Professional Documents
Culture Documents
vraara
vra(ar)
seanje na mitsko
(narodni) lekar
hristijanizacija
virtuoz, majstor
isceliteljka (tragovi paganstva)
mudrac
demonizacija (strah od moi)
demonizacija (strah od znanja)
banalizacija (nipodatavanje moi)
praznoverje
zabavlja ili prevarant
152
5.0 Zakljuak
Analiza pokazuje da su semantika polja rei promenljiva i da je
sama govornika svest uslovljena (patrijarhalnim) vladajuim poretkom.
Reinterpretacija i(li) dekonstrukcija postojee konotacije ima tendenciju da
semantika polja otvori za uitavanje novih ili vraanje nekadanjih pozitivnih
konotacija kada je u pitanju enski rod. Svaka odrednica iz Registra sa
skupinom svojih oblikih varijanti moe postati predmet pojedinanih analiza,
reinterpretacija i iitavanja znaenjskih nijansi. Otpor doslednoj upotrebi
enskog roda moe predstavljati podsvesno usvojena konotacija enskog kao
inferiornog, zbog ega je podsvesne vrednosne sisteme neophodno rasvetljavati
novim tumaenjima starih pojmova.
153
Dodatak 1: Spisak odrednica prema broju oblikih varijanti
* Osnovna odrednica
22 vraara
21 stoarka
20
kuvarica
narikaa
prodavaica
prostitutka
19
kuna pomonica
medicinska
sestra
slubenica
17
domaica
krojaica
16
modiskinja
vaspitaica
15
konobarica
plemkinja
14 advokatkinja
13
pastirica
vlasnica
12
isceliteljka
mlekarka
ugostiteljka
11
bogataica
istaica
dadilja
igraica
vladarka
etelica
10
dvorkinja
provodadika
sutkinja
9
batovanka
donatorka
izaslanica
pekarka
poljoprivrednica
portirka
slikarka
zamenica
zapisniarka
8
farbarka
glumica
horistkinja
milicionerka
pedijatarka
prelja
prosjakinja
svetenica
trkaica
uiteljica
7
domarka
internatkinja
kneginjica
lovaica
majstorica
ofcirka
peradarica
radnica
romansijerka
rukovoditeljka
vodiica
6
blagajnica
carica
igumanija
inicijatorka
istraivaica
izvriteljka
kaluerica
knjievnica
klaviristkinja
kujundijinica
mekarka
muziarka
pesnikinja
pralja
pripravnica
spikerka
umarka
takmiarka
travarka
vezilja
vojnikinja
zakupnica
* Broj oblikih varijanti
154
5
alaskinja
avijatiarka
brodarica
diplomatkinja
drugarica
duhandika
gazdarica
izlagaica
izvetaica
izviaica
junakinja
kapetanica
komiarka
konzulka
korparka
kradljivica
krznarka
lamanka
lihvarka
mesilja
miradika
mlinarka
mobarka
muzilja
najamnica
naslednica
obavetajka
okrutnica
pelarka
pripovedaica
ratarka
ukrotiteljka
upravnica
veleposednica
vodarica
Dodatak 2: Analizirani korpus (vraara i srodne rei)
ENSKI ROD MUKI ROD
bahorica bahor
1. v. bajalica (1). Zovnu baorice da priviju
trave (Poljica, Ivan. F., ZN 10, 88).
arobnjak, vetak. arobni gusla
bahor na violini (Jer. 2, 105).
bahornica
1. v. bajalica (1). ta kod vas pripovijeda
puk o vilah... bahornicah... vraaricah?
(Kuk., Ark. 1, 242).
bajaica baja
v. bajalica (1). Babica ima uvenih kao
bajaica (Petr. A. 1, 399). Ima i enskog
naroda, koji umije da baje od zmije, i njima
se kae bajaice ili bajalice (Hirc 2).
onaj koji baje. Idu od vraarice do
balaa pa i do popa (Bukovica, Ard., ZN
20, 47). Promaim li dvaput uzamance,
eto moje puke kod bajaa Mike
Jovice... Ugasi on njoj u nenaetoj vodi
ugljevlje...a moja puka opet zdrava kao
pudarica (Cep. 1, 60).
bajalac
v. baja. Bavio se prodavanjem
lekovitih trava i bio poznat bajalac
(Radul. J.).
bajalica
1. osoba koja se bavi bajanjem, vraanjem. Dva bajalice i krivosudnika, koji za
njihovo nakazanije i danas oekuju strani sud u Vavilonu (I. 4, 211). Rimske bajalice
srednjim prstom skidale su maije s bolesnika (Troj. 7, 52).
bajalua bajalo
155
v. bajalica (1).
v. vra. Dovitljiv [je] prijatelj mudrosti...
iskusan gatar, i bajalo, i sofst (uri Mil.
3, 103).
bajanica
v. bajalica. Dola je bajanica, pa je Boga
pomolila (Knjaevac, Stanim, Vl.).
bajara bajar
v. bajalica. Evo, ikam sve vetice, vraare
i bajare, neka skoe na me (Kost. T. 1, 39).
v. baja. Sve lekare, bajare i vidare
bee obila, ali leka ne nae (Bog. 1,
35).
bajarica
v. bajalica (1). Zovi bajaricu da ti baje
(Slav., Radak.).
basmara basma
v. bajalica (1). Takve osobe, obino ene,
uivaju glas: vetica, vraara, basmara,
inilica (Tei M., Razv. 1938, 98).
v. baja. Znam Panta, bee to dobar
basma (Svrljig, Grua, Nadibar, Vasilj).
fg. onaj koji pria lagarije.
basmarica basmadija
v. bajalica (1). Doletee tri orla,
podigoe ga na gornji boj, pa dozvae ...
basmaricu, da ga lako izlei (Petrovi A. ,
GlEM 1933, 87).
1. v. baja. 2. onaj koji izrauje ili prodaje
basme (Rad. Voj. 1, 403).
biljara biljar
v. biljarica. Pa najposle i biljarke bake
zar nisu reci mitologije (Danica 1867, 835).
1. a. onaj koji skuplja i prodaje lekovite
trave, travar; onaj koji lei lekovitim
biljem. Brzo dajte biljara, ljekara, ne bi
li mu ranu ogledao (Bot. 1, 261).
b. v. botaniar
2. onaj koji se hrani samo biljem,
vegetarijanac.
biljarica
ena biljar (1a), travarica;
biljarka
v. biljarica.
biljarua
v. biljarica. Neto iz ovekoljublja, a neto
iz koristoljublja, izmislie travare i biljarue
razne sutuke protiv zlih oiju, uroka, ini
(Adamovi L., BK 1899, 1631).
biljobera biljober
156
v. biljarica. Kad biste potraili od koje
nae biljobere ... kakav grudni lek ona
bi vam meu prvima ponudila ovaj koren
(Gost. 1, 517).
v. biljar (1a). Na tom kongresu...
sudelovali su... profesori medicinske
botanike... predstavnici sindikata
apotekara... biljoberi naveliko (Gost. 1, 10).
aratanica aratanik
enska osoba aratan. (aratanija = v.
arolija, Vuk Rj.).
neznalica koji se pokazuje kao znalac,
varalica, arlatan.
arobnica arobnjak
1. ona koja ara, vraa, vraara. Najzad joj
se netko smiluje pa joj posavjetuje da ode
arobnici.
1. arobnjak, onaj koji ara, vraa,
vraar.
2. ona koja je arobna, koja oarava.
2. onaj koji je aroban; koji zanosi,
oarava.
inilica inilac
ona koja nosi ini, aralica, arobnica,
vraara. Sad e da nas tmica, zasjati e
plamen enje inilica. ta vam je? Da nisu
inilice napravile ini?
1. ono to uslovljava postojanje, uzrok ili
uslov, pokretaka snaga, faktor.
gatalica gatalac
1. v. gatara. Sujevjerja ima u prostoga
naroda mnogo, no naalost vieo sam,
da i same neke trgovake gospe zovu
gatalice da im grah razmeu (Danica
1867, 589).
1. v. gatar Otili su u proroka
(gataoca), pa je prorok otvorio knjigu
(Vul. V. ajk. 3, 162). Grki se gatalac...
okretao licem prema sjeveru (Stojkovi
M. ZN 27, 32).
2. ono to se govori i radi kad se vraa
ili ono ime se vraa, vradbina;
praznoverica.
2. onaj koji pria gatke; onaj koji
zagoneta. Gatalac... upita drutvo:
Evo ovo jaje, a da ne troimo oku soli,
kaite mi bi li ga mogle osoliti i deset
oka soli da se u loncu vari? (NPr Prod.
379).
gatalo
a. onaj koji gata, koji se bavi gatanjem.
Najpametniji ovjek u nekim asovima
postane lakovjeran, zlokobnik, gatalo
(or. S. 11, 127).
b. onaj koji pria gatke, prialo.
gatara gatar
ena koja gata, vraara, bajalica. Leila
se, ali nije nita pomoglo... Kud nije ila:
i hodama i gatarama i babama (ub. 1,
71).
onaj koji gata, vraar. Tajne koju car
ite ne mogu kazati caru mudraci ni
zvezdari ni vrai ni gatari (Dan. . 12,
659).
