Split

SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

DVOJNO DRAVLJANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI S
OSVRTOM NA HRVATSKU

Mentor: Prof.dr.sc. Ante Rozga Student: Ana Budali, univ. bacc. oec.
Broj indeksa: 2100177

Split, rujan 2012.
2

Sadraj

1. Uvod...................................................................................................................................................3
1.1. Problem i predmet istraivanja....................................................................................................3
1.2. Svrha i ciljevi istraivanja............................................................................................................4
1.3. Hipoteze.......................................................................................................................................4
1.4. Metodologija................................................................................................................................4
1.5. Doprinos rada...............................................................................................................................5
1.6. Struktura rada...............................................................................................................................5
2. Dvojno dravljanstvo.............................................................................................................6
2.1. Klasifikacija i pojam.......................................................................................................6
2.2. Dvojno dravljanstvo kroz povijest................................................................................8
2.3. Prednosti i nedostaci dvojnog dravljanstva.................................................................10
2.4. Dvojno dravljanstvo u zemljama Europske unije........................................................11
2.5. Dvojno dravljanstvo u brojkama.................................................................................17
3. Case study Hrvatska BiH..................................................................................................25
3.1. Stjecanje hrvatskog dravljanstva.................................................................................25
3.1.1. Bilateralni ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom
dravljanstvu........................................................................................................................27
3.2. Biraki popisi................................................................................................................30
3.3. Provjeravanje hipoteza..................................................................................................32
3.4. Usporedba politike dvojnog dravljanstva EU sa politikom dvojnog dravljanstva u
Republici Hrvatskoj.............................................................................................................40
4. Prijedlozi i preporuke za buduu politiku dvojnog dravljanstva.........................................43
5. Zakljuak...............................................................................................................................45
6. Literatura...............................................................................................................................48
7. Popis tablica .........................................................................................................................50
8. Popis slika.............................................................................................................................50
9. Popis grafikona.....................................................................................................................50

3

1. Uvod

1.1. Problem istraivanja

Dvojno dravljanstvo, pored opih pravila o dravljanstvu, je u tema rasprave o ukljuivanju
imigranata i emigranata diljem EU. Vano je pitanje hoe li se dravljanstvo percipirati kao
ekskluzivni ugovor izmeu graana i drave ili ne. Tradicionalna praksa meu dravama
lanicama je da dvojno dravljanstvo treba izbjegavati. Unato tome, svjedoci smo porasta
broja drava lanica koje toleriraju dvojno dravljanstvo, tijekom proteklih desetljea. Ovo je
vrlo vaan predmet u politikim raspravama jer je migracija ljudi i pomicanje granica stavilo
na kunju teritorijalnu podudarnost izmeu drava i graana u Europi. Rastua mobilnost za
imigrirajue drave znai suoavanje s novim graanima koji su zainteresirani za politiku
svoje zemlje (zemlje podrijetla svojih roditelja), a za emigrirajue zemlje moe znaiti nain
institucionalizacije transnacionalne veze s njihovim iseljenicima i dijasporom.

Postoji odreena zabrinutost vezana za dvojna dravljanstva treih zemalja, a ne EU graana.
U ovom radu prikazat emo najnovije trendove u politici i percepcije o dvojnom dravljanstvu
izmeu zemalja lanica EU. Prikazat emo i neke kljune imbenike koji stoje iza rastue
tolerancije prema dvojnom dravljanstvu u nekim dravama lanicama i razloge odbijanja u
ostalim lanicama. Naravno, dotaknut emo se i sloenog odnosa izmeu pojma dvojnog
dravljanstva i politikog sudjelovanja izmeu EU graana i dravljana treih zemalja koji
borave u EU.

Postoji dvojba i napetost izmeu politike dvojnog dravljanstva, mobilnosti osoba,
povezanosti drutava i ogranienosti od strane drave. No, dananja realnost je takva da se sve
vei broj graana odluuje za ivot preko granica. Ovaj trend stavlja veliki izazov pred
nositelje ekonomske politike. Jedan od izazova bilo bi toleriranje dvojnog dravljanstva ne
samo po roenju, ve i po procesu natualizacije, to bi bilo svojevrsno priznanje identifikacije
migranata sa obima dravama u kojima ive, matinom i rezidencijalnom dravom, kao
injenice. Starenje stanovnitva i potreba za socijalnim davanjima iz dohotka radnika da bi se
odrale institucije 'drave blagostanja' ipak e natjerati zapadno-europske zemlje na prihvat
migranata.

1.2. Predmet istraivanja

U fokusu ovog istraivanja bit e kategorija dvojnog dravljanstva u makroekonomijama onih
drava lanica koje ga dozvoljavaju. Povui emo paralelu izmeu prakse europskih zemalja i
Republike Hrvatske. Predmet ovog istraivanja je ekonomski utjecaj provoenja politike
dvojnog dravljanstva na ekonomske, demografske i kulturne tijekove u promatranom
gospodarstvu, u ovom sluaju gospodarstvu Republike Hrvatske.

4

1.3. Istraivake hipoteze

U radu se postavljaju sljedee hipoteze:

H0 Dravljani koji uivaju dvojno dravljanstvo u Republici Hrvatskoj u boljoj su
ekonomskoj situaciji od dravljana koji nemaju dva dravljanstva u terminima ekonomskih
davanja i ostalih povlastica i pogodnosti paralela sa BiH;

H1 Dvojni dravljani Republike Hrvatske naturalizirali su se radi socijalnih i ekonomskih
koristi a ne radi sudjelovanja u politikom i ekonomskom ivotu RH, tj. sudjeluju samo u
koristima, ne i u obvezama koje donosi dano dravljanstvo.

H2 Veina dvojnih dravljana u Republici Hrvatskoj su u dobnoj skupini od 45 55 godina.

H3 Trenutni hrvatski zakon o dvojnom dravljanstvu stvara snaniju vezu izmeu dravljana
koji primaju dvojno dravljanstvo i Republike Hrvatske kroz vee obveze i koristi od veze koju
takav dravljanin ima sa svojom matinom zemljom prava kao dvojnih dravljana su vea
od prava koje ostvaruju u matinoj zemlji.

H4 Postoji pozitivan utjecaj stope naturalizacije na kretanje stope nezaposlenosti u
Republici Hrvatskoj poveanje stope naturalizacije rezultira smanjenjem stope
nezaposlenosti u RH.

1.4. Ciljevi istraivanja
Cilj istraivanja je na temelju prikupljenih podataka utvrditi ponaanje dvojnih dravljana
unutar zakonskih okvira Zakona o dvojnom dravljanstvu, utvrditi dobnu strukturu,
ekonomski status te politiki angaman dvojnih dravljana unutar Republike Hrvatske, te
procjena kretanja stope naturalizacije i nezaposlenosti. S obzirom na sve pogodnosti i
povlastice koje pojedincu prua dvojno dravljanstvo ispitat emo i utvrditi trokove ove
politike unutar jednog gospodarstva.
Cilj je provjeriti navedene hipoteze i prihvatiti ih ili odbaciti kao neutemeljene to bi trebalo
dati jasnu podlogu makroekonomskim subjektima prilikom odluivanja o izboru i nainu
provoenja politike dvojnog dravljanstva.

5

1.5 Metode istraivanja
Kako bi doli do postavljenih ciljeva istraivanja te dokazali ili odbacili temeljne hipoteze
potrebno je primijeniti odreene metode, odnosno naine istraivanja. Prilikom izrade ovog
rada biti e koritene neke standardne struno-znanstvene metode istraivanja, kao to su:
- metoda analize metoda kojom se neto objanjava ralanjivanjem sloenih misaonih
tvorevina na njihove jednostavnije dijelove,
- metoda dokazivanja misaoni sadrajni postupak kojim se utvruje istinitost nekih
spoznaja,
- metoda deskripcije postupak opisivanja injenica, procesa i predmeta u prirodi i drutvu i
- komparativna metoda postupak usporeivanja istih ili srodnih injenica, pojava procesa i
odnosa te utvrivanja njihovih slinosti i intenziteta, te njihove razrade deskriptivna
komparativna metoda i kvantitativna metoda
- metoda dedukcije metoda kojom se na temelju opih stavova izvode pojedinani i dolazi
do konkretnih pojedinih zakljuaka,
-metoda indukcije metoda kojom se na temelju pojedinanih injenica dolazi do zakljuka
o opem sudu.

Osim navedenih metoda, koristit e se i tabelarni i grafiki prikazi radi lakeg
uoavanja i objanjavanja izloenih podataka. Osim opih znanstvenih metoda istraivanja u
radu e se koristiti i specifina ekonometrijska metoda - viestruka (multipla) regresija-
sukladno ciljevima i predmetu istraivanja. U istraivanju e se koristiti podatci sa web
stranica Eurostat (slubene stranice europske unije), Dravnog zavoda za statistiku, Dravnog
zavoda za zapoljavanje, te Statistiki ljetopisi Republike Hrvatske za razdoblje od 1990-
2011.

1.5. Doprinos istraivanja
Ovaj rad je usmjeren ka rasvjetljavanju stanja u kategoriji dvojnog dravljanstva. S obzirom
na trend europskog integriranja, pojaan je pozitivan trend rasta dvojnih dravljana u nekim
europskim zemljama. Pomou ovog istraivanja utvrdit emo kakve je prirode angaman
dvojnih dravljana u politikom, ekonomskom i kulturnom ivotu Republike Hrvatske, te
kako se u demografskim i kulturnim kategorijama oituje pojava dvojnog dravljanstva unutar
Republike Hrvatske.

1.6. Struktura diplomskog rada
Rad je podijeljen u sljedee cjeline: u prvoj cjelini se daje na uvid zakonski okvir, opa
pravna i ekonomska praksa u europskim zemljama s kratkim opim osvrtom na pravnu i
ekonomsku praksu u Republici Hrvatskoj. U drugoj cjelini se rad bazira iskljuivo na
podacima iz relacije Hrvatska Bosna i Hercegovina, te se analizom podataka donose
zakljuci vezani za ovu politiku koji bi boljim uvidom u stanje, karakteristike i uzroke
dvojnog dravljanstva mogli biti podloga za makroekonomsko odluivanje.

Posljednje poglavlje je zakljuak diplomskog rada, koji predstavlja zakljuno razmatranje
provedenog istraivanja i koji ujedno ukratko sumira cijeli sadraj.

6

2. Dvojno dravljanstvo
Dravljanstvo je teko zanimanje koje obvezuje graane da imaju svoje miljenje i da stoje
iza njega. Martha Gellhorn
1

Dvojno dravljanstvo, pored opih pravila o dravljanstvu, je u tema rasprave o ukljuivanju
imigranata i emigranata diljem EU. Vano je pitanje hoe li se dravljanstvo percipirati kao
ekskluzivni ugovor izmeu graana i drave ili ne. Tradicionalna praksa meu dravama
lanicama je da dvojno dravljanstvo treba izbjegavati. Unato tome, svjedoci smo porasta
broja drava lanica koje toleriraju dvojno dravljanstvo, tijekom proteklih desetljea. Ovo je
vrlo vaan predmet u politikim raspravama jer je migracija ljudi i pomicanje granica stavilo
na kunju teritorijalnu podudarnost izmeu drava i graana u Europi. Rastua mobilnost za
imigrirajue drave znai suoavanje s novim graanima koji su zainteresirani za politiku
svoje zemlje (zemlje podrijetla svojih roditelja), a za emigrirajue zemlje moe znaiti nain
institucionalizacije transnacionalne veze s njihovim iseljenicima i dijasporom.

Postoji odreena zabrinutost vezana za dvojna dravljanstva treih zemalja, a ne EU graana.
U ovom radu prikazat emo najnovije trendove u politici i percepcije o dvojnom dravljanstvu
izmeu zemalja lanica EU. Prikazat emo i neke kljune imbenike koji stoje iza rastue
tolerancije prema dvojnom dravljanstvu u nekim dravama lanicama i razloge odbijanja u
ostalim lanicama. Naravno, dotaknut emo se i sloenog odnosa izmeu pojma dvojnog
dravljanstva i politikog sudjelovanja izmeu EU graana i dravljana treih zemalja koji
borave u EU.

2.1. Dvojno dravljanstvo, pojam i klasifikacija

Dravljanstvo je veza koja spaja odreenu osobu za odreenu dravu. Sve osobe koje su
vezane za jednu odreenu dravu preko dravljanstva nazivaju se dravljanima (domaim
dravljanima), dok su, dok su ostale osobe stranci.Ureenje dravljanstva, po meunarodnom
pravu, predmet je iskljuive nadlenosti svake pojedine drave (tzv. domaine reserve) i,
prema tome, svaka drava slobodno svojim zakonodavstvom odreuje tko su njeni dravljani.

Dvojno dravljanstvo ili viestruko dravljanstvo je pravni status u posjedu osobe
istovremeno u dvije ili vie drava. Moe biti steen pri roenju, u svezi s naturalizacijom
imigranata u zemlji prebivalita ili s ponovnim stjecanjem dravljanstva stranaca ili etnikih
manjina u njihovim domovinama. Dravljanstvo odreene drave moe se stjecati i na druge
naine, obino priroenjem (naturalizacijom). Naturalizacija je (lat. naturalisatio)
prilagoavanje, primanje u dravljanstvo, ugraanstvo. Stjecanje dravljanstva priroenjem
odnosi se na strance; i u tom sluaju drava dodjeljuje strancu dravljanstvo svojim pravnim
aktom, koji se donosi po njegovoj molbi.

Pojam dvojnog dravljanstva ponekad se pogreno koristi kao sinonim s dvojnom (ili
viestrukom) nacionalnou. Meutim, nacionalnost se odnosi na lanstvo i podvrgavanje
dravnom zakonu i moi, a dravljanstvo se odnosi na pojam kolektivnog samoodreenja,
slobodama i pravima zajamenim lanstvom u politikoj zajednici.
2

1
http://www.bestlongtermcare.org/medicade-medicare/2011/10/21/citizenship-is-a-tough-occupation-which-
obliges-the-citizen-to-make-his-own-informed-opinion-and-stand-by-it-martha-gellhorn/
2
Jones-Correa 2001; Faist 2007
7

Pojam viestrukog dravljanstva se odnosi samo na pravni status u nekoliko drava, a ne
odreuju prava i obveze koje osoba ima u drugoj ili treoj zemlji, gdje trenutno ne boravi.
Neke zemlje ine razliku izmeu dravljanstva koji jedino mogu biti u posjedu stanovnika i
nacionalnosti koje mogu biti u posjedu iseljenika ali bez zadravanja politikih prava.
3

Dravljanstvo po roenju je jedno od najvanijih elemenata dravnih politika koje
novoroenu djecu upisiva kao svoje dravljane po standardnoj klasifikaciji koja ukljuuje
razliku izmeu jus sanguinis ('zakon krvi') i jus suli ('zakon tla'), to se odnosi na
dravljanstva dobivena na temelju podrijetla ili dodijeljene zemlje. U stvarnosti sve zemlje
slijede jus sanguinis. to se tie druge ili tree generacije imigranata roenih u odreenoj
zemlji, oni, u praksi i bez obzira na dravljanstvo svojih roditelja, automatski dobivaju
dravljanstvo jus suli. Naravno, postoje varijacije meu zemljama.

Dravljanstvo po naturalizaciji je druga kljuna komponenta koja ukljuuje relativnu
transparentnost i lakou kojom strani stanovnici mogu postati naturalizirani. Zahtjevi za
naturalizacijom se razlikuju od zemlje do zemlje, ali postoje neke zajednike znaajke, poput
zahtjeva za prebivalitem, broj godina za vrijeme kojih se osoba mora pravno nalaziti u zemlji
prije nego to moe podnijeti zahtjev za dravljanstvno. Ostali zahtjevi ponekad ukljuuju
poznavanje jezika i/ili povijesti zemlje domaina, dovoljan prihod, nepostojanje kriminalnog
dosjea, zakletvu odanosti, itd. Statistika o naturalizaciji esto je pogrena, nejasna i
nesustavno obraena, stoga se postotci prihvaenih i odbijenih zahtjeva, te razlozi odbijanja;
stoga se takvi podaci ne mogu koristiti ne samo za usporedbe meu zemljama, nego ni kao
pouzdani podaci za pojedine zemlje.

Za migrante ili dijasporu dvojno dravljanstvo ima nekoliko znaenja. Originalna putovnica je
simbol lanstva druge drave, razliite od one u kojoj se stanuje. To je jedan od razloga zato
potranja za odricanjem drugog dravljanstva u odnosu na naturalizaciju predstavlja veliku
prepreku za prvu generaciju migranata. Prema Faistu (2007), drugo ili tree dravljanstvo je
vano sredstvo u potrazi za besplatnoj mobilnosti, pristupu poslovima, obrazovanju i
koristima socijalne sigurnosti. No, ono moe biti i zamka. Na primjer, ako je dravljanstvo u
zemlji prebivalita opozvano, recimo zbog kaznenog djela, nositelj dvojnog dravljanstva
moe biti deportiran.

3
Jones-Correa 2001; Baubck et al. 2006a
8

2.2. Opozicija dvojnom dravljanstvu kroz povijest

Iako je pojava dvojnog dravljanstva relativno novijeg datuma, opozicija prema njemu ima
znatno duu tradiciju. Godine 1849., povjesniar George Bancroft, koji je kasnije postao prvi
ameriki veleposlanik u Njemakoj, uzviknuo je provokativno:

ovjeka sa dvije ene treba tolerirati kao i ovjeka sa dvije drave; jer je poligamija
kao stanje dvostruke vjernosti toliko odbojno zdravom razumu da jo nije skovana rije da je
se izrazi.
4

Kasnije je svoja stajalita institucionalizirao u 26 razliitih bilateralih sporazuma poznatijih
pod nazivom 'Bancroft ugovori', koji su predstavljali uinkovitu barijeru dvojnom
dravljanstvu za naturalizirane Amerikance, a koji su i sami masovno migrirali veinom iz
europskih zemalja.

