Reader Eds Gerard Toal, Simon
Dalby and Paul Routledge. London Routledge. pp. 1-11
Uvin, P . 2002. Counting Categorizing and Violence in Burundi and Rwanda. In Census and Identity. The
Politics of Race, Ethnicity, and Language in National Censuses. (eds) David Kertzer and Dominique Arel.
Cambridge: Cambridge University Press. pp. 148 175.
Wilson, Edward. 1999. Consilience. The Unity of Knowledge. New York. Vintage books

POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima
Konzultacije
E-pota
Web fakulteta
Usmeno
E-pota


VI. POPIS TEMA
1. Uvod :Kulturalna geografija Jackson, P. 1989. The Heritage of Cultural
Geography. In Maps of Meaning: An
Introduction to Cultural Geography. London:
Routledge. pp. 9 24
2. Pejza/ Diskusija Mitchell, D. 2008. Landscape. U Kulturna
Geografija: Kritiki rjenik kljunih pojmovna.
ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput
3. Moralne geografije/ Diskusija Cresswell, T. 2008. Moral Geographies. U
Kulturna Geografija: Kritiki rjenik kljunih
pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb:
Disput
4. Priroda, kultura/Diskusija Hincliffe, S. 2008. Nature/Culture. U Kulturna
5. Granica i kartografija/Diskusija Cosgrove, D. 2005. Mapping/Cartography. U
Disput
6. Korijeni / Diskusija Fortier, Anne Marie. 2008. Diaspora. U Kulturna
Mitchell, Katharyne. 2008. Hybridity. U
Disput
7. Soundscapes / Diskusija Atkinson, R. 2006. The Aural Ecology of the
City: Sound, noise and exclusion in the city.
Paper No. 5. Housing and Community Research
Unit.
8. Virtual landscapes/ Diskusija Boellstorff, T. 2008. Coming of Age in Second
Life: An Anthropologist Explores the Virtually
Human. Chapters 1, 4, and 9.
9. Geopolitika i vode/ Diskusija Huntington, S. 2008. The Clash of Civilisations.
In The Cultural Geography Reader. Eds. Timothy
S. Oakes and Patricia L. Price. London:
Routledge pp. 159 169
10. Batina i turizma / Diskusija Urry, J. 2002. The Tourist Gaze. In The Tourist
Gaze. London: Sage. pp. 1- 16
11. Tijelo i (in)validnosti: Film Longhurst , R. 2008. The Body. U Kulturna

Naziv kolegija Izvedbeno-scenska kultura
Semestar V
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave prema rasporedu
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Diana Grguri
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru
Kabinet F-812
Telefon +385/ 51/ 265706
E-mail diana.grguric@ri.t-com.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Pojam performansa. Performans (u smislu autoprezentacije; Ervin Goffman) kao aspekt drutvene interakcije;
dramaturki aspekti svakodnevice. Socijalni i psiholoki aspekti izvoenja; percepcija drugoga i autopercepcija.
Fenomenologija drutvene stvarnosti iz performativne perspektive: ritualizirani drutveni in i drutvena
pozornica (primjerice: javni govor; sportski nastup; religijski obred; sudski proces)
Performans kao spontani izraz i performans u dramaturkoj obradi. Antropoloka perspektiva: ritual, drama,
karneval, film, spektakl u kulturalnom performansu (Victor W. Turner). Rapsodijsko i/ili mimsko izvoenje
govornih i tekstualnih artefakata i moderni rituali (hepeninzi). Tijelo i pozornica. Teorijski temelji (Walter
Benjamin, Judith Butler, Jacques Lacan). Eksplicitna i implicitna tjelesnost performativnog ina. Rodni moment.
Scenski pokret i prezentacija tjelesnosti.
Studenti e nakon poloenog ispita biti u stanju:

1.definirati pojam izvedbeno-scenske kulture: performans
2. opisati izvedbeno-scenski in i njegov popratni instrumentarij
3.primijeniti konkretne analitike modele

X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Aktivnost u nastavi/Zadae 0,5 15
Kolokvij 1,5 45
ZAVRNI ISPIT 1,5 30
UKUPNO 4 100


Opa napomena

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 9 bodova.


Zavrni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena moe korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Carlson, M. Performance: A Critical Introduction. Routledge, 1996
Craig, E. G. O umjetnosti kazalita. Zagreb, 1980.
Goldberg, R. Performance Art: From Futurism to the Present (World of Art). London, 1996
Pfister, M.Drama teorija i analiza. Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1998.
Uvod u studije performansa, ur. A. Jovievi, A. Vujanovi. Fabrika knjiga, Beograd. 2007.
.

