Amerika konstitucionalna teorija

Tomas Deferson: Deklaracija nezavisnosti iz 1776:

1775. kada je rat poeo, nezavisnost amerikih kolonija ila je cilj samo
malorojnih radikala. !dej" nezavisnosti osnaila je kraljevska proklamacija # kralj
je $merikance tretirao kao po"njenike koji trae nezavisn" drav" i sa kojima ne
moe iti nikakvo% kompromisa. &n%lezi s" sei dali za pravo da konfisk"j" sve
amerike rodove kao neprijateljske rodove. To je " $merici doekano kao
definitivna ojava rata. 'o(to je kralj " svom %ovor" " 'arlament" pro%lasio
amerik" nezavisnost, sve (to je ostalo jeste da i sami $merikanci to "ine.
)dl"kom *ontinentalno% kon%resa od 11. j"na orazovan je *omitet za izrad"
Deklaracije nezavisnosti. Tomas Deferson se smatra %lavnim a"torom te
deklaracije. +a njih je najvanija ila ,okova sekcija " kojoj je iznosio ar%"mente
za n"nost postojanja sa%lasnosti p"ka pri odl"ivanj" o porezima. -ez sa%lasnosti
onih koji .e iti oporezovani, porezi predstavljaj" "%roavanje osnovno% prava na
imovin" i samim tim, jedan olik tiranije. ,okova filozofija najizrazitije je do(la
do izraaja " dr"%om pas"s" deklaracije " kojoj se kae /0i smatramo
samoraz"mljivim istine da s" svi lj"di ro1eni jednaki, da ih je Tvorac opskrio
odre1enim neot"1ivim pravima, me1" kojima s" ivot, slooda i potra%a za
sre.om. Dakle, ,okovo tre.e neot"1ivo pravo # svojina, zamenjeno je pravom na
potra%" za sre.om. 2vojina je, za Defersona i ostale i dalje ila pred"slov za
nezavisnost i politik" slood". *arakteristino je Defersonovo pozivanje na
Tvorca koji je ovek" podario neot"1iva prava. Tako je ovek kao -oji stvor
oavezan da po(t"je i stara se o tom dar". +ato ovek ima oavez", a ne prava da
se od"pre svakome ko "%roava nje%ov ivot, slood" i mo%".nosti potra%e za
sre.om. 'o Deferson" p"k ine pojedinci koji s" dovoljno prosve.eni da shvate
sadraj svojih neot"1ivih prava i dovoljno pooni da neot"1ivost tih prava shvate
kao -oj" zapovest. +a koncepcij" prava na otpor tiraniji " deklaraciji klj"an je
stav koji %lasi /0i smatramo da se ova prava mo%" za(tititi tako (to .e me1"
lj"dima iti "stanovljena vlada, koja .e opravdan" vlast crpeti iz sa%lasnosti
podvla(.enih. Da je pravo p"ka, "vek kada neki olik vlade pone da "%roava
ove ove ciljeve, da je smeni ili "kine, i da "stanovi nov" vlad", postavljaj".i je na
takve principe i or%aniz"j".i njen" vlast na takav nain koji m" se ini
najpo%odnijim za za(tit" nje%ove ezednosti i sre.e/. 'ravo ameriko% p"ka na
otpor tiraniji tako je konsekventno tretirano kao d"nost otpora ije se isp"njenje
ne sme zadovoljiti promenom linosti vladara, ne%o mora i.i dalje # sve do same
revol"cionarne promene celok"pno% sistema vladavine. +a shvatanje
Defersonovo% odre1enja tiranije vano je imati na "m" da nj" ne ini samo
kr(enje "stavnih odredi, koje s" najsveo"hvatnije i najn"nije za op(te doro,
ne%o i prop"(tanje da se dones" dr"%i zakoni za zrinjavanje velikih delova p"ka.
3ilj otpora nije svr%avanje ili kori%ovanje tiranina, ve. jednostavno izlaenje iz
domena nje%ove vladavine. Dalji otpor $merikanaca vi(e niji "smeren direktno
protiv tiranina, ve. protiv svih onih -ritanaca koji imaj" namer" da ih spree da
iza1" iz zajednike drave. !zlazak ameriko% p"ka iz zajednike drave sa
ritanskim p"kom predstavlja kompromis izme1" prava $merikanaca da se
od"pr" tiraniji i prava -ritanaca da nastave da se pokoravaj" vladar" koji im
od%ovara.
0edisonova teorija federativne rep"like i nje%ov znaaj " iz%radnji 4stava:
2tanje $merikih drava nakon izvr(enja prava na otpor ilo je anarhino i sklono
ka prirodnom stanj" rata svih protiv svij".