Godine 1930. jaku opoziciju dvojnom dravljanstvu na internacionalnoj razini zajamila je
Liga naroda u svojoj Konvenciji o odreenim pitanjima vezanih za sukob Zakona o
dravljanstvu. Ova konvencija je istaknula svoje stajalite da je u interesu meunarodne
zajednice da svi lanovi trebaju prepoznati potrebu da svaka osoba trba imati samo jedno
dravljanstvo.
5
Ovakvo stajalite prevladava i do perioda iza Drugog svjetskog rata, kad je
Komisija za meunarodno pravo ( Ujedinjenih naroda) 1954. odredila da sve osobe imaju
pravo na posjed samo jednog dravljanstva
6
. Moe se rei da je sam koncept dvojnog
dravljanstva bio vien kao konica nadolazeem formiranju modernog meunarodnog
poretka.

Godine 1963. mnoge europske zemlje otile su korak dalje prema konsolidaciji principa
jedinstvenog dravljanstva kada su potpisale Konvenciju o smanjenju viestrukog
dravljanstva Vijea Europe; saetak u kojem se navodi da:

Konvencija ima za cilj koliko god je mogue smanjiti broj sluajeva viestruke
nacionalnosti. Takoer propisuje pravila za smanjenje sluajeva viestruke nacionalnosti u
sluaju stjecanja novog dravljanstva ili odricanja jedne nacionalnosti, te pravne posljedice
za osobe o kojima je rije, ukljuujui i maloljetne osobe. Ona takoer sadri odredbe o
vojnim obvezama u sluajevima mnogostruke nacionalnosti.
7

Konvencija je potpisana i ratificirana od strane Austrije, Danske, Francuske, Njemake,
Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveke, vedske i Irske, dok su panjolska i Velika
Britanija pristale samo na dio Konvencije koji regulira vojne obveze u sluajevima
viestrukog dravljanstva. Ova Konvencija
8
predstavlja generalni sporazum meu dravama u
svijetu u to vrijeme, odnosno konsenzus da ljudi ne bi trebali imati vie od jednog
dravljanstva. U sluaju odabira dravljanstva kod djece iz binacionalnih brakova, odabirala
se jedna zemlja kojoj bi bili vjerni u cijelosti, da se izbjegne rizik stvaranja podijeljenih
identiteta i lojalnosti, nejasne porezne implikacije, a moda i suprostavljene vojne dunosti.

4
Bancroft,1850:160, citiran u Koslowski, 2000b: 206
5
Liga naroda, 1930.
6
International Law Commission, 1954, citirano u Koslowski,2000b: 207
7
Vijee Europe, 1963.
8
Primjenjuje se samo u dvanaest europskih zemalja, a u tri samo djelomino.
9

Unato velikim naporima Vijea Europe, pitanje dvojnog dravljanstva se nije definitivno
rijeilo.

Marc Morj Howard
9
sa Sveuilita Georgetown (N.Y.) u svojim radovima se dotakao
postupnog nastajanja dvojnog dravljanstva u Europi. Prema europskim statistikama, do
sredine dvadesetog stoljea postojao je vrst tradicionalni europski model obitelji od
suprunika koji su roeni i odrasli u istoj zemlji (esto i u istoj regiji ili istom gradu). No,
situacija se promijenila s vremenom. Naime, nakon Drugog svjetskog rata, inae vrste
granice su postale propusnije, te su ljudi postali sve mobilniji, a Europa sve vie meusobno
povezana i integrirana. Sve vei broj meunarodnih brakova rezultirao je generacijom
binacionalne djece u poslijeratnom razdoblju, koji su dosta vremena i lojalnosti posveivali
obima zemljama svojih roditelja. Unato sporazumima u praksi su se dogaale situacije gdje
su ljudi poeli diskretno odravati oba svoja dravljanstva, bez znanja zemalja. Premda je ve
tada postojala mogunost naturalizacije suprunika u meunarodnim brakovima, postojao je
uvjet odricanja branog partnera od prethodnog dravljanstva. U meuvremenu dolazi do
globalizacije, i samim time se smanjuje vjerojatnost od nastanka rata, pa je politiko
dravljanstvo postalo manje vano od ekonomske participacije. Mnoge su drave liberalizirale
svoja stajalita o dvojnim dravljanstvima koje se sve vie toleriralo i priznavalo.

Dodatni faktori
10
koje Howard navodi u objanjavanju porasta dvojnih dravljanstava
proteklih nekoliko desetljea su:
enski pokreti
11
koji su pomogli u odmaku od stare politike 'patrijahalnog
pripisivanja', kojim su djeca automatski stjecala dravljanstvo svog oca; majino
dravljanstvo je pripisivano samo u sluaju nepoznatog oca.
12

Razvoj novih normi i reima meunarodnih ljudskih prava koji se odnose na pojedince
bez obzira na njihovo dravljanstvo. Meunarodni pritisci na tezu ljudskih prava
stvorili su tolerantniji stav od strane drava prema dvojnom dravljanstvu.
13

Specifine promjene nekih zemalja (Kolumbija, Dominikanska Republika, Ekvador,
Italija, Meksiko i Turska) u namjeri stvaranja lobija na politike zemalja domaina
prema politikama zemalja podrijetla, omoguile su puno dravljanstvo uz mogunost
naturalizacije u nekoj drugoj zemlji.
14

Pod utjecajem ovih faktora i sve veim meunarodnim pritiscima, 1993. godine Vijee
Europe je potpisalo novi protokol koji omoguuje dvojno dravljanstvo u cilju poticanja
jedinstva nacionalnosti unutar iste obitelji. Do 1997., iako Konvencija iz 1963. jo uvijek
nije slubeno ponitena, Vijee Ministara izglasuje Europsku konvenciju o dravljanstvu
koja pojedinim dravama daje slobodu odluivanja hoe li dopustiti dvojno dravljanstvo ili

9
Howard, Marc Morjt (2005.): Variation in Dual Citizenship Policies in the Countries of the EU ; Center for
Migration Studies of New York; IMR Volume 39 Number 3 (Fall 2005):702-704;
10
Uz injenicu da su u drugoj polovici 20. stoljea meunarodna putovanja, komunikacije i odnosi imali
strahovito velik uzlazni trend.
11
Koslowski, 2000b; Hammar, 1985
12
Ova promjena je proirila rasprostranjenost dvojnog dravljanstva u stvarnoj praksi, iako to esto nije bilo
doputeno de jure.
13
Rezultat toga je da su neke zemlje (npr. Njemaka i vicarska) koje su povijesno bile zemlje iz kojih je
emigrirao velik broj ljudi, sad su postale zemlje koje su zaprimile velik broj imigranata upravo zbog mogunosti
ostvarenja dvojnog dravljanstva unutar njihovih pravnih sustava. (Howard, Marc Morjt (2005.))
14
Velika Britanija i panjolska imaju posebne aranmane sa svojim bivim kolonijama, gdje toleriraju dvojno
dravljanstvo; slinu politiku provode i Kanada i Australija koje su izrazito otvorene prema novim imigrantima.
Iznimka je SAD koji zadrava 'klauzulu odricanja' u sluaju naturalizacije. (Howard, Marc Morjt (2005.))
10

ne, te da li zadravaju 'klauzulu odricanja' ili ne. Iako je ovo usvajanje pomoglo ukloniti jednu
od glavnih meunarodnih prepreka dvojnom dravljanstvu u Europi, ono jo uvijek nije
postalo univerzalno prihvaeno i doputeno.

2.3. Prednosti i nedostaci dvojnog dravljanstva

S obzirom na trend rastueg dvojnog dravljanstva i potreba za zajednikom EU
integracijskom politikom, zemlje lanice su suoene sa problemom primanja velikog broja
useljenika bez punog pristupa pravima i odgovornostima. Trend poveanja dvojnog
dravljanstva kao sredstva integracije imigranata dovela je do liberalizacije i deetnizacije
graanskih zakona. Potiu se zemlje na tolerantnije zakone prema dvojnim dravljanima. to
se tie zahtjeva za liberalizaciju, unutar EU najliberalnije su Njemaka, Luksemburg, Finska,
vedska i Nizozemska.
15

Postoji vie prednosti za osobe sa dvojnim dravljanstvom. Naime, takvi graani mogu nositi
putovnice iz obje zemlje. Koristei odgovarajuu vizu u svakoj od zemalja omoguuje
nositelju lake prijei granicu, bez potrebe za duim ekanjem, vizom ili carinskim
komplikacijama. Ako jedna od putovnica pripada nekoj od zemalja Europske Unije, pojedincu
automatski otvara vrata svih ostalih lanica Europske Unije, bez potrebe za vizama ili
zahtjevima prebivalita.

Zemlje direktno ili indirektno rezerviraju radna mjesta za svoje graane i zahtijevaju posebne
radne vize za one koji imigriraju zbog posla i karijere. Zahtjev za radnu vizu bez
dravljanstva moe predstavljati problem, te uspjeh u takvim zahtjevima je jako mal i nije
zajamen. Dvojno dravljanstvo udvostruuje mogunosti da graani rade legalno i u jednoj i
u drugoj zemlji u kojoj posjeduju pravne papire
16
bez birokracije dugoronih radnih viza.

Sigurnosna prednost dvojnog dravljanstva je aktualna tek zadnjih godina, zbog pojaanih
teroristikih aktivnosti u nekim dijelovima svijeta. Putovnica odreene zemlje koja ima jaku
politiku mo i ija ambasada ili veleposlanstvo postoji u drugim zemljama moe biti od
velike vrijednosti ukoliko doe do nepovoljnih situacija u problematinim podruijma. Tu je i
veza sa domovinom, to je bitno za dijasporu kao kolektiv. Neki e graani izabrati ivot i
naturalizaciju u jednoj zemlji, no ne ele u potpunosti prekinuti veze sa zemljama njihovog
podrijetla. Dvojnim dravljanstvom oni obino mogu zadrati svoja prava da u obje zemlje
mogu glasati, posjedovati imovinu i dobiti zdravstvenu skrb drave ako je to primjenjivo.

U nekim zemljama postoje ogranienja vlasnitva na temelju dravljanstva. Na primjer,
drava moe regulirati mogunost posjedovanja stranim dravljanima u svojoj zemlji u blizini
granice ili obale. U tim zemljama, osoba s dvojnim dravljanstvom koja namjerava tamo
ivjeti stalno ili na dio vremena ima ire mogunosti vlasnitva, te im je putovanje iz zemlje u
zemlju lake.

U prolosti, zakoni nekih zemalja branili su dravljanima zadravanje izvornog
dravljanstva
17
svoje domovine. Danas je dvojno dravljanstvo sve vie prihvaeno i

15
Thomas Faist, Jrgen Gerdes, Bielefeld University (2008.): Dual citizenship in an age of mobility
16
Ako je putovnica iz jedne od zemalja EU, tada je trite rada otvoreno i omogueno na teritoriju 25 drava.
17
'Klauzula odricanja' u sluaju naturalizacije (Howard, Marc Morjt (2005.))
11

ratificirano od strane mnogih drava. Nekoliko zemalja su prilagodile svoje zakonske propise
da bi ohrabrile bive graane, njihovu djecu i unuke na zahtjeve za dravljanstvom.

Jedna od najveih prednosti je pristup mirovinskom sustavu. Neke zemlje omoguuju lake
dobivanje dravljanstva kako bi ohrabrili graane drugih zemalja da se umirove kod njih jer
su koje su cjenovno prihvatljivije i pristupanije, kao to je Latinska Amerika. Drave poput
Paname, Belizea i Meksika ele ohrabriti ljude da se tamo nastane. Dok u nekim drugim
sluajevima, kao to je Italija ili Irska, ljudi koji imaju roditelja, djedove ili pradjedove imaju
pravo podnijeti zahtjev za dravljanstvo, to otvara vrata cijele EU za stanovanje i rad.
Nakon to smo utvrdili neke od prednosti koje dvojno dravljanstvo daje, potrebno je
istaknuti i neke mane. Jedna od njih je ograniena pomo u inozemstvu. Naime, svaka zemlja
ima svoj ezakone i pravila koja ureuju kriminalne radnje i izdravanje zakonskih kazni. Ako
dvojni dravljanin poini kazneno djelo, moe biti neizvjesno po kojim e ga se zakonima
kazneno goniti. Zakoni jedne drave mogu smanjiti napore druge da se takvom graaninu
pomogne u inozemstvu. Dok oba dravljanstva vuku odanost njihovih vlada i legislacija,
zemlja u kojoj je dravljanin najee nastanjen ima vea prava i zakonsku brigu.

Dvostruko oporezivanje je mogua pojava ukoliko ne postoji usaglaavanje zakona meu
zemljama. Budui da je svaki dravljanin duan prijavit svoje godinje prihode radi plaanja
poreza, ovisno o trenutnim prevladavajuim zakonima pojedinac moe biti u ekonomskom
gubitku. Ovaj problem moe se rijeiti bilateralnim sporazumima ili definiranjem prava
dvojnih dravljana u zemljama u kojima su rjee nastanjeni.

Posjedovanje dvojnog dravljanstva moe utjecati na veu izloenost politikih nemira ili
vojnih sukoba, mogua ogranienja u dravnoj slubi za zapoljavanje, mogue novaenje u
obje vojske
18
.

2.4. Dvojno dravljanstvo u zemljama Europske Unije

Meu zemljama lanicama, koje imaju svoje specifine socijalne, ekonomske i politike
dinamike koje utjeu prihvat ili odbijanje dvojnog dravljanstva, postoji nekoliko lanica,
poput Velike Britanije, koje nisu pridavale puno panje ovom pitanju unutar svojih politika.
Jedan od naina klasificiranja zemalja lanica moemo nainiti i prema karakteru njihovih
migracija:
Imigracijske zemlje (EU 15; politika dvojnog dravljanstva se odnosi na postojee
rezidente)
Emigracijske zemlje (najvie se odnosi na emigrante i na potporu njihove
naturalizacije u stranim zemljama)
Preklapanja sa kategorijom emigranata (posebno drave Srednje i Istone Europe
ija politika liberalizacije dvojnog dravljanstva ima za cilj odobravanje ili
obnavljanje dravljanstava dijaspori i manjinama koji ive u inozemstvu).

to se imigrantskih zemalja tie, moe se primijetiti znatan priljev imigranata tijekom
posljednjih desetljea, te se trenutne procjene kreu oko 28 milijuna 'ne-dravljana' koji
borave unutar EU; od toga njih 9 milijuna su graani EU-e koji ne ive u svojim matinim

18
Rjeeno meunarodnim sporazumima; vojno sluenje se odvija u samo jednoj zemlji.
12

dravama. Sve drave su prihvatile dvojno dravljanstvo koje proizlazi iz porijekla roditelja
razliitih nacionalnosti ili iz kombinacije jus soli i jus sanguinis. Meutim, deset od 27
lanica EU (6 u EU-15) od imigranata trae da se odreknu prethodnog dravljanstva prilikom
naturalizacije: Austrija, Danska, Estonija, Njemaka, Latvija, Litva, Luksemburg,
Nizozemska, Slovenija i panjolska. U sluajevima Njemake, Nizozemske i panjolske
mnoge su iznimke doputene
19
. Naime, Njemaka ne zahtijeva strogo odricanje prethodnog
dravljanstva prilikom traenja njemakog. Osim Portugala, nekoliko drugih europskih
zemalja e dozvoliti dvojno dravljanstvo na temelju jus sanguinis, ukljuujui Italiju,
panjolsku, Irsku, Grku, Litvu, Poljsku i Luksemburg. Graani iz mnogih zemalja Latinske
Amerike mogu dobiti dravljanstvo iz panjolske nakon samo dvije godine boravka, to
vrijedi i za Portugal.

U nekim dravama lanicama debata o ovom pitanju jo uvijek traje. Najvie se pitanja otvara
oko dvojnog dravljanstva i razine naturalizacije; naime, kljuni argument dvojnog
dravljanstva je da potie naturalizaciju imigranata. Zahtjev za odricanjem prethodnog
dravljanstva moe biti posebno teak za prvu generaciju migranata
20
. Prepreku ini i razina
politike participacije imigranata. Velik broj stranih dravljana bez izbornog prava znai i
demokratski deficit u zemljama lanicama. Ako tolerancija dvojnog dravljanstva vodi viim
razinama naturalizacije imigranata, tada dolazi i do vee politike participacije stranih
dravljana. No, oponenti dvojnog dravljanstva upozoravaju na moguu situaciju 'jedne
osobe, dva glasa', budui da je migrantima omogueno izborno pravo u obje njihove drave u
isto vrijeme. Nadalje, postoji i argument dvostruke odanosti. Zagovornici dvojnog
dravljanstva tvrde da ono alje vaan signal prihvaanja dvojnim dravljanima, te oni
zadravaju svoj drutveni, gospodarski i/ili politiki status u svojim dravama podrijetla
21
.
Meutim, oponenti tvrde da zadravanjem 'izvornog' dravljanstva dolazi do razrijeivanja
lojalnosti i odanosti zemlji prebivalita (novoj zemlji).

Zemlje koje su liberalizirale politiku dvojnog dravljanstva su:
Italija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Portugal
Irska
Slovaka
Francuska
Maarska
Nizozemska

19
Baubck i dr. 2006b;.. Nissen et al 2007
20
Sluaj tuskih manjina u Njemakoj (stergaard-Nielsen 2003b)
21
Kampanja CDU / CSU protiv Njemake vlade - Prijedlozi za doputanje dvojnog dravljanstva za imigrante u
1999 (stergaard-Nielsen 2003b)
13

Graf 1: Udio u ukupnom broju odobrenih dravljanstava glavnih EU zemalja lanica koje
dozvoljavaju dvojno dravljanstvo

Izvor: Eurostat, Statistics in focus; Acquisitions of citizenship on the rise in 2009; Fabio
Sartori
22

Na sljedeim stranicama emo prikazati situaciju u nekim dravama.

