V

VVO
OOD
DDA
AA Z
ZZA
AA
I
IIV
VVO
OOT
TT

Prirunik za osnovne kole u BiH



Prirunik izradio Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. ,
uz podrku UNESCO-a

Autori: Bjelavac Jasminka, ori Erna, Fusco Marina, Hadiahmetovi Sabina, onko Vildana,
Kalem-Peri Ana, dr Vuijak Branko



Urednik:
Doc.dr Branko Vuijak

Ilustracije:
Nijaz Lukovac i Ninjel Lukovac

Izdava:
Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu d.d.

Za izdavaa:
Prof.dr Tarik Kupusovi

tampa:
Amos Graf d.o.o.

Tira:
5000 primjeraka

Knjiga je tampana u okviru Goal Wash komponente generalnoga MDG-F Programa
Demokratska Ekonomska Uprava Vodosnabdijevanjem: Osiguranje pristupa
vodosnabdijevanju kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu, podranog od strane
vedske, finansiranog od strane Kraljevine panije.








"The authors are responsible for the choice and the presentation of the facts
contained in this report and for the opinions expressed therein, which are not
necessarily those of UNDP, UNESCO or of UNICEF and do not commit any of those
three UN system entities. The designations employed and the presentation of material
throughout this report do not imply the expression of any opinion whatsoever on the
part of UNDP, UNESCO and UNICEF concerning the topic of the report".

i
SADRAJ:
1 UPRAVLJAJMO VODOM ZAJEDNO! ...................................................................... 1
1.1 Voda nezamjenjiv preduvjet ivota ................................................................. 1
1.2 ta je to hidroloki ciklus? ................................................................................. 2
1.3 Sukobi zbog vode .............................................................................................. 3
1.4 Moe li se sprijeiti zagaenje vode? ................................................................ 3
1.5 Kako vodu da koristimo zajedno ta je to integralno upravljanje vodama? ... 4
1.6 Zato integralno upravljanje? .......................................................................... 6
2 UVAJMO VODU! .................................................................................................... 8
2.1 Briga o vodama uvjet opstanka ivota na zemlji ............................................. 8
2.2 Nedostatak vode kriza dananjice .................................................................. 8
2.3 Trend potronje vode u svijetu u posljednjem desetljeu ..................................10
2.4 Koliko je pitke vode danas na raspolaganju? ....................................................12
2.5 Pristup pitkoj vodi .............................................................................................13
2.6 Kako se ovjek odnosi spram vodnog bogatstva? ............................................14
2.7 Koliko troimo vode u naim djelatnostima? .....................................................14
2.8 Kako brinuti o vodama ......................................................................................16
3 KOLIKO KOTA KORITENJE VODE?..................................................................20
3.1 Zato se plaa voda? .......................................................................................20
3.2 ta znai Princip zagaiva plaa i korisnik plaa? ......................................21
4 VODA I OKOLI .......................................................................................................23
4.1 Voda kao ivotna sredina .................................................................................23
4.2 ta je to ekosistem? Koji ekosistemi ovise o vodi? ...........................................23
4.3 Kako sauvati stanita biljaka i ivotinja? .........................................................26
4.4 ta su to Ramsarska konvencija i Ramsarska podruja? .................................26
4.5 Koja su to Ramsarska podruja u BiH? ............................................................28
4.6 Naruavanje i zatita vodenih ekosistema ........................................................30
5 KAKO SE UPRAVLJA VODAMA ULOGA ZAKONA ............................................33
5.1 Povijest zatite voda .........................................................................................33
5.2 Kako se EU odnosi ka vodi i okoliu? ...............................................................35
5.3 Tko upravlja vodama u BiH? .............................................................................35
6 IMAMO LI PRAVO NA VODU? ................................................................................36
6.1 Voda je ljudsko pravo! ......................................................................................36
6.2 Voda i zdravlje ..................................................................................................38
7 ZAKLJUAK ............................................................................................................41


ii
POPIS SLIKA:
Slika 1 - Kruenje vode u prirodi ..................................................................................... 3
Slika 2 - Izvor rijeke Bune i ribnjak 500 m nizvodno ......................................................... 5
Slika 3 Zahvat vode iz akumulacije ............................................................................... 6
Slika 4 Sue u svijetu su sve izraenije ........................................................................10
Slika 5 Raspodjela vode u svijetu .................................................................................12
Slika 6 - tednja vode u domainstvu .............................................................................17
Slika 7 Koritenje vode u poljoprivredi ..........................................................................21
Slika 8 Ilustracija poplave.............................................................................................22
Slika 9 - Ekosistem jezera ...............................................................................................24
Slika 10 Pastrmka ........................................................................................................24
Slika 11 - aran ..............................................................................................................25
Slika 12 - Som ................................................................................................................25
Slika 13 - tuka ...............................................................................................................25
Slika 14 - Larva vodenog tulara ......................................................................................25
Slika 15 - ovjeja ribica .................................................................................................26
Slika 16 - Hutovo Blato ...................................................................................................28
Slika 17 - Mali vranac ......................................................................................................29
Slika 18 Movara Bardaa ..............................................................................................29
Slika 19 - Bijela roda .......................................................................................................30
Slika 20 - apljica voljak .................................................................................................30
Slika 21 - Patka njorka ....................................................................................................30
Slika 22 - Rijeka Bosna ...................................................................................................31
Slika 23 - Princip upravljanja vodama .............................................................................34
Slika 24 - Dostupnost vode u svijetu nije jednaka ...........................................................37
Slika 25 - Procenti stanovnitva po kontinentima koji nemaju siguran pristup pitkoj
vodi ....................................................................................................................39
Slika 26 - Procenti stanovnitva po kontinentima koji nemaju pristup
odgovarajuim sanitarijama ................................................................................39

POPIS TABELA:
Tabela 1 - Svjetska potronja vode tijekom 20. stoljea (km3/god) ..................................10
Tabela 2 - Godinje raspoloive koliine slatke vode po stanovniku po kontinentima
(m3x103/god/stan.) ............................................................................................11

1
1 UPRAVLJAJMO VODOM ZAJEDNO!
1.1 Voda nezamjenjiv preduvjet ivota

ivot moe postojati u svim vrstama vrlo negostoljubivih okolia, ali nikako bez vode. Upravo se
zato potraga za ivotom u Sunevom sustavu pretvorila u potragu za vodom! Tako bi jezero
Diamante u zabaenom dijelu Argentine moglo pomoi znanstvenicima da dou do zakljuka kako je poeo
ivot na Zemlji, te kako bi organizmi mogli ivjeti na drugom planetima. Istraivai su pronali milijune
"superbakterija" u jezeru Diamante, smjetenom usred golemog vulkanskog kratera na oko 4.650 metara
nadmorske visine, kojima su dovoljne izuzetno male koliine kisika za preivljavanje.
Oduvijek je voda za ovjeka bila nezamjenjiv preduvjet ivota. Voda je dio nas i bez nje ne
moe opstati niti jedno ivo bie. ovjek bez vode moe izdrati samo 72 sata, dok bez
hrane moe izdrati neusporedivo due.
Svjea voda je neophodna i za sve ljudske aktivnosti. Naime, poevi od primitivnog
razvoja ovjeanstva, znaajan dio povijesti civilizacije bio je vezan uz konstantnu tenju
za koritenjem voda u svrhu gospodarskog razvoja. Tako je razvoj velikih civilizacija u
naoj prolosti usko ovisio o koritenju vode za potrebe navodnjavanja, pa su se i neke od
najstarijih civilizacija razvile ba u dolinama velikih rijeka kao to su Eufrat, Tigris, Nil i Ind.
Voda iz ovih rijeka sluila je za navodnjavanje obradivih povrina, odnosno razvoj
poljoprivrede, koji je sa sobom donosio i prva tehnoloka otkria, te razvoj umjetnosti i
kulture.
S druge strane, prekomjerna upotreba vode za potrebe navodnjavanja bila je jedan od
kljunih razloga za propast najveih civilizacija. Takav primjer su civilizacije koje su se
razvijale na podrujima Mezopotamije i Mediterana, za koja su karakteristine izrazito
visoke temperature tokom cijele godine. Intenzivno navodnjavanje u ovakvim uvjetima
dovodilo bi do iscrpljivanja podzemnih voda i naglog isparavanja vode iz tla. Ovakvo
zemljite postalo bi neupotrebljivo za buduu poljoprivrednu proizvodnju, jer bi iz njega
voda isparila, a koliina soli poveala, to bi imalo izuzetno nepovoljne posljedice za
stanovnitvo i oslabilo gospodarski razvoj drave.
ovjek je u periodu svog razvoja malu panju poklanjao racionalnom koritenju vode i
ouvanju vodnog bogatstva. Na injenicu znaaja vode za ivot i razvoj ovjeanstva,
upozorio nas je tek nagli porast broja stanovnika na Zemlji krajem dvadesetog stoljea,
ime su se poveale potrebe za vodom, ali i koliina otpadnih voda. Tako je prema
procjenama Ujedinjenih Naroda, na Zemlji poetkom 20. stoljea ivjelo oko 1,65 milijardi
ljudi, a do njegovog kraja broj stanovnika je porastao na preko 6 milijardi. Ujedinjeni
2
Narodi takoer predviaju kako e na Zemlji do 2050. godine ivjeti oko 9 milijardi ljudi.
Dakle, broj stanovnika na Zemlji se naglo poveava, a raspoloive godinje koliine
svjee vode se ne mijenjaju. Ba zbog navedenih razloga predvia se kako e borbe u
budunosti biti vezane za pitku vodu.
Iako irom svijeta postoje razlike u odnosu prema vodi, danas svi prepoznaju njenu
vrijednost i centralno mjesto u ivotu ljudi. Zato je i Generalna skuptina UN-a je pod
opim geslom voda za ivot proglasila razdoblje 2005-2015 desetljeem voda.

1.2 ta je to hidroloki ciklus?
Hidroloki ciklus predstavlja kruno kretanje vode u prirodi na sunev pogon. Voda u
svom krunom kretanju mijenja agregatna stanja (tekua voda, vodena para i led) kroz
isparavanje i kondenzaciju, te se ponovno vraa i pohranjuje na i ispod povrine Zemlje
(vidi Sliku 3).
Isparavanje vode u vodenu paru nastaje kao posljedica djelovanja suneve energije. Tako
sunce, koje upravlja kruenjem vode u prirodi, zagrijava vodu u morima, oceanima,
slatkovodnim jezerima i rijekama, kao i drugim vodenim povrinama, pa jedan dio te
zagrijane vode isparava i kao vodena para dospijeva u zrak. Voda ne isprava samo iz
vodenih povrina, ve i sa kopna (iz biljaka i zemljita), pa ak, jednim malim dijelom iz
snijega i leda, bez prethodne faze topljenja. Zatim se potpomognuta strujanjem zraka die
u atmosferu, hladi i kondenzira.
Kondenzacija, vode u vodenu paru odvija se u viim slojevima atmosfere, te tako nastaju
oblaci. Dijelovi oblaka se potom sudaraju i uveavaju, pa tako nastaju oblaci koji nose
padavine (kiu, snijeg i tuu).
Ponovni povratak vode na Zemlju ostvaruje se putem padavina. Voda koja dospije na
zemlju u ovom obliku ima tri mogua izbora. Tako ona moe ispariti, pa se na taj nain
odmah ponovno vratiti u atmosferu, to je est sluaj tokom ljetnih perioda. Zatim, moe
tei po povrini zemlje u obliku povrinskog oticaja, te nastaviti svoje kretanje kao rijeni
tok opet prema morima i oceanima, ili zaustaviti se u nekom stajaem toku kakvo je
jezero. Naposljetku, voda se moe infiltrirati, odnosno prodrijeti i zadrati u dubokim
slojevima zemlje, obnavljajui tako koliine vode u podzemnim slojevima stijena, pijeska i
ljunka u kojima se zadrava voda, a koje jo zovemo akviferi. Akviferi sadre velike
koliine podzemnih voda u kojima se voda veoma dugo zadrava. Takva voda je pogodna
za crpljenje u svrhu zadovoljavanja razliitih ljudskih potreba.
Gore opisani stalni proces kruenja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na zemlji zove
se hidroloki ciklus, a poznat je jo i kao vodni ciklus. Ponekad se ovaj proces promjene
agregatnih stanja vode dogodi u treptaju oka, a ponekad su za to potrebni milijuni godina.
Ciklus kruenja vode u prirodi postoji milijardama godina i sav ivot na Zemlji zavisi
upravo od njega.
3