1
*lj"ni ovek " celok"pnim naporima
5irdinije da ojaa centraln" vlast i tvorac /'lana 5irdinije/ -io je Dejms
0edison. 6aka, centralizovana, racionalna drava ila je jedno od 0edisonovih
osnovnih re(enja za lj"dsko stanje. )n se drao 7ozove lo%ike da je samo jaka
vlast " stanj" da za(titi slae od jakih. *ako i za(titio podanike od vlasti 0edison
se zalae za ravnote" sila, koja .e iti "spostavljena na dve relacije: 18p"k#vlast i
98le%islativa#e%zek"tiva#j"dikativa. 185last trea da o"zdava opasne sredoene
porive pojedinaca, kao (to i p"k mora da kontroli(e nosioce vlasti da je ovi ne i
zlo"potreljavali. 98 4 jednoj stailnoj dravi mora postojati i interna kontrola
koja .e se vr(iti izme1" pojedinih or%ana vlasti. /Da s" lj"di an1eli, ne i ila
n"na nikakva vlast/. To je "jedno ila i s"(tina 0edisonovo% pro%rama: kako i
se iza(lo iz prirodno% stanja, lj"di moraj" prvo oformiti jak" drav" da i potom
nosioce vlasti o"zdali stavljaj".i ih pod svoj" neposredn" kontrol". 0edison je
pred"zeo analiz" svih poznatih konfederacija, od antike do nje%ovih dana.
!z%ledalo je da s" sve takve rep"like propadale. 17:7. 4 ;iladelfij" je sti%ao sa tri
osnovna post"la koja je nameravao da "%radi " 4stav: To s" ili rep"likanski
olik vladavine, proporcionalna reprezentacija stanovni(tva svih drava "
*on%res" i pravo neo%ranieno% veta federalne vlasti na zakone drava. Tok rada
*onventa dove(.e do potp"no% ostvarenja prvo%, delimino% ostvaranje dr"%o% i
ne"speha tre.e% post"la.
4stav 2$Da " ;iladelfiji 17:7 <'odela i kontrola vlasti8:
;ederalistika pozicija nastala je spajanjem 0edisonovo% modela /federativne
rep"like/ i 7amiltonovo% "nitarizma <zala%ao se za ritanski centralistiki
1
$meriki p"k, odmah po izvr(enj" prava na otpor tiraniji podelio se na trinaest drava kojima je jedino neprijatelj io
zajedniki. =jih je na ok"p" drala federativna vlast koja zaklj""je rat i mir. $meriki p"k koji je pr"io otpor
tiranin" i osloodio se nje%ove vlasti tako je ostao podeljen na trinaest delova, laavo povezanih izvr(nom vla(." i ez
mo%".nosti da " mirnodopskim prilikama "ivaj" " po%odnostima koje pr"a jedinstvena drava, sa jedinstvenom i
zakonodavnom i izvr(nom vla(.". =akon potpisivanja mirovno% sporazma $merike drave s" ile iscrpljene i nalazile
se " prirodnom stanj" iz ko% s" morale iza.i. ;ormirani s" >lanovi *onfederacije ija je "lo%a ila da "sklade trinaest
samoniklikh "stavnih poredaka kako i ila omo%".ena elementarna kom"nikacija, tr%ovina, saora.aj itd. =akon (to
s" se >lanovi *onfederacije pokazali ne"spe(nim " izvlaenj" $merikanaca iz prirodno% stanja poslanici *onventa "
;iladelfijii pre"zeli s" na see zadatak da stvore novi dr"(tveni "%ovor o kom .e ostati da se $merikanci izjasne na
konventima svake pojedinane drave. 'ostoje.a konfederacija nije ila " mo%".nosti da za(titi %ra1ane, ilo od
spoljno%, ilo od "n"tra(nje% rata, da osi%"ra normalna odvijanje privredno% prometa i da oezedi za(tit" prava.
*onfederacija ne samo (to je ila nekompetentna da oavlja sve zadatke zo% kojih je orazovana, ne%o je ila i
nele%itimna tvorevina lj"di koji nis" reprezentovali narod. /'lan 5irdinije/ predstavljen poslanicima *onventa ila je
poslednja (ansa $merikancima da ize%n" katastrof" %ra1ansko% rata.
politiki model koji je isklj"ivao federalne jedinice8. 4stavotvorci s" imali
mno%o dilema pred soom koje je trealo re(iti, tj. izarati najolj" opcij" za
svaki deo drave. 'ostojala je dilema oko op(te% prava %lasa. 6edni s" smatrali
<;renklin8 da ez op(te% prava %lasa dolazi do aristokratije i da ez to%a nema
rep"like. Dr"%i <0edison8 s" smatrali da .e a( op(te pravo %lasa dovesti do
aristokratije jer .e zavisni lj"di prodavati svoje %lasove o%ata(ima koji .e tako
%ospodariti svim nosiocima vlasti. =a kraj" je konsenz"s izostao i ostalo je da
pitanje prava %lasa "redi svaka drava poseno. 'oslanici *onventa s" vrlo esto
pominjali dema%o%ij" kao najpo%odnije sredstvo za "z"rpacij" vlasti " rep"lici.