157
gatarica i gatarka
v. gatara Eto gatarke, metnue te otrag
u pregau (plae malu djecu) (V 1895, 798).
gata
v. gatar. Napomenuu samo ...
gatae, koji iz runih crta i boje oiju
budunost itahu (Main S. Matica 1867,
658).
gatavac
v. gatar. Hotijui damuse san
iztomai, ini doi pridase sve
Mudroznalce... Gatavce... i Vilenike (Ka.
1, 288).
hiromantkinja hiromant
ena hiromant. Prezao sam od
hiromantkinja i izvlaenja karata.
onaj koji ita, prorie ljudima sudbinu iz
dlana. Ovih dana bio je kod Bobe na
veeri jedan kairski hiromant.
kartara kartar
ena koja prorie sudbinu iz karata; gatara,
vraara uopte. U nude takoj svet
obino pita... vraare... i kartare (Retkovci,
Filakovac I., ZN 19, 154).
1. v. karta = onaj koji se rado karta,
kockar 2. onaj koji izrauje karte za
igranje.
kartar onaj koji puca, elja vunu, pucar.
kartarua
v. kartara. ene, koje znaju liiti...
Posebnog imena nemaju, jer niti su
kartarue niti vraare, ni vitice (Otok,
Lovret., ZN 2, 366).
kostogledac
v. kostogledica.
kostogledica
osoba koja se bavi proricanjem sudbine, gatanjem pomou ivotinjskih kostiju. -Ta se
mistina logika naroito razvijala u tursko vreme, kada su kostogledice i narodni
proroci imali veu uticaj no ikad (Cvij. 7, 92). upljine i rupice na pleu predstavljaju
grobove i kolevke... kostogledice znaju koja se rupica na ta odnosi (uki T., Njeg.,
Gorski vijenac, Beograd, 1944, 169).
maijara maija
ona koja se bavi maijama, vraara
(Timoka krajina, Stan. M. 6, 138).
onaj koji se bavi maijama, mag; isp.
maionik (1). Ded-Libn strano mrzi
maijae, vrae (Vila 1968, 99).
maijarka
158
1. v. maijara. Kad ena [na Timoku] rodi,
treba joj izvui preslicu (kudelju), da joj s
nje maijarka ili vetica ne uzme vune
ili kuine i ne naini joj uin (Stan. M.,
GlEM 1933, 60).
2. bot. vrsta trave.
maijenica
v. maionica (1) Bilo [je] profesionalnih
maijenica koje su pravile maije (H.
Vas. 1, 84).
mainica mainik
1. ona koja se bavi maijama, arobnica,
vraara Maionica ... [je] ena koja
maije sastavlja (Vuk, Rj.). Svaka vlahinja
kad pree 40 godina preda se neastivomu
te postane... dajbudi zlokobnica ili
maionica (Vr. 2, 93).
1. arobnjak, vraar. Svetenika
porodica... na glasu zbog umetnikog
izraivanja metala, a izvikana kao
mainici i zli demoni (or. Jov. 1, 1491).
2. ona koja oarava, koja ima maginu,
arobnu mo.
2. maioniar Ostalo vee [u
pozoritu] istupio je... maarski
maionik, svojim predstavljanjima
(Danica, 1862, 411).
maionica maionik
v. mainica.
1. onaj koji se bavi maijama, onaj koji
ara, arobnjak, vra, mag. Maionik...
nosi uza se razliite maije... pa kad
hoe kome da naudi, on zna koje od
ovijeh maija valja sastaviti i na kakovo
zlo namijeniti (Boka, Vuk, Rj.).
2. v. maioniar.
magijka mag
enska osoba mag. Onda Izida s
pomou lijeka, to ga je kao magijka
izmislila, oivi [Ozirisa] (Novak G. 1, 147).
a. lan staroiranske svetenike kaste
oboavalaca vatre, itanja zvezda,
tumaenja snova, uitelj, mudrac.
Kaldejski su sveenici astrolozi bili
poznati pod imenom magi (Pau P. 1,
74).
b. arobnjak, gatar, vra. Nahrupila
je u vagon mistina druba. Ne zna se
jesu li to magi, komedijai ili pelivani
(Krl. 4, 410).
159
magiar
onaj koji se bavi magijom, arobnjak,
vra. Crni magiari postae
sentimentalni (KH 1936, 135).
fg. Najvei prilog tome prerastu dali su
hrvatski... magiari rijei (Goran 2, 63).
magika magik
v. magija. v. magiar Magik (volebnik)... izvue
svoj ma i prase presee preko pola
(Pop. Sr. 1, 104).
nastornica nastornik
prazn. zla ena koja se bavi aranjem.
Na Sv. ura meu po granicu crnog
trna na svaka vrata avlije , pa vele: Kad se
nastornica (vjetica inilica ili aratanica)
nabola na ovaj trn, onda mi svako zlo
uininla (Bukovica, Ard., ZN 20, 46).
onaj koji nekoga mrzi i progoni,
neprijatelj.
obajnica obajnik
proroica prorok
ena prorok. Poznato je... njoj, kao nekoj
proroici... kud Janko noas iz kue.
1. po shvatanju raznih religija
predskaziva buduih dogaaja i tuma
volje boije.
2. onaj koji predvia i prorie budunost.
I vae se rijei ispunile nijesu, kriv ste
prorok. Mnogi proroci su umukli, nijesu
im se ostvarila predvianja.
travara travar
enska osoba travar. Poteci nekoj Ani
travari i gatari, da je pita ima li mu leka.
skuplja i prodavac trava; onaj koji lei
travama. O svojoj bolesti [govorio] je
sa nadrilekarima, travarima i vidarima.
travarica
travara. to god je bilo travarica i vidara
sve je ona dozvolila da joj vide Ljiljaninu
bolju.
vetegara vetegar
v. vetica (1a). v. vetac (1a).
vetegarka
v. vetica (1a).
veterica veter
160
1. v. vetica (1a). Tako veterice (vetice)...
mogu samo pogledom oveka umoriti (or.
T. 15, 17).
1. v. vetac (1a). Ima ljudi koji samo
pogledom ili bajanjem mogu oveka
umoriti; taki se ljudi zovu veteri, a ene
veterice (ajk 3, 144).
2. bubuljica na jeziku, jaterica. Kad kome
izae navrh jezika frgica (bubuljica), koja
se zove veterica, dri se da mu neko misli
zlo (Petr. A. 1, 409).
veterka
v. vetica (1a). Veterke, veterice su
obino stare ene iz kojih nou izlazi dua i
ide po selu (Momirovi P., GlEM 1939, 97).
veterulja
v. vetica (1a).
vetica vetac
1.a. etn. po narodnom verovanju ena,
obino stara, koja je u dosluhu s avolom
i ini zla, naroito maloj deci, ima
natprirodne moi, pretvara se u pticu,
leptira, omaijava, opsenjuje. Vjetica
se zove ena koja (po pripovijetkama
narodnim) ima u sebi nekakav avolski duh
koji u snu iz nje izie i stvori se u leptira,
koko, urku, pa leti po kuama i jede ljude,
naroito malu djecu (Vuk, Rj.).
1.a. etn. ovek koji je po narodnom
verovanju u dosluhu sa zlim dusima i
ini zla, koji raspolae natprirodnim
moima, omaijava, opsenjuje, zloduh,
opsenar. Veteri (veci) mogu samo
pogledom oveka umoriti (or. T. 15, 17).
arobnjak ili vetac... znadu sve pa
dokle sve i mogu (Markov V., NE 1925,
149).
b. pej. zla, rava ena, (obino stara). Ne
sluaj vjeticu, ago! (Vojn. I. 6, 99). Prvi as je
bio francuski. Vetica zadavala glagole na
etr (Nik. N. 1, 14).
vetiara vetiar
augm. i pej. od vetica.
v. vetac (1a). Vi ste sujeverci, bezbonici,
vjetiari, vraari, ugursuzi, prostaci
(Mirkovi P., BV 1890, 177).
vetiarka
v. vetiara.
vetietina
augm. i pej. od vetica (Vuk, Rj.).
vetiica
161
dem. i hip. od vetica.
vetiina
augm. i pej. od vetica (Vuk, Rj.). A za
sve ovo vele: valja se tako, da detetu ne
dosauju vetiine (Miodr. 4, 67).
vidara vidar
v. vidarica (1). U ostalim pripovetkama
javlja [se] Bogorodica... kao vidara... gonjene
devojke (Polenakovi H., GlEM 1938, 131).
a. ovek iz naroda, samouk, nekolovan,
koji lei (najee rane) travama,
melemima i sl. Doao... sam da
potraim kaka go vidara, da i sinu
namesti ruku (Radi, D. 3, 32).
fg. iscelitelj, uteitelj. Vreme, taj stari i
oprobani vidar, rei [e] pravu istinu
(Radi, D. 3, 14).
b. zast. hirurg. Kad izui [medicinu],
budi im vidar, vidaj im rane u ratu
(Novak, Vj. 3, 51).
vidarica
1. ena vidar. Srbi seljaci u bolesti obino
zovu vete stare ene, vidarice, travarice i
bajalice (Mil. M. . 34, 54). fg. isceliteljka,
uteiteljka.
vidarka
v. vidarica (1). Tada [o meudnevnicama]
svi biljari i biljarke, svi vidari i vidarke...beru
razne lekovite trave (NP Miloj. M. 1, 22).
vidalja vidalac
v. vidarica. v. vidar.
vida
v. vidar. Je l koji od vas vida od rane?