U Velikoj Britaniji je politika dvojnog dravljanstva doivjela znaajne reforme u
posljednja dva desetljea. Vlada je usvojila niz mjera za promicanje dravljanstva, ukljuujui
uvoenje nastave za strane dravljane u kolama, kao i brojne politike vezane za razvoj i
provedbu naturalizacije. Godine 2004., u stilu SAD-a, Velika Britanija je uvela obrede
dravljanstva, a od 2005. I ispitivanja jezika i specifinih znanja vezanih za dobivanje
dravljanstva. Ovaj zaokret prema liberalizaciji politike dvojnog dravljanstva i nacionalnosti,
kao i razliite politike inovacije, oznaava pravi pomak u zemlji specifine kolonijalistike
povijesti kao to je Velika Britanija. U novije vrijeme, vlada je najavila proirenje sustava
bodovanja koji se temelji na neemu to se naziva steknuto dravljanstvo . Stjecanje
britanskog dravljanstva sada e imati tri faze (stalni boravak, probno dravljanstvo, te
britansko dravljanstvo), prelazei iz jedne faze u drugu ovisno o stjecanju bodova za razliite
uspjehe na ispitivanjima kao to su jezini ispiti ili aktivno graanstvo u svojim zajednicama.

Jasno je da je imigracijska politika Velike Britanije doivjela velike promjene. Vladini
dunosnici sve su vie okrenuti upravljanju migracijama (iako je u kontekstu gospodarske
recesije i nadolazeim opim izborima uestao izraz kontrole migracija) to je jo jedan
veliki pomak u ovom segmentu politike u odnosu na prola razdoblja. U bivoj kategoriji su
kvalificirani i visoko kvaligicirani radnici i posebno meunarodni studenti, a posljednja
skupina ukljuuje ilegalne migrante koji trae azil.

Velika Britanija je bila na elu reformi politika s obje strane ove jednadbe: razvila je neke od
najaktivnijih politika zapoljavanja za visoko kvalificirani radni kadar migranata, a uvoenje,
ponekad i drastinih, mjera prema traiteljima azila. U tom smislu je Velika Britanija primjer
irenja trenda poveane selektivnosti u migracijskoj politici.

22
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-11-
024
14

U Njemakoj vrijedi zakon o podrijetlu (Jus sanguinis), pa osoba kojoj je majka ili otac
njemaki dravljanin automatski dobiva njemako dravljanstvo roenjem. Ukoliko jedan
roditelj ima drugo, ne - njemako dravljanstvo, dijete moe zadrati oba i ne treba se odrei
niti jednog dravljanstva
23
. Unato pravilu o dvojnom dravljanstvu kojim se propisuje da se
stanovnici moraju odluiti za jedno ili drugo dravljanstvo, postoji niz iznimki koji ipak
omoguuju graanima da zadre prethodno i dobiju i njemako dravljanstvo. Zemlje lanice
EU su pruile mogunost svojim graanima zadravanja originalnog dravljanstva prilikom
zahtjeva za novim, tako da graani EU imaju pravo na dvostruku putovnicu. Prema
statistikim izvjeima njemake dravne slube za dodjeljivanje dravljanstava, vie od
polovice graana koji su 2010. godine dobili njemako dravljanstvo zadralo je i staro i
novo.

Situacija u Italiji je neto drugaija
24
. Pravna nejasnoe je postala osnovni element
razdola u odnosima izmeu imigranata i talijanskog drutva. Prvi zakon o imigraciji datira iz
1986., koji je nakon vie od deset godina nakon 'prekretnice' iz 1974. (godina u kojoj je prvi
put broj dolaznih stranaca premaio broj Talijana koji su emigrirali u inozemstvo). Zakon
943/1986., osim uspostave pristupa mehanizmima trita rada (koja se meutim i dalje ne
provodi efikasno), odobrava jednaku zatitu talijanskih i stranih radnika.

Mjere imigracijske politike u koju spada i politika upravljanja dravljanstvom temelji se na
etiri naela koji definiraju Talijanski model integracije:
Interakcija se temelji na sigurnosti zakon propisuje skup alata usmjerenih na borbu
protiv nepravilne imigracije, provodi protjerivanje, borbu protiv kriminala i trgovine
ljudima, itd.;
Zatita osobnih prava odobrenih ilegalnim migrantima zakon propisuje obvezno
obrazovanje za sve, pa tako i za stranu djecu, bez obzira nja njihov boravak, jami i
zdravstveno osiguranje, te se uvodi boravina dozvola koja se izdaje za potrebe
socijalne zatite kako bi se sprijeila mogunost trgovine ljudima;
Redovni migranti zakon ratificira ista graanska i socijalna prava kao i za talijanske
dravljane, uvodi instituciju boravinog papira
25
(omoguuje se trajno pravo ostanka u
zemlji, koji mogu dobiti svi oni graani koji su postigli barem pet godina boravka na
teritoriju Italije).
Pluralizam i komunikacija zakon potuje kulturne razlike i kroz zatitu jezika i
kulture zemlje podrijetla, dok u isto vrijeme priznaje pravo na pismenost, doputa
djelovanje ne-profitnih organizacija koje pomau u provoenju politike integracije.

Na sjednici Vijea ministara 24. Travnja 2007. usvojio se nacrt zakona iji je najvaniji
aspekt bio sljedei: donoenje novog trogodinjeg sustava utvrivanja ulaznih imigracijskih
kvota zbog radnih obaveza, ponovno uvoenje mogunosti za ulazak u Italiju u potrazi za
poslom po mehanizmu sponzorstva, poveanje trajanja boravine dozvole, modulacija
sankcija koje se odnose na ilegalne boravke, prema ozbiljnosti ponavljanja povrede, te
reforma uloge i funkcioniranja privremenog prihvata u centrima za pritvor.

23
Odredba iz 2000. godine: onaj tko je roen u Njemakoj, a iji roditelji nisu Nijemci, ima pravo na njemako
dravljanstvo ako ispuni odreene uvjete. Ako ta osoba ipak eli zadrati dravljanstvo svojih roditelja, sa 18
godina mora odustati od njemakog. Po ovom modelu, Njemaka dozvoljava pravo na samo jedno dravljanstvo,
ili ono od roditelja ili pak njemako.
24
Valtolina, G. G.: Attitudes and Orientations in Italian Society, in: Fondazione ISMU: The Eight Italian Report
on Migrations 2002 (Milan: pp. 141-161, 2003).
25
Izvorno (tal.):Carta di Soggiorno
15

Francusko zakonodavstvo prati nacionalnost kao kategoriju i razlikuje one koji su roeni u
Francuskoj, one koji su stekli francusko dravljanstvo te one koji su stranci. Nakon popisa
1990. Francuski Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije (INSEE) takoer je
unijela kategoriju imigrant, koja je definirana kao osoba roena u inozemstvu sa stranim
dravljanstvom
26
. Klasifikacija u Francuskoj po podrijetlu dravljanstva:
Francuzi po roenju ukljuuju se i potomci francuskih graana koji su roeni u
Francuskoj ili inozemstvu.
Francuzi po stjecanju dravljanstva ukljuuje osobe koje su stekle dravljanstvo
naturalizacijom nakon preseljenja u Francusku (izjavom ili dr.)
Stranci pojedinci u Francuskoj koji su roeni u inozemstvu, kao i djeca, mlaa od 18
godina, koji su roeni u Francuskoj u imigrantskim obiteljima. Ukljuuje i sve
pojedince roene u Francuskoj koji su odluili ne prihvatiti francusko dravljanstvo
mlae od 18 godina.

Popis stanovnitva iz 1999. je pokazao da novi imigranti ine vei udio u roenim u
inozemstvu populacije u Francuskoj, koja je narasla za 6,8% u odnosu na svoju razinu iz
1982. Alirci, jo uvijek najvea skupina, ine 13,4% (575.740) od imigranata, neto manje
od 14,8% (597.644) iz 1982. Od 1990-tih, naturalizacija je u porastu. Godine 1995., 92 400
ljudi je preuzelo francusko dravljanstvo, ukljuujui 61 884 priroenjem i 30 000 djece
doseljenika. U 2000. je odobreno 150 025 aplikacija. Korijeni tih novih francuskih graana su
u Sjevernoj Africi (48%), Europi (16%), te sub-saharskoj Africi (7,5%), te Turskoj.

Nizozemska je 1985. Godine uvela novi Zakon o dravljanstvu koji je zamijenio
stariji zakon iz 1892. Novi zakon je omoguio pristup dravljanstva druge generacije
potomaka doseljenika. Druga generacija djece doseljenika mogu se odluiti za dravljanstvo
izmeu 18 i 25 godina. Trea generacija (druga roena u Nizozemskoj) automatski prima
nizozemsko dravljanstvo.

Imigranti se mogu naturalizirati nakon pet godina pravnog boravka u Nizozemskoj, odnosno
nakon tri godine ako su u braku sa nizozemskim dravljaninom. Do 2003. Zahtjevi za
naturalizacijom su bili minimalni. Ponositelji zahtjeva su morali pokazati da nisu imali
ozbiljne kaznene evidencije, te su morali testirati svoje znanje nizozemskog jezika na jako
skromnom usmenom ispitu. U ovaj je ispit obino ukljuen i dravni slubenik koji od
kandidata trai da kau svoje ime, mjesto roenja, adresu i godinu imigracije u Nizozemsku.
Vlada vjeruje da je vano imigrantima omoguiti jednaka prava, a dodjela dravljanstva bio je
dobar nain da se to i osigura. Osim toga, vjerovalo se da e naturalizacija ojaati integraciju
imigranata u drutvo.

1980-tih i 1990-tih vlada je organizirala kampanje za poticanje imigranata na dravljanstvno.
Migranti koji nisu naturalizirani imaju nekoliko prava koja su u drugim zemljama obino
rezervirana samo za graane. Od 1985. ne-graanima je doputeno da rade u dravnoj slubi,
osim policije i vojske. Nakon pet godina pravnog boravka, ne-dravljani imaju pravo glasa na
lokalnim izborima.

U sijenju 1992. uvedeno je i dvojno dravljanstvo, to je takoer dovelo do poveanja
naturalizacije. Dvojno dravljanstvo je bilo jako osporavano i sredite burnih rasprava i
debata unutar zemlje. U listopadu 1997. obvezu da se odreknu prethodnog dravljanstva je
ponovno, uzrokojui pad stope naturalizacije sa 10,9% u 1996. na 8,2% u 1998.

26
Preporuka od strane vlade Visokog vijea za integraciju
16

Graf 2: Stopa naturalizacije u Nizozemskoj (1980-2005)

Sartori

Broj dvojnih dravljana je nastavio rasti od 600 000 u 1998. do vie od milijun u 2006.
U skladu sa stroim pristupom prema integraciji doseljenika u cjelini, dobivanje dravljanstva
je postroeno. Dodjela dravljanstva se vie ne gleda kao sredstvo za olakavanje integracije,
nego vie kao nagradu koju treba dati samo onim ljudima koji su se prikazali kao uspjeno
integrirani. Za testiranje razine integracije podnositelja zahtjeva za dravljanstvo, uveden je
formalni test za naturalizaciju 2003. Ovaj test je puno tei od prethodnog usmenog ispita. To
je pisani ispit koji testira poznavanje nizozemskog jezika, te znanje o nizozemskoj kulturi i
drutvu. Uvoenje testa dovelo je do daljnjeg smanjenja stope naturalizacije. U 2005. stopa je
iznosila 3,1%.

17

2.5. Dvojno dravljanstvo u brojkama

Broj ljudi koji potrauju dravljanstvo drave lanice Europske unije bio je 776 000 u 2009.,
to odgovara 11,1% porastu u odnosu na 2008. Glavni doprinos ovog poveanja dolazi iz
Velike Britanije, gdje je broj zahtjeva porstao sa 129 000 (2008.) na 204 000 (2009.).
Nekoliko drugih zemalja lanica EU biljei porast broja traenih dravljanstava izmeu 2008
i 2009. U apsolutnim iznosima, najvee poveanje nakon Velike Britanije, imaju Italija
(5700), Rumunjska (3800), Portugal (3200) i Luksemburg (2800). U nekim sluajevima (kao
to su Luksemburg, Portugal, Rumunjska) poveanje broja aplikacija je posljedica nedavnih
reformi politika dravljanstava u pojedinim zemljama.

Graf 3: Ukupno steena dravljanstva u EU-27 i relativna promjena u usporedbi na prethodnu
godinu

Sartori
27

U odnosu na veliinu rezidentnog stanovnitva, Luksemburg ima odobren najvei broj
zahtjeva za dravljanstvo: 8,1 na 1 000 stanovnika, a slijede Cipar (5,1), Velika Britaniji (3,3)
i vedska (3,2).

27
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-
11-024
18

Tablica 1: Ukupan broj zahtjeva za dravljanstvom u EU 27 (1998-2009)

Sartori
28

28
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-
11-024
19

Graf 4: Stopa naturalizacije (zahtjevi za dravljanstvom na 100 dravljana) u 2009
29

Sartori

Jedan od pokazatelja koji se koristi za mjerenje i koji ima utjeca na nacionalnu politiku
dravljanstva je stopa naturalizacije, odnosno, omjer ukupnog broja odobrenih dravljanstava
i ukupnog broja stranih stanovnika u svakoj zemlji na poetku godine. Zemlja sa najviom
stopom naturalizacije u EU-27 u 2009 bio je Portugal (5,8 po 100 stanovnika), slijedi vedska
(5,3) i Velika Britanija (4,8). Luksemburg je imao stopu naturalizacije ispod prosjeka EU
27, unato tome to je drava lanica EU s najveim brojem zahtjeva po stanovniku.
Kao i u prethodnim godinama, najvei broj graana u EU novih drava lanica u 2009 je bila
sastavljena od graana Maroka (59 700, to odgovara 8% svih odobrenih dravljanstava) i
Turske (51 800 ili 7%). U usporedbi s 2008, broj graana iz Maroka koji su zatraili
dravljanstvo EU zemalja lanica pala je za 6 posto, dok je broj turskih graana porastao za 5
posto. Najvei je udio Marokanaca koji su stekli novo dravljanstvo u Francuskoj (43%),
Italiji (15%) i panjolskoj (11%), dok je najvei udio turskih dravljana koji su stekli nova
dravljanstva u Njemakoj daleko najvei 48%, te Francuskoj 18%.

Graf 5: Glavna prethodna dravljanstva osoba koje su zatraile dravljanstvo EU-27 2009
30

Sartor

29
BG, RO, HR, MK i TR nisu prikazane jer nisu u potpunosti usporedivi podatci o stranom stanovnitvu. Podaci o
inozemnom stanovnitvu nije dostupna za LI
30
Po stotinu stanovnika ISTOG dravljanstva.
20

Tablica 2: Glavna prethodna dravljanstva osoba koje su zatraile dravljanstvo EU 27 i
glavne zemlje lanice koje odobravaju dravljanstvo u 2009.

Sartori

21

Isto istraivanje Eurostata je obojalo sliku dvojnih dravljana kroz prizmu dobi i rodne
pripadnosti. Naime, postoje dvije dobne skupine koje najvie zatrauju dravljanstva zemalja
lanica EU, a to je grupa od 10-14 godina i grupa od 30-34 godine. Ovaj podatak i ne udi
toliko s obzirom na pogodnosti i standard ivljenja koji EU prua mladim ljudima kao veliko
trite rada koje privlai i obrazovanu i manje obrazovanu radnu snagu na ivot i rad.

Gledajui distribuciju dobi u tablici broj 3, moemo primijetiti da je medijan dobi osoba koje
su stekle dravljanstvo u EU neto manji od 32 godine. Najznaajnije iznimke su Estonija, za
koju je poznato da je polovica novih graana bila mlaa od 11,6 godina, te Litva, za koju je
poznato da je polovica novih graana starija od 40,9 godina.

Raspodjela prema spolu osoba koje su stekle dravljanstvo neke drave lanice Europske
Unije takoer je vidljiva u tablici broj 3. Moemo primijetiti da postoji poprilina ravnotea,
uz blagi prevlast ena (52,5%) na razini EU, koji je zanemariv. Ova situacija vrijedi i za
veinu zemalja lanica; broj mukaraca premauje broj ena samo u devet sluajeva. Udio
mukaraca posebno je visok u Bugarskoj (63,6%), Portugalu i Rumunjskoj; dok je udio ena
posebno visok u ekoj (59,4%). Na razini EU - e, ukupna prevlast ena je uglavnom u
dobnoj skupini od 20-34 godine. Ovaj fenomen se moe objasniti kao tzv. 'transfer
nacionalnosti'. Naime, odnosi se na kategoriju ena koje su ule u branu zajednicu sa osobom
koja ve posjeduje dravljanstvo koje su one naknadno zatraile.

22

Tablica 3: Distribucija osoba koje su stekle dravljanstvo EU - 27, EFTA-e i zemalja
kandidatkinja po spolu i dobi u 2009.godini

Sartori

23

***

Postoji dvojba i napetost izmeu politike dvojnog dravljanstva, mobilnosti osoba,
povezanosti drutava i ogranienosti od strane drave. No, dananja realnost je takva da se sve
vei broj graana odluuje za ivot preko granica. Ovaj trend stavlja veliki izazov pred
nositelje ekonomske politike.