0edison je ak razra1ivao tez" da pojedinac, kada je prep"(ten sei, ima sklonost
ka racionalnosti, a im postane deo javno% mnenja, " njem" odmah prevladaj"
strasti kojima se politiki da lako manip"lisati. =ajolje je voditi ra"na da se
sistemski postave %ranice potencijalnim dema%ozima da ne zlo"potreljavaj"
iracionalne potencijale javno% mnenja zarad vlastite promocije. 0edison je vrsto
stajao na stanovi(t" da, kada se jednom "spostavi od%ovaraj".a ravnotea i kada
se ohlade prolazne strasti, volja ve.ine mora vladati. 0oralni s" retki i zato jedino
(to ostaje kao politiki relevantno jeste oostrana kontrola p"ka i vlasti radi
oostrane si%"rnosti. 0edison %ovori o princip" samoodranja kao o
transcendentnom zakon" prirode i njeno% -o%a, koji ojavlj"je da s" ezednost i
sre.a dr"(tva ciljevi kojima streme sve politike instit"cije i kojima sve takve
instit"cije moraj" iti rtvovane. ,o%ika podele vlasti " amerikom 4stav" ila je
lo%ika samoodranja i ore za opstanak svako% or%ana vlasti. 'o "%led" na
prirodno pravo svako% pojedinca, svaki or%an savezne vlasti je od "stavotvorca
doio pravo samoodrane " odnos" na ostale or%ane. 'ri tom s" s"postavljene dve
vrste kontrole "n"tar jedinstveno% sistema podele vlasti na princip" tee i
protivtee: prvo je vlast podeljena na savezn" i dravn", a zatim, " kovir" svake
od ove dve, jo( i na le%islativ", e%zek"tiv" i j"dikativ". *ada je " pitanj" savezni
nivo, 4stav predvi1a slede.e or%ane: *on%res <kao nosioca le%islative8,
predsednika <kao nosioca e%zek"tive8 i 5rhovni 2"d <nosilac j"dikative8. !ako je
svaki od ovih or%ana principijelni nosilac jedne %rane vlasti, nijedan je ne moe za
see monopolizovati. Tako je *on%res zakonodavni or%an, ali predsednik ipak ima
pravo veta i pravo pomilovanja? na dr"%oj strani *on%res moe da vr(i impiment
nosilaca izvr(ne i s"dske vlasti? predsednik je izvr(ni or%an, iako se prilikom nekih
imenovanja mora kons"ltovati sa 2avetom i doiti nje%ov" sa%lasnost. )vo je
0edison orazloio potreom da se svakom or%an" da efikasno or"je kojim .e se
raniti protiv dr"%ih or%ana. Time je 7ozov princip samoodranja prenesen i na
same dravne or%ane. !ako je " normalnim prilikama rad svih ovih or%ana imao
svoje mesto " zajednikom ostvarivanj" najvi(e% cilja # ezednosti i sre.e celo%
dr"(tva # svaki or%an je opskrljen sredstvima da se ori za opstanak im neki
dr"%i or%an pokae sklonosti ka tiraniji i zapone sa "klanjanjem "stavno%
poretka. Tako je "stavotvorac " or%anizacij" vlasti "%radio princip koji se temelji
na slede.em lancu zakljuivanja: ezednost i sre." %ra1anima moe oezediti
samo jaka drava: jaka drava je samo ona koja nije tiranska? tiranij" moe spreiti
samo podela vlasti: podela vlasti se moe odrati samo ako je svaki or%an vlasti
opskrljen sredstvima da se ori protiv dr"%o% or%ana, znaj".i da .e, ako pok"(aj"
da "spostave tiranij", nai.i na otpor kako p"ka tako i nosilaca vlasti " dr"%im
or%anima. =osioci vlasti, tako, %leda.e da se staraj" o onome zo% e%a s" i doili
vlast #a to je ezednost i sre.a p"ka. 4 0edisonovom /'lan" 5irdinije/ *on%res
i trealo da "de dvodoman, ali poslanike dr"%o% doma irali i poslanici prvo%
doma sa liste koj" i predloile drave. 'rvi dom <'redstavniki dom8 io i
predstavniki dom celok"pno% ameriko% p"ka, a dr"%i dom <2enat8 predstavniki
dom drava <svaka drava 9 senatora8. 2vrha takvo% re(enja je o"zdavanje
najjae% or%ana vlasti. 0edison je tretirao 2enat ne kao dom koji .e raniti
posena prava drava, ne%o kao dom koji .e drati " ravnotei *on%res kao
le%islativni or%an " odnos" na preostale or%ane vlasti. 2enat i za veliki deo
poslanika trealo da "de za(tita od /divljih ideja/ koje dolaze iz demokratsko%
doma. =je%ovo shvatanje o podeli *on%resa jeste zo% za"zdavanja dva socijalna
interesa: %ospodare.i svaka svojim domom, im".na i siroma(na klasa i.e
prin"1ene na koe%zistencij", do%ovaranje i kompromise. 'ored podele i
me1"sone kontrole vlasti, postoje i izori, kao dr"%i, eksterni olik kontrole
vlasti, odnosno kontrole predstavnika od strane njihovih iraa. 'redstavnici
moraj" iti " zavisnosti od p"ka tako (to .e se trajanje njihovih mandata "initi
kratkim, a oim vlasti se o%raniiti. 4koliko i se desilo da "z"rpiraj" vlast, p"k i
jednostavno na slede.im izorima sei izarao od%ovornije predstavnike. 4stav s"
to 17@A ratifikovale sve drave, a prvi predsednik, Dord 5a(in%ton, izaran je
17:@.
an-ak Ruso
2hvatanje raz"ma, strasti i nacije kao jedne i nedeljive:
*roz celo svoje stvarala(tvo B"so je "zdizao ratnike vrline i vojniki d"h. )n
nije ni pomi(ljao na to da tvrdi da je mir zaista poeljan na celom svet". Cra1anski
etos pre"smerava samoivost svih klasa " pozitivne javne, tj. vojne pod"hvate
tako da se postoje.e dr"(tvene nejednakosti stavljaj" " f"nkcij" vi(ih ciljeva i
potisk"j" fr"stracije onih koji s" li(eni privile%ija. Rasprava o poreklu i osnovama
nejednakosti meu ljudima pokaz"je pad oveka iz raja i "spon destr"ktivno%
raz"ma i kvarenje d"(e kroz istorijsko kretanje od prirodno% stanja do drave.
