PAVLOVA POSLANICA RIMLJANIMA

U V O D
I. MJESTO I VRIJEME NASTANKA POSLANICE RIMLJANIMA
Razdoblje izmeu 47. i 57. godine Pavao je proveo u intenzivnom evangeliziranju
podruja koja su obrubljivala Egejsko more. Tokom tih godina on je svoje napore
usredotoio redom na rimske provinije !alaiju" #akedoniju" $haju i $ziju. %zdu& naj'
va&nijih puteva" kao i u glavnim gradovima tih oblasti" bilo je objavljeno evanelje i
utemeljene su brojne rkve. Pavao je s punom ozbiljno()u gledao na svoje poslanje
*ristova apostola meu ne&idovima pa se sad s pravom mogao" odaju)i zahvalnost i
slavu +ogu" osvrnuti unazad" ali ne ,kako bi on to rekao- na ono (to je uradio" ve) na
ono (to je *rist uinio po njemu. Pavlov prvi veliki plan misionarskog pohoda bio je sada
zavr(en. .rkve koje je utemeljio u /koniju" 0ilipima" 1olunu" *orintu" E2ezu te u mnogim
drugim gradovima one etiri provinije mogao je sad prepustiti brizi njihovih vlastitih
duhovnih voa i starje(ina" dakako" pod suverenim vodstvom 1vetog 3uha.
4o Pavlov zadatak time nije nipo(to bio zavr(en. 4akon zime godine 55657" koju je
proveo u ku)i svog prijatelja i obra)enika !aja" planirao je ,s izvjesnom zabrinuto()u-
skori odlazak u 7eruzalem" kako bi se pobrinuo da se starje(inama tamo(nje rkve
preda dar u novu" ije je sakupljanje tokom nekoliko prethodnih godina bio organizirao
meu svojim ne&idovskim obra)eniima" dar za koji se nadao da )e ojaati veze izmeu
matine rkve u 7udeji i ne&idovskih rkava.
4akon (to taj zadatak bude izvr(en" Pavao je kanio pristupiti ostvarivanju plana koji
je tokom nekoliko prethodnih godina postepeno oblikovao. *ako je njegova apostolska
misija u egejskim oblastima bila zavr(ena" bilo je neophodno da nade nova podruja
koja bi osvojio za *rista. Prilikom izbora novog polja njegove aktivnosti presudna je bila
njegova odlunost da i dalje bude pionir. 7er on svoje napore kao apostol nije &elio
usmjeriti na mjesto gdje je evanelje ve) bilo poznato" nije &elio 8graditi na tuem
temelju8 ,Rim.95":;-. 4jegov izbor pao je" konano" na <panjolsku" najstariju rimsku
proviniju na zapadu i glavni oslona rimske ivilizaije u tom dijelu svijeta.
Putovanje u <panjolsku pru&ilo bi mu priliku da udovolji i svojoj davna(njoj &elji da
vidi Rim. Premda je po roenju bio rimski graanin" jo( nikada nije vidio grad iji je bio
slobodni podanik. *ako bi bilo divno posjetiti Rim i provesti ondje neko vrijeme= To bi
bilo tim ljep(e (to je u Rimu tada postojala vrlo napredna i &iva rkva" a mnogi kr()ani
koje je Pavao na svojim putovanjima drugdje bio susreo &ivjeli su sad u Rimu i bili
lanovi te rkve. >e) je sama injenia da je evanelje do(lo u Rim mnogo prije Pavla
iskljuivala taj grad kao mjesto na kojem bi se on dao na pionirsko evangeliziranje. 4o
znao je da bi svoje putovanje prema <panjolskoj nastavio s mnogo vi(e poleta kad bi
prije toga mnogo osvje&iti svoj duh tokom nekoliko tjedana zajedni(tva s kr()anima u
Rimu.
Prema tome" prvih dana 57. godine izdiktirao je Pavao svom prijatelju Teriju" pisaru
koji je bio kr()anin i kojeg mu je mo&da na raspolaganje stavio njegov doma)in !aj"
pismo namijenjeno rimskim kr()anima. 1vrha tog pisma bila je da ih pripremi za Pavlov
posjet njihovom gradu i da objasni ilj tog posjeta. ?sim toga" zakljuio je da bi bilo
mudro da im" kad ve) pi(e" izlo&i jelovit prikaz evanelja onako kako ga je on shva)ao
i objavljivao.
II. KRANSTVO U RIMU
/z izraza koje Pavao upotrebljava obra)aju)i se kr()anima u Runu jasno je da rkva u
tom gradu nije nastala tek nedugo prije toga. $li ako poku(amo saznati ne(to
podrobnije o pojavi i najranijoj povijesti kr()anstva u Rimu" ustanovit )emo da o tome
postoji vrlo malo neposrednih podataka te da stanje u tom pogledu valja koliko je to
mogu)e" rekonstruirati iz razliitih literarnih i arheolo(kih izvora.
Prema podatku u 3j.:"9; mno(tvo hodoasnika koji su se nalazili u Rimu u povodu
blagdana Pedesetnie @;. godine i koji su uli Petra kako propovijeda evanelje"
ukljuivalo je i 8Rimljane koji su u prolazu" Aidove i obra)enike ,na &idovsku vjeru-8. 4o
ne ka&e nam se da li su se neki od njih nalazili meu one tri tisu)e ljudi koji su
povjerovali Petrovim rijeima i bili potom kr(teni. #o&da nije bez znaenja injenia da
su Rimljani jedini Evropljani koji su meu svim hodoasniima izriito spomenuti. %
svakom sluaju" svi putevi vodili su u Rim pa je bilo neizbje&no da kr()anstvo" nakon
(to je jednom uhvatilo vrsto korijenje u Palestini i okolnim oblastima" dospije i do Rima"
i to u roku od jedne ili dvije godine" a mo&da" kako je smatrao 0oakes7akson" 8ve) prve
jeseni nakon /susova raspe)a" kad je lako mogu)e da je on ve) bio (tovan u &idovskoj
zajednii u Rimu" kao (to je to bilo u 3amasku.8
Batinski rkveni ota kojeg nazivamo $brozijaster i koji je &ivio u etvrtom stolje)u
ka&e u predgovoru svog komentara ove poslanie da su Rimljani 8bili prihvatili vjeru u
*rista" dodu(e u &idovskoj varijanti" a da nisu prethodno vidjeli nikakvo udesno djelo
niti ijednog od apostola.8 ?ito je" dakle" da su obini i poimene nam nepoznati kr()ani
prvi donijeli evanelje u Rim i ondje ga zasadili C i to najvjerojatnije u &idovskoj zajednii
nastanjenoj u glavnom gradu arstva.
Aidovska zajedna u Rimu postojala je ve) u drugom stolje)u prije *rista. +rojano
se znatnopove)ala nakon Pompejevog osvajanja 7udeje 5@. godine prije *rista i
njegovog 8trijum2a8 u Rimu dvije godine kasnije" kad su mnogi &idovski ratni zarobljenii
sainjavali dio njegove povorke i kad su kasnije ti zarobljenii dobili slobodu. !odine 5D.
prije *rista .ieron spominje veliinu i utjeaj &idovske kolinije u Rimu Proglasom ara
Tiberija Aidovi su bili istjerani iz grada ,vidi str. 7E. -" no ve) za nekoliko godina nalazili
su se ponovno ondje u istom broju kao i ranije. /mamo podatak o jo( jednom masovnom
istjerivanju Aidova iz Rima" do kojeg je do(lo nedugo nakon prvog" iji je zaetnik ovog
puta bio ar *laudije ,49'54. godine-. To istjerivanje kratko se spominje u 3j.9E":" gdje
se ka&e da je Pavao"stigav(i u *orint ,vjerojatno krajem /jeta 5;. godine-" susreo 8nekog
Aidova imenom $kvila... koji je malo prije do(ao iz /talije zajedno sa svojom &enom
Prisilom" jer *laudije bija(e izdao naredbu da se svi Aidovi udalje iz Rima8. 3atum
izdavanja tog proglasa o istjerivanju nije nam sa sigurno()u poznat" mada je lako
mogu)e da je ?rozije u pravu kad ka&e da se to zbilo 4D. godine.7 Taj se dogaaj
spominje i drugdje u klasinoj knji&evnosti" a od tih je spomena najzanimljivija
1vetonijeva primjedba u ivotu Klaudija ,FF>.:- o tome da je ar 8Aidove istjerao iz
Rima zbog toga (to su neprestano izazivali nemire na potiaj .hrestusa ,impulsore
.hresto-8. #ogu)e je da je taj .hrestus bio neki &idovski agitator koji se nalazio u Rimu
u to vrijeme. $li nain na koji 1vetonije spominje njegovo ime ini mnogo vjerojatnijim
zakljuak da su ti nemiri bili posljedia pojave kr()anstva u &idovskoj zajednii u
glavnome gradu. #o&da je 1vetonije" koji je pisao oko sedamdeset godina nakon tih
dogaaja" imao pred sobom neki suvremeni izvje(taj o arevu nalogu o istjerivanju gdje
se .hrestus spominjao kao voda jedne od skupina koje su sudjelovale u nemirima pa je
na temelju toga zakljuao da se taj .hrestus morao nalaziti u Rimu u to vrijeme.
Gaijelo mu je bilo poznato da je taj .hrestus ,(to je samo drugi" ne&idovski nain da se
napi(e ime .hristus- bio osniva kr()ana" koje na drugom mjestu opisuje kao 8(tetnu i
pogubnu vrstu ljudi8" pa mu se morao uiniti sasvim prihvatljivim zakljuak da je taj
.hrestus odigrao aktivnu ulogu u potianju onih nemira.
Hini se da su $kvila i Prisila bili kr()ani jo( prije no (to su se susreli s Pavlom te da
su b22i lanovi prvotne skupine vjernika u /susa koji su &ivjeli u Rimu. 4ije nam poznato
gdje su ni kada su ti vjernii prvi put uli evanelje. Pavao nigdje ne nagovje(tava da bi
se mnogo raditi o njegovoj djei u vjeri. 4o sa sigurno()u mo&emo pretpostaviti da se
ona prvobitna skupina vjernika u Rimu sastojala iskljuivo od &idovskih kr()ana te da je
*laudijev nalog o izgonu Aidovi imao kao posljediu odlazak i osipanje te grupe.
#eutim" taj arski nalog imao je kratkotrajan uinak. 4ije trebago mnogo vremena
da &idovska zajednii u Rimu ponovno provate" a slino je bilo i s tamo(njom
kr()anskom zajedniom. 7o( ni tri godine n su pro(le od *laudijeve smrti" a Pavao je
ve) u mogu)nosti da pi(e kr()anima u Rimu i da tom prilikom spomene njihovu vjeru
kao ne(to svima poznato. Bako je mogu)e da je proglas o istjerivanju prestao va&iti s
*laudijevom smr)u ,54. godine-" ako ne ve) i prije E 57. godine kr()ane u Rimu
sainjavali su kako Aidovi" tako i inoplemenii a Pavao podsje)a ne&idovske kr()ane da
su utemeljitelji njihove zajednie bili Aidovi te da ih ne smiju prezirati" usprkos tome (to
su oni sad u manjini. ,Rim.99"9E-.
/ doista" &idovska pozadina kr()anstva nije se u Rimu zaboravljala brzo. Hak jo( u
vrijeme Iipolita ,umro :@5. godine- neke karakteristike kr()anskih vjerskih obiaja u
Rimu odaju njihovo &idovsko porijeklo" koje valja tra&iti u sekta(kom i
nekon2ormistikom judaizmu" a ne u njegovoj matii.
$ko su pozdravi u Rim.95"@'95 doista upu)eni u Rim" a ne u E2ez ,vidi str :55-" u
njima mo&emo na)i vrlo zanimljive podatke o lanovima rimske rkve 57" godine. Po
svoj prilii" radi se o kr()ansma koje je Pavao tijekom svoje apostolske karijere susretao
na raznim mjestima" a koji su sada &ivjeli u Rimu. #eu njima su bili i neki od prvih
kr()ana" kao $ndronik i 7unia ,ili 7unije-" koji su" kako to Pavao ka&e" bili 8u *ristu8 jo( i
prije njega i koji su bili dobro poznati u apostolskim krugovima" ako" (tovi(e" i sami nisu
bili smatrani 8apostolima8. ,Rim.95"7-. Ru2" koji se spominje u 9@. stihu" mo&e se s
mnogo vjerojatnosti identi2iirati sa sinom <imuna .irena" spomenutim u #arkovom
evanelju 95":9. #ogu)e je da je njega i njegovu majku Pavao upoznao u $ntiohiji.
$kvila i Prisila" koji su prije osam ili ne(to vi(e godina bili primorani da napuste Rim"
sada su ponovno &ivjeli u glavnom gradu" a njihova je ku)a bila jedno od sastajali(ta
lanova tamo(nje rkve. ,Hinjenia da je bazilika" uobiajeni stil rane kr()anske
graevine" ouvala obrise privatne rimske ku)e" podsje)a nas na to da je u najranije
vrijeme rkva u privatnoj ku)i bila uobiajeno mjesto sastajanja kr()ana-.
<tovi(e" mogu)e je da se ve) tada utjeaj kr()anstva poeo osje)ati u vi(im
slojevima rimskog dru(tva. !odine 57" one iste kad je Pavao napisao svoju Poslaniu
Rimljanima" Pomponija !reina" &ena $ula Plauija ,koji je 4@. godine Rimskom arstvu
pripojio proviniju +ritaniju-" bila je optu&ena C a potom i osloboena optu&be C da je
prihvatila neko 8strano praznovjerje8" ime se lako moglo podrazumijevati kr()anstvo. %
oima ve)ine Rimljana koji su uop)e ne(to znali o kr()anstvu ono je bilo naprosto jo(
jedno od onih odvratnih istonjakih praznovjerja" otprilike ono na (to je (ezdeset
godina kasnije mislio satiriar 7uvenal kad se tu&io da se sme)e iz ?ronta ulijeva u
Tiber. ,*ako je $ntiohija na ?rontu kolijevka ne&idovskog kr()anstva" 7uvenal je i
ne&idovsko kr()anstvo vjerojatno smatrao sastavnim dijelom tog sme)a.-
*ad je" sedam godina nakon (to je napisana ova poslania" veliki po&ar opusto(io
Rim te kad je ar 4eron tra&io nekog na koga bi skrenuo sumnje naroda" koje su do
tada ,mo&da i neopravdano- bile usmjerene na njega" zakljuio je da su kr()ani najpo'
godnija &rtva. *r()ani u Rimu nisu bili popularni C prialo se da su. 8neprijatelji ljudskog
roda8 i pripisivali su im se poroi kao (to su inest i ljudo&derstvo. / tako su" dakle" u
velikom broju postali &rtvama arskog gnjeva. Po predaji upravo taj progon pod
4eronom ini okvir u kojem je do(lo do Pavlove i Petrove muenike smrti.
Tri godine nakon (to je napisao ovo pismo Pavao je napokon ostvario svoju &elju da
posjeti Rim. #eutim" ona mu se ostvarila na nain koji nije oekivao u vrijeme kad je
pisao svoju poslaniu. Pokazalo se da je zabrinutost koju je u vezi sa svojim odlaskom
u 7eruzalem izrazio u Poslanii Rimljanima 95"@9 bila opravdana. 4aime" svega
nekoliko dana nakon njegovog dolaska optu&ili su ga pred rimskim vlastima u 7udeji da
je poinio vrlo ozbiljno svetogrde prema hramu. 1uenje se razvlailo bez prave odluke
sve dok Pavle nije iskoristio pravo koje je imao kao rimski graanin i zatra&io da se
njegov sluaj prenese pod jurisdikiju ara u Rimu. Tako je poslan u Rim" kamo je"
nakon brodoloma i zime provedene na #alti" stigao poetkom 5;. godine. 3ok ga je
eta vojnika kojoj je bio povjeren na uvanje vodila prema sjeveru estom >ia $ppia"
kr()ani iz Rima" koji su bili uli za njegov dolazak" krenuli su mu ususret i doekali ga
na mjestima koja su se nalazila pedeset do sedamdeset kilometara ju&no od grada i pri'
redili mu neku vrstu trijum2alne pratnje za preostali dio puta. Pokazalo se da je susret s
tim prijateljima bio za Pavla velik izvor ohrabrenja. 1lijede)e dvije godine on je
proboravio u Rimu. Huvali su ga pod stra&om u njegovom privatnom stanu" a bilo mu je
dozvoljeno da prema posjetioe i da (iri evanelje u samom sru arstva.
<to se dogodilo nakon tih dviju godina" mo&e se samo pretpostaviti. 4ipo(to nije
sigurno da je ikad uspio ispuniti svoj plan da posjeti <panjolsku i da ondje propovijeda
evanelje. /pak je prilino sigurno da su ga ne mnogo godina nakon toga" kad je u Rimu
bio kao jedan od voa kr()ana osuen na smrt" izveli iz grada putem koji vodi prema
lui ?stiji te mu odrubili glavu na mjestu koje do dana dana(njeg obilje&ava rkva 1an
Paolo 2uori le #ura ,1veti Pavao izvan zidina-.
Pokazalo se" meutim" da je krv kr()ana" po rijeima Tertulijanovim" sjeme. 4i
progoni ni mueni(tvo nisu uspjeli iskorijeniti kr()anstvo u Rimu. Tamo(nja rkva sve je
vi(e rasla i jaala a kr()ani posvuda po svijetu po(tovali su je kao rkvu 8dostojnu +oga"
dostojnu asti" dostojnu priznanja" dostojnu pohvala" dostojnu uspjeha" dostojnu u
istoti" prvu u ljubavi" koja hodi u zakonu *ristovu i nosi ime ?evo8.
III. POSLANICA RIMLJANIMA I PAVLOVSKI KORPUS
8Pismo apostola Pavla Rimljanima C i ostalima8 naslov je koji je za ovu poslaniu
predlo&io T.J.#anson. Postoje" naime" vrsti razlozi za pretpostavku da je" uz originalni
primjerak pisma koji je poslan u Rim" nainjeno jo( nekoliko primjeraka" koji su onda
razaslani i drugim rkvama. 7edan od 2aktora koji ukazuju na takav zakljuak tekstualni
su elementi koje nalazimo na kraju petnaestog poglavlja ,vidi str.:5- i koji govore u
prilog pretpostavke da je u starom vijeku bilo u optiaju izdanje tog pisma kojemu je
nedostajalo (esnaesto poglavlje" koje bi" budu)i da sadr&i osobne pozdrave" bilo
relevantno samo za jednu rkve. Bako je mogu)e da je sam Pavao dao da se oni drugi
primjeri raza(alju raznim rkvama C i to ne samo zato (to je sadr&aj najve)eg dijela
pisma bio od op)ekr()anskog interesa i relevantnosti" ve) ,mo&da- i zato (to su ga
slutnje u vezi s onim (to ga oekuje u 7eruzalemu ,usp. Poslania Rimljanima 95"@9-
potakle da taj prikaz evanelja pohrani kod ne&idovskih rkava kao neku vrstu
oporuke.l@
4ema sumnje da je primjerak ovog pisma koji je poslan u Rim bio na visokoj ijeni u
rkvi u tom gradu te da je nad&ivio progon do kojeg je do(lo 54. godine. ?ko D5. godine
*lement" 8ministar vanjskih poslova8 rimske rkve" pokazuje da je vrlo dobro upoznat s
Poslaniom Rimljanima. % pismu koje je on u ime rimske rkve te godine poslan rkvi u
*orintu neprestano se uje odjek jezika iz te Pavlove poslanie. 4ain na koji *lement
opona(a jezik te poslanie navodi na pretpostavku da ju je znao napamet. Bakn je
mogu)e da su na sastanima rimske rkve tu poslaniu redovito itali" sve otkako su je
primili pa nadalje. 4o valja dodati da *lement" premda mu je jezik te poslanie nesum'
njivo veoma blizak" nije" kako se ini" uspio shvatiti njezino znaenje onako potpuno
kako bi se mo&da moglo oekivati C no *lement nije nipo(to jedini meu itaoima te
poslanie za koga bi se to moglo re)i=
/z *lementovog je pisma vidljivo da su do D5. godine neka od Pavlovih pisama ve)
poela kolati i stizati u mjesta kojima prvotno nisu bila namijenjena.l4 *lementu je" na
primjer" poznata Prva poslania *orin)anima pa je" (tovi(e" i itira. 1amo nekoliko
godina nakon toga neki poimene nepoznat ovjek zadu&io je sva narodna pokoljenja
time (to je prepisao najmanje deset Pavlovih pisama i sakupio ih u kodeks" koji je onda
bio dalje prepisivan za upotrebu u mnogim dijelovima kr()anskog svijeta.l5 ?d poetka
drugog stolje)a Pavlova su pisma bila u optiaju kao jelina C tzv. orpus Paulinum C a
ne pojedinano.l5 Pisi iz drugog stolje)a" kako ortodoksni" tako i heterodoksni" koji
navode Pavlova pisma" poznavali su ih u obliku korpusa.
7edan od tih pisaa" i to heterodoksan" bio je #arion" rodom iz Ponta u #aloj $ziji"
koji je oko 94;. godine do(ao u Rim" a nekoliko godina nakon toga objavio svoj *anon
1vetoga pisma. #arion je odbaivao autoritet 1tarog zavjeta. 3r&ao je da je Pavao
jedini vjerni /susov apostol" a da su drugi iskvarili njegovo uenje judaistikim
primjesama. #arionova osebujna shva)anja odr&avao je i njegov kanon. 1astojao se
od dva dijela 'Euangelion" koji je sainjavala varijanta Evanelja po Buki" a poinjala je
rijeima" 8Petnaeste godine Tiberija .ezara /sus side u *a2arnaum8 ,usp. Bk.@"9K 4"@9-
te $postolikon" koji je sainjavalo deset Pavlovih poslania ,u njega nisu ulazile
poslanie Timoteju i Titu-.
Poslania !ala)anima" o kojoj je #arion zbog njezinog antijudaistikog naglaska
imao naroito dobro mi(ljenje" nalazila se u njegovom $postolikonu na prvom mjestu.
1lijedile su ostale poslanie" poredane prema du&ini teksta" a od du&ih prema kra)ima"
s tim da su se 8dvostruke8 poslanie ,tj. dvije poslanie *orin)anima i dvije poslanie
1olunjanima- u tu svrhu tretirale kao jedna ,tj. jedna *orin)anima i jedna 1olunjanima-.
Tako je Poslania Rimljanima dolazila iza Poslanie *orin)anima. 1vakoj od uvr(tenih
poslania dodan je i predgovor" pa tako onaj za Poslaniu Rimljanima glasi ovako"
8Rimljani &ive na podruju /talije. 4jih su ve) prije posjetili la&ni apostoli i naveli ih da
priznaju autoritet Gakona i Proroka" a sve pod izlikom imena na(eg !ospoda /susa
*rista. $postol ih sada" pi(u)i im iz $tene" poziva da se vrate istinskoj vjeri Evanelja.8
To ba( nije najprirodniji zakljuak koji bi proiza(ao iz Pavlova dokazivanja" no
#arion je poslaniama pristupao s vrlo sna&nim predrasudama. *ad bi u poslaniama
nai(ao na tvrdnje koje su protuslovile tim predrasudama" zakljuio bi da su na tim mjes'
tima tekst iskvarili judaistiki prepisivai pa bi ga" u skladu s time ispravljao ,vidistr. :4.i
dalje-. 4o utjeaj #arionova*anona pre(ao je okvire njegovih neposrednih sljedbenika
i postao tako jak da i mnogi 8ortodoksni8 #11 Pavlovih poslania sadr&e te marionske
predgovore.
4ajstariji danas postoje)i #1 Pavlovih poslania" koji datira s kraja drugog stolje)a"
sadr&i taj kra)i orpus Paulinum zajedno s Poslaniom Iebrejima. Taj #1 ,papirus 45"
jedan od papirusa iz zbirke .hester +eattL- potjee iz Egipta" a u Egiptu se ,za razliku
od Rima- ve) 9E;. godine Poslania Iebrejima smatrala Pavlovom. % P45 ,kako )emo
odsad zvati taj papirus-" Poslania Rim/janima nalazi se na prvom mjestu.
% tzv. #uratorijevom kanonu" popisu novozavjetnih knjiga koje su priznavali u Rimu"
takoer dokumentu s kraja drugog stolje)a" Poslanii Rimljanima pripalo je meu
Pavlovim poslaniama posljednje mjesto. Taj popis sadr&i du&i orpus Paulinum" koji se
sastoji od trinaest pisama" jer tu se nakon pisama pojedinim rkvama dodaju i pisma
upu)ena pojedinima ne samo 0ilemonu" nego i Timoteju i Titu.
% redoslijedu koji je konano bio utvrden" Poslanii Rimljanima pripalo je poasno
prvo mjesto meu Pavlovim poslaniama. Iistorijski gledano" razlog tome vjerojatno je
to (to je ona i najdu&a poslania. 4o i inae" pravo je da je taj polo&aj prvenstva dobila
poslania koja" vi(e od svih drugih" zaslu&uje da nosi naziv 8Evanelje po Pavlu8.
IV. TEKST POSLANICE RIMLJANIMA
a. Prvotni Pavlov tekst
4ema naina da saznamo koliko je primjeraka Poslanie Rimljanima bilo u optiaju
izmeu 57. godine i kraja prvog stolje)a. ?d vremena kad je stvoren orpus Paulinum"
tj. od otprilike 9;;. godine" Poslania Rimljanima" kao ni ostale Pavlove poslanie" vi(e
nije bila u optiaju sama za sebe" nego kao sastavni dio korpusa.
4ame)e se pitanje nije li u tekstualnoj tradiiji poslania ostalo sauvano elemenata
iz vremena prije oblikovanja korpusa. 4avodi u Prvoj *lementovoj poslanie ,oko D5.
godine- vjerojatno odra&avaju pred'korpusni tekst" no gotovo svi ostali elementi u
postoje)oj tekstualnoj tradiiji proizlaze iz teksta korpusa. 1tatistiki pregledi koje je
izradio 1ir 0rederi *enLon" koji pokazuje u kojoj se mjeri podudaraju" odnosno ne
podudaraju" P45 i ostali glavni #11 otkrivaju u tom pogledu karakteristine varijaije od
poslanie do poslanie. 4aroito se izdvaja Poslania Rimljanima C injenia koja se po
mi(ljenju *enLona najbolje mo&e objasniti pretpostavkom da njena tekstualna tradiija
dopire do vremena kad su u optiaju bile jo( pojedinane poslanie svaka za sebe.lD 3r
!.Guntz navodi nekoliko primjera 8ranih pogre(aka8 i marginalnih bilje&aka ,poteklih bilo
od Pavla" bilo od nekog drugog- koje je sastavlja korpusa najvjerojatnije ve) na(ao u
ovom ili onom manuskriptu koji je upotrebljavao pa ih je prepisao u svoj tekst. 4o dr
Guntz s pravom smatra orpus Paulinum iz otprilike 9;;. godine arhetipom koji
tekstualna kritika ove poslanie mora nastojati utvrditi" arhetipom od kojeg potjee kako
uobiajeni tekst drugog stolje)a" tako i glavni tipovi teksta iz kasnijih stolje)a. ?n navodi
i valjane razloge za pretpostavku da je korpus u poetku bio zapravo kritiko izdanje
koje je bilje&ilo razliite varijante u itanju" i to na nain koji je bio karakteristian za
uenjake u $leksandriji.
?d kraja drugog stolje)a postaje nam mogu)e razlikovati dva osnovna tipa teksta u
Pavlovim poslaniama C istoni tip i zapadni tip. uz P45" koji predstavlja najranije
svjedoanstvo istonog tipa teksta" ostala rana svjedoanstva ukljuuju)i + ,.odeM
Natianus" iz etvrtog stolje)a-" $leph ,.odeM 1inaitius" takoer iz etvrtog stolje)a-"
97@D ,minuskula s $tosa iz desetog stolje)a-" ili" bolje reeno" onaj vrlo stari izvrstan
#1 ,koji danas vi(e ne postoji- s kojeg je prepisan tekst te minuskule trinaest Pavlovih
poslania i Poslania Iebrejima" itati kod *lementa iz $leksandrije ,oko 9E;. godine- i
kod ?rigena ,umro :54. godine- te dva glavna koptska prijevoda ,1ahidiki i +ohairiki-.
Gapadni pak tekst Pavlovih poslania posvjedoen je prvenstveno u navodima kod
Tertulijana ,2l. 9E;. godine-" kod ostalih izvora za starolatinski prijevod ,drugi patristiki
navodi kao i tekst od d-:@ te u zajednikom pretku kodeksa 3" 0 i !.:4 Taj zapadni
tekst vue porijeklo od popularnog i prilino iskvarenog teksta iz drugog stolje)a" dok je
telativna isto)a istonog teksta vjerojatno posljedia toga (to se na nj neprekidno
primjenjivao kritiki izdavaki postupak tekstualnih strunjaka aleksandrijske (kole.:5 .
+. Prve recenzije Poslanice Rimljanima
% tekstualnoj povijesti Poslanie Rimljanima mnogo toga ukazuje na pretpostavku da
je ona bila u optiaju ne samo u obliku u kojem nam je danas poznata" nego i u jednoj ili
ak dvije
kra)e verzije. Pojedinosti koje na to ukazuju javljaju se uglavnom pri kraju poslanie"
ali'9 na sari otn poetku nalazimo dvije pojedinosti koje bi mogle biti va&ne zaOto pitanje.
kojem se temelji ?rigenov komentar Poslanie Rimljanima" kao i" po svemu sude)i" u
tekstu na kojem se temeljio $mbrozijasterov komentar ,mada je u tradiiji manuskripata
za oba ta komentara osnovni tekst bio usklaen s onim koji je bio u op)oj upotrebi-.
#arginalno itanje u 97@D i 9D;E:5 posvjedouje izostavljanje tih rijei iz ?rigenovog
teksta i komentara. / grko'latinski kodeks !" jedno od zapadnih svjedoanstava za
Pavlov tekst izostavlja spomen Rima u tom stihu te donosi itanje 8svima koji su u
ljubavi +o&joj8" dok uobiajeni tekst glasi 8svima koji su u Rimu" ljubljenima +o&jim.8
?stala zapadna svjedoanstva" sva latinska" donose ono kra)e itanje od 0" ali
prilagodeno uobiajenom tekstu na taj nain (to su mu dodane rijei 8u Rimu8" tako da
njihovo itanje glasi" 8svima koji su u Rimu u ljubavi +o&joj8 ,tako dK >ulgatini kodeksi
$miatinus" $rdmahanus i jo( dva drugaK Pelagije te #11 $mbrozijastera-.
9.:. Rim.9"95. Rijei 8koji su u Rimu8 izostavljene su u !" dok neki popratni izvori"
srodni tom dokumentu" odaju poku(aje da se taj skra)eni oblik teksta prilagodi
uobiajenom tekstu.
Hini se da su u kodeksu koji je predak kodeksa 3 i 0!:7 ,a koji P..orssen naziva 8G8
:E- bile izostavljene rijei 8u Rimu8" kako u 9"7 tako i u 9"95. 4o okolnost da se izraz 8u
Rimu8 ne pojavljuje u 9"7 ni u ?rigenovu tekstu ukazuje na zakljuak da takvo
izostavljanje nije karakteristika iskljuivo zapadnog teksta. :. *raj poslanie
4eke pojedinosti koje se pojavljuju u zavr(nom dijelu poslanie upu)uju na
pretpostavku da su njezine razliite reenzije zavr(avale na razliitim mjestima teksta.
+ilo koji od blagoslova ili tome slinih izraza u stihovima 95"5 i dalje" 95"9@" 95"@@"
95":;b ,koji se u $utoriziranom prijevodu ponavlja u 95":4- mogao je poslu&iti kao
prikladan zavr(etak. 4ajzanimljivija tekstualna pojava pri kraju poslanie svakako je
polo&aj zavr(ne doksologije u na(im prijevodima stihovi 95":5':7-.
:.9. % >ulgatinom kodeksu $miatinusu" kao i u nekoliini drugih kodeksa" Pavlove su
poslanie popra)ene nekom vrstom 8rezimea poglavlja8 preuzetnih iz latinskog
prijevoda" koji je prethodio >ulgati. ?ndje je Poslania Rimljanima podijeljena na
pedeset jedno poglavlje ili odjeljak. Ga posljednja dva odjeljka ti rezimei glase ovako.
5;. ? opasnosti da ra&alosti( svog brata hranom koju uzima(K o tome da *raljevstvo
+o&je nije jelo i pi)e" nego pravednost i mir i radost u 1vetom 3uhu.
59. ? tajni +o&joj" koja je bila skrivena prije /susovog trpljenja" ali je nakon njega
otkrivena.
Rezime 5;. odjeljka odgovara sadr&aju u Rim.94"9':@" a rezime 59. odjeljka
odgovara Rim.95":5':7. To upu)uje na pretpostavku da je postojala kra)a verzija ove
poslanie u kojoj se zavr(na doksologija nadovezivala neposredno na 94":@. $ ima i
drugih razloga koji ukazuju na zakljuak da je takvo skra)eno izdanje Poslanie
Rimljanima doista bilo u optiaju i upotrebi.:D
:.:. % *njizi svjedoanstava" koja se pripisuje .iprijanu ,oko :5;. godine-" nalazimo i
zbirku biblijskih odlomaka u kojima se kr()anima nala&e da se odvoje od heretika. 4o ta
zbirka ne ukljuuje stih u Rim.95"97" koji bi se inae mogao smatrati vrlo prikladnim za
tu svrhu. Taj argument e silenio ne bi sam po sebi imao neku naroitu te&inu" ali
zajedno s ostalim argumentima mora se uzeti u obzir.
:.@. Premda su 95. i 95. poglavlje Poslanie Rimljanima prepuni potenijalne
antimarionske muniije" Tertulijan nigdje u svojih pet knjiga Protiv #ariona ne navodi
rijei iz tih poglavlja. #eutim" u petoj knjizi tog djela ,9@. poglavlje- on navodi
Rim.94"9; i ka&e da je to stih iz zavr(nog odjeljka ,lat.lausula- Poslanie Rimljanima.
:.4. Ru2in ,oko 4;;. godine- u svom latinskom prijevodu ?rigenova komentara
Poslanie Rimljanima u vezi s odlomkom u Rim.95":5':7 ka&e sljede)e" 8#arion" koji
je u evaneoske i apostolske knjige 1vetog pisma (to(ta umetnuo" taj je odlomak u
jelini uklonio iz te poslanie. 4e samo to" on je iz nje izbaio sve od onog mjesta na
kojem pi(e 8$ sve (to se ne ini po vrstom uvjerenju grijeh je8 ,94":@- pa do kraja
poslanie. 4ema razloga za sumnju da nam Ru2in daje vjeran prijevod ?rigenovih rijei.
:.5. % bizantskoj tekstualnoj tradiiji doksologija u 95" :5':7 dolazi nakon 94":@" a
prije 95"9. ?rigenu su bili poznati #11 koji su doksologiiu stavljali na to mjesto" ali znao
je i za druge koji su je smje(tavali poslije 95":4 pa je dr&ao ,sasvim prirodno- da je taj
njezin drugi polo&aj ispravan. ?ni #11 koji doksologiju stavljaju izmeu 94. i 95.
poglavlja vjerojatno ukazuju na postojanje verzije te poslanie koja je zavr(avala s
94":@" nakon ega je slijedila jo( jedino doksologija.
:.5. ! ,kao i jo( neki kodeksi za koje je znao 7erolim- uop)e ne sadr&i doksologiju.
3oista" vjerojatno je da predak kodeksa 3 i 0! ,.orssenov 8G8- nije sadr&avao tu
doksologiju. ?sim toga" budu)i da je taj predak" kako se ini" u poglavljima 9'94. imao
zapadni tekst" dok je u 95. i 95. poglavju donosio tekst s nekim vrlo neobinim itanjima"
.orssen je zakljuio@l da je iza tog izvornog #1 stajao tekst koji je zavr(avao s 94":@ ,i
u kojem je doksologija bila izostavljena-. Hinjenia da je" kako se navodi" i #arion
upravo tako zavr(io ovu poslaniu ukazuje da se tu radi o neem vi(em od sluajnog
stjeaja okolnosti.
:.7. 4ekoliko na(ih izvora ,$"P"5"@@ te neki armenski kodeksi- donose doksologiju
dvaput" nakon 94":@ i ponovno nakon 95":4.
:.E. % P45 doksologija se nalazi izmeu 95. i 95. poglavlja. 4eki to smatraju
dokazom za postojanje verzije Poslanie Rimljanima koja bi zavr(avala s 95"@@" nakon
ega bi jo( slijedila doksologija.
Hini se" prema tome" da imamo dokaze za postojanje dvije kra)e verzije 0oslanie
Rimljanima C jedne koja je zavr(avala s 95"@@ i druge koja je zavr(avala s 94":@ ,sa ili
bez dodane doksologije-. /mamo" takoer" dokaze o postojannu verzije u kojoj su u
9"7"95 nedostajale rijei 8u Rimu8. Ta verzija mo&da je identina s prvom ili drugom od
one dvije kra)e verzije koje smo netom spomenuli.
4ije te(ko shvatiti kako je moglo do)i do toga da se u optiaju nade verzija koja nije
ukljuivala 95. poglavlje. $ko su prijepisi ove poslanie zbog op)eg interesa i
relevantnosti njenog sadr&aja" doista bili razaslani odreenom broju rkava" dakako da
bi u svim primjerima" osim u jednom" bilo izostavljeno 95. poglavlje" koje se" s obzirom
na mnogobrojne osobne poruke koje se ondje iznose" moglo odnositi samo na jednu
rkvu. Pitanje o tome da li je to bila rkva u Rimu ili u E2ezu bit )e razmotreno kasnije
,str. ::5.i dalje-.
$li za(to bi u upotrebi bila verzija koja ne sadr&i 95. poglavljeP 1lijed izlaganja koji
zapoinje u 94"9 nastavlja se u 95. poglavlju te prirodno vodi do Pavlovih rijei osobne
prirode u 95"95 i dalje.@: Posjeujemo" meutim" ?rigenovu tvrdnju da je #arion iz
ove poslanie izbaio sav tekst poslije 94":@ pa je ona na tom mjestu kod njega i
zavr(avala. Razlozi koji su #ariona potakli da to uini postat )e jasni svakom tko
pogleda niz starozavjetnih itata u 95"@'9:" tvrdnju u 95"4 da 8sve (to je neko)
napisano" napisano je nama za pouku8" ili pak opis *rista u 95"E kao 8sluge obrezanih
zbog +o&je vjernosti" da potvrdi obe)anja dana oima8. 7edva da se negdje drugdje u
pavlovskom korpusu mo&e nai)i na takvu konentraiju materijala koji proturjei
#arionovim idejama.
Prema tome" verziju koja je zavr(avala s 94":@ mo&emo pripisati #arionu.@@ 4o
utjeaj #arionove verzije bio je tako jak da su njegov tekst" kao i njegove predgovore"
prepisivali" u ve)em ili manjem opsegu" i u mnogim inae ortodoksnim smjerovima
preno(enja teksta" naroito u zapadnim" a posebno u latinskim prijepisima.
$ (to da se ka&e o izostavljanju spomena Rima u 9"7"95P Po jednom mi(ljenju takvo
bi izostavljanje mogao biti prirodna popratna pojava one op)enitije verzije Poslanie
Rimljanima u kojoj nema 95. poglavlja. To podsje)a na slian sluaj s Poslaniom E2e'
&anima. *ao (to je dobro poznato" postoje sna&na i jaka svjedoanstva za tekst
Poslanie E2e&anima u kome nedostaje izraz 8u E2ezu8 u E2.l "9 ,P45" $leph" +" itd.-.
?ito je da je ta posaania prvotno bila zami(ljena kao okru&no pismo te da je u
uvodnom pozdravu bio ostavljen prazan prostor na koji bi se" ve) prema potrebi" mogao
pisati naziv bilo kojeg mjesta. ,Hini se da je #arion tu posaaniu poznavao u verziji
koja je na mjestu gdje danas stoji 8u E2ezu8 donosila rijei 8u Baodieji8.- 4o umQtanje
nekog naziva mjesta ,pred kojim bi stajao prijedlog 8u8- bilo je neophodno jer
upotrijebljena konstrukija ne bi inae bila u duhu grkog jezika.
Promislimo li" meutim" malo dublje o tom obja(njenju izostavajanja naziva mjesta u
Rim.9"7"95" zakljuit )emo da ono nije zadovoljavaju)e. 4aime" sluajevi Poslanie
Rimljanima i Poslanie E2e&anima zapravo nisu identini. % E2.l "9 na mjestu rijei 8u
E2ezu8 mogao bi stajao naziv bilo kojeg mjesta s podruja koje je pokrivala Pavlova
misija inoplemeniima" a daO pritom ne bude ni(ta manje u skladu s kontekstom. $li u
Rim.9"7"95 na mjestu rijei 8u Rimu8 ne bi mogao stajao naziv ni jednog drugog mjesta
jer se kontekst ,Rim.9"E'95- odnosi na Rim" i samo na Rim. Hak i kad bi se rijei 8u
Rimu8 izbrisale iz 9"7"95 i kad se ne bi zamijenile nazivom nekog drugog grada" izjave
lokalnog karaktera u stihovima E'95. ,kao i u 95"::'@:- ostale bi nerazumljive" ili bi" u
najboljem sluaju" mogle biti obja(njene.samo pomo)u dovitljivog nagadanja.@4
<to bi se" prema tome" moglo re)i o mogu)nosti da se verzija Poslanie Rimljanima
koja izostavlja rijei 8u Rimu8 u 9"7.95 dovede u vezu s verzijom koja je zavr(avala s
94":@" verzijom koja je" po svoj prilii" #arionovaP ? tome mo&emo samo nagaati" jer
za #arionov tekst stihova 9"7"95 nemamo dokaze kao (to su oni za njegovo
izostavljanje 95. i 95. poglavlja. $ i za(to bi uop)e" #arion iz svog teksta Poslanie
Rimljanima izbaio izriit spomen RimaP 4akon (to je rimska rkva odbaila #ariona i
njegovo nauavanje" mo&da je zakljuio da vi(e nije dostojna da bude spomenuta u
tekstu njegovog $postolikona. 8To je samo domi(ljanje8" a nasuprot tome valja imati u
vidu injeniu da je ,kako se ini- ta poslania u njegovom *anonu zadr&ala naziv 8Rim'
ljanima8.
. Engleski prijevodi
$> ,*7>- je stari engleski prijevod od 9599.g." ekvivalent prijevoda ,*P-i)63anii)a
R> ,Revised >ersion- je revidirana verzija tog prijevoda iz 9EE5. g.
R1> je R> s izborima amerikanskog biblijskog dru(tva iz 9D5:.g.
4E+ ,4eR English +ible- je sasvim novi prijevod iz 9D7;.g. Postoji / revidirana verzija
,RE+- od 9DED.g.
7+ ,7eruzalemska +iblije- je takoer sasvim novi ,katoliki- prijevod. Postoji
revidirana verzija iz 9DE5.g. ,47+-
1amo $> je bazirana iskljuivo na #T ,#azoreki Tekst- i TR ,TeMtus Reeptus-
V. POSLANICA RIMLJANIMA I PAVLOVSKO EVANELJE
Poslania Rimljanima bila je posljednja poslania koju je Pavao napisao prije svog
dugotrajnog tamnovanja" najprije u .ezareji" a potom u Rimu. Prema tome" ona je
kasnijeg datuma od poslania 1olunjanima" *orin)anima i !ala)anima ,a vjerojatno i 0i'
lipljanima-" a ranijeg od poslania *olo(anima i E2e&anima ,da pastoralne poslanie i ne
spominjemo-. 3o tog se zakljuka mo&e do)i ne samo na temelju vanjskih razloga i
sluajnih kronolo(kih natuknia u poslaniama" nego to proizlazi i iz prouavanja njiho'
vog sadr&aja.
4eke od tema u Pavlovim poslaniama *orin)anima ponovno se javljaju u Poslanii
Rimljanima" ono (to je reeno o pitanju hrane u 9 *or. E"9;" mo&e se usporediti s onim
(to je reeno u Rim.94"9 i daljeK ono (to se o udovima tijela i njihovim posebnim
ulogama ka&e u 9 *or. 9:" mo&e se usporediti s onim (to se o tome govori u Rim.9:"@ i
daljeK suprotstavljanje $dama *ristu u 9 *or. 95":9 i dalje" 45 i dalje" mo&e se usporediti
s Rim.5"9: i daljeK rijei o skupljanju priloga za 7eruzalem u 9 *or. 95"9 i dalje i u : *or.
E"D mogu se usporediti s Rim.95":5 i dalje. % nekima od tih sluajeva sasvim je oito da
su odlomi u Poslanii Rimljanima kasnijeg datuma od odgovaraju)ih odlomaka i u
Prvoj i 3rugoj poslanii *orin)anima. *onkretno" u E. poglavlju Poslanne Rimljanima
ponavlja se ve)i dio razmatranja koje nalazimo u : *or. @" 97'5"9; C povezano s
razmatranjem u !al. 94"5' i to na nain koji je bio opisan kao 8slobodno oblikovanje
verbalnog materijala" u dvije odvojene zgode" da bi se izrazio dobro poznati slijed
logikog dokazivanja.8
#eutim" od svih Pavlovih poslania Poslania !ala)anima ima najvi(e dodirnih
toaka s Poslaniom Rimljanima. %sporedba izmeu njih dvije ne ostavlja mjesto sumnji
da je Poslania !ala)anima ranijeg datuma. 4aime" argumenti koji su rkvama !alaije
upu)eni u &urbi i ad ho" u Poslanii Rimljanima izlo&eni su sistematinije" tako da je
odnos Poslanie !ala)anima prema Poslanii Rimljanima usporeden s odnosom
izmeu 8grube skie i potpuno dovr(ene umjetnine8.
Poslania !ala)anima napisana je rkvama u rimskoj proviniji !alaiji ,po svoj prilii
onima od njih koje su se nalazile u 7u&noj !alaiji i koje su oko 47. godine osnovali
Pavao i +arnaba" kako je to prikazano u 3j.9@"94'94":@- da ih upozori na opasnost da
otpadnu od Evanelja o daru milosti" opasnost koja je potekla od onih koji su ih
nauavali da njihovo spasenje ovisi o tome da li su obrezani i da li ispunjavaju jo( neke
druge zahtjeve &idovskog Gakona.@E Ti uitelji su" nema sumnje" svoje zahtjeve
prikazivali kao ne(to (to valja dodati onom zahtjevu na kojem je insistiralo Pavlovo
evanelje" a to je vjera u /susa kao u !ospoda. 4o u Pavlovim oima ti zahtjevi nisu
predstavljali toliko dodatke Evanelju" koliko njegovo iskvarivanje. Takvo je nauavanje"
naime" potpuno obezvredivalo prinip da se spasenje dobiva milo()u i prima vjerom"
daju)i tako ovjeku udio u onoj slavi spasenja koja" po Evanelu" pripada jedino +ogu.
Hitavo shva)anje o tim pitanjima koje su (irili ti uitelji predstavljalo je evanelje koje se
bitno razlikovalo od onog koje su propovijedali Pavao i njegovi drugovi apostoli.@D
Gapravo" to uop)e nije ni bilo evanelje. % svom nastojanju da svojim galaijskim
prijateljima poka&e gdje le&i istina u pogledu tih pitanja" Pavao pokre)e temeljno pitanje
o opravdanju ovjeka u +o&jim oima. 1hva)anje da je +og suvereni 1uda svijetu bilo
je op)eprihva)ena &idovska doktrina" a tako je bilo i s uvjerenjem da )e do)i dan kad )e
on izre)i konaan sud nad itavim ovjeanstvom. Pavao je" meutim" nauavao da se"
zahvaljuju)i *ristovom djelu" presuda koja )e biti izreena tog dana mo&e znati i
prihvatiti ve) u sada(nje vrijeme'tj. da oni ija su sra u ispravnom odnosu prema +ogu
mogu ve) ovdje i sada ste)i sigurnost da )e biti osloboeni optu&be na njegovom sudu.