Ne mogosmo zaustaviti mu krv. (Kost, L.
3, 50).
vidovnjaka vidovnjak
v. vizionarka. vidovit ovek, vizionar. Kao to je zbog
te nunosti, sve unapred odreeno
(fatum); tako je mogue i znati unapred
za to, pomou proroita, vidovnjaka,
snova, itd. (Vuj. 3, 47).
162
volebnica volebnik
ena volebnik, arobnica; isp. volepka.
Lane jo izdahnu volebnica bela (Uj. Z.
1, 25).
onaj koji ima natprirodnu mo, koji se
slui maijama, arobnjak. Otac...
dozove jednog, koji je kao volebnik
poznat, i plati mu... da me u magarca
pretvori (Ster. 10, 379).
vraara vra
ona koja vraa, ena vra, vraar.
1.a po verovanju praznovernog sveta
ovek natprirodne moi koji moe da
utie na izvesne prirodne pojave, ljudsku
sudbinu i sl., arobnjak, mag.
b. v. vraar (1) Na vra uzima novac...
jer inae vradbine ne bi pomogle
(Vlatk. 1, 81).
2. zast. doktor medicine; isp. vraar (2),
vraolija (2) fg. Svakoga sovjetujem
i molim da pristupite k njemu kako k
duhovnom ocu i vrau za iscjelenije duevne
nemoi vae (Petr. P. Nj. 1, 15).
vraarica vraar
v. vraara. 1. onaj koji vraa, koji se bavi vraanjem
kao zanatom. Iz daleka dolazie
vraari i donosie bilje svakojako, te
vidahu rane, koje su Turci zadali (Jak. .
3, 104).
2. zast. v. vra (2). Ljekarstvo, isto kao
fzika i hemija, bilo je pokriveno
tajnom, pa su se s toga lijenici nazivali
vraari (Stoj. Iv. 2, 54).
vraarka
1. v. vraara;
2. pokr. neka ptica slina svraki, samo
manja od nje.
vraarua
v. vraara. Nema vie aranja ni
gatanja... To je ciganski posao i s time se
bave Ciganke, koje se zato i zovu vraarue
(Vare, ulji M. , ZN 11, 28).
163
vraalica vraalac
v. vraara. A ide se mnogo i vraalicama
koje bajanjem i nekim travama ine da
ene nerotkinje raaju (H. Vas. 1, 368).
1. v. vraar. Ono lice ... koje vraa,
gleda u karte, u bob, u vodu... zove se
vraalac ili vraalica (Niava, Nik. V.
2, 273).
2. bob u koji se vraa.
vraara vraar
v. vraara. v. vraar (1) Vraare i vraari vjeruju u
preseljenje dua (Danica 1865, 287).
vraarica
1. v. vraara. Veruje se da za vreme
kuvanja mora naii u kuu vraarica koja
je nudila stoci (Miloevi M., GlEM 1936,
48).
2. v. vragolanka. Zvirnue ne, koledo,
Na pendere, koledo, Devojice, koledo,
Vraarice, koledo (Kosovo, Deb. 1, 313).
164
165
4. deo
166
Dodatak 1
UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
1
Uvod
Poto je priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih
lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svijetu;
Poto je nepotovanje i preziranje ljudskih prava vodilo varvarskim postupc-
ima, koji su vrijeali savjest ovjeanstva, i poto je stvaranje svijeta u kojem
e ljudska bia uivati slobodu govora i ubjeenja i biti slobodna od straha i
nestaice proglaeno kao najvia tenja svakog ovjeka;
Poto je bitno da ljudska prava budu zatiena pravnim poretkom kako ovjek
ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribjegne pobuni protiv tiranije i
ugnjetavanja;
Poto je bitno da se podstie razvoj prijateljskih odnosa meu narodima;
Poto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju vjeru u
osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ovjekove linosti i ravno-
pravnost mukaraca i ena i poto su odluili da podstiu drutveni napredak i
poboljaju uslove ivota u veoj slobodi;
Poto su se drave lanice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obez-
bijede opte potovanje i primjenu ljudskih prava i osnovnih sloboda;
Poto je opte shvatanje ovih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ost-
varenje ove obaveze;
Generalna Skuptina proglaava
Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniki standard koji
treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ
drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, teio da uenjem i vaspita-
vanjem doprinese potovanju ovih prava i sloboda i da postupnim unutranjim
i meunarodnim mjerama obezbijedi njihovo opte i stvarno priznanje i
potovanje kako meu narodima samih drava lanica, tako i meu narodima
onih teritorija koje su pod njihovom upravom.
lan l.
Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su
1 Usvojena posebnom rezolucijom Generalne skuptine Ujedinjenih nacija lO.decembra 1948
godine.
167
obdarena razumom i svijeu i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu
bratstva.
lan 2.
Svakom pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih
razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, vjeroispovijesti, politikog ili drugog
miljenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili drugih
okolnosti. Dalje, nee se praviti nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog
ili meunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je
ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na
ma koji drugi nain ograniena.
lan3.
Svako ima pravo na ivot, slobodu i bezbijednost linosti.
lan 4.
Niko se ne smije drati u ropstvu ili potinjenosti: ropstvo i trgovina robljem
zabranjeni su u svim oblicima.
lan 5.
Niko se ne smije podvrgnuti muenju ili svirepom, neovjenom ili
poniavajuem postupku ili kanjavanju.
lan 6.
Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt.
lan 7.
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku
zatitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zatitu protiv bilo kakve diskrimi-
nacije kojom se kri ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu dis-
kriminaciju.
lan 8.
Svako ima pravo na djelotvorni pravni lijek pred nadlenim nacionalnim su-
dovima protiv djela kojima se kre osnovna prava koja su mu priznata ustavom
ili zakonima.
lan 9.
Niko ne smije biti proizvoljno uhapen, pritvoren, niti protjeran.
168
lan 10.
Svako ima potpuno jednako pravo na pravino javno suenje pred nezavisnim
i nepristrasnim sudom koji e odluiti o njegovim pravima i obavezama, i o
osnovanosti svake krivine optube protiv njega.
lan 11.
1. Svako ko je optuen za krivino djelo ima pravo da se smatra nevinim dok
se na osnovu zakona krivica ne dokae na javnom pretresu na kojem su mu
obezbijeena sva jamstva potrebna za njegovu odbranu.
2. Niko se ne smije osuditi za djela ili proputanja koja nijesu predstavljala
krivino djelo po unutranjem ili meunarodnom pravu u vrijeme kada su
izvrena. Isto tako ne smije se izricati tea kazna od one koja se mogla pri-
mjeniti u vrijeme kada je krivino djelo izvreno.
lan 12.
Niko se ne smije izloiti proizvoljnom mijeanju u privatni ivot, porodicu,
stan ili prepisku, niti napadima na ast i ugled. Svako ima pravo na zatitu za-
kona protiv ovakvog mijeanja ili napada.
lan 13.
1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama poje-
dine drave.
2. Svako ima pravo da naputi svaku zemlju, ukljuujui svoju vlastitu, i da se
vrati u svoju zemlju.
lan 14.
1 .Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama azil od proganjanja.
2. Na ovo pravo se ne moe pozvati u sluaju gonjenja koje se istinski odnosi na
krivina djela nepolitike prirode ili na postupke protivne ciljevima i naelima
Ujedinjenih nacija.
lan l5.
1. Svako ima pravo na dravljanstvo.
2. Niko ne smije samovoljno biti lien svog dravljanstva niti prava da promi-
jeni dravljanstvo.
lan l6.
1. Punoljetni mukarci i ene, bez ikakvih ogranienja u pogledu rase,
169
dravljanstva ili vjeroispovijesti, imaju pravo da sklope brak i da zasnuju po-
rodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog tra-
janja i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se moe sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stu-
paju u brak.
3. Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drave i
drutva.
lan 17.
1. Svako ima pravo da posjeduje imovinu, sam i u zajednici s drugima.
2. Niko ne smije biti samovoljno lien svoje imovine.
lan l8.
Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo ukljuuje
slobodu promjene vjeroispovijesti ili uvjerenja i slobodu da ovek sam ili u
zajednici s drugima, javno ili privatno, manifestuje svoju vjeru ili uvjerenje
poduavanjem, obiajima, molitvom i obredom.
lan l9.
Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, to obuhvata i pravo da
ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo da trai, prima i iri
obavjetenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
lan 20.
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja.
2. Niko se ne moe primorati da pripada nekom udruenju.
lan 21.
1 .Svako ima pravo da uestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje,
neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2.Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu slubu u svojoj
zemlji.
3. Volja naroda je osnova dravne vlasti: ova volja treba da se izraava na
povremenim i slobodnim izborima, koji e se sprovoditi optim i jedna-
kim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajuim postupkom kojim se
obezbjeuje sloboda glasanja.
lan 22.
Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje
170
privredna, drutvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za
slobodan razvoj svoje linosti, uz pomo drave i putem meunarodne saradnje,
a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake drave.
lan 23.
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zapoljenja, na pravine i zado-
voljavajue uslove rada i na zatitu od nezaposlenosti.
2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad.
3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuu naknadu koja
njemu i njegovoj familiji obezbeuje egzistenciju koja odgovara ljudskom
dostojanstvu i koja e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim
sredstvima socijalne zatite.
4. Svako ima pravo da osniva sindikat i ulanjuje se u njega radi zatite svojih
interesa.
lan 24.
Svako ima pravo na odmor i razonodu, ukljuujui razumno ogranienje
radnog vremena i povremeno plaeni odmor.
lan 25.
l.Svako ima pravo na standard ivota koji obezbjeuje zdravlje i blagostanje,
njegovo i njegove familije, ukljuujui hranu, odjeu, stan i ljekarsku njegu i
potrebne socijalne slube, kao i pravo na osiguranje u sluaju nezapoljenosti,
bolesti, onesposobljenja, udovitva, starosti ili drugih sluajeva gubljenja
sredstava za izdravanje usljed okolnosti nezavisnih od njegove volje. 2. Majke i
djeca imaju pravo na naroito staranje i pomo. Sva djeca, roena u braku ili van
njega, uivaju jednaku socijalnu zatitu.
lan 26.
1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno bar
u osnovnim i niim kolama. Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehniko
i struno obrazovanje treba da bude svima podjednako dostupno na osnovu
njihove sposobnosti.
2. Obrazovanje treba da bude usmjereno ka punom razvitku ljudske
linosti i uvrivanju potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba
da unaprijeuje razumijevanje, trpeljivost i prijateljstvo meu svim narodima,
rasnim i vjerskim grupama, kao i djelatnost Ujedinjenih nacija za odranje mira.
3. Roditelji imaju prvijenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu.
171
lan 27.
l. Svako ima pravo da slobodno uestvuje u kulturnom ivotu zajednice, da uiva u
umjetnosti i da uestvuje u naunom napretku i u dobrobiti koja otuda proistie.
2. Svako ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiu iz
svakog naunog, knjievnog ili umjetnikog djela iji je on tvorac.
lan 28.
Svako ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojem prava i slobode
objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.
lan 29.
1. Svako ima obaveze prema zajednici u kojoj je jedino mogu slobodan i pun
razvitak njegove linosti.
2. U vrenju svojih prava i sloboda svako se moe podvrgnuti samo onim
ogranienjima koja su predviena zakonom iskljuivo u cilju obezbjeenja
potrebnog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja
pravinih zahtjeva morala, javnog poretka i opteg blagostanja u demokratskom
drutvu.
3. Ova prava i slobode se ni u kom sluaju ne mogu ostvarivati protivno
ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija.
lan 30.
Nijedna odredba ove Deklaracije ne moe se tumaiti kao pravo za ma koju dravu,
grupu ili lice da obavlja bilo koju djelatnost ili da vri bilo kakvu radnju usmjerenu
na ruenje prava i sloboda koji su u njoj sadrani.
172
Dodatak 2:
VODI ZA UPOTREBU RODNO NEUTRALNOG JEZIKA
UNESCO, 1999.
Sadraj:
Vodi za upotrebu rodno neutralnog jezika: Uvod
Primeri formulacija u jeziku
Dvoznanost
Stereotipi
Titule i oblici obraanja
Unapreivanje ena i prava ena: denicije nekih pojmova
Armativne mere
Diskriminacija
Osnaivanje ena
Jednakost
Jednake anse
Pravinost
Rod
Analiza roda
Jednakost rodova
ene u prvom planu: stavljanje rodne perspektive u prvi plan
ene u razvoju (UR)
Rod i razvoj (RIR)
173
VODI ZA UPOTREBU RODNO NEUTRALNOG JEZIKA
Uvod
UNESCO se zalae za pravdu i izbegavanje diskriminacije u svim oblastima
u kojima je nadlean, a naroito u oblasti obrazovanja. Uprkos injenici da
postoje svi potrebni pravni instrumenti
2
da se ovi principi sprovedu, veina
ena i devojaka jo uvek nema koristi od postojeih obrazovnih programa.
Razlozi za to su raznovrsni i sloeni. injenica je da ene i devojke ne mogu
traiti jednaka prava dok ih diskriminie ekonomska, politika, drutvena i
kulturna sredina u kojoj ive. Zbog stalnog raskoraka izmeu meunarodno
prihvaenih normi jednakosti i stvarnih ivotnih uslova ena, UNESCO eli
da promeni ponaanje i stavove koji opravdavaju i produavaju moralno i
drutveno iskljuivanje ena.
Predstavnici Kanade i nordijskih zemalja pokrenuli su pitanje seksizma u
jeziku po prvi put na 24. zasedanju Generalne konferencije 1987. godine. Upuen
je apel za izbegavanje rodno odreenog jezika u UNESCO-u, a Generalna
konferencija usvojila je rezoluciju koja se bavi ovim pitanjem.
3
Generalna
konferencija je takoe usvojila jo otrije formulisan stav o ovom pitanju na
25 (1989), 26 (1001) i 28 (1995) zasedanju.
4
Ovim je nagoveteno da se razvija
svest o tome da jezik ne odraava samo nain na koji razmiljamo, nego i da
oblikuje nae razmiljanje. Ako se rei i izrazi koji nagovetavaju da su ene
inferiorne u odnosu na mukarce stalno koriste, ta pretpostavka o inferiornosti
postae deo naeg sistema vrednosti. Otuda potreba da prilagodimo svoj jezik
novim idejama. Jezik je mono oruje: pesnici i propagandisti to znaju, kao i
rtve diskriminacije.
Ako su ljudi osetljiviji na implikacije koje ima jezik kojim koriste, postii
e se vii stepen preciznosti. Treba zapamtiti da neprecizni izbori rei mogu da
se tumae kao pristrasni, diskriminatorski ili poniavajui, ak i bez namere da
to budu. Dvoznanost stvara dva problema: u sluajevima kada nije jasno da
li autor misli na jedan ili na oba roda (npr. upotreba ovek ili ljudi: postoji
mnogo dokaza da re ovek evocira muki lik, ak i kad je nameravano znaenje
generiko), i u sluaju stereotipiziranja, kada pisac prenosi nepotvrene ili
2
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948), Konvencija protiv diskriminacije u obra-
zovanju (1960), Konvencija o svim oblicima diskriminacije ena (1979). Vie informacija o svim
meunarodnim normativnim instrumentima koji se odnose na ljudska prava ena moete nai
na sajtu: http://www.un.org/womenwatch.
3
24 C/Rezolucija 14.1 poziva generalnog direktora da usvoji politiku koja se odnosi na pravl-
jenje nacrta svih radnih dokumenata Organizacije koji su usmereni ka izbegavanju, koliko je to
mogue, korienja jezika koji se eksplicitno ili implicitno odnosi na samo jedan pol, osim tamo
gde se razmatraju pozitivne mere.
4
25 C/Rezolucija 109, 26 C/Rezolucija 11.1 i 28 C/Rezolucija 1.13.
174
pristrasne konotacije o ulogama roda i rodnom identitetu.
Otkako je ovaj Vodi izdat, termin rod je uao u optu upotrebu. Ovaj
termin treba paljivo koristiti. Postoji tendencija da se koristi kao sinonim,
da ne kaemo eufemizam, za pol, verovatno zato to pol implicira polne
odnose i seksualnu aktivnost. Ovo uslovljava nestajanje razlika izmeu ta dva
termina, razlika koje se najkrae mogu denisati na sledei nain. Pol neke
osobe je stvar hromozoma: kod ena 23. par se sastoji od dva X hromozoma,
a kod mukaraca od jednog X i jednog Y hromozoma. Rod neke osobe je, s
druge strane, drutvena i istorijska tvorevina i posledica razliitih vrsta uslova.
Transseksualci, na primer, mogu s razlogom da kau da su mukog pola, a
enskog roda. Ima neto veoma bitno u injenici da je nemogue promeniti
neiji pol. Rod je, s druge strane, neto mnogo eksibilniije. Promena roda
moe potpuno legitimno da ukljuuje promenu zamenice, npr. enski rod
ona umesto mukog roda on. Termin rod i dalje je prikladan u potpuno
gramatikim kontekstima. Jezik moe da ima rei za muki, enski i srednji rod,
i zaista postoji neslaganje izmeu roda i pola.