B"so" je jasno da nema povratka " prvoitni raj. Trealo i raditi na spas" d"(e
civilizovanih lj"di, odnosno na pomirenj" njenih dvaj" naela: naela
samoodranja i naela solidarnosti. Ta dva naela lj"dske d"(e, koja s" postojala
jo( za vreme oitavanja " raj" <prirodnom stanj"8, pojavom raz"ma i nastankom
drave, dospela s" " radikalan konflikt. Baz"m je iskvario lj"dske d"(e, "zdi%ao
naelo samoodranja na"(tr solidarnosti i s"postavio e%oizam kao "niverzalni
princip civilizovano% oveka. Baz"m je sredstvo samoivosti. )datle je B"so
izv"kao zaklj"ak da s" ose.anja ono (to inte%ri(e dr"(tvo, nas"prot raz"m" koji
%a rastae. B"so je stajao na stanovi(t" da ras"1ivanje ili sopstveni interes ne samo
da nis" dovoljno jaki dr"(tveni inte%ratori, ne%o "vek iznova dovode do
dezinte%racije dr"(tva. B"so .e nje%ov" istinsk" prirod" prepoznati isklj"ivo "
ose.anjima i na%onima. 4 re(enj" tiranije raz"m ne moe pomo.i podanicima, jer
ih je on "pravo i doveo " stanje politiko% ropstva. +ato preostaje jedino povratak
istim prirodnim na%onima. 'osledica nje%ovo% za%ovaranja povratk" na%onima
dovela je do velianja %ra1ansko% etosa. Time se alans dva iskonska naela
preokre.e. *ao (to je raz"m proteran iz domena istinske lj"dskosti tako za B"soa i
ovekov ivot prestaje da "de najvi(a vrednost oko koje svako dravno "re1enje
mora iti centrirano. 'relazak iz prirodno% stanja " istinsko dr"(tveno stanje
podraz"meva "spostavljanje /nacije, jedne i nedeljive/ " kojoj pojedinac %"i sva
svoja prirodna prava istavlja se na raspolo%anje vlasti: kada ona od nje%a zatrai
da na oltar domovine poloi svoj ivot on to mora po%ovorno prihvatiti. $ to .e
"initi samo ako je " njem" postalo dominantno naelo solidarnosti i ako je naelo
samoodranja postalo kolektivno # tj. ako je preneseno na nacij". )vaj zadatak
individ"alizacije naela solidarnosti i kolektivizacije naela samoodranja trea da
isp"ni %ra1anski etos. Da i pojedinac zaista mo%ao see da poloi na oltar nacije,
mora postojati ose.aj "%roenosti od neko% zajedniko% neprijatelja koji stapa
lanove nacije " jedn" neprozirn" i afektivn" zajednic" prijatelja.
Dr"(tveni "%ovor:
Dire.i se, civilizacija je ovek" od"zela nje%ov" e%zistencijaln" iskrenost i svela
%a samo na orazin". zlo"potreljavaj".i svoj" slood", ovek se najzad iz%"io.
0e1"tim, zlo"potrea sloode nije ila n"na jer je ovek mo%ao izarati
dr"%aij" vrst" sloode. Dr"(tveni "%ovor nam kod B"soa, " stvari, "kaz"je na
oveka kakav je mo%ao da "de. )snovni prolem dr"(tveno% "%ovora jeste
prona.i olik "dr"ivanja koji rani i za(ti."je svekolikom zajednikom sna%om
linosti i dora svako% "dr"eno% pojedinca, te " kojem se svako, sjedinjavaj".i se
sa svima, pokorava ipak samo sei i ostaje sloodan koliko je io i ranije.
Dr"(tvenim "%ovorom ovek %"i prirodn" slood" i neo%ranieno pravo na sve
(to %a mami, a doija %ra1ansk" slood" i vlasni(tvo nad svim (to posed"je.
)p(ta volja i volja svih:
>esto ima znatne razlike izme1" volje svih i op(te volje: ova ima " vid" samo
op(ti interes? ona samo prihvata, i predstavlja samo zir pojedinanih volja? no,
od"zmite od tih istih volja one pl"seve i min"se, koji se me1"sono potir", i
osta.e kao zir razlika op(ta volja. $ko %ra1ani, kao narod, dovoljno oave(ten,
ve.a, ne i op(tili ni na koji nain me1" soom, iz veliko% roja malih razlika
proisticala i "vek op(ta volja, i odl"ka i sva%da ila dora. =o kada se stvaraj"
frakcije, posene %r"pacije na ra"n one op(te volje, svaka od ovih %r"pacija
postaje op(ta " odnos" na njene lanove, a pojedinana " odnos" na drav": moe
se tada re.i da nema vi(e toliko %lasaa koliko lj"di, ve. samo toliko koliko ima
ovih %r"pacija. Bazlike se svode na manji roj i daj" manje op(ti rez"ltat. =ajzad,
kada jedna od tih %r"pa postane toliko velika da nadma(i sve dr"%e, kao rez"ltat
nemati vi(e zir malih razlika, ve. jedn" jedin" razlik": tada vi(e nema op(te
volje, a mi(ljenje koje preovla1"je je pojedinano mi(ljenje. 5ano je, dakle, da i
se doio izraaj op(te volje, da nema dr"%ih dr"(tvenih %r"pacija " dravi i da
svaki %ra1anin izraava samo svoje mi(ljenje: takva je ila jedinstvena i "zvi(ena
"stanova veliko% ,ik"r%a. 'oenta je, dakle, da se op(ta volja moe ostvariti samo
ako svi %ra1ani %lasaj" direktno, a ne preko predstavnika.