Izborna literatura:
Auslander, P. Liveness: Performance in a Mediatized Culture. Routledge, 1999.
Broadhurst, S. Liminal Acts: A Critical Overview of Contemporary Performance and Theory.

PRIDRAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Nepridravanje dogovorenih rokova kanjava se smanjivanjem ocjene.

POHAANJE NASTAVE
Studenti su duni redovito pohaati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su
izostali. U sluaju neredovitog pohaanja nastave student moe dobiti dodatni seminarski zadatak.

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila.

Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektronike pote.

VI. POPIS TEMA
studenata
1. Kulturalni i umjetniki performans ne
2. Kulturalni i umjetniki performans ne
3. Performativ i performativnost internet
4. Performans povijesni presjek ne
5. Performans u um jetnosti internet
6. Analize primjera- rad studenata ne
7. Analiza primjera- rad studenata ne
8. Analiza primjer-rad studenata internet
9. Izvoaka tijela suspenzije i karnalna umjetnost internet
10. Izvoenje u medijaliziranom drutvu ne
11. Digitalni performans internet
12. KOLOKVIJ

Naziv kolegija Popularna kultura 1
Studij Prediplomski studij kulturologije
Semestar 5.
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Srijeda 11.15 -13.00
Nositelj kolegija Sanja Puljar D'Alessio
Suradnik
Vrijeme za konzultacije Srijeda i petak 13.00 14.00
Kabinet F 807
Telefon
E-mail spuljar@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
-to je popularna kultura? Kultura i ideologija. Popularna kultura i kulturalni studiji.
-Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Kodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Gledateljstvo i
globalizacija televizijskog trita. Televizija kao tekst.
-Popularna fikcija. Ideologija i simptomatsko itanje.
-Film. Strukturalizam i popularni film. Poststrukturalizam i popularni film. Vizualno zadovoljstvo i narativni film.
-Novine i asopisi. anrovsko diferenciranje tiskovina i ciljana populacija (enski asopisi, muki asopisi,
generacijsko, tematsko diferenciranje).
- Etnografija subkultura.

Studenti e nakon poloenog ispita biti u stanju: definirati popularnu kulturu, analizirati kljune manifestacije
popularne kulture, razlikovati teorijske kole: tradiciju kultura i civilizacija, strukturalizam, postrstrukturalizam,
neogramscijevski marksizam, frankfurtsku kolu, postmodernizam.
x x x x

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Seminar 1.5 35
Kontinuirana provjera znanja - kolokvij 1.5 35
ZAVRNI ISPIT 1 30
UKUPNO 4 100


Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraivakoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema
istraivanja, istraivaki pristup, metoda istraivanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zakljuak. Svaka ovdje
navedena sastavnica istraivakoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.
Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i
pridravati.
Seminar mora sadravati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova ukljuujui
razmake.

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 7 bodova.


Zavrni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena moe korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

Opa napomena

konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Storey, J. 2001. Cultural Theory and Popular Culture, Harlow: Pearson Education Limited.
Storey, J. 1996. What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold.
Hall, S. 2001. Encoding, Decoding, str. 507-517. U S. During: The Cultural Studies
Reader. London: Routledge.

Izborna literatura:
Fiske, J. 1989. Understanding Popular Culture. London: Hyman.
de Certau, M. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD.
Ang, I. 1989. Watching Dallas. Soap Opera and the Melodramatic Imagination. New York:
Routledge

POHAANJE NASTAVE
Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.

Na nastavi i novostima Odsjeka.

Konzultacije, e-pota.


VI. POPIS TEMA
studenata
1.
Definicije popularne kulture i ideologije masovne kulture

2.
Tradicija kultura i civilizacija

3.
Kulturalizam

4.
Marksizmi

5.
Neogramscijevski kulturalni studiji

6.
Strukturalizam

7.
Poststrukturalizam

8.
Feminizmi 1

9.
Feminizmi 2

10.
Postmodernizam

11.
Postmoderna televizija

12.
S. Hall: kodiranje, dekodiranje Predaja seminara
13.
Kolokvij

14.
Zakljuak

15.