Slika 1 - Kruenje vode u prirodi
Gotovo sva voda na Zemlji nebrojeno je puta prola kroz ovaj ciklus. Meutim, ljudi se ve
tisuama godina upleu u ovaj prirodni proces, na nain da grade brane i nasipe kako bi
preusmjerili tok vode prema sunim podrujima, kopaju bunare kako bi doli i do
podzemne vode, itd., te tako remete prirodnu ravnoteu i ugroavaju opstanak ivog
svijeta u vodi.
1.3 Sukobi zbog vode
Voda se s razlogom naziva i "odbjeglim" dobrom, jer do svakoga od nas dotie neija
"tua" voda koja je put zapoela negdje drugdje, a svi mi nekome drugome aljemo
"svoju" vodu. Tako irom svijeta postoje 263 rijena bazena, koja ine rijeke sa svim
svojim pritokama, a koja prolaze kroz razliite drave. Ipak, vrlo esto rijeke koje teku kroz
razliite zemlje, kao to su Jordan, Tigris, Eufrat, Nil, ali takoer i Rajna, Dunav, Sava,
predstavljaju i izvor ekonomskih, pa ak i ratnih sukoba.
Problem nedostatka vode, rastua nejednakost u raspodjeli vode kao i otean pristup
vodnim resursima (zalihama povrinske i podzemne vode) pogaa brojne zajednice u
svijetu. Navedeni problemi ugroavaju njihov razvoj i stabilnost, te mogu prouzrokovati
sukobe na meunarodnoj razini. Tako se prema podacima UN-a u posljednjih 50 godina u
svijetu dogodilo ak 507 sukoba zbog vode, od kojih je 21 prerastao u rat.
Sukobi zbog vode javljaju se ne samo meu dravama, ve i izmeu razliitih grupa u
istom drutvu, kao to su oni izmeu interesa industrije i organizacija koje se bave
zatitom okolia.
1.4 Moe li se sprijeiti zagaenje vode?
Zagaenje vode podrazumijeva bilo kakvu fiziku, kemijsku ili bioloku promjenu kvaliteta
vode, koja je ini neupotrebljivom za koritenje i tetno djeluje na ivi svijet. Zagaivanje
HIDROLOKI
CIKLUS
Oblak
Povrinsko
otjecanje
Vodena para
Padavine
(kia, snijeg, tua)
Kondenzacija
Isparavanje
Akvifer
Podzemna voda
lnfiltriranje vode
4
vode tetnim materijama najee je posljedica ljudskih aktivnosti (doticanje otpadnih
voda iz naselja, industrijskih pogona, poljoprivrednih povrina, prometnica i ostalog).
Tehnoloki razvoj ima sve vei utjecaj na okoli, a samim time i na vodu. Stoga najvei
utjecaj na vode potie upravo iz industrija (otpadne vode iz industrijskih pogona), gradova
i naselja (komunalne otpadne vode), te odlagalita otpada.
Tijekom posljednjih dvadesetak godina dolo se do spoznaje da je zagaivanje potrebno
smanjiti, odnosno ukloniti ve na izvoru, tj. mjestu njegovog nastanka kroz postupke
sprjeavanja zagaivanja.
Postupcima sprjeavanja zagaivanja nastoji se smanjiti koliina upotrijebljene vode gdje
god je to mogue, a samim tim i smanjiti koliinu otpadnih voda koje se isputaju u okoli.
S obzirom da je nastanak odreenih koliina otpadnih voda nemogue sprijeiti, u tom
sluaju, u cilju ouvanja prirodnog vodnog bogatstva, nuna je izgradnja ureaja za
preiavanje otpadnih voda.
Ureaji za preiavanje otpadnih voda slue za odvodnju, prikupljanje i obradu otpadnih
voda iz nekog naselja ili industrijskog postrojenja. Odvodnja otpadnih voda se vri putem
cijevi, zatim se otpadna voda prikuplja u posudama velikog volumena, koje se jo nazivaju
i rezervoarima. Naposljetku, otpadna voda se obrauje razliitim mehanikim (filtriranje),
kemijskim (upotreba klora) i biolokim procesima (upotreba mikroorganizama koji
razgrauju otpadne tvari u vodi). Obradom otpadnih voda nastoji se smanjiti koliina
tetnih tvari prisutnih u njoj na najmanju moguu razinu, tako da isputanje ovakve
preraene otpadne vode ne bi natetilo vodoprijemniku (potoku, rijeci ili moru), koji prima
ovakvu preraenu otpadnu vodu.
1.5 Kako vodu da koristimo zajedno ta je to integralno upravljanje vodama?
Integralno upravljati vodama znai racionalno i tedljivo koristiti vodu, tititi kvalitetu voda,
ali i tititi ljude i dobra od tetnog djelovanja voda. Integralno upravljanje vodama ukljuuje
i odrivo koritenje voda, kojim se nastoji osigurati dovoljne koliine iste vode.za naredne
generacije. Znai ako elimo odrivo koristiti vodno bogatstvo, odnosno sauvati ga za
budue narataje, moramo njime upravljati integralno.
Razliiti naini upotrebe vode su meusobno zavisni. Tako velike koliine vode koje se
koriste za navodnjavanje znae manje koliine svjee vode za pie ili industrijsku
upotrebu, a zagaene otpadne vode iz naselja znae manje vode za vodene ekosisteme
(biljne i ivotinjske zajednice) koje ive u vodi.
Prema tome, danas se sa jedne strane potrebe za vodom stalno poveavaju zbog
ubrzanog poveanja broja stanovnika na Zemlji, dok se sa druge strane vode stalno
zagauju kroz prvenstveno razliite ljudske aktivnosti kojima se smanjuje kvaliteta kako
povrinskih, tako i podzemnih voda.
Sve ovo je u suprotnosti sa integralnim upravljanjem vodama, koje se zasniva na
slijedeem: briga o vodama je zadatak i obaveza svakog pojedinca. Stoga e integralno
upravljanje vodama biti mogue tek kada se kod ljudi razvije svijest da su svi dio
hidrolokog ciklusa i da svi ive nizvodno od nekog drugog.
5

Slika 2 - Izvor rijeke Bune i ribnjak 500 m nizvodno
Meu mnogobrojnim pravilima integralnog upravljanja vodama, potrebno je izdvojiti
sljedea:
Voda je nezamjenljiv uvjet ivota i rada. Obaveza je svih pozorno uvati njezinu
kvalitetu, te je koristiti tedljivo i racionalno.
Vodama se upravlja tako da se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije, a da
se pritom ne ugroava niti pravo, ni mogunost buduih generacija da isto ostvare
i za sebe. Ovakav nain upravljanja voda naziva se odrivo upravljanje vodama.
Voda ne poznaje granice - teritorijalne jedinice za upravljanje vodama jesu vodna
podruja koja se sastoje iz jednog ili vie rijenih slivova (bazena). Rijeni slivovi
(bazeni) obuhvaaju rijeku sa svim njezinim pritokama, pa prema tome, granice
drava ili opina ne mogu biti zapreka za integralno upravljanje vodama na tim
podrujima.
Prilikom pripreme i donoenja planova za upravljanja vodama prvenstveno se
nastoje zatititi vode i okoli, ali i istovremeno unaprijediti gospodarski razvoj
zemlje.
Mjerilo za odrivo koritenje vode su takozvani obnovljivi resursi slatke vode, koji se na
Zemlji pojavljuju u obliku padavina. Ako se upitamo, koliko slatke vode stoji ovjeku na
raspolaganju,, onda se ne rauna ukupna koliina slatke vode na Zemlji, nego brzina
kojom se zalihe slatke vode obnavljaju u globalnom krunom toku vode, odnosno
hidrolokom ciklusu. Prema tome, ako se podzemnim vodama i jezerima uzme vie vode
nego to se kiom dopuni, ovi izvori vode e kroz dui vremenski period presuiti.
Jedan primjer je Aralsko jezero u Centralnoj Aziji, iji volumen se od 1950. godine smanjio
za 80 procenata, zato to se iz spomenutog jezera za potrebe poljoprivredne proizvodnje
crpila mnogo vea koliina vode od one koja bi u njega dotekla kroz padavine.
Takoer, mogunost pretvorbe slane morske vode u slatku vodu pobudila je nade da e
se svjetska mora i oceani moi koristiti kao neiscrpni izvori slatke vode. Ipak, iako je
tehnika preiavanja slane morske vode u slatku vodu poznata jo od vremena velikih
moreplovaca, te se i danas koristi na velikim brodovima i podmornicama, vrlo je skupa i
nezahvalna za okoli.
Tako se velika postrojenja za desalinizaciju morske vode u slatku vodu nalaze iskljuivo u
razvijenijim zemljama smjetenim u pustinjskim i tropskim podrujima koja su okruena
morem, a oskudijevaju sa slatkovodnim vodnim povrinama (rijekama i jezerima), jer smo
ve napomenuli kako je ovakav nain dobivanja pitke vode izrazito skup. Stoga se
postrojenja za desalinizaciju mogu nai u Dubaiu u Saudijskoj Arabiji (najvee postrojenje
za desalinizaciju na svijetu), na Floridi i u Kaliforniji u Sjedinjenim Amerikim Dravama ili
na primjer u panjolskoj.
6
Stoga je klju za poveanje raspoloivih koliina vode odriva upotreba vodnih resursa.
Ovakva upotreba vodnih resursa omoguava ponovno koritenje preiene otpadne
vode za potrebe industrije, poljoprivrede ili u rekreacijske svrhe.
Takoer, ne manje vano, pogotovo u Bosni i Hercegovini, koja je izuzetno bogata
vodom, smanjivanjem curenja u vodovodnim sistemima i tednjom vode moe se poveati
raspoloiva koliina vode za stanovnitvo bez dodatnog zahvatanja vode iz prirode.

Slika 3 Zahvat vode iz akumulacije
1.6 Zato integralno upravljanje?
Uspjeno integralno upravljanje vodnim resursima donosi brojne prednosti ne samo svim
korisnicima vode, ve pridonosi i ouvanju sveukupnog okolia.
Prije svega, integralno upravljanje vodnim resursima e biti korisno najsiromanijem
stanovnitvu, koje je i najvie izloeno problemu nestaice vode, zato to e primjena
ovakvog naina upravljanja vodnim resursima smanjiti cijenu opskrbe vodom, a problem
zagaivanja voda e se moi rjeavati bre i uspjenije.
Tako je u razvijenim i industrijaliziranim zemljama uspjean nain integralnog upravljanja
vodama donio odline rezultate. Znaajne koliine vode koje su se koristile u
svakodnevnim ljudskim aktivnostima su se utedjele kroz racionalniju upotrebu vode, a
zakonski propisi su obvezali industrije da sakupljaju i proiavaju otpadnu vodu iz
vlastitih postrojenja.
Naposljetku, moemo zakljuiti kako e integralno upravljanje vodama ne samo omoguiti
najsiromanijima pripadnicima drutva sigurnu opskrbu vodom, ve e i okoli kroz ovaj
proces moda po prvi puta dobiti svoje odgovarajue mjesto. Naime, do sada su kod
odluivanja o takozvanoj "raspodjeli vode" potrebe okolia, odnosno ekosistema koji ovise
7
o vodi, uglavnom zanemarivane, to je ilo u korist drugim korisnicima, naroito industriji.
Tako e kroz integralno upravljanje vodama ovjek dobiti ansu da se barem djelomino
odui vodama i prirodi u cjelini, te ju sauva za budue generacije.
8
2 UVAJMO VODU!
2.1 Briga o vodama uvjet opstanka ivota na zemlji