0oral i pravo:
Daj".i svoj %las, doro oave(teni %ra1anin %lasa za ono (to smatra da ide " prilo%
nje%ovoj sre.i, pa je odl"ka nje%ove volje r"kovo1ena isto e%oistikim
po"dama. 0e1"tim, to se prod""je " konkretn" mo%".nost moralne svesti.
)p(ta volja i moralna svest se izraavaj" kada strasti "tihn". 0oralna svest, ak i
kada zanemi posed"je, ako ho.e dovoljno sna%a da se preporodi. )na je ipak
sloodna i zavisi od see same. )p(ta volja je sredstvo ostvarenja moralne svesti.
'ravo je sredstvo morala. )p(ta volja je samo lo%iki pojam # naelo vladavine.
'olitiko telo, po B"s", a( kao i lj"dsko poinje "mirati od svo% ro1enja i "sei
nosi "zroke svoje propasti. 'olitika m"drost sastoji se samo " tome da se
pomen"ti rok od%odi.
2"verenost:
4 kontekst" smrti B"so "spostavlja "zajamn" povezanost trij" pojmova: naroda,
koji ne moe eleti ropstvo, op(te volje koja iz to% narod proistie i s"verenost,
koja ojedinj"je dva prethodna pojma a ija se lo%inost i itnost sastoji " tome
(to ne moe da "de ot"1ena. B"so odac"je idej" o sistem" predstavnike vlade #
narod je " takvom sistem" sloodan samo " tok" izora, a zatim se vra.a "
ropstvo. =arod " tom sl"aj" ira poslanike koji, pak, imen"j" vlad". To oznaava
%"itak neot"1ive s"verenosti.
4lo%a zakonodavca:
)p(ta volja je "vek " prav", ali mnjenje koje je vodi nije "vek prosve.eno. )p(ta
volja se oslanja na zakonodavca koji mora da prosveti narod. +akonodavac ni "
kom sl"aj" ne moe iti diktator koji je prisvojio s"verenost naroda. 4lo%a
zakonodavca jeste da sastavlja zakone, ali on nema nikakvo zakonodavno pravo,
jer po osnovnom sporaz"m" # pojedince oavez"je samo op(ta volja. )n .e
zakone samo predla%ati, nikada ih ne.e nametati. )n moe "vek samo "e1ivati,
to jest ispravljati po%re(no mi(ljenje koje "smerava op(t" volj". B"so ver"je "
stvarno istorijsko postojanje zakonodavaca <,ik"r%, 2olon8 # to s" linosti
odarene ne samo %enijem ne%o i esprekornom moralnom save(.". !z epohe
zakonodavaca, ovek je zapao " neodre1en" er" zakonotvoraca. +akonodavac je
savr(en ovek, a dr"(tvo je nesavr(eno. !zme1" jedno% i dr"%o% zakonodavca
nema kontin"iteta: me1" njima s" rezove koji oznaavaj" "spon ili pak smrt
pojedinih drava.
5lada:
B"so razlik"je moralni "zrok i sil" koja %a izvr(ava. 0oralni "zrok je op(ta volja,
a ona je opisana kao zakonodavna vlast. 2 dr"%e strane, izvr(na vlast ne moe da
pripada ve.ini. =a izvr(noj vlasti je da zakone stavlja " dejstvo. B"so vlad"
defini(e kao posredniko telo "spostavljeno izme1" podanika i s"verena koje trea
da oezedi njihovo me1"sono sporaz"mevanje, a zad"eno je za sprovo1enje
zakona i odravanje kako %ra1anske tako i politike sloode. 'osredniko telo
"klopljeno " najvi(" op(tost samo je s"verenov ministar. 'riroda to% ministarstva
" kvantitativnom po%led" # demokratija, aristokratija ili monarhija # defini(e
kvalitet vlade. 4koliko se " po%led" kvantiteta vi(e priliava politikom tel",
vlada .e vi(e od%ovarati demokratiji, a "d".i da .e se pod"darati s narodom, sila
.e joj iti razlaena, (to za soom povlai "spostavljanje jedno% kvalitativno%
odnosa.
Tipolo%ija olika vladavina:
*ada je roj %ra1ana koji oavljaj" f"nkcije ve.i od roja oinih %ra1ana imamo
demokratij", kada je pak ma%istrata manje od %ra1ana imamo aristokratij", a kada
sam jedan vlada monarhij". ! " demokratskom, aristokratskom i monarhijskom
sistem" svaki ma%istrat ima najmanje tri volje. 18sopstven" volj" koja tei
nje%ovoj pojedinanoj koristi 98kao lan "pravljako% tela, on je r"kovo1en
voljom tela, a ona je op(ta " odnos" na vlad" E8" odnos" na drav" koja o"hvata
sve, pomen"ta volja je pojedinana. 4 savr(enom zakonodavstv", zasena volja
trea da "de ni(tavna, volja tela svojstvena vladi sasvim podre1ena i, prema
tome, op(ta ili s"verena volja vladaj".a i jedina po kojoj se sve ostale imaj"
ravnati. Demokratija ipak, postoji samo me1" o%ovima.
