Mediji u BiH

itajui svakodnevno novine, esto se susreemo sa djeijim fotografijama. Djecu nalazimo u

svim rubrikama, crna kronika, slavni, reklame, zanimljivosti i tako dalje. Djecom novinari
ele privui itatelje, jer rijetki su oni, koji mogu ostati ravnoduni kada su djeca u pitanju.
Ali sada se postavlja pitanje, jeli uope doputeno djecu provlaiti kroz novine, otkrivati
njihove identitete i izlagati ih opasnosti, da te informacije dostignu u krivim rukama. U ovom
djelu naeg seminarskog rada pisat emo o tome to Konvencija o pravima djeteta pie o djeci
i medijima, te na to obmudsmani u BiH obraaju pozornost i gdje oni pronalaze rjeenje,
kada je u pitanju zatita djece.
lanak 16 Konvencije o pravima djeteta jami sigurnost djeteta od bilo kakvog uplitanja u
njegov privatni ivot, dom ili obitelj.
1. Nijedno dijete nee biti podvrgnuto proizvoljnom ili nezakonitom uplitanju u njegov
privatni ivot, porodicu, dom ili dopisivanje, niti nezakonitim napadima na njegovu ast i
ugled.
2. Dijete ima pravo na zakonsku zatitu protiv takvog uplitanja ili napada.
(Konvencija o pravima djeteta, 2001.)
Takoer u BiH postoji zakoni i kodeks kojeg bi se trebala drati svaka medijska kua, kao i
svaki novinar. Za razumjevanje postojeih institucionalnih rjeenja potrebno je napomenuti
da u Bosni i Hercegovini postoji Vijee za tampu, kao samoregulaciono tijelo za tampanje i
online medije, kao i Regulatorna agencija za komunikacije u BiH. (Institucija
ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, 2012.)
Ovo vijee je nevladina organizacija, koja titi itatelje od neprofesionalnih i manipulatorskih
izvjetaja u novinama, kao i medije od politikog i gospodarskog utjecaja, koji sputavaju
sobodu medija. Vijee ine Udruenje bh. novinara, Drutvo novinara BiH, Udruga hrvatskih
novinara u BiH i Udruenje novinara u RS. (Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska
prava Bosne i Hercegovine, 2012.)
U Bosni i Hercegovini takoer postoji Kodeks za tampu i online medije, prema kojemu se
svi novinari moraju drati lanaka Konvencije o pravima djeteta. Kodeks im zabranjuje da
otkrivaju identitet djeteta, te zabranjuje ispitivati ili forografirati djete mlae od 15 godine bez
pristanka njegova roditelja ili skrbnika.
Obudsmani su prilikom provoenja istraivanja uoili mnoge propuste i nedostatke.
Prilikom izrade ovog izvjetaja uoeni su mnogi nedostaci u kontroli nad radom tampanih i
online medija. Razlozi tome su da je Vijee za tampu u BiH nevladina organizacija, bez
mogunosti izricanja adekvatnih sankcija, a sam Kodeks za tampu i online medije samo je
moralno obavezujui. (Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i
Hercegovine, 2012.)
Jednomjeseno istraivanje koje su Obudsmani proveli meu bh novinama, pokazalo je da je
Dnevni avaz imao najvie lanaka o djeci. Njihov graf dolje pokazuje rezultate, te koliko
lanaka je koji medij imao.


(Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, 2012.)

Dnevni avaz (9) Glas Srpske (3) Nezavisne novine (2) Osloboenje (2) Press (4)






U iduem istraivanju pratili su mjesec dana objave online medija tonije protala u Bosni i
Hercegovini. Istraivanje je pokazalo da je portal dnevniavaz.ba objavio najvie lanaka,
zatim portal depo.ba i federalna.ba. Ostali portali su objavili znatno manji broj lanaka o
djeci.

(Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, 2012.)
Nakon svojih istraivanja Ombudsmani ele ukazati na problem nepotivanja pravila koja se
odnose na prava svakog djeteta u medijima. Trae od medija da neprestano obrazuju svoje
novinare o tom problemu. Time ele zatiti djecu, te nas osvjestiti da ozbiljno shvatimo taj
problem. U svom izvjeu dali su nekoliko savjeta novinarima, kako zatiti djecu.

Prilikom izvjetavanja o djeci u sluaju negativne slike-BAVITI SE POJAVOM, A NE
POJEDINANIM SLUAJEM , TE DIJETE UVIJEK TRETIRATI KAO RTVU.
Prilikom izvjetavanja o seksualno zlostavljenoj djeci-NIKADA NE NAVODITI DETALJAN
OPIS ZLOSTAVLJANJA.
Prilikom izvjetavanja o maloljetnim poiniocima krivinih djela i prekraja-ZATITITI
PRIVATNOST DJETETA TOKOM CIJELOG POSTUPKA. (Institucija
ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, 2012.)
Djeca u hrvatskim novinama
Kao i u Bosni i Hercegovini, provedena su i mnoga istraivanja meu hrvatskim dnevnim
novinama. Marta Vlaini je provela istraivanje na najpoznatijim hrvaskim novinama
Veernji list i Jutarnji list.
Jutarnji i Veernji list su danas, uz 24 sata, najitanije dnevne novine stoga predstavljaju
izabrane novine u ovom istraivanju. Drugi razlog odabira Jutarnjeg i Veernjeg lista kao
predmeta istraivanja je elja da se saznaju razlike prilikom izvjetavanja o djeci u ovim
konkurentnim dnevnim novinama. (Vlaini, 2012.)
U ovom istraivanju se htjela provjeriti kvaliteta lanaka o djeci u novinama. Analizirali su
izdanja koja su izlazima u mjesecu veljai 2012. Uzorak je sainjavalo 56 izdanja dnevnih
novina i ukupno je analizirano 404 lanka. (Vlaini, 2012.)
U oba medija najvie nalazimo manje tekstove o djeci, dok su tekstovi od 2 i vie stranica
rijetki. Njihovi teksovi povrinski obrauju temu, manji broj je detaljno obraenih tema. To
znai da su se novinari i urednici prilikom izvjetavanja o djeci zadravali samo na opisu
odreene pojave, dogaaja ili osobe, bez da su pokuali saznati razloge dogaanja. (Vlaini,
2012.)
Pri predstavljanju djece u lancima, veina teksova ne daje konkretne podatke o djetetu.
Rijetki su lanci gdje je otkriveno ime i prezime djeteta, prebivalite ili dob. Ovi rezultati su
pokazali da se novine dre Konvencije i ostalih zakona koji tite prava djece. Njihova
privatnost se pri pisanju lanaka potuje. Ovi rezultati su pohvalni, ali daljna istraivanja
pokazala su, da se djeci ne daje dovoljan prostor u medijima. Teme koje se odnose na djecu su
smatrane manje zanimljivima italakoj publici, oznaene su kao irelevantne, posveuje im se
manje novinskog prostora i lanci se objavljuju u danima kada su novine manje itane.
(Vlaini, 2012.) Novine su najitanije vikendom, a istraivanje je pokazalo da najvie lanaka
o djeci imamo ponedjeljkom i srijedom.
Na kraju ovog israivanja zakljueno je da novinari i urednici Veernjeg i Jutarnjeg lista
potuju prava djeteta, za razliku od svojih kolega u susjednoj Bosni i Hercegovini.