$li kako zapravo" /judska bi)a mogu znati da su" (to se tie +o&jeg mi(ljenja o njima" 8u
ispravnom stanju8P $ko je mogu)e na)i opravdanje pred +ogom ispunjavanjem
zahtjeva &idovskog Gakona" kao (to se nauavalo galaijske kr()ane" koja je onda bila
svrha *ristove smrti" koja je samo sredi(te EvaneljaP Prema Evanelju" njegova smrt
pribavila je njegovom narodu iskupljenje i dovela ih u 8ispravno stanje8 u +o&jim oima.
$li ako je to bilo mogu)e posti)i putem Gakom" nije bilo potrebe za njegovom smr)u. 4o
mi znamo" ka&e Pavao" 8da ovjeka ne opravdava vr(enje Gskona" nego samo vjera u
/susa *rista8 C a njegovi su obra)enii u svom vlastitom iskustvu dokazali da je to istina.
/ tako smo" nastavlja on" 8prigrlili vjeru u *rista /suss da bismo se opravdali vjerom u
*rista" a ne vr(enjem Gskona. 7er vr(enje Gakona ne)e nikoga opravdati849 ,!al.
9:"95-.
>jera" a ne djela" to je jedana od antiteza koju Pavle nagla(ava !ala)anima. %z nju
odmah ide i druga antiteza u njegovom razmatranju" tj. 3uh" a ne tijelo. 4ovi &ivot koji
su primili kad su uzvjerovali u Evanelje &ivot je koji donosi i odr&ava 1veti 3uh. 1toga
je nezamislivo da je djelu 3uha" (to pripada novom poretku" neophodno dodavati
propise koji su u naju&oj svezi sa starim poretkom 8tijela8" kao (to je to obrezanje i sOve
(to uz to ide. Poku(aj da se &ivi djelomino 8po 3uhu8" a djelomino 8po tijelu8 unaprijed
je osuen na neuspjeh jer ta dva poretka o(tro su suprotstavljena jedan drugom" 8tijelo
&udi protiv duha" a duh protiv tijela84: ,!al. 95"97-.
?bje te antiteze C djela nasuprot vjeri i tijelo nasuprot 3uhu C ponovno se javljaju u
Poslanii Rimljanima u svom loginom redoslijedu" prva u @. i 4. poglavlju" gdje se
razmatra pitanje pravednosti pred +ogom" a druga u 7. i E. poglavlju" gdje se govori o
putu svetosti.
7o( se jedan motiv Poslanie !ala)anima ponovno javlja u Poslanii Rimljanima C
pozivanje na primjer $brahama. +udu)i da se &idovski propis o obrezivanju temeljio na
zavjetu koji je +og uinio s $brahamom ,Post.97"9;'94-" oni koji su zastupali mi(ljenje
da se ne&idovski obra)enii na kr()anstvo moraju obrezati" tvrdili su da u protivnom ti
obra)enii ne bi imali nikakva prava na udio u blagoslovu koji je obe)an $brahamu i
njegovim potomima. 4a to Pavao odgovara da razlog na temelju kojeg je +og prihvatio
$brahama nije bilo njegovo obrezanje niti nikakvo tome slino 2ormalno 8djelo8" nego da
je to bila njegova vjera" 8>jerova +ogu i to mu se urauna u pravednost.8 ,!al. 9@"5"
itirano iz Post.95"5- 4@ Prema tome" djea $brahamova" tj. oni koji nasljeuju
blagoslove obe)ane $brahamu" oni su koji" poput njega" imaju vjeru u +oga i koji su u
skladu s time opravdani njegovom milo()u. %kratko" Evanelje je ispunjenje obe)anja
koja je +og dao $brahamu i njegovim potomima C obe)anja koja nije ukinulo niti
izmijenilo ni(ta od onog (to je" kao (to je to sluaj s #ojsijevim zakonom" uvedeno
nakon (to su ona bila dana.
/ vi(e od toga" uvjerava Pavao galaijske kr()ane" oni koji se podvrgavaju obrezanju
kao neem (to su du&ni uiniti" stavljaju time sebe pod obavezu da vr(e itav #ojsijev
zakon te postaju izvrgnuti bo&anskom prokletstvu izreenom na one koji ne uspiju
ispuniti odredbe Gakona u jelini.44 $li vijest Evanelja" vijest koja donosi slobodu" ka&e
da nas je 8*rist otkupio od prokletstva Gskona ... da bi u *ristu /susu na pogane do(ao
$brahamov blagoslov" da primimo obe)anog 3uha po vjeri.8 ,!al. 9@"9@ i dalje-.
Prinip o postizanju pravednosti dr&anjem zakona pripada razdoblju duhovne
nezrelosti. $li sada" po(to je do(lo Evanelje" oni koji su mu poslu(ni i koji vjeruju u
/susa" posti&u svoju duhovnu punoljetnost kao ve) odrasli sinovi +o&ji. 3uh +o&ji koji se
nastanio u srima vjernika takoer je i 3uh njegovog 1ina te na njegov potiaj oni
spontano oslovljavaju +oga svojim ?em" na isti nain na koji je to i /sus inio.
?sim toga" Evanelje je vijest o slobodi" slobodi koja zamjenjuje ropski jaram (to ga
nose oni koji se oslanjaju na Gakon da im osigura da ih +og prihvati. Ga(to da se oni
koje je *rist oslobodio" odreknu svoje slobode i da se ponovno predaju u ropstvoP 1
druge strane" sloboda koju donosi Evanelje nema veze s anarhijom i stavom koji sebi
sve dozvoljava. >jera o kojoj govori Evanelje ona je vjera (to se oituje u &ivotu ljubavi
te tako ispunjava 8zakon *ristov8. ,!al. 95"5K 5":-.
4a taj" dakle" nain Pavao raspravlja s rkvama !alaije" dokazuju)i kako ad
hominem" tako i ad ho. 4etko je izrekao misao da je 8Pavao ideju o opravdanju vjerom"
mada ona nije nu&no nespojiva s njegovom ranijom doktrinom" konkretno prvi puta 2or'
mulirao i izrazio u trenutku kad se ukazala potreba da odgovori na argumente
zastupnika judaizaije u !alaiji. 4e ini se nimalo nevjerojatnim da izraz opravdanje"
koji svoje dobro nam poznato pavlovsko znaenje i va&nost dobiva tek u poslaniama
!ala)anima i Rimljanima" tu va&nost kao i barem dio tog znaenja" ne duguju Pavlovom
uobiajenom teolo(kom rijeniku" nego rijeniku njegovih protivnika.8
Evanelje" pak" koje Pavao s toliko gorljivosti objavljuje galaijskim kr()anima u
svojoj poslanii" isto je ono Evanelje koje im je on donio onda kada je prvi put posjetio
njihove gradove i propovijedao im vijest o kri&u tako &ivo da se inilo da je 8/sus *rist
raspeti8 stavljen pred njihove oi. / vi(e od toga" to je" naime" ono isto Evanelje koje je
revoluioniralo i &ivot samog"Pavla. Pavao se" kao (to nam je poznato" naglo preobratio
u &ivot slu&enja *ristu" napustiv(i svoj prethodni &ivot u kojem je Gakon bio sredi(te oko
kojeg je sve ostalo bilo organizirano. % njegovom tada(njem misaonom sistemu" kao ni
u njegovom &ivotu" nije bilo nimalo mjesta da se dopusti" makar samo kao mogu)nost"
da bi tvrdnje uenika o /susu mogle biti istinite. 4jegov uitelj !amalijel bio je u stanju
dozvoliti tu mogu)nost" pa makar to bilo samo u okviru teoretskog raspravljanja" ali ne i
Pavao. $ko je postojala okolnost koja je vi(e od bilo koje druge dostajala da obori
tvrdnje uenika o tome da je /sus #esija" onda je to bila injenia njegovog raspe)a. 7e
li /sus takvu smrt zaslu&io ili ne" bilo je sasvim sporedno pitanje. ?d presudne va&nosti
bila je tvrdnja Gakona" 8 jer je obje(eni prokletstvo +o&je8 ,Pnz.:9":@-. Prema tome"
izjavljivati da je onaj koji je umro pod +o&jim prokletstvom magao biti #es2ja"
predstavljalo je hulu i sablazan.
*ad je Pavao" koji se u tom asu nalazio usred svoje karijere progonitelja rkve" bio
prisiljen priznati da je /sus ustao iz mrtvih i da je on doista sve ono (to njegovi uenii
tvrde o njemu C #esija" !ospod" 1in +o&ji C mora da se itav njegov misaoni sistem"
njegov itav nain &ivota" kojemu je do tada zakon bio sredi(te" raspao u komadi)e.
Pokazalo se da je vrsto uvjerenje koje je on" u skladu sa svojim dotada(njim misaonim
sistemom" stekao o /susu bilo u potpunosti pogre(no. 4o komadi)i tog razorenog siste'
ma uskoro su se poeli ponovno slagati" ali sada na sasvim drugi nain" oko novog
sredi(ta" oko raspetoga i uskrslog /susa. ?d tada je za Pavla &ivjeti znailo C *rist.
$li (to sad sa starim shva)anjem o tome da je onaj Raspeti umro pod bo&anskim
prokletstvomP Gar to vi(e ne vrijediP 1vakako da vrijedi" ali to sad poprima sasvim novo
znaenje. Time (to je /susa uskrsnuo iz mrtvih" +og je obesna&io to prokletstvo. 4o
za(to je /sus uop)e ikad i morao biti pogoen bo&anskim prokletstvomP Prije ili kasnije
C vjerojatnije prije nego kasnije C Pavao je morao do)i do zakljuka koji je kasnije iznio
u !al. 9@"9;'9@" zakljuka da se /sus podvrgnuo smrti na kri&u da bi tako na sebe pre'
uzeo prokletstvo koje Gakon baa na svakoga tko ne uspije dr&ati ga se u potpunosti.
,Pnz.:7":5-. ?blik tog argumenta bio je Pavlu vrlo blizak jer je bio uobiajen u rabinskim
(kolama. 4o nijedan rabin nije nikada 2ormulirao bitan sadr&aj tog hrabrog argumenta C
da treba da se #esija dobrovoljno podvrgne prokletstvu baenom na kr(itelje +o&jeg
zakona da bi ih tako oslobodio tog prokletstva. 4a taj je nain uenje o raspetom #esiji"
(to je neko) za Pavla bio takav kamen spotianja" postalo ugaonim kamenom njegove
vjere i propovijedanja.
4ije nam mogu)e re)i kako je dugo trebalo da se to novo tumaenje oblikuje u
njegovom umu.4D Bako je mogu)e da mu je u prvoj 2azi u tome pomoglo razmi(ljanje o
prikazu 1luge koji stradava" koji" u /z.5@"9;'9:" predaje svoj &ivot kao &rtvu za druge i
koji" time (to nosi grijehe mnogih" pribavlja tako za njih opravdanje.5; 4o ne mo&e se
previ(e naglasiti da Pavlova teologija nije bila temeljena prvenstveno na prouavanju i
razmi(ljanju. ?na se" naime" temeljila u prvom redu na njegovom vlastitom iskustvu
+oga" koji je 8objavio svog sina8 u njemu ,!al. 9"95- i preplavio njegovo unutra(nje bi)e
bo&anskom ljubavlju tako (to mu je usadio svog 3uha ,Rim.5"5-. 1ve ono (to je tako
dugo nastojao ste)i mukotrpnim poku(ajima da se dr&i Gakona" sada je bilo njegovo kao
+o&ji dar C sve to" i jo( mnogo vi(e. 7er sada je bio u stanju da izvr(ava +o&ju volju u
slobodnoj spontanosti" na nain koji nije nikada upoznao pod Gakonom. Gnao je da ga
je +og prihvatio" da ga je svojom milo()u opravdao" da ga je blagoslovio novom
unutra(njom silom te da ga je pozvao na slu&bu koja je od tada nadalje davala
njegovom &ivotu ljepotu i ilj.
8Pravednik )e &ivjeti od vjere8 C ili" kako to Pavao tumai" 8onaj tko je pravedan po
vjeri &ivjet )e859 C nije samo jezgra Poslanie !ala)anima" kao i Poslanie Rimljanima"
nego je to bio i temeljni prinip Pavlova &ivota. ?n mu se neprestano vra)a" i to ne
samo u te dvije poslanie. *ad *orin)ane podsje)a na to kako je +og *rista 8uinio...
grijehom8 ,tj. &rtvom za grijeh- za nas" 8da mi u njemu postanemo pravedno()u +o&jom8
,: *or. 5":9-" ili kad' 0ilipljanima saop)ava svoju &elju 8da *rista dobijem i da budem u
njemu" ne pravedno()u koja bi bila moja C onom koja dolazi od Gakona C nego onom
koja se dobiva po vjeri u *rista" pravedno()u koja dolazi od +oga na osnovi vjere8 ,0il.
9@"E i dalje-" on nam sasvim jasno daje do znanja na emu se temelji njegova nada i
koja je pokretaka snaga njegove apostolske slu&be. >e) sama suprotnost izmeu
njegove prija(nje djelatnosti progonitelja i njegovog novog &ivota kao roba /susa *rista"
veliala je +o&ju milost" koja je tako obilno izlivena na njega" koja je izbrisala sve ono
(to je bilo prije toga i koja je od njega uinila ono (to je on sada.
Prema tome" put pravednosti koji on izla&e Rimljanima bio je njemu dobro poznat" jo(
od trenutka kad su njegove noge stavljene na nj pred zidinama 3amaska. % na(oj
poslani ima mnogo vi(e autobiogra2skih podataka no (to je to vidljivo na prvi pogled C
podataka o ovjeku koji je bio opravdan vjerom.
8?pravdanje vjerom znai da spasenje ne ovisi o sakramentima" o onome (to ini ili
ne ini bilo kakav sve)enik ili presbiter" nego o jednostavnom odazivu sra vjerom rijei
+o&joj u /susu *ristu. Gapazite (to to doista znai" jer to nije naprosto neka teolo(ka
izmi(ljotina. To jednim udarem iz korijena obara itav golemi sistem saerditalizma"
zajedno sa s njim naju&e povezanim uenjem o ulozi djela C ukljuuju)i pokoru"
hodoa()enje" post" istili(te i sve ostalo. .rkva vi(e nije hijerarhija sve)enstva koja o'
bavlja nezamjenjive obrede u korist svojih lanova"vi(e nije kasta sve)enika koja na
rije nekog biskupa dobiva neku tajanstvenu" da ne ka&emo maginu siluK nego
sve)enstvo svih ljudi koji vjeruju te slu&ba koju pojedina stjee na temelju poziva
1vetog 3uha" ispitivanja njegovog &ivota i nauavanja te pristankom ostalih ljudi o
kojima se tu radi... $ko se prihvati nauavanje o opravdanju vjerom" odmah i u jednom
potezu laik" obian ovjek" Petar Petrovi)" dolazi u sredi(te.8
To nauavanje" naime" dovodi ovjeka pojedina liem u lie s +ogom. $ko ga i
ponizuje u pra(inu pred +ogom" to je zato da bi ga +og uspravio i podigao ga na noge.
Hovjek koji je imao takav osoban susret s +ogom i kojega je svemo)na sila i milost po'
digla na noge" u duhu vi(e nikad ne)e mo)i postati rob nekom drugom ovjeku.
3oktrina o opravdanju vjerom temelj je i potporanj onim obliima demokraije koji su se
razvili u zemljama (to su bile pod najsna&nijim utjeajem re2ormaijeK ona je tvrdava is'
tinske slobode. Buthera su optu&ili da 8potie revoluiju tako (to malim ljudima ukazuje
na izvanredno dostojanstvo i vrijednost koje imaju pred +ogom.8 $ kako da zanijee tu
optu&buP 7er Evanelje" kako ga je nauio od Pavla" upravo to i ini.
/pak" premda je opravdanje gre(nika jedino vjerom kljuan element Pavlova
evanelja" to nije i njegov jedini sadr&aj. 1voju doktrinu o opravdanju" zajedno sa svojim
ostalim doktrinama" Pavao stavlja u kontekst novog stvorenja koje je nastalo s *ristom i
u 4jemu. Hinjenia da je oslobaaju)a presuda za dan suda izreena ovdje i sada
onima koji se pouzdaju u /susa" samo je neodvojivi dio istine da za njih 8staro je nastalo"
novo je" evo" nastalo8 ,: *or. 5"97- C (to je" pak" istina koja u njihovom sada(njem
iskustvu postaje stvarnom dolaskom i djelovanjem 3uha.
VI. "TIJELO" I "DUH" U POSLANICI RIMLJANIMA
a. OTijelo8
Hitaou ove poslanie Jilliam TLndale daje slijede)i mudar savjet" 8Prvo moramo
pa&ljivo upoznati apostolov nain izra&avanja te iznad svega shvatiti (to Pavao
podrazumijeva rijeima kao (to su zakon" grijeh" milost" vjera" pravednost" tijelo" duh i
druge njima sline C ili )e(" bez obzira kako to esto itao" samo uzalud tratiti vrijeme.8
?d tih rijei meu najva&nije spadaju meusobno suprotni pojmovi 8tijelo8 i 8duh8"
koji" u znaenju u kojem ih ba( posebno Pavao upotrebljava" oznauju stari poredak koji
je *rist istisnuo" odnosno novi poredak koji je uveo. Tijelo i duh neprekidno ratuju jedan
protiv drugog unutar tvrdave ljudske du(e. Taj rat" kako je opisan u Pavlovim
tekstovima" nije rat izmeu materije i uma" izmeu 2izikih i raionalnih elemenata u
ovjeku" (to inae susre)emo u grkoj 2ilozo2iji. 1tari zavjet je pozadina iz koje Pavao
preuzima smisao i nain upotrebe tih pojmova" premda Pavao taj njihov starozavjetni
smisao pro(iruje na nain koji je karakteristian samo za njega.
% 1tarom zavjetu 8tijelo8 ,heb. basar" she er- temeljna je tvar ljudskog ,i &ivotinjskog-
&ivota. $ko ostavimo po strani esto pojavljivanje rijei 8tijelo8 u smislu &ivotinjskog
&ivota ,npr. Post. 5"9D- ili pak mesa &ivotinja koje se mo&e jesti ,npr. /zl.9:"E-"
primje)ujemo da se ljudi" kao 8tijelo8 " razlikuju od 8bogova" koji ne &ive meu tijelom8.
,3n.:"99-. *ad +og objavljuje da )e ograniiti trajanje ljudskog &ivota" on ka&e" 84e)e
moj duh u ovjeku ostati dovijeka" jer on je tijelo.8 ,Post.5"@-. Hovjek je" u stvari" o'
&ivljeno tijeloK 8svo tijelo8 ,npr. Post. 5"9:K /z.4;"5 K 79.:":E- znai 8svo ovjeanstvo8
,kad kontekst ne tra&i (iri smisao 8sav &ivotinjski svijet8-. 8Tijelo8 mo&e oznaavati i
ljudsku prirodu u njezinoj slabosti i smrtnosti" 8sje)ao bi se da su samo tijelo8. ,Ps
7E"@D-. Taj izraz katkad se upotrebljava za oznaavanje ljudskog tijela" kao kad neki
ovjek dobiva uputu da 8svoje tijelo opere u vodi8 ,npr. Bev.94"D-K ili pak za samog
ovjeka u jednom op)enitijem smislu" kao u Psalmu 5@"9" gdje je izraz 8tebe &eli tijelo
moje8 sinonim prethodnom izrazu 8tebe &eda du(a ,heb. nephesh7 moja8 ,u tom sluaju
oba ta izraza" 8moja du(a8 i 8moje tijelo8" jedva da su ne(to vi(e od drugog naina da se
ka&e O ja8-.
Prema tome" na toj starozavjetnoj pozadini valja nam shvatiti Pavlov nain upotrebe
tog izraza ,gr. sarx-" a s naroitim obzirom na Poslaniu Rimljanima.
9. % svom obinom znaenju materijalnog ljudskog tijela izraz 8tijelo upotrijebljen je
u Rim.:":E" gdje se doslovno 8obrezanje... koje je izvana C na tijelu8 ,usp.Post.97"99-
suprotstavlja duhovnom obrezanju sra.
:. /zraz 8tijelo8 upotrebljava se u znaenju prirodnih ljudskih rodbinskih odnosa.
Tako se u 9"@ za *rista ka&e da je 3avidov potomak 8po tijelu8" kao (to se u D"5 za
njega ka&e da 8po tijelu8 pripada izraelskom narodu.55 % 4"9 $braham se naziva 8na(im
praoem po tijelu8 ,tj. predak onih od nas koji smo Aidovi po roenju-" dok je u
duhovnom smislu on praota svih vjernika ,4"99 i dalje" 95-K njegovi potomi u 2izikom
smislu nazivaju se 8djeom tijela8" za razliku od 8djee obe)anja8 ,D"E-. Bjudi koji su
roeni kao Aidovi Pavlova su 8rodbina po tijelu8 ,D"@-" ili jednostavno njegovo 8tijelo8
,99"94-.
@. % Rim.@":; izraz 8tijelo8 upotrijebljen je u znaenju ovjeanstvo" 87er se djelima
zakona ni jedno tijelo ne)e opravdati pred njim8 ,*P-To je uobiajeni nain hebrejskog
izra&avanja. #eu starozavjetne primjere pripadaju i slijede)i" 8Ti slu(a( molitvuK k tebi
dolazi svako tijelo8 55":-K ,*P-. 8nema mira ni jednome tijelu8 ,7r.9:"9:-K a s tim mo&emo
usporediti i rijei na(eg !ospoda" 8/ da !ospod nije skratio te dane" nitko ,doslovno"
nijedno tijeloK prim. prev.- se ne bi spasio.8 ,#k.9@":;-. Hini se da je Pavao taj izraz rado
upotrebljavao u tom smislu. 4aime" premda u Rim.@":; on itira Ps.99E":" rije 8tijelo8
zapravo se ne pojavljuje u tom starozavjetnom odlomku. ?n ipak unosi tu rije u svoj
itat" i to ne samo tu" nego i u !al. 9:"95. ,%sp. 9 *or. 9":D" 83a se ne pohvali ni jedno
tijelo pred +ogom.8 ,*P--. *atkad je ista ideja izra&ena rijeima 8krv i tijelo8 ,npr.
!al.9"95" 8ne pitah tijela i krvi8 ,*P- tj. nijedno ljudsko bi)e-.
4. /zraz 8tijelo8 upotrebljava se u znaenju ljudske prirode" i to kako slijedi"
4.9. 1laba ljudska priroda. % Rim.5"9D Pavao obja(njava svoju misao uz pomo)
analogije iz svakodnevnog &ivota 8zbog va(e ljudske slabosti8 6doslovno" zbog slabosti
va(eg tijelaK prim. prev.6. Pod 8tijelom8 se misli prvenstveno na sposobnost shva)anja
svojih italaa. 4adalje" u E"@ Pavao govori o tome da Gakon nije bio u stanju da
dovede do pravednosti jer je zbog tijela bio nemo)an8 C tj. zboa slabe ljudske prirode
preko koje je trebao djelovati. ,3obar primjer upotrebe izraza 8tijelo8 u tom smislu daje
nam /susova izreka u #t. :5"49" 83uh je spreman" ali je tijelo slabo8-.
4.:. *ristova ljudska priroda. *ristova ljudskost ne(to je (to on dijeli s itavim
ovjeanstvom. $li na(e tijelo je 8gre(no tijelo8" budu)i da je grijeh u na(em &ivotu
uspostavio mostobran s kojeg dominira itavom situaijom. *rist je do(ao u istinskom ti'
jelu" ali ne i u 8gre(nom tijelu8K grijeh nije mogao na)i upori(te u njegovom &ivotu. Gato
se za njega ka&e da je do(ao 8u obliju gre(nog tijela8 ,Rim.E"@-. $ budu)i da je tako
do(ao" u svojoj ljudskosti e2ikasno je postupio s grijehom" odupro se njegovim
poku(ajima da ude u njegov &ivot" tako da je" kad je u svoj bezgre(an &ivot u smrti
predao +ogu kao &rtvu za grijeh" +og na taj nain 8osudio grijeh u tijelu8 ,E"@- C tj.
rati2iirao je smrtnu kaznu izreenu grijehu preko utjelovljenja" &rtve i pobjede ovjeka
*rista /susa.
4.@. O 1tara priroda8 u vjerniku. *ad Pavao govori o 8svom tijelu8" on pod time
podrazumijeva svoju sklonost ka grijehu koju je naslijedio od $dama. 4ieg dobrog
nema u njemu ,7"9E-. 4jime" ka&e on" 8slu&im... zakonu grijeha8 ,7":5- ?no jo( uvijek
postoji u njemu" premda postepeno postaje sve nemo)nije C a to usprkos injenii da je
8razapeto8K usp. !al. 95":4 8?ni koji pripadaju *ristu razapeli su svoje tijelo s njegovim
strastima i po&udama8 s Rim.5"5 8na( je stari ovjek razapet zajedno s /susom da se
uni(ti ovaj gre(ni ovjek8 ,doslovno" da se uni(ti tijelo grijehaK prim.prev.6. ?vaj prividan
paradoks opet i opet nalazimo u Pavlovim tekstovima" gdje se vjernii uvijek ponovno
potiu da doista budu ono (to jesu C tj. da doista i konkretno postupaju u skladu s onim
(to jesu kao udovi *ristovi. Tako se za njih ka&e da su 8svukli staroga ovjeka s
njegovim djelima8 i da su 8obuku novoga8 ,*ol. 9@"D i dalje-" dok se na drugom mjestu
potiu da 8skinu.. staroga ovjeka8 i da se 8obuku u novoga ovjeka8 ,E2.4"::":4S. 1tari
je ovjek ono (to su bili 8u $damu8" a novi je ovjek ono (to su 8u *ristu8. Gato obu)i
novog ovjeka znai obui *nsta pa dok Pavao !ala)anima ka&e da 8svi koji ste u
*rista kr(teni" *nsta ste obuku8 ,!al.@":7-" Rimljanima veli da se 8obuku u !ospoda
/suR *rista8. ,Rim.9@"94-.
4.4. 4eobnovljena /judska priroda. Premda je 8moje tijelo8 jo( uza me" ja vi(e nisam
8u tijelu8.5D +iti 8u tijelu8 znai biti duhovno neobnovljen" biti jo( uvijek 8u $damu8" u
stanju u kojem se ne mo&e 8ugoditi +ogu8. ,Rim.E"E-. >jernii su prije bili 8u tijelu8 ,7"5-"
ali sad vi(e 8nisu u tijelu" ve) u 3uhu8K ako" dakako" +o&ji 3uh prebiva u njima C ako ne"
tada oni jo( ne pripadaju *nstu ,E"D-.
5. *ako" prema tome" vjernii vi(e nisu 8u tijelu8 nego 8u 3uhu8" ne bi vi(e smjeli
&ivjeti 8po tijelu8 C tj. na nain na koji su &ivjeli u svom neobnovljenom &ivotu C nego 8po
3uhu8. ,>idi E"4 i dalje" 9: i dalje-. 1voj neobnovljeni pogled na svijet ,8#isao
tijela8 6to je doslovan prijevodK prim.prev.6-. zamijenili su pogledom koji je primjeren
+o&joj djei ,8misao 3uha8 6to je doslovan prijevodK prim.prev.6- pa je sad njihova
du&nost da se 8ne brinu oko tjelesnoga8 i da ne 8ugadaju pohotama8. ,Rim.E"5'7K
9@"94-.59
5. Tijelo je podlo&no prinipu 8grijeha i smrti8 ,Rim.7":@K E":- pa je tako pod
smrtnom osudom" jer 8u $damu svi umiru8 ,9 *or. 95"::-. 8Te&nja tijela jest smrt8K 87er
ako po tijelu &ivite" umrijet )ete8 ,Rim.E"5"9@-. 7er 8tko sije u svoje tijelo" iz tijela )e &eti
propast8 C ili" kako to para2razirano ka&e 4E+" 8tko sije na polju svoje ni&e prirode" &eti
)e ondje propast.8 ,!al 5"E-.
Tijelo" tj. ljudska priroda koju imamo 8u $damu8" iskvareno je grijehom. 4o grijesi
tijela u Pavlovim su oima daleko (iri pojam no (to je to naje()e bio u kr()anskoj
moralnoj teologiji. #eu njih su ukljueni grijesi koji su neposredno povezani uz tijelo" ali
on ondje svrstava i grijehe koje bismo mi bili skloni smatrati grijesima uma. Tako Pavlov
popis 8djela tijela8 u !al. 95"9D':9 ne ukljuuje samo bludnost i tome srodne oblike
seksualnih poroka te pijanke i razuzdane gozbe" nego takoer i vraanje" zavist"
svadljivost" sebinost i idolopoklonstvo. % stvari" grijeh bilo koje vrste djelo je 8tijela8.
*atkad se umjesto rijei 8tijelo8 upotrebljava izraz koji oznaava 82iziko tijelo8 u u&em
smislu ,% engleskom izvorniku povlai se distinkija izmeu izraza 82lesh8 i 8bodL8" (to u
grkom izvorniku odgovara distinkiji izmeu izraza 8sarM8 i 8soma8. 3ok prvi
najop)enitije govore)i" oznauje ovjekovu zemaljsku prirodu u jelini C i to njene 2izike
i psihike komponente C drugi obino oznauje ljudsko 2iziko tijelo u u&em smislu.
*ako u hrvatkom jeziku ne postoje za to adekvatni termini" te dvije rijei prevodene su"
kad to kontekst dozvoljava" s 8tijelo8" odnosno 82iziko tijelo8. Prim.prem6. Tako se ono
(to je u !al. 5"9D oznaeno kao 8djela tijela8 u Rim.E"9@ naziva 8djela 2izikog tijela8 6to
je doslovan prijevodK prim.prev.6-" a da pri tom zadr&ava svoj sveobuhvatni smisao.
Tako je i izraz 82iziko tijelo grijeha8 ,Rim.5"5 doslovan prijevodK prim.prev- sinonim
izrazu 8tijelo grijeha8 ,Rim.E"@- dosledan prijevod" prim.prev.-. 1 tim mo&emo usporediti
izraz 8ovo 2iziko tijelo smrti8 6doslovan prijevodK prim.prev6 od kojeg Pavao tra&i
osloboenje ,Rim.7":4-. ,1 druge strane" 82iziko tijelo8" spomenuto u Rim.E"9;" koje je
8mrtvo zbog grijeha8 oznauje naprosto smrtno ljudsko tijelo od krvi i mesa-. 1 tim
mo&emo usporediti i izraz 8ono (to je u va(em tijelu zemaljsko8 ,*ol. 9@"5- i (to valja
smatrati mrtvim.
b. O3uh8
% 1tarom zavjetu 8tijelo8 je suprotstavljeno 8duhu8 ,heb. ruach" (to oznauje najprije
8vjetar8" a potom 8&ivotnu snagu8-. *lasian stih s tim u vezi je /z.@9"@" 8Egip)anin je
ovjek" a ne +ogK konji su mu meso" a ne duh.8 /z toga proizlazi da je +og 3uh.
,%sp./v.4":4-. 4o i vi(e od toga" 3uh +o&ji mo&e osna&iti ljude i dati im 2iziku snagu"
umne sposobnosti ili duhovni uvid koji inae ne bi imali. 3uh u ovjeku njegov je dah"
njegova )ud" njegova vitalnost.
1lino tome" i u Pavlovim tekstovima 8tijelo8 i 8duh8 meusobno su suprotni izrazi.
?ni koji vjeruju u *rista" vi(e nisu8u tijelu8 nego 8u 3uhu8 ,Rim.E"D-K oni 8ne &ive po
tijelu" nego po 3uhu8 ,Rim.E"4-K oni ne ine 8djela tijela8" nego radaju 8plod 1uoeni smo
s pote(ko)om da" svaki put kad pi(emo rije 8duh8" moramo birati izmeu velikog i
malog slova 8d8. Pavao nije imao takvih problema kad je" diktiraju)i svoju poslaniu"
izgovarao grku rije 8pneuma8" a niti ih je imao Terije koji je Pavlove rijei zapisivao.
#o&emo razlikovati nekoliko naina na koje Pavle upotrebljava rije 8duh8"54
9. O3uhovni8 dio ovjeje konstituije. +ogu 8slu&im duhom svojijem8" ka&e Pavle.
,Rim.9"D ,*P-. 1 tim mo&emo usporediti 7"5" gdje se za vjernike koji vi(e nisu pod
Gakonom nego pod milo()u ka&e da 8slu&e'u novom duhu" a ne u starom slovu8 ,(to"
pak" po svojim implikaijama ide i dalje od 9"D-.55 ?brezanje 8po duhu" a ne po slovu8 C
tj. unutra(nje obrezanje ili oi()enje sra" o emu su i proroi govorili ,7r. 4"4K usp.
Pnz.9;"95- C suprotstavljeno je doslovnom obrezanju tijela ,Rim.:":D-. >jernii se potiu
da budu 8gorljivi 3uhom8 ,Rim.9:"99-. 3uh vjernika u skladu je s 3uhom +o&jim ,Rim.
E"95-.
?stali novozavjetni pisi upotrebljavaju izraz 8duh8 manje ili vi(e kao sinonim za
du(u. To se" na primjer" oituje u prvim rijeima pjesme Magnificat" 81lavi du(a moja
!ospodaK duh moj klie od radosti u +ogu 1pasitelju mome8" ,Bk.9"45 i dalje-. Takoder"
rijei na(eg !ospoda u /v.9:":7" 81ad mi je du(a duboko potresena8" mogu se
usporediti s rijeima istog evanelista u /v. 9@":9 o tome da je /sus bio 8potresen u
duhu8. / sam Pavao upotrebljava izraz 8duh8 u tom op)enitijem smislu kad pita" 8Ta tko
od ljudi zna ovjekove tajne" osim ovjejega duha koji je u njemuP8 ,9 *or. :"99-. 4o
naje()e Pavao ne samo da razlikuje 8duh8 od 8du(e8" nego ih" (tovi(e" suprotstavlja
jedno drugom" 8zemaljski ovjek8" doslovno znai 8du(evan8 ovjek ,psuhikos" od
psuhe" 8du(a8-" suprostavljen je 8duhovnom ovjeku8 ,pneumatikos" od pneuma"
8duh8-.55 #o&da bi se moglo re)i da je za Pavla ljudski duh onaj element u ovjeku koji
je u stanju biti svjestan +oga" ali koji spava ili je mrtav dok ga +o&ji 3uh ne potakne da
o&ivi. /li bi se" pak" u njemu mogla vidjeti 8kr()anska osobnost ... ljudi koji" da tako
ka&emo" nisu samo &ivi" nego su Okr()anskiO &ivi8.57
:. 3uh +o&ji ili 1veti 3uh. % Rim.9"4 on se naziva 83uhom svetosti8 6doslovan
prijevodK prim. prev.6" a spominje se u vezi s *ristovim uskrsnu)emK usp.E"99" gdje se
za njega ka&e da je 83uh onoga koji uskrisi /susa od mrtvih8. 4jime prosvijetljena
ovjeja savjest svjedoi istinu ,D"9-. % objavljivanju Evanelja on daje silu da ta vijest
postane djelotvorna u slu(aoima ,95"9D-. ?ni koji tako steknu vjeru u hrista"
8posve)eni8 su 83uhom 1vetim8 ,95"95-. ?n dolazi u sra onih koji povjeruju Evanelju"
ispunjaju)i ih ljubavlju +o&jom ,5"5K usp.95"@;-. 4jegovom silom oni bivaju ispunjeni
mirom" rado()u i nadom ,94"97" 95"9@-.
+udu)i da je +og sebe objavio u *ristu" 3uh +o&ji je i *ristov 3uh ,E"D-. 3uh do te
mjere potpuno prenosi vjerniima &ivot i silu uskrsloga i proslavljenoga *rista" da se u
praksi esto ini da su identini ,premda se" u prinipu izmeu njih povlai razlika-.5E
Tako su" na primjer" izraz 8ako zbilja 3uh +o&ji prebiva u vama8 ,E"D- i 8ako je *rist u
vama8 ,E"9;- praktino sinonimi.
% E. poglavlju Poslanie Rimljanima najjasnije je izlo&ena priroda" kao i implikaije
prebivanja 1vetog 3uha te 4jegovo djelovanje u vjerniku.5D
%>%%
:.9. 3uh daje &ivot. 4jegov 8zakon8 je 8zakon &ivota8. 8Aivjeti po 3uhu8 i s tim u
skladu imati 8te&nju 3uha8 znai &ivjeti7; ,E"4"5"5.9;-" zato (to on osposobljava vjernika
da s 8djelima 2izikog tijela8 6doslovan prijevodK prim.prev.6 C tj. s onim (to je inio u
svom starom" neobnovljenom stanju C postupa kao s umrlim" neim (to vi(e nema
nikakve mo)i u njegovom &ivotu. +ez njega ne mo&e biti istinskog &ivota" 8$ko tko nema
*ristova 3uha" nije *ristov8 ,E"D-. +iti 8u 3uhu8 ,en pneumati- suprotno je od biti 8u
tijelu8 ,en sarki-" a na sve vjernike gleda se kao na one koji su 8u 3uhu8 ,E"D-. % praksi"
dakle" biti 8u 3uhu8 znai biti 8u *ristu8 ,ili 8u *ristu /susu8-. Prema tome" biti 8u 3uhu8
nije stvar individualistike prirode. +iti 8u *ristu8" naime" znai biti ugraen u *rista" biti
ud *ristov pa tako biti usko zdru&en s onima koji su jednako tako ugraeni u *rista
,9:"5-. Prema tome" ta nova solidarnost koju vjernii imaju 8u *ristu /susu8 ,E"9- isto je
ono (to Pavao na drugom mjestu opisuje kao 8zajedniu duha8 ,0il.:"9K *P- usp. : *or.
9@"94- ili kao O jedinstvo 3uha8 ,E2.4"@-.79
:.:. 3uh daje slobodu. <to god smatrali duhovnim ropstvom ovjeka C ropstvo
grijehu" ropstvo Gakonu ili ropstvo smrti C 3uh je onaj koji oslobaa ovjeka iz tog
ropstva. ?n vjerniima prenosi silu uskrsloga *rista" silu kojom su 8osloboeni od grije'
ha8 ,Rim.5"9E"::-. ?n ih oslobaa od robovanja Gakoms" tako da sada 8slu&e u novom
duhu" a ne u starom slovu8 ,7"5-. ?n provodi novi prinip 8&ivota u *ristu /susu8" koji ih
oslobaa od 8zakona grijeha i smrti8 ,E":-. % svim tim sluajevima imamo" zapravo"
ilustraiju prinipa koji je sa&eto izra&en u : *or. @"97b" 8!dje je 3uh !ospodnji" ondje
je sloboda.8
:.@. 3uh vodi i usmjerava &ivote O(inova +o&jih8 ,E"94-. ?n je 83uh koji nas ini
sinovima8 ,E"95 6prema prijevodu u 4E+K prim.prev.6-" na iji potiaj vjernii pristupaju
+ogu kao djea i oslovljavaju ga onom istom dobro poznatom rijeju 8?He8 koju je i /sus
upotrebljavao kad je govorio s njime.
:.4. 3uh posreuje za +o&ji narod. ,E":5 i daje-. To isto ini i *rist ,E"@4-" ai dok nas
*rist zastupa ondje u slavi i u prisutnosti +o&joj" 3uh nas zastupa iznutra" iz &ivota
samih vjernika u kojima prebiva.
:.5. 3uh je posrednik preko kojeg dolazi posve)enje u &ivote vjernika. 83uh8 i 8tijelo8
neprestano su suprotstavljeni jedno drugom" neprekidno meusobno ratuju. $li 3uh ima
bo&ansku mo) pa je u stanju 8tijelo8 uiniti postepeno nedjelotvornim u onim &ivotima
koji su predani njemu pod kontrolu" i koji ekaju da bi im njegova milost dala silu. To
Pavlovo nauavanje nije nikakva kvijetistika doktrina" on je bio svjestan toga da je
njegov vlastiti duhovni &ivot borba koja )e potrajati sve dok on bude u svom smrtnom
tijelu C no borba u kojoj 3uh jami pobjedu i slavu na kraju. $ 4jegova je zada)a" ovdje i
sada da u &ivotima onih koje priprema za konanu slavu u sve ve)oj i ve)oj mjeri
reproduira slinost s *ristom.
:.5. 3uh je zalog za budu)nost. Prema starozavjetnom proroanstvu" izlijevanje
+o&jeg 3uha bit )e znak da se pribli&ava dan !ospodov ,79.:":E'@:-. To proroanstvo
itirao je Petar kad je na Pedesetniu 3uh si(ao na /susove uenike" 8?vim se8" rekao
je" 8ostvaruje proroanstvo proroka 7oela.8 ,3j.:"95-. 1ada(nje razdoblje 8izmeu
vremena8 u posebnom je smislu razdob/je 3uha. % tom razdoblju" naime" ne samo da u
vjerniima ini djelotvornim ono (to je *rist postigao za njih" ne samo da im prenosi silu
&ivbg i proslavljenog !ospoda" nego im i omogu)uje da ve) sada &ive u&ivaju)i u slavi
koja )e se tek objaviti.
3uh ne daje &ivot samo ovdje i sada. 4jegovo prisustvo" naime" jami &ivot
uskrsnu)a na dan koji )e tek do)i. Tako vjernii taj &ivot budu)eg vijeka" 8vjeni &ivot8
dobivaju kao sada(nji 8dar +o&ji ... u *ristu /susu" !ospodu na(emu8 ,5":@- C kao" da
tako ka&errio" predujam za &ivot uskrsnu)a koji dolazi i koji )e slijediti iskupljenje tijela
,E":@-.
4e osposobljava 3uh vjernike samo ovdje i sada da ostvare svoje pravo kao
8!ospodova u slobodi roena djea na putu svetosti8K to je" takoer" predujam one
8slobode slave djee +o&je8" koju" prema Rim.E":9" ne oekuju gorljivo samo oni" nego i
itavo stvorenje. ?sloboenje od ropstva" koje su ve) poeli u&ivati u 3uhu" tada )e
postati potpuno 8posinjenje8 ,E":@-" koje )e se u potpunosti ostvariti nakon uskrsnu)a"
antiipirano je ve) i ovdje 8duhom posinjenje8 ,E"95-" a slava potpune podudarnosti sa
slikom +o&jeg 1ina" na (to su predodreeni ,E":D-" bit )e vrhuna onog proesa
posve)ivanja koji 3uh i sada provodi u njihovim &ivotima. Prebivanje 3uha u vjerniima
prikazano je" prema tome" u terminima 8proleptike eshatologije8. ?n je 8prvi plod8
konanog spasenja ,E":@-" sada(nji 8zalog8 onog neshvatljivo bogatog nasljedstva koje
je +og pripremio onima koji ga ljube.
VII. "ZAKON" U POSLANICI RIMLJANIMA
/zraz 8zakon8 ,nomos- pojavljuje se vi(e od sedamdeset puta u ovoj poslanii" ali ne
uvijek i u istom znaenju. 4aje()e on oznauje +o&ji zakon" u ovakvom ili onakvom
obliku" ali postoji nekoliko mjesta na kojima on ima drugaiji smisao. ?vdje )emo
nabrojiti glavna znaenja tog izraza" poredana po uestalosti njihovog pojavljivanja" od
naje()ih prema onima koji se javljaju rjeIe.
9. Petoknji&je. *ad nam se ka&e da za +o&ji put pravednosti putem vjere 8svjedoe
Gakon i Proroi8 ,Rim.@":9b-" pod 8Gakonom8 se podrazumijeva prvih pet knjiga 1tarog
zavjeta" dok je /zraz 8Proroi8 sveobuhvatan nain da se oznae ostale knjige. % 4ovom
zavjetu to je vrlo est nain upotrebe tog pojma te odra&ava &idovski obiaj da se
hebrejska rije tora ne primjenjuje samo na Gakon u u&em smislu" nego i na svih pet
knjiga koje ga prvenstveno i sadr&e.
:. 1tari zavjet u jelini. % @"9D Pavao ka&e" 8znamo da sve (to Gakon veli" veli
onima koji su pod Gakonom.8 /zraz 8sve (to Gakon veli8 odnosi se na onaj niz biblijskih
itata u prethodnim stihovima ,9;'9E-" no od tih itata pet je iz Psalama i jedan iz /zaije.
Prema tome" ako 8Gakon8 veli sve te stvari" pod tim se izrazom mo&e podrazumijevati
jedino hebrejska +iblija C tj. na( 1tari zavjet.
@. Prinip. 4akon (to je utvrdio da +o&ja milost opravdava mu(kare i &ene putem
vjere" Pavao u @": ka&e da" budu)i da je to tako" nema mjesta samohvali. 8Po kojem
zakonuP Po zakonu dje/aP 4e" ve) po zakonu vjere.8 8Gakon djela8 ,(to nije isto (to i
8djela zakona8- i 8zakon vjere8 oznauju dva suprotna prinipa na temelju kojih /judi
mogu nastojati posti)i da ih +og prihvati.
% 7":9 Pavao" razmatraju)i moralni sukob koji bjesni u du(i" otkriva 8zakon8 C tj.
prinip C da 8kad ho)u da inim dobro" zlo mi se name)e8. % tom istom kontekstu sam
taj moralni sukob promatra se kao sukob izmeu dva zakona ili prinipa" prvo" zakon ili
prinip koji ga zarobljenog predaje vlasti grijeha ,7":@" :5b- i" drugo" 8zakon moga uma8
koji priznaje da je +o&ji zakon dobar i koji ga &eli vr(iti" ali nema sile kojom bi proveo
ono (to priznaje i &eli ,7":@-. 4o kad u du(i pone djelovati jo( jedan prinip C 8zakon
3uha &ivota u *ristu /susu8 C pokazuje se da je taj posljednji jai od 8zakona ,prinipa-
grijeha i smrti8 te da oslobaa du(u od robovanja ,E":-.
4. +o&ji zakon. Hovjeku Pavlova naslijeda i (kolovanja bilo je najprirodnije +o&ji
zakon izjednaiti sa Gakonom koji je +og preko #ojsija dao /zraelu ,a da se ni ne
spominju usmene dopune pisanog Gakona" koje su" prema rabinskoj predaji" bile dane
#ojsiju na 1inaju jednako tako pouzdano' bar u teoriji C kao i sam pisani Gakon-. To je
bio oblik u kojem je Pavao u svom iskustvu prvo upoznao +o&ji zakon. $ko ,protivno
mi(ljenju mnogih dana(njih egzegeta- u Rim.7"7'9@ vidimo djeli) duhovne autobiogra'
2ije" ut )emo kako nam Pavao ka&e da je prvi put postao svjestan grijeha tek kad je prvi
put postao svjestan Gakona. $ da on pri tom ima pred oima #ojsijev zakon" vidljivo je
iz toga (to da bi ilustrirao svoju misao izabire upravo jednu od deset zapovijedi C 84e
po&eli=8
*ad govori o polo&aju Aidova" koji su bili sretni (to su narod Gakona ,:"97 i dalje" :@ i
dalje- i koji su nastojali osigurati prihva)anje od +oga na taj nain (to su poku(avali
vr(iti zahtjeve Gakona ,D"@9K 9;"@ i dalje-" prirodno je da mu je na umu #ojsijev zakon.