Takoe postoji tendecija da se rod koristi kao sinonim za enski. Treba
voditi rauna o tome da se shvati na ta se termin zaista odnosi. U stvari, postoji
opasnost da rod postane toliko pomodna re sa tako mnogo znaenja da e
praktino izgubiti znaenje. To bi bilo veoma loe, i zbog jezika i zbog polne i
rodne jednakosti.
Sledei primeri
5
(koji su dopunjeni i izmenjeni u ovom izdanju) pokazuju
kako je, uz malo preformulisanja i obraanja panje na znaenje, obino
mogue poboljati znaenjsku preciznost i pri tom izbei vreanje. Kada se
iskaz odnosi na oba pola, obino je bolje koristiti termin koji ukljuuje, ili
makar ne iskljuuje, ene.
Takoe smo ovde ukljuili neke denicije termina koji se koriste u
vezi sa unapreivanjem ena i prava ena, kao i predloge za dalje itanje i
istraivanje.
Cilj ovoga Vodia nije izbacivanje odreenih rei ili menjanje istorijski
ustanovljenih tekstova, niti preporuka da se ova uputstva primenjuju
doslovno. Ipak, radi jednakosti autori se mole da svaki put zastanu i razmisle o
alternativama.
5
Zahvaljujemo Amerikom psiholokom udruenju, Vodiu za neseksistiki jezik, Stilskom vo-
diu za jednakost NUJ i izdavau McGraw-Hill Book Company.
175
Primeri formulacija u jeziku: dvoznanost
Primer Alternativa Komentar
ovekova potraga za znanjem
navela ga je da pobolja
naunu metodologiju.
Potraga za znanjem navela
nas je da poboljamo naunu
metodologiju.
Ljudi su neprestano u potrazi
za znanjem, to ih je navelo
da ...
Potraga za znanjem dovela
je do poboljanja u naunoj
metodologiji.
Preformulisano pomou
prvog lica mnoine.
Preformulisano u dve
klauze.
Preformulisano bez
eksplicitnog spominjanja
agensa.
Upotreba eksperimenata
u psihologiji prepostavlja
ovekovu mehanistiku
prirodu.
Upotreba eksperimenata
u psihologiji pretpostavlja
mehanistiku prirodu ljudskih
bia.
Zamenjena imenica.
ovek, oveanstvo Ljudi, ljudska bia, ljudska
vrsta, ljudska rasa, mi,
mukarci i ene, homo
sapiens, javnost, drutvo,
ljudska priroda.
Ova grupa primera nudi
nekoliko mogunosti za
zamenu.
ovekova dostignua
Ljudska dostignua,
dostignua ljudske rase,
dostignua naih predaka.
Prosean ovek
Prosena osoba, prosena
individua, ljudi uopte.
Primitivac
Primitivni ljudi, primitivni
narodi, primitivna ljudska
bia, primitivni mukarci i
ene.
Muki hrabro
ovek i biosfera
Postojea imena projekata
se po pravilu ne mogu
menjati, ali se savetuje
da se u novim imenima
izbegava generiki termin
ovek.
Bratstvo
Drutvo, ljudska srodnost,
solidarnost.
Bratski Prijateljski
ovek i ena Mu i ena, ena i mu
176
Prodavaica Osoblje koje radi u prodaji
Nastavnika obino
zapoljavaju na osnovu
njegovog obrazovanja i
obuke.
Nastavnike obino
zapoljavaju na osnovu
njihovog obrazovanja i obuke.
Promenjeno u mnoinu.
Primeri formulacija u jeziku: stereotipi
Mu ove ene
dozvoljava joj da radi
honorarno.
Mu ove ene dozvoljava
joj da radi honorarno.
Mu kae da dozvoljava
svojoj eni da radi
honorarno.
Ova ena radi honorarno.
Interpunkcija je dodana da bi
se razjasnila pristrasnost, ne
autora, nego mua i ene. Re sic
takoe moe da se ubaci. Uvek
razmotrite kontekst.
Ako je potrebno, preformuliite
da biste pojasnili tvrdnju.
Autor ovog primera eleo je da
kae koji je radni status ene, ali
je nenamerno preneo i stereotip
o odnosima mua i ene.
Pera i Mara rade; on joj
pomae u kui.
... oni dele poslove u kui. Ovaj primer implicira da su
kuni poslovi enina dunost, a
muevljev izbor. Alternativa je
i dalje dovoljno jasna da bi se
opisala tradicionala situacija,
poto ne postoji implikacija
da poslove dele jednako, to
se moe dodatno pojasniti u
kontekstu.
Istraivai obino
zapostavljaju svoje ene
i decu.
Istraivai obino
zapostavljaju svoje porodice.
Alternativa daje mogunost da
i mukarci i ene mogu da budu
istraivai.
Obezbedie se prevoz za
delegate i njihove ene.
Obezbedie se prevoz za
delegate i njihove suprunike
ili osobe koje ih prate.
Istraivanje je pokazalo
da e Amerikanci vie
klase ree imati debele
ene.
Istraivanje je pokazalo da
e ameriki mukarci vie
klase ree imati debele
ene.
177
Doktor ... on Doktori... oni
Budite odreeni. Promenite
imenicu i zamenicu u mnoinu
ako govorite uopteno, ili
koristite doktor on, doktorka
ona, ako govorite o odreenoj
osobi.
Devojka ena
Koristite ena ako govorite o
odrasloj osobi.
Devojke
Iskaite njihov status:
sekretarice, daktilografkinje,
pomonice, itd.
Ove sve poslove mogu da
obavljaju i mukarci.
Domaica
domaica, kupac, potroa,
muterija
Budite odreeni u datom
kontekstu. Osoba o kojoj
govorite ne mora da bude ena.
Dama ena
Dama koristite samo u paraleli sa
gospodin.
Ambiciozni mukarci i
agresivne ene
Oprezni mukarci i
stidljive ene
Otvoreni mukarci i
bune ene
Emotivni mukarci i
histerine ene
Ambiciozne ene, mukarci,
ljudi, osobe
Agresivne ene, mukarci,
ljudi, osobe
Oprezne ene, mukarci,
ljudi, osobe
Stidljive ene, mukarci,
ljudi, osobe
Otvorene ene, mukarci,
ljudi, osobe
Bune ene, mukarci, ljudi,
osobe
Emotivne ene, mukarci,
ljudi, osobe
Histerine ene, mukarci,
ljudi, osobe
Konotacije nekih prideva
mogu da sadre pristrasnost
u zavisnosti od toga da li ih
koristite da biste kvalifkovali
ene ili mukarce. Ovi primeri
pokazuju neke ustaljene
upotrebe koje ne moraju uvek da
prenesu tano znaenje.
Primeri formulacija u jeziku: titule i oblici obraanja
Gospodin i gospoa Pere Peria
Mara i Pera Peri, gospodin i
gospoa Peri
U prvom primeru enin identitet
je potpuno uguen muevljevim.
178
UNAPREIVANJE ENA I PRAVA ENA: DEFINICIJE NEKIH POJMOVA
Armativne mere
Armativne mere prvobitno su se odnosile na politiku koju je usvojila Savezna
vlada Sjedinjenih Amerikih Drava. Tu se zahteva od svih organizacija,
univerziteta i ostalih institucija koje posluju sa vladom ili ih vlada nansira da
preduzmu armativne mere da bi osigurali da se kandidati zapoljavaju ili radnici
na radnom mestu tretiraju jednako, bez obzira na njihovu rasu, boju koe, religiiju,
pol ili zemlju porekla.
6
Termin armativne mere od tada se vie odnosi uopteno na programe
koji su napravljeni da isprave posledice iz prolosti, kao i diskriminatorne
postupke u sadanjosti u regrutovanju, odabiru, razvoju i promovisanju
lanova manjinskih grupa. Programi armativnih mera ele da naprave
sisteme i procedure koje e spreiti buduu diskriminaciju tako to e osigurati
jednakost ishoda, kao to su procenti kvote, rasporedi zaduenja i programi
obuke za armativne mere.
7
Diskriminacija
lan 1. Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije prema enama
(1979) denie diskriminaciju ena kao bilo kakvo razlikovanje, iskljuivanje
ili ograniavanje nainjeno na osnovu pola, koje za posledicu ili cilj ima
smanjenje ili poricanje priznanja, uivanja ili upranjavanja ljudskih prava i
osnovnih sloboda ena na politikom, ekonomskom, drutvenom, kulturnom,
graanskom ili bilo kom drugom polju, bez obzira na njihov brani status, a na
osnovu jednakosti mukaraca i ena.
Osnaivanje ena
Osnaivanje je proces osveavanja i izgradnje sposobnosti koji vodi do veeg
uea u preobraavanju, do vee moi odluivanja i kontrole nad ivotom.