Jedan od izazova bilo bi toleriranje dvojnog dravljanstva ne samo po roenju, ve i po
procesu natualizacije, to bi bilo svojevrsno priznanje identifikacije migranata sa obima
dravama u kojima ive, matinom i rezidencijalnom dravom, kao injenice.
Starenje stanovnitva i potreba za socijalnim davanjima iz dohotka radnika da bi se odrale
institucije 'drave blagostanja' ipak e natjerati zapadno-europske zemlje na prihvat
migranata. Na jugu Europe razlikujemo tri tipa migracija:
Zemlje s opadajuim migracijskim potencijalom zbog unutranjeg izjednaavanja
(Grka, panjolska, Italija)
Zemlje s jo uvijek visokim migracijskim potencijalom u procesu demografske
tranzicije (Portugal, Hrvatska, Slovenija, BiH, Crna Gora, Srbija)
Zemlje s izrazito visokim migracijskim potencijalom (Turska).
Ono to je zajedniko Europi i SAD-u jest injenica da je mala privreda glavni izvor novog
zapoljavanja, te da se za raliku od uslunih djelatnosti nove industrije generira radna
potranja iskljuivo za visokokvalificirana radna mjesta. Procjenjuje se da e tradicionalne
manufakturne industrije, upravo tamo gdje je koncentrirana veina migrantske radne snage,
opasti, te e vrlo malo zanimanja izbjei informatiku revoluciju. Ne zaboravimo i rastui
trend prema reduciranju radnog vremena, samo-zapoljavanju, radu kod kue i radu sa
skraenim radnim vremenom. Najvie potekoa u zapoljavanju imat e ene,
niskokvalificirana radna snaga, starija dobna skupina te mladi ljudi koji po prvi put trae
posao. Padat e potranja za niskokvalificiranom radnom snagom u svjetlu tehnolokih
promjena i prestrukturiranja privrede, dok e odreeni broj poslova i dalje biti 'nepoeljan' te
e za njih stranci i dalje biti dobrodoli. Iako je znaajan izvor nove radne snage osiguran
rastuim demografskim potencijalom ve prisutne strane populacije, mogu se oekivati jo
vei pritisci ilegalnih migranata.

U nekim dravama lanicama, procesi naturalizacije su ostali ili su postali restriktivnijima,
dok su se politike dvojnog dravljanstva prema emigrantima postale vie ukljuujue. Ova
asimetrija u voenju politika osigurava nejednak pristup izbornim politikama meu EU
graanima i graanima treih zemalja. Potrebna je jedinstvena politika EU koja e omoguiti
usklaivanje politike dvojnog dravljanstva sa trendovima migracija. Ukoliko se Europski
Parlament odlui za jaanje prekogranine dimenzije u izbornim procedurama, ovo bi mogao
biti jako vaan korak prema liberalizaciji politike dvojnog dravljanstva, te tako olakati
mobilnost sve veeg broja EU migranata. No, prioritet bi trebalo biti osiguravanje politikog
ukljuivanja i zastupanja jo uvijek velikog kolektiva obespravljenih migranata koji borave u
EU.

24

Najnoviji impuls prema razrjeavanju pitanja prihvata ili odbijanja zakona o dvojnom
dravljanstvu odaslala je nizozemska vlada. Naime, vlada je podnijela prijedlog zakona iji je
cilj ograniiti dvojno dravljanstvo meu doseljenicima, ali i poveati ovlasti tako da se lake
mogu oduzimati dravljanstva nizozemskoj dijaspori koja ve ima dravljanstva neke druge
drave. Postroenjem ovog zakona Nizozemska bi se suprostavila globalnom trenu.
Istraivanje iz 2008. Instituta za imigracijsku politiku je pokazalo da skoro polovina svjetskih
zemalja na neki nain tolerira dvojno dravljanstvo. Od europskih drava, Danska je ta koja je
imala jedan od najstroih zakona o dravljanstvu. ak i danska vlada razmatra promjene
istoga.

Korist od liberalizacije ovog zakona je u praktinoj prirodi: naime, sve je tee kontrolirati
dvojno dravljanstvo. U eri globalizacije i sve brih meunarodnih integracija teko je pratiti i
uoiti svekolike migracije i 'mijeanje' naroda. One drave koje imaju velik broj imigranata
korist ovog zakona vide kao odreenu 'sigurnosnu tipku' jer se iseljenici koji ne strahuju od
gubitka originalnog dravljanstva mnogo lake odluuju na proces naturalizacije u novoj
dravi te se mnogo lake integriraju u novo drutvo od onih koji imaju trajni boravak kao
stranci. Danas tolerantne zemlje ele reformirati svoje zakone o dvojnom dravljanstvu i
zaustaviti proces liberalizacije.

Primjer za ovaj fenomen je gospodarska sila EU Njemaka, koja obino daje mogunost
dvojnog dravljanstva graanima europskih zemalja. No, nedavnim je izglasavanjem
njemake vlade prola uredba koja odbija zahtjeve njemake djece iz 'mijeanih' brakova za
zadravanjem dvojnog dravljanstva nakon to navre punoljetnu dob. U Francuskoj se i dalje
tolerira dvojno dravljanstvo, ali dravljani moraju potpisati povelju kojom prihvaaju da 'dok
su na francuskom tlu ne mogu biti privreni drugoj dravi. Meutim, i u liberalnoj Francuskoj
postoji tendencija desniara za potpunim ukidanjem dvojnog dravljanstva. One zemlje iz
kojih imigranti dolaze se ele osigurati da njihovi bivi dravljani ne postanu i bivi patrioti.
Dijaspora je za njih izvor prihoda, politike podrke i slave u siromanim zemljama.

U dananjoj eri velike mobilnosti stanovnitva, sve je vie mogua formalna tolerancija
dvojnog dravljanstva. Meutim, u planiranju dravljanstva i vlada i potencijalni korisnici
ovog zakona moraju biti na oprezu. Iako su pogodnosti za dvojne dravljane velike, postoje i
tekoe koje obuhvaaju veinu. Stroa pravila o pogodnostima i specifikacija obveza prema
jednoj i drugoj dravi mogle bi ublaiti ovaj neprirodni rezultat procesa migracija.

25

3. Case study Hrvatska BIH

Dravljani Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine su vezani neposrednom teritorijalnom
blizinom dviju drava, ali i povijesnom sudbinom koju dijele kroz stoljea. Raspadom bive
Jugoslavije nastale su suverene drave koje su u skladu sa novonastalim slobodama i
neovisnou izgradile svoje ustave. U ovom dijelu rada emo objasniti nastanak i rezultate
bilateralnih sporazuma na temu dvojnog dravljanstva izmeu ovih dviju drava, te projicirati
mogue budue postupke obiju vlada u svjetlu sadanje vanjske politike Republike Hrvatske.

3.1. Stjecanje hrvatskog dravljanstva
Stjecanje hrvatskog dravljanstva, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak je ureeno
Zakonom o hrvatskom dravljanstvu
31
.

Hrvatsko dravljanstvo stjee se:
o podrijetlom;
o roenjem na teritoriju Republike Hrvatske;
o priroenjem (naturalizacijom);
o po osnovi bilateralnih ugovora.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog dravljanstva se podnosi nadlenim institucijama: policijskoj
upravi ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu putem diplomatske misije, to
ovisi o tomu gdje osoba ima prijavljen boravak. Postupak stjecanja provodi Ministarstvo
unutarnjih poslova RH, dok rjeenje o stjecanju hrvatskog dravljanstva donosi ministar
unutarnjih poslova.

Priroenjem (naturalizacijom)
32
stranac moe stei hrvatsko dravljanstvo ako je podnio
zahtjev za primanje u hrvatsko dravljanstvo i ako ispunjava ove kriterije:
o navrio je punoljetnost (18 godina);
o nije mu oduzeta poslovna sposobnost;
o da ivi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom od 8 godina neprekidno od
ponoenja zahtjeva, te da ima odobren status stranca na stalnom boravku;
o da ima otpust iz stranog dravljanstva ili da podnese dokaz da e otpust dobiti ako
bude primljen u hrvatsko dravljanstvo
33
;
o da poznaje hrvatski jezik i latinino pismo, hrvatsku kulturu i ureenje RH, to se
provjerava provjerom znanja s tim da osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati
ove pretpostavke;
o da se iz njegova ponaanja moe zakljuiti da potuje pravni poredak i obiaje u RH.

31
Narodne novine broj: 53/91, 70/91, 28/92, 113/93-Odluka USRH i 4/94.
32
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 8.
33
Strancu koji je podnio zahtjev za primitak uz hrvatsko dravljanstvo, a u trenutku podnoenja zahtjeva nema
otpust iz stranog dravljanstva ili nema dokaz da e otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko dravljanstvo,
moe se izdati zajamenje primitka u hrvatsko dravljanstvo, ako udovoljava ostalim prethodno navedenim
zakonskim pretpostavkama. Zajamenje se izdaje s rokom vaenja od dvije godine.

26

Moe li se uz hrvatsko imati i neko drugo dravljanstvo?

Republika Hrvatska dozvoljava dvojno dravljanstvo, no propisano je naelo iskljuivosti
hrvatskog dravljanstva
34
. To u praksi znai da se dravljanin RH koji posjeduje neko strano
dravljanstvo, pored hrvatskog, pred tijelima dravne vlasti Republike Hrvatske smatra
iskljuivo hrvatskim dravljaninom, te je izjednaen s ostalim graanima i u pogledu prava i
obveza.

Dvojno dravljanstvo se javlja u sluajevima stjecanja dravljanstva privilegiranom
naturalizacijom. Uz stjecanje hrvatskog dravljanstva doputeno je i zadravanje stranog
dravljanstva u sluaju:
o braka sa hrvatskim dravljaninom
35

o iseljenitva, te njegovih potomaka do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi brani
drugovi;
o interesa za Republiku Hrvatsku, tj. posebna vanost primanja pojedinog stranca u
hrvatsko dravljanstvo.

Evidenciju o hrvatskom dravljanstvu vodi matini ured, a osobe se upisuju u evidenciju o
dravljanstvu prema mjestu roenja te osobe. U sredinju evidenciju se upisuju osobe koje
stjeu hrvatsko dravljanstvo na temelju odredaba Zakona, a nemaju prebivalite u Republici
Hrvatskoj. Sredinju evidenciju vodi tijelo nadleno za poslove Ope uprave u Gradu
Zagrebu.
Podaci u evidencijama o dravljanstvu prema lanku 4., stavku 2., odnosno podaci o djeci
stranog dravljanstva ili bez dravljanstva koju su usvojili hrvatski dravljani
36
i lanku 20.,
stavku 2. ; tj. podaci o djeci do navrene 18. godine ivota, usvojeno od stranih dravljana sa
srodnikim uinkom; ovoga zakona su slubena tajna u svrhu zatite privatnosti i interesa
malodobnih osoba.

34
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 2.

36
Takvo se dijete smatra hrvatskim dravljaninom od trenutka roenja.
27

3.1.1. Bilaterarni ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom
dravljanstvu

Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine bio je podloga za Zakon koji je etiri godine
nakon toga stupio na snagu i koji je omoguio da dravljani Bosne i Hercegovine koji ive u
inozemstvu mogu zadrati svoje BiH dravljanstvo zajedno s nekim drugim dravljanstvom
samo pod uvjetom da BiH zakljui bilateralni sporazum o dravljanstvu s tom dravom.
Nakon dugih pregovora optereenih velikim politikim i socijalnim teretom vie od 100.000
osoba s dvojnim BiH i srpskim odnosno hrvatskim dravljanstvom, sklopljeni su bilateralni
sporazumi i sa Srbijom i Hrvatskom.

Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, 29. Oujka 2007. godine u Sarajevu se
potpisao Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom dravljanstvu.
Tim ugovorom obje drave su se suglasile da dravljani Republike Hrvatske i BiH mogu
stjecati dravljanstvo druge ugovorne stranke s tim da dravljanin BiH koji posjeduje ili je
stekao dravljanstvo Republike Hrvatske nee izgubiti dravljanstvo Bosne i Hercegovine niti
e se od njega traiti da podnese zahtjev za prestanak dravljanstva BiH i obratno.

Dvojni dravljanin se smatra iskljuivo dravljaninom one ugovorne stranke na ijem se
dravnom podruju nalazi, te uiva sva prava koja ima i uiva dravljanin ugovorne stranke
na ijem se dravnom podruju nalazi i obvezan je ispunjavati sve dunosti dravljanina te
ugovorne stranke. To podrazumijeva i vojnu obvezu
37
ili drugu obveznu slubu izvrava u
onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalite. U sluaju ve izvrene obveze sluenja
vojnog roka, odnosno civilne slube u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvrenje priznaju i
u ugovornoj stranci drugog dravljanstva. to se tie aktivnog i pasivnog birakog prava, obje
zemlje su se suglasile da e dvojni dravljani ostvarivati u skladu sa unutarnjim
zakonodavstvom ugovornih stranaka
38
.

U treim dravama dvojni dravljani uivaju diplomatsku i konzularnu zatitu one zemlje iju
zatitu zatrai. Prilikom pozitivnog sukoba nadlenosti, prednost e imati drava u kojoj
dvojni dravljanin ima prebivalite, a ukoliko je rije o negativnom sukobu nadlenosti, ona
drava u kojoj dvojni dravljanin ima prebivalite je duna zatititi ga
39
. Repatrijacija se
takoer odvija po pricnipu posljednjeg prebivalita.

Nadlena tijela obiju drava po potrebi razmjenjuju obavijesti koje sadre podatke o dvojnim
dravljanima, sukladno njihovom unutarnjem zakonodavstvu koje se odnosi na zatitu
osobnih podataka.

Ugovor je u ime Republike Hrvatske potpisao tadanji ministar unutarnjih poslova, Ivica
Kirin, a u ime Bosne i Hercegovine Sredoje Novi, ministar civilnih poslova. Iako je Ugovor
sklopljen na neodreeno vrijeme, svaka ga ugovorna stranka moe otkazati pismeni,

37
Vojnom obvezom i obveznom slubom smatraju se sve obveze iz podruja obrane koje se izvravaju u skladu
sa zakonodavstvom ugovornih stranaka.
38
Ugovor o dvojnom dravljanstvu izmeu Republike Hrvatske i BiH, l.6.
39
Ukoliko se dvojni dravljanin upuuje na rad u diplomatsku misiju ili konzulat u jedno od ugovornih stranaka
u svojstvu diplomatskog ili konzularnog predstavnika uiva sva prava, povlastice i imunitete u dravi
primateljici u skladu s odredbama Beke konvencije o diplomatskim odnosima (1961.) i Beke konvencije o
konzularnim odnosima (1963.), kao da nije dravljanin i drave primateljice.
28

diplomatskim putem. U tom bi sluaju prestao vaiti est mjeseci od dana primitka obavijesti
o njegovom otkazivanju
40
.

Dananja situacija vezana za ovaj Ugovor je sljedea: skuptina BiH mora izmijeniti zakon o
dravljanstvu prije 1. sijenja 2013. godine. Naime, potrebno je ukinuti dva lanka zakona,
17. I 39., kojima se dvojno dravljanstvo uvjetuje bilateralnim sporazumima. Budui da do
trenutka zakljuenja ovog rada vlada nije reagirala, potencijalno rjeenje je da Ustavni sud
BiH potvrdi svoju odluku iz 2011. I produlji rok za provedbu za jo est mjeseci. Razlog ovog
roka vrlo je vjerojatan u injenici da je Hrvatska potpisala pretpristupni ugovor za ulazak u
Europsku Uniju, koja trai tonu specifikaciju suverenih okvira pravne drave, a s tim i
pitanje dvojnih dravljana u ne-europskim zemljama. Naime, trai da se dvojni dravljani
odreknu jednog dravljanstva zbog mogue zloporabe jednom kad Hrvatska ue u Europsku
Uniju i kao takva postane punopravna lanica koja svojim graanima prua prava i
mogunosti rada i ivota pod 'europskom zastavom'. Posebno velika averzija europskih
predstavnika pokazala se prema birakom pravu koje dvojni dravljani imaju, a ne dozvoljava
se u Uniji. Nije se ni moglo oekivati da e se takvo pravo odrati s obzirom da ne postoji
nijedan primjer u dugoj europskoj povijesti integracija da su graani ne-europskih drava
glasali o sudbini, zakonima i ostalim pitanjima koji se tiu zemalja lanica EU.

Razlog za odugovlaenje od strane vlade BiH je takoer razumljiv ako se uzme u obzir
injenica da se radi o iznimno osjetljivom politikom i socijalnom pitanju. Procjenjuje se da
bi takva odluka dovela do iseljavanja od 90.000 do 150.000 bosanskih Hrvata u Hrvatsku gdje
imaju prebivalite i na temelju kojeg ostvaruju socijalna davanja daleko vea nego u BiH. To
bi poremetilo demografsku sliku u BiH, ali bi za sobom povuklo i druge probleme puno veih
razmjera (politike i nacionalne netrpeljivosti, socijalne nemire, te oskvrnjeni radni kolektiv u
BiH).

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalitu i boravitu koji je Vlada RH
usvojila znaio bi bolje definiranje pojma prebivalita
41
i boravita
42
; jednostavno govorei,
jedno prebivalite jednu osobnu iskaznicu. Osim stroih uvjeta za dobivanje prebivalita,
uvela bi se i vea kontrola nad prijavama i tee sankcije za one koji se fiktivno prijavljuju.
Naime, kazna za fizike osobe sa sadanjih 70 do 300 kuna poveat e se na iznos od 500 do
3000 kuna, dok e pravne osobe koje pruaju fiktivni smjetaj osobama s lano prijavljenim
prebivalitem plaati kaznu od 3000 do 15.000 kuna. Policija ce dobiti vee ovlasti, pa e se
tako omoguiti da odbiju prijavu prebivalita ako ponositelj ne dokae da se zaista mora
naseliti. Uz to e se morati predoiti cijeli niz dokumenata koji dokazuju njegovu namjeru za
stvarnim preseljenjem
43
. Uz vee ovlasti policija e raditi i temeljitije kontrole sumnjivih
prijava prebivalita
44
. Iako se o tome raspravljalo u parlamentu, i dalje se nee mijenjati
odradba l.1 Zakona o prebivalitu prema kojem svaki dravljanin RH ima pravo prijaviti
prebivalite u RH.