Naziv kolegija Kultura civilnog drutva
Semestar 5.
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtkom, 17,15 (16,45)
Suradnik Marta Beri
Vrijeme za konzultacije Utorkom, 16,45, e-mailom
Kabinet 817
Telefon 0915580920
E-mail mbercic@ffri.hr
SADRAJ KOLEGIJA
Cilj kolegija je predoiti studentima pregled suvremenih teorijskih i empirijskih pristupa koji se koriste za objanjenje
"civilnog drutva". Empirijski pristupi koji e se razmatrati se odnose prvenstveno na probleme konceptualizacije i
operacionalizacije sociokulturnih fenomena koji definiraju civilno drutvo, drutveni prostor u kojem se odvijaju socijalne
interakcije specifine za civilnu sferu. Ovakvim pristupom se jasno razgraniavaju razlike izmeu civilnog i ekonomskog
(npr. racionalno, ekonomsko djelovanje) i politikog (drava, politike stranke, ideologije) drutvenog prostora. Kljuni
koncepti vani za razumijevanje ovoga podruja su neprofitni sektor, organizacije civilnog drutva, javno/privatno,
demokratski procesi, socijalni kapital i dr. Kako su suvremene teorije civilnog drutva povezane veim dijelom s
problematikom funkcioniranja demokratskih poredaka, a time i socijalnih pokreta, socijalnog kapitala (povjerenja,
volonterizma, altruizma, uzajamne umreenosti), posljedica masovne kulture, partikularizacije i diferencijalizacije u svim
drutvenim sustavima, pa time i potrebama i interesima, problemima drutvene kohezije i sl. studenti/ce e stei dopunski
uvid u podruja kojima se bave ostali obavezni i izborni kolegiji, a sadraj kojih obuhvaa problematiku identiteta,
europske kulturne politike i sl. Cilj je obuhvatiti viedimenzionalno znaenje i stukturiranost prostora neprofitnog sektora
kao izvora promjena i novih obrazaca kulture civilnog drutva. Analizirat e se karakteristike udruga i socijalnih pokreta u
Hrvatskoj kao vidljivih i djelomino ukljuenih organizacija i fenomena koje ine civilno drutvo Hrvatske danas, a koji se
pojavljuju u javnom prostoru i djeluju kao sociokulturni akteri koji utjeu na promjene u drutvu. Sadraj kolegija je
podijeljen u pet odabranih i najznaajnijih problema kojima se bave suvremene teorije civilnog drutva:
1. Povijest pojma civilno drutvo, definiranje osnovnih pojmova vezanih uz povijest razvoja civilnog drutva - altruizam,
milosre i filantropija, volonterizam.
2. Definiranje civilnog drutva - civilno drutvo je prostor udruivanja graana, djelomino ili visoko strukturiran,
razliit aIi odvojen od vlasti, graana koji se udruuju radi dobrobiti zajednice i drutva. Nije politikog karaktera, ali moe
postati; neprofitnog je karaktera to znai da se prikupljene vrijednosti ne distribuiraju u privatnu sferu (podjela profita
privatnim osobama), ve u razvoj iIi blagostanje drutva, pojedinih grupa ili ope dobro. S obzirom na djelominu ovisnost
o teritorijalnim granicama dravljana o sustavu (dravi) u kojem se pojavljuju kao individue, grupe ili socijalni akteri koji
predstavljaju vlastite i partikularne interese, nuno je definirati civilno drutvo kao prostor stvaranja novih identiteta
(multikulturalnost, interkulturalnost i sl.). Razmatrat e se drutveni i kulturni prostor civilnog drutva i njegova ovisnost o
resursima koji dolaze iz drugih sfera, prvenstveno politike sfere (drave, vlasti), ekonomskih institucija, teritorijalnih
okolnosti. Kako se socijalne interakcije i organizacije civilnog drutva pojavljuju u javnoj sferi koja je uglavnom
rezervirana za politiku sferu, nuno je studente upoznati s nekim teorijama demokracije i uz njih povezanih pojmova
(Held, Weber, Giddens), poput drave, karakteristika i uvjeta demokratskog drutvenog poretka i mogunostima
prevladavanja krize demokratskih sustava (Treeg puta, Giddens). Razmatrat e se utjecaj ovih drutvenih promjena na
stvaranje subkultura i stilova ivota.
3. Odnos i drutvene interakcije izmeu civilnog drutva i ekonomskog sustava, odnosi na tritu i povezanost sa civilnim
drutvom, povezanost socijalnog kapitala i gospodarskog razvitka, socijalno odgovorno gospodarstvo (utjecaj i povezanost
s akterima civilnog drutva). Procesi globalizacije i posljedice na razvoj civilnog drutva, utjecaj modernizacije na identitet
pojedinca, nastanak globalnog civilnog drutva, karakteristike globalnih nevladinih organizacija te njihov utjecaj na
politiki sustav.
4. Vrednote civilnog drutva (kultura civilnog drutva) - koncept socijalnog kapitala, istraivanja socijalnog kapitala u
zapadnim demokracijama i Hrvatskoj, razina umreenosti, lobiji, razina uzajamnog povjerenja, utjecaj povjerenja u
drutvene institucije na razvoj drutva. Povezanost socijalnih pokreta i civilnog drutva, razlika izmeu socijalnih pokreta i
organizacija civilnog drutva.
5. Razvijenost i kultura civilnog drutva u Hrvatskoj, analiza udruga kao aktera sociokulturnih promjena, socijalne mree i
lobijii Hrvatskoj.