8
Osnaivanje ena kao cilj politike implicira da ene legitimno imaju sposobnost
i treba individualno i kolektivno da uestvuju u procesima odluivanja koji
oblikuju njihovo drutvo i njihove ivote, naroito kada su u pitanju drutveni
prioriteti i razvojni pravci.
9
6
UNESCO, Kineska korporacija za prevoenje i objavljivanje UNDP, Englesko-kineski leksikon
ene i pravo, 1995.
7
UNESCO, Kineska korporacija za prevoenje i objavljivanje UNDP, Englesko-kineski leksikon
ene i pravo, 1995.
8
Marili Karl, ene i osnaivanje: uestvovanje i odluivanje, 1995, London.
9
Komitet za pomo u razvoju, Vodi za jednakost ena i osnaivanje ena u saradnji i razvoju,
179
Jednakost
Prema ovom principu sva ljudska bia, bez obzira koje su rase, pola, religije,
drutvenokulturnog ili politkog statusa, imaju jednaka prava. Povelja
Ujedinjenih nacija (1945) prvi je meunarodni obavezujui instrument koji
potvruje jednaka prava mukaraca i ena. Jo nekoliko sporazuma potvrdilo je
ove principe, a naroito Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima usvojena
1948. godine i Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena iz 1979.
godine.
Jednake anse
Prepoznavanje jednakog statusa ena i mukaraca pred zakonom ne mora
da znai da e ene dobiti iste anse da razviju svoje vetine i intelektualne
sposobnosti koje e im kasnije dozvoliti da ostvare svoja zakonska prava. Mere
jednakih ansi treba da obezbede enama optimalne uslove u kojima e moi
da se razvijaju i dostignu jednak status.
Armativne mere su se koristile da bi se negovale jednake anse. Ipak,
poto one pre svega treba da obezbede jednakost ishoda, treba ih razlikovati
od potonjih (vidi Armativne mere).
Pravinost
Iako se esto koriste kao sinonimi, jednakost i pravinost su dva veoma razliita
pojma. Programi pravinosti podravaju tretiranje ena i mukaraca na razliite
naine da bi se postigao jednak status ena i mukaraca. Takvi programi
zasnovani su na premisi da ako bi se ene i mukarci tretirali na isti nain
(jednako), postojao bi rizik da ishod bude nejednak zbog poetnih razlika.
10
Rod
Bioloke razlike izmeu mukaraca i ena se ne menjaju, ali drutvene uloge koje
oni moraju da igraju razlikuju se od drutva do drutva i u razliitim periodima
u istoriji. Termin rod odnosi se na ekonomske, drutvene, politike i kulturne
atribute i na anse koje su povezane sa injenicom da je neko mukarac ili ena.
U veini drutava mukarci i ene razlikuju se po aktivnostima kojima se bave,
u raspolaganju i kontroli resursa, kao i po uestvovanju u donoenju odluka.
Takoe, u veini drutava ene kao grupa imaju manje pristupa resursima,
prilikama za posao i odluivanju nego mukarci.
11
1998, OECD.
10
Iain McLean, Concise Dictionary of Politics, Oxford University Press, New York, 1996.
11
Komitet za pomo u razvoju, Vodi za jednakost ena i osnaivanje ena u saradnji i razvoju,
1998, OECD.
180
Analiza roda
Analiza roda podrazumeva tumaenje injenica i drutvenih procesa
na taj nain da imaju razliite posledice na rodne uloge. To, u osnovi, znai
shvatanje da kulturni, drutveni, politiki i ekonomski sistemi i institucije nisu
rodno neutralni.
Krajnja svrha usvajanja analize roda jeste redenisanje osnovih postavki
dominantnih kulturnih, drutvenih i ekonomskih struktura da bi se promovisala
i osigurala osnovna ljudska prava, potrebe i tenje ena.
12
Unutar organizacija
Ujedinjenih nacija, kao to je UNESCO, usvajanje analize roda znai integrisanje
rodne perspektive u sve faze razvoja projekta (programiranje, dizajniranje,
sprovoenje i procenjivanje).
Jednakost rodova
Jednakost rodova znai jednaku vidljivost, osnaivanje i uestvovanje oba pola u
svim sferama javnog i privatnog ivota.
13
To znai da ene i mukarci, devojice
i deaci, treba da dobiju jednake anse da uestvuju u razvoju drutva, kao i da
doive ispunjenje.
Jednakost rodova znai jednako prihvatanje i vrednovanje razlika izmeu
ena i mukaraca, kao i njihovih razliitih uloga koje igraju u drutvu. Jednakost
rodova uljuuje pravo da se bude razliit. Ovo znai da se moraju uzeti u obzir
postojee razlike izmeu ena i mukaraca koje se odnose na drutvenu klasu,
politika miljenja, religiju, etnicitet, rasu ili seksualnu orijentaciju. Jednakost
rodova znai diskutovanje o tome kako je mogue ii dalje, promeniti strukture
u drutvu koje doprinose odravanju nejednakih odnosa izmeu mukaraca
i ena, i dostii bolju ravnoteu razliitih enskih i mukih vrednosti i
prioriteta.
14
Jednakost rodova predstavlja neophodnu komponentu ljudskih prava i
klju razvoja. Ona zahteva novo partnertsvo izmeu ena i mukaraca, devojica
i deaka partnerstvo koje je zasnovano na meusobnom potovanju, dijalogu
i deljenju javnih i privatnih odgovornosti.
15
Jednakost rodova ne znai da mukarci i ene postaju isti, nego da su
njihove prilike i anse u ivotu jednake.
12
DANIDA, Ministarstvo spoljnih poslova, ene u razvoju, 1993, Kopenhagen.
13
Savet Evrope, Stavljanje rodne perspektive u prvi plan, Pojmovni okvir, Metodologija i prezen-
tacija dobre prakse, maj 1998, Strasbur.
14
Savet Evrope, Stavljanje rodne perspektive u prvi plan, Pojmovni okvir, Metodologija i prezen-
tacija dobre prakse, maj 1998, Strasbur.
15
Informacijski komplet, Jednakost rodova, ene, devojice, rod, 1997, UNESCO.
181
ene u prvom planu: stavljanje rodne perspektive u prvi plan
Stavljanje rodne perspektive u prvi plan Ujedinjene nacije denisale su kao
proces procene implikacija bilo kakvog planiranog postupka po ene i
mukarce, ukljuujui zakonodavstvo, politike i programe u bilo kom podruju
i na svim nivoima. To je strategija kojom interesi i iskustva ena i mukaraca
postaju sastavni deo dizajniranja, sprovoenja, nadgledanja i procene politika
i programa u svim politikim, ekonomskim i drutvenim sferama tako da od
toga ene i mukarci imaju jednake koristi, a da se nejednakost ne ponavlja.
Krajnji cilj je postizanje jednakosti rodova.
16
Cilj stavljanja rodne perspektive u prvi plan je integracija interesa jednakosti
rodova u analizu i formulaciju svih politika, programa i projekata. Strategija
stavljanja u prvi plan ne iskljuuje inicijative koje su specino usmerene ka
enama ukoliko one promoviu jednakost rodova.
17
ene u razvoju (UR)
18
Aktivnost ena u razvoju (UR) pokriva itav niz pitanja i kontroverzi koje
se bave unapreivanjem ena u kontekstima razvoja. Osnovna pretpostavka
strategije UR-a jeste da se doprinosi ena u razvoju drutava nisu dovoljno
cenili i da ih stoga nedovoljno priznaju oni koji su zadueni za razvojne
programe i na nacionalnom i na internacionalnom nivou. Posledica toga je da
razvojni projekti nisu odrivi i ekasni, jer ne uzimaju u obzir produktivnu
ulogu ena.
Otkako se sedamdesetih godina pojavio diskurs UR-a, postoji sve vea
svest o pravima ena da daju svoju vlastitu deniciju o razvoju i razvojnim
ciljevima, kao i da nau sredstva da ih postignu. ene se vie ne vide kao
korisnici razvojnih procesa, nego kao neophodni uesnici.
Ranih osamdesetih nova istraivanja u drutvenim naukama koja su se
usredsredila na odnose moi i roda dovela su do promene paradigme iz pristupa
UR u pristup Rod i razvoj (RIR).
Rod i razvoj (RIR)
Pristup Rod i razvoj (RIR) iznikao je iz analize drutvenih odnosa izmeu
ena i mukaraca da bi se objasnilo zato su ene i dalje nedovoljno imale koristi
16
Ekonomski i drutveni savet, glavno zasedanje, juli 1997.
17
Komitet za pomo u razvoju, Vodi za jednakost ena i osnaivanje ena u saradnji u razvoju,
1998, OECD.
18
Ideje u ovom delu u velikoj su meri inspirisane radom Od UR do RIR pojmovni pomak u
diskursu ena i razvoja (eng. From WID to GAD - Conceptual Shifts in the Women and Devel-
opment Discourse, Shahrashoub Razavi and Carol Miller), februar 1995.