% njegovim rijeima u 5"9@ i dalje" :;a" o tome da je 8zakonTOU bio nepoznat u razdoblju
izmeu $dama i #ojsija C tj. dok +og nije progovorio na 1inaju C naziremo to isto
izjednaavanje #ojsijevog zakona s +o&jim zakonom. <tovi(e" kad govori o tome kako
kr()ani trebaju &ivjeti i kad nagla(ava nadmo) zakona ljubavi" on taj zakon ljubavi
sa&imlje ,kao (to je to prije njega i /sus inio- u jednoj zapovijedi iz Petoknji&ja" 8Bjubi
bli&njega svoga kao samoga sebe8 ,9@"D" itiramo iz Bev.9D"9E-. $ kad ka&e 8ljubav je
ispunjeni Gakon8 ,9@"9;-" ono (to podrazumijeva pod 8Gakonom8" ilustrira na taj nain
(to navodi nekoliko zapovijedi iz 3ekaloga.
% svemu tome Pavao upotrebljava Gakon /zraela kao istaknuto" a i C barem"njemu i
mnogima od njegovih italaa C najbolje poznato oitovanje bo&anskog zakona. *ad se
u 7"9 obra)a svojim itaoima kao ljudima koji 8znadu zakon8 ,*P-" pozivaju)i ih da se
slo&e s njegovom tvrdnjom 8da zakon obvezuje ovjeka samo dok je &iv8 egzegeti mogu
raspravljati o tome da li Pavaomisli na &idovski ili rimski zakon. $li to zapravo nimalo ne
utjee na njegovo dokazivanje u tom odlomku" koje je jednako valjano ima li on na umu
&idovski ili rimski zakon" ili pak naprosto zakon op)enito. +ez obzira u kojem dru(tvu
ovjek &ivi" podlo&an je zakonu tog dru(tva. $ Pavao" koji je dr&ao da 8nema vlasti osim
od +oga8 ,9@"9-" jednako tako bi smatrao da nema ni zakona osim od +oga.
/sto tako" kad dokazuje da su i Aidovi i inoplemenii" s obzirom na svoj neuspjeh da
vr(e njegovu volju" u jednakom polo&aju pred +ogom" on istie da C mada su Aidovi u
svom Gakonu posjedovali naroitu objavu +o&je volje C ni inoplemenii nisu bili ba(
potpuno li(eni znanja o +o&joj volji" 87er kad pogani koji nemaju Gakona vr(e" vodeni
naravlju" propise Gakona" onda su oni" nemaju)i Gakona" sami sebi zakonom... ?ni
inom dokazuju da ono (to propisuje Gakon stoji upisano u njihovim srima" o emu za'
jedno s tim daje svjedoanstvo njihova svvjest" nutarnji sudovi koji ih meusobno
optu&uju ili brane...8 ,:"94 i dalje-. Time se &eli re)i da inoplemenii dodu(e nisu dobili
potpunu toru" pa ak niti deset zapovijedi" ali su ipak imali osje)aj za dobro ili zlo. /mali
su uroenu svijest o stvarnoj biti +o&jeg zakona. Prema tome" kad Pavle ,@"P;-
ustvruje da na(a svijest o grijehu dolazi preko zakona" on ka&e ne(to (to je istinito
kako za Aidove" tako i za inoplemenike. *ad u istom kontekstu ka&e da 8nikoga ne)e
opravdati pred njim vr(enje Gakona8" i to podjednako vrijedi za Aidove" kao i za
inoplemene. +ez obzira na polaznu toku na temelju koje se ta 8djela zakona8 vr(ila"
bio to zakonik iza kojeg stoji neposredan bo&anski autoritet" bile to naredbe savjesti"
onog unutra(njeg moralnog zakona" JordsRorthove 8stroge k)eri glasa +o&jeg8" ili pak
neki op)e prihva)eni standard humanog i pristojnog pona(anja C bez obzira (to to bilo"
nijedno od toga nije temelj na kojem +og prihva)a ovjeka. +ez obzira na to koji od tih
oblika 8zakon8 poprimio" treba i ispravno je vr(iti ga. Pogre(no je" (tovi(e katastro2alno"
prekr(iti ga" protiviti mu se iii ga ignorirati. 4o u svakom je sluaju uzaludno zami(ljati
da mo&emo" tako (to se tog zakona dr&imo" u nebeskoj riznii sabrati neku zalihu
zasluga. +og je ljudima dao zakon iz nekoliko razloga" i on je mnogostruko koristan. 4o"
kad je rije o opravdavanju ljudi" +og se opredijelio za uzvi(eniji put.
Prema tome" zakon je" u kojem se god obliku pojavljivao" +o&ji zakon '8svet" i
pravedan" i dobar8,Rim.7"9:-. 4o ako on nije dan da poslu&i za opravdanje ovjeka" na
emu Pavao insistira" za(to je onda uop)e danP 4a to pitanje Poslania Rimljanima
daje nekoliko odgovora" koji se mogu svesti na etiri glavne tvrdnje. 4.9. Gakon je dan
kao objava +oga i 4jegove volje. Razlikovanje dobra i zla nije samo stvar dru(tvene
konvenije" ve) je ono ukorijenjeno u +o&jem bi)u i karakteru te je usadeno i u ovjeku"
jer je stvoren po +o&jem obliju. Gakon je +o&ji zakon" koji je" kao i sam +og" 8istinit i
pravedan u potpunosti8 ,Ps.9D"D 6$>" prijevod s enegleskogK prim. prev.6 usp.
Rim.7"9:"95"::-.
4.:. Gakon je dan radi zdravlja i ouvanja /judskog roda. Toj svrsi uglavnom slu&e
dr&avne vlasti" koje su ,kako je to jasno reeno u Rim.9@"9'7- instituija koju je +og
odredio daOpoma&e i one koji ine dobro" a ka&njava one koji ine zlo.
4.@. Gakon je dan da iznese grijeh na vidjelo" te da ljude potakne na pokajanje i na
oslanjanje na +o&ju milost. Premda )e" u teoriji" onaj tko se dr&i Gakona i &ivjeti od
njega ,Rim.9;"5-" u praksi nitko ne nalazi opravdanje u djelima Gakom jer nikome nije
uspjelo da ga se dr&i u ijelosti ,@":;a":@-. %roena ljudska sklonost da postupa
suprotno +o&joj volji otkriva se C kad je njegova volja objavljena u obliku sasvim
odreenih zapovijedi ,Rim.5" 9@- C u konkretnim inovima neposlu(nosti" tako da
8Gakon... slu&i... spoznaji grijeha8 ,Rim.@":;b" 7"7-. 4o ovjek koji je iskusio kako snagu
Gakom da njegov grijeh iznese na vidjelo" tako i njegovu nesposobnost da mu priskrbi
opravdanje u +o&jim oima" tim je spremniji da se vjerom potpuno osloni na +o&ju
milost objavljenu u *ristu" kao na jedinu mogu)nost da postigne svoje opravdanje.
PLema tome" kako to Pavao drugdje ka&e 8Tako nam Gakon bi uvar do *rista" da se
vjerom opravdamo8 ,!al. 9@":4 6*P-. 4o sada" nakon (to je *rist do(ao" on je 8svr(etak
Gakom da se opravda svatko tko vjeruje8 ,Rim.9;"4-. To ne znai samo da je on svojom
savr(enom pokorno()u +o&joj volji sam u potpunosti ispunio Gakon" nego i da" s
obzirom da je u njemu sad otvoren +o&ji put pravednosti" njegov dolazak oznauje
nadila&enje ili 8svr(etak8 Gakona" ak i kao samo teoretskog naina da se postigne
opravdanje. ?ni koji su vjerom opravdani u njemu" 8nisu pod Gakonom" ve) pod milo('
)u8 ,Rim.5"94-.
4.4 Gakon je dan kao vodilja za &ivot vjernika. Gahvaljuju)i 3uhu koji prebiva u
srima onih koji su 8u *ristu /susu8" u njima se" s obzirom da &ive 8po 3uhu8 ,Rim.E"@ i
dalje-" bo&anskom spontano()u ispunjavaju pravedni zahtjevi Gakona. 4o usprkos
tome" Pavao smatra potrebnim da ne(to kasnije u svojoj poslanii iznese gotovo do u
pojedinosti prinipe po kojima treba da se ravnaju kr()ani u svojim &ivotima" 8da
mognete ,u svom iskustvu- uoavati (to je volja +o&ja" (to je dobro" ugodno i savr(eno8
,Rim.9:"9 i dalje-. Ti se prinipi podudaraju s onim (to on drugdje naziva 8zakonom
*ristovim8 ,!al. 95":-. %sprkos tome (to sam Pevao (to se tie temelja na kojem je
pred +ogom prihva)en" nije pod Gekonom" nego pod milo()u" kao i usprkos tome (to se
rauje da je 8slobodan od Gakona8 tako da mo&e slu&iti 8u novom duhu" a ne u starom
slovu8 ,Rim.7"5-" on ipak mo&e za sebe re)i" 84isam bez Qakona +o&jega" (tovi(e"
podlo&nik sam *ristova zakona8 ,9 *or. D":9-. $ taj *ristov zakon onaj je zakon ljubavi
koji je on sam utjelovljavao i koji je ostavio u du&nost svojim ueniima kao 8novu
zapovijed8. ?sim toga" zakon ljubavi sumira i dovodi do savr(enstva one drevne
zapovijedi 3ekaloga. 87er tko ljubi bli&njega" ispunio je Gakon. %istinu" 4e uini preljube=
4e ubij= 4e ukradi= 4e po&eli= C i ako ima koja druga zapovijed C sadr&ana je u ovoj
rijei" OBjubi bli&njega svoga kao samoga sebe=O Bjubav ne ini bli&njemu zla. 3akle"
ljubav je ispunjeni Gekon ,Rim. 9@" E'9;-.
4a taj nain Pavlovo evanelje biva u potpunosti osloboeno optu&be za
antinomijanizam. *ad ljudi postignu opravdanje vjerom" dobro je i dalje dobro" zlo je i
dalje zlo" a +o&ja volja i dalje je vodilja njihovih &ivota. $li za njih +o&je volja nije ne(to
(to bi bilo upisano u neki vanjski popis pravila" nego je usaena u njihova sra kao novi
prinip &ivota. ?ni su" kao i Pavao od sada zauvijek podlo&ni 8zakonu *ristovu8.
Podudarnost do u pojedinosti izmeu uputa etike prirode u Rim.9:"9'95"4" s jedne
strane i govora na gori na(eg !ospoda ,#t.1'7-" s druge" pru&a i vi(e no dovoljno
opravdanje da se te upute opi(u i&razom 8zakon *ristov8. *ristov zakon nije u stanju
opravdati gre(nika nimalo vi(e no (to je to bio #ojsijev zakon. +io on izra&en u obliku
etikih uputa u Rim.9:"9 i dalje" ili pak u obliku govora na gori" *ristov zakon ljubavi
postavlja ljudima standard koji je uzvi(eniji ak i od onoga u deset zapovijedi. 8!ovor na
gori nije" kao (to to danas mnogi rado zami(ljaju" ispunjenje ili bit Evanelja" ve) je on
ispunjenje Gakona.8 ?ndje se iznosi standard po kojemu treba da &ive *ristovi uenii C
odnosno oni koji su opravdani vjerom. ?ni u ijim se srima" po 1vetom 3uhu" 8izlila8
+o&ja ljubav" dobivaju od tog istog 3uha snagu da *ristov zakon ispune onom istom
ljubavlju prema +ogu i ovjku koja je odraz same +o&je ljubavi" kao i primjereni
ovjekov odgovor na nju.
VIII. UTJECAJ POSLANICE RIMLJANIMA
% ljetu @E5. godine $urelije $ugustin" rodom iz Tagaste u 1jevernoj $2rii" sada ve)
dvije godine pro2esor retorike u #ilanu" sjedio je sav u suzama u vrtu svog prijatelja
$lipija" plakao je jer C premda je ve) bio gotovo nagovoren da zapone nov &ivot C nije
imao snage i odlunosti da prekine sa starim. 3ok je tako sjedio" zauo je u susjednoj
ku)i dijete kako pjeva" Tolle, lege Tolle, lege 8 ,8%zmi i itaj= %zmi i itaj=8-. %zeo je
nato svitak koji je le&ao kraj njegovog prijatelja" a prve rijei na koje mu je pao pogled
bile su" 8ne u razuzdanim gozbama i pijankama" ne u bludnosti i raspu(tenosti" ne u
svadi i zavisti" nego se obuite u !ospoda /susa *rista i ne brinite se oko tjelesnoga da
ugaate pohotama8 ,Rim.9@"9@b'94-. 84isam &elio dalje itati8" ka&e nam on" 8a nije za
tim bilo ni potrebe. % jednom trenu" na kraju te reenie" blistavo svjetlo preplavilo je
moje sre i sva tama sumnje nestala je.8 4emogu)e je proraunati koliko rkva i itav
svijet duguju tom prodoru svjetla koje je rasvjetlilo $ugustinov um dok je itao te
Pavlove rijei.
% stuenom 9595. godine #artin Buther" augustinski redovnik i pro2esor 1vete
teologije na 1veuili(tu u Jittenbergu" poeo je svojim stuentima izlagati Pavlovu
poslaniu Rimljanima" nastaviv(i s tim predavanjima do rujna slijede)e godine. *ako je
pripremao predavanja" tako je poinjao sve vi(e shva)ati sredi(nju ulogu i va&nost
Pavlova uenja opravdanja vjerom. 81ilno sam eznuo da shvatim Pavlovu Poslaniu
RiniljanimaTK napisao je Buther" 8i u tome me nije prijeilo ni(ta osim jednog jedinog
izraza" Opravednost +o&jaO" jer sam pretpostavljao da to oznauje onu pravednost po
kojoj je +og pravedan i po kojoj pravedno ka&njava nepravedne... Razmi(ljao sam danju
i no)u dok... nisam shvatio istinu da je pravednost +o&ja ona pravednost kojom nas" po
blagodati i istoj milosti" +og opravdava vjerom. 4akon toga sam se osje)ao kao da
sam ponovno roen i kao da sam kroz otvorena vrata u(ao u raj. Hitavo Pismo
odjednom je dobilo novo znaenje" pa dok me prije pravednost +o&ja ispunjavala
mr&njom" sada mi je postala neizreivo slatka u tim ve)oj ljubavi. Te Pavlove rijei za
mene su postale vrata nebeska.8 Posljedie tog novog shva)anja koje je #artin Buther
dobio prouavanjem Poslanie Rimljanima velikim slovima ispisane su u povijesti.
4aveer :4. svibnja 97@E. godine 7ohn JesleL je 8preko volje oti(ao u neko dru(tvo
u ulii $ldersgate" gdje se itao Butherov predgovor Poslanii Rimljanima. 8?ko etvrt
do devet8" zapisao je on u svoj dnevnik" 8dok je on opisivao promjenu koju +og ini u
srima putem vjere u *rista" osjetio sam neobinu toplinu oko sra. ?sjetio sam da
vjerujem u *rista" samo u *rista" za svoje spasenje. $ tada mi je bila dana i sigurnost
da je on uzeo moje" ba( moje grijehe te da me spasio od zakona grijeha i smrti.8 Taj
presudni trenutak u &ivotu 7ohna JesleLaED bio je dogaaj koji je" vi(e od ma i jednog
drugog" doveo do evangelikog probudenja u osamnaestom stolje)u.
% kolovozu 9D9E. godine *arl +arth" pastor u 1a2enRilu u kantonu $argau u
<viarskoj" izdao je knjigu u kojoj razmatra Poslaniu Rimljanima. 8/ sam itala )e
uoiti8" napisao je u svom predgovoru" 8da sam ovo pisao s radosnim osje)ajem otkri'
vanja novog. 7er Pavlov silni glas za mene je bio novK a ako za mene" onda nesumnjivo
i za mnoge druge. $ ipak" sad kad sam ovo djelo zavr(io" uvidam da je jo( mnogo toga
ostalo (to nisam uo ...8 4o ono (to je uo" on je i zapisao C pa je to prvo izdanje nje'
govog djela Romerbrie2 odjeknulo Okao bomba na teolo(kom igrali(tu8. ?djei te
eksplozije jo( su i danas prisutni.
4emogu)e je re)i (to se sve mo&e dogoditi kad ljudi ponu prouavati Poslaniu
Rimljanima. ?no (to se dogodilo $ugustinu" Butheru" JesleLu i +arthu dovelo je do
velikih duhovnih pokreta koji su ostavili traga u svjetskoj povijesti. $li tome sline stvari
dogaale su se" i to mnogo e()e" sasvim obinim ljudima" kad su ih rijei ove
poslanie potresale svojom snagom. 4eka se" prema tome" oni koji su ovu knjigu dovde
itali" pripreme na posljedie do kojih mo&e do)i ako nastave s itanjem" nemojte re)i
da niste bili opomenuti=
IX. MISAONI SLIJED IZLAGANJA U POSLANICI RIMLJANIMA
Prolog
Pavao kr()anima u Rimu" pozdrav. Gahvaljujem +ogu za sve ono (to ujem o va(oj
vjeri" i ne zaboravljam da se stalno molim za vas. Hesto sam eznuo da vas posjetim" a
sada )u konano dobiti priliku da to i uinim. Propovijedati Evanelje u Rimu C to je
moja &elja.
$
/. 4i u kojem sluaju ne stidim se Evanelja C te vijesti koju +og djelotvorno
upotrebljava za spasenje svih koji vjeruju. To je vijest koja objavljuje +o&ji nain kako da
mu(kare i &ene pomiri sa sobom putem vjere" u skladu s tvrdnjom Pisma" 8?naj tko je
pravedan po vjeri" &ivjet )e.8
//. Potreba za takvom vijesti postaje nam oitom dok promatramo svijet i
ovjeanstvo. >idimo da bo&ansko ka&njavanje ne djeluje samo meu poganima" iji je
pogre(an nain &ivota posljedia njihovih pogre(nih predod&bi o +ogu. >iduno" naime"
da se ni &idovski narod" usprkos tome (to mu je poznat +o&ji zakon i (to u&iva toliko
mnogo drugih prednosti" ne dr&i tog Gakona koji pozna. % stvari" itavo je ovjeanstvo"
kako Aidovi" tako i inoplemenii" u moralnom pogledu pred +ogom bankrotiralo. 4itko
nema pravo da se nada da )e na temelju nekog svog djela ili zasluge biti progla(en
pravednim pred +ogom.
///. Hovjek mo&e biti progla(en pravednim pred +ogom iskljuivo na temelju njegove
milosti. $ +og je u svojoj milosti ovjeku i omogu)io da" zahvaljuju)i *ristovom djelu
iskupljenja" nade pemirenje s njim. *rist nam je" na temelju svoje &rtvene smrti" pred'
stavljen kao onaj koji u potpunosti namiruje dugove na(ih grijeha" dok mi imamo
mogu)nost da se" vjerom" okoristimo njegovim djelom pomirenja. 4a taj nain +og je
ouvao svoju vlastitu pravednost" dok istovremeno poklanja pravednost svima koji
vjeruju u /susa" bez obzira radi li se o Aidovima ili ne. Tako +o&ji zakon biva potvren" a
1veto pismo ispunjeno.
$ko razmotrite sluaj $brahama" na primjer" ustanovit )ete da je to bio nain na koji
je on na(ao milost u +oga" 8$braham povjerova +ogu8" ka&e Pismo" 8i to mu se urauna
u pravednost.8 ,$ on nije usamljen sluaj. /sti taj prinip mo&emo vidjeti na djelu i u
3avidovom iskustvu-. % obadva sluajevima pripisivanje pravednosti U nepripisivanje
grijeha" i to zbog pripisivanja &rtve #esije. $ valja zapaziti i ovo" te rijei o $brahamu
izreene su dok je jo( bio neobrezan" (to pokazuje da je taj put pravednosti putem vjere
jednako prikladan za inoplemenike i za Aidove. $braham tako postaje duhovni ota svih
vjernika" bez obzira na njihovu naionalnu pripadnost. $ tvrdnja da se $brahamu
njegova vjera uraunala u pravednost znai da )e se i nama" ako vjerujemo u +oga" ija
se spasonosna sila oitovala u *ristovoj smrti i uskrsnu)u" na(a vjera isto tako
uraunati u pravednost.
Prema tome" vjerom primamo +o&ji dar pravednosti" a zajedno s njim primamo i mir"
radost" kao i nadu u slavu. 4a taj nain u stanju smo s veseljem pretrpjeti nevolje" jer je
sam +og na(a radost. $kn nas je njegova ljubav" oitovana u *ristovoj &rtvi" pomirila s
njim" jo( vi(e )e *ristov uskrsli &ivot osigurati na(e spasenje na dan konanog suda.
4eko) smo sainjavali dio starog zajedni(tva grijeha i smrti" neko) dok smo &ivjeli 8u
$damu8 i sudjelovali u plodovima njegove neposlu(nosti. 4o sada se to staro
zajedni(tvo raspalo" a zamijenilo ga je novo zajedni(tvo pravednosti i &ivota koji su na(i
8u *ristu8" tako da su sada mnogi ljudi sudionii plodova njegove savr(ene poslu(nosti.
#ojsijev zakon nema nikakve veze s tom promjenom polo&aja tih ljudi. ?n je dan
naprosto zato da bi ljudska gre(nost mogla biti iznesena na vidjelo. $li +o&ja milost
odnijela je pobjedu nad ovjejom gre(no()u te sada suvereno vlada. />. 7e li mogu)e
da ujem kako netko ka&e" 84eka se" prema tome" na(a gre(nost pove)a" tako da bi se
+o&ja milost mogla jo( vi(e proslavitiP8 4apolje s takvim mislima= 7er 8u *ristu8 smo u(li
u novi &ivot pa smo" (to se tie na(eg starog odnosa prema grijehu" sada mrtvi. To je"
dakako" znaenje na(eg kr(tenja. !rijeh je kao robovlasnik iji smo robovi nekad bili.
Rob je prisiljen izvr(avati zapovijedi svog gospodara" ali ga" kad umre" gospodareve za'
povijedi vi(e ni najmanje ne obavezuju. /li C da malo promijenimo sliku C kad neki novi
gospodar kupi tog roba" njegov prija(nji gospodar vi(e nema nikakve vlasti nad njim.
Prema tome" grijeh nema vi(e nikakve vlasti nad vama" jer sada pripadate +ogu" koji
vas je oslobodio iz stanja ropstva u kojem ste prije bili. !njeh je bio okrutan gospodar
koji je udjeljivao smrt kao pla)u. 4asuprot tome" +og svojim slugama daje besplatan dar
vjenog &ivota u *ristu.
/sto je i sa starom vezano()u zakonskim obavezama. ?ni koji su &ivjeli pod
Gakonom" bili su vezani za njega kao (to je &ena vezana za svog mu&a. $li" kao (to
smrt raskida branu vezu" tako je i vjernikova smrt's'*ristom prekinula vezanost kojom
je dotad bio vezan za Gakon i oslobodila ga te mo&e biti ujedinjen s *ristom. Gskon je
potiao upravo na one grijehe koje je zabranjivao. $ oni koji su ujedinjeni s *nstom"
donose plodove pravednosti i &ivota.
*ad ka&em da Gakon potie upravo na one grijehe koje inae zabranjuje" dobro
znam o emu govorim. 7er upravo mi je zapovijed 84e po&eli8 prva skrenula pa&nju na
grijeh po&ude i izlo&ila me ku(nji da ga poinim.
4o nije Gskon kriv za to" nego iskvarena stara priroda koja na taj nain reagira na
Gakon. $ ta je priroda jo( uvijek prisutna u meni i ratuje protiv onih elemenata u meni
koji priznaju uzvi(enost +o&jeg zakona i &ele ga dr&ati. $li moja vlastita snaga nedo'
voljna je da odnese pobjedu nad tom starom prirodom i da je sprijei da me i dalje
prisiljava na izvr(avanje svojih zapovijedi. % sru tako ostajem 0odvojen a u &ivotu
pora&en sve dok" sa zahvalno()u" ne prihvatim pobjedu koja je moja po /susu *nstu"
!ospodu mojemu.
?ni koji su u *ristu" primaju njegov 3uh" a *ristov 3uh dovodi na snagu novi prinip
C prinip &ivota C koji se suprotstavlja starom prinipu grijeha i smrti. ?ni ijim &ivotima
upravlja 3uh" u stanju su sada ispunjavati +o&je zahtjeve" (to im Gakon nikada nije
omogu)avao. 3uh osposobljava novu prirodu da odnese pobjedu nad starom. ?vdje i
sada 3uh odra&ava taj novi &ivot u postojanju i djelovanju" kao (to )e jednog dana
preoblikovati na(a smrtna tijela u besmrtna. 3uh" koji na taj nain upravlja na(im &i'
votima" osposobljava nas da &ivimo kao u slobodi roeni +o&ji sinovi. ?n nas poste da
spontano +oga nazivamo svojim 8?em8. 3olazi dan kad )e se +o&ji sinovi" osloboeni
od svega (to je smrtno" oitovati svemiru u slavi za koju su stvoreni. $ toga )e dana i
itavo stvorenje biti osloboeno svoje sada(nje nevolje da bi sudjelovalo u
velianstvenoj slobodi +o&jih sinova.
1tLorenje" kao i mi" ezne za tim danom. 4o usred ogranienja kojima smo sada
podlo&ni" na raspolaganju nam je pomo) i zastupanje 3uha" kao i sigurnost da on
sudjeluje u svim stvarima za na(e dobro" jer na(e je dobro i +o&ji ilj. $ njegova
namisao" koja ne mo&e da se ne ostvari" sastoji se u tome da obdari slavom sve one
koje je unaprijed znao" unaprijed odredio te ih pozvao i opravdao.
?hrabrimo se" dakle" +og je na na(oj strani. *rist je na( svemo)ni 1pasitelj a i nema
te sile u svemiru koja bi" sada ili kasnije" mogla odvojiti njegov narod od njegove ljubavi.
>. % svemu tome" meutim" ne(to me neprestano &alosti" moji vlastiti sunarodnjai"
narod koji je bio naroito pripremljen za dolazak 1pasitelja i narod u kojem se on i rodio
nije ga prihvatio.
4e &elim time re)i da su +o&ja obe)anja /zraelu obesna&ena. Tokom itave povijesti
njegov je izbor padao na neke" dok je druge zaobilazio. 4o moji sunarodnjai svjesno
su odbaili put pravednosti koji se posti&e vjerom" put koji im je +og ponudio" a prednost
su dali svom vlastitom putu pravednosti koja se posti&e dr&anjem Gakona. 4isu shvatili
da je *rist priveo kraju taj put pravednosti koja se posti&e dr&anjem Gakona.
/noplemenii su izabrali ispravan put" dok ga je /zrael odbaio.
/zrael ga je" ka&em" odbaio" ali ne sav /zrael. *ao (to je +og i u pro(lo vrijeme imao
svoj vjerni ostatak" tako ima i danas ostatak izabran njegovom milo()u. $ kao (to je bilo
onda" tako i danas taj ostatak predstavlja obe)anje neeg boljeg (to )e biti u bu'
du)nosti. /zraelovo odbijanje" kao i posljedia toga C injenia da ih je +og stavio u
drugi plan samo su privremeni. *ad moji sunarodnjai vide kako inoplemenii u&ivaju u
blagoslovima Evanelja" to )e u njima potaknuti ljubomoru. Promijenit )e se i prigrlit
Evanelje pa )e se itav /zrael radovati u +o&jem spasenju.
>idite" konana je +o&ja namisao da itavo ovjeanstvo u&iva te blagoslove i to
kako /zrael" taku i inoplemenii. *ako divno i mudro ostvaruje +og svoju namisao=
4jemu neka je vjena slava=
+
/maju)i u vidu sve ono (to je +og uinio za vas u *ristu" vi biste svoje &ivote morali
pro&ivjeti u njegovoj slu&bi. >i ste lanovi *ristova tijela pa valja da vodite brigu o tome
da obavljate svoje odgovaraju)e 2unkije za dobrobit itavog tijela. $ u svim svojim
odnosima s drugim ljudima oitujte *ristovu milost" koja uvijek opra(ta.
+udite poslu(ni dr&avnim vlastima u svemu u emu im poslu(nost pripada" jer i oni su
na svoj nain +o&ji sluge. 4eka va( jedini dug prema drugima bude dug /jubavi. $ u
zloslutnim vremenima koja nam predstoje ostanite budni u duhu i &ivite kako to
kr()anima dolikuje.
Prema ostalim kr()anima pokazujte veliku blagost i razumijevanje. /ma stvari" kao (to
su neki naroiti dani ili pak odreene vrsti hrane" u kojima se svi kr()ani ne sla&u.
*r()anska sloboda lijepa je stvar" ali se ona ne bi smjela provoditi na raun kr()anske
ljubavi. 1jetite se *ristova primjera" koji je interese drugih ljudi uvijek pretpostavljao
svojim vlastitim.
Epilog
Pi(em vam kao apostol inoplemeniima. Toj svojoj slu&bi ja pridajem najve)u
mogu)u va&nost. ?na" naime" ispunjava bo&ansku namisao o blagoslovu za sve
narode" namisao koja je bila objavljena jo( i u starozavjetnim knjigama. Tu slu&bu
obavljao sam od 7eruzalema do /lirika" a sada namjeravam da je nastavim u <pa'
njolskoj te vas da posjetim na svom putu onamo. 4o prvo mi valja oti)i u 7eruzalem i
odnijeti onamo dar koji su ne&idovske rkve skupile za pomo) tamo(njoj bra)i. #olite se
da sve (to je s tim u vezi glatko proe.
Toplom dobrodo(liom doekajte 0ebu" nosioa ovog pisma. Pozdravite sve moje
prijatelje koji su sada s vama. Huvajte se onih koji donose uenja (to stvaraju razdor.
?uvajte dobar glas koji u&ivate meu svim rkvama. #oji prijatelji ovdje (alju vam
svoje pozdrave. 4eka je milost *ristova s vama" a +ogu neka je sva slava.
KOMENTAR
PROLOG (1,1-1!
". P#$%&"' (1,1-(!
% starom vijeku pismo bi zapoinjalo jednostavnim pozdravom" 8F N'u pozdravi8.
Takav pozdrav ini okosniu pozdrava s kojima poinje ve)ina novozavjetnih poslania"
mada su oni na razliite naine pro(ireni te im je pridan i kr()anski naglasak. / pozdrav
u ovom pismu ima tome slian oblik" 8Pavao... svima ljubljenima +o&jim u Rimu...
pozdravi8. $li svi dijelovi tog pozdrava pro(ireni su C ime po(iljaoa" ime primaoa" pa
ak i pozdravi.
9. Pavao, sluga Krista !susa, pozvan za apostola. Rije prevedena sa 8sluga8
prijevod je grkog izraza doulos" 8rob8K Pavao je u potpunosti na raspolaganju svom
!ospodaru. Pavlovo pozivanje da bude apostol" tj. naroiti *ristov povjerenik" do(lo je"
tvrdi on" neposredno od 8/susa *rista i +oga ?a8 ,!al.l"9-" koji su na njega stavili
odgovornost da objavljuje Evanelje u ne&idovskom svijetu ,!al. 99"95-.
"dlu#en za Evan$elje %o&je" tj. odvojen za slu&bu Evanelja" i to davno prije
obra)enja ,usp. !al.9"95" gdje za sebe ka&e da je tako odreen jo( od svog roenja-.
1ve one bogate i raznovrsne darove Pavlova nasljeda ,&idovskog" grkog" i rimskog- i
njegovog odgoja" predodredio je +og" imaju)i u vidu njegovu apostolsku slu&bu. %sp.
opis Pavla koji daje uskrsli !ospod kad ka&e da je 8taj ovjek moje izabrano sredstvo da
donese moje ime i pred pogane...8 ,3j.D"95-. 8Evanelje +o&je8" njegov euangelion"
njegova je radosna objava pobjede i proslavljenja njegovog 1ina te amnestije i
osloboenja koje ljudi" kao posljediu toga" mogu u&ivati putem vjere u 4jega.
1tarozavjetna pozadina novozavjetnog naina upotrebe rijei euangelion mo&e se na)i
u BFF /zaije 4;'55 ,naroito /z.4;"D" 5:"7" 5;"5" 59"9-" gdje se ta imenia" ili njoj srodan
glagol euangelizomai" upotrebljava da se oznai objavljivanje neposredno predstoje)eg
osloboenja 1iona iz izgnanstva. % toj objavi novozavjetni pisi vide najavu one druge
objave" objave osloboenja od duhovnog otuenja i ropstva" (to je omogu)ila *ristova
smrt i njegovo uskrsnu)e ,vid str.975 -
:. Koje %og unaprijed o'e(ava)e po svojim prorocima u Pismima svetim" %sp.9"97"
@":9 K 4"@"5 i dalje za daljnju razradu te izjave.
@. ," *inu svome+++ !susu Kristu ,ospodu na)emu8 6prijevod *1-K u engleskom
prijevodu sve te rijei dio su @. stiha" dok su u na(im prijevodima neke od njih smje(tene
u 4. stihK prim. prev.6. Tom reeniom" koja opisuje predmet 8Evanelja +o&jeg8"
zapoinje kratki kon2esionalni rezime" koji je rimskim kr()anima mo&da bio jednako tako
poznat kao i samom Pavlu. >jerojatnije je" meutim" da je Pavao te rijei donekle
izmijenio da bi tako mogao istaknuti neke neophodne elemente.
Potomku 3avidovu po tijelu. ?ito je da je /susovo davidsko porijeklo bilo jedan od
elemenata u najranijem kr()anskom propovijedanju i kredu. 1am /sus nije" kako se ini"
tome priavao neku ve)u va&nost" ali se nije ni usprotivio kad su na njega primijenili
izraz 81in 3avidov8" kao (to je to uinio" na primjer" slijepi +artimej ,#k.9;"47 i dalje-.
4jegovo pitanje o tome kako knji&evnii tumae Psalam 99;"9 ,#k.9:"@5'@7- ne treba
shvatiti kao njegovo odbijanje davidskog porijekla.
4. Postavljen *inom %o&jim u snazi. Rije prevedena s postavljen ,horizo-
upotrijebljena je da se opi(e *ristovo postavljanje kao 1ua nad svime ,u 3j.9;"4:"
97"@9-. Pavao ne &eli re)i da je /sus postao 1in +o&ji uskrsnu)em" ve) da je on" koji je
za vrijeme svoje zemaljske slu&be 8bio 1in +o&ji u slabosti i poniznosti8" uskrsnu)em
postao 81in +o&ji u sili8 ,$.4Lgren" ad lo. 7. / Petar je" slino tome" na Pedesetniu
svoju objavu *ristova uskrsnu)a i proslavljanje zavr(io rijeima" 83akle" neka sav dom
/zraelov sa sigurno()u spozna da je +og uinio i !ospodom i #esijom tog /susa koga
ste vi razapeli8 ,3j.:"@5-. /zraz u snazi ,en dunamei- javlja se i u #k.D"9" gdje dolazak
kraljevstva +o&jeg 8sa silom8 vjerojatno neposredno slijedi /susovu smrt i uskrsnu)e.
Po -uhu posvetitelju ,doslovno" 8po 3uhu svetosti8K prim. prev.6. ?ita je suprotnost
izmeu izraza 8po tijelu8 i 8po duhu8. 4o kad Pavao navodi drugi dio te antiteze" on nam
jasno da je do znanja na koji 8duh8 on misli" time (to" toj rijei dodaje genitiv 8svetosti8.
3uh svetosti uobiajeni je hebrejski nain da se ka&e 81veti 3uh8" a Pavao donosi taj
hebrejski idiom na grkom jeziku. Tom antitezom izmeu 8tijela8 i 8duha8 on 8oito... ne
aludira na dvije prirode na(eg !ospoda" nego na dva polo&aja" polo&aj poni&enju i
polo&aj proslavljenja.8 To je jedan i isti 1in +o&ji" koji se pojavljuje kako u poni&enju"
tako i u proslavljenju. $li njegovo davidsko porijeklo" (to je 8po tijelu8 razlogom za
proslavljanje" ipak C to se sad vidi C pripada razdoblju njegovog poni&enju pa )e biti
apsorbirano i nadideno onom neusporedivo ve)om slavom njegovog uzvi(enja" kojom je
najavio i zapoeo razdoblje 3uha. /zlijevanje i slu&ba 3uhu svjedoe o /susovom ustoli'
enju kao 81ina +o&jeg" sa svom vla()u.8
.skrsnu(em od mrtvih. +olje" 8uskrsnu)em mrtvih8 ,tako R>-. Taj izraz doslovno
znai Okao posljedia uskrsnu)a mrtvih.8 #no&ina 8mrtvih8 mo&e se uzeti kao primjer
onoga (to se u gramatii naziva 8mno&ina radi uop)avanja8. 4aime" isti taj izraz
pojavljuje se i u 3j. :5":@ ,R> prevodi 8uskrsnu)em mrtvih8-" gdje se nedvoumno odnosi
na *rista. Prema tomeK i tu je rije o *ristovu uskrsnu)u" a ne ,kako su neki pomi(ljali- o
njegovom uskrisivanju Bazara i drugih C a jo( manje o onoj pojavi koja se opisuje u
#t.:7"5: i dalje. *ristovo uskrsnu)e" meutim" oznaeno je izrazom koji ukazuje na
budu)e uskrsnu)e *ristova naroda. 4jegovo uskrsnu)e prvi je dio 8uskrsnu)a mrtvih8"
(to postaje jasno iz E"99 ,usp. 9 *or. 95":;':@-.
5. Milost i apostolstvo. ?vo je najvjerojatnije hendijada pa znai 8milost ,ili nebeski
dar- apostolstva8K %sp. u 9:"5 8darovi ve) prema danoj nam milosti8" i u 95"95 8milost8
koju je +og dao Pavlu 8da bude slu&benik *rista /susa kod pogana8. 8Radi poslu(nosti
vjeri8 6$>. prijevod s engleskogK prim. prev.6. +olje" 8radi poslu(nosti vjere8 ,R>-" tj. da bi
se ostvarila poslu(nost temeljena na vjeri u *rista. 8>jera8 tu ne oznauje Evanelje"
jelinu nauavanja koje se iznosi zato da se u nj povjeruje" nego vera sama po sebi
,%sp.95"9EK 95":5-.
3io reenie sve pogane ukazuje na Pavlov naroit poziv da bude apostol
inoplemeniima. !rka rije ethne ,kao i njen hebrejski ekvivalent goLim- prevodi se
razliito" kao 8narodi8" 8inoplemenii8" 8ne&idovi8 ili 8pogani8 ,za ovo posljednje usp. !al.
5. Me$u kojima ste i vi. To vjerojatno ne znai samo da je rimska rkva smje(tena u
ne&idovskom svijetu" nego da je u to vrijeme njeno lanstvo bilo ve) prete&no
ne&idovsko.
8Pozvani od /susa *rista8 6$>" prijevod s engleskogK prim. prev.6K ili" 8pozvani da
budete *ristovi8 ,R>- ,%sp.E":E"@;-.
7. . Rimu. >idi primjedbu na str. ::
Pozvaniima" svetima" tj. 8svetima po bo&anskom pozivu8" onima koje je +og pozvao
da budu njegov sveti narod" odvojeni za njega. Tu i tamo mogu se u 4ovom zavjetu
na)i indikaije da se izraz 8sveti8 upotrebljavao ,najvjerojatnije su ga oni sami za sebe
tako upotrebljavali- za one &idovske vjernike ,usp. Rim.95":5K E2. :"9D- koji su u sebi
vidjeli one 81vee 1vevi(njega8 kojima je bilo namijenjeno da od +oga prime kraljevsku
i sudsku vlast ,3n. 7"::":7-. 4o Pavao taj isti izraz uporno primjenjuje i na ne&idovske
vjernike" izjednaavaju)i ih tako u potpunosti s njihovom bra)om &idovske narodnosti.
Milost vam i mir. Rijei 8#ilost i mir8" tako esto u Pavlovim pozdravima" vjerojatno
sjedinjavaju grki i &idovski nain pozdravljanja. !rk ka&e /haire+ C (to doslovno znai
8Raduj se=8 Aidov ka&e S)"*#+= 8#ir=8 4o Pavao" sjedinjavaju)i ta dva naina
pozdravljanja" mijenja chaire u charis" 8milost8" rije koja slino zvui" a koja je izrazitije
kr()anska. +o&ja milost je njegova besplatna ljubav i nezaslu&ena naklonost prema
ovjeku" pokazana u *ristu. #ir +o&ji je dobrobit koju ovjek u&iva po njegovoj milosti.
"d %oga" ?a na(ega" i !ospoda /susa *rista. ?vaj spontan i esto ponavljan
spomen *nsta i +oga u istom dahu svjedoi o mjestu koje je *rist imao u mislima i
(tovanju Pavlovu i ostalih prvih kr()ana.
,. U'#% (1,--1!
4akon (to je na izneseni nain predstavio sebe i najavio svoju temu" Pavao
obja(njava za(to im pi(e ba( sada. >ijesti koje je primio o visokoj i nadaleko poznatoj
kvaliteti njihove vjere izazivaju u Pavlu duboku zahvalnost pa ih uvjerava u to da oni
uvijek
nalaze mjesto u njegovim molitvama. .rkve za koje je prvenstveno imao odgovornost
C a to su one koje je sam osnovao C neprekidno su zahtijevale od njega mnogo
Lremena i pa&nje" ali on se pred +ogom ipak sje)ao i drugih rkava" od kojih ona u
glavnom gradu sigurno nije bila na posljednjem mjestu. ?n im saop)ava svoju
davna(nju &elju i molitvu da dobije priliku da ih posjeti. $ sada se inilo da )e" nakon
svih ranijih smetnji" njegova molitva biti usli(ana. ?n se ne nada samo da )e rimskim
kr()anima prenijeti blagoslov" ve) da )e i sam na)i blagoslov u svom zajedni(tvu s
njima. / premda ni ne pomi(lja da zatra&i da mu se i u Rimu prizna apostolski autoritet" s
rado()u oekuje da ondje propovijeda Evanelje" da bi se i tamo" kao i u ostalom dijelu
ne&idovskog svijeta" mnogi ljudi obratili. Propovijedanje Evanelja u(lo mu je u krv pa
od toga ne mo&e odustati. ?n nikad nije na odmoru" nego tu du&nost mora neprekidno
izvr(avati" vra)aju)i uvijek jo( dio duga koji duguje itavom ovjeanstvu C duga koji"
dok god &ivi" ne)e mo)i u potpunosti otplatiti.
E. Ponajprije, zahvaljujem %ogu mome po /susu *ristu... *ao (to se preko *rista
+o&ja milost prenosi na ovjeka ,5. stih-" tako se preko *rista i zahvalnost ovjeka
prenosi +ogu. *ristova posrednika uloga dolazi do izra&aja i prema +ogu i prema
ovjeku.
0to se va)a vjera navje)(uje po svem svijetu. %sp. 9 1ol.l " E" 8svagdje se pro(irio
glas o va(oj vjeri u +oga.8 % oba ta odlomka Pavao misli naroito na sva ona mjesta u
kojima se kr()anstvo ukorijenilo ,vidi takoer primjedbe pod 9;"9E" str. 975-.
D. -oista, svjedok mi je %og 1 komu duhom svojim slu&im. 4E+K 8kojemu prinosim
poniznu slu&bu svog duha.8
-a vas se u svojim molitvama neprekidno spominjem. ,%sp. E2.9"95K 0il. 99"@ i daljeK
*ol. 99"@K 9 1o9.9":K : Tim.9"@K 0lm.4-. #oglo se i oekivati da )e se Pavao za svoje
obra)enike redovno moliti" ali iz tog je odlomka vidljivo da su njegove molitve zahva)ale
i (ire od naju&eg kruga njegovih osobnih poznanika i apostolske odgovornosti.
9;. 2e( jednom. ? tim ranijim zgodama kad je Pavao gajio nadu ili ak planirao da
posjeti Rim" nemamo rukakvih neposred'
9:. -a se zajedno s vama o'odrim po zajedni#koj vjeri, va)oj i mojoj. ?ve rijei
ispravile bi dojam koji bismo. eventualno" mogli dobiti iz 99. stiha" naime" da Pavao
sebe smatra iskljuivo dobroviiteljem" a njim onima koji )e se samo okoristiti tim
dobroinstvom. ?n se nada da )e za vrijeme svog planiranog posjeta Rimu ne samo
pru&iti pomo) drugima" nego da )e je i sam primiti.
9@. 34e &elim da ne znate, 'ra(o8 6$>" prijevod s engleskogK prim. prev.6. To je
Pavlov omiljeni izraz" a znai 5tio 'ih da znate ,usp. 99":5K 9 *or. 9;"9K 9:"9K : *or. 9"EK
9 1o9.4"9@-.
94. ! ,rcima i 'ar'arima. Ga !rke su svi ne'!ri bili 8barbari8 ,barbaroiK ta rije
vjerojatno je opona(ala !rima nerazumljiv zvuk stranog jezika-.
95. 2ama u Rimu.
A. EVANELJE PO PAVLU (1,1.-11,/.!
/. TE#$ E>$4VEB7$" ?+7$>$ +?A7E PR$>E34?1T/ ,9"95"97-
8>jerujte mi8" nastavlja Pavao"8doista nema razloga da se stidim Evanelja koje
propovijedam. 3oista nemam. Ta ono je mo)no sredstvo koje +og upotrebljava za
spasenje svih koji vjeruju C prvo Aidova" a onda i inoplemenika. $ za(to je to takoP Gato
(to je u tom Evanelju sadr&ana objava +o&jeg puta pravednosti C puta pravednosti koji
se temelji na prinipu vjere i koji ljudima valja prihvatiti putem vjere. To je bila ta
pravednost o kojoj je prorok kazao" O?naj tko je vjerom pravedan &ivjet )e.O
3a bi se shvatio smisao toga da se za Evanelje ka&e da objavljuje +o&ju
pravednost" neophodno je imati na umu neke injenie u vezi s koneptom pravednosti
u 1tarom zavjetu" koji je glavna pozadina Pavlove misli i jezika koji upotrebljava.
8Pojmovi dobra i zla kod Iebreja su pravni pojmovi. 3rugim rijeima" kad je rije o
dobru ili zlu" Iebrej uvijek ima predod&bu neega (to se rje(ava predlnekim suem.
Pravednost za Iebreja nije toliko moralna osobna" koliko pravni status. Rije pravedan
,saddiW- znai jednostavno u pravu" dok rije zao ,rashaO- znai u krivu.OGgrije(io sam
ovog puta" ka&e 2araon" 7ahve je u pravu ,$>" pravedan-" a ja i moj narod smo u krivu
,$>" zli-" /z9.D":7. 7ahve je uvijek u pravu" jer on nije samo suveren" nego i dosljedan
sebi. ?n je izvor pravednosti... dosljedna 7ahvina volja /zraelov je zakon.O
+og je pravedan" a pravedni su i oni mu(kari i &ene koji su" s obzirom na odnos
prema +ogu i njegovom zakonu" 8u pravu8. *ada je" prema tome" u Evanelju
objavljena +o&ja pravednost" ona je objavljena dvojako. Evanelje nam saop)ava" prvo"
da mu(kari i &ene" premda su gre(nii" mogu posti)i da su prema +ogu 8u pravu8 te"
drugo" da se +o&ja osobna pravednost pokazuje u samom inu progla(avanja gre(nih
mu(karaa i &ena 8pravednima8. ? tom drugom vidu tog pitanja dalje se odmah ne
govori" no prvi je obja(njen dovoljno da se mo&e vidjeti da je prinip po kojem +og /jude
dovodi u ispravan odnos prema sebi prinip vjere" a za tu tvrdnju poziva se na autoritet
1tarog zavjeta u rijeima Iabakuka ,:"4- 8pravednik )e &ivjeti od svoje vjere8. 1tih u
Iab. :"4 mo&e se nazvati 8tekstom8" 8biblijskim itanjem8 ove poslanie. 7er ono (to
slijedi u velikoj je mjeri samo tumaenje tih prorokovih rijei.