2hvatanje reli%ije:
7ri(.anstvo propoveda samoropstvo i zavisnosti. =je%ov d"h vrlo po%od"je
tiranije, zato ona od nje%a "vek ima koristi. 'ravi hri(.ani stvoreni s" da "d"
roovi, oni to znaj" ali se "op(te ne "z"1"j", jer je ovaj kratki ivot is"vi(e jeftin
" njihovim oima. 7ri(.anstvo je misao sveop(te otvorenosti i ratstva dok s"
drava i nacija, kao ivi or%anizmi, zatvoreni prema svem" (to i, ez njihove
dorovoljne podr(ke mo%lo pok"(ati da " njih spolja proodre. 2to%a s" %ra1ansko
dr"(tvo i reli%ija me1"sono s"protstavljeni kao (to je zatvoreno s"protstavljeno
otvorenom.
Francuska revolucionarna misao (Sjejes i Sen-ist)
B"soova ideja o /naciji, jednoj i nedeljivoj/ i kritika dr"(tvenih nejednakosti # i to
pre sve%a onih stale(kih imali s" "ticaja na ;ranc"sk" revol"cij". 2jejes je io
najzasl"niji za indetifikacij" nacije i Tre.e% stalea. Tako1e, na ;ranc"sk"
revol"cij" "ticale s" i ideje ponike iz ameriko% konstit"cionalizma: nacija kao
nosilac konstit"tivne vlasti, kodifikacija lj"dskih prava, nacionalno predstavni(tvo,
monarh kao nosilac izvr(ne vlasti i sl.
!zlazak iz prirodno% stanja i stvaranje drave <konstit"tivna i konstit"isana vlast8:
'o 2jejes" lj"d" " prirodnom stanj" ive ne samo " odnosima rata ne%o i
me1"sone koristi. +o% to%a nije ni(ta neoino ako jedan roj lj"di koji ivi "
prirodnom stanj" i me1"sono se ve. ispomae odl"i da se "jedini " nacij". lj"di
koji ive " prirodnom stanj" i poka" elj" za pri(irivanjem svoje sloode za
2jejsa ine ve. sami po see nacij". 5e. " prirodnom stanj" nacija, dakle,
predstavlja jedno politiko telo, "toliko (to posed"je sposonosti za htenje i
delanje. )ve sposonosti, kada se razvij" i artik"li(" " konstit"tivn" i
konstit"isan" vlast, "spostavi.e javno "re1enje. Dr"(tveni poredak je posledica i
dop"na prirodno% poretka. 4laskom " dr"(tvo ovek ne samo da ne rtv"je ni
deli. svoje prirodne sloode, ne%o je ak i pro(ir"je. Da i htenje, sadrano "
prirodnoj naciji, pre(lo " delanje 2jejes pro%la(ava n"nim postojanje stvarne
zajednike volje pripadnika nacije. 4dr"eni pojedinci s" is"vi(e rojni i ra(trkani
da i sami mo%li da izraavaj" svoj" zajednik" volj". )ni odac"j" sve osim
ono%a (to je n"no da i za(titili i ne%ovali javne potree? izraavanje to% dela
nacionalne volje i, sledstveno tome, mo.i, oni poveravaj" nekolicini me1" soom.
To je izvor vlade op"nomo.enika kroz koj" ne del"je stvarna zajednika volja ve.
reprezentativna zajednika volja. 2jejesova nacija " prirodnom stanj" je " stanj"
pre."tno%. 2tvarna zajednika volja ila i ot"da " prirodnom stanj" samo volja
da se odre izori za "stavotvorn" vlast. 4dr"eni kao irai "stavotvorne
sk"p(tine pripadnici nacije orazovali i irak" vlast koja i izrazila svoj"
stvarn" zajednik" volj" izorom lj"di " koje ima poverenje da .e korektno
oaviti posao stvaranja "stava. Tek kada je izarana "stavotvorna sk"p(tina, moe
da se izrazi reprezentativna zajednika volja i ona svoj izraz doija "
konstit"tivnoj vlasti. *ada posao stvaranja "stava "de okonan i kada na osnov"
to% "stava "d" izarani redovni nosioci vlasti, oni .e reprezentativn" zajednik"
volj" poeti da izraavaj" kao konstit"isana vlast. *onstit"tivna vlast predvi1a
or%anizacij" i f"nkcije konstit"isane vlasti, dok ova "spostavlja or%anizacij" i
f"nkcije razliitih delatnih korporacija. 'odela konstit"isane vlasti koj" 2jejes
predvi1a oavlja se izme1" zakonodavne, izvr(ne i prin"dne vlasti. 'o(to
pojedinci " velikim modernim dravama vi(e ne mo%" da se ok"pljaj" na jednom
mest" potreno je da t" f"nkcij" prep"ste svojim predstavnicima. 'ri tom se
odl"ke moraj" donositi ve.inom %lasova jer se " jednoj velikoj modernoj dravi
jedno%lasnost praktino nikada ne moe posti.i.
