Donorska mrea u Bosni i Hercegovini (DMBH)

DMBH je nevladina neprofitabilna organizacija osnovana zajednikim sporazumom

osnivaa 2002. godine.
Glavni Cilj DMBH je edukacija stanovnitva Bosne i Hercegovine o potrebi darivanja
organa i tkiva u svrhu
lijeenja presaivanjem.
09. 05. 2003. godine DMBH je upisana u Registar Udruenja kod Ministarstva pravde
Vijea ministara Bosne i
Hercegovine.
Presaivanjem organa i tkiva danas se irom svijeta uspjeno lijee mnogi teki
bolesnici.
U Bosni i Hercegovini se, zasada, radi samo presaivanje bubrega od ivih davalaca
ime se nikako ne mogu
zadovoljiti potrebe brojnih osoba iji ivot ovisi o darovanom bubregu, srcu, jetri,
pluima...
Darivanje organa i tkiva u svrhu lijeenja oboljelih u Bosni i Hercegovini je
zakonski regulirano:
- Zakon o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela (SI. list BiH
2/02 i 13/94)
- Pravilnik o uslovima za rad zdravstvenih organizacija koje obavljaju poslove
uzimanja, presaivanja, obrade,
tipizacije i uvanja dijelova ljudskog tijela (SI. list BiH 2/92 i 13/94)
- Pravilnik o pobliim medicinskim kriterijima, nainu i postupku utvrivanja smrti
osobe kojoj se dijelovi tijela
mogu uzimati radi presaivanja (SI. list BiH 2/92 i 13/94)
Mi moemo pruiti novu nadu naim oboljelim sugraanima!
-Potpisujui i nosei donorsku karticu izraavamo svoju volju i elju da budemo
davalac organa nakon smrti.
-Poklanjajui jedan ili vie organa nakon smrti moemo spasiti najmanje jedan ljudski
ivot.
RAZGOVARAJTE S PORODICOM I PRIJATELJIMA O DARIVANJU ORGANA!
Kad odluite da potpiete donorsku karticu saopite to svojim najbliim. Oni treba da
znaju za vau volju da je ne
bi osporavali u trenucima bola zbog gubitka bliske osobe.
Mnogo je vea vjerovatnoa da e vama zatrebati darovani organ nego da ete vi
postati davalac organa.
Spremni ste na presaivanje za sebe ili svoje najblie?DA?
Tada reciteDA i darivanju organa. Potpiite donorsku karticu. Obavijestite o tome rodbinu i
prijatelje.
Odgovori na vaa pitanja
1. ta je donacija organa?
Donacija organa je darovanje organa nakon smrti osobama ciji ivot ovisi o
presadivanju.
2. Kad je bila prva transplatacija?
Ronjaca je prvi put presadena 1905. godine, a transfuzija krvi se primjenjuje
od 1918. godine. Prva uspjena transplantacija bubrega uradena je 1954.
godine, a srca 1967. godine.
3. Koji organi i tkiva se mogu presaivati?
Presaivati se mogu: bibrezi, srce, jetra, plua, guteraa, tanko crijevo,
ronjaa, srani zalisci, kost, tetive, koa.
Reproduktivni organi i tkiva se NE uzimaju od mrtvih osoba.
4. Kako se moe biti siguran da je osoba zaista mrtva?
Organi i tkiva se uzimaju u svrhu lijecenja presadivanjem samo od umrle
osobe. Smrt utvrduje tim doktora koji su potpuno odvojeni
od tima doktora koji rade transplantacije.
Vecina davalaca organa su osobe umrle zbog teke povrede glave ili modanog
krvarenja.
Tada se utvrdujeMO DANASMRT.
5. Mogu li aparati odravati takvu osobu u ivotu?
NE. Osoba s utvrdenom modanom smrti je mrtva. Aparatima se samo
omogucava protok krvi kroz tijelo cime se cuvaju organi i tkiva od o tecenja
kako bi se mogli presaditi.
da je ta osoba moguci davalac organa?
6. Da li e doktori pustiti nekoga da umre ako znaju da je ta osoba mogui
davalac organa?
