Suoavanje sa nedisciplinom u uionici

Meu prosvjetnim radnicima postoji zabrinutost oko problematinog ponaanja uenika i

ponaanja koje remeti nastavu. Studije koje su provedene su pokazale da su uzroci takvog
ponaanja veinom socijalne prirode. Samo nekolicina problematinih uenika moe
promijeniti cijelu klimu uionici. Neki od problema su kanjenje na nastavu,odlazak s nastave
prije vremena, glasno prianje, itd. Sve to remeti mir u uionici i odvraa panju sa teme koja se
obrauje, kako uenicima tako i nastavniku.

U knjizi su navedene 3 vrste ponaanja koja najnegativnije utjeu na predavanje i proces
uenja,to su sljedea:
1) nezrelo ponaanje kao to je glasno prianje, vakanje vakae gume tokom
asa, kanjenje i stvaranje drugih nemira;
2) nenamjerno negativno ponaanje kao to je spavanje na asu ili prekidanje asa, pakovanje
knjiga prije kraja asa i nespremnost za nastavu;
3) razna ponaanja kao to su varanje, ispitivanja ta e biti na ispitu? i pokazivanje vee
zainteresovanosti za ocjene nego za uenje.
*Unato ovom negativnom ponaanju,nastavnici se ne usuuju usprotiviti uenicima iz
razloga to ustvari ne znaju na koji nain bi to uradili. Ali efektnije je sprijeiti takvo ponaanje
dok ne postane prihvatljivo nego se poslije suoavati s posljedicama.

Stvaranje konstruktivnog okruenja u uionici

Postoje 4 grupe strategija kako napraviti ovakvo okruenje u uionici:
1) odrediti oekivanja za ponaanje odmah na poetku to se moe uraditi odmah na
prvom asu tako to se uenici upoznaju sa pravilima,planom i programom i oekivanjima
nastavnika. Jako je vano da nastavnik dopusti uenicima da uestvuju u izmjenama i dopunama
pravilnika, npr. nastavnik moe rei da mu jako smeta prianje na asu dok recimo moe
tolerisati ispijanje Coca Cole.
2) smanjivanjem anonimnosti se poboljava privatni odnos s uenicima najbolji
poetak za ovu strategiju je nauiti imena uenika. Tako e se osjeati prisniji s vama a nee
izgledati napadno. Zatim jako je bitno nauiti neto o svakom od njih, kao i nai vremena za
razgovor sa svakim pojedinano.
3) zahtjevati povratnu vezu od uenika da bismo poveali komunikaciju, trebamo
uenike ukljuiti u proces nastave i pitati ih sta bi oni voljeli promijeniti ili dodati u nastavi.
Jedan od uspjenih naina je bio postaviti 2 pitanja uenicima nakon zavrene nastavne jedinice:
ta je najvanije to ste danas nauili? i ta vam je ostalo nejasno iz dananje lekcije?
4) poticati uenike na aktivno uenje postoje razne metode za aktivno uenje, kao to su
formirane grupe za uenje, studiji sluaja, igranje uloga (role-playing) i uenje pisanjem
(writing-to-learn).

Neki savjeti za noenje s problemima u uionici i kako ih sprijeiti (savjeti su za najee
probleme koji se pojavljuju, kao to su prianje i nepanja, nespremnost, kanjenje i neprisustvo
na asovima):
-ako uenici priaju na asu napravite direktan kontakt oima, neprimjetno im se pribliite kako
bi oni bili svjesni da ih ujete i vidite i da ometaju nastavu, postavite im indirektno pitanje ili
ostanite poslije asa razgovarati s njim nasamo o problemu.
- ako su uenici nespremni na asovima i kasne sa rokovima,obavezno im davati zadatke kao to
su domae zadae, eseji ili druge vrste seminarskih radova i upozoriti ih na posljedice ukoliko ne
zavre zadatke na vrijeme.
- u sluaju da uenici kasne na nastavu treba razgovarati s njima i obeati da ete i vi obaviti svoj
dio tako to ete poeti i zavriti tano na vrijeme. Ako se to pokae neuspjeno, onda treba
biljeiti prisustvo (neprisustvo) i nagraditi one koji su uvijek redovni.
- svaki se nastavnik u toku karijere suoi sa uvredljivim i neprijateljski naklonjenim uenicima.
Ako se to desi nastavnik se ne treba usprotiviti niti se raspravljati pred drugim uenicima nego
popriati sa uenikom nasamo i navesti mu, pored stvari koje ne ini dobro i one stvari u kojima
je dobar.

Glavni zakljuci u ovom lanku jeste da nastavnici moraju obraati panju na atmosferu u
uionici i ne smiju dozvoliti da ona zavisi od pojedinaca. Naime ako postoji jedan problematian
uenik u razredu nastavnik ne smije dozvoliti da on diktira ponaanje u uionici. Postoje
strategije prema kojim nastavnik moe da djeluje, a navedene su u tekstu. Nastavnik mora da
bude voa jednog razreda, odnosno da vodi uenike kako u obrazovanju tako i u odgoju. Te
strategije su:
1. odrediti oekivanja za ponaanje odmah na poetku
2. smanjivanjem anonimnosti se poboljava privatni odnos s uenicima
3. zahtjevati povratnu vezu od uenika
4. poticati uenike na aktivno uenje
Takoe su navedeni savjeti kako se ponaati u tano odreenoj situaciji i kako navesti uenika na
pristojnije ponaanjeu okviru nastavnog sata.