Studenti/ce e nakon poloenog ispita biti u stanju:
1. Opisati empirijske fenomene koji korespondiraju s konceptom civilnog drutva (navedeni u sadraju kolegija);
2. Povezati promjene sadraja, opsega, znaenja (i/ili diskursa) civilnog drutva s drutvenim promjenama u drugim
drutvenim sferama, naroitoj kulturnoj i politikoj (u dravama EU i dravama tranzicije); Definirati kriterije za
klasifikaciju drutvenih oblika i institucija koje su u funkciji civilnog drutva, prepoznati irok raspon aktivnosti i
drutvenog djelovanja te vrste drutvenih institucija koje se pojavljuju u neprofitnom sektoru; prepoznati
dimnezije subkultura koje nastaju pod utjecajem ovih drutvenih promjena;
3. Analizirati i evaluirati rad udruga graana, zaklada i ostalih organizacija civilnog drutva kao socijalnog prostora
za razvijanje socijalnog kapitala i prostora za redefiniranje drutvenih vrijednosti;
4. Razluiti i argumentirati promjene u funkciji drave, procese u razvoju suvremene demokracije te utjecaj na druge
drutvene sustave;
5. Usporediti razvijenost civilnog drutva u Hrvatskoj s civilnim drutvom u drugim razvijenim demokracijama
X x X X
X X X
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Kontinuirana provjera znanja 2,5 70
ZAVRNI ISPIT 1 30
UKUPNO 4 100

1. Pohaanje nastave: studenti i studentice su duni biti nazoni na 75% predavanja i seminara to im donosi 1 ECTS
bodova, odnosno 0 ocjenskih bodova. Pohaanje nastave je uvjet za stjecanje ECTS ali ne i ocjene..
2. Kontinuirana provjera znanja meuispiti
2.1. Izvedbenim planom predmeta predvieno je 30 sati predavanja i 15 sati rada u seminaru, za vrijeme kojeg
studenti imaju obavezu proitati obaveznu literaturu.
2.2. Nakon zavretka ciklusa od 18 sati predavanja (posljednji tjedan u studenom 2013. studenti e polagati
kolokvij koji e se sastojati od pisanog testa (20 pitanja), a sadrajno e obuhvaati osnovne pojmove vezane za
problematiku civilnog drutva. Kolokvij je obavezan, ne predvia se ispravak, a maksimalan broj bodova na
kolokviju je 20 ocjenskih bodova.
U drugom ciklusu, nakon polaganja kolokvija, slijedi drugi ciklus od 12 sati predavanja koja obuhvaaju analizu
hrvatskog civilnog drutva prema prethodno usvojenim konceptualnim dimenzijama za analizu civilnog drutva.
Za vrijeme tog ciklusa svi referati i seminarski rad moraju biti predani na za to predvieno mjesto na MUDRIju.
Krajnji rok za predaju seminarskog rada je 16.01.2014.
Ukoliko je student/ica ostvario manje od 40% bodova na kolokviju odnosno nije predala/o seminarski rad koji
udovoljava zadanim kriterijima ne moe pristupiti pisanom ispitu.
2.3. Studenti/ce e izlagati referate iz odabranih lanaka i/ili poglavlja iz knjiga i prema unaprijed dogovorenim
terminima (sainiti power point prezentaciju), odnosno obaveza je svih studenata da saine saetak odabranog
poglavlja ili lanaka za to e dobiti 10 ocjenskih bodova.
2.4. Osim referata, studenti su obavezni napisati jedan seminarski rad koji se odnosi na jedan problem vezan uz
teme i probleme civilnog drutva (duine od 8-12 stranica), za koji mogu dobiti maksimalno 30 bodova.
Nakon ispunjenja svih obaveza (predaje saetaka, stjecanja uvjeta za dobivanje potpisa, predanog zavrnog
seminarskog rada) mogu pristupiti zavrnom pisanom dijelu ispita znanja prema ispitnim rokovima. Saeci i
seminarski rad se predaju za to predvienom mjestu na MUDRI-ju. Na stranici kolegija e biti postavljeni svi
dodatni materijali, pp prezentacije s predavanja, zadani rokovi, obavijesti te ostala komunikacija izmeu
nastavnika i studenata.
3. Zavrni ispit
Zavrni ispit je pisani, sastoji se od 20 pitanja. Usmeno ispitivanje je mogue u sluaju kada studenti nisu zadovoljni s
dobivenim rezultatima pisanog ispita, a postignuli su broj bodova na isto, koji su blizu granice za slijedeu razinu ocjene
i/ili ukoliko zbog svih ostalih elemenata ocjenjivanja i vrednovanja postoji uporite za veu ocjenu.
Pristup popravka kolokviju ne postoji, ali se predani referati i seminari mogu popraviti,o svakom pojedinanom
sluaju odluuje nastavnik.