4$P?#E4$ ? PR$>E34?1T/ ,B. $llen-X % 1tarome zavjetu izraz
YpravednostZ se koristio na sudovima i znaio je Yna pravoj straniZ" Yvan
sumnjeZ. ?dnosio se na presudu koju je suda donosio na suenju. %
7eremiji @X99 itamo o +o&joj presudi" Y?dmetnia /zrael pravednija je od
7udeje nevjernieZ. YPravednostZ je rije koja se takoer mo&e primijeniti na
sua. %loga sua u hebrejskim parniama je vrlo esto bila dr&ati stranu
ugnjetavanima" a protiv ugnjetavaa" za(titi i opravdati od nepo(tenog
tretiranja. 1uda je bio YpravedanZ ukoliko je priskoio u pomo) ugnjetavanoj
osobi.
% Buki 9EX5 itamo o suu koji je oklijevao pomo)i udovii s njezinim sluajem i time
je zaradio epitet YnepravedanZ.
*ada je suda oslobodio osobu i proglasio je" pravno gledano" YpravednomZ" te
osoba nije i moralno postala pravedna.
*ao (to smo vidjeli iz 7eremije @X99" ideja YpravednostiZ se poela
primjenjivati na odnos izmeu +oga i ovjeka. +og ima" tako re)i" sud koji
osuuje prijestupe i sud za prizive koji poni(tava presude koje su donijeli
pokvareni sui 4jegova naroda. +o&ja pravednost je i 4jegova moralna
svetost i 4jegova spasonosno djelovanje u ime /zraela. YpravednostZ je
postala dio rjenika u opisivanju saveza izmeu +oga i 4jegova naroda. %
Postanku 95X5 YpravednostZ se odnosi na $brahamov ispravni odnos prema
+ogu" utemeljen na 4jegovu odobravanju. $braham nije samo bio YpravZ
pred +ogom" svojim sudem" ve) je bio i YpravZ s +ogom saveza. +io je u
povoljnoj poziiji +o&jeg prihva)anja. ?dnos saveza je znaio da su se
/zraeli mogli +ogu obratiti za pomo)" kao (to se u drevnom sporazumu
vazalski kralj mogao obratiti svojem vladaru ukoliko bi mu prijetio napad. *ada
bi neprijatelji krenuli u invaziju /zrael se mogao obratiti vrhovnome sudu za
pomo). ?vaj apel se upu)ivao ak i kada bi /zrael prekr(io uvijete saveza i
strogo gledano nije vi(e imao pravo tra&iti +o&ju YpravednostZ" ali +og je
priskoio u pomo) 1vojem nezaslu&nom narodu= % 1uima 5X99 +o&ja obrana
/zraela protiv *anaanaa se opisuje kao YpravdaZ ,*arad&i)- ili Ypravedan
inZ ,ili u nekim prijevodima [/. <ari)\ YpobjedaZ-. % ovome smislu 4jegova
YpravednostZ je intervenija u oru&anom sukobu. % Rimljanima YpravednostZ
je +o&ja spasonosna pobjeda nad grijehom" ovjekovim neprijateljem" ali i
moralni atribut +oga i ovjeka i oznaava +o&je prihva)anja ovjeka. 4a kri&u
i kroz uskrsnu)e /susa *rista +og je djelovao po moralnoj i spasonosnoj
pravednostiK ljudima je ponudio dar pravednosti prihva)anja kako bi ovjek
mogao &ivjeti &ivotom moralne pravednosti.
95. 4e stidim se uistinu, Evan$elja. 4eki #11 dodaju 8*ristovog8" no taj genitiv ne
nalazimo u najbolje zasvjedoenom tekstu ,usp. R>" R1>" 4E+-. /zraz 8ne stidim se8
primjer je govorne 2igure koja se naziva litota" Pavao time zapravo &eli re)i da se on
hvali Evaneljem te da smatra velikom a()u da ga objavljuje.
97. 6er, pravednost se %o&ja+++ otkriva. Gapanjuju)i nagovje(taj tog dvojakog
znaenja izraza 8pravednost +o&ja8 C ,a- 4jegova osobna pravednost i ,b- pravednost
kojom opravdava gre(nike na temelju vjere ,tj. +o&ji plan spasenja- C pojavljuje se u
*umranskoj knji&evnosti. 8Po 4jegovoj pravednosti moj grijeh je izbrisan... $ko se
spotaknem zbog tjelesne zlo)e" moj sud je u pravednosti +o&joj koja )e ostati zauvijek...
1vojom milo()u potaknuo me je da se pribli&im" a 1vojom dobrotom i ljubavlju pribli&ava
on moj sud. 1uojom istinskom pravedno()ul on mi sudi i obiljem svoje dobrote daje
zadovolj(tinu za sve moje grijehe. Pravedno()u svojom on me oi()ava od neisto)e
smrtnog ovjeka i od grijeha sinova ljudskih" da bih mogao uzvisivati +oga za njegovu
pravednost i 1vevi(njega za njegovu slavu.8
?d vjere k vjeri. 4E+ mg." 8?na se temelji na vjeri i upu)ena je vjeri8 valja" ini se"
pretpostaviti tekstu 4E+" 8put koji poinje od vjere i zavr(ava u vjeri8. Prema 7. #urraLu"
tim ponavljanjem kao i u @":: ,8po vjeri u /susa *rista za sve koji vjeruju8- Pavao &eli
8naglasiti da +o&ja pravednost ne samo da djeluje spasonosno na nas kroz vjere" nego"
takoer" da djeluje spasonosno i na svakoga koji vjeruje.8
Pravednik (e od vjere &ivjeti. Te rijei iz Iabakuka :"4 ,gdje donosi 8... od svoje
vjere8 Pavao je ve) itirao u Poslanii !ala)anima @"99 s namjerom da doka&e da se
ovjek pred +ogom ne opravdava putem Gakona. ?ne se" ovog puta zajedno s dijelom
konteksta u kojem dolaze" pojavljuju u Poslanii Iebrejima 9;"@E" da bi se itaoi te
poslanie potakli da istraju i da se ne obeshrabre.Iebrejski izraz emunah" koji je u
Iab.:"4 preveden s 8vjera8 ,BFF pistis-" znai 8postojanost8 ili 8vjernost8. % odlomku iz
Iabakuka o kojem je rije ta postojanost ili vjernost temelji se na vrstoj vjeri u +oga i
njegovu rije" i upravo tu vrstu vjere Pavao podrazumijeva pod tim izrazom.
Iabakuk" koji je vapio +ogu zbog ugnjetavanja pod kojem je stenjao njegov narod
,krajem 7. stolje)a prije *rista-" primio je bo&ansko uvjeravanje da zlo ne)e beskrajno
trijum2irati" da )e se pravednost na kraju ipak ostvariti te da 8)e se zemlja napuniti
znanja o slavi 7ahvinoj" kao (to vode prekrivaju more8 ,Iab. :"94-. #o&da )e dugo
trebati da se to vienje ostvari" ali ostvarit )e se sigurno. % meuvremenu" pravedni )e
istrajati dokraja" usmjeravaju)i svoje &ivote na temelju odanosti +ogu" odanosti koju
nadahnjuje vjera u njegovo obe)anje.
% kumranskom komentaru Iabakuka to proroanstvo primijenjeno je na 8sve koji
dr&e zakon u domu 7udinu" koje )e +og izbaviti od mjesta suda zbog njihovog truda i
njihove vjernosti %itelju Pravednosti8 ,usp. !. >ermes" op.it." str.:@7-. % Talmudu ,T+
#akkoth :4a- stih 8pravednik )e &ivjeti od vjere8 navodi se odmah do stiha iz $mosa
5"4" 8tra&ite me" i bi)ete &ivi8 ,*P-" kao primjer toga kako se itav Gakon mo&e sumirati
jednom reeniom. 83a li mo&da Otra&iteO ,u $m.5"4- znai Otra&ite itavu ToruOP8" pitao je
Rabbi 4ahman ben /saa. 84e8" bio je odgovor Rabbi 1himaia" 8Iabakuk je do(ao
nakon njega i sveo to na jednu jedinu reeniu" kao (to je napisano C Pravednik )e
&ivjeti od svoje vjere8.
*ad Pavao preuzima Iabakukove rijei i u njima nalazi sredi(nju istinu Evanelja" on
kao da im pridaje smisao" 8onaj tko je pravedan ,opravdan- vjerom" &ivjet )e8. Rijei
Iabakukovog proroanstva dovoljno su op)enite da bi mogle biti primijenjene onako
kako to ini Pavao. Takva njihova primjena ne samo da nasilno ne iskrivljuje ono (to je
prorok &elio izraziti" nego" (tovi(e" dokazuje trajnu valjanost njegove poruke.
Ga Pavla" kao i za mnoge druge Aidove" pojmovi 8&ivot8 ,naroito vjeni &ivot- i
8spasenje8 bili su praktino sinonimi. $ko Pavao" kad za sebe ka&e da je 8Iebrej od
Iebreja8 ,0il. 9@"5-" &eli re)i ,a vjerojatno je tako- da je on dijete koje govori aramejski
od roditelja koji takoer govore aramejski" vrlo je vjerojatno da bi" govore)i svojim
materinjim jezikom" istu rije haLLeE upotrijebio kako za 8&ivot8" tako i za 8spasenje8.
Prema tome" 8onaj tko je pravedan ,opravdan- vjerom" &ivjet )e8 znai 8onaj tko je pra'
vedan ,opravdan- vjerom" bit )e spa(en8. Ga Pavla &ivot u smislu spasenja zapoinje s
opravdanjem" ali ide zatim i dalje od toga ,usp.5"D i dalje- pa ukljuuje i posve)enje ,(to
je glavni predmet tumaenja u Rim.5'E-" da bi zavr(io u konanoj slavi ,5":K E"@;-. %
tom sveobuhvatnom smislu" 8spasenje8 se s pravom mo&e smatrati kljuem koji
8otkljuava riznie Pavlove teologije8.
II. GRIJEH I KAZNA, USTANOVLJAVANJE SVEOPE POTRE0E (11,1--/,12!
". P#3"4567 5'789: (1,1--/1!
Prije no (to )e se dati na temeljitije razraivanje pitianja o C tome kako se +o&ji put
pravednosti prikazuje u Evanelju" Pavao obja(njava za(to je tako hitno i nu&no da se
spozna put do izmirenja s +ogom. *ako sada stvari stoje" ljudi su 8u krivu8 u odnosu na
+oga pa se prema njima oituje njegov gnjev. % &ivotu je na snazi moralni zakon po
kojem ljudi bivaju prepu(teni posljediama svojih ina" koje su izabrali slobodnom
voljom" pa )e njihovo stanje" osim ako se takav razvoj situaije bo&anskom milo()u
potpuno ne preokrene" i)i od zla ka gorem. Tri puta ponavljaju se mrane rijei" 8Gato ih
je +og... predao...8 ,stihovi :4":5 i :E-.
Proma(aji poganskog svijeta ,9X9Eb'@:-" u 9E. retku Pavao prvo govori o
ovjeanstvu op)enito" ali kako ide dalje naroito ima na umu ne&idove. ?dmjerava
grko dru(tvo svojega vremena i pronalazi da je manjkavo. 1ve je u kaosu. Aivotinje su
postali bogovima" mu(kari su postali &ene" krivo je postalo pravo. +ez +oga priroda je
postala neprirodna. 1tvoritelj je odbaen i stvorenje je u kaosuX ove dvije stvari $postol
smatra uzrokom i posljediom.
Pavlu je ilj da doka&e da je itavo ovjeanstvo moralno potpuno propalo" da nije u
situaiji da oekuje za sebe povoljnu presudu u +o&joj sudnii te da oajniki treba
+o&ju milost i opro(tenje.
?n poinje s onim podrujem ljudskog &ivota koje je" po op)em mi(ljenju tada(njih
moralista" bilo palo u moralnom pogledu na najni&e grane C s ogromnom masom
tada(njeg poganstva. 1lika poganstva kakvu nam ortava Pavao" odvratna je po
projeni bilo ije savjesti" no nije nimalo odvratnija od one koju nalazimo u suvremenoj
poganskoj knji&evnosti. <to je uzrok" pita on" tog stravinog stanja koje je zahvatilo
svijetP ?dakle su se pojavile te sramotne perverzije" to bratoubilako neprijateljstvo
izmeu ovjeka i ovjekaP 1ve je to"ustvruje on" posljedia pogre(nih predod&bi o
+ogu. $ te pogre(ne predod&be o +ogu nisu se pojavile tek tako" niijom krivnjom.
4aime" znanje o pravom +ogu bilo je /judima dostupno" ali oni su svoje umove tome
zatvorili. %mjesto da 1tvoriteljevu slavu shvate razmi(ljaju)i o svemiru koji je on stvorio"
stvorenim stvarima dali su slavu koja pripada jedino +ogu. /dolopoklonstvo je izvor
nemoralnosti. Tako je ve) i pisa #udrosti kazao"
8Pronalazak kumira bio je poetak bluda" i njihovo je otkri)e izopailo &ivot8 ,#udrost
94"9:- Pavlove rijei o tome da je vidljivo stvorenje izvor saznanja o prirodi svog
nevidljivog 1tvoritelja ,stihovi 9D":;-" mogu se usporediti s njegovim govorom u Bistri u
3j.94"95'97 te" naroito" s govorom u $teni u 3j.97"::'@9. /zmeu Pavlova govora u
$teni i slijeda njegovog dokazivanja ovdje postoji odreena razlika u naglasku" ali ne i
proturjeje" ovdje je Pavao nastojao da privoli pogane da ga saslu(aju" dok ovdje on
pi(e ve) dugogodi(njim kr()anima. % atenskom govoru svrha +o&jeg stvaranja svijeta i
njegovog organiziranja" po njegovoj providnosti" godi(njih doba i nastanjivih podruja
zemlje za dobrobit ovjeka" u tome je da navede /jude 8da tra&e +oga" ne bi li ga mo&da
napipali i na(li8 ,3j. 97":7-. $ko pak" usprkos tome" oni i dalje tvrde da je on za njih
8nepoznati +og8" to njihovo neznanje" koje i sami priznaju" ne)e im se uzeti kao
olak(avaju)a okolnost" premda je +og u svojoj milosti odluio da zatvori oi nad
8vremenima neznanja8 prije *ristova dolaska.
*rivia ovjeka koja proizlazi iz njegovog neznanja o +ogu sad se jo( jae
nagla(ava" to je hotimino neznanje. Gnanje o +ogu bilo je ljudima dostupno" ali 8oni
nisu smatrali vrijednim uvati pravu spoznaju +oga8 ,stih :E-. /stina im je bila
pristupana" ali oni su je nepravedno potisnuli i umjesto nje radije prihvatili 8la&8. Gato
8+og ih je predao8 posljediama njihovih izbora. / upravo u tome on je oitovao svoj
8gnjev8 C prinip ka&njavanja koji mora postojati u moralnom svemiru. Ga ovjeka koji je
u toj mjeri bio uvjeren" kao (to je to bio Pavao" da je svijet stvorio i da njime upravlja
jedan osoban +og pravednosti i milosti" to ka&njavanje nije moglo biti impersonalni
prinip" nego je to bio gnjev samog +oga. $ko se nekome ini da rije 8gnjev8 nije ba(
prikladan da se upotrijebi u odnosu na +oga" vjerojatno je tome uzrokom to (to gnjev"
onakav kakvim ga mi znamo u ovjejem &ivotu" beziznimno ukljuuje gre(nu strast"
visoko mi(ljenje o samom sebi. 4o u +o&jem sluaju to nije tako. 4jegov 8gnjev8
njegova je reakija na zlo)u i otpadni(tvo. Pavao bi se nesumnjivo slo&io s /zaijom koji
ostvarivanje +o&jega gnjeva opisuje kao njegovo 8djelo udnovato8 ,/z.:E":9-" na koje
se on sprema polagano i protiv volje. <tovi(e" oitovanje +o&jega gnjeva
Pavaoprikazuje samo kao pozadinu njegovog 8pravog djela8 milosrda" koje je" pak" u
tolikoj mjeri u skladu s njegovim karakterom da on hita da ga u radosnoj &urbi izlije na
pokajnike koji ga sami po sebi ne zaslu&uju.
4o ako slika bo&anskog ka&njavanja" koje djeluje kao nemio prinip u ljudskom &ivotu
i ini samo pozadinu vjenoj milosti" to nije ni(ta manje stvarna i stra(na pozadina"
ne(to s ime valja najozbiljnije raunati.
9E. "kriva se+++ gnjev %o&ji. 4e u Evanelju ,u kojem se oituje spasonosna
8pravednost +o&ja8-" nego u injeniama ljudskog iskustva" 8povijest svijeta je sud
svijetu8 ,1hiller-. ?tkrivenje 8srd&be koja )e do)i8 u posljednje je vrijeme ,9 1o9.9"9;-
antiipirano otkrivanjem tog istog prinipa u teku)em &ivotu svijeta. 8Predod&ba o tome
da je +og gnjevan nije nimalo antropopatskija od ideje da je +og ljubav. Razlog zbog
kojeg je predod&ba o bo&anskom gnjevu uvijek izlo&ena nesporazumima le&i u injenii
da je kod ovjeka srd&ba u etikom pogledu uvijek lo(a. $ ipak" zar
se i meu ljudima ne spominje pravedan gnjevP8 Prikaz i osuda poganskog
idolopoklonstva i nemoralnosti u tim stihovima ide stazama koje su utrla djela &idovske
apologetike" kao (to su *njiga #udrosti" koju smo gore itirali ,vidi naroito #udrost 9:'
94- te $ristejeva poslania. To se ponovno javlja kod kr()anskih apologetiara iz
drugog stolje)a ,npr" kod pisa Poslanice -iognetu" kod $ristida" Taijana" $tenagore te
u Petrovim propovijedima" koje spominje *lement $leksandrijski ,1tromata 5"5-.
8*oji dr&e istinu u nepravednosti8 ,$>6*7>- +olje" koji istinu sputavaju
nepravedno()u ,tako i R>-K 8% svojoj zlo)i oni gu(e istinu8 ,4E+-. % :5. stihu 8istina8 je
tonije de2iriirana kao 8istina +o&ja8.
:;. "d stvaranja svijeta" 8?d8 u znaenju 8sve od8. 8#oglo se poznati i vidjeti8 ,P*-.
4a grkom taj izraz glasi nooumena kathoratai" gdje se prvi glagol odnosi iskljuivo na
umne sposobnosti" a drugi na 2iziko gledanje. 8?ba ta glagola... opisuju kako" kad
razmi(lja o +o&jim djelima" ovjek mo&e spoznati dovoljno od njegove pritode da ne
poini gresvlu izjednaavanja bilo koje stvorene stvari sa 1tvoriteljem te da budu u
s2anju da svoju predod&bu o +o&anstvu ouva nezagadenom od idolopoklonstva.T
::. Poludje)e" *ao i u starozavjetnoj mudrosnoj knji&evnosti" ludost ,usp. 8njihovo...
nerazumno sre8 u :9. stihu- oznauje vi(e moralnu neosjetljivost" nego naprosto
nedostatak inteligenije.
:@. ! zamijeni)e slavu neraspadljivog %oga likom, o'li#jem ++, #etverono&aca... %sp.
Ps.9;5":;" 8Gamijeni(e 1lavu svoju likom bika (to pro&dire travu8 ,to je aluzija na
obo&avanje zlatnog teleta-. Tu upotrijebljene rijei uop)ene su prirode. Trojaka
klasi2ikaija &ivotinja ,usp. Post.9":;':5- te izrazi 8slava8" Okip8 68oblije8 u *P i 8slika.T.T.
,usp. Post.9":5- ukazuju na zakljuak da je 8Pavlov prikaz ljudske zloU )e hotimino dan
u terminima biblijskog prikaza $damova pada8"
/zraele" zbog njihovih idolopoklonskih sklonosti" +og 8predade... da se klanjaju
zvijezdama8. %peatljiv moderni prikaz tog prinipa bo&anskog ka&njavanja nalazimo u
djelu ..1.BeRisa The Pro'lem of Pain ,9D4;-" str.995 i daljeK izgubljeni" ka&e on"
8zauvijek u&ivaju tu strahovitu slobodu koju su zahtijevali" zarobiv(i tako same sebe8.
:7. Primaju zaslu&enu pla(u svog zastranjenja. 4E+ to ispravno prevodi s 8pla)u
primjerenu takvoj iskvarenosti8. % dana(njem engleskom jeziku ovdje upotrijebljena rije
8error8 6a slino bi se mo&da moglo re)i i za na(u rije 8zabluda8K prim.prev.6 preslaba je
da se njome prevede plane u tom kontekstu. %sp. 7udinu poslaniu 99" gdje je 8zabluda
,plane- +alaamova8 zapravo idolopoklonstvo i blud +aal'peora" u kojem su /zraeli bili
zavedeni njegovim savjetom ,+r.:5"9 i dalje" @9"95-..
:E. 4evaljanu umu. 4E+" 8njihovom vlastitom pokvarenom razumu8.
Te ine (to ne dolikuje. Rije prevedena s 8dolikuje8 ,kathekon- bila je jedan od
izraza karakteristinih za stoiku 2ilozo2iju" a oznaavala je ono (to je predstavljalo
ispravno i dotino po
na(anje. %sp. E2.5"4" gdje se navode razliite aktivnosti koje 8nisu na mjestu8.
:D. Puni svake nepravde... /zvorima najbolje zasvjedoen tekst izostavlja 8blud8 iz
tog popisa poroka.
@;. -rznici. Taj izraz oznauje one koji se s uvredljivom i poni&avaju)om
aroganijom pona(aju prema onima koji nisu dovoljno sna&ni da bi im mogli uzvratiti.
@9. O4eprimirljivi8 ,P*-. Taj pridjev ne nalazi se u najbolje zasvjedoenom tekstu.
,. M#&"*75: (1,1-1.!
Pavlov stil odgovara ovdje tipu kompoziije koji su u starom vijeku nazivali diatribe i u
kojem se pitanja ili prigovori stavljaju u usta nekom zami(ljenom kritiaru" da bi se onda
na ta pitanja odgovorilo" a prigovori se oborili.
!otovo da ga mo&emo zamisliti kako svoje pismo diktira Teriju" iznenada prstom
ukazuju)i na samozadovoljnog pojedina koji je upravo u&ivao u maloprija(njoj osudi
svih onih grijeha s kojima on" dakako" nema nikakve veze. 4o Pavao mu sad ka&e da
nije ni(ta bolji od bilo koga drugog. $postol sad zami(lja da ga je netko prekinuo nekim
prigovorom pa se daje na to da obori taj prigovor" odbauju)i ga prvo s 8+o&e sauvaj=8
,83aleko od toga=8-" da bi nakon toga dao logiki odgovor na njega. 4ovi odjeljak u
svom dokazivanju on zapoinje s retorikim pitanjem kao (to je 8<to da ka&emo" prema
tomeP8t@ $ za itavo to vrijeme njegove misli hitaju ispred njegovih rijei" tako da te
rijei moraju katkad preskoiti po koju prazninu da bi sustigle misli. #o&emo samo
poku(ati zamisliti kako se Terijevo pero nosilo s apostolovim rijeima. 4ije udo da je"
naroito u trenuima jaeg uzbudenja" njegov grki jezik pun pukotina u konstrukiji i
nedovr(enih reenia.
Poznato nam je da je poganski svijet prvog stolje)a imao i druge stranu" sasvim
drugaiju od one koju nam je Pavao ortao u prethodnim odlomima. <to je" na primjer"
s ovjekom kao (to je bio Pavlov slavni suvremenik 1eneka" stoiki moralist i 4eronov
tutorP 94 3a je 1eneka mogao uti Pavlovu optu&bu poganstva" lako je mogu)e da bi
rekao" 83a" (to se tie ve)ine ovjeanstva Qo je potpuna istina i ja se sla&em s tvojom
osudom C no ima i drugih" kao (to sam" na primjer" ja" koji osuuje te tendenije
jednako kao i ti8.
Pavao zami(lja da ga netko prekida rijeima koje bi mogle otprilike biti nalik na te pa
se obra)a tom zami(ljenom prigovarau" 8#oj po(tovani !ospode" osuuju)i druge vi
osuujete i samog sebe" tko god da ste inae" jer u prinipu vi inite one iste stvari koje
osuujete u drugima.8 *ako bi taj odgovor bio primjeren za ovjeka kao (to je bio
1meka= 7er 1meka je znao tako dobro pisati o krijeposnom &ivotu da su kr()anski pisi
iz kasnijih vremena bili skloni nazivati ga 8na( 1eneka8. 4e samo da je uzvisivao
osnovne moralne vrline" nego je osuivao liemjerstvo" zagovarao jednakost svih /judi"
priznavao prodornost i sveop)u pro(irenost zla ,8svi poroi postoje u svim ljudima" no
nisu svi poroi u svakom ovjeku jednako istaknuti8-" samo je vr(io svakodnevno
ispitivanje" a i druge upu)ivao na nj" ismijavao vulgarno idolopoklonstvo" i" uop)e"
preuzeo ulogu moralnog vodia. 4o i preesto je tolerirao u sebi poroke koji se nisu
bitno razlikovali od onih koje je osudivao u drugima C primjer koji najvi(e bode oi
njegov je pre(utni pristanak na 4eronovo ubojstvo vlastite majke $gripine.
Hak i u ovom dijelu drugog poglavlja" a mnogo odreenije od 97. stiha nadalje" Pavao
ima pred oima nekog prvenstveno &idovskog kritiara. 4aime" optu&ba poganskog
idolopoklonstva kakvu nalazimo u prvom poglavlju bio je uobiajeni oblik &idovske
propagande. Religiozni Aidovi nalazili su obilje razloga da izriu negativne moralne
sudove o svojim ne&idovskim susjedima.
3a Pavao ima na umu u prvom redu &idovskog kritiara" oito je iz njegovog
ponavljanja izraza 8najprije Aidovu" a takoer i !rku8 ,vidi :"D"9;-" ime &eli naglasiti da
)e Aidovi prvi iskusiti +o&ji sud" kao (to su prvi primili Radosnu vijest o njegovoj spaso'
nosnoj milosti ,9"95-. To dvojako prvenstvo izraelskog naroda" kako u spasenju" tako i u
sudu" nauavali su i proroi iz ranijih dana. Tako" na primjer" osam stolje)a prije no (to
je napisana ova poslania" ujemo +o&ju rije njegovom narodu preko proroka $mosa"
8#eu svim plemenima zemaljskim samo vas poznah" zato )u vas kazniti za sve grijehe
va(e.8 ,$m.@":-
>idjeli smo kako prikaz poganskog idolopoklonstva u prvom poglavlju donekle
odra&ava *njigu mudrosti. Tako i sada" kad prelazi na osudu Aidova zbog njihovog
niskog moralnog stanja" Pavao preuzima teme iz te iste knjige. Prema pisu #udrosti"
+og je inoplemenike ,kao (to su bili" na primjer" egipatski tlaitelji /zraela u #ojsijevo
doba- udario nevoljama i tako ih ka&njavao za njihovu zlo)u" dok su te iste nevolje" kad
bi pale na /zraele" imale odgojnu ulogu"
87er si njih ,/zrael" isku(ao" opominju)i blago kao ota" dok si one ,bezbo&nike- kao
strahoviti kralj ispitao i osudio... 3ok nas" dakle" kori(" dotle (iba( na(e neprijatelje
tisu)a puta stro&e" da bismo se sjetili dobrote tvoje"kada sami sudimo" i da oekujemo
milosrde tvoje kada nam bude sueno.8 ,#udrost 99"9;" 9:"::- 81la&em se8" ka&e
Pavao. 83obro inite kad priznajete +o&ju dobrotu prema vama usprkos svoj va(oj
neposlu(nosti. 4o zar ne shva)ate da je ilj njegove dobrote da vam pru&i priliku da se
pokajeteP Huvajte se od opasnosti da prezrete njegovu dobrotu te da previ(e prava
pola&ete na njegovu milost. $ko" umjesto da se pokajete" va(e sre ostane tvrdo i
nepokajano" budite uvjereni da time samo nakupljate na sebe bo&anski gnjev" koji )e se
sruiti na vas na dan suda.8
*ad doe do bo&anskog suenja" ono )e biti potpuno nepristrano. +og )e 8svakomu
dati prema njegovim djelima8. ,:"5- 3ok su" za Pavla" opro(tenje i vjeni &ivot u
potpunosti posljedia +o&je milosti" dotle se bo&anski sud izrie ,a to je tako i u itavoj
+ibliji- na temelju i u skladu s onim (to su ljudi uinili. 1vaki materijalni 2aktor uzima se u
obzir. Bjudi se smatraju odgovornima zavisno od toga koliko im je znanja istine bilo
dostupno" a ne i za ono (to im nije bilo dostupno. Aidovima )e" ka&e on" biti sueno na
temelju pisanog zakona" jer su oni imali pristup tom izvoru bo&anskog znanja. /
inoplemeniima" meu kojima +og nije sebe ostavio bez svjedoka" bit )e sueno" ali na
temelju drugog kriterija. $ko im je znanje o +o&jem karakteru bilo dostupno preko
zvjezdanog neba iznad njih ,usp.9":;-" takoer im je bilo pristupano i preko moralnog
zakona u njima. ?ni" dodu(e" nisu imali #ojsijev zakon kao (to su imali Aidovi" ali su
zato imali zakon savjesti" sposobnost razlikovanja dobra i zla" urezan u svoja sra. *ad
kr(e taj zakon" ka&e Pavao" oni su svjesni da ine zlo i upravo na temelju te svijesti
sudit )e im se na dan kad i najskrivenije tajne ljudskih sra budu iznesene na vidjelo.
+ez obzira zna li se +o&ja volja preko #ojsijevog zakona ili pak preko glasa savjesti"
samo poznavanje njegove volje nije dovoljno. Presudno je" naime" izvr(avanje njegove
volje.
4. -o'rota %oija te k o'ra(enju privodi. %sp. #udrost 99":@" 8$ ti si milostiv svemu"
jer mo&e( sve" i kroz prste gleda( na grijehe ljudima" da bi se pokajali.8
5. Koji (e uzvratiti svakom po djelima. Ga starozavjetnu 2ormulaiju ovog prinipa
usp. 7ob @4"99K Ps.5:"9:K /zr.:4"9:K 7r.97"9;" @:"9D. ?n se javlja i u 4ovom zavjetu u
#t.95":7K 9 *or. @"EK : *or. 5"9;K ?tk.:":@K :;"9:" ::"9:. >idi i Rim. 94"::K
7. "nima koji postojano)(u u do'rim djelima i)tu slavu, #ast i neraspadljivost 1
&ivot vje#ni+ Pavao ne nauava spasenje po djelima" nego nagla(ava +o&ju
nepristranost prema Aidovima i inoplemeniimaK usp. Petrovo iznenadenje i priznanje u
3j.9;"@4 i dalje" 8%istinu" sad istom shva)am" +og nije pristran. 4aprotiv" njemu je mio u
svakom narodu ,kako ne&idovskom" tako i &idovskom- onaj koji ga priznaje i ini (to je
pravedno.8 3a prihva)a *ornelija" kome su ove rijei bile upu)ene" +og je pokazao na
taj nain (to mu je poslao Petra da mu objavi Evanelje" da bi se on i njegovi uku)ani
mogli spasiti ,3je.99"94-.
E. %untovnicima ,engleski prijevodi uglavnom prevode sa 8svadljivi8" 8stranarski8-.
4E+" koja prevodi s 8onima koje vodi sebina ambiija8" vjernija je osnovnom znaenju
rijei eritheia" koja je izvedena iz erithos ,8pla)enik8-. #eutim" ve) i u starom vijeku
njeno se znaenje poelo stapati sa znaenjem rijei eris" 8sukob8" 8svaa8" 8razdor8.
99. Ta u %oga nema pristranosti. 8Pristranost8 ,dosl. 8dizanje lia8" prosopolempsia-
oznauje iskazivanje naklonosti prema jednome na raun drugoga ,usp. Pnz.9;"97K :
Bjet.9D"7K 7ob @4"9DK 3j.9;"@4K !al. 9:"5K E2.5"DK *ol. 9@":5K 9 Pt.9"97-. 4a( !ospod
izrekao je tu istinu kad je za ?a na nebu kazao da 8ini da njegovo sune izlazi nad
zlima i nad dobrima" i da ki(a pada i pravednima i nepravednima.8 ,#t.5"45-
9:. .istinu, koji 'ez 7akona sagrije)i)e, 'ez 7akona (e i propasti+ $ko se grijehu ne
stane na put" on na ovaj ili na onaj nain vodi u propast. 4o pogani ne)e biti osueni
zbog toga (to nisu &ivjeli prema zakonu koji im nije bio dostupan. Postavlja se prinip da
se ljudima sudi u skladu s onim dijelom svjetla s kojim raspola&u" a ne s onim koji im
nije dostupan.
9@. 4ego, 1 izvr)itelji (e 7akona 'iti opravdani. #o&da Pavao ima na umu Bev.9E"5"
8Gato" dr&ite moje zakone i moje naredbe" tko ih vr(i" u njima )e na)i &ivot8 C a to je stih
koji on kasnije" u 9;"5 i navodi. 1lijed njegovih misli ukazuje na to da bi ovjek koji 8vr(i
Gakon8 bio time opravdan" no da se" u stvari" s obzirom da Gakon nitko ne vr(i
savr(eno" opravdanje ne mo&e posti)i na taj nain. 1uprotnost izmeu samog slu(anja
Gakona" s jedne strane" i vr(enja Gakona" s druge" razradena je u 7akovljevoj poslanii
9"::':5. /zraz 8vr(ioi Gakona8 nalazimo i u kumranskoj literaturiK usp. gore str.9@5"
95. Pokazuju da je ono )to 7akon nala&e, upisano u srcima njihovim. % verbalnom
pogledu taj tekst usporedan je proroanstvu o 4ovom zavjetu u 7r.@9"@@Q mada Pavao
nema na umu 4ovi zavjet.
? tom svjedoi i njihova savjest. Rije 8savjest8 ,suneidesis- ne postoji u klasinom
grkom jeziku" ve) je pripadala pukom jezinom izrazu" a knji&evni status dobila je tek
kratko vrijeme prije poetka kr()anske ere. ?znaavala je 8savest o vr(enju dobra ili
zla8" no Pavao je upotrebljava ,a mo&da je u tome uop)e bio prvi- u smislu nezavisnog
unutra(njeg svjedoka" koji ispituje i ojenjuje pona(anje pojedinog ovjeka. *od
kr()anina se to ispitivanje i ojenjivanje vr(i s posebnom pa&njom i tono()u" jer
njegova savjest prosvijetljena je 1vetim 3uhom ,usp. D"9-.
;. <7%#' (1,1(-/, -!
a. Prednosti donose odgovornost ,:"97':D-. % :"97 Pavao se tom svom
zami(ljenom moralizatoru obra)a izrijekom kao Aidovu. 8Ti nosi( asno ime Aidova8"
ka&e on" 8to (to posjeuje( Gakon pru&a ti samopouzdanje" uznosi( se time (to (tuje(
istinitog +oga i njegovu volju poznaje(.8 #o&da i ovdje slu(amo jeku *njige mudrosti"
8$ko i sagrije(imo" tvoji smo= Priznajemo tvoju vlast" i ne)emo grije(iti kad znamo da
smo tvoji.
7er tebe znati C savr(ena je pravednost"
i poznavati snagu tvoju korijen je besmrtnosti8.
,#udrost 95":"@-
8Ti odobrava( taj bolji put8" nastavlja Pavao" O jer si ga nauio iz zakona. 1matra( da
posjeuje( vi(e znanja od manje vrijednih naroda koji nemaju Gakon. % sebi vidi(
vodia slijepima i uitelja nerazumnih.
4o za(to sebe ne pogleda( otvorenim oimaP Gar ti nema( nedostatakaP Poznaje(
Gakon" no da li ga se dr&i(P *a&e(" O4e kradiO" no zar ti nikada ne krade(P *a&e(" O4e
poini preljubuO" no zar se ti uvijek dr&i( te zapovijediP #rzi( idole" no zar nikada ne
pljaka( hramoveP Ivali( se Gakonom" no u stvari tvoja neposlu(nost dovodi i tebe i
+oga koga (tuje( na zao glas meu poganima. Hinjenia da je Aidov ovjeku )e biti od
koristi pred +ogom jedino ako uz to dr&i Gakon. 7er Aidov koji kr(i Gakon nije nima9o
bolji od ne&idova. / obratno" ne&idov koji se dr&i zahtjeva Gakona u oima +o&jim
jednako je tako dobar kao i Aidov koji vr(i Gakon. <tovi(e" ne&idov koji se dr&i +o&jeg
zakona osudit )e Aidova koji ga kr(i" bez obzira kako dobro taj Aidov poznavao sveta
pisma" bez obzira kako propisno bio obrezan. >idite" uop)e se ne radi o prirodnom
porijeklu ili pak o nekom vanjskom znaku kao (to je obrezanje. Rije OAidovO znai
OhvalaT" pa je istinski Aidov onaj ovjek iji je &ivot hvalevrijedan po +o&jim mjerilima" ije
je obrezanje ono unutarnje obrezanje sra. To je C ka&em C taj istinski Aidov" taj doista
hvalevrijedan ovjek. $ njegova hvala ne oituje se kao pljesak od strane ljudi" nego
kao bo&ansko odobravanje.8
97. 8,le, ti se zove) idov8 ,*P-. % pogledu izraza 8gle8 ,ide- bolje je zasvjedoelo
itanje 8no ako8 ,ei de-K usp. R>" R1>.
9E. Poznaje) 2olju+ 4aime, %o&ja volja je volja par exce!lence+ %sp. Prvu knjigu o
#akabejima @"5;" R>" 8uinit )e onako kako bude volja u nebu.8
*oji.". razluuje( (to je bolje. Rije diapheronta oznauje prvenstveno 8ono (to se
razlikuje od drugog8" a potom 8ono (to je bolje od drugog8. $>" R> i R1> prihva)aju to
posljednje znaenje" dok 4E+ radije uzima ono prvo ,8svijesni ste moralnih raz'
/ikovanja8-. /sti izraz pojavljuje se i u 0il. 99"9; ,8da mognete prosuditi ono (to je
bolje8K4E+" 8da tako steknete dar istinskog razlikovanja8S.
:;. "li#enje znanja i istine. Tj" znanje i istinu ima( de2inirane i 2ormulirane.
::. Plja#ka) hramova. %potrijebljeni grki glagol je hierasuleo. Tes>ko je tono re)i
na (to Pavao misli. #o&da aludira na neki sabla&njivi dogaaj" poput onog koji se
odigrao 9D. godine i koji spominje 0lavije 7osip ,1tarine 95"E9 i dalje-" kad su etiri
Aidova u Rimu" pod vodstvom pojedina koji je" navodno" pouavao &idovskoj vjeri
inoplemenike (to su pokazivali zanimanje za to" nagovorili neku Rimljanku plemenita
roda da se obrati na judaizam i da udijeli bogat prilog za hram u 7eruzalemu" nakon
ega su taj prilog prisvojili. *ad je stvar iza(la na vidjelo" ar Tiberije istjerao je iz Rima
sve tamo nastanjene Aidove ,vidi str 9@-. 1luajevi poput tog dovodili su inae
po(tovano ime 8Aidov8 na zao glas meu inoplemeniima.
:4. -oista, kako je pisano 1 !me se %o&je z'og vas huli me$u narodima. Pavao ima
na umu rijei u /z.5:"5" 8i bez prestanka se danomie ime moje huli8 ,8prezire8" R1>-.
Tu&an polo&aj Aidova u izgnanstvu bio je inoplemeniima povod da s prijezirom govore
o njihovom +ogu" smatraju)i da on nije u stanju pomo)i svom narodu. $ sada nije vi(e
nevolja njegovog naroda" nego njihovo zlo pona(anje" uzrokom da inoplemenii dolaze
do zak/juka da +og takvog naroda ne mo&e biti ni(ta naroito. Hlanove kumranske
zajednie opominjalo se da dobro paze u svojim odnosima s inoplemeniima 8da ovi ne
bi poeli huliti8"
:5. -a o'rezanje koristi ako vr)i) 7akon. %sp. !al. 95"@" 8tvrdim svakomu koji primi
obrezanje da je du&an izvr(iti sav Bakon.8 ?brezanje" kad je izvr(eno kao ispunjenje
zakonskog propisa" obavezuje tog ovjeka da se dr&i i ijelog Gakona" bez obzira radi li
se o obrezannu prozelita ,na (to Pavao misli u Poslanii !ala)anima- ili &idovskoo
novoroeneta ,(to mu je ovdje pred oima-. 4o kako ni jednoj od te dvije vrste
obrezanjh osoba ne uspijeva da se dr&i itavog Gakom" oni neizbje&no kr(e svoju
obavezu pa Pavao dodaje" ako pak kr(i( Gakon" obrezanje tvoje postaje neobrezanje.
/sto to djelomino je nauavao ve) 7eremija" 8Evo" bli&e se dani C rije je 7ahvina
'kaznit )u sve koji su obreznni na tijelu" Egipat" 7udeju" Edom" sinove $monove i
#oab... 7er svi su ti narodi neobrezani" i sav dom /zraelov neobrezana je sra8 ,7r.D":5 i
dalje-. >e)ina /zraelovih susjeda praktiirala je obrezivanje ,ozlogla(enu iznimku inili
su 0ilisteji-" no njihovo obrezanje nije bilo znak +o&jeg zavjeta kao (to je trebalo da
bude /zraelovo. 4o i 2iziko obrezanje /zraela i 7ude" ako u sru odstupe od +oga" u nje'
govim oima ne)e vrijediti nimalo vi(e od obrezanja njihova susjeda" jer C bar (to se tie
duhovne vrijednosti u tome C to zapravo ni nije nikakvo obrezanje. %sp. Pnz.9;"95"
81re svoje obre&iteK (iju vi(e ne ukru)ujte=8
4o Pavao ide jo( dalje od 7eremije" ne samo da se obrezanje" ako nije popra)eno
iskrenim osje)anjima sra" smatra neobrezanjem" nego se" (tovi(e" neobrezanje smatra
duhovnim obrezanjem kod onih koji su poslu(ni +ogu.
:7. ! onaj koji je podrijetlom neo'rezanih, a ispunja 7akon, sudit (e te'i. 3rugim
rijeima" nedostai nevrijednog Aidova do)i )e na vidjelo u usporedbi s inoplemenikom
koji je" premda nema &idovske prednosti uz sebe" ipak ugodan +ogu.
:D. Pohvala mu nije od ljudi, nego od %oga... Aidovi su svoje ime dugovali svom
pretku 7udi ,heb. 6ehuda-" ije se ime u 1tarom zavjetu dovodi u vezu s glagolom
Ladah" 8hvaliti8K usp. rijei njegove majke prilikom njegovog roenja" 8?vaj put hvalit )u
7ahvu8 ,Post.:D"@5- te blagoslov koji mu je na svojoj samrtnoj postelji izrekao njegov
ota" 87udo" tvoja bra)a slavit )e te8 ,Post. 4D"E-.
.b. O%3#'#& 4" =&73#'#&9 ,@"9'E-. Pavao se na svojim putovanjima zasigurno
susreo s mnogo Aidovskih provokatora po sinagogama i trgovima. 4a temelju svojih
pro(lih iskustava on ovdje odgovara na neke Aidovske reakije na Evanelje. Pavao
sad zami(lja da ga netko prekida na tom mjestu njegovog izlaganja i da mu ka&e" 8Pa
dobro" ako je jedino va&no biti Aidov iznutra" ako je jedino bitno obrezanje sra" ima li
ikakve prednosti za onog koji pripada &idovskom narodu" za onog koji je 2iziki
obrezanP8 #o&da bismo oekivali da )e Pavao na ovo kategoriki odgovoriti" 84ema
nikakve prednosti=8 #eutim" na na(e iznenadenje" on odgovara" 8>elika prednost" na
svaki nain.8 Pomislite samo na sve privilegijelQ koje je +og dao tom narodu C privilegije
u kojima ostali narodi nisu imali udjela. 3oista bi bilo previ(e od Pavaa oekivati da )e
zanijekati naslijede svojih predaka" naroito sada" kada je u Evanelju" kojemu je
posvetio svoj &ivot" prona(ao ostvarenje vjekovne nade svog naroda.
?d tih drevnih prednosti koje su dobili njegovi prei" za Pavla je najva&nije to (to su
postali uvari 8+o&jih proroanstava8. 3nista" bila je velika ast da im je povjerena
objava +o&je volje i namisli. 4o ako je to bila visoka ast" ona je sa sobom nosila i
veliku odgovornost. $ko su se pokazali nevjernima i nedostojnima onoga (to im je
povjereno" onda je njihov polo&aj bio gori od polo&aja ostalih naroda" kojima se +og nije
objavio.
/ doista" pokazalo se da /zrael nije vjeran onome (to mu je povjereno. #ogu)e je da
je Pavao" kad je dokazivao da je velika prednost pripadati narodu koji je primio +o&ja
proroanstva" uo i takve prigovore. 4o njegov je odgovor na to tvrdnja da ovjeja
nevjernost nikad ne mijenja +o&ju vjernost niti ne onemogu)uje njegovu namisao.
Hovjeja nevjernost naprosto jo( vi(e istie njegovu istinu" usprkos i nasuprot njihovoj
nepravednosti" njegova se pravednost uvijek ostvari i doka&e.
Gatim Pavao prelazi na drugi mogu)i prigovor. 4etko bi mogao re)i" 8$ko moja
nevjernost jae istie +o&ju vjernost" ako moja nepravednost utvruje njegovu
pravednost" za (to me onda kriviP Tu on mojim grije(enjem samo dobiva. Ga(to onda
tra&i kaznu za toP Taj se prigovor Pavlu ini tako nerazumnim da se ispriava (to ga
uop)e navodi. $ odgovor na nj je oit" +og je moralni %pravitelj svemira" 1uda itavoj
zemlji. *ako bi on tu 2unkiju" koja je neodvojiva od njegovog bo&anskog statusa"
mogao obavljati kad ne bi zahtijevao kaznu za grijehP
#eutim" taj je zami(ljeni prigovara uporan pa svoju misao ponavlja drugim rijeima"
8$ko moja neistinitost ini da u suprotnosti s njom +o&ja istina jo( jae sjaji" to samo
doprinosi njegovoj slavi. Ga(to je onda on uporan u tome da me kazni kao gre(nikaP .ilj
C +o&ja slava C dobar je. Ga(to bi se onda sredstvo C moj grijeh C smatralo zlimP Pa zar
ilj ne opravdava sredstvaP8
8% stvari8" ka&e Pavao" 8neki ljudi tvrde da se moje evanelje upravo na to svodi. 4o
njihova optu&ba nije samo klevetnika" nego ona i samu sebe obara jer ve) sama po
sebi predstavlja protuslovlje.8 Evanelje opravdanja vjerom" bez 8djela pravednosti8" u'
vijek je izazivalo takvu kritiku. 4o takvu kritiku lako obara injenia da to isto evanelje
nedvosmisleno zahtijeva da 8rodovi pravednosti8 moraju slijediti opravdanje.
4. 4ego neka %og 'ude istinit, a svaki #ovjek la&ac. Ta reenia mo&da je odjek
psalmistova malodu(na uzvika" 81vaki je ovjek la&a8 ,Ps.995"99-. 84eka svakom
ovjeku bude dokazano da je la&a"8 ka&e Pavao" 8prije no (to se dovede u pitanje
+o&ja istinitost.8
3a pravedan bude( po obe)anjima svojim i pobijedi( kada te sudili budu. 83a bude(
progla(en pravednom kad govori(" i da dobije( parniu kad ide( na sud8 ,krinesthai
valja ovdje uzeti kao medij" a ne kao pasiv-. .itat je iz Psalma 59"4" gdje #T znai jed'
nostavno 8... kad sudi(8 ,tako $>" R>K usp. R1>" 8da bude( opravdan u svojim rijeima i
besprijekoran u svom suenju8-.