;"nkcija "stava? =acija i otpor tiraniji:
;"nkcija "stava je da nacij" konstit"i(e. =acija se stvara samo kroz prirodno
pravo. nacija, dakle, postoji i pre "stava, a sa "stavom samo doija politike
instit"cije kroz koje .e se njena volja manifestovati i pokretati delanje. 'olitike
instit"cije ne sl"e za stvaranje volje nacije ve. samo za artik"lisanje te volje.
nacij" ne oavez"je "stav, jer oni ni pred kim ne moe iti oavezna. 'ostojanje
ovo% re(enja "n"tar svoje toerije 2jejes je pravdao n"no(." da se oezedi
slooda nacije od zlo"potree vlasti. $ko i se nacija samooavezala pozitivnim
pravom, smatrao je 2jejes, mo%la i nepovratno iz%"iti slood", po(to i joj je
neki tiranin mo%ao od"zeti pod iz%ovorom izriito% po(tovanja "stava. *ao (to je
konstit"tivna vlast sloodna od svake prin"de ili forme, tako je i nacija sloodna
da odl"i kada .e se pokoriti "stav", a kada ne. 4 kasnijim radovima 2jejesa
nacija .e prestati da "de nezavisna od 4stava, dok .e "stav postati %arant
stailnosti i poretka. )d"staj".i od ideje odrane sloode protiv mo%".ih
manip"latora "stavom, 2jejes .e " pred%ovor" za 4stav iz 17@1. dodeliti naciji
stalno pravo da preispit"je svoj "stav i da %a inovira. *ada je "stav jednom
sproveden, dalje .e se reformisati sam od see. 2jejes je pravio razlik" izme1"
nepromenljive deklaracije prava i promenljivo% "stava. 6ejes je " deklaraciji prava
video same odrede prirodno% prava. Bazlo% pozitiviranje prirodno% prava od
strane kostit"tivne vlasti jeste (to devet desetina lj"di ove norme ne moe da
proita iz prirode. 'o 2jejes", kada do1e do s"koa izme1" pojedinih nosilaca
vlasti onda na scen" st"paj" vanredni predstavnici koji zamenj"j" redovne
predstavnike i nadome(taj" nacij" njenoj nezavisnosti od svih "stavnih formi. +a
2jejesa je doro domovine jednostavno nala%alo svakom %ra1anin" da postane
vanredni predstavnik nacije: to je ilo nje%ovo pravo i sveta d"nost.
4stav iz 17@1#17@9:
2jejesova inicijalna ideja ila je da )p(ti stalei, kada se jednom "spostave kao
jedinstveno reprezenatitivno telo cele nacije, or%aniz"j" izore za jedan vanredni
or%an # *onvent# koji i imao ovla(.enje za dono(enje 4stava. ;ranc"ska
revol"cija je, me1"tim, ve. " svojoj prvoj fazi po(la p"tem "z"rpacije p"ko%
s"vereniteta. )no (to se iz 2jejesove teorije mo%lo iskoristiti za opravdanje ove
"z"rpacije ila je "pravo ideja o vanrednim predstavnicima. Diktatorski karakter
posla koji je na see pre"zela vidljiv je iz form"lacije samoovla(.ivanja, koja je
implicirala da joj za dono(enje 4stava nije potrena niija sa%lasnost # ni iraa, ni
kralja. !z 4stava je proistekla konstit"cionalna monarhija. *ralj je po%lavar nacije,
ali nje%ova vlast proizlazi iz pristanka nacije, i on le%itimno vlada samo ako se
pokorava konstit"tivnim odredama "%ovora koje se zove "stav kraljevstva. 4stav
je predvi1ao +akonodavn" sk"p(tin", koja je postala aristokratsko telo, po(to je
izorni cenz"s poo(tren. ;ranc"ski 4stav je predvideo nek" vrst" podele vlasti
izme1" kralja i jednodomne +akonodavne sk"p(tine, pri em" je f"nkcionisanje
celo% sistema n"no zavisilo od saradnje svih nosilaca vlasti. )snovni prolem je
leao " kraljevom prav" s"spenzivno% veta. 2tekav(i pravo da od%odi st"panje na
sna%" neko% akta i do (est %odina, kralj je stekao neverovatno jako "stavno or"je,
kojim je mo%ao da lokira sve inicijative +akonodavne sk"p(tine. 4stav je
stavljen van sna%e 17@9. 'ropao je, pre sve%a, zo% nedoprino(enja nje%ovom
"speh" od strane kralja i dela sk"p(tine. To je momenat kada se " dinamik"
;ranc"ske revol"cije "pli.e romantiarski rep"likanizam. =eki s" mislili da samo
radikalizacija krize moe dovesti do njeno% raspleta, a to .e "initi p"tem rata. Bat
je predstavljen ne samo kao ora za stvar franc"ske nacije ne%o i svih nacija
&vrope po(to i nje%ov cilj trealo da "de ni(ta manje ne%o "niverzalna slooda.
=akon "kidanja 4stava iz op(tih izora proiza(ao je or%an *onvent koji je "kin"o
monarhij" i "spostavio rep"lik", jedn" i nedeljiv". )n je io i "stavotvorni or%an
i potp"no s"vereni or%an vlasti. 'oslanici *oncenta ili s" redovni predstavnici,
po(to s" izarani na demokratskim izorima, ali vlasti koj" s" imali vi(e nije
podle%ala podeli na konstit"tivn" i konstit"isan".