182
od razvojnih procesa uprkos injenici da su njihovi doprinosi bili priznati
(pristup UR). Pristupi RIR prave korelaciju izmeu nejednakih rodnih odnosa
i nejednakog pristupa prirodnim, drutvenim i ekonomskim resursima.
Ovaj pristup ne posmatra ene, njihove uloge, potrebe i tenje u izolaciji
u odnosu na uloge, potrebe i tenje mukaraca. Odgovornosti koje se dodeljuju
enama razlikuju se od domainstva do domainstva, od zajednice do zajednice
i od drutva do drutva, ali su sve odreene u odnosu na odgovornosti
mukaraca. Drutveno ureenje tih odnosa izmeu ena i mukaraca je ono
to treba da bude u sreditu politike RIR-a.
183
SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA: JEZIK I POL
Agi, Mara (1992), Termini za oznaavanje rodbinskih odnosa kod dece osmog
razreda osnovne kole: komparativna analiza podataka dobijenih na selu i
u gradu, Predkolska stvarnost, Novi Sad.
Akhmanova, Olga (1980), review of B. Comrie and G. Stone (1978) in Language
in Society 9,1, 138-147.
Ani, Vladimir (1984), Rod i spol u srpskohrvatskom jeziku: razgranienje,
Nauni sastanak slavista u Vukove dane, 13/1, Beograd, 5-15.
Bankovi, ivka (1986), Govorni odnos vaspita-dete i prihvatanje uloge pola,
Filozofski fakultet, Odeljenje za pedagogiju, Beograd, diplomski rad.
Berisavljevi, Svetlana (1986), Jezik i pol: titule i zanimanja ene u banci, Prilozi
prouavanju jezika, Filozofski fakultet, Institut za junoslovenske jezike,
Novi Sad, 22, 119-133.
Berisavljevi, Svetlana (1988), Sintaksike karakteristike upotrebe formi
mukog i enskog roda za obeleavanje zanimanja koja vre ene, Filozofski
fakultet, Institut za junoslovenske jezike, seminarski rad.
Bertoa, Mislava (2001), Jezike promjene i feministika kritika jezika, Filozofski
fakultet, Zagreb.
Boikovi, Dragana (1987), Jezik i pol: govorni stereotipi ene u usmenom i
pismenom optenju, Filozofski fakultet, Institut za junoslovenske jezike,
Novi Sad, diplomski rad.
Cameron, Deborah (1992), Feminism and Linguistic Teory, St. Martins Press,
New York (drugo izdanje).
olak, eljka (1992), Analiza malih oglasa: line vesti, Filozofski fakultet,
Institut za junoslovenske jezike, Novi Sad, diplomski rad.
Dmitrijev, Petar A. (1986), O tendenciji maskulinizacije v zarubenyh jazykah,
Slavjanskaja lologija, Universitet v Leningrade, Leningrad, 5, 117-128.
Dressler, Wolfgang (1987), Feminism in morphology, Working Papers in
Linguistics, Ohio State University, 35, 124-131.
Dugali, Aleksandra (2005), Odnos analize diskursa i sintakse: primeri iz
pisanih medija (Dnevnik: 2004), Filozofski fakultet, Novi Sad, Odsek za
srpski jezik i lingvistiku, diplomski rad.
Dujovi, Aleksandra (1992), Analiza malih oglasa: line vesti, Filozofski
fakultet, Institut za junoslovenske jezike, Novi Sad, diplomski rad.
urovi, Marija (2005), Titule i zanimanja sportisktinja u dnevnim novinama
Politika i Danas, Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik i knjievnost,
Novi Sad, seminarski rad.
Fischman, Pamela (1978), What do couples talk about when theyre alone? D.
Buttur & E. L. Epstein (ur.), Womens language and style, Akron, OH,
184
L6S Books, 11-22.
Fischman, Pamela (1983), Interaction: Te work women do, B. Torne, C.
Kramerae & N. Henley (ur.), Language, gender and society, Rowley, MA:
Newbury House.
Gebran, Alen i an evalije (2004), Renik simbola, Stilos, Novi Sad.
Goman, Ervin (1964), Te neglected situation, American Anthropologist, 66,
133-136.
Graovac, Dragana (2005), Titule i zanimanja ena u svakodnevnom razgovoru,
Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik i lingvistiku, Novi Sad, seminarski
rad.
Guide to Non-Sexist Language (1987), UNESCO.
Guidlines on Gender Neutral language (1999), UNRSCO.
Hellinger, Marlis (ur.) (1985), Sprachwandel und feministische Sprachpolitik:
Internationale Perspektiven, Opladen, Westdeutscher Verlag.
Janjanin, Milan (1934), Gospoa profesor, Na jezik, Beograd, 2/7, 202-204.
Jespersen, Otto (1966), Language. Its nature, development and origin, George
Allen & Unwin LTD, London (Prvo izdanje je iz 1922).
Joksimovi, Dragana (2005), Titule i zanimanja u razgovornom srpskom jeziku,
Centar za rodne studije, ACIMSI, Univerzitet u Novom Sadu, seminarski
rad.
Kneevi, Dragana (2005), Analiza diskursa dnevnih novina: titule i zanimanja
ena u dnevnom listu Politika, januar-februar 2005, Filozofski fakultet,
Novi Sad, Odsek za srpski jezik i lingvistiku, diplomski rad.
Klajn, Ivan i ipka Milan (2007), Veliki renik stranih rei i izraza, Prometej,
Novi Sad.
Kodrnja, Jasenka (2008), Eurinoma i njezine zmije u: ene zmije - rodna
dekonstrukcija, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Zagreb.
Kolundija, Jelena (2005), Institucionalna upotreba titula ena: analiza
diskursa, Filozofski fakultet, Novi Sad, Odsek za srpski jezik i lingvistiku,
diplomski rad.
Kukolj, Vesna (1989), Analiza novinskog teksta: upotreba formi enskog roda
za obeleavanje zanimanja i titula ena, Filozofski fakultet, Institut za
junoslovenske jezike, Novi Sad, seminarski rad.
Kontra, Miklos at al. (1999) Language: A Right and Resorce: Approacing
Linguistic Human Rights, CEU Press, Budapest.
Lako, Robin (1973), Language and womans place, Language in Society, 2,
45-80.
Maek, Dora (1984), Te usage of common gender nouns in Serbo-Croatian,
referat na: 7th AILA Congress, Brisel, sekcija: Jezik i pol.
May, Jakob (1984), Sex and language revised: Can womens language change
the world? Journal of Pragmatics, 8, North-Holland, 261-283.
185
McConnell-Ginet, Sally i dr. (ur.) (1980), Woman and language in literature
and society, Praeger Publ., New York.
Meljnikov, Melita (1994), Upotreba nomina agentis u standardnom
srpskohrvatskom jeziku u seoskoj sredini u Vojvodini (selo Lipar),
Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik i lingvistiku, Novi Sad, diplomski
rad.
Nikoli, Miroslav (2000), Obratni renik srpskoga jezika, Matica srpska, Novi
Sad i Institut za srpski jezik SANU, Beograd.
Nikoli, Sreten (1954/55), Oblici imena: zvanja, zanimanja, dunosti i titula
enskih lica, Na jezik, nova serija, 6/5-6, Beograd 196-204.
Novkovi, Biljana (2005), Analiza diskursa dnevnih novina: titule i zanimanja
ena u dnevnom listu Dnevnik, januar februar 2005, Filozofski
fakultet, Odsek za srpski jezik, diplomski rad.
Pepi, Sanja (1995), Analiza jednog tipa novinskog teksta: upotreba naziva za
zanimanja koja vre ene registrovani u kulturnim rubrikama dnevnih
listova, Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik, projekat Psiholingvistika
istraivanja, seminarski rad.
Perovi, Branka (1989), Imenice koje oznaavaju zanimanje ene: empirijski
materijal iz Praktine ene i Svijeta, Filozofski fakultet, Institu za
junoslovenske jezike, seminarski rad.
Raji, Ljubia (1982), Jezik i pol, Kultura, 57/58, Beograd, 79-95.
Raki, Jasmina (2005), Titule i zanimanja ena u reniku SANU, Filozofski
fakultet, Odsek za srpski jezik, seminarski rad.
Renik srpskohrvatskog knjievnog i narodnog jezika, 1959 2006, knj. 1 17,
SANU, Institut za srpski jezik, Beograd.
Renik srpskohrvatskog knjievnog jezika, u est tomova, 1967 1976, Matica
srpska, Novi Sad.
Risti, Stana (2004), Ekspresivna leksika u najnovijem omladinskom argonu i
u savremenom srpskom jeziku, Ekspresivna leksika u srpskom jeziku, Institut
za srpski jezik SANU, str. 172.
Savi, Svenka (1981), Jezik i pol: termini za oznaavanje zanimanja koje vre
ene na fakultetu, referat na: VIII kongres psihologa SFRJ: sekcija: polne
razlike, Zagreb, maj 1981.