E. 8inimo zlo da do$e do'ro+ Bako je shvatiti kako se Pavlovo evanelje moglo
pogre(no tumaiti kao da nauava tako ne(to. ?ni koji su dr&ali C bili oni Aidovi ili
kr()ani C da je religija u su(tini pitanje zakona ,bez obzira kako se liberalno taj 8zakon8
shva)ao-" morali su zakljuiti da nauavanje o opravdanju 8bez djela zakona8 potkopava
mjesto zakona u ovjejem pristupanju +ogu" a time da potkopava i religiju i moral.
*ud ih pravedni #eka ,$>" 8ija osuda je pravedna8K prim. prev.6. To mo&e znaiti ili
8?suditi takve ljude kao (to su ovi zaijelo nije nepravda8 ,4E+-" ili 8Takvo dokazivanje
sasvim se opravdano osuuje8 ,7.+.Phillips-. ?dnosna zamjenia prevedena s 8ija8
mo&e se odnositi bilo na ljude koji tako (to govore" bilo na ono (to govore. Ga pravi
odgovor na tu optu&bu vidi 5": i dalje.
%. >7:"'# ?#'89?"45:'# @:'&A94# 6&7'7+ (/,B-12!
83obro8" nastavlja onaj koji je prekinuo Pavla svojim pitanjima" 8kazao si da jest
prednost pripadati &idovskom narodu. Gar iz toga ne slijedi da smo mi vredniji od
ne&idova" koji nemaju privilegije koje mi imamoP8 84i govora8" odgovara Pavao" 8mo&da
smo primili ve)e prednosti" no zapravo nismo u nimalo boljem polo&aju od njih. /stina"
oni su sagrije(ili. $li" s druge strane" i mi smo sagrije(ili. 1vi ljudi" podjednako Aidovi i
ne&idovi" morat )e priznati svoju kriviu na +o&jem sudi(tu. Ta ijela situaija dobro je
sumirana u rijeima Pisma.8
4a tom mjestu Pavao navodi niz od (est starozavjetnih itata u kojima se u glavnim
rtama prikazuje sveop)a gre(nost ljudi. Taj niz stihova navodi se zato da bi se uvrstilo
ono (to je ve) dosad utvrdeno razliitim dokazima. *ad bi se ti itati ispitivali jedan po
jedan" bilo bi nu&no sagledati ih u njihovim povijesnim kontekstima. 4aime" barem neki
od njih imali su u svojim kontekstima poseban" a ne op)enit smisao. 4o op)enita slika
koju oni ovdje tvore zaokru&uje sve ono (to je Pavao dosad gradio. $ ako on i oekuje
neki prigovor na svoju upotrebu tih itata" ne)e mu biti prigovoreno da ih je odvojio od
njihovih povijesnih konteksta" ve) da se oni odnose samo na pokvarene pogane a ne na
/zrael. 84e8" odgovara on" 8ti itati uzeti su iz &idovskog Pisma" stoga se u njima" u
prvom redu" misli na Aidove.8 Prirodno je da se ono (to je zapisano u Gakanu ,pod ime
se ovdje podrazumijeva hebrejska biblija u jelini- odnosi na narod Gakona. Gakon do'
nosi na vidjelo ovjeju gre(nost" no ne ini ni(ta da je izlijei. Prema tome" i Aidovi
moraju" kao i ne&idovi" priznati da su moralno posvema propali i podbaili. $ko za njih"
jedne ili druge" uop)e ima neke nade" onda se ona mora na)i u +o&joj milosti" a nikako
ne u nekom pravu na koje bi se ljudi ili narodi mogli poku(ati pozvati pred +ogom. Gbog
univerzalnosti grijeha zatvoren je onaj put k +ogu po kojem bi nas on primio na temelju
na(ih djela. Gnak na njemu je jasan" 84ema prolaza" slijepa ulia.8
D. 4e 'a) ,ou pantos-. Postoji prima 2aie suprotnost izmeu Pavlovog odgovora
na pitanje 8da li smo mi ,Aidovi- bolji od njih ,inoplemenika-P8 i njegov odgovor u :. stihu
na pitanje 8kakva je" dakle" prednost AidovaP8 C 8>elika" u svakom pogledu.8 4o rijei
8velika u svakom pogledti8 odnose se na prednosti koje su Aidovi" kao izabrani narod"
u&ivali. 84ipo(to8 odnosi se na njihov polo&aj pred +ogom. 4o bez obzira na prednosti" i
Aidovima i inoplemeniima podjednako je potrebna +o&ja milost.
9;'9:. 4ema pravedna ni jednoga... nitko da ini dobro C nijednoga nema. .itirano iz
Ps.94"9 " :b'@ ,ponovljeno u Ps. 5@"9" :b'@-.
9@. ,ro' otvoren grlo je njihovo, jezikom la&no laskaju. .itirano iz Ps.5"D.
Pod usnama im je otrov ljutiin. .itirano iz Ps.94;"@. 94. %sta im puna kletve i grkosti.
.itirano iz Ps.9;"7.
95'97. 4oge im hitre da krv proliju+++ put mira nisu priznali. .itirano iz /z.5D"7 i dalje.
9E. *traha %o&jega nemaju pred o#ima. .itirano iz Ps.
@5"9.
9D. 0to god 7akon veli. Te rijei odnose se na itate koji im prethode. 4o kako ni
jedan od njih nije uzet iz Gakona u u&em smislu ,Petoknji&ja- C svi su uzeti iz Psaltira"
uz jednu iznimku koja dolazi iz /zaije C mora da izraz 8Gakon8 oznauje hebrejsko Pismo
u jelini. >idi str.4@.
:;. 7ato se po djelima 7okona nitko ne(e opravdati pred njim. To je slobodan i
pojednostavljen itat iz Ps.94@":" koji inae glasi" 84e idi na sud sa slugom svojim
,uspPs.59"4" koji se navodi gore u 4. stihu-" jer nitko &iv nije pravedan pred tobom.8
%sp. !al. 9:"95 ,8vr(enje Gokona ne)e nikoga opravdati8-" @"99 ,8Gakonom se nitko ne
opravdava pred +ogom8-. Pavao dodaje i razlog za(to u +o&jim oima nitko ne mo&e
biti opravdan 8djelima zakona8" to je zato (to %istinu" po Gakonu C samo spoznaja
grijeha. ?va misao ponavlja se i op(irnije izla&e u 5":;" 7"7 i dalje. >idi str.44"9;7"9:@ i
dalje.
III. PUT PRAVEDNOSTI, ZADOVOLJENJE SVEOPE POTRE0E (/,11-,11!
". 0#3 59 =#,&74@# $" :# (/,11-/1!
4o sada se otvorio sasvim novi put k +ogu" potpuno razliit od puta poslu(nosti
zakonskim propisima. To" meutim" nije nikakva novotarija" ne(to (to smo mi izmislili. %
starozavjetnim tekstovima C tj" u Gokonu i u Proroima C ima mnogo svjedoanstava
kojima je to unaprijed najavljeno. Taj novi put put je vjere u /susa *rista i otvoren je
svima koji uzvjeruju njega" bio to Aidov ili ne" >e) smo vidjeli da izmeu te dvije skupine
ljudi na zemlji nema razlike" jer su i Aidovi i inoplemenii sagrije(ili i tako onemogu)ili
sebi pristup +o&joj slavi" onome (to je zapravo pravi razlog zbog kojeg ih je +og stvorio.
4o tim novim putem i Aidovi i inoplemenii mogu dospjeti u ispravan odnos prema
+ogu" ste)i sigurnost da ih je on prihvatio te od njega besplatno dobiti opro(tenje. ?n ga
daje besplatno" iskljuivo na temelju svoje milosti. 1ve to omogu)ilo je djelo iskupljenja
koje je izvr(io *rist. +og je *rista stavio pred na(e oi kao onog ija je &rtvena smrt
pru&ila zadovolj(tinu za na(u kriviu i uklonila neposredno predstoje)u kaznu" koju je na
nas navukla na(a pobuna protiv +oga. ?no (to je *rist na taj nain za nas stekao" mi
vjerom mo&emo uiniti stvarno i djelotvorno svojom.
To je" dakle" nain na koji je +og pokazao svoju pravednost C dokazao je i opravdao
svoj vlastiti karakter" a istovremeno gre(nim ljudima poklonio status pravednika. To je
razlog da je +og" u svom tako strpljivom postupanju s ljudima" bio u stanju da prijede
preko grijeha koje su oni poinili prije *ristovog dolaska" umjesto da zahtijeva punu
kaznu za njih. Pokazivao je milost prema njima" unaprijed raunaju)i na to oitovanje
svoje pravednosti u dana(nje vrijeme. $ to nam oitovanje pokazuje kako sam +og
ostaje savr(eno pravedan dok opra(ta onima koji vjeruju u /susa i progla(ava ih
opravdanima na svom sudi(tu.
$ko je to tako" tko onda ima pravo da se hvaliP 1vaki temelj da se netko hvali svojom
osobnom pravedno()u uklonjen je" i to ne zakonom djela" nego po prinipu vjere.
+udu)i da se i Aidov i inoplemenik podjednako opravdavaju na temelju +o&je milosti" a
bez ikakve vlastite zasluge" nitko ne mo&e re)i" 8Postigao sam to svojim vlastitim
naporima8" Gakljuak koji proizlazi iz Pavlova dokazivanja tvrdnja je da ovjek vjerom
posti&e pravedan status pred +ogom" bez ikakve veze s djelima koja propisuje Gakon.
*ad bi se prihva)anje od +oga moglo posti)i jedino dr&anjem &idovskog Gakona" onda
bi +og bio u naroitom smislu +og Aidova. 4o on je jednako tako ne&idovski +og kao i
+og Aidova" jer se u Evanelju jedan i isti put pravednosti otvara i jednuna i drugima.
+og )e Aidove prihvatiti zbog njihove vjere" a i inoplemenike )e prihvatiti zbog tog istog
razloga.
Ga Pavla je podjela na Aidove i inoplemenike bila osnovna podjela ljudskog roda. ?n
sam bio je Aidov po roenju i odgoju. 4auili su ga da na inoplemenike gleda kao na
gre(nike koji &ive u mraku neznanja i koji ne poznaju +o&ji zakon" jedino putem kojeg se
moglo posti)i da se bude prihva)en u njegovim oima. / doista" ponor izmeu Aidova i
inoplemenika bio je u svijetu staroga vijeka jedan od najte&e premostivih. /ma i drugih
ponora" ponora koji u na(im dana(njim oima mogu izgledati jo( ve)ima C razlike u rasi"
naionalnosti" klasi ili boji ko&e" koje nam svojom tvrdokorno()u zadaju mnogo ve)e
probleme no podjela na Aidove i pogane. 4o u svjetlu na(ih suvremenih ponora Pavlove
rijei jednako su valjane kao (to su bile i u odnosu na ponore njegovog doba" nema
razlike izmeu istoka i zapada" rnog i bijelog" jer svima je podjednako potrebna
nezaslu&ena +o&ja milost i svi je mogu primiti pod istim uvjetima.
*ad je rimski pjesnik Ioraije avao osnovne smjernie tada(njim pisima tragedija"
podvrgao je kritii one koji su previ(e olako pribjegavali onome (to se nazivalo duel eM
mahina" 6bog iz ma(ine" iznenadno posjedovanje +ogaK prim. ur.6 da bi tako rije(ili
zamr(enije probleme koji bi se pojavili tokom odvijanja njihovih djela. 84e dovodi boga
na pozorniu8" ka&e on" 8osim ako se ne radi o problemu koji zaslu&uje da ga bog rije(i8
,nec dues intersit, nisi dignus vindice nodus inciderit-
Buther je preuzeo te rijei i primijenio ih na opro(tenje grijeha" ovdje se" kazao je" radi
o problemu za koji je neophodan +og da ga rije(i ,nodus 3eo vindie dignus-. i D $ to je
istina" jer gre(an ovjek nije ga u stanju rije(iti" usprkos tome (to mu je rje(enje tog
problema oajniki potrebno. 7er to je njegov problem" on je taj komu je potrebno
opro(tenje. $ Pavao nam ka&e da je taj problem na divan nain rije(ila +o&ja milost"
koja je istakla *rista kao jedino rje(enje" kao onog preko kojeg dolazi opro(tenje" kao
onog koji nam jami da smo prihva)eni. ?d gre(nog ovjeka tra&i se jedino da vjerom
prigrli ono (to je priskrbila +o&ja milost.
#oglo bi se postaviti pitanje" meutim" ne poni(tava li se +o&ji zakon tim prinipom
vjere. 3aleko od toga" veli Pavle. 4aprotiv" tim prinipom vjere Gakon je podr&an" grijeh
je osuen" pravednost je ostvarena i C povrh svega C starozavjetno Pismo je ispunjeno.
% nastavku Pavao to op(irnije prikazuje.
:9. Pravednost %o&ja. +o&ji put pravednosti ili opravdanja ,tj. put spasenja-.
::. Po vjeri !susa Krista. Tako R>" R1>K a ne 8vjerom /sukrsta8 ,*P- jer se radi o
objektnom genitivu.
1vima koji vjeruju. Ranije prihva)eni tekst" pa tako i $>" dodaje rijei 8i na sve8 iza
8za sve8" no danas najbolje zasvjedoeni tekst to izostavlja ,usp. R>" R1>" 4E+-.
4ema razlike. *ao (to tu nema razlike izmeu Aidova i inoplemenika ,kao ni izmeu
bilo kojih drugih kategorija ljudi- u odnosu na grijeh" tako u Rim.9;"9: meu njima
8nema razlike8 u odnosu na +o&ju milost.
:@. *vi su, zaista, sagrije)ili. Te dvije rijei ,pantes hemarton- identine su s onima
koje se pojavljuju na kraju stiha u Rim. 5"9:" no dok ondje kontekst upu)uje na
zakljuak da se misli na sudjelovanje svih ljudi u 8neposlu(nosti prvog ovjeka8" tu je
Pavlu pred oima prije injenia da su svi ljudi" kao pojedini" sagrije(ili.
! potre'ni su slave %o&je. Prema tradiionalnom tumaenju /zaije 4@"7" 8koje sam na
svoju slavu stvorio8 ,(to je" u kontekstu" reeno za 8sve koji se mojim imenom zovu8-" taj
stih odnosi se na ovjeanstvo op)enito. Gbog grijeha ovjek biva li(en mogu)nosti da
postigne ideal koji je +og imao pred oima kad ga je stvarao. %sp. Rim.5":.
:4. "pravdani su 'esplatno" njegovom milo)(u. Prije no (to je postao kr()anin"
Pavao se nadao da )e" zahvaljuju)i upornosti u dr&anju +o&jeg zakona" mo&da
uspjeti da na kraju krajeva bude od +oga progla(en pravednim kad bude stajao pred
njegovim sudbenim prijestoljem. 4o kod puta pravednosti koji nema veze sa Gakonom"
postupak je obrnut" +og ovjeka progla(ava pravednim na poetku" a ne na kraju. $ko
ga doista progla(ava pravednim na poetku" to nikako ne mo&e biti na temelju djela koja
jo( nije ni imao kad uiniti. 4aprotiv" takvo opravdanje 8in je +o&je nezaslu&ene milosti"
kojom opra(ta na(e grijehe i prima nas kao pravedne u svojim oima ,9estminster
*horter /atechism-.
$ kad se radi o tome da nas +og prihva)a" koliko nas saznanje da smo 8opravdani
darom njegove milosti8 zadovoljava vi(e od puke nade da )emo biti opravdani 8djelima
zakona8= % drugom sluaju nikad ne mogu biti doista siguran da sam 8polo&io8" da je
moje pona(anje bilo dovoljno dobro i pohvalno da mi priskrbi bo&ansko priznanje. Hak i
ako uradim ono najbolje (to mogu ,a problem je u tome da to ba( uvijek i ne inim-"
kako mogu biti siguran da se to moje najbolje makar samo i pribli&ilo onome (to +og od
mene oekujeP #ogu se nadati" ali nikad ne mogu biti siguran. 4o ako me +og" po
svojoj istoj milosti" unaprijed uvjeri da me je prihvatio" te ako ja to uvjerenje s rado()u
prigrlim" onda mogu po)i i vr(iti njegove volju" a da ne moram neprestano brinuti vr(im li
je na zadovoljavaju)i nain ili ne. %stvari" ja )u do samog kraja biti OQeskorisni sluga8" no
znam kome sam povjerovao" 84jegovo sam dijete" vi(e se ne mogu bojati.8
% /zaiji 4;'55. /zraelovo izbavljenje iz izgnanstva u +abiloniji njegovo je 8opravdanje8
C a i +o&je. 87edino u !ospodu pravednost je i snaga8 ,/z.45":4K R> 6doslovan prijevod
iz R>K prim. prev6-" a njegova pravednost i snaga oituju se u izbavljenju njegova
naroda" 8% !ospodu )e svo sjeme /zraelovo biti opravdano i proslavit )e se8 ,/z.45":5-K
8To je na(ljedstvo sluga !ospodovih i pravda njihova od mene" veli !ospod8 ,/z.54"97
,*P--. Ga(to je njihovo izbavljenje ujedno i njihovo opravdanjeP 4isu li zaslu&ili tu kaznu
izgnanstvaP 3a" 7eruzalem 8iz 7ahvine ruke primi dvostruko za sve grijehe svoje8
,/z.4;":-. 4o +o&ja nezaslu&ena milost obnovila ih je" a njihova obnova bila je kako
pobjedonosno oitovanje i proslavljanje 4jegovog imena meu narodima ,/z.4:"9@"
4E"D'99-" tako i spasenje 4jegovom narodu.
Po otkupljenju u Kristu,lsusu. /skupljenje ili otkupljenje ,apolutrosis:Q- je in kojim se
rob iskupljuje iz ropstva da bi mu se potom dala sloboda. / u ovom sluaju milostivi +o&ji
postupi prema /zraelu slu&e kao starozavjetna pozadina Pavlovim rijeima" bilo da na
umu imamo /zraelovo iskupljenje iz egipatskog ropstva ,/z9.95"9@K Ps.77"95. 7E"@5-" bilo
njegovo kasnije izbavljenje iz babilonskog izgnanstva ,/z.49"94"4@"9-. +o&ja milost" koja
8opravdava8 one koji vjeruju" djelotvorno se oitovala u *ristovom djelu iskupljenja.
83ok sam koraao gore'dole po ku)i kao ovjek koji se nalazi u najjadnijem
mogu)em stanju" taj stih rijei +o&je ispunio mi je sre" O>i ste opravdnni darom njegove
milosti" otkupljenjem u *ristu /susuO ,Rim.@":4-. ?h" kakav je to utisak ostavilo na mene=
1ada sam bio kao ovjek koji se upravo probudio iz nekog munog sna te dok sam
slu(ao tu nebesku reeniu" kao da sam uo nekog da mi je ovako tumai" !re(nie" ti
misli( da zbog tvojih grijeha i slabosti ja nisam u stanju spasiti tvoju du(u" no pogledaj"
moj 1in je kraj mene" i ja gledam na njega" a ne na tebe" pa )u s tobom postQpiti u
skladu s onim kako je on meni ugodio8. ,7ohn +unLan" ,race :'ounding" ,:57':5E-.
:5. 4jega je %og izlo&io da krvlju svojom 'ude Pomirili)te po vjeri+ >alja uoiti toniju
interpunkiju koju daje R>" 8njega je +og izlo&io da bude pomirili(te" po vjeri" svojom
krvi8K naime" izrazi 8po vjeri8 i 8svojom krvi8 nezavisno su egzegetski u odnosu na rije
8pomirili(te8 6tj. oba ta izraza pobli&e" no nezavisno jedan od drugog" opisuju rije
8pomirili(te8K prim.prev.6. *ljuna rije je 8pomirili(te8" hilasterion. To se mo&e smatrati
bilo akuzativom jednine mu(kog roda pridjeva hilasterios ,8pomimirdben8-" koji se sla&e
s 8njega8 ,hon-" bilo C a to je vjerojatnije C imeniom srednjeg roda hilasterion" koja se u
BFF upotrebljava da se njome oznai 8mjesto pomirenja8" 8mjesto gdje grijesi bivaju
izbrisani8. Ta se rije u BFF naje()e upotrebljava kao ekvivalent hebrejskom
kapporeth" zlatna ploa ili 8prijestolje milosti8 koja je u sveti(tu nad sveti(tima pokrivala
zavjetni koveg ,tako vi(e od dvadeset puta u Petoknji&ju-. % Ezekijelu 4@"94 i dalje
njome se ,pet puta- prevodi heb. azarah" 8pojas8 oko oltara za &rtvovanje paljenie u
Ezekijelovom hramu.
/menia hilasterion srodna je glagolu hilaskomai" koji u poganskom grkom jeziku
znai 8umiriti8 ili 8uiniti milostivim8" ali u BFF dobiva znaenje hebrejske rijei kipper
,8dati uiniti zadovoljenje8- i njoj srodnih rijei" meu kojima je i kapporeth" 8prijestolje
milo(ti8" 8mjesto na kojem se daje zadovoljenje za grijehe" na kojem se oni bri(u8. +ilo je
prigovora na upotrebu engleskih rijei 8propitiation8 i 8propitiate8 u prevodenju onih
grkih rijei na engleski u 4ovom zavjetu" i to zbog toga (to ti izrazi navodno miri(u na
neko umirivanje i udobrovoljavanje putem kompromisa i ustupaka.:9 4o ako su
hilaskomai" hilasterion i njima srodni izrazi iz biblijskog konteksta u kojem se javljaju
poprimili nova znaenja" mo&e se zakljuiti da su" zahvaljuju)i dugotrajnoj upotrebi" i
engleske rijei 8propitiate8 i 8propitiation8 na isti nain stekle svoje biblijsko znaenje. %
svakom sluaju" svaki je nesporazum iskljuen time (to Pavao uporno nagla(ava da je
+og" a ne gre(ni ovjek" priskrbio taj hilasterion. / 1tari zavjet isto tako iniijativu u tome
pripisuje +o&joj milosti" 87er &ivot tijela je u krvi" i dao sam vam je na oltar da uini
zadovoljenje ,heb. kipper BFF eilaskomai- za va(e du(eK jer krv je ta koja ini
zadovoljenje zbog &ivota8 ,Bev.97"99" R> 6prijevod s engleskogK prim. prev.6. %zgred
reeno" tome slian starozavjetni tekst obja(njava i Pavlovu upotrebu izraza 8svojom
krvi8 u ovom stihu" te opravdava i interpretaiju tog izraza u 4E+ kaa 8njegovom
&rtvenom smrti8.
Prema tome" *ristova je smrt ono pomo)u ega +og odstranjuje grijehe svog naroda
C i to ne samo simbolino" kao (to se to inilo u ritualu opisanom u Bev.95" u kojem je
odreenu ulogu imalo i prijestolje milosti" nego i stvarno. 1tvarno u dvojakom smislu"
grijeh se ne odstranjuje samo s vjernikove savjesti" na kojoj le&i kao nepodno(ljiv teret"
nego i iz prisutnosti +o&je. 1 tim mo&emo usporediti nain na koji pisa Poslanie
Iebrejima dovodi u vezu *ristovu &rtvu i ostvarenje 7eremijinog proroanstva u 4ovom
zavjetu" 8grijeha se njihovih vi(e ne)u nikako sje)ati8 ,Ieb. E"9:" gdje se navodi
7r.@9"@4-.
*ad jednom priznamo iniijativu bo&anske milosti u djelotvornosti *ristova &rtvovanja
samoga sebe" onda vi(e nema razloga da iz znaenja rijei hilasterion iskljuimo" kad to
kontekst opravdava" smisao otklanjanja +o&jeg gnjeva. $ u Rim.@":5 kontekst
nesumnjivo opravdava da se u znaenje izraza hilasterion ukljui upravo taj smisao.
Pavao je ve) ustvrdio u 9"9E da 8s neba se zaista oituje gnjev +o&ji 84E+" +o&anska
kazna8- na svaku bezbo&nost i nepravednost ljudi8. Pa kako" dakle" da se taj 8gnjev8
ukloniP 5ilasterion koji je +og priskrbio u *ristu ne samo da uklanja ljudsku bezbo&nost
i nepravednost" ve) istovremeno otklanja i gnjev ili kaznu koja je u moralnom svemiru
neizbje&na posljedia takvih stavova i postupaka.
1ve u svemu" ini se da je najbolje na ovom mjestu hilasterion uzeti kao imeniu"
koja aludira na prijestolje milosti kao na mjesto na kojem se u starozavjetno vrijeme"
prije babilonskog izgnanstva" vr(ilo pomirenje. Pavao 8nam saop)ava da se u *ristu po'
kazalo u realnosti ono (to je Aidovima bilo dano samo u slii8 ,.alvin-.
1uprotnost izmeu starog i novog hilasteriona istaknuta je rijeima 8njega je +og
izlo&io8. 1tari hilasterion bio je skriven iza zastora koji je odvajao sveti(te nad sveti(tima
od vanjskog sveti(ta" a smio ga je vidjeti jedino vrhovni sve)enik" i to jednom godi(nje"
na 3an pomirenja. % *ristu" meutim" 8prijestolje milosti vi(e se ne uva u svetoj
izolaiji sveti(ta nad sveti(tima" nego je izneseno van i postavljeno posred strke i
grubosti svijeta" izlo&eno oima neprijateljskog" prezirnog ili samo ravnodu(nog
mno(tva8 ,T.J.#anson-. /zraz po vjeri ukazuje na to kako ovjek mo&e te spasonosne
osobine evaneoskog prijestolla milosti prisvojiti za sebe. /zraz krvlju svojom" koji se
pojavljuje odmah uz onaj prvi" ne ovisi o vjeri" kako to proizlazi iz $>. Taj drugi izraz
odnosi se na *ristovu &rtvenu smrt kao na ono putem ega se posti&e jedino
djelotvorno pomirenje za grijeh ,usp. Rim.5"E i dalje" 8*rist" dok smo jo( bili gre(nii"
umro ,je- za nas. *oliko )e nas sigurnije spasiti od srd&be sada kad smo ve) opravdani
njegovom krvi8-.
3a bi iskazao svu puninu +o&jeg milostivog ina u *ristu" Pavao je upotrijebio rijenik
sudnie ,8opravdan8-" tr&nie robovima ,8iskupljenje8- i hrama ,8prijestolje milosti8-.
?pro(tenje" osloboenje i pomirenje C sve je to bo&ji dar" koji je" na njegovu iniijativu"
uinjen dostupnim ovjeku" a prisvojiti se mo&e putem vjere. $ vjera u tom smislu nije
neka vrsta djela koje bi nekog ovjeka inilo naroito zaslu&nim u +o&jim oimaK ona je
naprosto jednostavan i otvoren stav prema +ogu" koji se poziva na njegovu rije i sa
zahvalno()u prihva)a njegovu milost.
83a objavi svoju pravednost za opro(tenje ,paresis" 8prela&enje preko8- pro(lih
grijeha" po strpljivosti +o&joj8 6$>K prijevod s engleskogK prim.prev.6. 3rugim rijeima"
8da poka&e da +og nije bio nepravedan kad je pre(ao preko grijeha poinjenih u pro('
losti" u razdoblju njegovog strpljenja.8 /skupljenje koje je *rist postigao djelotvorno je u
retrospektivnom" kao i u prospektivnom smislu" tj. kako u odnosu na pro(lost" tako i u
odnosu na budu)nost. ?n je 8prijestolje mQlosti8 za itavo ovjeanstvo C 8&rtva
pomirnia za na(e grijehe8" kao (to to izra&ava jedan kasniji novozavjetni pisa
,upotrebljavaju)i pritom izraz koji ima isti korijen kao hilasterion-" 8ne samo za na(e
nego za grijehe svega svijeta8 ,9 /v.:":-. 1 tim opisom doba prije *rista kao razdoblja
+o&jeg strpljenja mo&e se usporediti Pavlova izjava $tenjanima" 8$ sada C zatvoriv(i oi
nad vremenima neznanja C +og...8 ,3j.97"@;-. #oralni problem ukljuen u to pitanje
mo&da dana(njem ovjeku ba( i nije sam po sebi oit kao (to je bio oit Pavlu" no suda
koji prijede preko neijeg prijestupa jednako je tako nepravedan kao onaj koji osudi
nevinog" pa zato 8ne)e li 1uda itave zemlje uraditi ono (to je pravoP8
:5. 5tio je o#itovati svoju pravednost +++ da 'ude pravedan i da opravdava onoga koji
je od vjere u !susa. % tome (to je *rist sebe podnio kao &rtvu dokazala se +o&ja
pravednost" a gre(nik koji vjeruje biva opravdan. *rist" naime" zauzima jedinstven
polo&aj +o&jeg predstavnika meu ljudima i predstavnika ljudi pred +ogom. *ao
zastupnik ljudi on na sebe prima sud izazvan ovjejim grijehom" a kao +o&ji zastupnik
on +o&ju milost" milost koja opra(ta" prenosi ovjeku. /zrazi 8pravedan8 i 8opravdan8
podsje)aju na /z.45":9 ,8+oga pravednog i 1pasitelja8- i Gah. D"D ,8pravedan je i
spasava8 ,*P-
:E. %ez djela 7akona. Pavao time ne &eli kazati da Gakon ne treba vr(iti" ve) da
ovjek" pa ak i onda kada ga prilino savjesno vr(i" ne mo&e u +o&jim oima na taj
nain na)i opravdanje. Time on re&e granu pod onima koji govore" 8%vijek inim ono
najbolje (to mogu... Poku(avam &ivjeti po(teno i asno... 4e varam nikoga" pa (to jo(
mo&e +og oekivati od meneP8
Gnaenje izraza 8bez vr(enja Gakona8 Buther jo( jasnije istie time (to rijei 8vjerom8
dodaje O jedino8" 8ovjek postaje pravednim bez vr(enja Gakona" jedino vjerom8.:4 4eki
su ga zbog tog 8dodatka8 o(tro kritizirali. 4o on je tim kritiarima priavao vrlo malo
va&nosti" rekav(i za njih da su 8nainili veliku galamu zbog toga (to se rije sola" jedino"
ne nalazi u Pavlovu tekstu" pa se taj dodatak... +o&joj rijei nikako ne mo&e tolerirati.8
4o u smislu koji joj je Buther namijenio" ta rije 8jedino8 vrlo tono izra&ava ono (to je
apostol &elio re)i" jedino vjerom" a ne putem zakonskih djela ili bilo kojeg drugog naina
opravdnja koji bismo mogli izmisliti" ljudi primaju onaj pravedan status koji im +og po
svojoj milosti udijeljuje.zs *ad se to shvati"postaje jasno da ovjek" kad se radi o putu
spasenja" nema na emu sebi da estita. 7er to je sola gratia" sola 2ide" soli 3eo gloria ,O
jedino milo()u" jedino vjerom" jedino +ogu neka je slava8-.
4o ipak" premda su ljudi u tom smislu opravdani jedino vjerom" 8vjera koja opravdava
nije sama8. To je" kako Pavao ka&e u !al. 95"5" 8vjera" koja kroz ljubav radi8 ,*P- C a
kako to ona tono radi prikazuje se u praktinim pojedinostima u poglavljima 9:'95 ove
poslanie. 4o to pripada kasnijem dijelu Pavlova razmatranja. Ga sada je bitno naglasiti
da ovjek +o&ju milost koja opravdava prima vjerom" a ne na temelju onog (to
eventualno ini.
@9. 7akon utvr$ujemo. 3a se Pavao tu slu&io hebrejskim jezikom" upotrijebio je
glagol giLLem. Taj glagol upotrebljava se u estim rabinskim tvrdnjama da je $braham
8ispunio zakon8. #o&da je Pavao imao pred oima neku takvu tvrdnju" pa u nastavku
dokazuje da je $braham doista ispunio ili 8utvrdio8 Gakon" ali da ga je" prema rijeima
Pisma" utvrdio na taj nain (to je vjerom prihvatio +o&ji dar pravednosti.
,. J9%"4 5:"&#$"'89:47 =&7+89& (C,1-1!
Pavao je ve) ustvrdio da o toj 8+o&joj pravednosti koja se oitovala nezavisno od
zakona8 svjedoe Gakon i Proroi" tj. 1tari zavjet. $ to sad treba i dokazati pa se Pvao
daje na to da to i doka&e" prvenstveno na primjeru $brahama te kratkim osvrtom na
3avidovo iskustvo.
?d svih pravednih ljudi koji se spominju u 1tarom zavjetu" ni jedan ne mo&e nadvisiti
$brahama C 8$brahama prijatelja mojega8" kako ga +og naziva u /z.49"E ,*P-.
1vjedoanstvo samoga +oga o $brahamu zapisano je u Post.:5"5" 8$braham ,je-
slu(ao moj glas i pokoravao se mojim zapovijedima" mojim zakonima i odredbama.8
<to" dakle" da se ka&e o $brahamuP $ko ovjeka njegova djela opravdavaju u +o&jim
oima" onda bi $brahamovi izgledi bili bolji od izgleda ve)ine ljudi" pa bi on ak imao
pravo da dobije priznanje za to. $li to nije +o&ji put. +o&ji put jasno je naznaen u
Post.95"5" kad je $braham primio +o&je obe)anje" usprkos tome (to je s prirodnog sta'
jali(ta bilo vi(e no nevjerojatno da )e se ono ispuniti" on 8povjerova 7ahvi" i to mu se
urauna u pravednost8. Pavao je tu izjavu ve) bio upotrijebio kao temelj dokazivanja ad
hominem koje je sadr&ano u njegovom pismu rkvama u !aliiji" kad su one postale
sklone tome da napuste prinip vjere i zamijene ga prinipom djela zakona. $ tu Pvao
te rijei upotrebljava kao temeljni tekst na kojem )e dalje graditi sistematiniji prikaz
prinipa vjere.
#a kako dobra bila $brahamova djela" oito je da ga +og nije zbog njih primio.
Pavlovo dokazivanje nije samo tekstualno i verbalno" ne ovisi samo o izdvajanju stiha u
Post.95"5 na raun drugih tekstova iz tih poglavlja Postanka" koji bi mo&da mogli dovesti
i do drugaijih zakljuaka. 4aime" $brahamova dobra djela" njegova poslu(nost
bo&anskim zapovijedima" bili su plod njegove nepokolebljive vjere u +oga. 3a
prethodno nije povjerovao +o&jim obe)anjima" nikad ne bi" od onda pa nadalje" svoj
&ivot usmjeravao u svjetlu onoga (to je znao o +o&joj volji. 4e" kad je +og $brahamu
dao obe)anje ,s ispunjenjem kojeg je" uzgred reeno" itavo Evanelje bilo naju&e
povezano-" on je jednostavno uzeo +oga za rije i postupio u skladu s tim.
Primijetite razliku" nastavlja Pavao. *ad ovjek radi za neku nagradu" ta nagrada
njegovo je pravo. 4o kad se jednostavno pouzda u +oga" njegova vjera uraunava mu
se u pravednost na temelju iste milosti.
?sim toga" $brahamov sluaj u pogledu prinipa opravdanja vjerom nije usamljen.
4ame)e nam se jo( jedan starozavjetni primjer" sluaj 3avida. Pavao navodi poetne
rijei @:. psalma" gdje je psalmist" koji se obradovao i komu je olak(alo kad je dobio
sigurnost u bo&ansko opro(tenje" uzvikuje"
8+lago onima kojima su opro(tena bezakonja i kojima su opro(teni grijesi=
+lago onomu komu !ospod zaista ne)e uraunati grijeha= 8
?ito je da se tu radi o drugoj osobi" osobi o ijem grijehu nije moglo biti nikakve
sumnje" koja je" usprkos tome" primila dar +o&jeg opro(tenja i koja je pred nebeskim
sudom osloboena optu&be. $ ako ispitamo i ostali dio tog psalma" da bismo ustanovili
na temelju ega je bio osloboen" ini se da je on jednostavno priznao svoju kriviu i
vjerom se predao +o&joj milosti.
3a se vratimo sada $brahamu. Tu se javlja jo( jedan presudno pitanje" kakav odnos
postoji" ako uop)e postoji" izmeu injenie da je $braham bio opravdan vjerom i
obreda obrezanjaP Ga Aidova je to pitanje bilo od veliki va&nosti" obrezanje je bilo vanj '
ski i vidljivi znak +o&jeg zavjeta s $brahamom. 4ijedan neobrezani ovjek nije mogao
polagati pravo na to da ima ikakvog udjela u tom zavjetu. 3r&alo se da obrezanje" pak"
daje pravo Aidovima i ne&idovskim prozelitima:5 na sve prednosti koje taj zavjet uklju'
uje. /z toga su izuzeti jedino oni koji svjesno odbauju bo&anske zapovijedi i tako sami
sebe iskljue iz zavjetnog naroda. #oglo bi se" prema tome" pretpostaviti da bi na ovom
mjestu Pavlova dokazivanja neki Aidov odgovorio" 8Tono je da se $brahamu njegova
vjera u +oga uraunala u pravednost" no taj je prinip primjenjiv samo na $brahama i
njegovo obrezano potomstvo.8 4o Pavao ima spreman odgovor na to. *akvo je bilo
$brahamovo stanje u trenutku kad je bio opravdan vjeromP 7e li bio obrezan ili neobre'
zanP 4a to je postojao samo jedan odgovor" bio je neobrezan. 3o zavjeta obrezanja
do(lo je tek kasnije u $brahamovu &ivotu ,Post. 97"9; i dalje-" i to najmanje etrnaest
godina kasnije" prema kronologiji koju nalazimo u *njizi postanka. $ kad je konano
$braham bio obrezan" njegovo je obrezanje bilo samo vanjski peat pravednog statusa
koji mu je +og" na temelju njegove vjere" udijelio davno prije toga. 1asvim je oito da je
ono (to je +og tra&io od $brahama bila vjera" a ne obrezanje. % tome je" dakle" nada za
inoplemenike. 4aime" $brahamov sluaj dokazuje da obrezanje ili neobrezanje ni
najmanje ne utjeu na ovjeji status pred +ogom.
Prema tome" $braham je istinski ota svima koji" poput njega" povjeruju +ogu i uzmu
ga za njegovu rije. ?n je ota neobrezanih vjernika jer je i sam bio neobrezan kad mu
se njegova vjera uraunala u pravednost. /stovremeno" on je ota i obrezanjh vjernika"
ali ne toliko na temelju njihovog obrezanja" koliko na temelju njihove vjere.
$ko obrezanje nije imalo nikakve veze s $brahamovim opravdanjem od strane +oga i
svim blagoslovima koji su to opravdanje pratili" onda je Gakon imao jo( manje veze s
tim. 4aime" kao (to je Pavao istaknuo !ala)anima" zakon je bio dan 4@; godina poslije
+o&jeg obe)anja $brahamu" te nije mogao to obe)anje ni ukinuti ni ograniiti mu
doma(aj ,!al. 9@"97-. 3a je to obe)anje" dugo vremena nakon (to je dano" postalo
uvjetovano poslu(no()u Gakonu koji se u onim izvornim rijeima obe)anja uop)e nije
spominjao" itav temelj na kojem je to obe)anje poivalo bio bi time razru(en. 7er to
obe)anje bilo je obe)anje blagoslova i ispunilo se u Evanelju. 3odu(e" i #ojsijev zakon
izrie blagoslov onima koji ga dr&e" no istovremeno zaziva prokletstvo na one koji ga
kr(e. $ s obzirom na op)i neuspjeh ljudi da dr&e zakon" to prokletstvo ima istaknutiju
ulogu od blagoslova i relevantnije je od njega" Gakon... raa gnjev ,95. stih-. bakako"
sklonost grijehu mo&e biti prisutna i u odstustvu bilo kakvog zakona" no potrebna je
zakonska odredba da tu sklonost kristalizira u konkretni prijestup ili kr(enje zakona. $
za svaki takav prijestup zakon odreuje odgovaraju)u kaznu. To je naime" nu&no
ukljueno u prinip ka&njavanja koji je neodvojiv od pojma zakona. 4ije neophodno da
zakon propi(e nagrae za one koji ga dr&e" ali je svakako nu&no da odredi kazne za
one koji ga kr(e. 4o milostivo obe)anje" kao (to je bilo ono koje je +og" dao $brahamu"
pripada posvema drugaijem podruju od onog kojemu pripada kazna.
$brahamovo opravdanje i popratni blagoslovi temeljili su se na njegovoj vjeri u +oga .
?n ih nije zaradio svojim zaslugama ili naporima ,kao (to bi to bilo da su bili uvjetovani
dr&anjem zakona-" nego mu ih je +og udijelio po svojoj istoj milosti. $ prinip po kojem
je +og u tom pogledu postupao s $brahamom prote&e se i na njegove potomke C no ne
na njegove prirodne potomke" jer oni su postali podlo&ni Gakonu" ve) na njegove
duhovne potomke" one koji slijede primjer $brahamove vjere. 4a to je +og mislio" ka&e
Pavao" kad mu je dao ime $braham" umjesto $bram" kako se zvao prije toga" i kad je
rekao" 8%inio sam te oem mnogim narodima.8 $ ti ukljuuju sve one koji vjeruju u
+oga" bili oni Aidovi ili ne. $braham je ota svih vjernika.
Pogledajte kvalitetu $brahamove vjere. To je bila vjera u +oga koji mrtve vra)a u
&ivot" koji nepostoje)e stvari naziva imenom kao da doista postoje C i time im daje
stvarno postojanje. *ad mu je +og kazao da )e njegovi potomi biti brojni kao zvijezde"
$braham jo( nije imao djee. / ne samo to" nego je ve) bio pre(ao dob u kojoj se
mu(kara jo( mo&e s pravom nadati da )e postati ota" dok je za njegovu &enu 1aru
bilo jo( manje sumnje da je ve) odavno pre(la dob majinstva. $braham nije pred tim
nepogodnim okolnostima zatvorio oi" nego ih je sve pa&ljivo razmotrio i uzeo ih u obzir.
4o kad ih je vagnuo u odnosu na +o&je obe)anje" ustanovio je da sigurnost u +o&ju
sposobnost i spremnost da ispuni svoje obe)anje prete&e nad svim tim. *ako se nije i'
mao osloniti ni na (to drugo do na golu +o&ju rije" oslonio se na nju" usprkos svim
znakovima koji su ga sa svih strana potiskivali u suprotnom smjeru. % stvari" ba(
veliina zapreka koje su le&ale na putu ojaala je njegove vjere. $ tom svojom vjerom
na(ao je naklonost u +oga.
#eutim" dodaje Pavao" tvrdnja da se $brahamu njegova vjera uraunala u
pravednost ne odnosi se samo na njega. 4aime" prinip koji se tu oituje vrijedi za sve
koji vjeruju u +oga" a naroito za one koji u njega vjeruju na nain na koji je on objavljen
u Evanelju C kao +og koji je uskrisio /susa iz mrtvih. /sus je bio predan u smrt zbog
grijeha +o&jeg naroda" no +og ga je uskrisio da priskrbi njihovo opravdanje.
/. 0to (emo dakle re(i da je na)ao :'raham; ?dgovor je na to" kako to Pavao u
nastavku pokazuje" 8opravdanje vjerom" po +o&joj milosti8.
4a( praota po tijelu. 1 obzirom na ogranienje koje proizlazi iz izraza 8po tijelu8
,usp.9"@K D"@"5-" 8na(8 znai 8nas Aidova8. 4o u drugom smislu ,4"99 i dalje" i 95 i dalje-"
$braham je ota svih vjernika" bili oni po roenju Aidovi ili ne.
@. 2jerova :'raham %ogu, i to mu se ura#una u pravednost. %sp. !al. 9@"5 za
ranije Pavlovo itiranje i primjenu stiha u Post.95"5.
5. -ok se onomu koji+++ vjeruje u onoga koji opravdava 'ez'o&nika, njegova vjera
ura#unava u pravednost. $braham nije bio bezbo&nik. 4aprotiv" bio je ovjek
izvanredne pobo&nosti i pravednosti. Prinip po kojemu je $braham bio opravdan C
budu)i da se radi o prinipu koji iskljuuje mogu)nost nakupljanja zasluga putem
pobo&nih i pravednih djela C takav je da je podjednako dostupan i bezbo&niima" koji
nemaju nikavih takvih djela na koja bi se mogli osloniti. Tako je i onaj poreznik u
/susovoj usporedbi oti(ao ku)i 8opravdan8" za razliku od 2arizeja" no ne zato (to bi
njegove zasluge bile ve)e ,jer bile su neusporedivo manje-" ve) zato (to se" shvativ(i
svu uzaludnost oslanjanja na sebe" u potpunosti prepustio +ogu na milost ,Bk.9E"D i
dalje-. ?pis +oga kao onog koji 8opravdava bezbo&nika8 tako je paradoksalan da
naprosto zapanjuje" da ne ka&emo u&asava. % 1tarom zavjetu oslobaanje kriva i
osuda nevinoga podjednako se" uvijek ponovno" osuuju kao djela nepravednih sudaa.
<tovi(e" radi boljeg upu)ivanja sudaa u dijeljenje pravde +og /zraelov daje im sebe za
primjer. 84e)u opravdan bezbo&nika8" ka&e ?n u /z9.:@"7 ,*P-. /ste one grke rijei koje
se u BFF prijevodu upotrebljavaju da se opi(e ono (to +og zabranjuje u Gakonu" Pavao
upotrebljava da opi(e ono (to +og ini u Evanelju. 4ije udo (to je gore smatrao
potrebnim ustvrditi da +o&ji karakter" usprkos tome (to on opravdava gre(nike" ostaje
neokaljan. 3akako" kad su jednom opravdani" bezbo&nii prestaju biti bezbo&nii" ali oni
ne bivaju opravdani na temelju nekog unaprijed predvidenog ispravljanja njihovih &ivota
i puteva. $ko ne uspijevamo osjetiti svu te&inu moralnog problema koji proizlazi iz +o&je
milosti koja opra(ta" mo&da je uzrokom tome injenia da 8 jo( nismo shvatili kako je.
grijeh'ozbiljna stvar8. Rje(enje tog paradoksa dano je u Rim.5"5.
5. -avid. % naslovima koji su mu pridani u #T i BFF @: psalam pripisuje se 3avidu.
/zmeu Ps.@:"9 i dalje" koji se navodi u 7. i E. stihu" i Post.95"5" koji se navodi u @. stihu"
postoji 2ormalna veza" koja se sastoji u tome da se glagol 8uraunati8 pojavljuje u oba ta
stiha. % rabinskoj egzegezi smatralo se da takva veza dopu(ta tumaenje jednog od tih
stihova drugim" u skladu s prinipom koji se nazivao gezerah shaRah ,8ista kategorija8-.
Pavao primjenjuje taj prinip" no kod njega veza nije samo 2ormalne prirode"
neuraunavanje grijeha" emu se psalmist rauje" zapravo je ni manje ni vi(e no
pozitivno ujepljivanje pravednosti ili izrianje oslobaaju)e presude" jer na +o&jem
sudu presuda ne mo&e glasiti 8nije dokazano8.
99. 87nak o'rezanja8 6prijevod >.1. *rad&i)aK prim. prev.6. To znai znak koji se
sastoji u obrezanju. /zraz 8obrezanja8 predstavlja grki 8genitiv de2iniije8. % Post.97"99
+og saop)ava $brahamu da )e obrezanje biti 8znak 1aveza izmeu mene i vas8. %
Pavlovu tumaennu taj se savez ili zavjet identi2iira s onim u Post.95"9E" u kojem je
,najmanje etrnaest godina prije no (to je $braham bio obrezan- +og $brahamu
djelotvorno pokazao kako mu je njegovu vjeru uraunao u pravednost. Prema tome" u
obrezanju se vidi naknadni i vanjski peat onog pravednog statusa koji je $braham ve)
posjedovao kao +o&ji dar. 1amo obrezanje nije ni uzrokovalo ni uve)alo taj pravedni
status.