5eliki Teror i kraljeva e%zek"cija:
B"so je postao priei(te revol"cije " tren"tk" kada je stari reim ve. "stavno
"klonjen, a "stavna drava nije "spela da "hvati korena. Clavesna%e kroz koje
B"soova teorija doivljava promocij" s" sankiloti <socijalna %r"pa sastavljena od
sitne "roazije iji s" %lavni pokretai ekonomski8 i jakoinaca. 2"spendovanjem
prava "dr"ivanja i (trajka sankilotske %r"pacije s" se pove.ale. 6akoinci s" iza(li
" s"sret zahtevima sankilota, jer s" i sami za%ovarali dr"(tvo malih posednika, "
kojem svojina ne.e iti "kin"ta ne%o samo kontrolisana i "jednaavana. B"soova
dijalektika naela samoodranja i solidarnosti je pokren"la dr"%" revol"cij" koja
se direktno "smerava protiv "stavne drave. 6akoinci i sankiloti " ime op(te volje
r"(e sve instit"cije i princip predstavljanja srozavaj" na stvar "e1enja ono%a ko
ima ja" sil". 4 dravi se vodio i spolja(nji i "n"tra(nji rat. Taj period ;ranc"ske
revol"cije poznat je pod nazivom 5eliki teror. 2"1enje kralj" i nje%ova e%zek"cija
se mo%" t"maiti kao prvi akt Terora. 'rvo t"maenje ovaj akt tretira kao sveano
i le%itimnoa firmisanje p"ko% s"vereniteta, dok dr"%o t"maenje insistira na
kr(enj" 4stava od strane *onventa. 6akoinci s" zatraili e%zek"cij" ,"ja, a
*onvent je samo% see pro%lasio nadlenim za s"1enje. =ije ilo jasno na osnov"
ko% pravno% osnova ,"j moe iti opt"en i kasnije os"1en. 4 4stav" 17@1.
kraljeva linost je pro%la(ena svetom i nepovredivom, pa samim tim i ne"t"ivom.
6edina kazna predvi1ena protiv kralja ila je prin"da na adikacij", i to "
sl"ajevima da 18 odije da se zak"ne " 4stav ili ako zakletv" pov"e 98povede
stran" invazij" na ;ranc"sk" ili ne "spe da se od"pre invaziji E8poe%ne iz zemlje
i odije da se " nj" vrati. 'o pozitivnom prav" ,"j" se ve. desilo naj%ore # svr%n"t
je sa vlasti. ,"jov advokat citirao je B"soov" misao da se niko ne moe pozivati
na op(t" volj" za in s"1enja, jer je ono neprimenljiva na pojedinca ili pojedinan"
injenic". +ato se ,"j" moe s"diti samo po jednom prav" # prav" sile. ,"jova
odrana se sastojala iz dva dela. 4 prvom del" je tvrdio da ne moe da od%ovara
za krivina dela poinjena pre 17@1. jer je tada io apsol"tni monarh. 4 dr"%om
del", ,"j je ne%irao kr(enja 4stava za vreme "stavne monarhije. =je%ova odrana
imala je samo jedn" sla" tak": nje%ov" stvarn" "pletenost " rat <prona1eni spisi
" orman"8. 'riznati a"tentinost tih dok"menata znailo je priznati "me(anost " rat
protiv sopstveno% p"ka, te je ,"j to odijao. 6akoinci s" smatrali da svaka do
sada poznata vlast ve. sama po sei predstavlja tiranij". )ni za%ovaraj" preoraaj
celok"pno% dr"(tva " sklad" sa iskonskom prirodom oveka, dok je r"(enje
tiranije i o"stava tlaenja samo pripremna faza za ostvarenje to% cilja. Bevol"cije
je trealo da stvori novo% oveka od lj"di iskvarenih pod "ticajem njihove istorije.
'o(to je svaka vlast ila ve. sama po sei tiranija, to s" podanici imali moraln"
d"nost tiranocida. )v" lo%ik" 2en#Fist primenj"je na ,"ja, koji, po nje%ovom
mi(ljenj" mora ili da vlada ili da "mre. Boispjer je zahtevaj".i smrt linosti ,"ja,
svim silama radio na opstank" ono% tela apsol"tne monarhije koje .e se sada
preimenovati " nacij", jedn" i nedeljiv". =ain na koji je vo1ena ova ora vodio
je n"no radikalizaciji franc"sko% nacionalizma. 6akoinska strate%ija
nacionalistike polarizacije izme1" naroda i kralja kao dve zara.ene strane dospela
je " form"lacij" opt"e i na taj nain ve. " doroj meri anticipirala i sam"
pres"d". 2en#Fist je smatrao da je svako "plitanje prava " in tiranicida opasno.
4op(te, oni s" " ;ranc"skoj revol"ciji videli samo akt proi(.enja kojim se
dr"(tvo osloa1a svih neprijatelja sloode, ez ozira da li s" to kraljevi ili oini
lj"di. )naj ko je pokazivao ilo kakve skr"p"le prema s"1enj" kralj" je " oima
sankilota io neprijatelj sloode. +ato se, kad je do(lo do %lasanja, nijedan
poslanik *onventa nije odvaio da ospori ,"jev" krivic" " kovanj" zavere protiv
sloode franc"sko% p"ka i "%roavanja dravne ezednosti. *ralj je "ijen 17@E,
a lj"di s" pravili spor oko "k"sa nje%ove krvi. :8