NE. Doktori moraju uciniti sve da sacuvaju ivot i zdravlje bolesnika. To jenjihova prva i
najvanija dunost. Ako, uprkos tome, bolesnik umre, tek tadase razmatra darivanje organa.
7. Mogu li se darivati organi i tkiva za ivota?
DA, ukoliko se time ni najmanje ne naruava zdravlje davaoca. Najcee se za
ivota daruje bubreg jer se moe normalno ivjeti i s jednim zdravim
bubregom. BiH zakon dozvoljava darivanje organa za ivota samo lanovima
porodice. Rijetko se dogada da se od ivog davaoca uzima dio jetre, plua ili
crijeva.
9. Da li se davalac organa testira na zarazne bolesti?
DA. Krv mogueg davaoca se testira na viruse kao to su HIV ili hepatitis.
10. Moe li se biti davaoc organa ako osoba nije potpuno zdrava?
Da, izuzev ako darujete organ za ivota. Odluku o tome donosi doktor nakon
uvida u vau istoriju bolesti.
11. Moe li davalac biti mlai od 16 godina?
DA, ako je izrazio/la takvu elju za ivota i ako se roditelji ili staratelji slau s
tim.
12. Mogu li stariji ljudi biti davaoci?
DA. U sluajevima darivanja ronjace i nekih drugih tkiva, godine nisu vane.
Za druge organe to zavisi od fizikog stanja, a ne od godina.
13. Da li se religija protivi darivanju organa?
NE. Sve velike svjetske religije podravaju darivanje organa. Ako imate
ikakvih sumnji u to, razgovarajte s vaim vjerskim voama.
14. Moe li se darovati samo jedan organ ili tkivo?
DA. Vi moete napisati na donorskoj kartici koji organ ili tkivo elite darovati.
15. Mogu li davaoci organa odluivati o tome ko e dobiti njegove organe ili
tkiva?
Ne. Darivanje organa se ne prihvata ako je uvjetovano time ko treba da dobije
organ.
16. Da li darivanje organa mijenja izgled tijela davaoca?
NE. Organe i tkiva uzimaju s najveom panjom i potovanjem iskusni hirurzi.
Porodica moe vidjeti tijelo poslije takve operacije, ako eli.
17. Da li darivanje organa odgada sahranu?
NE. Kada rodbina prihvati darivanje organa, operacija se uini to je mogue
prije i cijeli proces se zavri za oko 12 sati.
18. Da li porodica davaoca treba da plati trokove darivanja organa?
NE. Sve trokove oko darivanja organa plaaju fondovi osiguranja.
19. Neko od mojih blinjih eli da bude davalac. ta da radim ako on(a) umre?
U takvom sluaju treba obavijestiti bilo kojeg doktora ili sestru o elji
preminulog da daruje organe i tkiva. Bolniki koordinatori za transplantaciju
e se brinuti o daljem postupku.
20. Da li organ koji je darovan za transplantaciju moe da se koristi za
medicinska istraivanja?
NE. Ako se darovani organ ne moe presaditi iz bilo kojih razloga, mora se
dobiti posebna dozvola za njegovo iskoritavanje u svrhu istraivanja.
Darovanje tijela poslije smrti u svrhu istraivanja podlijee drugim zakonima.
21. Da li porodica davaoca zna ko je bio primalac organa ili tkiva?
NE. Takve informacije se ne daju ukoliko to nije posebna elja porodice
davaoca i primaoca organa.
22. Zato treba raspravljati o darivanju organa i tkiva s lanovima porodice i
prijateljima??
lanovi porodice se uvijek pitaju za darivanje organa. Zato vai najblii treba
da znaju da je to bila vaa vrsta volja i elja i da nimalo ne sumnjaju u to.
Potpisana donorska kartica omoguava da svi potuju vau elju da budete
davalac organa i tkiva nakon smrti.
23. Treba li napisati odluku o darivanju organa ili tkiva u testament?
NE. U vrijeme kad se testament ita kasno je za darivanje.
24. Da li se neko ko je potpisao donorsku karticu ili na
drugi nain izjasnio da eli biti davalac organa, moe predomislili?
DA. Takva osoba moe promijeniti svoju odluku bilo kada. Tada treba unititi
donorsku karticu i to saopciti rodbini i prijateljima.