Svake godine se u Americi izbui oko 800,000 bunara, kojima se voda crpi iz podzemlja. To znai
da se samo na tom podruju zemljin pokriva bui oko 100 puta svaki sat, kako bi zadovoljio potrebe
amerike poljoprivrede, industrije i domainstava.
Na drugom kraju svijeta, u Kini, koja je ostvarila ogroman industrijski napredak u posljednjih 30-ak godina,
proizvedena je i ogromna koliina zagaene otpadne vode, a zbog naglog poveanja broja stanovnika na
tom podruju drastino su se smanjile i zalihe pitke vode. Stoga, iako strunjaci predviaju vodenu krizu u
cijelom svijetu, Kina je ve sada proglasila kinesku vodenu krizu.
ivot se razvio u vodi, a biljke, ivotinje i ljudi su ovisne od prirodnog krunog toka vode
na Zemlji. Voda je najvie zastupljena tvar u grai svih ivih bia, pa i ovjeka, te se sa
pravom moe tvrditi da je voda uvjet opstanka ivota na Zemlji.
Ne samo da se ivi svijet razvio u vodi, ve je voda posluila i za razvoj civilazacije. Uz
vodu su se razvijale drevne kulture i gradili grandiozni objekti. Voda se pri tom koristila i
danas se koristi kao transportni medij, sredstvo za proizvodnju energije, uzgajalite hrane,
roba, lijek, prostor za rekreaciju, sportsko borilite, a esto i kao granica izmeu drava,
kultura i religija.
Meutim, nagli porast stanovnitva, poveana potronja rezervi vode, kao i poveana
koliina zagaene vode prijete da e borbe u budunosti biti vezane za pitku vodu, jer je
upravo voda neprocjenjivo vana za ivot, a kako je vodnih resursa sve manje, takva
predvianja naalost imaju smisla. Stoga se od ovjeka zahtjeva hitna akcija u svrhu
ouvanja voda, a time i opstanka ivota na Zemlji.
2.2 Nedostatak vode kriza dananjice
Prema podacima Ujedinjenih Nacija, 2025. godine svaki trei stanovnik bi mogao biti
izloen stalnom problemu nedostatka vode. Tako ve danas 1,1 milijarda ljudi (oko 1/6
svjetskog stanovnitva) nema mogunosti pristupa pitkoj vodi. Takoer, svaki dan umire
vie od 6000 ljudi (od toga 4000 djece ispod pet godina!) od zaraznih bolesti, koje se
pojavljuju zbog zagaene vode, te nepostojanja ili nefunkcioniranja kanalizacijskog
sistema.
Katastrofalna posljedica gore opisanog stanja je migracija stanovnitva. Tako je krajem
dvadesetog stoljea u svijetu bilo preko 25 miliona, tzv. eko-izbjeglica, odnosno ljudi koji
9
su morali napustiti svoja boravita zbog razliitih prirodnih i ekolokih katastrofa, od kojih
je jedna od najozbiljnijih vezana ba za nedostatatak vode. Takoer, smatra se kako se
ovaj broj poveava za oko 5 miliona godinje.
Stoga je meunarodna zajednica jo na poetku 21. stoljea ukazala na ozbiljnu vodenu
krizu u prvom izvjetaju Ujedinjenih Nacija iz 2003 godine, koji govori o stanju vode na
Zemlji, a iz kojeg izdvajamo slijedei citat: Od svih kriza, u pogledu drutvenih prirodnih
resursa, vodena kriza je ona koja e najvie zaprijetiti naem preivljavanju na ovoj
planeti.
10

Slika 4 Sue u svijetu su sve izraenije
2.3 Trend potronje vode u svijetu u posljednjem desetljeu
Iz desetljea u desetljee potronja vode vrtoglavo raste zbog naglog porasta broja
stanovnika na Zemlji (vidi Tabelu 1). Poveane koliine vode nisu samo potrebne za
vodosnabdijevanje svjetskog stanovnitva, koje je u stalnom porastu, ve i proirenje
industrijske i poljoprivredne proizvodnje, koja mora pratiti spomenuti porast stanovnitva.

KONTINENT 1900. 1940. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990.
Europa 37 71 94 185 264 435 540
Afrika 42 49 56 86 116 168 232
Azija 414 628 859 1220 1520 1910 2440
Sjeverna
Amerika
69 211 286 411 556 663 724
Juna Amerika 15 28 59 63 85 111 150
Australija i
Oceanija
2 7 10 17 23 29 37
UKUPNO 579 1060 1300 1990 2590 3320 4130
Tabela 1 - Svjetska potronja vode tijekom 20. stoljea (km3/god)
11
Kako su obnovljive zalihe pitke vode nepromijenjive, porast potronje vode, uz poveani
broj stanovnika rezultira stalnim smanjivanjem raspoloivih zaliha pitke vode po
stanovniku. Prema podacima agencija Ujedinjenih Nacija, smanjivanje zaliha pitke vode
tijekom druge polovice 20. stoljea po kontinentima je sljedee:
KONTINENT 1950. 1960. 1970. 1980. 2000.
Europa 5,9 5,4 4,9 4,6 4,1
Azija 9,6 7,9 6,1 5,1 3,3
Afrika 20,6 16,5 12,7 9,4 5,1
Sjeverna i
Srednja Amerika
37,2 30,2 25,2 21,3 17,5
Juna Amerika 105 80,2 61,7 48,8 28,3
Australija i
Oceanija
112 91,3 74,6 64 50
UKUPNO 290,3 231,5 185,2 153,2 108,3
Tabela 2 - Godinje raspoloive koliine slatke vode po stanovniku po kontinentima
(m3x103/god/stan.)

Na brzo smanjivanje zaliha iste vode najvei utjecaj ima stalni porast broja stanovnika na
Zemlji i industrijska proizvodnja. Naime, porast broja stanovnika, pogotovo u velikim
gradovima, redovito je popraen sa dva gotovo nerjeiva problema, odnosno problemom
obezbjeenja velike koliine pitke vode na relativno malom prostoru i problemom
stvaranja velikih koliina zagaene otpadne vode, koja se poslije isputa u okoli i
ugroava preostale zalihe iste vode.
Takoer, ne treba posebno naglaavati da voda oneiena industrijskim procesima ne
nestaje, ve se vraa u okoli kao oneiena otpadna industrijska voda. Oneiena
otpadna industrijska voda takoer je jedan od najveih problema naeg vremena, te
zahtjeva uvoenje mjera zatite voda od zagaenja.
Takoer, treba imati u vidu da se globalna potronja vode udvostruuje svakih 20 godina.
Tako, prema zadnjim procjenama Ujedinjenih Nacija, vie od milijardu ljudi 2008.godine
nije imalo pristup pitkoj vodi, a do 2010.godine taj broj se popeo na vie od 2 milijarde.
Stoga, ako se postojei trendovi potronje vode nastave, potranja za pitkom vodom
mogla bi do 2025.godine porasti za 56% iznad sadanje raspoloive koliine!
12
2.4 Koliko je pitke vode danas na raspolaganju?
2.4.1 Koliine vode u svijetu

Slika 5 Raspodjela vode u svijetu

Ako se upitamo koliko slatke vode stoji ovjeku na raspolaganju, onda se ne rauna
ukupna koliina slatke vode na Zemlji, ve brzina kojom se zalihe slatke vode obnavljaju u
globalnom krunom toku vode. Prema tome, mjerilo za odrivo koritenje vode su
takozvani obnovljivi resursi slatke vode, koji se na Zemlji pojavljuju u obliku padavina.
Voda prekriva 72% povrine Zemlje, a kontinenti samo 28%. Veinu te vode (97, 5%) ini
slana voda u morima i okeanima, a samo 2,5% predstavlja zalihe svjee, odnosno slatke
vode na Zemlji. Naalost, vie od 2/3 slatke vode je nedostupno, odnosno zaleeno u
obliku ledenjaka i ledenih kapa, vie od 1/2 preostale slatke vode je smjeteno u
podzemlju, a manje od 1/10 prisutno je u atmosferi. Na kraju, 1% preostalih zaliha vode
na Zemlji ine jezera i rijeke (vidi sliku 5).
Stoga, slikovito reeno, kad bi zalihe vode iz cijelog svijeta mogle stati u jednu kadu, onda
bi udio, koji se trajno moe koristiti tokom jedne godine, jedva napunio jednu kaiicu!
Iako zalihe slatke vode ine samo 1% zemljine povrine, u njima dom nalazi oko 12 %
svih ivotinjskih vrsta, ukljuujui i preko 40 % svih poznatih vrsta riba. Iako su izrazito
bogate raznim vrstama, rijeke i jezera su ekstremno podlone utjecajima okoline. Preko
1/5 svih slatkovodnih vrsta riba je izumrlo zadnjih godina ili im prijeti izumiranje, a u nekim
regijama su ve u potpunosti istrebljene odreene ivotinjske vrste iz slatkih voda.
2.4.2 Koliine vode u BiH
Bosna i Hercegovina zauzima ukupno 51.129 km
2
povrine jugoistonog dijela evropskog
kontinenta. Oblik njene povrine je trougao sa bazom na sjeveru, koji se postepeno
suava prema jugu, gdje izlazi na obalu Jadranskog mora. Po sredini Bosne i
Hercegovine pruaju se Dinarske planine, koje ine vododijelnicu, odnosno usmjeravaju
vodne tokove na podruju BiH u dva pravca. Tako vodni tokovi u BiH ili otiu u smjeru
sjevera prema rijeci Savi, ili pak na jug, prema Jadranskom moru. Prema tome,
razlikujemo dva osnovna slivna podruja u BiH, i to:

13
Crnomorski sliv, kojeg ine:
sliv rijeke Save,
sliv rijeke Une sa Koranom i Glinom u BiH,
sliv rijeke Vrbas,
sliv rijeke Bosne, i
sliv rijeke Drine, te

Jadranski sliv, kojeg ine:
sliv rijeke Neretve u BiH,
sliv rijeke Trebinjice u BiH, i
sliv rijeke Cetine u BiH.