40
Ugovor o dvojnom dravljanstvu izmeu Republike Hrvatske i BiH, l. 12.
41
Prebivalite je mjesto koje je graanin prijavio kao svoje prebivalite s namjerom da u njemu stalno ivi te u
kojem graanin stvarno i ivi.
42
Boravite je mjesto izvan mjesta prebivalita u kojem osoba privremeno boravi radi zaposlenja, kolovanja ili
drugih razloga, a u kojem se nema namjeru trajno naseliti.
43
Potvrda o zaposlenju ili ugovor o radu, potvrda o kolovanju djece ili zaposlenju partnera.
44
Novost u Zakonu je i obveza prijave iseljenja iz RH na vrijeme dulje od godine dana, kao i prijava povratka.
29

Novim Zakonom bi se preciznije utvrivalo prebivalite. Prethodni Zakon nije predviao
mogunost odjave prebivalita osobe bez njezina osobnog zahtjeva, to se u praksi masovno
iskoritavalo
45
. Iako se naoko ini da ova pojava rezultira samo financijskom tetom,
problemi uoeni ovakvim ponaanjem su daleko vei: jedan od najveih je problem
sastavljanja popisa biraa, izdavanja javnih isprava s netonim podacima, nemogunost
pronalaska osoba od strane sudova i drugih dravnih tijela i sl.

Motivi sa hrvatske strane nisu samo u financijskoj utedi, ve i u konanom rjeavanju
malverzacija oko birakih prava koji su evidentni sa svakim odravanjem izbora u Hrvatskoj.
Logino je da e donoenjem ovog Zakona biti i mnogo 'kolateralnih rtava', ali to je cijena
koju je potrebno platiti s obzirom na europski put kojim Hrvatska ide i s obzirom na velik broj
malverzacija koji se odvija vezan za prava koja dvojni dravljani uivaju
46
. Iako su se
Ugovorom o dvojnom dravljanstvu obje drave suglasile o voenju evidencije o dvojnim
dravljanima, ne postoji zajednika evidencija podataka o broju dvojnih dravljana koji imaju
prebivalite u RH. I Ministarstvo unutarnjih poslova RH nije nadleno za voenje evidencije
boravka hrvatskih dravljana u inozemstvu, ve za evidenciju prijavljenog prebivalita u
Republici Hrvatskoj. Oito je da se ova rupa u zakonu elegantno moe zaobii, jer ni
Ugovorom ni Zakonom o dvojnom dravljanstvu u RH nije predvieno evidentiranje ni
nadzor ovih kategorija.

U Republici Hrvatskoj izmeu 1991. i 1992. godine bilo je raseljeno oko 550.000 osoba
47
.
U isto vrijeme, zemlja je primila oko 400.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a od toga je
oko 120.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine (uglavnom hrvatskog porijekla) steklo
hrvatsko dravljanstvo. Na dan 31.12.2011. u Hrvatskoj je, prema podacima UNHCR-a, bilo
513 izbjeglica iz BiH i 2.059 interno raseljenih osoba.

Najveu paniku izazvala je injenica da bi se mogla uvesti mogunost brisanja iz evidencije
prebivalita osobe za koju se nedvojbeno utvrdi da je trajno iselila s podruja Republike
Hrvatske, to bi automatski znailo i gubljenje svih prava koja proizlaze iz prebivalita.
Novim zakonom bi najugroenija kategorija Hrvata bila ona izgnanih Hrvata iz BiH koji su se
stvarno nastanili u RH i koji rade i ostvaruju sva prava u Hrvatskoj, no obnavljaju ratom
razruene domove u BiH, zbog ega moraju izvaditi iskaznice u BiH
48
. No, i tom bi se
problemu doskoilo donoenjem odredbe o nebrisanju prebivalita onih osoba koje su na
privremenom radu ili kolovanju u inozemstvu, ako svoj odlazak uredno prijave, kao ni onih
osoba koje su obuhvaene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im jo
nije obnovljena ili vraena te nisu na drugi nain stambeno zbrinute u Hrvatskoj. Dakle,
postoji jedna skupina dvojnih dravljana koji svojom voljom to ele radi osobnih interesa i
dvojnih prava u obje drave, dok je druga skupina na dvojno dravljanstvo prisiljena zbog
birokracije obiju drava iako bi se rado odrekli jednog od prebivalita.

45
Npr.: Osobe koje nisu imale nikakve veze s prijavljenim prebivalitem (ne stanuju na prijavljenim adresama) i
dalje imaju isprave u kojima je ispisana adresa na kojoj ne stanuju, ali usprkos tome ostvaruju prava koja
proizlaze s osnove prebivalita.
46
Dvostruka biraka prava, zdravstvena zatita, pravo na djeji doplatak, ili prava iz Zakona o obnovi.
47
Podaci UNHCR-a za tranzicijsko razdoblje 1991.-2000.
48
Za aplikaciju zahtjeva za obnovu gospodarskih objekata i domova potrebno je imati dravljanstvo BiH.
30

3.2. Biraki popisi

Popisi biraa su zbirka osobnih podataka o birakom pravu u koji se upisuju svi hrvatski
dravljani s navrenih 18 godina ivota osim onih koji su pravomonom sudskom odlukom
lieni poslovne sposobnosti. Biraki popisi se vode po slubenoj dunosti za svaki grad ili
opinu, a vode ih slube za opu upravu ureda dravne uprave u upanijama i Gradski ured za
opu upravu Grada Zagreba. Upis se temelji na podacima iz evidencije dravljanstva,
evidencije putnih isprava i evidencije prebivalita.

Biraki popisi su uvijek intrigirali i javnost i nadlene institucije jer su jedini javni podatak
koji nam moe bar djelomino pribliiti sliku o broju dvojnih dravljana u RH. Ministarstvo
uprave je objavilo da je u sredinjoj evidenciji registriran 4.504.081 bira
49
, od kojih je s
prebivalitem u Hrvatskoj bilo 4.092.323., a u dijaspori 411.758. Ako ubrojimo u ovaj raun
injenicu da Hrvatska broji 4.290.612. stanovnika
50
, te pretpostavku da je maloljetnih osoba i
osoba sa oduzetom poslovnom sposobnou oko 900.000, maksimalan broj biraa koji ive u
Hrvatskoj trebao bi iznositi najvie 3.39 milijuna
51
.

Ovi podaci upuuju na injenicu da u Hrvatskoj ivi samo 200.000 mlaih od 18 godina, to
nije tono: broj maloljetnika je na popisu stanovnitva iz 2001. godine brojio vie od milijun
osoba do 19 godina. Iako se u Ministarstvu uprave nesrazmjer popisa stanovnitva i biraa
opravdava novom metodom kojom su statistiari radili na ovom popisu, jasno se vidi da je
biraki popis u rasulu, te da je dijaspora oito na birakim popisima u Hrvatskoj, a ne u 11.
izbornoj jedinici, za to je i predviena ista. XII. izborna jedinica broji 405.000 biraa po
birakom popisu. No, broj biraa nije jedina kontroverza koju ova izborna jedinica nosi sa
sobom: njen popis nitko u Hrvatskoj ne moe kontrolirati jer se na njega ulazi ako ste lan
dijaspore i imate hrvatsko dravljanstvo automatizmom, no s njega se izlazi samo ako lana
netko odjavi. Kako nije nuno javljati se ni odjavljivati sa popisa biraa u dijaspori, RH ne
zna kad netko umre, pa se tako velik broj biraa moe djelomino objasniti i tom injenicom.

Upravo neusklaenost evidencije MUP-a RH i Ministarstva uprave, te Ureda za ope uprave
dovela je do problema dvostrukog glasovanja, te se jedino rjeenje vidi u uparivanju podataka
koje se upravo provodi (evidencija prebivalita i evidencija dravljanstva). U Ministarstvu su
uvjereni da e to pridonijeti regularnom glasovanju, uz injenicu da se broj glasakih mjesta u
BiH smanjuje sa tristo na svega etiri - u konzularno - diplomatskim predstavnitvima. Osim
oiglednog rjeavanja velikog politikog problema, smanjit e se i oni financijski koji su
pratitli dvostruko glasovanje, tj. smanjit e se broj birakih mjesta u dijaspori iji troak nije
zanemariv, te e se napokon razrijeiti i urediti pitanje koje povlae nesreeni biraki popisi.

U tablici na sljedeoj stranici je popis svih drava dijaspore sa brojem birakih mjesta, te
ukupnim brojem biraa i brojem biraa koji su izali na izbore.
Kao to je i bilo za oekivati, najvei broj birakih mjesta je u Bosni i Hercegovini (124) koji
broji preko 280.000 upisanih biraa, zatim Njemaka sa 23 mjesta i oko 380.000 upisanih
biraa, te Australija sa 12 birakih mjesta i 5000 upisanih biraa. To su sve zemlje destinacije
velikih migracija iz Hrvatske i BiH, pa su ove brojke pokazatelji velike zajednice emigranata i
njihovih obitelji u inozemstvu.

49
Zakljueni popis biraa za parlamentarne izbore 2007.g.; Dravno izborno povjerenstvo.
50
Posljednji popis stanovnitva RH, Dravni zavod za statistiku; lipanj 2011.
51
Od 21 upanije u njih 8 broj biraa premauje broj stanovnika ( Virovitika, Poeka, Sisaka, Karlovaka,
Lika, Splitsko - dalmatinska, Zadarska i ibenska), te otona podruja i Dalmatinska Zagora.
31

Tablica 4: Popis birakih mjesta i broja biraa po zemljama dijaspore 2007.g.

Izvor: Dravno izborno povjerenstvo, Izbori 2007.
32

3.3. Provjeravanje hipoteza

Hipoteze koje su postavljene u radu emo provjeriti i objasniti njihovu verifikaciju ili
odbacivanje na sljedeim stranicama.

***
H0 Dravljani koji uivaju dvojno dravljanstvo u Republici Hrvatskoj u boljoj su
ekonomskoj situaciji od dravljana koji nemaju dva dravljanstva u terminima ekonomskih
davanja i ostalih povlastica i pogodnosti paralela sa BiH;

H1 Dvojni dravljani Republike Hrvatske naturalizirali su se radi socijalnih i ekonomskih
koristi a ne radi sudjelovanja u politikom i ekonomskom ivotu RH, tj. sudjeluju samo u
koristima, ne i u obvezama koje donosi dano dravljanstvo.

Prve dvije hipoteze, H0 i H1, emo provjeriti kroz postavljeni model. Naime, tablino emo
prikazati socijalne i ekonomske koristi koje imaju dvojni dravljani u usporedbi sa onima koji
imaju samo jedno dravljanstvo. U svrhu jednostavnijeg i lakeg promatranja pretpostavit
emo branu zajednicu 'i sa jedne i sa druge strane'; tj. pretpostavit emo priblino slian
brani par sa strane Republike Hrvatske i brani par sa strane Bosne i Hercegovine, s tim da
brani par iz Hrvatske ima samo jedno dravljanstvo, dok brani par iz Bosne i Hercegovine
posjeduje dva dravljanstva - i hrvatsko i BiH dravljanstvo.

Pretpostavimo i da oba para imaju po dvoje malodobne djece, s tim da su supruge na
porodiljskom dopustu. Samo je jedan lan brane zajednice u radnom odnosu, dok je drugi
nezaposlen pretpostavimo da je to supruga. Neka je najstarije dijete u srednjokolskoj dobi.
U nastavku tablice e biti prikazana prava i ekonomska ostvarenja para iz BiH u dravi
njihovog porijekla tako da moemo odmah usporediti njihove vrijednosti, odnosno eventualni
oportunitetni troak ako se odreknu svog hrvatskog dravljanstva. Promatrat emo njihova
prava kroz prizmu tekuih cijena za 2012. godinu, potroakih koarica za 2012. godinu, te
svih uredbi i Zakona koji su stupili na snagu do 01. lipnja 2012. godine. Podaci prikazani u
tablici su autorska obrada na temelju objavljenih podataka Dravnog zavoda za statistiku
Republike Hrvatske i Federalnog Zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine. Uvait emo i
specifian Zakon o poticanju prodaje stanova koji je na snazi u Republici Hrvatskoj.
Stambeno pitanje je jedno od najvanijih pitanja koje mui mlade parove, pa se njihova korist
moe sagledati i kroz taj aspekt lakeg rjeavanja. Drugi stupac tablice vrijedi i za brani par
koji ima samo jedno dravljanstvo kao i za brani par koji ima dva dravljanstva, jer, kao to
je navedeno u prijanjem poglavlju, pred hrvatskim zakonom dvojni dravljanin uiva ista
prava kao i hrvatski dravljanin.

Ovako formuliran model emo prikazati tabelarno i svakom paru pridruiti njegova prava,
socijalna i ekonomska, koja mu pripadaju zakonom i steenim dravljanstvom. Na stranicama
koje slijede emo pojasniti odnose i iznose prikazane u tablici.

33

Tablica br 5: Model koristi dvojnih i ne - dvojnih dravljana na teritoriju RH
Kategorija prava Hrvatski brani par na teritoriju RH BiH brani par na teritoriju BiH
Pravo na rad* 5.424,00 kn 3.131,04 kn (823,01 BAM)
Pravo na porodiljnu naknadu** 1.663,00 kn 0 - 480,00kn (120BAM)
Djeji doplatak*** 374,00 kn 345,00 kn (92 BAM)
Zakon o poticanju prodaje stanova 100 - 300 po m -
Osnovna potroaka koarica 6.685,00 6067.51475 kn (1600 BAM)
Izvor: Osobna obrada podataka
*Samo jedan brani drug je u radnom odnosu.
*Rodilja nije u radnom odnosu u trenutku poroda.
*** Djeji doplatak za jedno malodobno dijete i jedno novoroeno dijete.

Prva stavka u modelu je prosjena plaa koju smo pretpostavili s obzirom na gospodarska
kretanja u 2012. godini za obje drave. U tablici je vidljivo da bi brani par sa jednim branim
drugom u radnom odnosu na teritoriju Republike Hrvatske u financijski boljoj situaciji zbog
toga to njegova prosjena mjesena plaa za razdoblje 2012. godine iznosi 5.424,00 HRK,
dok bi u relativno istom zanimanju u BiH zaradilo 3.131,04 HRK
52
mjeseno. Budui da smo
radi lakeg objanjenja koristi pretpostavili u modelu da su oni brani drugovi koji su u
radnom odnosu zaposleni na istim zanimanjima, moe se zakljuiti da je u ovom sluaju neto
korist na strani rada na teritoriju RH, tj. dvojni dravljanin e profitirati radom na teritoriju u
RH zbog vie razine prosjene plae za isto zanimanje u 2012.godini.

Nadalje, promatrat emo stavku prava na porodiljnu naknadu, s tim da moramo imati na umu
da se po modelu ovo pravo odnosi na rodilju koja je nezaposlena u trenutku poroda.

S obzirom da je pitanje socijalne zatite, odnosno zatite obitelji sa djecom u nadlenosti
entiteta a ne vlasti u BiH ne postoji propis koji bi na jedinstven nain tretirao prava majki
rodilja. Vlada FBIH je nadlena za donoenje zakonodavnog okvira, a kantoni u Federaciji i
Javni fond za djeju zatitu za njegovu primjenu. No, upravo zbog financijskih
(ne)mogunosti i naina alokacija budetskih sredstava zavisi u kojoj mjeri e se prava majki
porodilja potovati.

Ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva u Bosni i Hercegovini je
potpuno razliito, tako da se ne moe govoriti o jednakom poloaju ena unutar BiH. Isplata
naknada za majke rodilje trenutno je vrlo neujednaena, a u nekim dijelovima drave se uope
ne realizira tako da se slobodno moe rei da postoji diskriminacija ena rodilja na
teritorijalnom principu. Prema federalnom Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite
civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom, propisano je da se rodilji utvruje naknada u
prosjeku od ostvarene plae u periodu od est mjeseci prije poroaja, utvreno po osnovi rasta
plaa na podruju kantona u tom periodu, a prosjek se utvruje propisima kantona. U
pojedinim kantonima nemaju propise kojima je ova oblast regulirana, to znai da rodilje u

52
Prosjean iznos mjesenih plaa u BiH sa ukljuenim dravnim plaama za 2012.g.; Federalni zavod za
statistiku BiH, mjeseno izvjee, lipanj 2012.g.
34

tim kantonima nemaju ni zdravstveno osiguranje, dok je u ostalim kantonima visina naknade
razliita.

Nezaposlene rodilje svoja, zakonom propisana prava u okviru socijalne zatite, ostvaruju
samo u ogranienom obimu u zavisnosti od ekonomske moi pojedinih kantona ili opina.
Naknade su vrlo niske i uglavnom jednokratne. Na ovu problematiku kontinuirano ukazuju
korisnice, nevladine organizacije, pojedinci, parlamentarci a Gender centar FBiH
predstavnicima zakonodavne i izvrne vlasti uputio je Inicijativu za rjeavanje pitanja isplate
naknade plae porodiljama za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva u FBiH. To
objanjava brojke pod ovom kategorijom u tablici koje vrijede za nezaposlenu rodilju u BiH.
Naime, zbog specifine situacije u BiH koja nema jedinstven sustav isplata porodiljnih
naknada, ove brojke variraju od kantona do kantona zbog propisa i mogunosti koje pruaju.
Neki kantoni propisuju nultu mjesenu naknadu, ali zato isplauju jednokratnu naknadu za
porod, dok se u nekim kantonima naknada isplauje u obliku bonova za djeje potreptine ili
ak u naturalnom obliku. Najvelikoduniji kanton je kanton Sarajevo iji propis predvia
isplatu porodiljne naknade od 120 BAM, odnosno 480 HRK mjeseno za prvu godinu po
roenju djeteta.