9@. -a (e 'iti 'a)tinik svijeta. To nije 2ormalni itat nekog zabilje&enog nam obe)anja
danog $brahamu" nego je to vi(e tumaenje onih obe)anja koja spominju 8sva plemena
na zemlji8 ,Post.9:"@- i 8sve narode zemlje8 ,Post.9E"9E" ::"9E-. *ad se navode granie
$brahamovog nasljeda u geogra2skom smislu" vidi se da ono le&i izmeu Egipta i
Eu2rata ,Post 95"9EK usp. 9@"94 i dalje-. 4o u duhovnom i vjenom smislu" u kojem se
obe)anja njemu dana tumae u 4ovom zavjetu" njegovo se nasljede ne mo&e ograniiti
takvim zemaljskim graniama ,usp. Ieb.99"9;" 8jer je oekivao grad s temeljima kojemu
je +og graditelj i tvora8-.
!li njegovu potomstvu. ?be)anje dano $brahamu u Post. 9:"@" 8u tebi )e biti
blagoslovena sva plemena na zemlji8 ,*P- ponovno mu je dano u Post. ::"9E u obliku
8blagoslovi)e se u sjemenu tvojem svi narodi na zemlji8 ,*P-. % tre)em poglavlju
Poslanie !ala)anima Pavao uzima oba oblika tog obe)anja i dokazuje da se rije
8sjeme8 u drugom obliku" s obzirom da je to kolektivna jednina" mo&e odnositi" da se
(tovi(e" doista i odnosi na *rista ,95. stih- i" kako slijedi iz toga" na *ristov narod
takoer ,:D. stih-. ?no bitno (to on ovdje &eli naglasiti misao je da valjanost tog
obe)anja" bez obzira koji od njegovih oblika imali u vidu" nema nikakve veze sa
Gakonom ,koji je" kako je primije)eno u !al. 9@"97K do(ao nekoliko stolje)a kasnije- niti
s pravedno()u koja bi ovisila o vr(enju Gakona.
94. 6er ako su 'a)tinici oni iz 7akona prazna je vjera. Gato (to bi nasljedstvo
obe)ano $brahamu sad ovisilo o novom prinipu" koji ovisi o djelima" a ne o vjeri.
7alovo obe)anje. +udu)i da ispunjenje tog obe)anja u tom sluaju ovisi o vr(enju
Gakom" nesposobnost ljudi da vr(e Gakon dovela bi do toga da se to obe)anje" ustvari.
nikada ni ne ispuni.
95. Ta, zakon, rada gnjev. 3rugim rijeima" Gakon neizbje&no odreuje kazne za one
koji ga ne dr&e.
!dje pak nema Gakona" nema ni prekr(aja. Hini se da Pavao kao i u 5"9@ ,8grijeh se
ne uraunava kad'nema Gakona8-" navodi tada(nje pravno naelo ,kao (to je" na
primjer" rimsko naelo nulla poena sine lege7.
95. 8Ga to od vjere da bude po milosti8 ,*P-. To je sa&eto izno(enje prinipa da ono
(to +og daje kao dar po svojoj milosti" ljudi mogu prisvojiti jedino putem vjere. 4asuprot
tome" (to se zaslu&i djelima ,a ne vjerom-" dobiva se kao posljedia zasluge ,a ne
milosti-.
97. "cem mno)tva naroda ja te postavljam. % Post.97"5 hebrejski tekst doslovno
ka&e" 8%Hinio sam te oem mno(tva , ab hamon- naroda8" a prvi dio izraza hamon
,8mno(tvo8- povezan je s posljednjim slogom novog imena $braham.
Pred "nim komu povjerova. Te rijei u logikoj su vezi s reeniom u 95. stihu" gdje
se ka&e" 8da tako obe)anje bude osigurano svemu potomstvu8 C tj. 8da bi u oima +oga"
komu je $braham povjerovao to obe)anje moglo vrijediti za svo $brahamovo
potomstvo ,bili oni po svom prirodnom roenju Aidovi ili ne-.
Koji o&ivljuje mrtve. To je uobiajeni nain u &idovskoj pobo&nosti da se opi(e +og" no
tu se posebno misli na $brahamov sluaj" tj. na 8potpunu obamrlost ,njegova- tijela8
kao 8i obamrlost 1arina krila8 ,9D stih-.
! ono )to nije zove da 'ude. #isli se na 8mnoge narode8 koji su trebali proizi)i iz
$brahama. 7er ne samo da ti narodi tada jo( nisu postojali" nego ,budu)i da su i
$braham i 1ara ve) bili u(li u dob u kojoj se djea vi(e ne ra2laju- i ni(ta nije izgledalo
nevjerojatnije od pomisli da )e oni ikada postojati.
9E. Toliko (e 'iti tvoje potomstvo. .itirano iz Post.95"5" gdje +og ka&e $brahamu ,u
trenutku kad on jo( nije imao djee- da )e njegovi potomi biti bezbrojni kao zvijezde.
9D. Promotri on tijelo svoje ve( o'amrlo. % nekim starijim prijevodima umjesto
8promotri8 dolazi 8ne promotri8" no taj dodatak valja odbaiti" jer se radi o kasnom i
in2eriornom itanju. ?sim toga" poanta je upravo u tome da $braham doista i jest uzeo u
obzir sve relevantne 2aktore" ukljuuju)i i svoju visoku starost" kao i" po svim prirodnim
mjerilima" izvanredno malu vjerojatnost da )e ikada imati sina" s obzirom da mu je tijelo
bilo 8potpuno obamrlo8,isti glagolski pridjev" menekromenos" u Ieb.99"9:" gdje se
govori o toj istoj situaiji preveden je s 8gotovo mrtav8-. 4o usprkos svemu i nakon (to je
razmotrio sve te 2aktore" zakljuio je da sigurnost ispunjenja bo&anskog obe)anja
prete&e nad bilo kakvom prirodnom nevjerojatno()u.
:5. Koji je predan za opa#ine na)e. To je" mo&da" itat iz nekog drevnog
ispovijedanja vjere. Hini se da se te rijei temelje na /z.5@. 4aime" glagol 8predan8 u tom
se smislu ,paradidomi- javlja dva puta u BFF prijevodu tog poglavlja" u /z.5@"5 8!ospod
ga je ,+o&jeg slugu koji stradava- predan za na(e grijehe8 i u /z.5@"9: 8zbog njihovih
grijeha on ,1luga- bio je predan8. Ta posljednja reenia u znatnoj mjeri odstupa od
hebrejskog teksta" 8i za zloine se moli8 ,*P- vidi primjedbe pod Rim.E"@4"str. 95:-.
Takav nain upotrebe glagola kojim se izrie misao da je /sus bio predan u smrt" navodi
na zakljuak da znaenje tog istog glagola u 9 *or. 99":@" gdje Pavao govori o
nastanku euharistije" nije toliko" kako to prevodi $> 6i 8*18K prim.prev.6 8one no)i u koju
bija(e izdan8 ,od 7ude-" koliko 8u koju biva(e predan8,od +oga- ,tako *+-
Postoji i odreena verbalna slinost izmeu te reenie i 7onatanovog targuma /zaije
5@"5" u kojem nalazimo aramejsku reeniu ,Oithmesar ba aRaLathana- koja bi se" uzeta
sama za sebe" mogla prevesti 8bio je predan za na(a zlodjela8. % tom targumu"
meutim" subjekt te reenie nije #esija'1luga" nego hram" #esija1luga 8sagradit )e
sveti(te koje je bilo oskvrnuto na(im pzijestupima i predano zbog na(ih bezakonja.8
/ uskri(en radi na(eg opravdanja. Prijedlozi 8zbog8 i 8radi8 u ovoj i prethodnoj reenii
prijevod su grke rijei diaK *rist je bio 8predan8 da bi izvr(io pomirenje za grijehe svog
naroda i bio je uskrsnut da bi jamio njihovo opravdanje. ,Te dvije reenie ne smijemo
tumaiti suvi(e kruto i zakljuiti da njegovo uskrsnu)e nije imalo nikakve veze s
pomirenjem izvr(enim za njihove grijehe te da njegova smrt nije imala veze s njihovim
opravdanjem. 3rugu pomisao iskljuuje Rim.5"D-.
. 0*"3#5*#'7 6#87 =&":9 #=&"'%"489, +7&, &"%#5:, 4"%" (,11!
4akon (to je izlo&io +o&ji put opravdanja gre(nika i na(ao za nj potvrdu u
starozavjetnom primjeru $brahama" Pavao nabraja blagoslove koji pripadaju onima
kojima se njihova vjera uraunava u pravednost. Prvi je od tih blagoslova mir s +ogom.
#us'lari i &ene koji su nekad bili u stanju pobune protiv njega" sad su pomireni s njim
*ristovom smr)u. +ila je +o&ja namisao" kao (to Pavao ka&e u jednoj drugoj poslanii"
da *ristom 8primiri sve sa sobom8 ,*P-" no prvenstveno da pomiri one koji su prije u
sru bili od njega 8otueni8 i njegovi 8neprijatelji8 ,*ol. 99":;'::-. $ da je *ristova smrt
doista postigla to pomirenje" jasno proizlazi iz iskustva i &ivota svih kasnijih nara(taja
vjernika. To pomirenje je ne(to (to je +og ve) ostvario putem *ristove smrti i (to su ljudi
pozvani da prihvate" da u&ivaju u tome i da budu u miru s +ogom.
Taj mir nosi sa sobom i mogu)nost slobodnog pristupa +ogu. 7er ne samo da je
biv(im buntovniima opro(teno" u smislu da im je kazna ukinuta" nego su" (tovi(e"
zadobili veliku +o&ju naklonost C 8ova milost u kojoj se nalazimo8. ?ni su po *ristu
dospjeli u to stanje milosti i po 4jemu se rauju 8u nadi u slavu +o&ju8. #ir i radost su
blagoslovi'blizani EvaneljaK kao (to je rekao stari (kotski propovjednik" 8mir je radost
koja se odmara" a radost je mir koji ple(e8.
% ovom odlomku navedena su tri razloga za radost. Prvi od njih je na(a nada u +o&ju
slavu. >i(e o toj slavi koja dolazi ut )emo kad doemo do osmog poglavlja. +o&ja slava
je onaj krajnji ilj zbog kojeg je +og stvorio ovjeka" a taj )e se ilj posti)i preko
iskupiteljskog *ristovog djela. Tako dugo dok se njegov narod nalazi u smrtnom tijelu" to
ostaje samo nada. 4o to je sigurna nada" nada koja )e se nesumnjivo ispuniti" budu)i
da su oni koji tu nadu gaje ve) primili jamstvo njezinog ostvarenja. PrimVi su ga u daru
1vetog 3uha" koji njihova sra ispunjava +o&jom ljubavlju.
3rugi razlog radoosi sasvim je neoekivan" 8raujemo se ak i u svojim nevoljama8
6prijevod s engleskogK prim.prev.6" ka&e Pavao ,@. stih-. $ko nam se to ini udnim"
podsjetimo se da se na nevolu u 4ovom zavjetu gleda kao na posve normalno kr('
)ansko iskustvo. $postoli su upozoravali svoje obra)enike 8da nam treba kroz mnoge
nevolje u)i u kraljevstvo +o&je8 ,3j .94"::- pa kad bi ih zahvatili progoni" kao (to se
redovito dogaalo" nisu se mogli potu&iti da ih nisu oekivali. 4o na nevolje i progone
nije se gledalo samo kao na neizbje&nu karakteristiku kr()anskog &ivota" nego" (tovi(e"
kao na znak istinskog kr()anstva" znak da +og one koji sve to pretrpe smatra
dostojnima svog kraljevstva ,usp. : 1o9.9"5-. ?sim toga" to je imalo i pozitivan moralni
uinak na one koji su time bili zahva)eni jer ih je potialo da gaje strpljenje i vrsto)u
karaktera" kad bi se takvo strpljenje i vrsto)a povezali s kr()anskom vjerom" kr()anska
bi nada bila time jo( vi(e potaknuta.
/znad svega" vjernii su nauili da se rauju u +ogu samom ,99. stih-. 4ada u slavu
bila je radosna nada pa su se oni koji su bili izlo&eni nevoljama i progonuna mogli
radovati i usred svojih pote(ko)a" ak i upravo zbog njih. 4o nikakva se radost ne mo&e
usporediti s onom koja se mo&e na)i u samom +ogu C s rado()u onih koji ponavljaju
psalmistove rijei" +og" ,izvor- radosti moje8 ,Ps.4@"4-.
$ kako da se ne rauju u +oguP 4jegov narod pomiren je s njim *ristovom smr)u te
u svakodnevnom iskustvu do&ivljava osloboenje od zla kroz *ristov &ivot uskrsnu)a"
dok konani kraj i ilj" koji oni sa sigurno()u oekuju" vi(e nije izlijevanje +o&jeg gnjeva"
nego objava bo&anske slave. $ sve blagoslove" od prvog do posljednjeg" oni pripisuju
+o&joj ljubavi. %pravo zbog te ljubavi *rist je polo&io svoj &ivot za njih dok su jo( bili
slabi" gre(ni i potpuno neprivlani. Bjudska ljubav i)i )e i do smrti za one koji su po
prirodi objekti te ljubavi" no ne i za one koji su neprivlani i zli. $ upravo se tu oituje
+o&ja ljubav u najjaem sjaju" +og potvruje svoju ljubav prema nama time (to je *rist
umro za nas dok smo jo( bili u stanju pobune protiv +oga. ?ta i 1in u toj su mjeri jedno
da se &rtvovanje samog sebe od strane jednog" mo&e protumaiti kao znak ljubavi
drugog. / doista" ijeli 4ovi zavjet u *ristovoj smrti vidi najve)e mogu)e oitovanje +o&je
ljubavi" 8% ovome se sastoji ljubav8" ka&e /van" 8nismo mi /jubili +oga" nego je on ljubio
nas i poslao 1ina svoga kao &rtvu pomirniu za na(e grijehe8 ,9 /v.4"9;-. *akvo je to
neshvatljivo iskrivljavanje +o&jeg karaktera od onih koji katkad govore da je *rist umro
za ljude zato da bi ih +og mogao ljubiti= / ovdje i drugdje jasno se nauava da je
*ristova smrt dovela do promjene u odnosu izmeu +oga i ovjeka" no ba( do nikakve
promjene nije do(lo u pogledu stvarnosti +o&je ljubavi.
Prema tome" ljubav" radost" mir i nada" ti istinski rodovi 3uha" obilje&avaju &ivote onih
koji su opravdani vjerom u +oga. !re(na pro(lost prestala je vrijediti" slavna budu)nost
je osigurana" a ovdje i sada prisustvo i sila +o&jeg 3uha priskrbljuju vjerniku svu milost
koja mu je potrebna da bi mggao izdr&ati ku(nje" oduprijeti se zlu i &ivjeti onako kako
dolikuje onom koga je +og proglasio pravednim.
/. . miru smo s %ogom ,tako $>" R>mg." R1>K usp. 4E+mg.-. R> i R1>mg. itaju
8imajmo mir s +ogom8. Postavlja se pitanje koje bismo od dva alternativna grka itanja
trebali prihvatiti C da li indikativ ehomen ,8imamo8- ili konjunktiv ehomen ,8imajmo8-.
?ba su dobro zasvjedoena" no ipak su znatno sna&nija svjedoanstva u korist
konjunktiva ,koji ne donose samo 8prva ruka8 u aleksandrijskim kodeksima $leph i +"
nego i zapadni kodeks 3" kao i latinski prijevod- no ona u korist indikativa ,u koji je u
kodeksima $leph i + kasnijom rukom tekst ispravljen te koji donosi i zapadni kodeks !-.
Ta razlika u itanju mo&da potjee iz najranijeg razdoblja transmisije teksta" u kojem bi
sluaju nastala prije no (to je stvoren orpus Paulinum ,vidi str. :9 -. Gamjenu jednog
od ovih oblika drugim olak(avala bi injenia da bi" s obzirom da je na prvom slogu te
rijei jak naglasak ,kao i u suvremenom grkom jeziku-" razlikovanje izmeu dugog i
kratkog samoglasnika u drugom slogu tendiralo da postepeno nestane" tako da bi na
konu ta dva oblika imala gotovo jednak izgovor. Prema tome" tokom diktiranja lako se
moglo dogoditi da ita misli na jedan oblik" dok bi pisar upisao drugiPD 4e mo&e biti
sumnje u to da bi se oblik 8imamo mir s +ogom8 bolje slagao s Pavlovim dokazivanjem
,usp. 99. stih" 8sada smo postigli izmirenje8-. #eutim" s obzirom na tekstualne dokaze"
mo&emo prihvatiti i konjunktiv ako ga" zajedno s 4E+" shvatimo u smislu 8i dalje budimo
u miru s +ogom.8
:. Po njemu, u vjeri imamo pristup u ovu milost u kojoj stojimo. R>mg." R1> i 4E+
izostavljaju rije 8vjerom8" koja se ne pojavljuje u odreenom broju ranih kako istonih"
tako i zapadnih izvora. 4o ak i ako se izostavi" ona se svakako podrazumijeva
,usp.99":; 8tebe dr&i vjera8-. %sp. E2.:"9E" 8po njemu" naime" jedni i drugi ,tj.
podjednako &idovski i ne&idovski vjernii- imamo pristup k ?u u jednome 3uhu.8 /zraz
8pristup8 oznauje privilegij da se doe u prisustvo ili da se bude predstavljen nekome
koji zauzima vrlo visok polo&aj" naroito ako se radi o osolKi kraljevskog ili ak
bo&anskog karaktera. *rist se promatra kao onaj koji vjernike uvodi u njihov novi polo&aj
milosti i prihva)enosti pred +ogom ,usp.E2.@"9:-.
8/ raujemo se u nadi na slavu +o&ju8 6$>K prijevod s engleskogK prim.prev.6" koje
smo prije zbog grijeha bili li(eni ,@":@-. !lagol 8radovati se8 ,kao i 8hvaliti se8 u @. stihu
,*P-" (to se tie oblika u kojem se nalazi ,kauchometha- mo&e biti bilo indikativ
,8raujemo se8- bilo konjunktiv ,8radujmo se8-.
5. 4ada pak ne posti$uje' %sp. /z.:E"95" BFF ,itirano u D"@@" 9;"99-" 8i koji ga god
vjeruje ne)e se postidjeti8 ,*P-" 4ada koja se ne ostvari uz okuje da se ovjek postidi"
ali za nadu koja se temelji na +o&jem obe)anju sasvim je sigurno da )e se ispuniti.
Ta ljubav je +o&ja razlivena u srima na(im po 3uhu 1vetome koji nam je dan.
1pomen djelovanja 1vetog 3uha u vjerniku nagovje(tava jelovitiji prikaz koji se daje u
E. poglavlju. 1ada(nji rad 3uha jamstvo je slave kojoj se vjernik nada.
5. . svoje vrijeme+ Tj. u asu najve)e nu&de" kad vi(e ni(ta osim *ristove smrti nije
moglo pomo)i.
Krist je+++ za nas 'ez'o&nike umro. To obja(njava paradoks u 4"5 da +og 8opravdava
bezbo&nika8.
7"E. Mo&da 'i se za do'ra tko i odva&io umrijeti 1 a %og pokaza lju'av+++ dok jo)
'ijasmo gre)nici, Krist za nas umrije. /zraz 8dobroinitelj8 u izvorniku je doslovno 8taj
dobar ovjek8" gdje odreeni lan ukazuje da se misli na odreen tip ovjeka. % tom
stihu gotovo da i nema razlike izmeu rijei 8pravednik8 i 8dobroinitelj8K 8dobroinitelj8 tj.
8dobar8 tu je prijevod rijei agathos" a ne chrestos ,8ljubazan8-. 4eki dr&i da pridjev
8dobar8 valja tu shvatiti kao srednji rod te da se" prema tome" misli na neku veliku ideju
,za koju vrijedi umrijeti-" a ne na ovjeka pojedina. 4o osnovni prava Pavlova
dokazivanja sasvim je jasan" 8Te(ko da bi se itko na(ao tko bi bio voljan da svoj &ivot
polo&i za ne' ] kog pravednog ili dobrog C no mo&da bi se netko i na(ao tko bi po(ao
ak tako daleko C ali +o&ja ljubav oitovala se u tome (to je *rist svoj &ivot polo&io za
one koji nisu ni pravedni ni dobai" nego bezbo&ni gre(nii.8
D. Koliko li (emo se vi)e sada, kad smo opravdani krvlju njegovom. 4jegova 8krv8"
kao i u @":5" oznauje polaganje njegovog &ivota kao &rtve. 84jegovom krvi8 znai isto
(to i 8smr)u njegova sina8 u 9;. stihu.
... *pasiti po njemu od srd&'e. %sp. 9 1o9.9"9;" gdje se /sus naziva 8na(im
osloboditeljem od srd&be koja )e do)i8. 4a oba mjesta vjerojatno se misli na sud u
posljednje vrijeme. >idi takoer 9 1o9.5"D" 87er nas +og nije odredio za svoju srd&bu"
ve) za postignu)e spasenja po na(em !ospodu /susu *ristu.8 ?ni koje je +og proglasio
pravednima ve) sad se mogu radovati svom izbavljenju od njegovog gnjeva.
9;. -oista, ako se s %ogom pomirismo po smrti *inn njegova dok jo) 'ijasmo
neprijatelji+ %sp. *ol. 99":9 i dalje" 8/ vas" koji ste nekad bili otueni i koji ste postali
neprijatelji svojim mi(ljenjem i zlim djelima" sada +og izmiri u *ristovu smrtnom tijelu"
smr)u.8 4eprijateljstvo i otuenje (to ih treba ukloniti nalaze se u ovjeku" a ne u +ogu.
4o on je taj koji uzima iniijativu 8dobre volje8" tako (to nam priskrbljuje 8otkupljenje koje
je u *ristu /susu8.
#nogo )emo se vi(e" pomireni" spasiti &ivotom njegovim. Ta tvrdnja op(irnije se
razrauje u 5"E i dalje. 4jegov 8&ivot8 oznauje njegov &ivot uskrsnu)a.
99. Po kojem do'ismo izmirenje. 4a svim mjestima u 4ovom zavjetu gdje se
spominje izmirenje" uvijek je +og ili *rist onaj koji vr(i izmirenje" dok je ovjek samo
objekt ,ili jedan od objekata- tog izmirenja. +og 8nas je u *ristu pomirio sa sobom8" a
ljudi se u ime *rista pozivaju da se 8pomire s +ogom8 ,: *or. 5"9E":;-. To se mo&e
usporediti sa situaijom u kojoj neki kralj progla(ava amnestiju za svoje pobunjene
podlo&nike te ih poziva da prihvate njegov milostiv oprost dok im je jo( ponuden. +o&je
gnu(anje nad grijehom ne ini ga neprijateljem gre(nika i ne navodi ga da im &eli zlo.
4aprotiv" on 8ho)e da se svi ljudi spase i dodu do potpune spoznaje istine8 ,9 Tim.:"4-.
%. S:"&" 7 4#'" =&7="%4#5: ,5"9:':9-
Prikaz *rista kao 8posljednjeg $dama8" protute&e 8prvom $damu8" istaknuti je
element Pavlove kristologije. ?n nije jedini meu novozavjetnim pisima koji
upotrebljava tu sliku" a mo&da nije niti prvi od koga je ona potekla" no sigurno je da je on
razrauje op(irnije od bilo kog drugog" naroito u ovom odlomku Poslanie Rimljanima i
u 9 *or. 95"::".
Predod&ba o nekom +o&jem ovjeku koji ispunjava +o&ju namisao esto se javlja u
1tarom zavjetu. ?n je 8ovjek desnie tvoje... sin ovjeji kog za se odgoji8 i za iji se
napredak i pobjedu prinosi molitva u Ps.E;"97. *ad jedan ovjek podbai ili ne uspije" u
ostvarivanju +o&je namisli ,kao (to su" svaki na svoj nain" svi podbaili-" +og na
njegovo mjesto podi&e drugoga'7o(uu da zamijeni #ojsija" 3avida da zamijeni 1aula"
Elizeja da zamijeni /liju. $li tko je mogao zamijeniti $damaP 1amo onaj koji je bio
sposoban da ispravi posljedie $damova grijeha i da postane zaetnikom novog
ovjeanstva. +iblija'a tako i svjetska povijest zna za samo jednog ovjeka koji je
zadovoljavao potrebne uvjete. *rist je taj" po rijeima Butherove duhovne pjesme" 8Pravi
Hovjek koga je sam +og dao.8
$ kod onih koje je on opravdao pred +ogom stara je pripadnost grijehu i smrti" pod
koju su potpadali u svojoj vezi s prvim $damom" ustupila mjesto novoj pripadnosti
pravednosti i &ivotu u novoj vezi s 8posljednjim $damom8.
1voje dosada(nje razmatranje Pavao zakljuuje povlaenjem usporedbe" odnosno
istianjem suprotnosti izmeu $dama i *rista. Ga njega je $dam 8slika8 C pandan ili tip C
*rista. *ao (to je smrt u(la u svijet preko $damove neposlu(nosti" tako novi &ivot ulazi
preko *ristove poslu(nosti. *ao (to $damov grijeh prenosi krivnju i na njegovo
potomstvo" tako se *ristova pravednost uraunava njegovom narodu.
Ga Pavla je $dam" dakako" bio povijesna osoba" prvi ovjek. 4o bio je i vi(e od toga"
bio je ono (to njegovo ime i znai na hebrejskom" 8ovjeanstvo8. 4a itavo
ovjeanstvo gleda se kao da je prvo postojalo u $damu. Gbog njegovog grijeha"
meutim" $dam je ovjeanstvo u otuenju od +oga" na itavo ovjeanstvo gleda se
kao da je prvotno sagrije(ilo u $damu. % prikazu pada u @. poglavlju Postanka
8uahurena je ijela ljudska povijest koja mu je slijedila8. Taj dogaaj odigrava se uvijek
ponovno u &ivotu ljudskog roda" (tovi(e" do izvjesne mjere i u &ivotu svakog njegovog
pripadnika.
Pavao je bio u potpunosti sa&ivljen s hebrejskim koneptom korporativne osobe pa je
njegova misao mogla vrlo lako preskakati izmeu prvog ovjeka $dama i gre(nog
ovjeanstva" s jedne strane" te *rista" 8drugog ovjeka8" i zajednie iskupljenih" s dru'
ge. $ i s punim pravom. 4aime" istiu)i vlastitu neovisnost esto smo skloni previdjeti
realnost injenie da smo naju&e povezani s ostalim ljudima. 84itko nije otok" potpun
sam u sebiK svatko je dio kontinenta" dio matie. *ad gruda zemlje nestane u moru"
Evropa je manja" kao da je nestao itav rt" ili mo&da dvora tvojih prijatelja. 1mrt svakog
ovjeka umanjuje mene" jer sam dio ovjeanstva. Gato nikada ne pitaj za kim zvono
zvoni" jer ono za tebe zvoni.8 Te esto navodene rijei 7ohna 3onnea izra&avaju trajnu
istinu. 1 obzirom da &ivimo svaki u svom odvojenom tijelu" skloni smo zami(ljati da su i
svi ostali vidovi na(e osobnosti jednako tako odvojeni i sami sebi dovoljni. 4o to nije
tako. Tu se" meutim" mogu razlikovati dvije razliite vrste pripadnosti. 1tvoreno je
ne(to posve novo" stara 8$damova pripadnost8 grijehu i smrti slomljena je" da bi je
zamijenila nova 8*ristova pripadnost8 milosti i &ivotu. 4o uprkos tome" taj prijelom nije
tako jasan i o(tro ortan" jer u sada(njosti postoji izvjesno poklapanje izmeu njih. Rijei
8kao (to u $damu svi umiru8 odnose se" na 2izikom podruju" jednako na vjernike kao i
one 8tako )e u *ristu svi o&ivjeti8" sve dok traje ovaj smrtan &ivot. #eutim" ve) ovdje i
sada oni imaju sigurnost da )e" zato (to su 8u *ristu8" doista 8o&ivjeti8" jer su ve) ovdje i
sada vjerom u njega primili od +oga ono opravdanje koje sa sobom donosi i &ivot. 8%
+o&jim oima8" rekao je Thomas !oodRin" dekan ?M2ordskog #agdalem .ollegea u
sedamnaestom stolje)u" 8postoje samo dva ovjeka C $dam i *rist C dok svi ostali ljudi
vise toj dvojii za pasom.8
*ristovu poslu(nost" kojoj njegov narod duguje svoje opravdanje i nadu u vjeni &ivot"
ne treba ograniiti na njegovu smrt. 4a njegovu smrt gleda se kao na krunu i vrhuna
8aktivne poslu(nosti8 koja je obilje&avala njegov &ivot za itava njegova trajanja. Aivot
koji je on za svoj narod predao u smrt bio je savr(eno pravedan. 4o pravedan &ivot sam
po sebi nikada ne bi mogao zadovoljiti njihovu potrebu" da njegova poslu(nost nije i(la
do same smrti" 8ak smrti na kri&u8. $li ni njegova smrt ne bi zadovoljila njihovu potrebu
da &ivot koji je prinio nije bio savr(en &ivot. % Pavlovim rijeima ujemo odjek etvrte
Pjesme o slugi" 8pravedni sluga moj opravdat )e mnoge svojim poznanjem" i (am )e
nositi bezakonja njihova8 ,/z.5@"99-.
Prema tome" ako je $damov pad doveo svo njegovo potomstvo pod vlast smrti"
*ristova poslu(nost dovela je trijum2alno novi narod u kraljevstvo milosti i &ivota.
8$li8" upada netko sa strane" 8nisi li u itavoj ovoj rasgravi o $damu i *ristu zaboravio
na #ojsijaP !dje on tu ulaziP 4ema sumnje da injenia da je u razdoblju izmeu
$dama i *rista dan Gakon znai da postoje zapravo tri perioda" iji su zaetnii bili
redom $darn" #ojsije i *rist" a ne samo dva" iji su zaetnii bili $darn" odnosno *rist"
zar neP8
84e8" odgovara Pavao. 8% povijesti iskupljenja Gakon nema trajnije znaenje. 4aime"
on je dan kao privremena mjera u praktine svrhe. !rijeh je bio prisutan u svijetu sve od
$damova pada" a svrha Gakona bila je da grijeh iznese na svjetlo dana" da bi se tako
jasnije moglo uoiti (to je zapravo" grijeh. / vi(e od toga" posljedia Gakona u stvari" bilo
je sve ve)e otvoreno grije(enje. To ne znai samo to da u prisustvu konkretnih zakona
grijeh dobiva oblik konkretnih prijestupa tih zakona. 4aime" prisustvo zakona mo&e
stvarno potiati na grijeh" kao (to neka zabrana ljude dovodi u isku(enje da uine
upravo ono (to je zabranjeno" mada inae mo&da ne bi ni pomislili da to uine" da im se
pa&nja nije skrenula na zapovijed kojom se upravo to zabranjuje.8Pavao pokazuje da
ima vrlo zdravo shva)anje ljudske prirode. /ma va&no zrno istine u prii o staroj gospodi
koja je prigovarala (to se u rkvi esto itaju 3eset zapovijedi" jer 8daju ljudima tako
mnogo ideja8.
Gakon nije" u stvari" donio nikakav novi prinip u itavu situaiju" nego je samo
potpunije razotkrio prinip grijeha koji je ve) postojao u svijetu. 1 druge strane"
Evanelje je uvelo sasvim novi prinip C prinip +o&je milosti. *ako god brzo djelovanje
Gakona potialo grijeh i uzrokovalo da on raste" jo( br&e raste +o&ja milost i odstranjuje
nakupljeni teret grijeha.
9:. 7'og toga, kao )to po jednom #ovjeku u$e u svijet grijeh, i po grijehu smrt. Taj
8jedan ovjek8 je $dam" a misli se na prikaz pada u Post.@. %sp. #udrost :":@ i dalje"
87er je +og stvorio ovjeka za neraspadljivost" i uinio ga na sliku svjee besmrtnosti.
$ avolovom je zavi()u do(la smrt u svijet" i nju )e iskusiti oni koji njemu pripadaju.8
/sta ta misao proizlazi iz uzvika u 3rugoj knjizi Ezrinoj 7"99E" 8? $dame" (to si
uinioP 7er mada si ti sagrije(io" pad nije bio samo tvoj" ve) i nas koji smo tvoji
potomi.8 +en 1ira" (to je karakteristino za njega" iz prikaza pada izvlai &enomr(evu
pouku" 8?d &ene je grijeh poeo i zbog nje svi umiremo8 ,1irah :5":4K-. 4o niti jedan od
tih pisaa ne vidi u ovjejem padu ni(ta od onog dubljeg znaenja koje nam sada
Pavao otkriva.
! time )to sagrije)i)e, na sve ljude prije$e smrt. Pod 8sagrije(i(e8 podrazumijeva se
da su sagrije(ili u $damu" a ne nakon toga" kao ponavljanje $damoua grijeha. 4a ovo
drugo misli se u @":@ ,usp" i 94. stih ni&e-.
@: *onstrukiia" kao i misao koia le&i iza nje" veoma su sline stihu u : *or. 1 "94"
87edan je umro mjesto sviju" dakle" oni su svi umrli8" no ovdje Pavao ima pred oima
posljediu *ristove smrti" a ne $damova grijeha. 4e ka&e se da su svi sagrije(ili u
$damovu grijehu samo zato (to je $dam praota ijelog ovjeanstva ,jer bi se inae
moglo dokazivati da su i svi $brahamovi potomi" zato (to je on vjerovao +ogu"
automatski ukljueni u njegovu vjeru@@-" ve) zato (to $darn jest ovjeanstvo. >ulgatino
prevodenje izraza 8 jer8 ,grki efh3 ho- s 8u kojem8 ,latinski in Wuo- mo&da je pogre(an
prijevod" ali je ispravna interpretaija.
1voju misao u 9:. stihu Pavao ne zavr(ava reeniom koja poinje s 8tako8 zato da
bi se na taj nain nadovezao na reeniu koja poinje s 8kao (to8. 4jegove rijei o tome
da se smrt zbog grijeha pro(irila na sve ljude navode ga na to da u stihovima 9@'97.
ubai podu&i umetak. 4o kad je zavr(io s tim umetkom" umjesto da konano izrekne
glavnu reeniu koju itala ijelo vrijeme oekuje" on" u 9E. stihu" ponavlja drugim
rijeima onu 8kao (to8 reeniu iz 9:. stiha" da bi nakon te nove ODao (to8 reenie
napokon do(la" radi ravnote&e" reenia koja poinje s 8isto tako8 68*18 daje samo takoK
prim.prev.6. $podoza 2ormulirana u terminima koji odgovaraju ono Okao (to8 reenii u
9:. stihu glasila bi manje ili vi(e ovako" 8isto tako po jednom ovjeku uveden je +o&ji put
pravednosti" a po pravednosti &ivot.8
9@. -oista, do 7akona 'ilo je grijeha u svijetu. *ad je grijeh dobio pristup u ljudski
rod" slijedila ga je smrt. Presuda nad $damom" 8u onaj dan u koji s njega okusi("
zaijelo )e( umrijeti8 ,Post.:"97-" izvr(ena je nad njegovim potomima" premda" dok
Gakon nije bio dan" nisu imali konkretnu zapovijed koju bi mogli prekr(iti" kao (to je to
bilo s $damom.
$ grijeh se ne uraunava kad nema zakona" ,%sp.4"95-. 4o ipak" grijeh je sve
pro&imao" a posljedie su mu bile smrtonosne" premda jo( nije bilo konkretne
zapovijesti i kazne koja ide s njom. !rijeh se oituje u obliku konkretnih prijestupa onda
kad postoje konkretne zapovijesti koje se mogu prekr(iti. *asnija &idovska predaja
vidjela je u zapovijestima danima 4oi u Post. D"9'7 zakone koji su obavezivali sve
inoplemenike" no nije nam poznato da li je i Pavao na to tako gledao.
94. :dam, koji je pralik "noga koji ima do(i. 3rugim rijeima" $darn" prvi ovjek"
pandan je ili tip ,tupos- *ristov" a Pavao ga drugdje naziva 8posljednjim $damom8 i
8drugim ovjekom8 ,9 *or. 95"45"47-. >rijedi zapaziti da je $darn jedini starozavjetni lik
koji se u 4ovom zavjetu izrijekom naziva 8tipom8 *rista.@5 / primjereno je tako" usprkos
tome (to se tipolos>ki odnos meu njima sastoji vi(e u suprotnosti" no u slinosti" u
Pavlovoj misli *rist uzima mjesto prvog ovjeka kao arhetip i predstavnik novog
ovjeanstva"
8$dam" si(ao odozgo"
Gajednika glava itavog ovjeanstva.8
95. 6er ako su grijehom jednoga mnogi umrli, mnogo se o'ilatije na sve razlila milost
%o&ja... Prirodan je zakljuak koji iz tih rijei proistie 8da milost koju je pribavio *rist
pripada ve)em broju ljudi no osuda koju je na ljudski rod navukao prvi ovjek8. To su
.alvinove rijei" (to )e mo&da iznenaditi one koji zami(ljaju da je on izabrane smatrao
manjinom. /nae" .alvin je doista znao za neke koji su izabrane zami(ljali kao manjinu" i
koji su" s tim u skladu" tvrdili da Pavao tu 8naprosto raspravlja o jednoj toki tog pitanja8.
.alvin je dr&ao da se njihovo dokazivanje ne mo&e oboriti. #eutim" njegovo vlastito
zakljuivanje bilo je 8da je $damov pad imao za posljediu propast mnogih" +o&ja milost
jo( mnogo djelotvornija u dono(enju dobrobiti mnogima" jer je" zna se" *rist mnogo
mo)niji da spasi" no (to je $dam da upropasti8.
% tvrdnji da se +o&ja milost obilno izlila na 8mnoge8" izraz 8mnogi8 vjerojatno je
hotimian odjek /zaije 5@"99" gdje se ka&e da 1luga !ospodov opravdava 8mnoge8 ,#T"
BFF-. Gato se" radi ravnote&e" izraz 8mnogi8 upotrebljava i u prvom dijelu ovog stiha" i to
za one koji su umrli u $damu. %sporedi" takoer" dvostruko pojavljivanje izraza 8mnogi8
u 9D. stihu" gdje su rijei 8tako )e i poslu(anjem jednoga biti mnogi pravedni8 ,*P- jo(
jasniji odjek onih u /z.5@"99"@5
95. ! dar 1 to nije kao kad je ono jedan sagrije)io. +o&ji dar nije na istoj razini i u istoj
kategoriji kao posljedie $damova grijeha. Gbog djela jednog gre(nika izreena je
osuda. 4o rezultat onog dara" darovanog nakon (to se prvi grijeh mnogo puta ponovio"
+o&je je opozivanje te osude i njegovo udjeljivanje pravednosti.
97. -ar pravednosti" tj. dar opravdanja" one pravednosti koju +og daruje vjerniima.
2ladati snagom &ivota po jednome < !susu Kristu. *ad smrt aruje" ljudi su njene
bespomo)ne &rtve. 4o *rist kad aruje" ljudi imaju udjela u njegovom uskrslom &ivotu i
kraljevskoj slavi ,usp. E"97-.
9E. 8,rijehom jednoga+++ pravedno)(u jednoga8 ,$>" prijevod s engleskogK
prim.prev.6. R> prevodi" 8 jednim prekr(ajem... jednim pravednim inom8" (to je u
gramatikom pogledu jednako tako prihvatljivo kao i prijevod u $>. 4o prijevod u $> u
boljem je skladu s 9D. stihom" 8nepokorno()u jednoga... pokorno()u jednoga8.
8Pravednost jednoga8 znai" strogo uzev(i" 8pravedni in jednog ovjeka8 ,dikaioma"-@Q
rije koja ima ovdje drugaiji smisao od onog koji ima u 95. stihu-" kao suprotnost
8prekr(aju jednog ovjeka8. Taj 8pravedni in8 onaj je zavr(ni in *ristove nikad
posustale poslu(nosti ,9D stih- kad je predao svoj &ivot.
8Ga opravdanje &ivota8 ,$>" prijevod s engleskogK prim. prev.6. *ako je Pavao ve)
upotrijebio u toj reenii izraz dikaioma u znaenju 8pravedan in8" on ga ne &eli
ponovno upotrijebiti ,kao (to je uradio u 95. stihu- u znaenju 8opravdanje8" nego sad
uzima rije dikaiosis" koju je u tom znaenju ve) bio upotrijebio u 4":5. 8opravdanje
&ivota8 ono je opravdanje ija je posljedia &ivot ,kao (to je posljedia osude smrt-.
9D. -oista, kao )to neposluhom jednoga #ovjeka mnogi postado)e gre)nici, tako (e i
posluhom 6ednoga mnogi postati pravednici. 8?h" slatke li promjene" oh" nedokuivog li
stvorenja" oh" neoekivanih li prednosti" da )e grijeh mnogih biti uklonjen u jednom
Pravednom Hovjeku i da )e pravednost jednoga opravdati mnoge gre(nike=8 ,Poslania
3iognetu D"5-. 4jegova je poslu(nost postigla vi(e no (to bi $brahamova ikad mogla
posti)i. 1vojim trpljenjem i svojim trijum2om" on je stekao pravo i mo) da porazi
neprijateljske kozmike sile C da 8ispravi kozmiku situaiju" kako to izra&ava .*.+arrett
C i da svom narodu osigura udio u svojoj pobjedi.
:;. : zakon nado$e da se umno&i grijeh" 8do(ao je povrhTT" R>K 8umije(ao se u tok
stvari8" 4E+-. %sp. !al. 9@"9D" 8Hemu onda GakonP Gakon... bija(e nadodan... radi
prekr(aja ,da grijeh pretvori u zakonski prekr(aj" 4E+-" dok ne doe Potomak" kojemu
je namijenjeno obe)anje.8 % tom smislu Gskon je samo umetak" meurazdoblje u
+o&jem postupanju ovjeanstvom.
IV. PUT SVETOSTI (.,1-1/!
". O5*#,#A9489 #% 3&789)" (.,1-1/!
a.a. #ogu)i prigovor ,5"9":-. 8$ko je +o&ja milost"8 mogao bi netko re)i" 8doista u
tolikoj mjeri ve)a od grijeha" za(to ne bismo nastavili grije(iti i tako njegovoj milosti
pru&iti priliku da se izlije jo( obilnijeP8
Taj prigovor nije ba( sasvim hipotetine prirode. % stvari" uvijek je bilo ljudi koji su
tvrdili da je to logian zakljuak koji proizlazi iz Pavlova nauavanja o opravdanju
vjerom. 4a&alost" u svakom je nara(taju bilo ljudi koji su tvrdili da su opravdani vjerom"
ali koji su se pona(ali tako da su takvoj kritii davali do izvjesne mjere za pravo. 3jelo
7amesa Iogga Private Memoirs and /onfessions of a 6ustified *inner ,9E:4- istaknut je
primjer takvog svjesnog antinomijanizma na polju knji&evnosti. Gnamenit povijesni
primjer mo&e se na)i u ruskom redovniku Rasputinu" zloduhu obitelji Romanov u
posljednjim godinama njihove vlasti. Rasputin je nauavao" a vlastitim &ivotom pru&ao
primjer" doktrinu o spasenju koje se posti&e neprekidnim iskustvima grijeha i potom
pokajanja. 3r&ao je da onima koji najvi(e grije(e treba najvi(e opro(tenja te da zato
gre(nik koji uvijek ponovno i bez ikakvog ustezanja grije(i do&ivljava" svaki put kad se
pokaje" vi(e +o&je milosti koja opra(ta od nekog obinog gre(nika. 3osjei mnogih 8li'
jenika du(a8 @D pokazali"bi da je takvo stajali(te bilo rasprostranjenije no (to se esto
zami(lja" ak ako se ono i nije uvijek izra&avalo i praktiiralo tako neuvijeno kao (to je to
inio Rasputin.
$ i neki od Pavlovih vlastitih obra)enika davali su mu mnogo razloga za zabrinutost u
tom pogledu. >e) dovoljno lo(a bila je injenia da su njegovi teolo(ki protivnii la&no
prikazivali njegovo evanelje" kao da ono glasi 8Hinimo zlo" da bi dobro moglo do)i=8
,@"E-. 4o jo( je bilo gore kad su njegovi obra)enii tjerali vodu na mlin tih Pavlovih
protivnika time (to su se pona(ali kao da im Evanelje daje dozvolu i slobodu da rade
(to ho)e. Pavlove poslanie *orin)anima pokazuju koliko su mu mnogo pote(ko)a
njegovi obra)enii zadavali u tom pogledu. ?ito je" na primjer" da su neki od njih
zami(ljali da su seksualne nepravilnosti sasvim neva&ne stvari. /z izraza koje Pavao
upotrebljava kad korintsku rkvu upu)uje da izop)i nekog ovjeka koji je &ivio u
inestnom odnosu" vidljivo je da neki lanovi rkve" kako se ini" ne samo da nisu
izrazili svoje negodovanje na takvo sabla&njivo stanje stvari" nego su smatrali da je to"
naprotiv" vrlo pozitivno oitovanje kr()anske slobode ,9 *or. 5-. 4ije onda udo da su
drugi kr()ani bili uvjereni da je jedini nain da se takvim ljudima uijepe zdrava moralna
naela postavljanje zahtjeva da dr&e #ojsijev zakon (tovi(e" postavljanje Gakona kao
uvjeta njihovog spasenja" uvjeta koji je ve)i i va&niji od zahtjeva za vjerom u *rista. 4o
Pavla je njegovo vlastito iskustvo nauilo da nema tog dr&anja Gakom koje bi ovjeku
mnogo pribaviti sigurnost u opro(tenje i mir s +ogom" dok vjera u *rista to odmah
posti&e. ?n nikad nije u legalizmu vidio lijek za liberalizam ve) je znao za mnogo bolji
put. *ad bi ovjek predao svoj &ivot uskrslome *ristu i sili 1vetoga 3uha" njegovo
unutra(nje bi)e korjenito bi se promijenilo" nastalo bi ne(to novo. Taj ovjek dobio bi
novu prirodu" koja je sa zadovoljstvom i spontano radala rodove 3uha" one vrline koje je
u savr(enoj mjeri oitovao u svom &ivotu sam *rist. #nogima se to inilo nepraktinim
optimizmom ,a mnogima se to i danas ini-" no Pavao je imao povjerenje u *ristovog
3uha u svojim obra)eniima" a" dugorono gledaju)i" njegovo povjerenje pokazalo se
opravdanim" premda je morao pro&ivjeti mnoga &alosna razoaranja u svoou duhovnu
djeu" dok napokon nije vidio 8*rista... oblikovanog8 u njima ,!al. 94"9D-.