Da bismo znali sa kojim to stvarno koliinama raspolae neki teritorij, potrebno je
poznavati dva vrlo bitna podatka, odnosno prosjene godinje padavine (koliinu vode
koja u obliku razliitih vrsta padavina padne na odreeni prostor u toku jedne godine), kao
i prosjeni godinji otjecaj (koliinu vode koja otee sa nekog prostora u toku jedne
godine).Tako u BiH prosjene godinje padavine iznose 1 250 l/m
2
, a prosjeni godinj
otjecaj 1 155 m
3
/s.
Vrlo esto se prosjeni godinji otjecaj izraava,odnosno dijeli sa brojem stanovnika koji
ive na nekom podruju kako bi se dobilo ukupno godinje otjecanje po stanovniku. Ovaj
podatak je vrlo vaan jer prua mogunost odreivanja koliine vode koja otee sa nekog
podruja (najee regije ili drave). Tako razlikujemo podruja koja spadaju u nisku,
srednju ili visoku kategoriju otjecanja. Ukupno godinje otjecanje za podruje BiH iznosi 8
045 m
3
/stan/godinu, koje kad se usporedi sa istim podatkom u ostalim zemljama EU
svrstava BiH u srednju kategoriju evropskih zemalja po raspoloivosti vode.
Ukupno godinje otjecanje po stanovniku ne mora se iskljuivo promatrati unutar nekog
teritorijalnog, ve i unutar nekog vodnog podruja, kao to je sliv. Tako otjecanje u
Crnomorskom slivu pripada srednjoj kategoriji otjecanja i iznosi 5 675 m
3
/stan/godinu, a u
Jadranskom slivi iznosi 26 500 m
3
/stan/godinu i pripada visokoj kategoriji otjecanja. Jedan
od razloga ovako velike razlike u otjecanju sa dva susjedna sliva je i injenica da
vrijednosti prosjenih godinjih padavina na jugoistoku zemlje, odnosno u Jadranskom
slivu iznosi 1 500 - 2 000 mm, dok u sjevernim dijelovima, koji gravitiraju rijeci Savi,
prosjena vrijednost padavina iznosi samo 700 mm godinje.
U svrhu vodosnabdijevanja stanovnitva na teritoriju BiH najveim dijelom se koriste
podzemne vode, i to oko 90% u odnosu na ukupne koliine vode. Inae, snabdijevanje
stanovnitva pitkom vodom u BiH, u odnosu na ostale vidove koritenja voda, oduvijek je
imalo prednost.
Tako na prostorima BiH, vodosnabdjevanje stanovnitva putem javnih vodovoda datira jo
iz perioda Rimskog carstva. Takoer, veliko dio vodovoda na podruju BiH potie iz
tursko-osmanskog perioda, kada je polovinom XV. stoljea u Sarajevu izgraen prvi javni
vodovod, to je mnogo prije nego u mnogim drugim evropskim gradovima. Prvi moderni
vodovodni sistemi sa objektima za preiavanje vode izgraeni su za vrijeme Austro-
ugarske monarhije na naim podrujima, od kojih su mnogi u funkciji jo i danas.
2.5 Pristup pitkoj vodi
Pristup pitkoj vodi za potrebe vodosnabdijevanja stanovnitva, kao i mogunost koritenja
vode za potrebe poljoprivrede, industrije i uslunih djelatnosti, osnovni je preduvjet za
drutveni i privredni razvoj odreenog podruja. Stoga, neomoguen pristup, nedovoljne
koliine, kao i neodgovarajua kvaliteta vode imaju znaajne posljedice na individualne i
drutvene mogunosti razvoja odreenog podruja, jer ne samo da loe utjeu na
zdravstveno stanje stanovnitva, ve i onemoguavaju bilo kakav razvoj i napredak.
14
Pristup vodi je u svijetu i drutvu izrazito nejednako raspodijeljen. Dok veina zemalja
Sjeverne polulopte raspolae sa i vie nego dovoljnim koliinama vode, veina zemalja
June polulopte pati zbog nedostatka vode. Tako meu zemljama sa oskudnim zalihama
vode dolazi do poveane konkurencije oko ovog vrijednog dobra, napetosti, pa ak i
politikih sukoba i migracija stanovnitva.
2.6 Kako se ovjek odnosi spram vodnog bogatstva?
Odnos ovjeka prema vodnom bogatstvu danas je naalost takav da se u zemljama koje
raspolau sa dovoljnim koliinama vodnih resursa izrazito teko shvaa koliko nedostatak
iste i zdrave vode utjee na kvalitetu ivota. Tako na jednom kraju svijeta imamo
prosjenog graanina SAD-a, koji troi preko stotinu puta vie vode od stanovnika
Ugande! U veini razvijenih zemljama, zdravstveno ispravna voda se troi ne samo za
pie, kuhanje i kupanje, nego i za pranje automobila ili ulica. Tako u Evropi, 80% vode,
koja istekne iz gradskog ili kunog vodovoda, zavrava u kanalizaciji.
Daljnji porast stanovnitva, industrije i poljoprivrede, koji se predviaju u budunosti samo
e pogorati ve izrazito lou situaciju, a gdje god ovjeanstvo primjenjuje silu nad
prirodom, priroda bez milosti uzvraa udarac. Tako uragani, tsunamiji, za koje se vjeruje
da su posljedica globalnog zatopljenja, a koji su pogodili razne dijelove svijeta, mogli bi se
shvatiti kao upozorenje ili nagovjetaj na jo gore nepogode, koje prijete ljudima nastave li
se ponaati nerazumno naspram vodnog bogatstva i okolia openito.
2.7 Koliko troimo vode u naim djelatnostima?
Koliina vode koju svakodnevno troimo ne obuhvaa samo vodu koja se koristi za pie,
odravanje higijene i spremanje hrane (potronja vode u domainstvu), ve i vodu koja se
upotrebljava za obavljanje drugih ljudskih djelatnosti kao to su poljoprivreda, industrija ili
uslune djelatnosti. Osim toga, u proizvodima koje svakodnevno koristimo nalazi se i
dosta takozvane skrivene vode, koja je potrebna za proizvodnju ivotnih namirnica, a
koja je u svijetu jo poznata i pod nazivom virtualna voda.
Pod pojmom skrivene, odnosno virtualne vode podrazumjeva se ukupna koliina vode
koja se potroi od uzgoja sirovine do gotovog proizvoda. Tako se utroe slijedee koliine
vode za proizvodnju nekih gotovih proizvoda koje svakodnevno koristimo:
1200 l za proizvodnju 1 l soka,
1900 l vode za proizvodnju 1 kg rie,
500 l vode za proizvodnju 1 kg krompira te
8000 l vode za proizvodnju jednih farmerki !!!
2.7.1 Potronja vode u poljoprivredi
Najvei dio raspoloivih koliina vode irom svijeta (ak 70%) troi se u poljoprivredi.
Ovakva, iznenaujue velika potronja vode u poljoprivrednom sektoru je posljedica
naglog poveanja broja stanovnika na Zemlji, a da bi se rastui broj stanovnitva mogao
prehraniti, mora se sve vie zemlje obraivati i navodnjavati.
Potronja vode za potrebe poljoprivrede je posebno visoka u sunim podrujima, kao to
su Bliski Istok, sjeverna Afrika, jugozapad SAD-a, gdje se skoro preko cijele godine mora
vjetaki navodnjavati. Takoer, poljoprivreda nekih od najmnogoljudnijih drava svijeta
kao to su Kina i Indija, te Pakistan i Indonezija skoro u cjelosti ovisi o navodnjavanju, uz
pomo kojeg se u spomenutim zemljama ostvari vie od pola ukupne proizvodnje ivotnih
namirnica.
15
2.7.2 Potronja vode u industriji i energetskom sektoru
Potronja vode u industriji i energetskom sektoru iznosi 22% od ukupnih raspoloivih
koliina vode u svijetu. Ovaj udio varira ovisno o stupnju razvoja i industrijalizacije
odreenog podruja. Tako se u zemljama u razvoju troi tek 10 %, a u visokorazvijenim
zemljama vie od 50 % ukupnih koliina vode za potrebe industrije i energetskog sektora.
Primjerice u Evropi, industrija koristi vodu praktino u svim koracima gotovo svakog
tehnolokog procesa. Tako se voda koristi za hlaenje, industrijsku preradu, ienje, pa
ak i za odstranjivanje otpada. Voda se takoer u ogromnim koliinama koristi za
proizvodnju energije, prvenstveno elektrine energije u hidroelektranama, kao i za
hlaenje u atomskim centralama i termoelektranama.
Ovdje valja napomenuti kako su atomske centrale i termoelektrane ustvari najvei
industrijski potroai vode, jer se u njima proizvode velike koliine toplotne energije, a
voda, koja slui kao rashladni medij, troi u ogromnim koliinama. Najvei dio koritene
vode u industriji ponovo se vraa u prirodni tok vode, no meutim ta voda je esto
zagaena sa kemikalijama i tekim metalima ili pak jako zagrijana, to ozbiljno ugroava
opstanak vodenih eko-sistema.
2.7.3 Potronja vode u domainstvu
Potronja vode u domainstvima, te u objektima kao to su restorani i bolnice, ini
najmanji udio u svjetskoj potronji vode. U prosjeku ovaj udio iznosi 8%. Potronja vode u
domainstvima, kao to je to bio sluaj sa industrijom, takoer je nejednako
raspodijeljena.
Tako u junoj Kaliforniji, koja je prepoznatljiva po kuama sa ogromnim vrtovima,
bazenima i terenima za golf, dnevna potronja vode iznosi 3000 litara po osobi. Ovdje
valja napomenuti kako je Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health
Organization WHO) ustanovila kako minimalna dnevna potreba za vodom jednog
ovjeka iznosi 50 litara.
Naalost, spomenuta minimalna koliina vode ni u kom sluaju ne stoji svim ljudima na
raspolaganju. Naime 1,1 milijarda ljudi irom svijeta nemaju ak ni 20 litara vode na dan.
Tako naprimjer, ene su zaduene za dnevnu opskrbu vodom u mnogim podrujima
Indije, te moraju prelaziti i do 12 kilometara, da bi se mogle vratiti u njihova sela sa par
napunjenih posuda bunarske vode na svojim glavama.
2.7.4 Specifina potronja vode pojedinih kuanskih aparata
Kuanski aparati poput bojlera, koji slue za zagrijavanje vode u kuhinji i kupatilu, te
maine za pranje posua i maine za pranje vea veliki su potroai vode u jednom
domainstvu.
Stoga je pri kupovini nekog kuanskog ureaja potrebno razmisliti o dvije vrste cijena.
Prva je prodajna cijena, koja se treba svesti na najnii iznos, a druga znaajna cijena je
cijena rada aparata u njegovom ivotnom vijeku. Ta se cijena plaa svaki mjesec kroz
narednih 1020 godina, kroz raune za elektrinu energiju i vodu, zavisno od vijeka
trajanja aparata.
Prema tome, vie se isplati kupiti skuplji aparat, koji efikasnije troi vodu, a za posljedicu
emo imati manju koliinu potroene vode, manje trokove vode, a samim time i manje
koliine otpadnih voda, koje emo ispustiti u okoli.
Bojler grija vode
Sedmino se po osobi upotrebljava otprilike 300 do 800 litara tople vode. Procjenjuje se
da jedno kupanje u kadi uzima od 80 do 120 litara tople vode, dok tuiranje ne troi vie
od 50 litara. Manja koliina vode potrebna za tuiranje zahtijeva manje koliine tople vode,
koja se obezbjeuje radom bojlera. Tako, ako se primijeni tuiranje (50 litara), umjesto
16
kupanja (80-120 litara), jedna porodica moe utedjeti godinje oko 400 KM. Takoer jako
je vano da se poprave slavine koje cure, jer e se na taj nain sauvati znaajne koliine
tople vode i skratiti vrijeme potrebno za zagrijavanje novih koliina vode.
Maine za posue
Runo pranje sua, koje ukljuuje i sapiranje sua tekuom vodom daleko je najskuplje i
troi se najvie vode. Maina za posue je koristan kuanski ureaj, koji moe zamijeniti
esto neeljeno runo pranje velikih koliina sua. Prilikom pranja posua u maini,
potroiti e se manje i energije i vode nego runim pranjem, to naravno ovisi i o
navikama runog pranja. Prema strunim istraivanjima dnevne utede prilikom pranja u
prosjenoj europskoj maini za posue iznose:
25 litara vode ili 1,3 miliona m
3
za Europu, a takoer i
1kWh elektrine energije, to za cijelu Europu znai energija iz 2 nuklearne
elektrane,
Priblino 1 sat rada.
Pribline vrijednosti potronje energije i vode za dananje maine za posue iznose 1,1 -
1,8 kWh,odnosno 15 - 28 l vode po jednom pranju. Za usporedbu, runo pranje sline
koliine sua u prosjeku zahtijeva oko 100l-120l vode, 2,5 kWh energije i oko 80 min.
rada, ukljuujui i brisanje posua.
Maine za ve, troe od 70-120 l vode, zavisno o zapremini i tipu maine, a kod najnovijih
maina, potronja vode smanjena je na 45 litara.
2.8 Kako brinuti o vodama
2.8.1 tednja vode
Pitku vodu treba strogo tedjeti!
U industrijski razvijenim zemljama, dnevna potronja pitke vode po glavi stanovnika kree
se od 120 do 300 litara. SAD je na elu zemalja s najveom potronjom pitke vode. Tako,
stanovnik SAD-a potroi oko 295 litara vode na dan, a stanovnik naprimjer Njemake oko
128 litara vode.
Danas se u svijetu realiziraju brojni projekti kojima se nastoje unaprijediti naini upotrebe
vodnog bogatstva, kako bi se ono sauvalo za nova pokoljenja (odrivi razvoj!). Na
primjer, pronalaze se sve bolji postupci i sve ea upotreba biolokog proiavanja
otpadnih voda. Takoer, tednja vode se propagira na mnogobrojne naine, tako da
postoje cjelokupni gradovi, uglavnom u razvijenim zemljama svijeta iji graani nastoje na
razliite naine smanjiti potronju vode,te tako doprinjeti ouvanju voda, a time i okolia.
Primjerice, u njemakom gradu Bremenu postavili su cilj da dnevnu potronju vode po
stanovniku smanje sa 140 litara, koliko danas troe, na 70 do 80 litara. Do utede u
potronji vode u bogatijim zemljama moe se doi i viim cijenama pitke vode. Osim toga,
dosta se voda moe utedjeti unapreenjem sistema natapanja u kojima se danas zbog
njihove manjkavosti (upotrebe zemljanih kanala) gubi i do 80 % upotrijebljene vode.
17

