Pitanja koja e biti na 20-minutnom kolokviju iz Klasnih identiteta:

1. Objasnite Habermasovo poimanje javne sfere.

antika grka: pod javnim se podrazumijeva sfera polisa koja je strogo odvojena od sfere
oikosa. javnost se konstruira u razgovoru: savjetovanje, sud, opi poslovi (voenje rata,
borbene igre). poloaj u polisu se zasniva na poloaju glave obitelji: u javnosti nemoe
sudjelovati onaj koji nije gospodar oikosa. meutim samo u polisu, sferi javnog, graani
realiziraju slobodu, vrline...

ovo striktno odvajanje javnog i privatnog odralo se kroz cijeli srednji vijek u definicijama
rimskog prava. javnost je prenesena kao res publica.

ali kae: stvarnu primjenu pojam javnosti dobiva tek s pojavom modernog graanskog
drutva odvojenog od drave.

habermasova shema podjele javne i privatne sfere kakva je postojala u 18.st.:
privatna sfera
a) privatno podruje
1. graansko drutvo u uem smislu: robni promet i drutveni rad
2. intimna sfera obitelji
b) javnost
1. literarna javnost
2. politika javnost (proizala iz literarne) posreduje dravi potrebe drutva
javna sfera
a) javna vlast (drava, podruje policije)
b) dvor (dvorsko drutvo plemia)


2. Objasnite marksistiko vienje klase s obzirom na pojmove rad, otuenje,
revolucija, klasni subjekt ("klasa po sebi", "klasa za sebe").
Marx smatra da osloboenje radnike klase mora biti njeno vlastito djelo, da je radnika
klasa osnovni subjekt izgradnje novog drutva i socijalistikih drutvenih odnosa, da je so-
cijalizam praksa milijuna ljudi. Radi toga Lenjin je stalno naglaavao potrebu da svaki korak u
razvijanju socijalizma treba da znaci jaanje uloge i neposredne odgovornosti, i sve ire
uede radnike klase i drugih radnih slojeva u upravljanju dravom, u odluivanju o
drutvenim poslovima. U tome je Lenjin vidio bit socijalistike demokracije. Radnika klasa,
kao revolucionarni subjekt u socio-ekonomskom osloboenju, jedina moe rijeiti temeljne
kontradikcije drutva. Masa upravo jest revolucionarni subjekt - nositelj novog drutva;
baziranog na potrebama ovjeka a ne Kapitala, organiziranog od strane mase za masu samu.
Marx je u svom djelu "Kapital" iznio gnjevnu kritiku politike ekonomije, te ispisao tisude
stranica svog impozantnog znanstvenog djela. Ukoliko proletarijat izgubi bitku s buroazijom,
silom prilika, organizirat de sebe kao klasu; ako, revolucijom postane vodeda klasa, i ukine
stari nain proizvodnje, onda de u skladu s ovakvim uvjetima, zbrisati uvjete za postojanje
klasnih suprotnosti i klasa uopde, i samim time ukinuti vlastitu klasnu nadinjenost. Marx je
vjerovao da identitet drutvene klase je dobiven od njenog odnosa prema sredstvima
proizvodnje (u opoziciji prema tome da je klasa odreena samo po bogatstvu tj. nia klasa,
srednja klasa i visoka klasa).
kljuna pojma Marxove teorije: Otuenje, Revolucija, Nositelj drutvene preobrazbe
PROLETARIJAT
PROLETERI su subjekti utopije za koju se zalau teoretiari marksizma, Marx je teoretiar
prakse, bio je pripadnik graanske klase
Smatra da je radnika klasa subjekt zbog: Prie rada ( kao proizvoenja) i Zbog drutvene
uloge u povijesti
Smatra klasu povijesnom pozicijom, Prema Marxu postoje 2 klase: Buroazija graanska
klasa i Proletarijat
Kada govori o klasi, govori o radnikoj klasi, Klasna svijest nema veze sa socijalnim
podrijetlom i nije neutralan pojam
- proleterijat vidi kao subjekt revolucije, al tek onda kada proleterijat postane klasa za sebe
tj. kad postigne klasnu svijest
- radnika klasa jedina moe revolucionirati zbilju jedina dolazi iz svijeta rada, a ovjek je
ljudsko bide po radu (graanska klasa ima mod na temelju posjedovanja kapitala, ne
proizvodi)
- klasna svijest se temelji na onima koji dijele zajednitvo i u polju rada (svi su oni objekti
proizvodnog procesa)
- radnik ima samo 1 mogudnost u svijetu rada da se osvijesti (ne puka klasna svijest ved
osvjetena svijest koja omogudava da iz svoje bespravnosti osvijesti cijeli svijet)
- samo ona klasa kojoj je tako loe ima ansu da se osvijesti (buruji ne ele razmiljati i
spoznati jer im odgovara status quo)
3. Objasnite Blochovo poimanje utopije. Analiza obzirom na: njegovu razliku toposa
sadraja akta i toposa predmeta akta; koja je po njemu funkcija utopije; to oznaava
"konkretna utopija"; to znai "naputanje utopije".
Utopija je vizija drugaijeg drutva, to je teorijski neutemeljeno i bezopasno "matanje" o drugaijem
i boljem svijetu. Marx vidi revoluciju kao tu utopiju jer je revolucija mijenjanje danas da bi nam bilo
bolje u bududnosti. Ernst Bloch se s njime slae. Utopija je ne-mjesto tj. mjesto kojeg nema, koje ne
postoji. Nada i emancipacija su kljuni pojmovi utopije. Utopija daje snagu za djelovanje. Pojam
utopije se javlja jo kod Thomasa Manna 1516. koji je uveo razlikovanje en-topija: dobro mjesto,
aktiva utopija; i ne-topija; ne mjesto
Karl Manheim smatra da aktiva utopija transcendira stvarnost, prelazedi u djelovanje razara postojedi
poredak.

KONKRETNA UTOPIJA prema svakom OTUENJU uspravan hod sa svim implikacijama irokog
zahvata, biti ovjek, znai za Blocha, imati utopiju, to valja poblie odrediti.
Jedva da u filozofiji postoje dvije druge kategorije koje bi proizlazedi jedna iz druge,
protivurjeile tako paradoksalno jedna drugoj, bitno zasijecajudi jezgro ivota i naputajudi ga
iznova, kako to ine UTOPIJA i REALNOST.
file:///C:/Users/Mia/Downloads/EBLOCH.pdf

4. Objasnite marksistiko vienje ideologije te Van Dijkovo poimanje dominantnih
ideologija u vidu analize ideologije elite i podinjenih skupina.

file:///C:/Users/Mia/Downloads/VDIJK.pdf