% dijelu Poslanie Rimljanima u koji smo sad u(li vidimo kako Pavao do u pojedinosti
izla&e svoje nauavanje" i to kao odgovor na tvrdnju da bi zapravo trebalo nastaviti
grije(iti da bi se tako +o&ja milost mogla jo( vi(e oitovati na djelu 4;
a.b. 1misao kr(tenja ,5"@'94-. 8?naj tko mo&e tako ne(to dokazivati"8 ka&e Pavao"
8dokazuje da jo( ni(ta od Evanelja nije shvatio. Aivot u grijehu ne mo&e postojati
istovremeno sa smrti grijehu.8 4o (to se podrazumijeva pod tim izrazom 8smrt grijehu8P
81lu(ajte"8 veli on" 8zar se ne sje)ate (to se dogodilo kad ste se krstiliP8 /z tog i drugih
spomena kr(tenja u Pavlovim tekstovimajasno je vidljivo da on u njemu nije vidio neki
neobavezni dodatak" ne(to (to se mo&e po &elji dodati kr()anskom &ivotu. /sto je tako
oito da nije htio ni uti za pojam 8nekr(tenog vjernika8.49 #o&emo se s Pavlom slo&iti
ili ne slo&iti" ali u svakom sluaju moramo prema njemu biti pravedni i dozvoliti mu da
dr&i i nauava svoja vlastita uvjerenja" a ne smijemo njegova mi(ljenja iskrivljavati tako
da bi postala uskladena s onim (to bismo mi mo&da voljeli da je on rekao. ,?sim na
Pavlovo nauavanje o kr(tenju" to se mo&eprimijeniti i namnoge druge predmete=-
1asvim je jasno da je u apostolsko vrijeme kr(tenje slijedilo neposredno nakon
priznavanja vjere u *rista. ?nih nekoliko prikaza kr(tenja u 3jelima apostolskim pru&aju
nam obilje dokaza za toK dogaaj s onih dvanaest uenika u E2ezu ,3j.9D"9'7- iznimka
je koja potvruje pravilo. %zvjerovanje u *rista i kr(tenje zapravo ni nisu bila toliko dva
razliita i odvojena iskustva" koliko samo dijelovi iste jeline. >jera u *rista bila je bitan
dio kr(tenja" jer bez nje primjena vode" ak i da je popra)ena odgovaraju)im rijeima"
ne bi predstavljala kr(tenje.
4o (to se dogaalo kad bi vjernii bili kr(teniP Evo (to" ka&e Pavao" prestao bi njihov
prija(nji &ivot" dok bi novi &ivot zapoeo. % stvari" kad bi ih uronili u vodu radi kr(tenja"
kao znak da su umrli u odnosu na svoj stari &ivot grijeha" oni bi zapravo bili 8pokopani8 s
*ristom. $ s *nstom bi uskrsli kad bi ponovno iza(li iz vode" kao znak da su primili novi
&ivot" koji nije ni(ta manje no sudjelovanje u uskrsnulom &ivotu samoga *nsta. 83a dalje
ostanemo u grijehu da se pove)a milostP8 4o kako bi to bilo mogu)e ako je &ivot kojim
sada &ive" usprkos tome (to su jo( u smrtnom tijelu" zapravo &ivot koji su dobili svojim
sjedinjenjem s uskrslim *ristomP 1ama takva pomisao bila bi moramo protuslovlje.
$li kako da se to ostvari u praksiP 8Predajte sebe +ogu8" ka&e Pavao" 8predajte
njemu svoja tijela kao instrumente za izvr(avanje njegove volje. Prije ste bili robovi
grijeha" no taj va( stari odnos prema grijehu prekinuo se C nepovratno se prekinuo C
smr)u. *akvom smr)uP 1mr)u kojom ste umrli s *ristom. 1ad kad ste vjerom sjedinjeni
s njim" njegova smrt postala je i va(a" te je va(e 8staro ja8 bilo 8razapeto na kri&8. / *rist
je imao posla s grijehom" kao i viK on kao onaj koji je nosio grijehe" a vi kao gre(nii.
*ao onaj koji nosi grijehe svog naroda on je i umro" no sada on &ivi svojim uskrsnulim
&ivotom. ?n sad vi(e ne nosi grijehe svog naroda. 4akon (to je jednom umro za njihove
grijejQe" ustao je iz mrtvih pa ga sad smrt vi(e ne mo&e dota)i. $ko sebe vidite takvima
da ste umrli u njegovoj smrti te da ste ustali u novi &ivtt njegovom uskrsnu)em" grijeh
vi(e ne)e imati vlasti nad vama.
8>i &ivite sad pod re&imom milosti" a milost" za razliku od Gakona" ne potie grijeh.
4aprotiv" ona oslobaa od grijeha i omogu)uje vam da nad njim odnesete pobjedQu. Pa
kako onda mo&ete i pomisliti na to da nastavite dalje &ivjeti u grijehu" samo zato (to
sada &ivite pod re&imom milosti" a ne GakonaP 1vaki onaj koji tako govori nema ama
ba( nikakvu predod&bu o tome (to bo&anska milost doista znai.8
@. Kr)teni u Krista !susa+ %sp. !al. 9@":7" O jer svi koji ste u *rista kr(teni" *nsta ste
obukli8 'tj. sjedinjeni ste s njim" postali ste udovima njegovog tijela ,usp. 9 *or. 9:"9@-
pa ste tako svojim ujedinjenjem s njim" putem vjere dobili udio u iskustvima koja su"
povijesno gledano" njegova" tj. u njegovom raspe)u i ukopu" njegovom uskrsnu)u i
proslavljenju. 3aljnje svjetlo na Pavlovo nauavanje o kr(tennu baa 9 *or. 9;":" gdje
se za /zraele koji su napustili Egipat ka&e da su 8svi kr(teni u oblaku i u moru za pri'
padnike #ojsiju8. Prema tome" kr(tenje zapea)uje vjernikov izlazak 8iz Egipta8"
njegovo osloboenje iz ropstva grijehu.
4. Kr)tenjem smo, dakle, zajedno s njime ukopani u smrt. %sp. *ol. 9:"9:" 8zajedno
s njnn ukopani u kr(tennu8. %kop je peat stavljen na smrt" a tako je i kr(tenje kr()anina
simbol ukopa kojim zavr(ava stari poredak &ivljenja" da bi bio zamijenjen novim
poretkom &ivota u *ristu.
*rist slavom ?evom bi uskri(en od mrtvih slavom ?evom. Pod 8slavom8 se misli
naroito na +o&ju slavnu silu C 8djelotvornost silne mo)i njegove" (to je pokaza u *ristu
uskrsuju)i ga od mrtvih8 ,E2.9"9D i daljeK usp. *ol. 9:"9:-.
5. 4a) je stari #ovjek zajedno s njim razapet. 8?naj ovjek koji smo mi nekad bili
razapet je s *ristom8 ,4E+-. To 8raspe)e8 nije sada(nje iskustvo" nego pro(li dogaaj" a
to je u grkom izvorniku izra&eno upotrebom aorista. ?ni koji su vjerom sjedinjeni s
*ristom" smatraju se da su bili razapeti s njim onda kad je i on bio razapet. %sp. !al.
9:"9Db":;" 81 *ristom sarn razapet ,u izvorniku je upotrijebljen per2ekt- na kri&K &ivim C
ali ne vi(e ja nego *rist &ivi u meni" &ivot koji sada provodim u tijelu" provodim u vjeri u
1ina +o&jega" koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao8. 1lino tome" u
!al. 95"94 Pavao govori o 8kri&u !ospoda na(ega /susa *rista" po kome je meni
razapet ,u izvorniku je upotrijebljen per2ekt- svijet i ja svijetu.8 % ta dva odlomka iz
Poslanie !ala)anima per2ektom se oznaava sada(nje stanje" koje je nastalo kao
posljedia pro(log dogaaja" onog koji se navodi u Rim.5"5. ?sim toga" u !al. 95"94
vjerojatno se takoer ima u vidu i drugo znaenje glagola 8razapeti na kri&8 ,stauroo-" tj.
8pregraditi ogradom8" tako da Pavao svojim rijeima &eli mo&da re)i i ovo" 8taj kri& tvori
jednu trajnu pregradu izmeu svijeta i mene te izmeu mene i svijeta.8 ? 8starom
ovjeku8 usporedi *ol. 9@"D i E2. 4"::" koji se navode na str.:5@. ?n pripada 8sada(njem
pokvarenom svijetu8" od kojega *ristova smrt oslobaa njegov narod ,!al. 99"4-.
83a bi se uni(tilo tijelo grijeha8 ,$>" prijevod s engleskogK prim.prev.6. 8Radi uni(tenja
onog gre(nog ja8T ,4E+-" tj. da se 8tijelo8" ona neobnovljena ljudska priroda" sa svojim
sklonostima da vue prema dolje" onaj 8stari $dam8 u kojem je grijeh na(ao spremnog
sauesnika" uini nedjelotvornim. To 8tijelo grijeha8 ne(to je vi(e od stvari samo jednog
pojedina. To je" naime" ona stara pripadnost grijehu i smrti u kojoj svi imamo udjela 8u
$damu8" ali koju je *ristova smrt prekinula" da bi mogla nastati nova pripadnost
pravednosti i &ivotu u kojoj su svi vjernii uinjeni sudioniima 8u *ristu8. 4e radi se o
tom da treba uni(titi ili uiniti nedjelotvornim ljudsko tijelo u uobiajenom smislu tog
izraza. To nije posljedia kr(tenja. 1 izrazom 8tijelo grijeha8 usp. izraze 8smrtonosno
tijelo8 u Q":4 i 8gre(no tijelo8 u E"@.
7. Ta tko umre, opradvan je od grijeha. 3oslovno" 8onaj tko je umro" opravdan je od
grijeha8" a bit tog izraza para2razira 4E+ ovako" 8mrtav ovjek vi(e se ne mo&e pozvati
na odgovornost za svoj grijeh.8 1vi dugovi ispla)eni su smr)u pa je tako i ovjeku koji je
umro s *ristom sve izbrisano te je on spreman da zapone novi &ivot s *ristom"
osloboen svih okova pro(lo(ti.
9;. 0to umrije, umrije grijehu jednom zauvijek. 87edanput zauvijek8 prijevod je grke
rijei ephapaM" koja"se u Poslanii Iebrejima nekoliko puta upotrebljava da se njome
naglasi konanost *ristove &rtve. 1vojom smr)u on je djelotvorno i de2initivno
obraunao s grijehom" izvojevav(i pobjedu 8iza koje vi(e ne)e biti borbe" i iza koje vi(e
nema neprijatelja8.
99. Tako i vi, smatrajte se'e mrtvima grijehu, a &ivima %ogu u Kristu !susu. 3rugim
rijeima" &ivite tako kao da ste ve) u(li u &ivot uskrsnu)a. To 8smatranje8 nastojanje je
koje nije uzaludno i jalovo" nego plodno u moralnom pogledu" jer je 1veti 3uh do(ao
zato da u vjerniima uini djelotvornim ono (to je *rist uinio za njih" da ih osposobi da
u svakodnevnom iskustvu" onoliko koliko je to mogu)e u sada(njim uvjetima smrtnosti"
postanu ono (to zapravo ve) jesu 8u *ristu8 i (to e u potpunosti biti u &ivotu uskrsnu)a.
? tome se govori u E"9':7.
% *ristu /snsu. 1tariji prijevodi dodaju 8!ospodu na(emu8" no to je dodatak koji je u
tekstove kasnijeg datuma mogao dospjeti pod utjeajem stihova 5":9 i 5":@.
9:. -a slu)ate njegove po&ude. 4eki manje vrijedni izvori itaju" 8tako da vas
podvrgne sebi u njegovim po&udama8. ,%sp. 9@"94.-
94. 2aljda grijeh ne(e vama gospodariti+ Ta niste pod 7akonom. Gakon je zahtijevao
poslu(nost^a milost daje snagu da se poslu(a. ?tuda je milost u stanju da slomi vlast
grijeha" dok Gakon to nije mogao uiniti. >idi str.9@5. i dalje.
a.. %sporedba s tr&nie robova ,5"95':@-. 3a bi ilustrirao ono (to &eli re)i" Pavao
upotrebljava sliku uzetu s tr&nie robova. Rob je primoran da slu(a svog gospodara. 4o
postoji toka iza koje njegov gospodar vi(e nema vlasti nad njim a to je smrt. *ad je rob
mrtav" njegov gospodar mo&e i dalje zapovijedati mrtvom tijelu dok ne promukne i
poplavi" no to mrtvo tijelo ne)e mu obra)ati ni najmanje pa&nje. 84eko)"8 ka&e Pavao"
8bili ste robovi grijeha. !rijeh je bio va( gospodar pa ste bili prisiljeni da inite sve one
zle stvari koje vam je grijeh naredivao. 4iste bili u mogu)nosti da ka&ete OneO. 4o sada
ste" (to se tie va(eg odnosa prema grijehu" umrli" pa vi(e ne morate slu(ati zapovijesti
grijeha.
8/li" da to izrazimo na drugi nain" ako rob prijede u vlasni(tvo nekog drugog ovjeka"
njegov biv(i vlasnik vi(e nema vlasti nad njim. $ upravo to dogodilo se i s vama. /z
slu&be grijeha pre(li ste u slu&bu +ogu" pa je sada na vama da inite ono (to +og &eli" a
ne ono (to grijeh zapovijeda. 3oista" golema je razlika izmeu onoga (to )ete initi kao
+o&je sluge i onoga (to ste inili kao sluge grijeha. $ razlika ne postoji samo u karakteru
te dvije vrste slu&be. ?gromna je razlika i izmeu krajnjih posljedia tih slu&bi. !rijeh
daje pla)u svojim slugama C no ta je pla)a smrt. +og ne daje pla)u" ve) ne(to bolje i
daleko velikodu(nije" u svojoj milosti on daje vjeni &ivot kao besplatan dar C vjeni &ivot
koji postaje na( sjedinjenjem s *ristom.8
<to mislimo o tom dokazivanjuP 7e li to samo prazna 2ikija" ili pak potiaj da se
saberemo i ponemo iznova" da odluimo da )emo u budu)nosti biti boljiP 81matrajte
sebe mrtvima u odnosu na grijeh" ali" zahvaljuju)i tome (to ste inokropirani u *rista"
&ivimo u novom odnosu prema +ogu"8 ka&e Pavao ,99. stih-. Radi li se samo o naporu
volje" o uzletu ma(teP 4e" ni govora. To je ne(to (to je svoju realnost dokazalo u
&ivotima mnogih i oni bez ikakvih pote(ko)a shva)aju (to Pavao &eli kazati. 7er +og o
kojem on govori &ivi je +og pa kad musQlari i &ene predaju sebe njemu da ih on
upotrijebi u svojoj slu&bi" on ih prihva)a kao svoje sluge i daje im snagu da mogu vr(iti
njegovu volju. *rist o kojem Pavao . govori *rist je koji je doista umro i potom uskrsnuo"
pa u &ivoti'" ma onih koji svoju vjeru oslanjaju na njega 8on lomi mo) ve) ukinutog
grijeha.8
95. -a grije)imo, jer nismo pod 7akonom, nego pod milo)(u; To je onaj isti
antinomijski argument iz prvog stiha" samo malo drugaije izra&en pod utjeajem 94.
stiha. Hovjek koji je 8pod milo()u8 onaj je ovjek koji ima udjela u *ristovom &ivotu. *ao
(to je *ristov &ivot bio i jest obilje&en spontanom i radosnom poslu(no()u ?evoj volji"
tako )e i &ivot onih koji su 8u *ristu8 biti obilje&en takvom istom poslu(no()u. 8Bjubi
+oga i ini (to ti se svidi8 naelo je koje" za one u kojem je srima +o&ja ljubav po
1vetom 3uhu izlivena" mo&e kao posljedia imati jedino to da oni ine ono (to je +ogu
ugodno. *ad netko tvrdi da je 8pod milo()u8 i potom to upotrebljava kao izliku za
grije(enje" to je znak da ta osoba zapravo uop)e nije 8pod milo()u8.
97. 8?d sra ste poslu(ali onaj oblik nauke koji vam je predan8 ,$>6*7>-. Pod
izrazima 8oblik nauke8 ili 8tip nauavanja8 ,4E+- vjerojatno se podrazumijeva kratki
pregled kr()anske etike" temeljen na *ristovom uenju" koji se u prvoj rkvi redovito
izlagao obra)eniima da bi im se tako prikazao nain &ivota kojim bi odsad trebalo da
&ive. To je onaj zbir kr()anskog uenja koje Pavao drugdje naziva 8predajom8 ili
8predajama.8 ,usp. 9 *or. 99":K : 1o9.:"95" @"5- C ta imenia ,paradosis- u grkom
jeziku srodna je glagolu prevedenom s 8predan8 ,paradidomi-. /z razliitih rezimea tog
nauavanja koje nalazimo u poslaniama mo&e se zakljuiti da je ve) vrlo rano bilo
slo&eno u katehetskom obliku 4 z 4o taj 8oblik nauke8 bio je utjelovljen u samom *ristu"
kome su sada pripadali. ,>idi takoer str.:;5 i dalje-.
9E. ?sloboeni grijeha. Tj. osloboeni od tiranije grijeha" a ne samo 8opravdani8 od
grijeha kao u 7. stihu.
9D. Po /judsku govoru zbog va(e /judske slabosti. Tj. upotrebljavam /judsku analogiju
ili nain govora ,usp. 9 *or. 95"@:- da vam pomognem u slabosti va(eg shva)anja ,vidi
str.@7.-.
8+ezakonju na bezakonje8 ,*P- . Tj. 8sve ve)em i ve)em bezakonju8.
:;. O*lo'odni8 bijaste od pravednosti. Tj" tada vam je gospodar bio grijeh" a ne
pravednost.
:9. 6er svr)etak je tome 1 smrt. %sp. 9"@:" 8odredba +o&ja prema kojoj vr(ioi toga
zaslu&uju smrt8.
::. !mate plod svoj za posve(enje. 8?no (to dobivate zauzvrat je posve)enje8 ,R1>-
C a to je u stvari ono o emu govori ovaj odjeljak Poslanie Rimljanima ,poglavlja 5'E-.
?ni koji su opravdani" sada bivaju posve)eniK ako netko nije posve)en" nema razloga
da se vjeruje da je ikada bio i opravdan.
,. O5*#,#A948" #% Z"6#4" ((,1-1!
b.a. %sporedba s brakom ,7"9'5-. Bako mo&emo shvatiti potrebu osloboenja od
grijeha" no za(to je Pavlu toliko stalo do osloboenja od GakonaP Gakon je +o&ji zakon"
on zabranjuje grijeh i propisuje pravednost. / vi(e od toga" +o&ji ljudi u /zraelu u ranija
vremena ustanovili su da je Gakon za(tita pred grijehom. 8*oji tvoj Gakon ljube" velik mir
u&ivaju"8 kazao je psalmist" 8ni o (to se oni ne spotiu8 ,vidi Ps.99D"955-. 3rugi je
mogao re)i" 81avr(en je Gakon 7ahvin C du(u krijepi8 ,Ps.9D"7-.
4o Pavao govori drugaije" a govori iz svog vlastitog iskustva. 4a samom +o&jem
zakonu on ne nalazi nikakvog nedostatka" ve) za njega veli da je 8svet" i pravedan" i
dobar8 ,7"9:-. Pogre(ka" pak" le&i u shva)anju koje u religiji vidi dr&anje Gakona"
shva)anju da se mukotrpnim uskladivanjem s propisima nekog zakonika mo&e ste)i
zasluga u +o&jim oima.
*ad Petar na 7eruzalemskom saboru opisuje Gakon kao O jaram koji ni na(i oevi ni
mi ne mogosmo nositi8 ,3j.95"9;-" on govori kao tipian pripadnik &idovskih (irokih
masa" kao jedan izmeu Oamme haOares. ?sim toga" on vjerojatno ne misli samo na
pisani Gakon" nego i na usmena tumaenja i pro(irenja Gakona preno(ena s generaije
na generaiju knji&evnika. Ga taj usmeni Gakon predaja je govorila da ga je #ojsije
primio na 1inaju i da ga je 8predao 7o(ui" 7o(ua starje(inama" starje(ine proroima " a
proroi Oljudima velike sinagoge8T. <imun Pravedni" jedan od posljednjih pre&ivjelih
lanova 8velike sinagoge8" predao ga je $ntigonu iz 1okoha" nakon ega je taj zakon
prelazio s jednog para uenjaka na drugi" ukupno etiri para" nara(taj za nara(tajem" da
bi ga konano primili Iillel i 1hammai" osnivai onih dviju rabinskih (kola koje su igrale
vode)u ulogu u vrijeme *rista i apostola.
1amo oni koji su se svim srem posvetili dr&anju Gakona" i to protumaenog u skladu
s 8predajom starje(ina8" mogli su uop)e gajiti neku nadu u uspjeh. Ga njih je to bila
stvarna nada. ?naj bogati mladi pravnik koji je /susu kazao da je od svoje mladosti
dr&ao sve zapovijesti nije bio ni la&a ni liemjer ,Bk.9E":9-. *ad Pavao" dvadeset i vi(e
godina nakon svog obra)enja" gleda unatrag na svoju karijeru 2arizeja i ka&e da je bio
8po pravednosti koja dolazi od Gakona" besprijekoran8 ,0il. 9@"5-" on o tome govori kao
; stvarnim injeniama. 4o usprkos =ome" u *ristu je na(ao novi &ivot i novu silu" novu
radost i novi mir" kakve jo( nikada prije nije upoznao" zajedno s novom 8pravednosti8"
8ne pravednosti koja bi bila moja C onom koja dolazi od Gakona C nego onom koja se
dobiva po vjeri u /susa *rista" pravednosti koja dolazi od +oga na osnovi vjere8 ,0il. 9@ "
D-.
% ovom odjeljku Poslanie RinQtjanima Pavao nam" jasnije no bilo gdje drugdje"
saop)ava kako je ustanovio da je Gakon potpuno nedostatan kao nain da se pred
+ogom postigne pravedni status. 4a to je ukazao ve) i prije" 8Gakon... slu&i samo tonoj
spoznaji grijeha8 ,@":;-" rekao je. 8!rijeh ... ne)e gospodariti nad vama"8 kazao je
svojim kr()anskim itaoima" 8jer niste pod Gakonom" ve) pod milo()u8 ,5"94-. 4o
kakve veze ima injenia da nisu pod Gakonom s njihovim osloboenjem od vlasti
grijehaP 3a je rekao 8grijeh ne)e gospodariti nad vama" jer niste pod grijehom ...8" lak(e
bismo ga razumjeli" premda bismo tu tvrdnju mo&da smatrali tautologijom. $li Pavlu je
bilo sasvim jasno (to &eli re)i pa je pa&ljivo birao rijei. ?sloboenje od grijeha i
osloboenje od Gakna bile su dvije stvari koje su se u njegovom iskustvu javljale usko
povezane. 3ok u (estom poglavlju on osloboenje od grijeha ilustrira usporedbom s
odnosom izmeu roba i njegovog gospodara" u sedmom poglavlju ,stihovi 9 Q- on
ilustrira osloboenje od Gakna usporedbom s odnosom izmeu &ene i njezinog mu&a.
+rak je" ka&e on" odnos koji treba potrajati itav &ivot. Aena je vezana za svog mu&a
tako dugo dok on &ivi. $ko ga" dok je on &iv" napusti i ode drugom mu(karu" smatrat )e
se preljubniom. 4o ako mu& umre" &ena postaje slobodnom da se uda za drugoga" a
da pritom ne dospije na zao glas. 1mrt prekida branu vezu C a smrt prekida i ovjeju
vezu sa zakonom. *ad Pavao poinje tumaiti primjenu te analogije" postajemo svjesni
obrata u situaiji. 4aime" vjernik u *rista usporeuje se sa &enom" dok je Qakon
usporeden s mu&em. 4o dok u usporedbi umire mu&" u njezinoj primjeni ne umire
Gakon" nego vjernik. >jernik je umro s *ristom C a ipak" taj isti vjernik je onaj koji je"
budu)i da vi(e nije vezan za Gakon" slobodan da se sjedini s *ristom. $ko" meutim"
itavu stvar &elimo jednostavnije prikazati" lako )emo izraziti ono (to Pavao &eli re)i"
kao (to smrt prekida vezu izmeu mu&a i &ene" tako smrt C vjernikova smrt s *ristom C
prekida i vezu koja ga je nekada podjarmljivala Gakonu pa je sada slobodan da ude u
sjedinjenje s *ristom. 4jegova ranija bliska veza sa Gakonom nije mu omogu)ila da rodi
rodove pravednosti" ali sada kad je sjedinjen s *ristom ti rodovi rode u obilju. !rijeh i
smrt bili su posljedie " njegove veze sa Gakonom" dok su pravednost i &ivot posljedie
njegove nove veze" jer ,kako to Pavao drugdje ka&e- 8slovo ubija" a 3uh o&ivljuje8 ,:
*or. @"5-.
#ora da se mnogima od Pavlovih prvih italaa takav stav prema Gakonu inio
apsurdnim ,a inio se apsurdnim i mnogima od njegovih kasnijih italaa-. 4o Pavao u
nastavku obja(njava taj stav u svjetlu svog vlastitog iskustva te nam pritom daje
izvanredno koristan i zanimljiv isjeak duhovne autobiogra2ije 'djelomino u imper2ektu"
a djelomino u sada(njem vremenu.
/. 8!ovorim onima koji znadu Gakon8 *P-. +olje" zajedno s 4E+" 8govorim onima
koji znaju pone(to o Gakonu.8 4a ovoj toki dokazivanja nebitno je da li su zakon
poznavali u obliku &idovskog ili rimskog zakona. % oba sluaja" naime" vrijedila je istina
da je 8pojedina podlo&an zakonu tako dugo dok &ivi" i nikako du&e8 ,4E+-.
:. .data &ena zakonom je vezana za mu&a dok ovoj &ivi+ +olje je 8zakonom8 ,R>"
R1>" 4E+- nego 8Gakona8 ,$>-" jer su i tu te rijei istinite bez obzira radi li se o
&idovskom ili o rimskom zakonu.
@. 7vat (e se, o#ito, prelju'nicom. ,%sp. #k.9;"9:-. Tu je upotrijebljen grki
neprelazni glagol hrematizo" koji znai 8 javno biti poznat kao8 ,i kojim se u 3j.99":5
opisuje davanje naziva 8kr()ani8 /susovim ueniima-.
4. 83a biste se udali za drugoga" onoga koji je uskrsnuo iz mrtvih8 ,$>6*7>-. +udu)i
da je uskrsnuo iz mrtvih" vi(e ne)e umrijeti ,5"D-. Gato tu novu branu vezu smrt ne)e
mo)i prekinuti" kao (to je bilo sa starom.
Te plodove danosimo %ogu. /pak je donekle pretjerano pretpostavljati da se meta2ora
o braku nastavlja sve dovde te da se pod 8rodom8 o kojem je tu rije podrazumijeva
potomstvo iz novog braka. Taj rod je" kao i onaj 8rod posve)enje8 u 5"::" pravedan
&ivot" koji obilje&avaju 8djela ljubavi koja +og unaprijed pripremi da u njima &ivimo8
,E2.:"9;-.
5. -ok 'ijasmo u tijelu. Tj. dok smo jo( bili duhovno neobnovljeni ,vidi str.44-.
8!re(ni porivi" koji su bili od Gakona" djelovali su u na(im udovima da smrti donesu
plod.8 6$>" prijevod s engleskogK prim. prev.6. Tj. gre(ne su strasti" koje Gakon ini
djelatnima" djelovale u na(im udovima tako da su donosile rod za smrt ,tako i 4E+-. ?
tome kako Gakon mo&e izazvati gre(ne strasti govori se u stihovima 7'9@. 8Rod za smrt8
ona su zla djela kojih je 8svr(etak8 smrt" prema 5":9.
5. .mrijev)i onome )to nas je sputavalo, rije)eni smo 7akona. Gahvaljuju)i toj smrti
,8smrti s *ristom8 i 8smrti grijehu8- 8osloboeni8 smo od svoje ptija(nje podlo&nosti i
odgovornosti prema Gakonu ,odnosno" da se pravno izrazimo" od jurisdikije Gakkoa-.
. novosti -uha. Tj . u novom &ivotu kojim vjernii &ive 8u 3uhu8K za dnzgi izraz
usp. E"D.
: ne u stare&i slave. ?bilje&je starog" predkr()anskog &ivota onih koji su" poput
Pavla" bili odgojeni u duhu strogog dr&anja vjerskih propisa i obiaja" bilo je pokoravanje
vanjskom zakoniku. 4o sada 3uh daje iznutra regulativni prinip" koji je neko) C i to
nesavr(eno C avao Gakon. Ta suprotnost izmeu 8duha8 i 8slova8 ukazuje na novo
razdoblje kao na ono u kojem se ostvaruje 7eremijin 4ovi zavjet ,7r.@9"@9 i dalje-K usp.
E"4,str.9@5- te vi(e u bilje(i br. 55 na str.4;.
b.b. Pojava savjesti ,7"7'9@-. *ako se" dakle" u Pavlovu iskustvu" pokazalo da Gakon
potie na grijehP
4eko)" ka&e nam on" on nije imao svijest o grijehu. % prvim godinama &ivota nije
poznavao Gakon" ve) je &ivio bezbri&no. 4o kako je stasao" 8sjenke zatvora sve su se
vi(e poele pribli&avati djeaku8 pa je napokon do(ao i dan kad jePavaomorao preuzeti
obavezu da )e se dr&ati Gakona. #o&da je to bilo njegov bar mitzRah obred"4@ ili
razdoblje koje mu je neposredno prethodilo 2li ga slijedilo. ?baveza dr&anja Gakona
ukljuivala je" prije svega" obavezu da se upozna i dr&i 3eset zapovijedi. $ zabrane" kao
(to je op)enito dobro znano" esto tek pobuuju &elju da se uini ono (to je zabranjeno.
Tako )e pu(a mo&da zaboraviti koliko &eli povu)i koji dim" sve dok ne opazi natpis
8zabranjeno pu(enje8.
3eset zapovijedi stajalo je" dakle" pred Pavlom" a svaka od njih" oslm jedne"
sadr&avala je poneku zabranu" 84e smije(...8 Pavao nije bio u naroitom isku(enju da
obo&ava neki izrezbareni lik" da poini ubojstvo" preljubu ili kradu. 4o ono s ime je on
imao pote(ko)a bila je deseta zapovijed" zapovijed koja je u vezi ne toliko s nekim
vanjskim inom ili rjeju" koliko s unutarnjim stavom ovjeka. Taj Pavlov kamen
spotianja bila je zapovijed 84e po&eli=8 Ta zapovijest u svom starozavjetnom obliku
navodi pojedinano neke predmete koje ovjek ne smije po&eljeti C ku)u svog bli&njeg"
njegovu &enu" sluge" &ivotinje" op)enito" stvari koje bli&njem pripadaju. 4ije nu&no
pretpostaviti da je Pavao bio potaknut da po&eli bilo (to od toga. Problem je" naime"
le&ao mnogo dublje. Po&uda kao takva je grijehK (tovi(e" ona je temeljni element u
najve)em broju oblika koje grijeh uzima. *ao (to Pavao na drugom mjestu ka&e ,*ol.
9@"5-" po&uda nije ni(ta drugo do idolopoklonstvo. To mo&e biti &elja za neim (to nije
dozvoljeno. 4o to mo&e biti i &elja za neim (to je samo po sebi opravdano i dopu(teno"
ali &elja tako jaka i usredotoena na samu sebe da u ovjejoj du(i zauzima mjesto koje
smije pripadati jedino +ogu.
83akle"8 ka&e Pavao" 8nikad ne bih bio saznao (to je po&uda da nema zapovijesti
koja ka&e One po&eliO. $li ta zapovijest poslu&ila je grijehu kao mostobran s kojeg me
napao" (to je imalo kao posljediu da se u meni pojavio itav niz razliitih po&uda. *ad
nema Gakona da ga probudi i potakne" grijeh kao da spava. 4o u trenutku kad sam
postao svjestan Gakona" grijeh je naglo o&ivio i oborio me. *akav paradoks= Gakon je
dan zato da bi ga se ovjek dr&ao i tako imao &ivot" no meni je taj Gakon donio samo
smrt" a ne &ivot.8
>alja naglasiti da takvo autobiogra2sko tumaenje stihova 7'9@. ,a takoer i stihova
koji im slijede- danas vi(e nije onako sveop)e prihva)eno kao prije. Ga to tumaenje
suvremeni autor ka&e da je 8sad pohranjeno u muzej egzegetskih apsurda8.44 4o to je"
svakako" najprirodniji nain da se protumai taj odlomak" a razlozi protiv njega nisu
konani i neoborivi. Pavao" dakako" nije smatrao da je njegovo iskustvo jedinstveno"
ve) ga ovdje iznosi zbog toga (to ono u ve)oj ili manjoj mjeri vrijedi za itav ljudski rod.
8Pavlova autobiogra2ija ovdje je biogra2ija Hovjeka 1vakogovi)a8 ,T.J.#anson-.
Pn&uda u ovom ili onom obliku zajednika je osobina itavog ovjeanstva. Bako je
mogu)e da kao i u Rim.5"9: i dalje" Pavao pred oima ima kako svoj" tako i $damov
prijestup. 7er po&uda je odigrala ulogu i u $damovu padu. *ad Pavao ka&e da je grijeh
8uhvatio zgodu8 i 8zaveo8 ga ,9O9. stih-" to nas podsje)a na Evine rijei u Postanku @"9@"
8Gmija me prevarila" pa sam jela.8 $ Pavao ne bi prepriao prikaz ovjejeg pada u
prvom liu jednine da nije u tome vidio i autentian opis svog vlastitog iskustva" kao i
iskustva itavog ovjeanstva. +io je svjestan" u tom pogledu barem" da je on 8$dam
svoje vlastite du(e8
7. ,rijeha ne spoznah doli po 7akonu. %sp. @":;" 8Gakon... slu&i samo tonoj
spoznaji grijeha.8 Prema tome" Gakon ima propedentiku ulogu" time (to ljudima
pokazuje njihovu gre(nost i nesposobnost" on im ujedno ukazuje i na potrebu da postig'
nu ono osloboenje koje mo&e jedino +o&ja milost ostvariti. 4e po&eli= ,/z9.:;"97K
Pnz.5":9-. Prirodno je za ljude da pri&eljkuju razliite stvari. $ kad im se uka&e na to da
su neke od tih stvari koje &ele u Gakonu zabranjene" skloni su da ih utoliko vi(e
pri&eljkuju" da svoja sra potpuno usmjere na njih.
E. ,rijeh je, uhvativ)i priliku+++ po zapovijedi. % tom i u stihovima koji slijede grijeh je
personi2iiran kao neki mo)an neprijatelj. Rije prevedena sa 8zgoda8 u izvorniku je
aphorme" (to inae oznauje ishodi(nu bazu za vojne operaije.
% meni prouzroio svakovrsnu po&udu. 4E+ ka&e" 8svakovrsne zle &elje8. ..*.+arrett
istie da je po&uda" koja predstavlja kr(enje Gakona" zapravo izopaena ljubav" koja je
8ispunjeni Gakon8 ,Rim.9@"9;-.
D. -a, ja sam neko( &ivio 'ez zakona. Tako ni $dam nije bio svjestan nikakvih
gre(nih sklonosti u sebi dok njegova poslu(nost nije do(la na ku(nju preko zapovijedi
8ne smije( jesti8. 4o u svjetlu vlastitog iskustva Pavao utoliko bolje shva)a unutarnji
smisao $damova pada.
!rijeh o&ivje. 8!rijeh naglo o&ivi8 ,4E+-.
9;. 7apovijed dana za &ivot. To je aluzija na Bev.9E"5" koji se stih navodi u Rim.9;"5
,usp.:"9@-.
99. 7avede =me-. !lagol koji je tu upotrijebljen u izvorniku ,exapatao- jednak je onom
koji se upotrebljava u : *or. 99"@ ,8kao (to je zmija zavela Evu8- i 9 Tim.:"94 ,8&ena"
po(to je zavedena" upala ,je- u grijeh8-. %sp. neslo&eni glagol apatao u Post. @"9@" BFF.
4o usporedivanje s prikazom $damova pada ne smije se dovesti do krajnosti" budu)i da
Pavao nauava da je ovjeanstvo sagrije(ilo 8u $damu8" a ne u Evi" te da u Post.@
8nije $dam bio taj koji je bio zaveden8 ,4E+-.
9:. Gakon nije donosio lijek protiv zla" kako su to rabini nauavali" ve) je bio poput
iritansa koji je uzrokovao 2atalnu alergiju. % 9:. retku Pavao ponovno insistira da je
Gakon bo&anskoga porijekla koji je standard moralnog pona(anja. 4ije ovu dobru stvar
Pavao smatrao 2atalnom" ve) grijeh kojeg je Gakon u potpunosti razotkrio. ?ta po
3uhu 1vetome ini 1ina stvarnim u &ivotu kr()anina.
9@. Potom do'ru uzrokuje mi smrt. %sp. 3rugu knjigu Ezrinu D"@5 i dalje" 8#i koji
smo primili Gakon i potom sagrije(ili" poginut )emo" kao i na(a sra koja su ga primilaK
sam zakon" meutim" ne)e propasti" nego ostaje u svojoj slavi.8
!rijeh" da se oituje grijehom" poslu&i dobrom i prouzroi mi smrt. 3rugim rijeimaK
nije me Gakon" iji je ilj bio da onaj koji ga vr(i ima u tome &ivot" doveo u ovo stanje
smrti. Gakon je dobrr te nije mogao prouzrokovati zlo stanje stvari. 4e" nego je grijeh
glavni negativa u toj predstavi. !njeh je zgrabio priliku koja mu se pru&ila kad mi je
Gakon pokazao (to je dobro a (to zlo" a da mi ovaj pri tom nije prisrkbio i snagu da
inim ono prvo" a izbjegavam ono drugo ,snagu za koju Gakon nije ni bio zami(ljen da je
priskrbi-. Premda sam bio svjestan da to nije za mene dobro" grijeh me je prisilio da
uinim upravo ono (to mi je Gakon pokazao da je zlo te me je tako doveo pod osudu i
vlast smrti. *ao posljediu toga uvidio sam" (to inae ne bih mogao" kako je zapravo
grijeh zao i suprotan +ogu i dobroti.
b.. %nutra(nji sukob ,7"94':5-. % ovom odlomku Pavao i dalje govori u prvom liu
jednine" no sad napu(ta imper2ekt i poinje govoriti u prezentu. 4e samo to" postoji tu"
naime" unutra(nja napetost koje nije bilo u stihovima 7'9@. ?ndje" grijeh ga je podmuklo
napao i oborioK tu" meutim" on se oajniki brani" premda ne mo&e poraziti neprijatelja.
?ndje on opisuje (to mu se dogaalo dok je &ivio u 8ovom sada(njem vijeku8K ovdje"
meutim" 8vijek koji dolazi8 ve) je prispio" premda staro razdoblje jo( nije oti(lo. ?n je
ovjek koji istovremeno &ivi na dvije razine" &arko &ele)i da &ivi &ivotom koji bi bio u
skladu s vi(om razinom" no istovremeno &alosno svjestan snage grijeha koji je u njemu i
koji ga neprekidno vue dolje prema ni&oj razini.
% predavanju u kojem je govorio o tome kako Pavao sebe opisuje kao ovjeka
8prodanog u ropstvo grijeha8" dr $leMander JhLte je rekao"
8*ad god mi moj pa&ljiv knji&ar po(alje na ogled novi komentar Poslanie Rimljanima"
odmah zavirim ondje gdje se u krijizi govori o sedmom poglavlju. $ko u sedmom
poglavlju komentator ortava nekakav slamnat i be&ivotan lik" odmah zaklapan knjigu.
>ra)am je knji&aru i ka&em" O4e hvala" pretesvko sam zaradio svoj nova da bih ga
potro(io na ovo" 8
<to je on time &elio re)iP
Aelio je ista)i injeniu da stihovima 94':5 Pavlov bremenit opis ovjeka koji ljubi
+o&ji zakon i ezne za tim da ga izvr(i" no kojega sila koja je jaa od njega prisiljava da
ini stvari kojih se gnu(a" nije nikakvo 8apstraktno dokazivanje" nego odjek osobnog
iskustva du(e u mui8.47 1am Pavao dobro zna (to znai biti rastrgan na taj nain" s
jedne strane Gakonom njegova uma koji se sla&e s +o&jom voljom i prihva)a je" a s
druge zakonom grijeha i smrti koji vue na drugu stranu.
% stvari" kr()anin &ivi istovremeno u dva svijeta" a dok je to tako" on ostaje u stanju
napetosti. % ovosvjetskom materijalnom smislu" on &ivi u ovom svijetu. *ao ovjek od
krvi i mesa podlo&an je uvjetima koji vladaju u smrtnom &ivotu. ?n je" poput ostalih ljudi"
8$damov sin8 pa je zajedno s njima podlo&an zakonu da 8u $damu svi umiru8. %
duhovnom smislu" meutim" on je pre(ao iz smrti u &ivot" iz podruja tame u kraljevstvo
svjetla. 3obio je udio u *ristovoj smrti" ukopu i uskrsnu)u" kojim je bio uskrsnut 8da &ivi
novim &ivotom8" kao graanin novoga svijeta" lan novog stvorenja" koji vi(e nije 8u
$damu8 nego 8u *ristu8.
3o)i )e dan kad )e ovaj sada(nji svjetski poredak zavr(iti i kad )e u slavi biti
uspostavljeno novo doba" a tada )e nestati i napetosti koja vlada izmeu starog i novog
doba. 4o sve dok kr()ani &ive 8izmeu vremena8" ostaju na snazi Pavlove rijei koje je
napisao u drugoj poslanii" 8Tijelo &udi protiv duha" a duh protiv tijela. 3a" to se dvoje
meusobno protivi tako da ne inite (to biste htjeli8 ,!al. 95"97-.
Prema tome" ovdje imamo autoportret ovjeka koji je svjestan prisustva grijeha u sebi
i mo)i koju grijeh ima u njegovom &ivotu. Ga njega je grijeh tiranin ije naredbe on mrzi i
gnu(a ih se" no protiv ije se sile uzaiudno bori. *ad tako 2ore majeure ,vi(om silom-
bude prisiljen poslu(ati zapovijest tog tiranina" djela koja su posljedia toga on ne
priznaje svojima. 4aime" ona su su(ta suprotnost onome (to on inae &eli initi. ?n &eli
izvr(avati +o&ji zakon" on u&iva u njemu i priznaje da je 8svet" i pravedan" i dobar8.
#eutim" usprkos svoj toj njegovoj &elji da bude poslu(an +o&jem zakonu" zlo)udna sila
u njemu prisiljava ga da taj Gakon prekr(i. 4e inim dobro koje ho)u" nego inim zlo
koje ne)u.8
Previ(e je kr()ana koji su doista iskusili tu neravnopravnu borbu protiv 8zakona
grijeha koji je u mojim udovima8 ,kako Pavao to naziva- da bismo samopouzdano mogli
ustvrditi da nije mogu)e da Pavao ovdje iznosi autobiogra2ske podatke" i k tome jo( u
sada(njem glagolskom vremenu. Pavao je u stanju da moli svoje prijatelje 8krotko()u i
blago()u *ristovom8 ,: *or. 9;"9-. 4o da li su ta krotkost i blagost bile njegove prirodne
karakteristikeP /ma mnogo razloga za pretpostavku da ovjeku tako neuta&ive revnosti
kao (to je bio on nije bilo nimalo lako 8razapeti tijelo8 C pobijediti prebrzi jezik"
preuranjenu ojenu i osudu" kivnost na svaki poku(aj da se zade na njegovo podruje
apostolske slu&be. Hovjek koji je nastojanje da se tako disiplinira da u borbi za svetost
ne bude diskvali2iiran uinio svojim svakodnevnim zadatkom" ovjek koji je uporno
&urio onom visokom ilju koji je +og postavio u /susu *ristu" takav ovjek znao je da
trka za tom 8besmrtnom nagradom8 ne)e biti 8bez pra(ine i znoja8. Preesto on put
svetosti prikazuje kao trku koju treba pretrati" ili kao bitku koju treba izboriti" a da bismo
smjeli pomi(ljati da je on do pobjede dolazio 8iznenada" u trenutku8.
To je istina" no bitno je da je on ipak pobjedivao. ?dlomak o kojem je sad rije"
premda zapoinje &alosnim priznanjem vlastite nesposobnosti" vodi nas u pobjedniku
himnu. Ta nesposobnost prisutna je samo tako dugo dok 8 ja sam8 C tj. svoom vlastitom
snagom C bijem bitku. 3ok to inim" ka&e Pavao" mo&da )u svojim umom i slu&iti
zakonu +o&jem" no moje )e tijelo" htjelo ono ili ne" i dalje biti poslu(no zakonu grijeha.
4o moram li ba( uvijek do&ivljavati porazeP #oram li ba( uvijek na vratu nositi tog
inkubusaP Gar osloboenje ne)e nikada do)iP Ivala +ogu" ho)e" po /susu *ristu"
na(em !ospodu.
94. 6a sam pak tjelesan, prodan pod grijeh. Prirodi koju smo naslijedili 8u $damu8
zakon nikako ne odgovara. Gakon je 8duhovan8 zato (to je to +o&ji zakon. 4o ova moja
priroda je neduhovna ,sarkinos" 8tjelesnaTQ" u ropstvu sile koju moja volja odbauje. /ma
u ovjeku ne(to C ak i u obnovljenom ovjeku C (to se protivi +ogu i nastoji se
osamostaliti od njega" a to 8ne(to8je ono (to Pavao naziva 8tijelom8 ,usp. 9E. stih-" ono
(to je &rtva tiranije grijeha koji prebiva u ovjeku. /zraz 8prodan u ropstvo grijeha8
podsje)a na #udrost 9"4" gdje se veli da se mudrost 8ne nastanjuje ... u tijelu grijehu
podlo&nu8.
95. 7'ilja ne razumijem )to radim. 8Hak ne priznajem svoje vlastite postupke8 ,4E+-.
Ta ne inim ono (to bih htio" nego (to mrzim C to inim. *ao klasine paralele tj. misli
uobiajeno je navoditi Ioraijeve rijei Wuae nouere seWuar" 2ugiam Wuo pro2ore redo"
8bavim se stvarima koje su mi nas>kodile" a izbjegavam stvari za koje vjerujem da )e
mi poslu&iti na dobro8 ,Poslanie BE.99-K ili ?vidijeve rijei video meliora proboWue"
deteriora seWuor" 8vidim bolji put i sla&em se s njim" no idem lo(ijim8 ,stavljeno u usta
#ediji u #etamor2ozama >//. :; i dalje-. ..*. +arrett ,ad lo.- ukazuje na jo( ve)u
verbalnu slinost s Epiktetom" prema kome ,/B:5.4- lopov ne ini ono (to &eli. 4o
+arrett takoer istie" i to s punim pravom" da ni ?vidije ni Epiktet ,a niti Ioraije" mogli
bismo dodati- ne ka&u tono ono na (to misli Pavao. Pavao ima u sebi nezavisnog
svjedoka" glas svoje savjesti ,usp. primjedbe pod :"95 na str.75.-" koja" time (to osuuje
njegov neuspjeh da se dr&i Gakona" zapravo svjedoi da je Gakon 8svet" i pravedan" i
dobrr8.
97":;. "nda to ne #inim vi)e ja, nego grijeh koji pre'iva u meni. 4o im moja
volja pristane na to" onda sam ja taj koji to inim" ak ako to prije i nije bilo tako.
9E. .istinu, htjeti mi ide, ali ne i #initi do'ro. Treba itati" htjeti dobro jest u mojoj
mo)i" ali nije uiniti ga ,tako i R>-. 4ajbolje zasvjedoeni tekst izostavlja 8ne nalazim8.
::. Po iznutra)njem #ovjeku s u&itkom se sla&em sa 7akonom %o&jim. Gato mogu
pjevati 8?h" kako ljubim tvoj Gakon=8 i sve ostalo iz sto devetnaestog psalma" alitime ne
posti&em opravdanje. 84utarnji ovjek8 je onaj 8novi ovjek8 u *ristu koji svakodnevno
biva obnavljan prema 1tvoriteljevoj slii ,usp. : *or 4"95K *ol @"9;-.
:@. Gakon grijeha. ?naj zao prinip" ili tiranija grijeha koji prebiva u ovjeku.