S obzirom na ove podatke iznijet emo i podatke koji vrijede za RH, a tiu se porodiljnih
naknada
53
. Iz iitavanja i usporedbe Zakona i propisa o rodiljnim naknadama u obje drave
vidljivo je da je Zakon u RH jedinstven i primjenjiv na nacionalnoj razini, za razliku od onog
u BiH. Izdvojit emo samo neka prava i odredbe koje su predviene u spomenutom Zakonu.
Vrsta vremenske i visina novane rodiljne i roditeljske potpore zaposlenog i samozaposlenog
roditelja:
1. Rodiljni dopust:
obvezni: 28 dana prije oekivanog poroda (iznimno 45 dana) te 70 dana poslije poroda
dodatni: od 71. dana do navrenih 6 mjeseci djetetova ivota
naknada plae: delimitirana 100% osnovice za naknadu plae prema propisima o
obveznom zdravstvenom osiguranju, ne nia od 50% proraunske osnovice 1.663,00 kn

2. Roditeljski dopust:
6 mjeseci (180 dana): za 1. i 2. dijete
30 mjeseci (900 dana): za blizance, 3. i svako sljedee dijete naknada plae: za prvih 6
mjeseci ne via od 2.660,80 kn; za preostalo vrijeme 1.663,00 kn.

3. Rad s polovicom punog radnog vremena od 71. dana nakon roenja djeteta (dodatni
rodiljni dopust) pa sve do isteka prava na roditeljski dopust naknada plae: . naknade
utvrene za puno radno vrijeme na ime rodiljne ili roditeljske potpore.

Iz prve je vidljivo da su rodilje u Republici Hrvatskoj pod znatno boljom zatitom i imaju
vea socijalna prava i vie naknade od onih u BiH. Osim velikog minusa zakonodavstva BiH
koji nije predvidio jedinstvene propise za sve kantone, pa se rodilje nalaze u boljoj ili u loijoj
situaciji ovisno o teritorijalnoj pripadnosti, ne samo od rodilja u Hrvatskoj nego i meu
sobom su zakonskim propustima napravljene velike razlike.

53
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN br. 85/08, 110/08 i 34/11), Zakon o obveznom
zdravstvenom osiguranju (NN br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12
Odluka Ustavnog suda RH br:U-I-425/2009 i dr. od 19. srpnja 2012. godine).

35

Budui da je modelom zadano da je rodilja nezaposlena, po hrvatskim zakonima bi dobivala
mjeseno 1663,00 HRK kroz jednogodinje razdoblje po roenju djeteta. Uz ovo pravo na
naknadu predviena su i gore navedena prava vezana za jednokratne isplate ovisno o broju
djece i natalitetnoj politici, vrsti zaposlenja, odgodi povratka na radno mjesto, te brojnim
drugim kojima se hrvatska drava pokazala kao socijalno osvjetena pravna tvorevina koja
titi svoje rodilje bolje od BiH. Po ovoj stavci je vidljivo da je neto korist definitivno na strani
para koji ivi i djeluje na teritoriju Republike Hrvatske.

Jedan od fenomena koji je zabiljeen u praksi, a koji nije naodmet spomenuti je taj da se
rodiljna naknada u Hrvatskoj moe dobiti i samom prijavom prebivalita zadnje tromjeseje,
tj. zadnja tri mjeseca trudnoe, te se kroz prava koja proizlaze iz dvojnog dravljanstva moe
ostvariti i pravo na porodiljnu naknadu iako rodilja ili njen brani drug ne sudjeluju na tritu
rada u RH. Drugim rijeima, postoji zakonska rupa kojom je omogueno nepoznatom broju
dvojnih dravljana da se prijave i rode dijete na teritoriju Republike Hrvatske, a vrate se u
Bosnu i Hercegovinu poslije poroda djeteta, te po toj osnovi uivaju ekonomska prava
sljedeu godinu. Brojka ovakvih sluajeva je nepoznata i ovakav troak koji obvezuje dravni
proraun je, stoga, teko izraunati. Pravilnom evidencijom ili samom izmjenom ove toke
propisa bi se iskljuila mogunost daljnjeg iskoritavanja ovog zakonskog propusta.

Svota djejeg doplatka koja pripada roditelju ovisi o cenzusnoj grupi u koju spada ovisno o
visini dohotka po lanu kuanstva, a iznosi redom
54
:
ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno ne prelazi 543,14 kn,
doplatak se odreuje u svoti od 299,34 kn;
ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno prelazi 543,14 kn, a ne
prelazi 1119,53 kn, doplatak se odreuje u svoti od 249,45 kn;
ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno prelazi 1119,53 kn, a ne
prelazi 1663,00 kn, doplatak se odreuje u svoti od 199,56 kn;
za dijete bez oba roditelja ili za dijete ija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog
prebivalita ili potpuno nesposobni za samostalan ivot i rad ili ako im je oduzeta
poslovna sposobnost, pripadajua svota doplatka, odreena prema utvrenom cenzusu,
poveava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn);
za dijete s oteenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% veoj svoti
od pripadajue svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn);
za dijete bez jednog roditelja ili za dijete iji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog
prebivalita ili potpuno nesposoban za samostalan ivot i rad ili ako mu je oduzeta
poslovna sposobnost, pripadajua svota doplatka, odreena prema utvrenom cenzusu,
poveava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn);
za korisnike koji pravo ostvaruju prema lanku 34. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi
374,18 kn;
za korisnike koji ostvaruju pravo prema lanku 22. Zakona o doplatku za djecu (za
djecu s teim oteenjem zdravlja) svota doplatka iznosi 831,50 kn;! Za djecu s teim
oteenjem zdravlja pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu
prihoda koji kuanstvo korisnika ostvaruje
korisniku uz ostvareni doplatak pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za 3. i 4.
dijete (pronatalitetni dodatak).

54
Zakon o doplatku za djecu.
36

Ako uzmemo da i djeji doplatak u BiH varira od kantona do kantona, te da je najvei mogui
iznos u samo jednom kantonu i iznosi 345,00 HRK (92 BAM) i to samo kroz period od est
mjeseci po roenju djeteta, moemo s lakoom zakljuiti da se i po ovoj stavci ostvaruje neto
korist na strani branog para koji djeluje na teritoriju Republike Hrvatske. Najvei minus na
koji se apelira ve due vrijeme po pitanju rodiljnih naknada u BiH je njihova nejedinstvenost
i neprimjenjivost zbog velikih ekonomskih razlika i mogunosti kantonskih vlasti za isplatom
istih. Jedino rjeenje koje bi rasteretilo i hrvatski proraun na koji su se 'zakaili' oni dvojni
dravljani koji po ovom pitanju imaju vee koristi u Hrvatskoj su hitno normativno ureenje
ovog pitanja, tako da sve rodilje u BiH imaju jednak tretman i pravo na porodiljnu naknadu,
kao i ostala pripadajua prava, s tim da se posebnu panju treba posvetiti politici poveanja
nataliteta, kao to je to primjer u hrvatskom zakonodavstvu. Do dananjeg datuma BiH je
predloila uspostavljanje Fonda za djeju zatitu s reguliranim nainom prikupljanja
sredstava. Uz uspostavljanje Fonda najavljene su i izmene Zakona o osnovama socijalne
zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom.
Kako bi pomogla dijelu graana koji ele kupiti stan, ali i sektoru graditeljstva, Vlada je
poetkom 2010.godine Hrvatskom saboru predloila Zakon o poticanju prodaje stanova. Tim
se Zakonom u svrhu poticanja prodaje stanova radi prevladavanja nepovoljnog stanja u
stanogradnji do 31. prosinca 2011.godine ureuje odobravanje zajmova te sklapanje i praenje
provedbe ugovora o zajmu koji se iz dravnih sredstava daje prilikom kupovine stana. (od
100 - 300 po kvadratnom metru stana ovisno o cijeni kvadratnog metra). Na takav nain
drava omoguuje graevinarima (izvoaima) da sa dobivenim sredstvima od prodaje
stanova zaponu novi ciklus izgradnje, zaposle svoje kapacitete i na taj nain sauvaju brojna
radna mjesta. Ovakvi poticaji nisu uvedeni u BiH, stoga je neto korist direktno na strani
branog para koji ivi i djeluje na teritoriju RH.

Ovim pojednostavljenim modelom se pokazalo da postoje odreene ekonomske i socijalne
koristi koje proizlaze iz dravljanstva, a koja dvojni dravljani koriste zbog situacije u svojoj
matinoj dravi kako bi profitirali. Hipoteza broj 0 se prihvaa jer su dvojni dravljani doista
u boljoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji. Naime, oni uivaju prava u obje drave, a ive u
dravi koja im omoguuje 'jeftiniji' ivot, to je vidljivo po niim stopama poreza u njihovoj
matinoj zemlji BiH
55
, te visinom osnovne potroake koarice u zadnjoj stavci tablice.

Za oekivati je da se zbog koristi koju mogu ostvariti temeljem dobivenog dravljanstva novi
dravljani naturaliziraju, te sudjeluju koristima koje im dvojno dravljanstvo prua. Hipotezu
broj 1 koja to tvrdi ne moemo sa sigurnou ni odbaciti niti prihvatiti jer ne postoji dokaz
kojim moemo neporecivo rei da li su se dvojni dravljani naturalizirali samo radi uivanja u
koristima, a ne i u obvezama koje im hrvatsko dravljanstvo prua. Stoga se moe samo
spekulirati o broju sluajeva koji potvruje ovu tvrdnju.

55
Porez na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj iznosi 25%, a u Bosni i Hercegovini 17%.
37

* * *
Hipoteze H2 i H4 su provjeravane kod nadlenog ministarstva i upravnih institucija RH
Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda za ope upravne poslove u Zagrebu.

H2 Veina dvojnih dravljana u Republici Hrvatskoj su u dobnoj skupini od 45 55 godina.

H4 Postoji pozitivan utjecaj stope naturalizacije na kretanje stope nezaposlenosti u
Republici Hrvatskoj poveanje stope naturalizacije rezultira smanjenjem stope
nezaposlenosti u RH.

U kontaktu sa lokalnom Policijskom upravom Makarska, Ured za strance i dravljanstvo,
dolo se do spoznaje da su podaci o dravljanstvu, ak i oni openiti pokazatelji poput stope
naturalizacije, slubena tajna i da se ne smiju izdavati na zahtjev, te da je potrebna naredba
vieg tijela unutar Ministarstva unutarnjih poslova za nabavom istih. Iako je logino da su
podaci privatnih osoba slubena tajna, openiti pokazatelji poput stope naturalizacije ili broja
predanih zahtjeva za dravljanstvom i stopa poveanja ili smanjenja bi trebali biti dostupni
javnosti kao i ostali podaci i pokazatelji koji se tiu pitanja koje oslikavaju Republiku
Hrvatsku.

U kontaktu sa voditeljem Gradskog ureda za opu upravu, Kreimirem Ladiiem, dobila sam
odgovor da su oni zaista zadueni za voenje drutvenog knjigovodstva, ali da se za podatke o
dvojnim dravljanima ipak obratim Ministarstvu unutarnjih poslova. Na upit o podacima
dobila sam i odgovor u obliku elektronske pote od strane Voditeljice Odjela za upravno
pravne poslove, Natae Bramberger u kojem mi je pojasnila da se evidencija dvojnih
dravljana kao takva ne vodi, te da ona osoba koja posjeduje hrvatsko dravljanstvo pred
zakonom, u statistikama i na demografskoj slici Hrvatske iskljuivo dravljanin Republike
Hrvatske.

Slika br. 1: Prepiska e maila primljene pote; Odgovor na upit o podacima vezanih za
evidenciju dvojnih dravljana

Izvor: Privatan raun elektronike pote autora (Gmail)

38

U brojnim telefonskim kontaktima sa Ministarstvom unutarnjih poslova, tonije, Odjelom za
javnost i Odjelom za strance, autor je upuen da poalje mail sa svojom zamolbom na Odjel
za javnost, te na koji e biti odgovoreno u najkraem moguem roku. Meutim, to se nije
dogodilo, tako da se Ministarstvo po ovom pitanju nije oitovalo do zakljuivanja ovog rada.

Slika br. 2 : Prepiska e maila - upit poslan Odjelu za javnost pri Ministarstvu unutarnjih
poslova, vezan za evidenciju dvojnih dravljana

Izvor: Privatan raun elektronike pote autora (Gmail)

Uzimajui u obzir ove dvije injenice, navedene dvije hipoteze nisu u mogunosti biti
provjerene radi nedostatka potrebnih podataka ija se evidencija ne vodi. U ranijem
poglavlju
56
se spominje razmjena obavijesti i informacija izmeu dviju zemalja potpisnica
bilateralnog ugovora na temelju unutarnjih zakonodavstava tih drava. No, nije se predvidilo
uvoenje evidencije koja razdvaja kategoriju dvojnog dravljanina od 'obinog' dravljana.
Takvom bi se evidencijom mogla lake ustanoviti prava demografska slika Hrvatske, te
samim time i bolje kreirati socijalno gospodarsku strategiju za budunost. Stoga hipoteza
broj 2 je u potpunosti neprovjerljiva, jer na nacionalnoj razini ne postoji takva kategorizacija
ni takvo specificirano drutveno knjigovodstvo koje bi omoguilo provjeru. Podaci o stopi
naturalizacije nesumnjivo postoje, jer se samim brojem predanih i rjeenih zahtjeva o
stjecanju dravljanstva moe izraunati ista. Meutim, do zakljuenja ovog rada autor nije bio
u stanju doi do istih, to onemoguuje verifikaciju ili odbacivanje hipoteze broj 4.

56
3.1.1. Bilaterarni ugovor izmeu RH i BiH o dvojnim dravljanima. (str. 26 29).
39

* * *

Hipotezu broj 3 je ve djelomino elaborirana kroz prouavanje i usporedbu Zakona o
dravljanstvu i bilateralnog Ugovora Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom
dravljanstvu
57
.

H3 Trenutni hrvatski zakon o dvojnom dravljanstvu stvara snaniju vezu izmeu dravljana
koji primaju dvojno dravljanstvo i Republike Hrvatske kroz vee obveze i koristi od veze koju
takav dravljanin ima sa svojom matinom zemljom prava kao dvojnih dravljana su vea
od prava koje ostvaruju u matinoj zemlji.

Naime, Zakon i pripadajui bilateralni sporazumi izjednauju dravljanina Republike
Hrvatske koji je dravljanstvo stekao roenjem, u daljnjem tekstu 'originalni dravljanin', sa
dvojnim dravljaninom Republike Hrvatske koji je dravljanstvo stekao naturalizacijom, u
daljnjem tekstu 'dvojni dravljanin'. To znai jednaka prava i obveze za jednog i drugog
dravljanina u Republici Hrvatskoj, s tim da nema preklapanja obveza, no preklapanja prava i
koritenje takvih rupa u zakonu su mogua zbog nesreenih propisa i nedoreenosti Zakona o
dravljanstvu Republike Hrvatske.

to se tie obaveza kojim RH 'vee' dvojne dravljane, moe se rei da su puno manje od
prava koje prua. Naime, jedine obaveze su vojna obaveza, koja moe biti priznata ukoliko je
izvrena u onoj drugoj dravi, te obaveza plaanja poreza ako i samo ako je dvojni dravljanin
u radnom odnosu na teritoriju Republike Hrvatske. Na tom polju RH je definitivno stroa
prema svojim 'originalnim' dravljanima, te se moe rei da stvara snaniju vezu putem
obaveza sa svojim 'originalnim' dravljanima u usporedbi sa onom koju stvara sa dvojnim
dravljanima.

Prava koja RH omoguuje, socijalna i ekonomska, svojim dravljanima, 'originalnim' i
dvojnim su brojna. Izuzet emo iz socijalnog konteksta ljudska prava, prava na kolektivno
pregovaranje, pravo na organiziranje i ostala za koja se moe pretpostaviti da vrijede i u
jednoj i u drugoj dravi, te da su opa i neograniena. Ostaju nam prava socijalne sigurnosti,
pravo na mirovinu, pravo na zdravstvenu zatitu, pravo na rodiljnu naknadu i brojni poticaji
na nacionalnoj
58
i lokalnoj razini.

Kao to je i prikazano u modelu kojim smo pojanjavali hipoteze H0 i H1, dvojnim
dravljanima porijeklom iz Bosne i Hercegovine se 'isplati' biti hrvatskim dravljaninom zbog
specifine ekonomske i socijalne situacije u BiH koja svojim graanima prua puno manje od
one koja je omoguena hrvatskim dravljanima na njihovom teritoriju. Iako su Zakonom o
dravljanstvu i vezanim bilateralnim ugovorom i dravljani RH i dvojni dravljani porijeklom
iz BiH izjednaeni pravima i obvezama, slijedom trenutne situacije u gospodarstvu BiH, moe
se slobodno rei da prava koja dvojni dravljani ostvaruju u RH su vea od onih koje
ostvaruju kao 'originalni' dravljani u matinoj zemlji.