Slika 6 - tednja vode u domainstvu

Voda i higijena tijela
Prilikom odravanja higijene tijela mogu se utedjeti znatne koliine vode. Na Slici 6
prikazan je histogram potronje i moguih uteda vode. Tako se prilikom tuiranja koristi
oko dva puta manje vode nego prilikom kupanja u kadi. Takoer, velike utede mogu se
ostvariti koritenjem tehnikih ureaja bolje kvalitete, kao i kroz uvoenje mjera kojima se
nastoji sprijeiti kapanje vode. Tako neispravna slavine koje kapaju odmah treba popraviti,
jer se tako moe utedjeti do 2.000 litara vode godinje! Danas na tritu postoje
jednostavni ureaji pomou kojih se moe regulirati, odnosno utedjeti znaajna koliina
vode.
Umivaonik - na armature umivaonika i sudopera ugradi se kapljini ili okretljivi nastavak
Kapljini nastavak slui za smanjenje koliine vode koja protjee kroz slavinu tako to
vodeni mlaz razbije na male kapljice. Pri tom, mi dobivamo utisak da koristimo veu
koliinu vode, a mlaz vode je meki i prijatniji. Kapljini nastavci imaju visoku ivotnu dob,
jer se na njima kamenac gotovo i ne taloi. Po jednoj osobi godinje tako moemo
utedjeti oko 3 000 litara tople vode.
Tu
Dok se tuiramo esto se gubi velika koliina tople vode. Montaom pregrade za tuiranje,
tok vode moemo npr. za vrijeme sapunanja jednostavno prekinuti. Pri tome podeena
temperatura vode ostaje nepromijenjena.
Ako se jo uobiajena glava tua zamijeni sa glavom za tednju, moe se utedjeti do
50% vode, a to znai 2 000 do 6 000 litara vode po osobi u jednoj godini.
Kotli za ispiranje zahodske koljke
Oko treine cjelokupne koliine vode u domainstvu potroi se na ispiranje zahoda. Zbog
toga je upravo tu posebno vano da smanjimo koliinu vode. Ako se u vodokotli ugradi
18
pregrada za vodu, vodokotli nee upotrijebiti cjelokupnu koliinu vode; voda e tei samo
onoliko vremena koliko dugo drimo dugme.
Spomenuta pregrada za vodu ustvari nije nita drugo nego elini uteg, koji se
jednostavno objesi u cijev za ispiranje. Zbog toga se pregrada moe staviti u svaki
vodokotli. Godinje se tako moe utedjeti do 8 000 litara vode po osobi!
Voda i pranje rublja
Svaki deterdent, pa i onaj koji ima eko ili bio oznaku (sastav deterdenta je paljivo
odabran tako da to manje teti okoliu) u veoj ili manjoj mjeri optereuje okoli. Zato
deterdente koristimo tedljivo tj. nikad ne upotrebljavamo vie nego to pie na upustvu
za koritenje. Viak deterdenta rublje nee uiniti istijim, ali e ugroziti okoli i na
novanik. Prije kupovine treba proitati sastav deterdenta i izbjegavati one s fosfatima.
Malo i srednje prljavo rublje potrebno je prati bez pretpranja. Tako tedimo 30% vode,
40% energije i 30% deterdenta. Mainu treba ukljuiti tek kad je puna, jer poluprazna
maina znai rasipanje vode, energije i rasipanje deterdenta.
Voda i pranje / ienje odjee
Odjea izraena od razliitih materijala (kombinacija vune, koe, metala, ukrasnih perlica)
ne smije se prati u maini, nego samo kemijski istiti. Na taj nain, osim to emo sauvati
kvalitetu odjee, smanjit emo bespotrebno koritenje, a time i isputanje otpadnih voda u
okoli.
Voda i pranje posua
Poluprazna maina za posue rasipa vodu i elektrinu energiju. Zato je ukljuujemo tek
kad je puna. Predpranje uglavnom nije nuno, ako se sa posua prethodno oiste ostaci
hrane (koji se ne bacaju u WC koljku, nego u kantu za otpatke!). Tako se tedi voda, a i
energija. Korisno je ispitati kolika je najmanja koliina deterdenta dovoljna da posue
bude isto. esto je dovoljno mnogo manje nego to se misli. Sjajilo za posue
nepotrebno poveava koliinu tenzida (materija koje potpomau otapanje ulja u vodi), koji
se iz voda teko uklanjaju. Oprano posue isto je i bez sjajila!
Voda i pranje automobila
Pranje automobila najbolje je obaviti u praonici. Ne pretjerujmo s estim pranjem
automobila. U nekim gradovima razvijenih zemalja postoje praonice automobila koje
proiavaju otpadnu vodu i istu vodu upotrebljavaju vie puta. Ako iz bilo kojeg razloga
peremo automobil na dvoritu, za taj posao dovoljna je kanta vode, spuva i tedljivo
doziran deterdent.
Zanimljiva saznanja o tednji vode:
ovjek u svakodnevnim aktivnostima moe biti vrlo ozbiljan potroa vode, a da esto
toga nije ni sam svjestan. Tako naprimjer:
Iz otvorene slavine istee 10-17 l vode u slivnik svake minute dok je otvorena,
Prilikom pranja zuba potroi se 40-60 l vode ako je slavina otvorena,
Na pranje sua sa otvorenom slavinom u prosjeku se troi 120 l vode,
Brijanjem uz otvorenu slavinu troi se oko 40-80 l vode, a
Pranjem automobila uz pomo crijeva za vodu moe se potroiti i do 600 l vode!!!

19
Stoga, boljom samokontrolom, veom panjom i racionalnom potronjom vode, mogu se
utedjeti znatne koliine vode u domainstvu. Prema tome, kroz svakodnevne aktivnosti u
domainstvu se mogu ostvariti slijedee utede:
Jedno domainstvo moe utedjeti i do 75.600 litara godinje pazei na slavine;
Pranje zuba uz samo kvaenje i ispiranje etkice troi samo 2 l vode. Na ovaj
nain utedi se do 35 l svaki put u odnosu na pranje zuba uz stalno otvorenu
slavinu;
Boljom samokontrolom, veom panjom i racionalnom potronjom, mogu se
utedjeti znatne koliine vode u domainstvu;
Ako se prilikom brijanja prakticira napunjena posuda, potroit e se samo 4 l vode,
a uteda je do 55 l za svako brijanje, u odnosu na stalno otvorenu slavinu;
Ukoliko se napuni sudoper prilikom pranja posua runo, potroi se oko 20 l vode
za jedno pranje posua. To znai utedu od 100 l svaki put kada se pranje posua
uz otvorenu slavinu zamijeni sa ovim nainom runog pranja posua.

20
3 KOLIKO KOTA KORITENJE VODE?
3.1 Zato se plaa voda?

Ameriki strunjaci su procijenili kako jednom vodovodnom preduzeu, koje je odgovorno za
vodosnabdijevanje odreenog podruja pitkom vodom moe biti potrebno do 45 minuta da
proizvedu jednu au vode. Vodovodne cijevi Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade zajedno su duge oko
1.600.000 km, to je dovoljno da se obuhvati planeta zemlja 40 puta.
Voda je osnovna ljudska potreba! Suvremeni nain ivota podrazumijeva da je ista voda
ovjeku svakodnevno i lako dostupna. Meutim, pruanje takve usluge zahtjeva i vrijeme i
novac, jer je snabdijevanje vodom potrebno organizirati. Organiziranje i pruanje usluge
vodosnabdijevanja uglavnom vre vodovodna preduzea (vodovodi), kojima je to osnovna
poslovna djelatnost. Na taj nain voda postaje i ekonomsko dobro, jer je snabdijevanje
vodom usluga koja se plaa.
Vodovodna preduzea, koja pruaju usluge vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda,
optereena su raznim trokovima. Tako je vodovodni i kanalizacijski sistem prvo potrebno
izgraditi, te stalno odravati i nadzirati njegov rad. Nadziranje i odravanje vodovodnih i
kanalizacijskih sistema vre strunjaci i radnici razliitih profesija uz utroak velikih
koliina elektrine energije. Naposljetku, vodu je potrebno dostaviti krajnjim korisnicima i
osigurati im odvod otpadnih voda kroz odgovarajui kanalizacijski sistem. Sve navedene
aktivnosti zahtijevaju znaajna novana sredstva., koja se ostvaruju putem plaanja
utroene koliine vode i naknade za odvod otpadne vode iz domainstva vodovodu i
kanalizaciji.

21

Slika 7 Koritenje vode u poljoprivredi

Ideja o vodi kao o ekonomskom dobru prvi put je zvanino prihvaena i objavljena na
Meunarodnoj konferenciji o vodi i okoliu, odranoj 1992. godine u Dublinu, glavnom
gradu Irske. Tako je jedan od etiri principa upravljanja vodama, usvojen od strane veine
vrhunskih strunjaka za pitanje voda, a koji su bili prisutni na spomenutoj konferenciji bio
slijedei: "Voda ima ekonomsku vrijednost u svim svojim nainima koritenja i stoga treba
biti priznata kao ekonomsko dobro, uzimajui u obzir kriterij platene dostupnosti i
pravinosti ".
Ipak, predstavljanje vode kao ekonomskog dobra nailo je na brojne nesuglasice meu
brojnim ekspertima iz oblasti voda, koje postoje i danas. Izraena je zabrinutost da e se
prihvaanjem Dablinskog principa, odnosno prikazivanjem vode kao ekonomskog dobra
uveliko ugroziti prava siromanih. Stoga, kako se voda ne bi zloupotrjebljavala u izrazito
trine svrhe, uraene su ispravke navedenog Dablinskog principa u kojima se navodi da
je voda i "socijalno dobro", te bi kao takva trebala biti dostupna svima.
3.2 ta znai Princip zagaiva plaa i korisnik plaa?
Principi zagaiva plaa i s njim povezani princip korisnik plaa se koriste u
sprovoenju odrivog upravljanja vodama. Princip "zagaiva plaa" se zasniva na ideji
da oni koji uzrokuju zagaenje trebaju novano nadoknaditi tetu koju su time nanijeli
okoliu, dok se princip "korisnik plaa" zasniva na ideji da oni koji koriste vodu trebaju dati
novanu nadoknadu za tu uslugu.
Mnogo je naina koritenja voda: koritenje vode u domainstvu, navodnjavanje
poljoprivrednih povrina, koritenje vode u industriji, u proizvodnji elektrine energije,
rekreacijske svrhe, itd. Vodovodna preduzea korisnicima obezbijeuju potrebne koliine
vode, tj. pruaju uslugu vodosnabdijevanja, a korisnici njima za tu uslugu plaaju novanu
naknadu po principu "korisnik plaa". I u sluajevima kada korisnici sami sebi obezbijede
vodu za koritenje, odreeni novani iznos moraju platiti, jer koriste prirodni resurs koji
pripada cijelom drutvu.
22
Princip zagaiva plaa obavezuje zagaivae da nadoknade tetu koju ine okoliu
svojim aktivnostima. Ovaj princip takoer prua poticaj da se okoli ne zagauje i da se
domainstva, industrije i ostali zagaivai ponaaju na nain koji je okolino prihvatljiv.
Novac koji se prikupi primjenom principa zagaiva plaa i korisnik plaa najee se
usmjerava u Fondove za zatitu okolia, gdje se taj novac koristi kako bi se popravilo
narueno stanje okolia.
Meutim, primjena principa "zagaiva plaa" ne treba znaiti da je zagaivanje okolia
pravo koje imaju svi oni koji su u mogunosti i spremni platiti za tetu. Naime, dugorono
bi ovaj princip trebao da bude samo poticaj da se drutvo okree ka koritenju novih
tehnologija koje ne zagauju okoli. To znai da bi ulaganje novanih sredstava u
preiavanje otpadnih voda kroz dui vremenski period trebalo biti isplativije od stalnog
plaanja za tetu nanesenu okoliu po principu "zagaiva plaa".