Opa napomena
zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju
mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu odreuje se konana ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Anheier, H.K, (2005) Nonprofit Organizations. Theory, management, policy. London and New York: Routledge.
Beovan, G.(2004) Civilno drutvo, str. 1 94. Zagreb: Globus.
Edwards, M. (2009) Civil Society.Cambridge: Polity Press
Giddens, A.(1999) Trei put: obnova socijaldemokracije. Zagreb: Politika kultura.
Gellner, E. (2001) Uvjeti slobode: civilno druto i njegovi suparnici, Zagreb: Politika kultura.
alaj, B. (2007) Socijalni kapital. I i II poglavlje (str.1-129) Zagreb: Fakultet politikih znanosti.

Izborna literatura: Alexander, J.C. ,(ur.) (1998) Real Civil Societies. University of British Columbia: SAGE.
Anheier, H.K. (2004) Civil Society. Measurement, Evaluation, Policy. London: Earthscan.
Beovan, G. (2004) Civilno drutvo. II dio Zagreb: Globus
Beovan, G., Zdrinak, S. (2007) Civilno drutvo u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski I Turk, HSD
Castells, M. (2003) Mo identiteta. Zagreb: Golden marketing.
Castells, M. (2003) Internet glaksija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (pog.4. i 5.)
Coleman, J. "Social Capital in the Creation of Human Capital." American Journal of Sociology.Vol.94, s95-s120
Chesters, G. I Welsh, I. (2006) Complexity and Social Movements. Multitudes at the edge of chaos. Ney York:
Routledge
Eberly, D. (ur.) (2000) The essential Civil Society Reader.
Fukuyama, F.(2000) Povjerenje. Zagreb: Izvori.
Fox, L.M., Schearer, S.B. ur. (1997) Sustaining Civil Society. Strategies for resource Mobilization.Washington:
CIVICUS
Giddens, A. (1990) The Consequences of Modernity. Stanford: Stanford University Press
Glasius, M., Lewis, D., Seckinelgin, H., ur. (2004) Exploring civil society: Political and cultural contexts London,
NY: Routledge
Havelka, M. (1996) Nevladine humanitarne organizacije danas u Hrvatskoj: stanje, problemi i perspektive. Revija za
socijalnu politiku, god. III, br. 2., str. 127-133.
Ingelhart, R. (2000)"Modernization, Cultural Change and the Persistence of Traditional Values." American
Sociological Review, Vol.65 (February: 19-51)
Kunac, S. (2006) Vrijednost vrednota: civilno drutvo i hrvatska demokratizacija. Zagreb: B.a.B.e grupa za enska
ljudska prava
Kunac, S. (2010) Obiljeja drutvenog konteksta djelovanja organizacija civilnog drutva. U: Kekez, A., Kunac, S.,
Stanik, M., krabalo, M. Vrednote u praksi: upravljanje i aktivizam civilnog drutva za demokratizaciju i ljudska
prava. Zagreb: DIM - Udruga za graansko obrazovanje i drutveni razvoj
Riedl, M. (1988) "Drutvo, graansko." Pogledi, vol.18. (1988) No.1., str. 15-66
Mesi, M. (2005) Multukulturalizam. Drutveni i teorijski izazovi.Zagreb: kolska knjiga
Milardovi, A. (ur.) (2001) Globalizacija.Osijek: PanLiber
Ostrom, E. (2006) Upravljanje zajednikim dobrima. Evolucija institucija za kolektivno djelovanje. Zagreb: Naklada
Jesenski i Turk
Pavlovi, V. (ur.) (1987) Obnova utopijskih energija, Beograd:
Peruko, Z. ur. (2008) Mediji, kultura i civilno drutvo. Zagreb: Naklada Jesenski I Turk, HSD
Parekh, B. (2004) Putting civil society in its place. U: Exploring civil society: Political and cultural contexts, ur.
Glasius, M., Lewis, D., Seckinelgin, H. London, NY: Routledge
Seligman, A.B. (1992) The Idea of Civil Society. Princenton: Princenton University Press
tulhofer, A.(1998) "Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija." ur. Rogi, I. i Zeman, Z. Privatizacija i
modernizacija. Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
alaj, B. (2007) Socijalni kapital, Hrvatska u komparativnoj perspektivi, III i IV pog. Zagreb: Fakultet politikih
znanosti
Wilson, J, Musick, M. (1997) "Who cares? Toward an Intergrated Theory of Volunteer Work." American
Sociological Rewiew.694. Oct.1997
Wehler, H.-U.(2005) Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
Drugi izvori dostupni na e-kolegiju: (MUDRI)