57
Str. 26 26 29.
58
Poticaji iz Zakona o obnovi i Zakona o poticanju prodaje stanova.
40

3.4. Usporedba politike dvojnog dravljanstva EU sa politikom dvojnog
dravljanstva u Hrvatskoj

Izmeu zemalja lanica EU raste razina tolerancije prema dvojnom dravljanstvu
59
. Ovaj
trend suprotstavlja tradicionalnu opoziciju prema dvojnom dravljanstvu meu europskim
dravama. Strasbourkom konvencijom iz 1963. na temu smanjenja sluajeva viestrukog
dravljanstva i vojnih obveza u sluaju istog odraava konsenzus meu dravama prema
kojem graani ne bi trebali drati vie od jednog dravljanstva. To je ukljuivalo vie opih
argumenata o eskluzivnosti nacionalnog identiteta i lanstva i jo mnogo drugih praktinih
pitanja o sukobljenim pravima i obvezama u obje zemlje dvojnog dravljanina. No, s pojavom
sve veeg broja onih graana koji ive izvan njihovih zemalja pravog podrijetla i sve veeg
broja djece iz multi-nacionalnih brakova, taj je konsenzus bio pred izazovom koji se sve tee
podnosi s obzirom da se radi o jako osjetljivom socijalnom pitanju.
Rast broja dvojnih dravljana je stimuliran od strane dva dogaaja: poveanja legitimiranja
pojedinanih prava u ljudska prava konvencije uz dodatak nacionalnom dravljanstvu, te
ravnopravnost spolova u dravljanstvu; to znai da se udanim enama dodjeljuje
dravljanstvo koje mogu prenijeti na svoju djecu
60
. Slijedom ovih dogaaja moe se rei da je
Europska Konvencija o dravljanstvu (1997.) neutralna na temu dvojnog dravljanstva
61
.
U sreditu rasprava o naturalizaciji i dvojnom dravljanstvu je politika participacija. Kako se
prilagoditi sustavu demokratskog zastupanja u zemljama poveane mobilnosti? Ovo
predstavlja velik izazov za nacionalne i europske politike voe. Dvojno dravljanstvo
gledano kroz prizmu dvojnih politikih prava nije jednako pozdravljeno od svih politikih
aktera. Dvojna nacionalnost doista ne mora dovesti automatski do dvojnog dravljanstva jer
nemaju svi iseljenici odobrena glasaka prava iz dijaspore. Odredbe za vanjsko glasovanje
moraju se shvatiti iz povijesnog i politikog konteksta zemlje podrijetla, te interesa i same
politike jaine emigriranog stanovnitva. Kao primjer moemo navesti Tursku i Maroko, iji
su graani koji ive u EU brojano jaki kao i neke manje zemlje lanice Unije.
Iako jo uvijek nesuglasna po pitanju nekih pitanja vezano za ovu politiku, Europska Unija je
ostavila 'odrijeene ruke' svim zemljama lanicama da osmisle zakone ovog tipa po svojim
eljama, ali samo do jedne razine i to one koja ne dira u integritet i pravne okvire nje kao
integracije. to bi znailo da se preklapanje u politikom smislu nastoji izbjei vezanjem za
pravilo 'jedan graanin jedan glas', te ono vrijedi za one dravljane ija su oba dravljanstva
'u Europskoj Uniji' , tj. ako su i matina drava i nova drava lanice Europske Unije. U
sluaju kad dravljanin ima dravljanstvo neke tree, ne europske drave, ovisi samo o
zakonodavstvu njegove matine drave hoe li on kao korisnik dravljanstva europske zemlje
polagati i prava koja proizlaze iz njegovog matinog dravljanstva u njegovoj matinoj
zemlji. U praksi se privremeno zamrzavaju njegova socijalna prava sve dok ne boravi na
teritoriju matine zemlje, dok se politiko pravo glasovanja razlikuje od drave do drave.
No, to nema veliku teinu za EU, jer se politika takvih drava ne suprotstavlja sa njenim
politikama. Jedini problem moe imati ono stanovnitvo koje je ostalo prebivati u matinoj

59
Baubck sur 2006a;. Faist 2007
60
de-Hart i kombi-Oers 2006.
61
Hailbronner 2006.
41

zemlji ukoliko se interesi dvojnih dravljana koje ne borave vie u tim dravama kose sa
njihovima, pa nastaje politiki problem.
Iako jo uvijek nije jedinstvena zbog velikog broja zemalja lanica sa vrlo razliitim
situacijama koje se ne mogu svesti pod zajedniki nazivnik kad je u pitanju ovaj zakon,
Europska Unija ima u vidu da je apsolutan prioritet to prije rjeavanje ovog problema uslijed
ulaska novih zemalja u ovu europsku integraciju. Najavom da e Hrvatska ui u Europsku
Uniju sredinom 2012. godine ubrzali su se procesi prilagoavanja, te su se poela rjeavati i
pitanja vezana za susjedne odnose Republike Hrvatske. U vie navrata, kao to je bilo i
spomenuto u ranijim poglavljima, urgiralo se na ubrzanje procesa donoenja Zakona o
iskljuivosti dravljanstva na podruju Federacije Bosne i Hercegovine.
Zbog poprilino komplicirane situacije jo uvijek se nije nalo kvalitetno rjeenje koje bi
zadovoljilo sve tri strane Bosnu i Hercegovinu, Republiku Hrvatsku i Europsku Uniju.
Jedan od uvjeta za pristupanjem bilo je i jasno specificiranje pojma hrvatskog dravljanina,
to je u paniku bacilo tisue onih koji su izbjegli tijekom rata u druge drave. Naime,
gubljenjem prava na hrvatsko dravljanstvo mnogi bi se mogli nai u nepogodnoj situaciji
zbog velike razlike u socijalnim pravima izmeu ove dvije drave. Meutim, rjeavanje ovog
pitanja ima rok do kraja 2012.godine.
Hrvatsko se zakonodavstvo pobrinulo za promjenu zakona o prebivalitu, jednog od vanijih
koji su zadavali probleme i koji su nejasnim i nedovoljno specificiranim objanjenjima
omoguili razne malverzacije. Prilikom izmjena pazilo se da se ispotuju temeljna ljudska
prava koje hrvatskim graanima garantira Ustav Republike Hrvatske. Naime, lankom 32.
Ustava propisano je da se svatko tko se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo
slobodno kretati i birati boravite. Nadalje, Ustav doputa da ima pravo i u bilo koje doba
napustiti teritorij drave te se naseliti trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti
u domovinu. Pravo kretanja na teritoriju RH, pravo ulaska i izlaska sa teritorija se moe
iznimno ograniiti zakonom, ali samo ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili
zdravlja, prava i sloboda drugih.
Iako je Ustavni sud na temelju ove odredbe 2000. godine
62
ukinuo dijelove zakona o
prebivalitu koje se prilikom prijave prebivalita traio svojevrsni dokaz prebivanja, tj. dokaz
o osiguranom stalnom stanovanju i zaposlenju. Razlog tome bila je ocjena kako se takvim
traenjem dokumenata zadire u Ustavom zajamenu slobodu kretanja. Ova odredba je
osigurala da se bez evidencije i stvarnog razloga mnoga prebivalita lano upisuju na teritoriju
Republike Hrvatske zbog izvlaenja koristi i prava koja proizlaze iz dvojnog dravljanstva.
Na ovom mjestu, poeljno je detaljnije promotriti odluku Ustavnog suda, koji u spomenutoj
odluci pie: Naime, iz osporavane odredbe proizlazi da graanin koji u nekom mjestu nema
osigurano stalno stanovanje, ne moe u tom mjestu prijaviti prebivalite, dakle ne moe
slobodno birati svoje prebivalite, to dalje znai da se ne moe slobodno kretati.
Tono je da se ustavno pravo kretanja moe ograniiti ako je to nuno radi zatite pravnog
poretka ili zdravlja, prava i sloboda drugih, kako je to odreeno u lanku 32. stavku 2.
Ustava.

62
NN (00/01)
42

Meutim, ne moe se zakljuiti da bi injenica neosiguranog stalnog stanovanja u mjestu u
kojem graanin eli prijaviti prebivalite mogla ugroziti pravni poredak, zdravlje, prava i
slobode drugih, barem ne u toj mjeri da bi se graaninu u takvoj situaciji trebala uskratiti
prijava prebivalita, odnosno da bi uskrata takve prijave predstavljala zatitu navedenih
dobara od graanina koji u mjestu u kojem eli prijaviti prebivalite nema osigurano stalno
stanovanje. Prema tome, Sud ne nalazi ustavnu osnovu za ograniavanje biranja prebivalita
na nain da se to uvjetuje osiguranim stalnim stanovanjem, bez obzira to je notorno da
graanin u mjestu u kojem eli stalno ivjeti mora negdje i stanovati.
Ako uzmemo u obzir situaciju koja se danas dogaa u hrvatskoj praksi gdje ne voenje
adekvatne evidencije omoguuje mnogim dvojnim dravljanima da se prijavljuju bez ikakva
nadzora u onim opinama i gradovima ije politike im donose najvie materijalnih koristi,
moe se sa sigurnou rei da je pravni poredak u Hrvatskoj itekako ugroen. Masovno
iskoritavanje iji se materijalni okviri u potpunosti ne mogu odrediti i ije posljedice stvaraju
velik pritisak na proraun se oituje, izmeu ostalog, u sve veim izdacima prorauna u
stavkama socijalnih davanja, dok je nezanemariv i efekt socijalnih i politikih nemira. Oito
je da je potrebna hitna regulacija instituta prebivalita, kao i potreba za akcijama i
administracijom koja e, nakon to to zakonska regulativa omogui, 'proistiti' te popise.
Potrebno je onima koji su socijalno najugroeniji, ukljuujui i one hrvatske dravljane koji
ive u Bosni i Hercegovini, pomoi socijalnim davanjima prilagoenima realnim
mogunostima drave. Osim materijalnih, mogue je pravnim institucijama i kanalima pruiti
adekvatnu socijalnu podrku i pomo za one najugroenije. S druge strane medalje su oni koji
bi koritenjem dvojnog dravljanstva izbjegli izvravanje sudskih i ostalih kazni, kao to je
vie puta bio sluaj u hrvatskom pravosuu, gdje su se oni koji su se suoili sa pravosudnim
tubama odluili za okrilje dravljanstva one drave koja im prua najvee utoite. Jo jedan
bitan povod za oprez od strane zakonodavstva bila bi kategorija imunijih dravljana koja
svoje dravljanstvo koristi da bi se fiktivno prikazala prisutnim na onom teritoriju koji
propisuje manje poreze na imovinu, kapitalnu dobit i profit. Iako dravljanstvom i
prebivalitem vezani u jednoj dravi, njima je pravno omogueno raditi i porezno biti priznati
u drugoj dravi, to je nedopustivo jer se time stvara teta onom proraunu iji porez se
izbjegava platiti.
Na koncu se moe zakljuiti da zakonodavstvo Europske Unije i Republike Hrvatske tei
istom cilju specifikaciji pojma, prava i obveza dvojnog dravljanina, te pravilnim pravnim
definiranjem njegovog mjesta i znaenja u drutvu. Ostaje za vidjeti koliko e restriktivan ili
fleksibilan takav zakon biti.

43

4. Prijedlozi i preporuke za buduu politiku dvojnog dravljanstva

Dvije susjedne drave, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, su kroz povijest bile usko
vezane slinim sudbinama; dijele iskustva iz brojnih ratova, politikih prekrojavanja granica i
, to je najvanije, socijalnih i demografskih preklapanja tijekom godina koji e jednim
dijelom uvijek vezati ova dva naroda. Meutim, prikazanim modelom u ovom radu je vidljivo
da je jedna strana nagodbe temeljene bilateralnim sporazumom u definitivnom plusu i to
nautrb druge strane, RH. Gospodarski problemi i recesija koji su zatekli obje drave su
dodatno produbljeni velikim strukturnim i regionalnim razlikama.

Dvojno dravljanstvo kao izlaz iz loije ivotne situacije u bolju vide mnogi iji se ivotni
standard u BiH iz dana u dan snizuje. Ovakva reakcija je normalna i ljudska, jer sva ljudska
bia tee za boljim ivotom, to moe dovesti do nenamjernog uzrokovanja domino efekta
negativnih promjena u obje zemlje.

Naime, opredjeljenjem veeg broja dvojnih dravljana za samo hrvatskim dravljanstvom
moe u poetku biti snaan udarac za mirovinski, zdravstveni i sustav socijalne skrbi, a tako i
za trite rada ukoliko je struktura radne snage sa dvojnim dravljanstvom takva da
produbljuje probleme u radnom sektoru RH. Dok se ovakvim scenarijem predviaju puno
vei problemi BiH, ija e se demografska slika bespovratno promijeniti ukoliko doe do
ovakve pojave, to bi naruilo i njihov radni kolektiv (uzmemo li u pretpostavku da e se
trajno preseliti samo radno aktivno stanovnitvo radi boljih uvjeta u RH), a samim time bi se
poljuljao i itav mirovinski sustav koji poiva na leima tog kolektiva. Takve velike promjene
bi samo dovele do dubljih problema unutar gospodarstva BiH koje bi bilo jako teko za
rijeiti.

Pribliavanjem Republike Hrvatske Europskoj Uniji i njenim usklaivanjem sa europskim
zakonodavstvom nije teko predvidjeti da se era bezglavog dvojnog dravljanstva i nesreenih
propisa po tom pitanju blii kraju. Iako postoji mogunost da dvojno dravljanstvo kao pojam
opstane u hrvatskom zakonodavstvu, bilo bi naivno pomisliti da e se zadrati u formi u kojoj
se nalazi trenutno. Za oekivati je da e se dvojno dravljanstvo i prava koja su njime
odreena pomno redefinirati i postaviti tako da se graani ne europske zemlje nee moi
mijeati u politiki ivot, tada ve lanice Europske Unije, Republike Hrvatske.

U pregovorima sa Europskom Unijom kao konaan rok je naglaen 01 sijenja 2013. g. za
konanim definiranjem pitanja dvojnih dravljana. Naime, od BiH i RH se oekuje da se
utvrdi toan broj dravljana koji uivaju ovo pravo i temeljem kojeg e se od njih moi traiti
da se opredijele za jedno ili drugo dravljanstvo. Ostaje pitanje hoe li se naknadno, na
nacionalnoj razini, nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju moi odrediti ponovna dodjela
prava bivim dvojnim dravljanima. No, to je vrlo malo vjerojatno.

Sama Europska Unija smatra da bi prioritet trebao biti osiguranje politikog ukljuivanja i
zastupanja jo uvijek obespravljenih migranata koji ive u EU, to bi moglo predvidjeti trend
masovnog iseljavanja dravljana BiH u RH bez obzira koje dravljanstvo posjeduju.
Odreene politike struje unutar EU smatraju da bi se olakanim procesom naturalizacije, te
izjednaavanjem dravljanstva dobivenog roenjem i onog dobivenog naturalizacijom
omoguio imigrantima osjeaj pripadanja i matinoj dravi i dravi u koju su emigrirali, to bi
olakalo i politiku i socijalnu infiltraciju imigranata u drutvo.
44

Preporuka za politiku dvojnog dravljanstva Republike Hrvatske bila bi tonija specifikacija
pojma dvojnog dravljanina, te bolja evidencija onih koji uivaju dvojno dravljanstvo i bilo
koje pravo koje proizlazi iz njega. To bi znailo uparivanje podataka policijskih i upravnih
slubi obiju drava, te suradnju vie sektora unutar samih drava pojedinano da bi se
sprijeilo eventualno dvostruko koritenje i zlouporaba prava steenih dvojnim
dravljanstvom.

Jedna takva centralna baza podataka sa svim potrebnim pokazateljima i kategorijama mogla
bi pomoi nadlenim institucijama da se precizno i vizionarski skroji prava gospodarska i
socio ekonomska strategija koja bi pomogla smanjivanju regionalnih razlika i socijalnog
jaza izmeu prosperitetnih dijelova unutar zemalja, ali i smanjenje razlika meu samim
zemljama. Ovakvim bi se potezom lake informiralo i drutvo, te popratne strukture
gospodarstva koje bi mogle pomoi u rjeavanju problema koji navode na zlouporabu
dvojnog dravljanstva u Republici Hrvatskoj. Povezivanjem trita rada, sveuilita i jedinica
nadlene uprave bi se moglo preventivno djelovati ka smanjivanju mogunosti zloporabe
dvojnog dravljanstva, ali bi se i samim djelovanjem odaslao signal ureenog drutva koje,
iako ne tolerira malverzacije, ima sluha za socijalna pitanja koja vuku ovakvi problemi.

Kao punopravna lanica Europske Unije, Hrvatska bi mogla doprinijeti brem rjeavanju
ovog pitanja, lobirajui za pomo pri rjeavanju svoje specifine situacije sa zemljama bive
Jugoslavije, osobito situacije koju ima sa Bosnom i Hercegovinom. Tako bi se zakotrljao
kamen rjeavanja pitanja dvojnog dravljanstva i unutar same Europske Unije, za koji smo
vidjeli u ranijim poglavljima da je jo uvijek nesreeno i nezgodno rijeeno u mnogim
dravama lanicama.

Osim uparivanja podataka i preciznog evidentiranja, edukacija i 'originalnih' i dvojnih
dravljana bi pomogla pri stvaranju opeg mentaliteta vanosti iskljuivo jednog
dravljanstva. Iskljuila bi se mogunost dvostrukog imanja socijalnih i politikih prava koje
je, kao to je na primjeru vieno, uzrokovalo loiji poloaj dravljana one drave koja doputa
postojanje dvojnih dravljana i koja prava svojih 'originalnih' dravljana izjednauje sa onima
koje imaju dvojni dravljani.

No, tvorci vlasti bi trebali biti na oprezu radei ovakve preinake u Zakonu da ne bi upali u
zamku 'slijepog jahaa', te tako od imigranata koji ive i rade na teritoriju njihove drave
nepravedno uinili graane drugog reda. Iako se zalaem za preciznu distinkciju prava onih
koji imaju dva dravljanstva od onih koji ga nemaju, u vidu moramo imati i socijalni i
psiholoki efekt koji bi ovakav zakon mogao napraviti unutar imigrantske zajednice. Mogue
je izbjei socijalne i politike nemire uslijed tekih rezova po temelju dravljanstva samo
ukoliko se ipak ostavi prostora za odreene slobode unutar novoizabrane drave, kao to su
mogunost slobodnog rada i socijalna prava ako i samo ako se koriste u jednoj dravi.
Dravljanstvo matine drave ne mora biti izbrisano niti negirano, ali bi se prava proizala iz
njega trebala 'zamrznuti' i ne koristiti sve dok se ne dogodi stvarna repatrijacija njegovog
matinog dravljanina.