Slika 8 Ilustracija poplave

23
4 VODA I OKOLI
4.1 Voda kao ivotna sredina

ovjeku je dnevno potrebno pola litra vode samo za proces disanja. Udio vode u novoroenetu je
80%, a u odraslom ovjeku 60-70%. Takoer, voda ini 70% kine gliste, 70% kokoi, 70% slona, 90%
paradajza, 80% ananasa i 70% drveta.
ivotna sredina ili ovjekova okolina predstavlja sve ono to nas okruuje, odnosno sve
ono sa ime je povezana bilo kakva ovjekova aktivnost. ivotna sredina se moe
posmatrati kao sistem koji se sastoji iz slijedeih pet dijelova:
Atmosfere (vazdunog omotaa planete Zemlje),
Hidrosfere (vodenog omotaa planete Zemlje),
Litosfere (Zemljine kore),
Pedosfere (tla), i
Biosfere (ivog svijeta).
Pod vodenim stanitima podrazumijevamo sva stanita, prirodna ili ljudskim djelom
izmijenjena, u kojima je voda kljuni ekoloki faktor, bez obzira da li se radi o vodenim
stanitima u uem smislu - gdje je voda osnovna ivotna sredina, ili o onima u kojima
voda (bar povremeno) sudjeluje u oblikovanju karaktera ekosistema, njegove strukture i
funkcije.
4.2 ta je to ekosistem? Koji ekosistemi ovise o vodi?
iva bia (biljke i ivotinje) koji ive na nekom odreenom podruju smatraju se
ekosistemom. Ova iva bia ovise jedni o drugima da bi preivjela. Uravnoteen odnos
svih biljaka i ivotinja, koje ine ekosistem je izuzetno vaan za njegov opstanak. Stoga,
bilo kakav poremeaj ekosistema moe imati kobne posljedice za sve organizme koji u
njemu ive.
Pogledajmo na primjer, ta e se desiti ako neka nova biljka ili ivotinja dospije u
ekosistem gdje nije prije postojala. Novi organizam e se sa domaim organizmima iz
ekosistema takmiiti za hranu. Ovi strani organizmi mogu izgurati neke organizme
24
uzrokujui njihovo izumiranje, a to e onda utjecati na preostale organizme kojima su
izumrli organizmi bili izvor hrane.
Svako vodno tijelo, zajedno sa organizmima koji ive u njemu takoer ini jedan
ekosistem. Prema tome, razlikujemo ekosisteme kopnenih/slatkih voda (rijeka, jezera,
movara, podzemnih voda), te ekosisteme mora i okeana.
Kopnene vode su relativno mlade vode, jer su nastale za vrijeme ili neposredno nakon
ledenog doba. Morske vode su takozvane stare vode, jer su nastale mnogo prije, te se
smatraju i mjestom gdje je i zapoeo ivot na planeti Zemlji.
Kopnene vode se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:
Tekuice (izvori, potoci, rijeke),
Stajaice (jezera, movare, lokve, bare), i
Podzemne vode (duboko u Zemljinoj unutranjosti, veinom su se ove vode
milionima godina taloile padanjem kia i snijega).


Slika 9 - Ekosistem jezera

Kod potoka i rijeka razlikujemo gornji, srednji i donji tok, koji su zbog razlika u temperaturi,
koliini kisika i brzini vode, naseljeni i razliitim ivim svijetom. Tako je tipini organizam
gornjeg toka tekuica pastrmka, a od vodenog bilja ovdje su prisutne alge kremenjaice i
mahovine.

Slika 10 Pastrmka
Srednji tok odlikuje se srednje brzim strujanjem vode i povoljnijim uvjetima za ivot, pa se
ovdje pored algi kremenjaica i mahovina pojavljuju jo i zelene alge, gljive itd. U donjem
toku tekuica tlo je pjeskovito i muljevito. Ovdje se mogu nai maloekinjai, koljkai,
mnoge larve insekata, te od riba som, aran i tuka (vidi slike 11, 12 i 13).
25


Slika 11 - aran
Slika 12 - Som



Slika 13 - tuka
iva bia koje ive u tekuicama, posebno ona koje ive u brzacima, imaju posebne
prilagodbe svoga tijela kako bi se mogli oduprijeti snanim strujanjima vode. Tako na
primjer, larva vodenog tulara (to su kukci, koji su razvojnim ciklusom i nainom ivota
vezani za vodena stanita na kopnu) gradi kuicu od kamenia i zrnaca pijeska ime
poveava teinu svoga tijela, te tako opstaje u odreenim dijelovima tekuice (vidi Sliku
14).



Slika 14 - Larva vodenog tulara
Podzemne vode su takoer relativno siromane ivim biima zbog male koliine
raspoloive hrane i ustaljenih uvjeta ivota. Stoga stanovnici podzemnih voda imaju itav
niz prilagoenosti na specifine uslove koje vladaju u ovakvim ivotnim sredinama
odsustvo pigmenta i naroito oiju. Tipini stanovnik podzemnih voda je ovjeja ribica
(vidi Sliku 15).
26

Slika 15 - ovjeja ribica

Sva mora i okeani meusobno su povezani i grade neprekidno vodeno prostranstvo, to
omoguuje veliku slobodu kretanja morskim organizmima. Osnovna karakteristika morske
sredine je njena slanost. Naunici vjeruju da je ivot nastao u vodi, i to ba u morskoj, te
tek nakon nekoliko miliona godina preao i na kopno.
4.3 Kako sauvati stanita biljaka i ivotinja?
Da li je zaista bitno ako izumre nekoliko nepoznatih vrsta leptira? ta time gubimo?
Sve vie je naunih dokaza da se zajedno sa tim leptirima, pticama i cvijeem gubi mnogo
vie. Narueni ekosistemi gube svoju mogunost da prue brojne usluge ljudima, kao to
su proiavanje zagaene vode, osiguravanje plodnog tla, ublaavanje klimatskih
promjena i slino.
Evropska unija (EU) shvatila je ovu prijetnju i poela je kroz odgovarajue pravne
dokumente i propise sa sprjeavanjem gubitaka prirodne raznolikosti. Tako je moda
najvaniji korak u ovom pravcu uspostava mree Natura 2000. To je evropska ekoloka
mrea zatienih podruja koju su uspostavile zemlje lanice Unije, a definirana je kroz
tzv. Direktivu o stanitima i Direktivu o pticama. Cilj Direktive o stanitima donesene 1992.
godine je doprinos ouvanju bioloke raznolikosti u zemljama lanicama Evropske Unije
kroz zatitu stanita flore i faune, dok se kroz Direktivu o pticama nastoji zatititi i osigurati
opstanak prvenstveno ugroenih ptijih vrsta.
4.4 ta su to Ramsarska konvencija i Ramsarska podruja?
Konvencija je dogovor izmeu zemalja da e potivati isti zakon. Kada Vlada neke zemlje
prihvati konvenciju, to znai da ona pristaje da e potivati Zakon koji je napisan u toj
konvenciji. Ramsarska konvencija je dokument, donesen 1971. godine u iranskom gradu
Ramsaru, koji je od izuzetne vanosti za movarna podruja. Ovaj dokument je jo poznat
i pod nazivom Konvencija o movarama koje su od meunarodnog znaaja, naroito kao
stanita ptica movarica.
Naime, ljudi su dugo mislili da su movare beskorisne pa ak i tetne za njih, te su ih
unitavali pretvarajui ih u poljoprivredne povrine. Tako je dolo do opasnosti da mnoge
biljne i ivotinjske vrste zauvijek nestanu. Stoga su naunici po prvi put odluili pokrenuti
proces da se zatite movare, a potom im se pridruila i ira javnost. Rezultat te borbe za
zatitu movara je i gore spomenuta Ramsarska konvencija, potpisana 1971 godine u
gradu Ramsar u Iranu, po kome je konvencija i dobila ime. Do danas je Ramsarsku
konvenciju potpisalo 116 drava, a meu njima i Bosna i Hercegovina.
Iako movare pokrivaju samo oko 3% zemljine povrine, one su od ivotne vane za na
okoli, jer svaka movara ima svoj jedinstveni ekosistem koji prua hranu, vodu i
neophodan prostor za boravak i razmnoavanje raznim vrstama biljaka i ivotinja.
Nadalje, movare poput spuve akumuliraju prekomjerne koliine vode, a biljke koje ive
u njoj upijaju materije koje oneiuju vode (prvenstveno nitrate i fosfate), te ih koriste za
svoj rast. Tako se voda koja prolazi kroz movarno podruje filtrira, odnosno proiava u
27
svom strujanju. Takoer, movare slue za prihvaanje vode nakon velikih padavina,
odnosno polako izbacivanje vode, kada su nivoi vode u okolnom podruju iznimno niski.
Naposlijetku, movare su korisne za migraciju (seobu) ili razmnoavanje mnogim
ivotinjama, koje inae ne ive u movarama. Tako na primjer, aplje se gnijezde u
velikim stablima, ali trebaju i predjele sa plitkom vodom kako bi mogle tragati za ribom,
odnosno prehraniti se.
Stoga, iako su movare uistinu jedinstvene, ne smiju se smatrati osamljenim i
samostalnim stanitima, jer sva tzv. vlana stanita, bilo da su to movare, bare ili
poplavna polja, slue kao dom za mnoge ivotinje, koje su izuzetno zanimljive sa
naunog stanovita.
28

4.5 Koja su to Ramsarska podruja u BiH?
Bosna i Hercegovina ima dva Ramsarska podruja. To su Hutovo Blato i Bardaa.


Slika 16 - Hutovo Blato

Hutovo blato (www.hutovo-blato.ba) nalazi se u jugoistonoj Hercegovini, sa lijeve strane
rijeke Neretve na teritoriju opina apljina i Stolac. Hutovo blato je Park prirode i ptiji
rezervat u BiH. Poznat je kao oaza u kojoj su smjetene mnoge vrste ptica movarica kao
i veliki broj drugih biljnih i ivotinjskih vrsta. Hutovo blato vano je za zimovanje guarica
i ljukarica, te za gnijeenje evropskih ugroenih vrsta, poput razliitih aplja ili npr.
maloga vranca.
Zahvaljujui prostranim vlanim povrinama i raznolikim movarnim stanitima, kao i
povoljnim utjecajima sredozemne klime, Hutovo blato je tokom zime pogodno odmaralite
za patke, liske i brojne druge ptice pristigle iz sjevernijih dijelova Evrope. Pored
raznovrsnog biljnog i ptijeg svijeta, vode parka bile su veoma bogate ribljim vrstama,
naroito jeguljama i aranima (22 vrste). Naalost zadnjih godina riblji fond je osiromaio,
to je moglo negativno utjecati i na cjelokupnu raznolikost biljnog i ivotinjskog svijeta na
ovom podruju.
29

Slika 17 - Mali vranac

Movarno podruje Bardae smjeteno je izmeu desne obale Save i lijeve obale Vrbasa
na sjevernom dijelu Lijeve Polja, a 2. februara 2007. godine proglaeno je Ramsarskim
podrujem.


Slika 18 Movara Bardaa

Od 202 vrste ptica uoenih na ovoj movari, 84 se gnijezdi i obitava ovdje tijekom cijele
godine. Ovo je jedino stanite u Evropi gdje se gnijezde crni ibis, aplja kaikara, obini
galeb, bjelobrada i obina igra. Na Bardai, tokom preleta i selidbi, moe se vidjeti i veliki
kormoran, patka njorka, apljica voljak, gak, aplja danguba, kosac, bijela roda, sjenica i
druge zanimljive i rijetke vrste ptica.