.

Kolegij je dostupan na MUDRI-ju. Studenti su obavezni upisati ovaj e- kolegij (za koji e im nastavnik
omoguiti lozinku), ispunjavati obaveze zadane na e-kolegiju, redovito pratiti obavijesti te preuzimati dodat
materijale koje nastavnik postavi na ovaj portal.
Studenti i studentice su duni odabrati lanke i/ili poglavlja iz literature prema dogovoru s izvoditeljicom kolegija,
te sainiti saetak koji trebaju predati u dogovorenom roku. Odabrane lanke i /ili poglavlja e prezentirati na
seminarima. Od studenata se oekuje da izloe predmet, problem i argumentaciju autora zadanog lanka ili poglavlja,
iznesu argumente jasno i kritiki te izloe eventualne nedostatke i/ili doprinose rjeavanju problema s kojima se autor suo
Sve Detaljne upute e biti dostupne na stranici kolegija na MUDRI-iju.
Seminarski rad mora pokazati poznavanje jednog i/ili vie problema vezanih za civilno drutvo,
obuhvatiti poznavanje razliitih teorija i empirijskih istraivanja koja se odnose na odreeni problem uz adekvatnu
analizu istog problema u hrvatskom civilnom drutvu.
Studenti ne mogu pristupiti zavrnom ispitu ukoliko nisu predali sve radove predviene ovim Izvedbenim planom.

Na stranici kolegija e biti postavljeni svi dodatni materijali, pp prezentacije s predavanja, zadani rokovi, obavijesti te ostala
komunikacija izmeu nastavnika i studenata.
E-kolegij ; mentorski rad e-potom, usmeno na konzultacijama.

VI. POPIS TEMA
1.
Povijest pojma civilno drutvo, definiranje osnovnih pojmova
civilnog drutva - altruizam, milosre i filantropija,
volonterizam.

Zadaci: proitati Riedl (1-66),
-: svaki student/ica prema odabranom lanku
i/ili poglavlju itati relevantni lanak
2.
Definicije neprofitnog sektora podruje neprofitnog sektora
kao prostora aktivnosti civilnog drutva

Zadaci: proitati: Anaheim, pogl.3.,37-61
Beovan,
Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu,
dio pogl.6.-113-138
Seminarski rad: lanci i/ili poglavlja ,
prezentacija odabranih radova, diskusija -
Riedl, Wilson, Piliavin, ostalo..
3.
Definicije neprofitnog sektora podruje neprofitnog sektora
kao prostora aktivnosti civilnog drutva

Zadaci: proitati: Anaheim, pogl.3., Beovan,
Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu,
dio pogl.6.
prezentacija odabranih radova, diskusija
Drucker, Ahrne, Perez-Diaz, Eberdy
4.
Socijalni i kulturni prostor funkcija drave i civilnog drutva.
Teorije demokracije i definicije drave (Weber, Giddens),
legitimnosti i legalnost vlasti, uloga ideologije na razvoj
civilnog drutva.

Karakteristike i uvjeti demokratskog drutvenog poretka,
ideja Treeg puta.

Zadaci: itati Gellner, Giddens
i/ili poglavlju itati relevantni lanak, dio
pogl.6.,
Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu
Zadaci: itati Gellner, Giddens
i/ili poglavlju itati relevantni lanak, dio
pogl.6.
Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu
5.
Civilno drutvo i ekonomski sustav, odnosi na tritu i
povezanost sa civilnim drutvom, povezanost socijalnog
kapitala i gospodarskog razvitka, socijalno odgovorno
gospodarstvo
Zadaci: itati Giddens
6.
Procesi globalizacije i posljedice na razvoj civilnog drutva,
utjecaj modernizacije na identitet pojedinca, nastanak
Zadaci: itati Giddensa, Anheier, pogl.15- 328-
358
globalnog civilnog drutva, karakteristike globalnih
nevladinih organizacija te njihov utjecaj na politiki sustav.