Kljuni koncepti (rijei, ideje, odnosi) koje trebamo razumjeti iz ovog lanka su:
Pojam prolematinog pnaanja jedan je od najvanijih u okviru ovog lanka ko i strategije i
prijedlozi kako izbjei ovaj vid ponaanja kod djece i kako se odnositi prema istom. Najvaniji
odnos kod djeteta je odnos sa roditeljima is a uliteljima odnosno nastavnicim, dakle vrlo je vano
kakv e on da bude. Postoje tri vrste onaanja koja najnegativnije utjeu na predavanje i proces
uenja:
1) nezrelo ponaanje kao to je glasno prianje,vakanje vakae gume tokom
asa, kanjenje i stvaranje drugih nemira;
2) nenamjerno negativno ponaanje kao to je spavanje na asu ili prekidanje asa, pakovanje
knjiga prije kraja asa i nespremnost za nastavu;
3) razna ponaanja kao to su varanje, ispitivanja ta e biti na ispitu? i pokazivanje vee
zainteresovanosti za ocjene nego za uenje.
Ovakvo ponaanje je prisutno u gotovo svakom razredu, a nastavnik je prisiljen nositi se s tim,
pa zato mu ne ponuditi odreene izlaze iz takvih situacija.
Glavne pretpostavke ili generalizacije koje ovaj lanak nudi su:
Ovaj lanak nudi tri osnovna tipa ponaanja koja najnegativnije utjeu na predavanje i proces
uenja:
1) nezrelo ponaanje kao to je glasno prianje,vakanje vakae gume tokom
asa, kanjenje i stvaranje drugih nemira;
2) nenamjerno negativno ponaanje kao to je spavanje na asu ili prekidanje asa, pakovanje
knjiga prije kraja asa i nespremnost za nastavu;
3) razna ponaanja kao to su varanje, ispitivanja ta e biti na ispitu? i pokazivanje vee
zainteresovanosti za ocjene nego za uenje.
Pored toga nudi i osnovna rjeenja ovakvog tipa ponaanja:
1. odrediti oekivanja za ponaanje odmah na poetku
2. smanjivanjem anonimnosti se poboljava privatni odnos s uenicima
3. zahtjevati povratnu vezu od uenika
4. poticati uenike na aktivno uenje
Praktine implikacije ovog teksta su te to nudi rjeanja kako izbjei odreene tipove
ponaanja u uionici i radu sa uenicima openito. U tekstu je ponueno par naina ili strategija
kako se nositi sa ovom tipom ponaanja. Tipino problematino ponaanje je vema esta pojava
u kolama, jer nastavnici nemaju odvoljno autoriteta ili motivacije da bi zadrali panju uenika
pa oni sami sebi ureuju nastavni sat. naime nastavnik bi morao da obrati panju na takve
uenike i da pokua na razne naine da ih usmjeri ka nastavi. Ovaj problem se javlja kod sve
veeg broja nastavnika. Studije koje su provedene su pokazale da su uzroci takvog ponaanja
veinom socijalne prirode. Samo nekolicina problematinih uenika moe promijeniti cijelu
klimu uionici. Ovaj lanak pored osnovnih strategija (odrediti oekivanja za ponaanje odmah
na poetku, smanjivanjem anonimnosti se poboljava privatni odnos s uenicima, zahtjevati
povratnu vezu od uenika, poticati uenike na aktivno uenje) nudi i parkonkretnih situacija u
kojima se nastavnik moe nai te kako djelovati u takvim situacijama.


Veza lanka i situacije u BiH:
Glavni je uzrok nedovoljnog znanja i slabih ocjena nedostatak motivacije za uenjem i radom,
zbog ega djeca postaju nezadovoljna, problematina ili ak agrsivna. To je osnovni problem.
Uenici esto ne vide nikakav smisao u uenju. Bolje reeno, ne vide nikakav smisao u nainu i
metodama pouavanja, u koliinama i vrsti gradiva koje moraju nauiti. Mislim da im to ne
moemo zamjeriti jer se kola i oblika nastavnog rada, naroito u BiH, ve desetljeima u osnovi
nije promijenila, a oni su ipak djeca 21. stoljea.
Svaki nastavnik u svom radu susree se sa problematinim uenicim, kako svugdje u svijetu tako
i u BiH. U Bosni je situacija ili problem sa problematinim uenicima veoma uestala pojava, a
mnogi nastavnici ne znaju kako da se nose sa problemom koji imaju. Naime, veliki broj njih ne
obraa panju na problematine uenike u nadi da e sami promijeniti svoje ponaanje.
Meutim, to se vrlo rijetko deava jer problematina djeca nastoje na bilo koji nain skrenuti
panju na sebe, a ignorirajui ih problem postaje jo vei. Ovaj lanak moe uveloko da
pomogne nastavniku da nastoji kontrolisati tu vrstu ponaanja barem do odeene mjere. Nastavni
plan i program u Bosni i Hercegovini nema poseban plan za problematinu djecu ili djcu sa
posebnim potrebama tako da je sve ostavljeno na volju nastavnika. Ali tu je jo jedan problem, a
to je da nastavnici ili ne znaju ta da rade sa istim ili jednostavno ne ele.