30

Slika 19 - Bijela roda
Slika 20 - apljica voljak
Slika 21 - Patka njorka
4.6 Naruavanje i zatita vodenih ekosistema
Oneienje prirodnih voda moe dovesti do velikih poremeaja ekosistema, to za
posljedicu moe otrovati ili ak izazvati smrt jedinki, te gubitak bioloke raznolikosti.
Vodeni organizmi se na poseban nain moraju boriti protiv oneienja voda. Stoga, ne
iznenauje injenica, kako u blizini mjesta oneienja je prisutno mnogo manje biljnih i
ivotinjskih vrsta nego to bi se moglo oekivati, odnosno na takvim podrujima preostaju
samo otpornije vrste ivih organizama.
Razliita oneienja u prirodne vode najee dolaze kao posljedica padavina (kie ili
snijega), u kojima se prvo otapaju zrana zagaenja prilikom prolaska kroz atmosferu,
zatim ih se sputa na tlo, gdje se tekui po povrini tla mijeaju sa ostacima razliitih vrsta
poljoprivrednih gnojiva, ulja, goriva i sl.
Dodajmo tome i sve neodgovorniji odnos ljudi prema vodi, koju esto nekontrolirano
koristimo, rasipamo i zagaujemo, pri emu zaboravljamo da nam je ona neophodna za
na opstanak. Ovakav odnos prema vodi velikim problemima zagaivanja.
Voda se jo moe zagaditi otrovnim materijama iz industrija, rudnika i naputenih
odlagalita opasnog otpada (koja sadre deterdente, ulja, naftu, teke metale, soli i sl.).
Komunalne otpadne vode su one koje dolaze iz domainstava, restorana, zdravstvenih
ustanova i one uglavnom sadre fekalije, ostatke hrane, deterdente, te sredstva za
dezinfekciju. U komunalne otpadne vode spadaju i oborinske vode, koje su posljedica
padavina (kie, snijega).
Poljoprivredna djelatnost takoer moe prouzrokovati velike probleme okoliu. Farme
esto koriste velike koliine kemijskih gnojiva, koja mogu doi do rijeke, jezera, podzemne
vode, te tako ugroziti kvalitetu vode koja se inae koristi za vodosnabdjevanje ljudi ili slui
kao ivotna sredina biljkama i ivotinjama koji ive u njoj. Takoer, koritenjem ubriva u
poljoprivrednoj proizvodnji moe se poveati i koliina hranjivih tvari u vodi, to moe
dovesti do prekomjernog rasta vodenih biljaka, odnosno izazvati takozvanu pojavu
cvjetanja jezera, rijeke ili bilo koje druge vodene povrine.
Otporni zagaivai kao to su pesticidi (kemijska sredstva koja se koriste protiv tetoina
u poljima) predstavljaju najtetnije elemente za ekosistem i za ljudsko zdravlje. Ove
kemikalije se mogu nakupljati u ribljim organizmima, te uzrokovati ozbiljne tete za ljude ili
ivotinje koji e te ribe naposlijetku pojesti.
31
Moemo zakljuiti da gdje god se koriste kemikalije u velikoj mjeri, i podzemne vode
postaju zagaene, to dovodi do zagaenja vode za pie. Takoer, veina opasnih
materija je vie ili manje topljiva u vodi, te e ih kia kroz izvjesni vremenski period
prenijeti do nihove krajnje destinacije, a to su povrinske vode (mora, rijeke, jezera), ili
kroz tlo do podzemnih voda.


Slika 12 - Putovanje zagaujuih materija

Treba spomenuti i otpad koji posljednjih godina prekriva nae rijeke i jezera, a to su velike
koliine plastinih kesa i ostale plastine ambalae (vidi sliku 23). Zbog njihove male
teine, vjetar ih moe vrlo lako otpuhati, tako da svakodnevno moemo vidjeti prizore
plastinih kesa koje vise po drveu, kao i korita rijeka prekrivena odbaenom plastikom.
Najbolji primjeri za ovo su Neretva na izlazu iz Konjica, te rijeka Bosna od Vogoe pa do
ua u Savu.


Slika 22 - Rijeka Bosna
32

Premda se velika veina plastinih kesa koristi vrlo kratko, samo na nekoliko minuta i
nakon toga baca, dugoroni utjecaj na okoli je znaajan. Za razgradnju jedne plastine
kese potrebno je 20 do 1000 godina. U nekim se zemljama poduzimaju razne aktivnosti
kojima se nastoji potaknuti potroae da koriste kese za viekratnu uporabu, a neke
zemlje su potpuno zabranile upotrebu plastinih kesa zato kada naredni put poete u
kupovinu inite ono to ine i ostali Evropljani, tj. ponesite vlastitu platnenu kesu!
33
5 KAKO SE UPRAVLJA VODAMA ULOGA ZAKONA


Poznata amerika glumica Julia Roberts je 2001.godine osvojila Oskara za glavnu ensku ulogu u filmu Erin
Brockovich, koji je temeljen na istinitoj prii. Erin Brockovich, radei kao inovnik u odvjetnikoj firmi u
malom kalifornijskom gradu, pronala je dokaze koji govore kako meunarodna kompanija za proizvodnju
elektrine energije i plina isputa ogromne koliine opasnih kemikalija u vodu, koju koriste za potrebe
vodosnabdijevanja stanovnici okolnog podruja. Naime, ljudi u spomenutom podruju poeli su masovno
obolijevati od razliitih bolesti, a Erin je uspjela da dokae kako su opasne kemikalije, koje se putaju u
vodu uzrok tome. Kompanija PG&E morala je platiti odtetu od 333.000.000 $, to je do tad bila najvea
odteta ikad isplaena u Americi. Ovo je samo jedan primjer kako zakon ak i kroz pojedince moe ostvariti
velike promjene i preokrete.
Zakon ima vrlo vanu ulogu u procesu upravljanja vodama. Zakonom se postavljaju ciljevi
koji se ele postii kroz niz pravila koja se moraju potovati. Pri tom cilj koji se eli postii
mora biti realan, a pravila jednostavna za primjenu.
Upravljanje vodama predstavlja kontrolu koritenja voda prema naelima odrivog
razvoja. To znai ravnomjerno i uinkovito koristiti vode za razliite ljudske potrebe
(vodosnabdijevanje stanovnitva, industrije i poljoprivrede), a da se pri tom to vie zatite
vodni resursi (zalihe povrinskih i podzemnih voda), kao i vodeni i o vodi ovisni
ekosustavi.
Da bi upravljanje vodama zaista bilo uinkovito potrebno je zajedniko sudjelovanje
tehnikih, pravnih i financijskih strunjaka, koji e izraditi kljuni dokument, ija e
prvobitna zadaa biti ravnomjerno i ekoloki prihvatljivo koritenje voda. Ovakav pristup
upravljanju vodama naziva se interdisciplinarni pristup, a spomenuti kljuni dokument
Strategija upravljanja vodama.
5.1 Povijest zatite voda
Prva konferencija Ujedinjenih Nacija o okoliu odrana je 1972. godine u tokholmu,
glavnom gradu vedske. To je bio prvi veliki meunarodni skup posveen negativnom
utjecaju ljudskih aktivnosti na okoli, koji je doveo u pitanje budunosti ovjeanstva, jer
se tada po prvi put ukazalo na opasnosti koje planeti Zemlji prijete od zagaenja okolia
na globalnom nivou.
Kao odgovor na prvu konferenciju Ujedinjenih Nacija o okoliu, 1980.godine izraena je
Svjetska strategija ouvanja prirode, formirana Meunarodna unija za ouvanje prirode, te
izraen Ekoloki program Ujedinjenih Nacija i WWF-a (Svjetskog fonda za prirodu, eng.
World Wide Fund for Nature).
34
Druga po redu konferencija Ujedinjenih Nacija o okoliu odrana je 1982.godine u
Najrobiju, glavnom gradu Kenije, kada je upozoreno na nekontrolirani industrijski razvoj i
prekomjerno koritenje prirodnih resursa, kao i ozbiljne posljedice koje ovakvi postupci
ostavljaju na okoli.
Zatim je 1992.godine uslijedila konferencija Ujedinjenih Nacija o ivotnoj sredini i razvoju
u brazilskom velegradu, Riju de aneiru. Ova konferencija je imala poseban znaaj, jer su
se tada po prvi put kroz niz vanih dokumenata dale upute kako nastaviti industrijalizaciju
i razvoj ovjeanstva, a da se pri tom u to veoj mjeri zatiti okoli. Stoga je tom prilikom
potpisano i usvojeno nekoliko vanih dokumenata, od kojih izdvajamo slijedee:
Deklaraciju o okoliu i razvoju -poznatija kao Rio deklaracija,
Konvenciju o promjeni klime,
Konvenciju o biolokoj raznovrsnosti,
Princip o upravljanju, zatiti i odrivom razvoju svih tipova uma, i
Akcioni plan odrivog razvoja za 21. vijek nazvan Agenda 21.

Slika 23 - Princip upravljanja vodama

Zasigurno jedan od kljunih gore navedenih dokumenata, koji je usvojen na konferenciji u
Riju de aneiru je Agenda 21. To je opseni dokument napisan na preko 500 stranica u
kojem su obraene monogobrojne teme od izuzetne vanosti za ovjeanstvo i okoli
(pitanje siromatva, zatita atmosfere, uma i vodnih resursa, zdravstvo, poljoprivred,
odlaganje otpada i mnoge druge).
Konferencije koje je uslijedile nakon one u Riju de aneiru odrane su u amerikoj
metropoli New York 1997. godine i u glavnom gradu Junoafrike Republike,
Johanesburgu, 2002.godine. Spomenute konferencije su poznate jo i pod nazivom Rio +
5 i Rio + 10, jer su uslijedile pet, odnosno deset godina nakon one u Riju de aneiru.
35
Osim dokumenata koji su usvojeni na gore navadenim konferencijama, od izuzetnog
znaaja je i dokument pod nazivom Odriva Evropa za bolji svijet: Evropska strategija
odrivog razvoja ", kojeg je izdalo Vijee Evrope 2001.godine u vedskom gradu
Geteborgu, kao i Milenijumska deklaracija koju je u New Yorku usvojila Generalna
skuptina UN-a 2000.godine.
5.2 Kako se EU odnosi ka vodi i okoliu?
U cilju ouvanja voda i okolia, Evropska Unija (EU) je u zadnjih 30-tak godina uspostavila
zakonodavstveni okvir za pitanje okolia, kojim nastoji osigurati visok i ujednaen
standard u svim zemljama lanicama, ili onim koje e to tek postati. Ovaj okvir ini preko
300 pravnih dokumenata i obrazaca, meu kojima poseban znaaj za pitanje voda i
okolia ima dokument pod nazivom Okvirna direktiva o vodama.
Okvirna direktiva o vodama, koja je usvojena 2000. godine daje okvir (kae ta se eli
postii, ali ne i kako) i pravac (dobro stanje voda do 2015. godine). Dobro stanje voda
znai raspolagati s dovoljnim koliinama vode odgovarajueg kvaliteta. Tako se izmeu
ostalog, raspolaganje sa dovoljnim koliinama vode nastoji se osigurati kroz ravnoteu
izmeu koliine vode koja se crpi iz podzemlja i koliine vode koja dotie u podzemlje, a
odgovarajua kvaliteta vode kroz poduzimanje mjera za spreavanje naruavanja
kvalitete (smanjenje isputanja zagaujuih materija u povrinske i podzemne vode i
slino).
5.3 Tko upravlja vodama u BiH?
Upravljanje vodama je prema dravnom Ustavu BiH u nadlenosti dvaju entiteta (pod-
dravnih jedinica) iz kojih se sastoji drava BiH, a to su Federacija BiH (FBiH) i Republika
Srpska (RS). U sluaju federacijskog entiteta (FBiH), pitanje voda je zajednika
nadlenost Federacije i federacijskih kantona, tako da osim federalnog zakona o vodama i
pojedini federacijski kantoni su usvojili svoje zakone o vodama.
U oba entiteta postoji po jedno Ministarstvo (institucija koja upravlja i prati razvoj
drave/regije u specifinom polju) nadleno za vode. Tako je pitanje voda nadlenost
Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva u FBiH, odnosno
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u RS. Unutar FBiH, koja se sastoji iz
deset kantona takoer postoji po jedno Ministarstvo nadleno za sektor voda.
Naposlijetku, Zakon Republike Srpske iz 1998 godine
1
se od avgusta 2006. godine po
nalogu Supervizora za Brko Distrikt smatra zakonom Brko Distrikta dok ovaj Distrikt ne
usvoji svoj Zakon o vodama. Razvoj vodoprivrednog sektora na podruju Brko Distrikta
BiH je zadaa Odjeljenja za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu u Vladi Brko
Distrikta.