7.
Koncept socijalnog kapitala, istraivanja socijalnog kapitala
u zapadnim demokracijama, razina umreenosti, uzajamnog
povjerenja, povjerenja u drutvene institucije na razvoj
drutva.

Cohen, Arato, Pavlovi,
8.
Kolokvij
Zadaci: itati alaja, Anaheiema, pogl. 4. 88-
94
alaj, Coleman, Ingelhart, Woolcock
9.
Socijalni kapital nastavak, istraivanja socijalnog kapitala u
Hrvatskoj
Zadaci: itati alaj, Anaheiem, pogl. 4.
prezentacija odabranih radova, diskusija
Fukuyama, engi i Vehovec, tulhofer,
Milardovi
10.
Analiza udruga, zaklada i inicijativa graana kao aktera
sociokulturnih promjena
Beovan, Beovan i Zdrinak, alaj, Peruko,
ostali
11.
Razvijenost i kultura civilnog drutva u Hrvatskoj

Zadaci: itati Beovan, alaj
i/ili poglavlju itati relevantni lanak,
istraivanja o civilnom drutvu u Hrvatskoj
12.
Socijalni pokreti u Hrvatskoj
Zadaci: Pavlovi - analiza socijalnih pokreta u
Hrvatskoj (studentski pokret ?)
13.
Koncept odrivog razvoja u Hrvatskoj i civilno drutvo;
urbano-ruralno (urbani i ruralni razvoj) i uloga civilnog
drutva
Zadaci: dokumenti vezani uz koncept odrivog
razvoja u Hrvatskoj (Strategija odrivog
razvoja RH)
14. Civilno drutvo i mladi u Hrvatskoj i EU
15.
Priprema za pisani ispit

Naziv kolegija Kulture Srednje Europe
Semestar V semestar
Broj ECTS-a 4
Vrijeme i mjesto odravanja nastave prema rasporedu
Nositelj kolegija Red. Prof. dr. sc. Nikola Petkovi
Suradnik
Vrijeme za konzultacije
Kabinet 809
Telefon +385 51 265 693
SADRAJ KOLEGIJA
Koristei teorijski aparat kolonijalne i postkolonijalne kulturalne i knjievne kritike, studenti e, u kombinaciji predavanja i
seminara (izlaganja studentskih radova) biti upoznati s klasinim tekstovima-dokumentima srednjeeuropske
kulture.Tradicionalno tumaeni narativi Jaroslav Haeka, Claudia Magrisa, Miroslava Krlee, Viktora Pelevina i Nedjeljka
Fabrija bit e re-evaluirani iz rakursa postkolonijalnih teorija. Strateka pretpostavka kolegija je da je, unato razlikama u
dinamici kolonizacije koje su, to se vaneuropskih prostora tie centrifugalne, Srednja Europa, gotovo od poetaka njezine
formacije, bila nedominantna kolonija ija je kolonijalna stvarnost poivala na centripetalnim imperijalnim dinamikama
Upoznati studente s novim nainima tumaenja kulturalnog i geostartekog prostora (Srednje Europe) iz vizure
postkolonijalizma.
Upoznati studente s poveznicama (slinostima i razlikama) izmeu tri epohalna stanja: postmodernizma, postkolonijalizma i
postkomunizma.
Studenti e biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim tekstovima koji su prepoznati kao
spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu.
Studenti e biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim tekstovima koji su prepoznati kao
spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu.

X X X X

BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Izlaganje 0,5 20
Seminarski rad 1,5 40
Pismeni ispit, kolokvij 1,5 40
UKUPNO 4 100