Savi, Svenka (1984), Pragmatiki aspekti roda nomina agentis u
srpskohrvatskom /hrvatskosrpskom jeziku, Nauni sastanak slavista u
Vukove dane, 13/1, Beograd, 247-258.
Savi, Svenka (1984), Principi stvaranja neologizama u srpskohrvatskom jeziku,
u: Jovan Jerkovi (ur.), Leksikograja i leksikologija zbornik radova,
Matica srpska, Novi Sad Beograd, 161-170.
Savi, Svenka (1985), Pragmatic aspects of the gender of occupational terms in
Serbo-Croatian, Arbeitspapirer, Slavisk Institut, Aarhus University, 1, 1-17.
186
Savi, Svenka (1988), Kako pisati zanimanja i titule ena, predavanje odrano u
Sekciji za lektore Drutva za srpskohrvatski jezik i knjievnost Vojvodine,
Novi Sad, april 1988.
Savi, Svenka (1989), Language and sex, Evidence form Serbo-Croatian,
European Journal for Semiotic Studies, Wien, 1/3, 535-555.
Savi, Svenka (1992), ene u jevanelju po Luki: analiza narativnih postupaka,
Filozofski fakultet, Institut za junoslovenske jezike, neobjavljen rad.
Savi, Svenka (1993), Analiza diskursa, Filozofski fakultet, Novi Sad.
Savi, Svenka (1995), Jo jedan primer (ne)vidiljivosti ena u udbeniku,
Feministike sveske, Beograd, 3-4, 223-226.
Savi, Svenka (1995), Jedan primer (ne)vidljivosti ene u udbeniku,
Feministike sveske, Beograd, 4-5.
Savi, Svenka (1996), Ka jeziku mira i tolerancije u religijskom diskursu, B.
Jaki (ur.), Ka jeziku mira, Institut za socioloka istraivanja, Beograd,
221-244.
Savi, Svenka (2002), Seksizam u jeziku politika omalovaavanja, u:
Mapiranje mizoginije u Srbiji: diskursi i prakse, ur. Marina Blagojevi,
Asocijacija za ensku inicijativu, Beograd, str. 65-86.
Savi, Svenka (2002), Zato treba pisati u enskom rodu titule i zanimanja
ena?, u: ene na delu /informator/, ene na delu, Beograd, 8-9.
Savi, Svenka (2004), ena sakrivena jezikom medija kodeks neseksistike
upotrebe jezika, Futura publikacije, Novi Sad.
Savi, Svenka (2004), Jezik i rod: politiki korektan govor s fokusom na
seksizam u udbenicima osnovne kole, u: Gender perspektiva u nastavi:
mogunosti i poticaji, Fondacija Heinrich Boll, Regionalni ured Sarajevo:
Kulturkontakt Austrija, Sarajevo, 60-68.
Sklena, Olivera (1992), Analiza jednog primera pisanog teksta: tekst spomenara,
Filozofski fakultet, Institu za junoslovenske jezike, Novi Sad, diplomski
rad.
are, Sandra (2004), Kako pisati za novine jezik javne komunikacije, Medija
centar, Beograd.
orovi, Olivera (1992), Analiza jednog tipa novinskog teksta: oglasi na
francuskom i srpskohrvatskom jeziku Ligne du coeur, Filozofski fakltet,
Odsek za srpski jezik i lingvistiku, Novi Sad, diplomski rad.
tasni, Gordana (1999-2001), Nomina agentis i nomina attributiva u Reniku
srpskohrvatskog jezika, Prilozi prouavanju jezika, br. 30-32, Katedra za
srpski jezik i lingvistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Novi Sad,
285-296.
unjka, Aleksandra (1995), Jedan tip analize novinskog teksta: upotreba naziva
za zanimanja i titule ena, Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik i
lingvistiku, projekat Psiholingvistika istraivanja, diplomski rad.
187
Tannen, Deborah (1984), Conversational style: Analyzing talk among friends,
Norwood, New York:Ablex.
Tannen, Deborah (1989), Talking voices: Repetition, dialogue, and imagery in
conversational discourse, Cambridge: Cambridge University Press.
Tannen, Deborah (1990), You just dint understand: Women and men in
conversation, Ballantone Books, New York.
Tolstoj, Svetlana i Radenkovi Ljubinko (2001), Slovenska mitologija:
enciklopedijski renik, Zepter Book World, Beograd.
Trajkovski, Milai Svetlana (2001), Diskurs analiza tekstova o eni u dnevnim
novinama Politika, Odsek za srpski jezk i lingvistiku, Filozofski fakultet,
Novi Sad, diplomski rad.
Trifkovi, Olga (2004), Predstava politiarke u dnevnom listu Politika,
Filozofski fakultet, odsek za srpski jezik i lingvistiku, Novi Sad, diplomski
rad.
Vince, Zlatko (1954/55), Drugarica direktor, gospoa profesor ili drugarica
direktorica, gospoa profesorica, Jezik, Zagreb, 3/4, 113-188.
Vujkov, Ruica (1992), Analiza diskursa o eni u Novom zavetu, Filozofski
fakultet, Institut za junoslovenske jezike, Novi Sad, diplomski rad.
Wodak, Ruth i dr. (1987), Spachliche Gleichbehandlung von Frau un Mann,
Schriftenreihe zur socialen und beruishen Stellung der Frau, 16,
Herausgegeben vom Bundesministerium fur Arbeit und Soziales.
Zejak, Svetlana (1992), Starozavetna ena u dijalozima biblijskog teksta,
Filozofski fakultet, Institut za junoslovenske jezike, Novi Sad, diplomski
rad.
Zejak, Svetlana (1992), Starozavetna ena u dijalozima biblijkog teksta: kritike
opaske, Intermedijalni simpozijum Kritika, Filozofski fakutlet, Novi Sad,
19-23. novembar 1992.
ivanovi, Gordana (1988), Zanimanja i titule ena, Filozofski fakultet,
Institut za junoslovenske jezike, semiarnski rad.
iovi, Olivera (2004), Mrvice s antike trpeze, Mari Gudo: Kasandra, http://
www.tvorac-grada.com/casopis/prikazi/februar.html#01.
Wodak, Ruth ur. (1997), Gender and Discourse, Sage Pbl, London.
ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACJE dostupan na adresi: http://www.cups.
org.yu/download/35/
ZAKON O SLUBENOJ UPOTREBI JEZIKA I PISAMA dostupan na
adresi: http://www.puma.vojvodina.gov.rs/dokumenti/zakoni/Zakon_
sluzbenoj_upjezika_pisma.pdf
188
Biografje saradnica
anak, Marijana (1982, Subotica), profesorka
srpske knjievnosti, studentkinja master prog-
rama ACIMSI Centra za rodne studije Univer-
ziteta u Novom Sadu. Saradnica na edukativ-
nim i istraivakim projekima enskih studija
i istraivanja u Novom Sadu. Objavila je niz
radova iz srpske knjievnosti i jezika.
Mitro, Veronika (1965, Novi Sad), diplomi-
rana psiholokinja, apsloventkinja ACIMSI
Centra za rodne studije Univerziteta u Novom
Sadu. Jedna je od osnivaica enskih studija i
istraivanja i saradnica na mnogobrojnim pro-
jektima.Objavila je nekoliko knjiga posveenih
pitanju nasilja i Romkinja.
Savi, Svenka (1940, Gospoinci), redovna
profesorka Psiholingvistike na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Jedna je
od osnivaica i korodinatorka enskih studija
i istraivanja (1997-2008) i mnogobrojnih pro-
jekata Studija. Objavila 25 knjiga i preko 100
radova
tasni, Gordana (1966, Kruevac), docentkinja
na Odseku za srpski jezik i lingvistiku Filo-
zofskog fakulteta u Novom Sadu. Magistrirala
je odbranivi tezu Polne razlike u narativima
adolescenata. Bavi se metodikom nastave sr-
pskog jezika i knjievnosti, derivatologijom i
leksikologijom. Objavila je mnogobrojne stru-
ne i naune radove.
189
Sadraj
Prvi deo
Predgovor 5
Rod i jezik, Svenka Savi
Drugi deo
Registar imenovanja ena, Gordana tasni i Veronika Mitro 35
Trei deo
Interpretacija podataka iz Registra: jedan od moguih pristupa
odrednici vraara i srodnim reima, Marijana anak 133
etvrti deo
Dodaci 165
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 166
Vodi za upotrebu rodno neutralnog jezika UNESCO, 1999. 172
Selektivna bibliograja: jezik i pol 183
Biograje saradnica 188
190
191
CIP -
,
811.163.41366.522
ROD i jezik / priredile Svenka Savi ... [et al.]. -
Novi Sad : enske studije i istraivanja : Futura publikacije,
2009
(Novi Sad : Futura publikacije). - 189 str. ; 24 cm
Tira 1.000. - Bibliograja.
ISBN 978-86-7188-111-1
1. ,
a) - -
COBISS.SR-ID 240107271