45

5. Zakljuak

U radu je prikazan pojam dvojnog dravljanstva, razliite podjele, te naine stjecanja
dravljanstva, ali i stav koji je ovo osjetljivo pitanje stvaralo kroz politiku povijest. U svjetlu
prolog stoljea koje je obiljeeno brojnim migracijama, kako svjetskim, tako i regionalnim,
moe se rei da je pitanje dvojnog dravljanstva pomalo i zapostavljeno u kontekstu
definiranja rjeenja istoga, jer se pojava veih migracija biljei jo oko Prvog svjetskog rata,
ako izuzmemo specifian primjer Sjedinjenih Amerikih Drava.

Europska Unija kao jedna od najveih, najprosperitetnijih i brzorastuih integracija na svijetu
je posluila kao primjer za poblie elaboriranje ovog pitanja. Unato ogromnom birokratskom
aparatu i velikom politikom angamanu na svim poljima zajednikih politika, EU se jo nije
uspjela usuglasiti sa pitanjem da li dozvoljava dvojno dravljanstvo ili ne. Razlog tome lei
djelomino i u tome to se oduvijek ciljalo i na superiorno graanstvo europsko graanstvo
koje bi, iako poprilino androgeno, omoguilo jedinstveno predstavljanje europskih
dravljana u svijetu. Problem uvoenju ovog tipa graanstva umjesto dravljanstva lei u
gubitku nacionalnog identiteta pojedinca, kojeg se rijetki tako olako odriu iz raznih razloga.
Razumljivo je da se jedna tako velika tvorevina poput Europske Unije ne moe pojedinano
baviti pitanjem dvojnog dravljanstva unutar svake pojedine zemlje, pa je rjeavanje ovog
pitanja ostavljeno nacionalnim vlastima na dnevni red. Problem se opet pojavljuje u obliku
vrlo razliitih povijesnih pozadina, a i gospodarskih i politikih potreba i mogunosti koje su
rezultirale vrlo razliitim politikama meu samim zemljama lanicama.

Dok se neke lanice jo uvijek vjeto odupiru sve veem trendu prihvaanja pojma dvojnih
dravljana kao normalne pojave u, demografski, sve starijoj Europi, druge su se okrenule
liberalizaciji svojih zakona o dvojnom dravljanstvu, ne samo zbog povijesnih imbenika,
nego i iz potrebe za rjeavanjem problema sve veeg broja imigranata na njihovim
teritorijima. Korist od liberalizacije ovog zakona, kao to je naglaeno i u prvom dijelu ovog
rada, je u praktinoj prirodi: naime, sve je tee kontrolirati dvojno dravljanstvo. U eri
globalizacije i sve brih meunarodnih integracija teko je pratiti i uoiti svekolike migracije i
'mijeanje' naroda. Jedan od najboljih naina za kontrolom i evidencijom, a moe se slobodno
rei i manipuliranjem ponaanja imigranata prema eljama i potrebama njihove 'nove drave'
je naturalizacija. One drave koje imaju velik broj imigranata korist ovog zakona vide kao
odreenu 'sigurnosnu tipku' jer se iseljenici koji ne strahuju od gubitka originalnog
dravljanstva mnogo lake odluuju na proces naturalizacije u novoj dravi te se mnogo lake
integriraju u novo drutvo od onih koji imaju trajni boravak kao stranci. Danas tolerantne
zemlje ele reformirati svoje zakone o dvojnom dravljanstvu i zaustaviti proces
liberalizacije. Razlog tome moe biti u preliberalnim zakonima o dvojnom dravljanstvu, ali
ne zaboravimo da se otpor ovoj liberalizaciji pojavio upravo u vrijeme svjetske gospodarske
krize koja je poveala postojee probleme u EU, ali i produbila razlike izmeu bogatih
zemalja EU i onih siromanijih, ne europskih drava.

Najvee pitanje je kri li dvojno dravljanstvo temeljne stupove modernog drutva naela
demokratskog upravljanja legimitiranog lanstva i upravljanja, tj. pravila ''jedna osoba, jedan
glas''. U principu, dvojni dravljanin ima pravo glasa u dvije zemlje , to na prvi pogled kri
demokratska naela. No, preklapanja dravljanstva vode za sobom i razliite nacionalne vlasti
ije djelovanje nije isto, te je mogue ogranienje mogunosti glasovanja na temelju
46

pripadnosti dravi vie politike strukture. Zato se predlae uvoenje zajednikog politikog
tijela koje e ureivati i nadzirati dravljane ove kategorije u njihovim pravima i obvezama.

U drugom dijelu rada je obraen case study Hrvatska BiH kojim se htjelo izvidjeti stanje i
situacija izmeu susjednih zemalja, od kojih jedna sigurno kroi europskim putem. Iako i
sama u brojnim problemima, Hrvatska se pokazala kao zemlja vieg stupnja blagostanja u
odnosu na Bosnu i Hercegovinu, to daje razlog dvojnim dravljanima za iskoritavanjem
svih prava koja su im omoguena Zakonom i popratnim meunarodnim sporazumima. Osim
koritenja socijalnih prava koji im omoguuje ekonomsku korist, najopasnija moogunost
koju dvojni dravljani imaju je pravo dvostrukog glasovanja koje koriste iako ne ive na
teritoriju RH. Time kroje sudbinu onih koji su zahvaeni politikama izabranih vlada, a koji ne
mogu svojim brojem na izborima utjecati na demokratske rezultate izbora.

* * *

Oslanjajui se na objavljene podatke i rezultate istraivanja Dravnog Zavoda za statistiku
Republike Hrvatske i Federalnog Zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine, te pripadajuim
Zakonima i bilateralnim ugovorima dolo se do spoznaje da ipak postoji neto korist na strani
dvojnih dravljana prilikom koritenja prava na teritoriju Republike Hrvatske. Zbog
nedostatka podataka i nepostojanja evidencije kategorije dvojnih dravljana, nemogue je u
potpunosti i sa sigurnou ustvrditi potpune okvire i karakteristike ovog fenomena. No, sa
sigurnou e se moe rei da postoji odreeni kolektiv koji iskoritava rupe u zakonu, te
svoja prava upranjava na teritoriju RH. S obzirom na dob Hrvatske kao neovisne drave,
moemo samo spekulirati koliki je broj takvih dravljana koji se nakupio tokom dvadeset
godina nezavisnosti, te kolika je neto korist koju su ti dravljani 'povukli' u svoju korist i na
tetu poreznih obveznika RH. Iako se neke hipoteze u radu nisu mogle provjeriti zbog
nedostatka podataka i strune evidencije, mogue je u blioj budunosti pomaknuti se s mrtve
toke po tom pitanju jer se usklaivanjem s regulativama i zakonima Europske Unije predvia
i tona specifikacija ove kategorije dravljana.

Iako zvui otro i socijalno teko prihvatljivo, miljenja sam da se dvojno dravljanstvo treba
ukinuti, jer u dananjem vremenu ne postoji u iskrenim patriotskim terminima s kojim je
nekad postojalo. Previe je spekulanata u potrazi za socijalnim i ekonomskim neto koristima
koje bi se mogle povui iz zajamenog dravljanstva. To stvara velik teret 'novoj dravi'
dravljana ukoliko se ovaj ne aktivira u radnom ivotu nove drave. Osim financijskog troka
koji je nemal, u demografskom smislu velik problem moe predstavljati eventualno
naruavanje demografske ravnotee u onim dravama u kojima postoji suficit mladih radno
sposobnih ljudi, to za sobom povlai i veu konkurenciju na tritu rada, zatim smanjenje
naknada za rad i na kraju krajeva ivotnog standarda uslijed toga. Ovakva situacija, meutim,
mogla bi pogodovati onim dravama koje demografski stare, tj. onim dravama koje imaju
suficit starijeg stanovnitva, te kojima je potrebna svjea mlada radna snaga.

Postoje mnoga pitanja i mnoge 'to ako' situacije kad se doe do toke prihvaanja ili
odbacivanja dvojnog dravljanstva unutar jednog pravnog sustava. Iako trokovno puno
skuplja solucija, individualan pristup u imigracijskoj politici pojedine drave bi takoer
mogao dati dobre rezultate. Naime, mogue je po individualno skrojenoj putanji
infiltracijskog procesa imigranta u novu dravu savjetovati i usmjeriti nove dravljane ka
najboljoj soluciji za njih same, ali i za njihovu novu dravu. Budui da se imigranti razlikuju
na temelju religije, kulture, obrazovne i politike pozadine drava iz koje dolaze, ova se
zamisao moe initi preambiciozna za administrativne slubenike u nadlenim sektorima. No,
47

ne ini li se sistem tzv. 'alumnija'
63
kao realno rjeenje koje i ne bi bilo tako skupo za dravni
proraun, ali bi bilo daleko efikasnije od slijepog tampanja novih papira i ostavljanja novih
dravljana na milost i nemilost novog okruenja u kojem se sami moraju snai i uklopiti? Tzv.
alumniji ili, laiki reeno, starosjedioci imigrantskog kolektiva u novoj dravi bi bili od velike
pomoi upravo radi svog iskustva i specifinih znanja vezanih za svoje matine zemlje (od
kulturolokih i socijalnih razlika izmeu dvije zemlje do razlika u odnosu prema radu,
pravnom poretku, pravima i obvezama koje dolaze kao imperativ prilikom uzimanja novog
dravljanstva). Ovim bi se kanalom puno bre odvijao proces naturalizacije, ali bi i svojom
kvalitetom bio iznad onog koji se odvijao po sistemu generalnog pristupa.

Sami trokovi postavljanja ovako zamiljene administracije ne bi trebali znaiti velik uteg za
novu dravu ukoliko se dio administracije aktivira kao volonterska zajednica ili kao
svojevrsna neprofitna udruga na odreeno vremensko razdoblje. U tom periodu bi se
angairanjem oko 'novih' imigranata i educiranjem o novom dravno pravnom,
ekonomskom i socijalnom poretku kvalitetnije i efikasnije pripremilo imigrante na ivot i rad,
ali i eventualan prihvat (ukoliko se zakon o dvojnom dravljanstvu ipak ne bi promijenio)
novog dravljanstva sa puno veim potovanjem i razumijevanjem znaenja i teine istog.
Gledajui sa stajalita netom imigriranih osoba, sami ok promjene drave ublait e
'mentorstvo' prilikom procesa prilagodbe, ali i odreena razina pouzdanja i sigurnosti koji e
takva vrsta administracija pruiti svojim korisnicima.

Bolja sprega i komunikacija drave i administracije koja prihvaa nove dravljane bi u
svakom sluaju sigurno urodila plodom i rezultirala 'raanjem' boljih i odanijih dravljana.
Takav kolektiv koji 'ulazi' u drutvo educiran i svjestan povjerenja koje mu je dano
odobravanjem dravljanstva donijet e vie probitka za sebe osobno, ali i za svoju novu
dravu na ijem je tlu odluio potraiti svoju sreu.

63
Stariji lan neke organizacije, obrazovne institucije.
48

6. Literatura

1. Baubck, R., B. Perchinig and W. Sievers, Eds. (2007). Citizenship policies in
the new Europe. Amsterdam, Amsterdam University Press.

2. Barsov, A. (2006).'Czech citizenship legislation between past and future'. In R.
Baubck, B. Perchinig and W. Sievers, Citizenship policies in the new Europe. Amsterdam,
Amsterdam University Press: 163--184.

3. Baubock, Rainer & Helbling, Marc (2011.) : Which indicators are most useful for
comparing citizenship policies?; European University Institute, Florence; Robert Schuman
Centre for Advanced Studies; EUI Working Paper RSCAS 2011/54

4. Culic, Irina (2009.): Dual citizenship policies in Central and Eastern Europe;
Working papers in Romanian Minority Studies; Nr.15.

5. DeVortez, Don J. (2006.): The Economics of Citizenship: A common Intellectual
Ground for Social Scientists?; IZA Discussion Paper No. 2392; RIIM, Simon Fraser
University and IZA Bonn.

6. Ebeke, Christian (2011.): Does the dual citizenship recognition determine the level
and the utilization of international remittances? Cross- Country Evidence; Clermont
Universit, Universit d'Auvergne, CNRS, UMR 6587, CERDI, F-63009 Clermont Fd.

7. Eurostat (2007). Statistical portrait of the European Union 2008. Luxembourg,
Office for Official Publications of the European Communities.

8. Faist, Thomas (2001.): Dual Citizenship as Overlapping Membership; Willy Brandt
Series of Working Papers in International Migration and Ethnic Relations 3/01; Malmo
University Sweden.

9. Faist, Thomas (ed.)(2007.): Dual citizenship in Europe: From nationhood to societal
integration, Aldershot: Ashgate, 2007, 226 pp.;

10. Hailbronner, K. (2006).Nationality in public international law and European
law. In R. Baubck, E. Ersbll, K. Groenendijk and H. Waldrauch, Acquisition and
loss of nationality; volume I: Comparative analysis.; Amsterdam University Press:35-85.

11. Howard, Marc Morjt (2005.): Variation in Dual Citizenship Policies in the Countries
of the EU ; Center for Migration Studies of New York; IMR Volume 39 Number 3 (Fall
2005):697-720;

12. Iordachi, Constantin (2009.) : Dual Citizenship in Post-communist Central and
Eastern Europe: Regional Integration and Inter-ethnic Tensions;

13. Kochenov, Dimitry (2011.): Double Nationality in the EU: An Argument for
Tolerance; University of Groningen, Faculty of Law.
49

14. Koska, Viktor (2011/15): The evolution of Croatian citizenship regime: from
independence to EU integration; University of Edinburgh, School of Law; The
Europeanisation of Citizenship in the Successor States of the Former Yugoslavia (CITSEE)

15. Margiotta, Constanza and Vonk, Olivier (2010.): Nationality Law and European
Citizenship: The Role of Dual Nationality; Robert Schuman Centre for Advanced Studies:
EUI Working Papers (RSCAS 2010/66).

16. Mazzolari, Francesca (2006.): Determinants and Effects of Naturalization: The Role
of Dual Citizenship Laws; Rutgers University of Law.

17. Mazzolari, Francesca (2007.): Dual citizenship rights: do they make more and better
citizens?; The Open Access Publication Server of the ZBW Leibniz Information Centre for
Economics.

18. stergaard-Nielsen, Eva (2008.): Dual citizenship:policy trends and political
participation in EU member states ; Directorate-General Internal Policies Policy Department
C; Citizens' Rights and Constitutional Affairs;

19. Staton, K. Jeffrey; Jackson, A. Robert; Canache, Damarys (2007.): Costly
Citizenship? Dual Nationality Institutions, Naturalization and Political Connectedness;
Emory University, Florida State University & University of Illinois.

20. Thiele, Carmen (1999.): The Criterion of Citizenship for Minorities: The Example of
Estonia; European Centre for Minority Issues (ECMI Working Paper No. 5).

21. Thomas Faist, Jrgen Gerdes, Beate Rieple (2004.): Dual citizenship as a path-
dependent process, Process Bremen: COMCAD, Working papers Center on migration,
citizenship and development No.7;

22. Thomas Faist, Jrgen Gerdes, Bielefeld University (2008.): Dual citizenship in an age
of mobility.

23. Zakon o hrvatskom dravljanstvu; Narodne novine broj: 53/91, 70/91, 28/92,
113/93-Odluka USRH i 4/94. Dodatak: Bilateralni ugovor Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine o dvojnom dravljanstvu.

50

Internet izvori:

24. Eurostat / Migration and migrant population statistics -
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Migration_and_migrant_p
opulation_statistics
25. http://www.dzs.hr/Hrv/publication/stat_year.htm
26. http://www.dzs.hr/Hrv/publication/FirstRelease/firstrel.asp
27. Popisi stanovnitva: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm;
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm,
28. http://www.porezna-uprava.hr/
29. www.dip.hr

7. Popis tablica:

Tablica 1: Ukupan broj zahtjeva za dravljanstvom u EU 27 (1998 2009)
Tablica 2: Glavna prethodna dravljanstva osoba koje su zatraile dravljanstvo EU 27 i
glavne zemlje lanice koje odobravaju dravljanstvo u 2009.
Tablica 3: Distribucija osoba koje su stekle dravljanstvo EU 27, EFTA e i zemalja
kandidatkinja po spolu i dobi u 2009.g.
Tablica 4: Popis birakih mjesta i broja upisanih biraa po zemljama dijaspore 2007.g.
Tablica 5: Model koristi dvojnih i ne- dvojnih dravljana na teritoriju RH

8. Popis slika:

Slika 1: Prepiska e maila primljene pote; odgovor na upit o podacima vezanih za evidenciju
dvojnih dravljana.
Slika 2: Prepiska e maila poslane pote; upit poslan Odjelu za javnost pri Ministarstvu
unutarnjih poslova vezan za evidenciju dvojnih dravljana.

9. Popis grafikona:

Graf 1: Udio u ukupnom broju odobrenih dravljanstava glavnih EU zemalja lanica koje
dozvoljavaju dvojno dravljanstvo.
Graf 2: Stopa naturalizacije u Nizozemskoj (1980. 2005.).
Graf 3: Ukupno steena dravljanstva u EU 27 i relativna promjena u usporedbi na
prethodnu godinu.
Graf 4: Stopa naturalizacije (zahtjevi za dravljanstvom na 100 dravljana) u 2009.g.
Graf 5: Glavna prethodna dravljanstva osoba koje su zatraile dravljanstvo zemalja lanica
EU 27 u 2009.g.

Split

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Split

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

You might also like