1
Slubeni glasnik RS, broj 10/98; 51/01
36
6 IMAMO LI PRAVO NA VODU?
6.1 Voda je ljudsko pravo!

Voda je ljudsko pravo! O tome svjedoi Meunarodni zakon o vodama (eng. Internationa Water Law).
Vrlo esto, pogotovo u podrujima koja oskudijevaju vodom moe doi do razliitih sukoba interesa,
napetosti, pa ak i rata. S obzirom da je ovo esta pojava diljem svijeta, ovakvi sukobi se u svijetu nazivaju
vodnim konfliktima (eng. Water conflict).
Tako meunarodna nevladina organizacija Green Cross (Zeleni kri) kroz mnogobrojne projekte nastoji
sprijeiti sukobe, odnosno konflikte, koji se uestalo pojavljuju u zemljama u razvoju. Takav primjer je i
jedan od aktualnih projekata spomenute organizacije u koji je ukljuen i svjetski poznat talijanski modni
dizajner Giorgio Armani, gdje kupovinom jednog pakovanja parfema u specijalno dizajniranoj ambalai
donira se 100 litara pitke vode djeci u Gani.
6.1.1 Pravo na vodu u okvirima meunarodnih ljudskih prava
Pravo na vodu je pravo ovjeka na pristup dovoljnim koliinama vode odgovarajue
kvalitete po prihvatljivoj cijeni. Dovoljna koliina vode podrazumjeva koliinu vode koja
zadovoljova osnovne ljudske potrebe za vodom, dok se pod odgovarajuom kvalitetom
vode smatra voda koja je ista i sigurna za pie.
U nekoliko meunarodnih dokumenata, kao to su enevska konvencija, Opa
Deklaracija o ljudskim pravima i Deklaracija o pravu na razvoj, postoje definicije nekih
osnovnih ljudskih prava, pa se na indirektan nain moe protumaiti da je pravo na vodu
takoer jedno od osnovnih ljudskih prava. U tim dokumentima su nabrojana ljudska prava
kao to su "pravo na ivot, pravo na optimalne ivotne uslove, i sve ono to ivot ini
odrivim", a tu se moe svrstati i pravo na vodu kao jedan od najvanijih uslova za
odravanje ivota.
Takoer, pravo na vodu se jasno spominje u dva od ukupno est temeljnih sporazuma o
ljudskim pravima, a to su: Konvencija o otklanjanju diskriminacije prema enama (1979) i
Konvencija o pravima djeteta (1989).
Stoga, ljudsko pravo na vodu se svakako ne moe dovesti u pitanje, jer je voda osnovni i
najvaniji element ivota. Meutim, u "Meunarodnom pravu" i drugim meunarodnim
pravnim dokumentima, pravo na vodu jo uvijek nije jasno definirano, ve se
podrazumijeva kao dio postojeih ljudskih prava, tj. kao dio prava na ivot.
Ipak, u 21-om stoljeu, kada voda postaje sve oskudniji prirodni resurs, izdvajanje prava
na vodu iz sjene ostalih ljudskih prava bi moglo doprinijeti njegovoj boljoj zatiti.
37
6.1.2 ta podrazumijeva pravo na vodu?
S obzirom da pravo na vodu podrazumjeva pravo ovjeka na pristup dovoljnim koliinama
vode odgovarajue kvalitete po prihvatljivoj cijeni, razlikujemo tri osnovne komponente
prava na vodu:

1. Dostupnost pitke vode, koja podrazumijeva:
fiziku dostupnost,
platenu dostupnost tj. mogunost plaanja,
zakonsku dostupnost bez diskriminacije.
2. Kvaliteta vode, i
3. Kvantiteta vode.
Dostupnost
Fizika dostupnost znai da je voda ovjeku blizu, odnosno unutar ili u neposrednoj blizini
mjesta stanovanja, dakle ne nuno u domu korisnika. Platena dostupnost znai da je
cijena vode prihvatljiva veini stanovnitva, kako bi je mogli plaati i koristiti. Dostupnost
bez diskriminacije znai da usluge vode i kanalizacije moraju biti dostupne svima, ak i
najsiromanijim slojevima stanovnitva. S obzirom da voda nije besplatna, drava mora
osigurati da trokovi vodosnabdijevanja budu takvi da svaka osoba ima pristup vodnim
uslugama.

Slika 24 - Dostupnost vode u svijetu nije jednaka
38

Kvaliteta vode
Voda mora zadovoljavati propisane standarde kvalitete kako bi bila upotrebljiva za pie.
To znai da iz vode moraju biti otklonjeni ili smanjeni na minimalne koncentracije, oni
sastojci vode koji mogu biti opasni po zdravlje.
Kvantiteta vode
Kvantiteta vode predstavlja koliinu vode koja treba biti dovoljna da zadovolji osnovne
ljudske potrebe za vodom, i to: za pie, kupanje, ienje, kuhanje i za sanitarne svrhe.
Takoer, postoje i drugi naini koritenja vode, kao to su proizvodnja hrane i industrijska
potronja vode, potronja vode u poljoprivredi i sl.
6.2 Voda i zdravlje
6.2.1 Dostupnost iste pitke vode u svijetu
Dostupnost iste vode jedan je od najvanijih problema ovjeanstva dananjice. Porast
broja stanovnika u zemljama svijeta i porast potronje vode su glavni razlozi za sve slabiju
raspoloivost pitke vode u svijetu. S obzirom da podaci o broju stanovnika za 2008.
godinu pokazuju kako je broj stanovnika u svijetu dosegao 6,6 milijardi ljudi, veliki problem
predstavlja neravnomjerna raspodjela vode na planeti, kao i varijacije koliina vode u
odnosu na godinja doba. S jedne strane, vode nema tamo gdje je potrebna, niti je ima u
dovoljnim koliinama, a s druge strane, ima je i previe, na pogrenom mjestu i u
pogreno vrijeme. Dvije regije koje su ve suoene za ozbiljnim nedostatkom vode su
Afrika i Bliski Istok, kako zbog ubrzanog rasta broja stanovnika u tim podrujima, tako i
zbog injenice to te regije, izmeu ostalog, zbog klimatskih i geografskih razloga
oskudjevaju vodom.
Pristup pitkoj vodi mjeri se brojem ili procentom ljudi koji na prihvatljiv i siguran nain
dolaze do dovoljnih koliina vode za pie, higijenu, i ostale kune potrebe. Prema
podacima UN-a iz 2003. godine, 1,2 milijarde ljudi, tj. ak 20% svjetske populacije,
nemaju siguran pristup istoj vodi za pie. Sigurni pristupi vodi podrazumijevaju kune
prikljuke na vodu, javnu esmu, zatieni bunar, zatieno izvorite ili zatieni bunar sa
sakupljenom kinicom.
Glavni razlog nepostojanja sigurnih pristupa istoj vodi u nekim zemljama su nedovoljna
sredstva kojim bi se omoguilo snabdijevanje vodom sveukupnog stanovnitva na tom
podruju. Prenaseljenost stanovnitva i oskudnost vodnih rezervi su takoer faktori koji
doprinose takvom stanju.
Stoga ne udi injenica to od ukupnog broja svjetskog stanovnitva, koji nema siguran
pristup vodi, najvei procenat je prisutan u Aziji (65%), zatim Africi (27%), Latinskoj
Americi (6%) i Evropi (2%)
2
(vidi Sliku 25).



2
"Water For people, Water For Life", The UN World Water Development Report, 2003
39
Af rika
27%
Azija
65%
Evropa
2%
Latinska
Amerika
6%

Slika 25 - Procenti stanovnitva po kontinentima koji nemaju siguran pristup pitkoj vodi

6.2.2 Postojanje sanitarnih uvjeta u svijetu
Prihvatljivi sanitarni uslovi podrazumijevaju odvodnju otpadnih voda iz domainstava i
privrednih subjekata na siguran nain, koji ne ugroava ljudsko zdravlje. Loi sanitarni
uslovi mogu uzrokovati razna zagaenja voda i ovjekove okoline, kao i irenje zaraze.
Prema podacima UN-a iz 2003. godine, 2,4 milijarde ljudi nemaju odgovarajue i
prihvatljive sanitarne uslove. Prihvatljivi sanitarni uslovi podrazumijevaju: prikljuak na
javni kanalizacijski sistem, sanitarnu septiku jamu, toalet sa odvodnjom, i ureenu
septiku rupu sa ventilacijom.
Od ukupnog broja svjetskog stanovnitva koji nemaju pristup odgovarajuim sanitarijama,
najvei procenat prisutan je u Aziji (80%), zatim Africi (13%), Latinskoj Americi (5%) i
Evropi (2%) (vidi Sliku 25)
3
.
Af rika
13%
Azija
80%
Evropa
2%
Latinska
Amerika
5%

Slika 26 - Procenti stanovnitva po kontinentima koji nemaju pristup odgovarajuim
sanitarijama
6.2.3 Oboljenja uzrokovana nedostatkom vode ili odvodnje otpadne vode u
svijetu
Nepostojanje sigurnog pristupa vodi i sanitarijama ima veliki uticaj na ljudsko zdravlje.
Koritenje zagaene vode moe dovesti do raznih infektivnih bolesti, koje mogu biti
opasne po ivot. Nadalje, brzo irenja zaraze moe naroito nastupiti ukoliko ne postoje
odgovarajui sanitarni uslovi ivota.


3
"Water For people, Water For Life", The UN World Water Development Report, 2003
40
U najrairenije infektivne bolesti uzrokovane vodom i loim sanitarnim uslovima spadaju
dijareja, tifus i kolera, koje su vodei uzronici bolesti i smrti u zemljama u razvoju.
Prema podacima UN-a, svake godine umire preko 3 miliona ljudi od bolesti uzrokovanih
koritenjem nesigurne i neiste vode. Oko 1.8 milliona djece umre svake godine kao
posljedica bolesti uzrokovanih neistom vodom i loim sanitarnim uslovima, to znai da
dnevno umire oko 5.000 djece. Samo od dijareje (ukljuujui i koleru), koju uzrokuje
zagaena voda, godinje umire oko 2 miliona ljudi.
6.2.4 Minimalne potrebne koliine vode
Teko je procijeniti koja je to dnevna koliina vode koja je potrebna za odravanje
minimalnih uslova ivljenja. U brojnim istraivanjima na tu temu mogu se nai razliiti
podaci o minimalnim potrebnim koliinama vode. Prema procjenama Svjetske
zdravstvene organizacije (eng. World Health Organisation - WHO) i Djejeg Fonda UN-a
minimalne potrebne koliine vode, koje zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe (voda za
pie i odravanje higijene) su izmeu 20 i 40 litara dnevno. Osim toga, da bi se voda
smatrala dostupnom mora biti na razumnoj udaljenosti, odnosno do 200 m od kunog
praga.
Potronja vode, kako smo to ve prethodno naglaavali, je prilino neujednaena,
odnosno pretjerano visoka u razvijenim zemljama i neprihvatljivo mala u veini zemalja u
razvoju. Tako prosjena osoba u Evropi troi ispod 200 litara vode dnevno, u Sjevernoj
Americi i do 400 litara, dok prosjena osoba u zemljama u razvoju troi tek oko 10 litara
vode dnevno za pie, pranje i kuhanje.
41
7 ZAKLJUAK
Briga o vodama je zadaa i odgovornost svakog pojedinca. To znai da svaki ovjek na
planeti Zemlji, bez obzira gdje mu je mjesto ivljenja, treba dati osobni doprinos kako bi
naredne generacije imale uvjete za ivot. Stoga sva saznanja i spoznaje o vodi ne daju
ovjeku, u bilo kojem trenutku njegovog postojanja na planeti Zemlji, nikakvo pravo da je
neogranieno troi i oneiava.
Vodni resursi, koji znae ivot na Zemlji, obavezuju nas na racionalno potronju i odrivo
koritenje, pa stoga svatko od nas mora voditi rauna o potronji vode, o okoliu, iji je
voda posebno vaan dio, te shvatiti da zagaujui okoli zagaujemo i vodu. Svatko od
nas moe uiniti taj mali korak i pokazati dobru volju i zapravo kulturan odnos prema vodi i
prema svima koji je trebaju, a treba je svako ivo bie. Ne zaboravimo da je voda dio nas,
te da brigom o vodama, brinemo o sebi, svojoj djeci i generacijama koje dolaze...
























CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

628.1:502.13](075.2)(076)

VODA za ivot : prirunik za osnovne kole u
BiH / [autori Bjelavac Jasminka ... [et al.] ;
[ilustracije Nijaz Lukovac i Ninjel Lukovac]. -
Sarajevo : Institut za hidrotehniku, 2011. - 38
str. : ilustr. ; 30 cm

ISBN 978-9958-614-04-4
1. Bjelavac, Jasminka
COBISS.BH-ID 18858502