Opis pojedinane aktivnosti: izlaganje: Kao to je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugome njezinu retku, maksimalni
broj bodova kojega student/ica moe zaraditi u izlaganju je 20. Slijedi opis daljnje bodovne razdiobe unutar reene aktivnosti:
ukoliko je izlaganje istovremeno i napisano u obliku saetka seminarskog rada koji se na dan izlaganja predaje te ukoliko
student/ica sadraj izloi koherentno, konzistenstno, artikulirano i temeljeno na tekstu kojega obrauje kao prostoru egzaktnosti
njegovih/njezinih hipoteza, dobit e maksimalan broj bodova: 20. Broj bodova e se smanjivati proporcionalno sa smanjenjem
gore opisane uoblienosti aktivnosti (izlaganja) u konzsientnu cjelinu.
Opis pojedinane aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao to je navedeno u krajnje desnoj kolumni, treemu njezinu
retku, maksimalno moe donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje
interpretativnosti, umijeu kreativnog itanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih.
Kljuni krtiterij za dosezanje uvijek eljenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se
nuno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistiki, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno
obrauje. Tekst je, naglasimo to, ovdje jedini prostor egzaktnosti i od studenata i studentica oekuje se da u njihovim
interpretativnim i analitikim pristupima ne odstupaju od temeljnih tekstova kao ishodita interpretacija. to se potonje vie
budu temeljile na slobodnim improvizacijama, proizvoljnim asocijativnim nizovima, intuitivnim uvidima u grau broj
bodova e se srazmjerno smanjivati dok ne dosegne imanentni mimimum o ijoj razini prosubnu, kao kreativni iatelj, donosi
ocjenjiva istoga.
Opis pojedinane aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao to je navedeno u krajnje desnoj kolumni, etvrtom njezinu retku,
maksimalni broj bodova kojega student/ica moe zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednaenje s
prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralake interpretacije odabranoga teksta s
njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspjeno doli do maksimuma bodova, studenti trebaju proitati kompletnu
zadanu obaveznu literaturu sukus koje su fikcionalno-historistiki tekstualni dokumenti regije o kojoj je u kolegiju rije.
Provjera znanja sadri cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Pitanja su
strukturirana konceptualno i bave se odabranom problematikom zadanih djela. Primjerice simbolom rijeke u djelu Dunav
Claudia Magrisa ili pak Magrisovim tretmanom Srednje Europe u odnosu na onaj Jaroslava Haeka Kolokvij sadri osam
(8) pitanja od kojih svako maksimalno moe donijeti po pet (5) bodova to u sveukupnosti ini upravo etrdeset (40) bodova
kako je to gore i navedeno. Svako je pitanje poziv na mini-esej od kojega se oekuje da ne prijee pola rukom pisane stranice
jednostrukoga proreda te da unutar zadanog prostora zahvati SVE segmente pitanja. Bodovat e se jasna argumentiranost teze
utemeljene na tekstu na kojega pitanje upuuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen
zakljuak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih oekivanja smanjivat e i numeriki dio u bodovanju svakoga
pitanja posebno to e rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konanom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor.

Opa napomena
zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i
imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu odreuje se konana
ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
Skripta (u fotokopiraoni)
Jaroslav Haek, Dobri Vojak vejk
Claudio Magris, Dunav; Naslijepo
Miroslav Krlea, Hrvatski bog Mars
Viktor Pelevin, apajev i Praznina
Viktor Pelevin, Generacija P
Nedjeljko Fabrio, Vjebanje ivota

Izborna literatura:
Bit e distribuirana, odnosno studenti e biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature
dolazi u interakciji izmeu radnih grupa studenata i instruktora

POHAANJE NASTAVE
Provjeravat e se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.
Konzultacije
Web stranice fakulteta i odsjek
Uredskim telefonom i slubenom elektronikom potom, kao, naravno i usmeno.
Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama
predvienim vaeim aktima!

Studenti su duni tijekom semestra napisati 1 seminarski rad koji e izloiti pred studentima. Na kraju kolegija pie se kolokvij.
Pristupanje kolokviju je obavezno. Studenti koji ne pristupe kolokviju nee moi poloiti kolegij.

VI. POPIS TEMA

1
Uvodno predavanje: 'Post' u 'Postkolonijalizmu' i 'Post' u Postmodernizmu
2
Predavanje I: Srednja Europa: san, zbilja, utopija
3
Predavanje II: Dunav
4
Predavanje III: Naslijepo
5
Predavanje IV: Po-etika srednjeeropskih identiteta
6
Predavanje V: Srednja Europa i kulture granica
7
Predavanje VI: Margine Srednje Europe: kolonijalni motivi M. Krlee
8
Predavanje VII: Knjievnost postkomunizma: apajev i Praznina
9

Predavanje VII: Knjievnost postkomunizma II: Generacije P

Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada prve grupe)
10
Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada druge grupe)
11
Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada tree grupe)
12
Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada etvrte grupe)
13
Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada pete grupe)
14
Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada este grupe)
15
Pismena provjera znanja (kolokvij)
Proitaticjelinuuskripti
Proitatidjelo
Proitatidjelo
Napisanseminarskiradi
izlaganje
izlaganje
izlaganje
izlaganje
izlaganje
izlaganje
Obaveznopristupiti
pismenojprovjeriznanja

Izvedbeni 2014.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvedbeni 2014.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITEURIJECI

You might also like