:4. 6adan ti sam ja #ovjek 8>jernii su u pogledu svog opravdanja savr(eni" no
njihovo posve)enje tek je na poetku. 7er ono je stvar postupnog proesa. % trenutku
kad su uzvjerovali u *rista samo su vrlo malo znali o izvoru zla koji prebiva u njima. *ad
im se *rist objavio kao njihov 1pasitelj i onaj koga njihova du(a ljubi" inilo se da je
njihov tjelesni um mrtav. 4o poslije su ustanovili da nije mrtav pa su neki poslije svog
obra)enja pro&ivjeli. vi(e du(evnih muka no onda kad su prvi put spoznali svu izgub'
ljenost polo&aja u kojem se nalaze. O7adan ti sam ja ovjek= Tko )e me izbaviti od ovoga
smrtonosnoga tijelaPO njihov je uzvik sve dok ne postanu savr(eni u svetosti. 4o onaj tko
je zapoeo dobro djelo u njima" nastavit )e ga sve do dana /susa *rista.T_5;
Tko )e me otrgnuti iz ovoga tijela smrtonosnoga. % klasinoj i drugoj literaturi
nalazimo obilje primjera koji su verbalno slini tom uzviku. 0ilon C koji je bio vi(e uenik
Platona no proroka C govori o tijelu kao o 8onoj glinenoj tvorevini" onom izlivenom kipu"
onoj ku)i koja je tako blizu du(i" koju ova nikad ne ostavlja" nego je vue za sobom kao
le(" od kolijevke do groba C kakvog li te(kog tereta=8 ,? dobrom gospodarenju :5-.
Epiktet govori o sebi kao o O jadnoj du(i okovanoj za le( ,2ragment :@-. 4eki komentatori
poku(ali su Pavlove rijei osvijetliti navodenjem >ergilijeva prikaza etru(anskog kralja
#ezenija" koji je svoje zarobljenike &ive vezivao za le(eve u raspadanju ,Eneida
>//B4E5 i dalje-. Pavao" meutim" ne govori o tijelu od krvi i mesa. *orijen zla le&i
mnogo dublje od toga. 8Tijelo smrti ove8 ili 8ovo tijelo smrti8 ,tako R1>- kao i ono 8tijelo
grijeha8 ,5"5-" naslijede je ljudske prirode koje je podreeno zakonu grijeha i smrti i koje
ovjek dijeli sa svim $damovim sinovima" s onim (to se naziva massa perditionis" u koju
je ukljueno itavo staro stvorenje i iz koje se" usprkos svim svojim te&njama i
naporima" on svojim vlastitim nastojanjima nikako ne mo&e izbaviti.
:5. 5vala %ogu po !susu Kristu, ,ospodu na)emu= 3oista zaudu je kad se naide na
takvu provalu trijum2a neposredno nakon Pavlova oajnikog uzvika 8tko )e me izbaviti8.
4o odgovor je tu" 87edino +og" po /susu *ristu" !ospodu na(emu= 4eka je +ogu hvala=8
,4E+-. 3etaljnije o tome kako se mo&eOposti)i to osloboenje od grijeha koji prebiva u
ovjeku govori se u E. poglavlju. 4o za sada" nakon ove kratke naznake da situaija nije
bezizgledna" Pavao se vra)a svojim prethodnim mislima i u nekoliko rijei sumira svoj
polo&aj" tj. moralni (kripa u kojem se na(ao i koji je opisao u 7"94':4.
6a, dakle, umom ja slu&im zakonu %o&jemu, a tijelom zakonu grijeha. 4ije nu&no
smatrati da se ta reenia nalazi na pogre(nom mjestu u tekstu. #o22att je stavlja kao
umetak nakon :@. stiha" (to mu se" kako ka&e" 8ini njezinim izvornim i loginim polo'
&ajem prije vrhuna koji nailazi u :4. stihu8. To premje(tanje .. I.3odd smatra 8bez
sumnje ispravnim8. !.Guntz dr&i da je to 8mo&da dodatak samog Pavla" ili pak mali
rezime koji je dodao netko od prvih italaaK u svakom sluaju" sada(nji je polo&aj tog
stiha neprikladan i ukazuje na zakljuak da se radi o bilje(i s margine koja je dospjela
u osnovni tekst8 ,The TeMt o2 the Epistles" str.95-. #eutim" taj stih pojavljuje se na
svom sada(njem mjestu i u na(im najstarijim izvorima. ?sim toga" davati novi redoslijed
Pavlovim rijeima u ime boljeg logikog slijeda vrlo je nesiguran postupak.
87a sam8 nagla(eno je ,autos ego-" 8 ja sam" bez ikog drugog8 do&ivljavam taj poraz i
neuspjeh" ali 8 ja8" kao kr()anin" nisam prepu(ten 8sam sebi8" 8zalon 3uha &ivota u
*ristu /susu8 nastanio se u meni pa je zbog njegove prisutnosti i sile nastupila ogromna
promjena.
;. O5*#,#A9489 #% 5+&:7 (-,1-/B!
7udaizam je nauavao kako je 3uh 1veti opozvan i vratit )e se jedino kada zapone
dobe koje ima do)iX tada )e se i 7oel @X9 ispuniti. .rkva je znala da se to ve) ispuniloX
i(ekivano doba koje ima do)i je ve) zapoelo. /stina je da istinska rasko( ovoga doba
le&i u budu)nosti" ali se u izlivenom 3uhu antiipiraju sila i &ivot punine vremena koje
ima do)i. ?n je jama i pred'okus budu)nosti i pred .rkvu stavlja novi potenijal koji ne
samo da mogu ve) i moraju iskoristiti.
.a. Aivot u 3uhu ,E"9'97-. 8Tijelo &udi protiv duha" a duh protiv tijela. 3a" to se dvoje
meusobno protivi tako da ne inite (to biste htjeli.8 Te rijei iz.!al. 95"97 ve) smo prije
naveli kao rezime situaije koju Pavao op(irnije" u &ivljem i osobnijem tonu" opisuje u
Rim.7"94':5. 4o neposredno prije tih rijei on je kazao" 8Aivite po 3uhu pa sigurno
ne)ete udovoljavati po&udi tijela8 ,!al. 5"95-. Temeljitija razrada te upute sad je pred
nama u Rim.E" 9'97. % 7. poglavlju 1veti 3uh uop)e se ne spominje" dok je zato u
prvom planu u E. poglavlju" koje opisuje &ivot pobjede i nade kojim &ive oni 8koji ne &ive
po tijelu" nego po 3uhu8 ,E"4-" oni 8koji su u *ristu /susu8 ,E"9-.
Tako dugo dok poku(avaju ratovati za svoj vlastiti raun" taj rat nikako ne mogu
dobiti. 4o kad se okoriste onim obiljem &ivota i sile koji su njihovi 8u *ristu /susu8"
postaju vi(e no pobjednii. PreQna tome" vi(e nema razloga zbog kojega bi oni koji su
8u *ristu /susu8 morali i dalje &ivjeti &ivotom robija(a" primarnog da izvr(ava zapovijesti
tiranskog zakona grijeha i smrti. *rist svojim 3uhom prebiva u njima" a njegov 3uh u
njih usauje novi prinip C zakon &ivota C koji je jai od grijeha koji je u njima i koji ih
oslobaa od njegove tiranije.
% starom poretku bilo je naprosto nemogu)e izvr(avati +o&ju volju. $ko" dakle" taj
stari poredak jo( uvijek upravlja &ivotom ljudi" izvr(avanje njegove volje i dalje )e ostati
nemogu)im. 4o oni ijim &ivotom upravlja 3uh" oni koji slu(aju njegove porive" oni
+o&ju volju izvr(avaju od sra. 4jihov vlastiti duh" neko) mrtav i neosjetljiv" sada je
pro&et &ivotom koji daje +o&ji 3uh. 4jihovo tijelo jo( uvijek je podlo&no zakonu smrti"
koji je posljedia ulaska grijeha u svijet" no sada 3uh &ivota ima posljednju rije.
4e radi se samo o tome da 3uh odr&ava &ivot i snagu u duhu vjernika ovdje i sada.
4jegovo prisustvo i prebivanje u njima znak je da )e njihovo tijelo" koje je inae jo(
uvijek podlo&no smrtnosti" uskrsnuti na novi &ivot" kao (to je uskrslo i *ristovo tijelo.
Tijelo nije iskljueno iz dobrobiti koje su posljedia iskupljenja i koje je pribavio *rist. Tu
injeniu Pavao je ve) bio upotrijebio u pozivu lanovima korintske rkve da svoja tijelu i
tjelesne postupke promatraju u duhu kr()anske odgovornosti" 36er kupljeni ste otkupom+
Proslavite dakle, %oga u tijelu svojemu> ,9 *or. 5":;-. Tako Puvao tu izrie misao da
3uh ak i u ovom razdoblju smrtnosti pru&a neke predznake besmrtnosti koja dolazi" to
je jedan od mnogih naina na koji prisustvo 3uha u sada(njem vremenu predstavlja
prve plodove nasljedstva slave koje )e se tek ostvariti. ?ni koji &ive u skladu sa starom
poretkom u sebi nose smrtnu osudu" a oni koji u starom poretku vide ne(to (to pripada
mrtvoj pro(losti i koji dopu(taju da ih 1veti 3uh vodi" imaju sigurnost da je vjeni &ivot
ve) poeo u njima. 3oista" sama injeniu da se oni podreuju vodstvu 1vetog 3uhu
jasan je dokaz da su sinovi +o&ji.
Ga Pavla vodstvo 3uha nije stvar sporadinog poriva" nego vjernikovo uobiajeno i
moralno iskustvo. %pravo je to prinip slobode u kr()anskom &ivotu. 8Pustite li 3uha da
vas vodi" niste vi(e pod Gakonom.8 ,!al. 95"9E- Gbaene su stare zakonske obaveze" a
3uh uvodi vjernike u novi polo&aj slobodnih +o&jih sinova. 4ukanje 3uha navodi
kr()ane da se +ogu spontano obra)aju kao svom ?u" upotrebljavaju)i pritom upravo
onaj izraz koji je i sam /sus upotrebljavao kad se obra)ao +ogu kao svom ?u C izraz
primjeren obiteljskoj atmos2eri u kojoj vladaju meusobna bliskost i ljubav. 4ije udno
da u slinom odlomku u Poslanii !ala)anima Pavao ka&e da je +og u sra svog
naroda poslao 83uha svog 1ina8 koji vie 8$bba C ?e8. ,!al. 94"5- 3rugim rijeima" oni
su primili onog istog 3uha koji je u sili si(ao na /susa prilikom njegovog kr(tenja
,#k.9"9;-" odveo ga u pustinju ,#k.9"9:-" pribavljao mu snagu za njegova silna djela
,#t.9:":E- te pro&imao njegov itav &ivot i slu&bu. ,#k.9"EK Bk.4"94"9E-.
Prema tome" +o&ji 3uh i duh pojedinog kr()anina zajedniki svjedoe za injeniu da
je on" kr()anin" +o&je dijete. Povrh toga" +o&ja djea su i njegovi nasljednii C
nasljednii one slave koja po pravu pripada iskljuivo *ristu i koju on na temelju svoje
milosti dijeli sa svojom 8bra)om8" koja tako postaju sunasljednii s njegovim stradanjem"
imaju pravo oekivati i zajedni(tvo u njegovoj slavi. 81ada trpljenje" a poslije slava8 tema
je koja se u 4ovom zavjetu neprestano javlja i koja je bila u skladu s realno()u &ivota
prvih kr()ana. 8Treba ,nam- kroz mnoge nevolje u)i u kraljevstvo +o&je8" govorili su
Pavao i +arnaba svojim obra)eniima u ju&noj !alaiji ,3j.94"::-. /sto upozorenje
ponavljalo se svakoj novoustanovljenoj zajednii kr()ana" a vrlo brzo bivalo je i
potvrdeno u praksi. O$ko ustrajemo" s njime )emo i kraljevati8 ,: Tim.:"9:-. To
predstavlja u &ivotima pojedinih kr()ana ponavljanje onog modela kojega je savr(eni
primjer bio njihov !ospodar" koji je po bo&anskoj nu&di pro(ao kroz trpljenje i tako u(ao
u svoju slavu. ,Bk. :4":5K 9 Pt.9"l 9" 5"9-.
9. 4ikakve, dakle, *ada osude onima koji su u Kristu !susu. 3a je 8osuda8
jednostavno suprotnost od 8opravdanja8" Pavlova bi misao bila da su oni koji su u *Listu
/susu" opravdani. 4o do te toke njegovo je razmatranje do(lo jo( u @":9 i dalje. Rije
katakrima 8vjerojatno ne oznauje OosuduO" nego kaznu koja je posljedia osude8 ,$rndt'
!ingrih- C drugim rijeima 8robiju8. 4ema razloga da oni koji su 8u *Listu /susu8 i dalje
&ive kao robija(i" kao da im nikada nije bilo opro(teno i da nikad nisu osloboeni iz
tamnie grijeha.
8% *ristu /susu8 ,ili 8u *ristu8" ili 8u !ospodu8- izrazi su koje Pavao upotrebljava da
opi(e taj novi poredak u koji ljudi" mu(kari i &ene" ulaze vjerom u *rista. *r()ansko
kr(tenje je kr(tenje 8u *rista8. 1vojim sjedinjenjem s *ristom putem vjere njegov narod
sebe smatra umrlim zajedno s njim" ukopanim s njim i uskrslim s njim. Tako sad vi(e ne
&ive oni" nego *rist &ivi u njima. ?naj &ivot koji je zajedniki itavom *ristovom tijelu
*ristov je &ivot uskrsnu)a koji on dijeli sa svojim narodom. $ko" s jedne strane" on &ivi u
njima" onda takoer" s druge oni &ive u njemu. 1tarozavjetna predod&ba o Okorporativnoj
linosti8 jo( je bila &iva pa je mogla dobro poslu&iti mislima i tekstovima ovjeka kao (to
je bio Pavao. % okviru te predod&be njemu nije bilo tesvko da esto preskae u jednom
ili u drugom smjeru" s *rista u njegovoj vlastitoj osobi na *rista kao korporativnu linost"
koja obuhva)a kako *rists" koji je sad uzvi(en +ogu s desne strane" tako i njegov
narod" koji irna udjela u njegovom &ivotu. 8+iti Ou *ristuO znai biti lanom .krveK to"
dakako" ne znai biti na nekom popisu" nego u stvarnom smislu biti jedan od udova ili
organa na *ristovu tijelu" ovisiti o njemu" biti podreen njegovoj volji i posvetiti se
njegovim iljevima.8
3odatak 8koji ne hode po tijelu8" kao i jo( kasniji dodatak 8nego po 3uhu8" ne
pripadaju izvornom tekstu prvog stiha ,usp. R>. R1>" 4E+-" nego su ovdje umetnuti
pod utjeajem stiha 4b" kamo zapravo i pripadaju.
:. 7akon -uha &ivota u Kristu !susu oslo'odi me+++ %sp. : *or @"97" 8!dje je 3uh
!ospodnji" ovdje je sloboda8K takoer !al. 95"9@" 8vi ste... k slobodi pozvani.8 8Gakon8
ovdje najvjerojatnije ozna)uje 8naelo8 ,vidi str. -. To naelo je sada 8zakon 3uha8" za
razliku od 8zakona grijeha koji je u mojim udovima8 ,7":@-" 8zakon &ivota8" za razliku od
8zakona smrti8. #o&da je bolje ona dva genitiva" 83uha8 i 8&ivota8" smatrati podjednako
ovisnima o 8zakonu8" zakon 3uha ujedno je i zakon &ivota. 81vojim usmjeriteljskim
utjeajem 3uh upravlja aktivno()u bez ikakvog zakonika8"5 @
?sim antiipaijskog spomena 3uhs u Rim.5"5" gdje se ka&e da njegovim dolaskom
sra vjernika bivaju preplavljena +o&jom ljubavlju i kratkog spomena 8duha svetosti8 u
9"4 u vezi s *ristovim uskrsnu)em od mrtvih" to je prva zgoda u ovoj poslanii kad 3uh
+o&ji dobiva va&nije mjesto u Pavlovu razmatranju. 4ije sluajno da se odsad" tj. od
njegova dolaska na senu" vi(e ne govori o porazu. Rat izmeu one dvije prirode i dalje
traje" ali ondje gdje 1veti 3uh upravlja situaijom" stara priroda prisiljena je da ustukne.
%mjesto 8me8 u izrazu 8oslobodio me8 neki prvorazredni izvori ,ukljuuju)i istone
izvore $leph i + te zapadni !-" koje slijedi i 4estle'*ilpatrikov tekst" itaju 8te8" ,Tako i
4E+-.
@. % obliju gre(nog tijela. 3oslovno 8u obliju tijela grijeha8. Te rijei pa&ljivo su
odabrane. 3a je reeno samo 8u obliju tijela8" bio bi to doketizam. $ bit je apostolske
poruke da je +o&ji 1in do(ao 8u tijelu8" a ne samo 8u obliju tijela8. Pavaoje mogao re)i
naprosto 8u tijelu8" no &elio je naglasiti da je ovjeje tijelo podruje na kojem je grijeh
stekao upori(te i s kojeg je vladao situaijom dok nije do(la +o&ja milost. Gato ne ka&e
jednostavno 8tijelo8" nego 8gre(no tijelo8 ,8tijelo grijeha8-. 4o kazati da je +o&ji 1in do(ao
8u gre(nom tijelu8 znaVo bi da je u njemu bilo grijeha" no kao (to Pavao ka&e na
drugom mjestu on 8 je bez ikakva grijeha8. ,: *or. 5":9-. Gbog svega toga za njega se
ka&e da je do(ao 8u obliju gre(nog tijela8.
7'og grijeha. !rke rijei peri hamartias ,8za grijeh8- uobiajeni su izraz kojim se u
BFF prevodi hebrejski izraz hatta3th" 8&rtva za grijeh8"54 a to je i tu njihovo osnovno
znaenje. Gato to R>" s pravom" prevodi 8kao prinos za grijeh8. ,%ps. 4E+" Okao &rtva za
grijeh8-. To je" vjerojatno" smisao rijei 8grijeh8 i u : *or. 5":9" gdje se ka&e da je *rist
uinjen 8mjesto nas grijehom8 ,premda se tamo upotrebljava samo imenia hamartia" a
ne izraz peri hamartias-.
?sudi grijeh u tijelu. 3rugim rijeima" u *ristovu tijelu" u njegovoj ljudskoj prirodi"
izreena je i izvr(ena presuda nad grijehom. Prema tome" za one koji su sjedinjeni s
*ristom vrijedi istina da je mo) grijeha slomljena. ,%sp. 5"5 i dalje.-
4. -a se pravednost 7akona ispuni u nama. 8Pravedni zahtjev Gakona8 sa&et je u
9@"D u jednu jedinu zapovijest" 8Bjubi bli&njega svoga kao samoga sebe.8 !rka rije
dikaioma upotrijebljena je tu"u istom znaenju kao i u :":5 ,7eremijino proroanstvo o
4ovom zavjetu koje se djelomino navodi u 99":7-" O pod kojim" govori +og" 8Gakon )u
svoj staviti u du(u njihovu i upisati ga u njihovo sre. / bit )u +og njihov" a oni narod
moj. / ne)e vi(e uiti drug druga ni brat brata govore)i" O1poznajte 7ahvu=O nego )e me
svi poznavati" i malo i veliko8. ,7r.@9"@@ i dalje-. %sp. odgovaraju)e proroanstvo u
Ez.@5":5 i dalje" gdje +og ka&e" 83at )u vam novo sre" nov duh udahnut )u u vas=
/zvadit )u iz tijela va(ega sre kameno i dat )u vam sre od mesa. 3uh svoj udahnut )u
u vas da hodite po mojim zakonima i da uvate i vr(ite moje naredbe.8 4ovozavjetni
pisi vide u Evanelju ispunjenje tih drevnih proroanstava.
*r()anska svetost nije stvar mukotrpnog usklaivanja s pojedinim odredbama nekog
izvanjskog zakonika ili pravilnika. 4aprotiv" radi se o tome da 1veti 3uh rada svoj rod u
&ivotu kr()anina" ostvaraju)i u njemu one vrline koje su se u svojoj savr(enosti mogle
vidjeti u *ristovu &ivotu. Gakon je zahtijevao &ivot u svetosti" no bio je nemo)an da takav
&ivot u ovjeku i ostvari" jer je ljudski materijal na kojem je trebalo da to bude uinjeno
bio sasvim neprikladan za to. 4o ono (to je Gakonu bilo nemogu)e ostvariti" ostvario je
+og. 1ada" nakon (to je +o&ji vlastiti 1in" koji je poslan na zemlju 8u obliju gre(nog
tijela8" svoj &ivot prinio kao &rtvu za grijeh za svoj narod" izreena je osuda nad grijehom
koji prebiva u ovjeku. !rijeh nije na(ao upori(ta u /susovu &ivotu" s uspjehom je bio
nadvladan u njegovoj smrti" a plodovi te pobjede uinjeni su dostupnima svima koji su
8u njemu8. 1ve (to je Gakon zahtijevao u pogledu uskladivanja s +o&jom voljom" rada se
ostvaruje u &ivotima onih kojima upravlja 1veti 3uh i koji su osloboeni svog robovanja
starom poretku. +o&je zapovijesti pretvorile su se sada u +o&ju pomo) da se one i
izvr(e.
8TRadi" tri"O zakon zapovijeda" $lO ni ruke ni noge mi ne da. Evanelje" pak" bolju
vijest mi nosi" *a&e OBetiO" alO i krila mi donosi.8
8#ilost je dana8" kao (to je to $ugustin izrazio" 8da bi se zakon mogao ispuniti.855
81ve dok" *ristovom smr)u i uskrsnu)em" nije nastalo novo stvorenje" +ogu nije bilo
mogu)e da po(alje 3uha svog 1ina u sra izgubljenih i bespomo)nih ljudi. $ kad ga je
poslao" s 3uhom je do(ao &ivot" sloboda i snaga. ?ni koji" kako ka&e Pavao" &ive po
3uhu" radaju rodove 3uha. Boza ne rada gro&dem na temelju nekog dr&avnog propisa"
ve) je gro&de plod vlastitog &ivota te loze. $ tako i nain &ivota koji je uskladen sa
standardima kraljevstva nije posljedia neijeg zahtjeva" pa ak ni +o&jeg" nego je rod
bo&anske prirode koju nam +og daje kao rezultat onoga (to je on uinio u *ristu i preko
*rista.8
Koji ne &ivimo po tijelu nego po -uhu. Treba usporediti !al. 95 ":5 " 8$ko imamo
&ivot po 3uhu" slijedimo 3uha= 8 ,takoer !al. 95"95-. 4a prvi pogled teslo je odluiti
da li rije 8duh8 ,pneuma- valja pisati malim ili velikim slovom. *ad se rije 8duh8
upotrebljava kao suprotnost 8tijelu8" mo&da je prirodno pretpostaviti da se misli na
ljudski duh. 4o ipak" u dokazivanju koje slijedi ta se rije tako esto odnosi na +o&jeg
3uha da je bolje uzeti kao da se na njega odnosi u svim sluajevima ,pa ak i tu u D.
stihu-" osim ondje gdje kontekst iskljuuje to znaenje. #eutim" i ondje gdje se misli na
bo&anskog 3uha" ljudski duh nije nu&no iskljuen. Ga Pavla" ljudski duh spava ili je
mrtav sve dok ga +o&ji 3uh ne probudi u &ivot. ?tuda izraz 8&ivimo.." po pneumi8
podrazumijeva aktivnost ljudskog duha" kao odaziv na vodstvo bo&anskog 3uha.
5. -a, oni koji &ive po tijelu, te&e za onim )to je tjelesno? a koji po -uhu, za onim
)to je duhovno. %sp. !al. 5"97.
5. Te&nja je tijela+++ a te&nja -uha. 3oslovno" 8misao tijela... misao 3uha8. %sp. u
!al. 95"9D i dalje suprotnost izmeu 8djela tijela8 i 8ploda 3uha8.
D. :ko nema li tko -uha Kristova, taj nije njegov. 8$ko netko ne posjeuje *ristovog
3uha" taj nije kr()anin8 ,4E+-. +udu)i da jedino 3uh mo&e ljude dovesti u &iv odnos s
*ristom" takav odnos s *ristom nije mogu)e posti)i bez 3uha.
9;. ! ako je Krist u vama, tijela je, dodu)e, mrtvo z'og grijeha+ Reeniu koja
zapoinje s 8va(e je tijelo8 najbolje je smatrati zavisnom reeniom" dok je pogodbenoj
reenii 8ako je *rist u vama prava apodoza zapravo reenia 83uh je &ivot zbog
pravednosti8. %sp. R1>" 4E+K drugi prijevod glasi" 84o ako *rist prebiva u vama" onda"
premda je tijelo mrtvo zato (to ste sagrije(ili" 3uh je &ivot" zato (to ste opravdani.8
8Tijelo ,je- mrtvo8 u smislu 8smrtno8" 8podlo&no smrti8.
8$li 3uh je &ivot zbog pravednosti8 ,$>6*7>-. 7e li 83uh8 o kojem je tu rije +o&ji 3uh
,$>- ili ljudski duh vjernika ,R>" R1>" 4E+-P Tvrdnja je istinita bez obzira koje od ova
dva tumaenja prihvatili" no injenia je da je Pavao mislio samo na jednoga od njih C
kojegP 1 obzirom na smisao koji pneuma ima u stihovima koji neposredno prethode"
odnosno slijede za ovim" vjerojatno je da je mislio na +o&jeg 3uha. Prema tome"
Pavlove rijei mogli bismo para2razirati ovako" 8$ko *rist prebiva u vama" onda mada je
va(e tijelo jo( uvijek podlo&no vremenskoj smrti koja je posljedia grijeha" 3uh koji se
nastanio u vama" onaj &ivi i o&ivljuju)i 3uh" daje vam vjeni &ivot koji je posljedia
opravdanja8 ,usp.5"9E" 8opravdanje koje se sastoji u &ivotu8-.
99. "naj koji uskrisi Krista od mrtvih, o&ivjet(e i smrtna tijela va)a po -uhu svome
koji pre'iva u vama. %sp. 9 *or. 5"94K : *or. 4"94K 9 1ol. 4"94" gdje je" slino tome"
uskrsnu)e vjernika uvjetovano *ristovim uskrsnu)em ,vidi primjedbe pod 9"4" str. i
dalje-. Tu se" meutim" za razliku od ostalih navedenih mjesta" nagla(ava veza izmeu
3uha i uskrsnu)aK ali usp. : *or. 5"5" 8?naj koji nas je na ovo isto ,da obuemo
nebesko tijelo- pobudio jest +ogK onaj koji nam dade zalog 3uha.8
9@. :ko li pak -uhom usmr(uje tjelesna djela. 8%smr)ivati8 znai isto (to i 8smatrati...
mrtvima8 ,5"99-" no dok se u 5"99 vjernii upu)uju da smatraju sebe mrtvima u odnosu
na grijeh" ovdje im je reeno da svoje prija(nje gre(ne postupke smatraju mrtvima u
odnosu na sebe ,tako isto i u *ol. 9@"5 i dalje-. Rijei u !al. 95":4" 8?ni koji pripadaju
*ristu /susu razapeli su svoje tijelo s njegovim strastima i po&udama"8 mogu se
usporediti s jo( slikovitijim rijeima na(ega !ospoda o tome da valja i(upati oko i
odrezati ruku ili nogu koje vode ovjeka u grijeh ,#t.5":D i daljeK
94. *vi koje vodi -uh %o&ji sinovi su %o&ji. %sp. !al. 95"9E 8Pustite li 3uhu da vas
vodi" niste vi(e pod Gakonom8. % !al. @":@'4"7- Pavao ono prija(nje stanje ropstva
,8zatvoreni u Gakonu8- suprotstavlja novoj slobodi sinova u ija je sra +og poslao
83uha svoga 1ina koji vie" $bba C ?e=8
95. Ta ne primiste duha ro'ovanja da se opet 'ojite, ve( ste primili duha posinjenja.
%sp. 9 *or. :"9:" 8#i nismo primili duha ovoga svijeta" nego 3uha koji dolazi od +oga8K
: Tim.9"7" 8+og nam nije dao duh boja&ljivosti" ve) duh snage" ljubavi i trijeznosti.8
8?vdje imamo krasan niz eksperimentalnih stihova" koji su svi izgraeni na isti nain" po
kojem se najprije iznosi negativna" a potom pozitivna tvrdnjaK s jedne strane je ropstvo"
svjetovnost" strah" a s druge posinjenje" duhovni darovi" sila" ljubav i posve)eni zdravi
razum.8
-uh posina)tva naziva se tako zbog toga (to su +o&ji sinovi oni koje vodi +o&ji 3uh
,94. stih-. 3rugim rijeima" 8duh posinjenja8 ili 8sinstva8 ,huiothesia- 3uh je koji vjernike
ini +o&jim sinovima i omogu)uje im da +oga natiivaju svojim ?)em" % !al. 94"5 njima
je omogu)eno da to ine po 83uhu njegovog 1ina8. 4aime" kad se vjernii obra)aju
+ogu onim istim imenom koje je i /sus upotrebljavao" oito je da je njegov 3uh sada u
njima. /zraz 8posinjenje8 u na(im u(ima ima mo&da prizvuk neeg donekle umjetnog. 4o
u prvom stolje)u posvojeni sin bio je sin kojega je njegov pooim svjesno izabrao da
produ&i njegovo ime i naslijedi njegovo imanje. Po svom statusu on nije bio u ama ba(
nimalo ni&em polo&aju od sina kojega je ota dobio prirodnim putem" a dogaalo se i da
je u&ivao vi(e ljubavi svog poouna i da je dostojnije opona(ao njegov karakter. O
:''al "#e ?vaj izraz upotrebljava se na dva druga mjesta u 4ovom zavjetu C u
#k.94"@5 i !al. 4"5 ,vidi primjedbe gore na str.9@@. -. 4a grkom jeziku to glasi $bba"
ho pater" a tu ho pater naprosto tumai znaenje negrke rijei $bba. $bba je aramejs'
ka rije ,u 8nagla(enom obliku8- koja se meu tada(njim Aidovima upotrebljavala ,a
upotrebljava se i do dana dana(njeg u obite/jima u kojima se govori hebrejski- kao
uobiajeni izraz kojim su se djea obra)ala svom ou" % #k.94"@5 /sus je prikazan kako
upotrebljava taj izraz u svojoj molitvi u !etsemaniju. Gnaenje toga le&i u injenii da
$bba nije bio C a ni danas nije C izraz koji su Aidovi upotrebljavali obra)aju)i se +ogu
kao svom ?u. 4o okolnost da je ta aramejska rije na(la put u vjerski rjenik ne&idovs'
kih rkava" vrlo uvjerljivo vodi do zakljuka da ju je /sus upotrebljavao na taj nain" a
#k.94"@5 to potvruje. Takoder" jaki su razlozi za pretpostavku da je /sus" kad je
upu)ivao svoje uenike da svoje molitve zapoinju s 8?e neka se svati ime tvoje8
,Bk.99":- za rijei 8?ta8 upotrijebio upravo izraz $bba. To bi dovoljno objasnilo
prelazak tog aramejskog izraza u rjenik kr()ana koji su inae govorili grki.
? izrazu :''a<"#e Buther ka&e slijede)e" 8To je samo mala rije" no" usprkos tome"
ona obuhva)a sve. %sta ne govore" ali zato na taj nain progovara ljubav sra. Hak i
onda kad sam pritisnut sa svih strana tjeskobom i strahom" kad se ini da sam napu(ten
i potpuno odbaen iz tvoje prisutnosti" jo( uvijek sam tvoje dijete" a ti si moj ota *rista
radi" ljubljen sam zbog Bjubljenoga" Gato ta mala rijea" ?e" zaeta u sru" nadilazi
svo govorniko umije)e 3emostena" .ierona i ostalih najboljih govornika koji su ikad
&ivjeli na ovom svijetu. 7er to o emu govorim ne izra&ava se rijeima nego uzdisanjem"
uzdisanjem koje nikakva rije" nikakva govornika vje(tina ne mo&e izre)i" jer ga nijedan
jezik ne mo&e izraziti 8. ,!al. 94"5-.
95. -jeca %o&ja. Tu je upotrijebljena rije tekna" 8djea8" a ne huioi" 8sinovi8" kao u
94. stihu. 4o slijed izlaganja savr(eno jasno pokazuje da Pavao te dvije rijei
upotrebljava naizmjenino" jednu umjesto druge. 3odu(e" u !al. 9@":@'4"7 on povlai
razliku izmeu razdoblja ranijeg djetinjstva" kad je narod +o&ji bio pod tutorstvom
zakona" te razdoblja nakon dolaska Evanelja" kad su dobili polo&aj i preuzeli
odgovornost sinova ,huioi- +o&jih. 4o onaj njihov preda(nji polo&aj opisan je izrazom
nepioi ,8sasvim mala djea8-" a ne tekna ,8djea8-. 4igdje u 4ovom zavjetu ne mo&e se
povu)i valjana razlika izmeu 8+o&je djee ,tekna-8 i 8+o&jih sinova ,huioi-8. % /vanovim
tekstovima taj se odnos dosljedno opisuje rjeju tekna ,usp. /v.9"9:K 9 /v. @"9 i dalje-"
dok se rije huios upotrebljava iskljuivo za *rista kao +o&jeg 1ina.
97. :ko pak djeca, onda i 'a)tinici. %sp. !al. 94"7" 8Tako vi(e nisi rob ,gr"
doulos"8rob8-" nego sinK ako pak sin" onda i ba(tinik po +ogu. 8*riza koja se naziva
obra)enjem u &ivotu 7ohna JesleLa do(la je onda kad je" po njegovim vlastitim
rijeima" Ovjeru sluge zamijenio za vjeru sinaO.8
%a)tinici %o&ji" a suba(tinii *ristovi. ?ni su *ristovi sunasljednii zbog toga (to je
slava koju )e naslijediti po milosti" ona ista slava koja pripada njemu po pravu ,usp.
/v.97"::':4-.
Kada doista z'ilja s njime zajedno trpimo, da se zajedno s njime i proslavimo.
Trpljenje je neophodan uvod u slavu. Gato kad Pavao ka&e ,: *or. 4"95- da 8ako se i
raspada na( vanjski ovjek" ipak se na( nutarnji ovjek obnavlja iz dana u dan8" on time
&eli re)i da one iste nevolje i oskudie koje uni(tavaju 8vanjskog ovjeka8 slu&e kao
sredstvo koje +o&ji 3uh upotrebljava za obnavljanje 8unutarnjeg ovjeka8" sve vi(e i
vi(e" dok napokon 8vanjski ovjek8 potpuno ne nestane" a 8nutarnji ovjek8 potpuno se
ne oblikuje po obliju *ristovu. %sp. : *or. 4"9;" 8#i uvijek i svuda na svom tijelu
nosimo smrtne patnje /susove" da se na na(em tijelu oituje i &ivot /susov.8
.b. 1lava koja )e do)i ,E"9E'9@-. 4o slava koja )e do)i daleko je ve)a od sada(njih
nevolja. 4evolja je laka i privremena kad se usporedi s tom neizreivo velikom i
vjenom slavom. Tako je Pavao" pi(u)i godinu ili dvije prije no (to je napisao Poslaniu
Rimljanima" nedugo nakon neusporedivo ,ak i za njega- najte&ih nevolja koje su
kr()ani do tada do&ivjeli" uvjeravao svoje prijatelje u *orintu da 8na(a nam sada(nja" ali
kratkotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjenu slavu8.5D ,: *or. 4"97-. 4e
radi se samo o tom da slava nadoknauje sve to trpljenje. ?na" (tovi(e" raste iz
trpljenja. /zmeu to dvoje postoji organska veza" jednako tako sigurno za vjernika kao
(to je postojala za njegovog !ospoda.
*ad svane dan slave" ta )e se slava oitovati na univerzalnom stupnju u +o&jem
narodu" proslavljenom *ristovom tijelu. 4e(to od te slave ve) je vidljivo" na drugom
mjestu Pavle u .rkvi kao zajednii ljudi pomirenih s +ogom vidi ne(to naroito i pre'
krasno te je zami(lja kao ne(to (to je" ak ve) i u sada(nje vrijeme" nebeskim bi)ima
prikazano kao +o&je remekdjelo pomirenja" 8da se sada po .rkvi saop)i mnogolika
+o&ja mudrost poglavarstvima i vlastima na nebesima8 ,E0.@"9;-. 4o ono (to se sada
mo&e vidjeti u ogranienom i esto" na&alost" izoblienom smislu" vidjet )e se u
savr(enstvu onda kad +o&ji narod konano postigne ilj koji je on oduvijek imao pred
oima za njih C potpuna podudarnost s njegovim proslavljenim 1inom.
4o tu nadu u slavu nemaju samo kr()ani. Hitavo stvorenje" ka&e Pavao" s velikom
e&njom eka dan kad )e se +o&ji sinovi objaviti u slavi. Ga sada" kao (to je to stari
*ohelet obznanjivao" 8ispraznost nad isprazno()u8 ispisano je velikim slovima preko
svega (to je pod sunem. 4o ta ispraznost C to stanje 2rustraije neuspjeha i ropstva C
samo je privremena. *ao (to ovjek zasad ne mo&e dosti)i +o&ju slavu" tako ni
stvorenje kao jelina ne mo&e u potpunosti posti)i ilj radi kojega je stvoreno. 1tvorenje"
ba( kao i ovjek" treba biti iskupljeno" budu)i da je i stvorenje" kao i ovjek" do&ivjelo
svoj pad.
To nauavanje o kozmikom padu podrazumijeva se u svim biblijskim tekstovima" od
@. poglavlja Postanka ,gdje se zemlja proklinje zbog ovjeka- do ::" poglavlja
?tkrivenja ,gdje 8prokletstva Li(e ne)e biti8-" a neizostavno ga zahtijeva svaki pogled na
svijet koji prihva)a biblijsku doktrinu o stvaranju te je poku(ava povezati sa &ivotnim
injeniama kakvima ih danas znamo. Hovjek je dio prirode" a itava 8priroda8 koje je on
dio stvorena je dobrom" potom ju je grijeh podvrgnuo jalovosti i uzaludnosti" a na kraju
)e biti iskupljena. 4ije sluajno da se iskupljenje prirode" kako to Pavao prikazuje"
vremenski podudara s iskupljenjem ovjejeg tijela C onog 2izikog dijela njegovog bi)a
koji ga povezuje s materijalnim stvorenjem. Hovjek je bio postavljen gospodarem te
8ni&e8 prirode" pa ju je zato" kad je pao" povukao za sobom. 4o preko iskupiteljskog
djela 8drugog ovjeka8 slomljeno je to naslijede grijeha" i to ne samo za samog ovjeka"
nego i za stvorenje koje ovisi o njemu. Hnvjek" koji sebinim iskori(tavanjem zemlje
mo&e dobro tlo pretvoriti u pustinju" ak i sada mo&e odgovornim gospodarenjem uiniti
da pustinja provate. *akav li )e tek onda biti utjeaj potpuno iskupljenog ovjeanstva
na stvorenje koje mu je povjereno na brigu i upravuP *ad je /zaija gledao u budu)nost"
predvidaju)i miroljubivo supostojanje vuka i jagnjeta u tom budu)em mesijanskom
vremenu" on je svoju nadu izrazio pjesnikim jezikom" no ta poezija nije patetina la&"
ve) ne(to mnogo konkretnije i primjerenije +ibliji"
8Glo se vi(e ne)e initi" ne)e se pusto(iti na svoj svetoj gori mojoj"
zemlja )e se ispuniti spoznajom 7ahvinom kao (to se vodom pune mora8 ,/z.99"D-
*r()anin ne)e smatrati da je sada 8sve dobro u najboljem od svih mogu)ih svjetova8"
kao (to ne)e ni otpisati svijet tobo&e zato (to pripada avolu 5o 1vijet je +o&ji svijet i
+og )e se proslaviti svim svojim djelima. $ kad je +og proslavljen" njegova stvorenja su
blagoslovljena.
$ko rijei ne(to znae" onda je sigurno da te Pavlove rijei ne opisuju uni(tenje
sada(njeg materijalnog svemira na dan otkrivenja" kad bi ga zamijenio sasvim novi
svemir" ve) da govori o preoblikovanju sada(njeg svemira u tom smislu da )e on tada
poeti izvr(avati ono za (to ga je +og i stvorio. Tu ujemo i odjek starozavjetne nade u
stvaranje novog neba i nove zemlje 8gdje prebiva pravednost8. ,: Pt.@"9@" gdje se itira
/z. 55"97" 55"::K usp. ?tk. :9"9-.59 4o preoblikovanje svemira ovisi o preoblikovanju
ovjeka djelovanjem +o&je milosti.
+o&&a milost ve) je poela djelovati u &ivotima onih koji su opravdani" nastavak
njezinog djelovanja dovoljno je zasvjedoen time (to 3uh prebiva u njima" a ta )e ista
milost" na 8dan /susa *rista8" dovr(iti bo&ansko djelo koje je tako dobro zapoeto.
8#ilost )e okruniti svo djelo
1ve tamo do vjenosti.
4a nebu je ona onaj vr(ni kamen" / zaslu&uje svu hvalu.8
Hinjenia da 3uh prebiva u nama nije samo dokaz da +o&ja milost sada i neprekidno
djeluje u nama" ve) je to i jamstvo za slavu koja dolazi. % pogledu +o&jeg djelovanja u
njegovom narodu i za njega" nema nikakvog diskontinuiteta izmeu 8sada8 i 8onda u
budu)nosti8.
$ko ne&ivo stvorenje slijepo ezne za danom svog osloboenja" onda zajednia
iskupljenih" koji u daljini ve) vide sjaj slave" jo( vi(e" i to svjesno" te&i tom istom
zavr(etku. Ga njih tek tada nastupa 8potpuno posinjenje8 C drugim rijeima" to )e biti
dan kad )e javno i univerzalno biti priznati kao +o&ji sinovi. Takoder" za njih )e taj dan
znaiti i 8iskupljenje tijela8 C dan uskrsnu)a kad )e sada(nje tijelo poni&enja biti
preoblikovano u oblije *ristovog ptoslavljenog tijela te kad )e itava njihova osoba
napoknn rh@.ivieti sve dobrobiti koie su posljedia njegovog iskupitelja.
% tome je nada +o&jeg naroda C 8*rist u vama" nada slave8" kako to Pavao izra&ava
u jednoj drugoj poslanii ,*ol. 99":7-. Ta nada bitan je element u njihovom spasenju.
?na ih osposobljava da prihvate sada(nje ku(nje i nevolje" tako da bi strpljivim podno'
(enjem zadobili svoje &ivote. 4ada je" zajedno s vjerom i ljubavlju" jedna od vrhunskih
vrlina koje obilje&avaju kr()anina.
4adalje" 1veti 3uh poma&e svojim zastupanjem u svim sada(njim isku(enjima.
Te&nja za sveto()u i slavom koju on zainje u &ivotima vjernika preduboka je da bi se
mogla rijeima primjereno izraziti. 4a odreenom stupnju vjerskog &ivota vlada
uvjerenje da je za djelotvornost molitve od bitne va&nosti toan oblik upotrijebljenih
rijei. 4o kad je ovjeji duh u naju&em skladu s +o&jim 3uhom" rijei se mogu pokazati
ne samo nedostatnima" ve) (tovi(e i smetnjom molitvi. $li +og" pred kojim su ovjeje
misli poput otvorene knjige" u tom neizreenom 8uzdisanju8 duboko u srima svog
naroda prepoznaje glas 3uha koji posreuje za njih" u skladu..s. njegovom" +o&jom
voljom" te ih +og s tim u skladu i usli(ava.
3oista" +o&ja suverena milost sudjeluje u svim stvarima na dobro njegovom narodu"
ak i u onim stvarima koje su katkada tako obeshrabruju)e" &alosne i tes7o
podno(ljive. Gnamo da je to tako" ka&e Pavao" govore)i pritom kao onaj koji je istinitost
toga dokazao u svom vlastitom iskustvu" koji je" ustanovio da su njegove te(ko)e
poslu&ile za unapredivanje Evanelja ,0il. 99"9:- te da su njegova najgora i
najneugodnija isku(enja bila sredstvo putem kojeg je *ristova sila si(la na njega. ,: *or.
9:"D i dalje-.
$ sada on dopu(ta svom umu da po&uri naprijed ili nazad i da u jelini sagleda itav
tok +o&jih postupaka s njegovim narodom. 7o( prije osnutka svijeta +og je unaprijed
znao i unaprijed odredio 'predodredio dan konanog izbavljenja" kad )e njegov narod
postati potpuno podudaran obliju njegovog 1ina. 1am +o&ji 1in 8slika ,je- +oga
nevidljivoga8. ,*ol. 99"95K usp. : *or. 4"4-. +o&je stvaranje ovjeka 8po svom obliju8 bio
je jedan od prvih koraka prema ostvarivanju njegove vjekovne namisli" namisli da ima
svoja stvorenja koja )e imati udjela u njegovoj slavi" onoliko potpuno koliko je mogu)e
da stvorena bi)a dijele slavu svog 1tvoritelja. *ad je to +o&je oblije u starom stvorenju
postalo unaka&eno grijehom" tako da je ovjek" onakav kakav je sada" li(en te
slave za koju je bio stvoren" +o&ja namisao ipak nije time propala. *ad je stiglo za to
odreeno vrijeme" bo&ansko se oblije oitovalo meu ljudima u tom novom Hovjeku" u
iji se lik oni koji su vjerom sjedinjeni s njim postepeno uobliuju C stupanj po stupanj'
sve do dana kad )e" da navedemo drugog novozavjetnog pisa" biti savr(eno uskladeni"
s njegovim likom" jer )e ga vidjeti 8kakav jest8 ,/ /v. @":-.
9E. *ve patnje sada)njega vremena nisu ni)ta prema 'udu(oj slavi koja se ima
o#itovati u nama. %sp. Bk.5":: i dalje" 8+lago vama kad vas ljudi zamrze... % taj dan
radujte se i kliite od veselja"jer velika je va(a pla)a na nebu.8
:;. *tvorenje je, uistinu podvrgnuto ispraznosti. ?sim (to oznauje pojam
uzaludnosti i neuspjeha" rije 8ispraznost8 ,mataiotes-" kao (to je to i drugdje u grkom
tekstu +iblije ,usp. 3j. 94"95-" mo&e oznaavati i (tovanje la&nih bogova. 4aime" zlo)ud'
ne sile podjarmile su ijelo stvorenje ,usp. 9 *or. 9:":-.
4e po svojoj volji" nego zbog onoga koji ga podvrgnu. Tu se" najvjerojatnije" misli na
+oga. 7edno od prvih gledi(ta bilo je da se misli na $dama" budu)i da je upravo njegov
grijeh uveo smrt u svijet i zemlju doveo pod prokletstvo koje je uslijedilo. 4edavno je
*arl Ieim zastupao mi(ljenje da je taj subjekt koji podvrgava zapravo 8revoluionarna
sila grijeha... sotonska sila8 koja je postojala i prije ovjeka i dovela ga 8pod svoju vlast
svojim zamamnim varkama8.5 : 4o to je ve) blizu nepavlovskom dualizmu" a" u svakom
sluaju" za takvu se mranu silu ne bi moglo kazati da je podvrgnula svijet ispraznosti 8u
nadi8.
:9. . slo'odi i slavi djece %o&je. Ga osnovnu misao usp. 7ak.9"9E" 8?n nas
dragovoljno rodi rijeju istine" da budemo prveni meu njegovim stvorenjima.8
::. *ve stvorenje zajedno uzdi)e i mu#i se u porodajnim mukama sve do sada.
#o&da Pavao.ima pred oima tada(nje] &idovsko oekivanje 8trudova #esije8 C
razdoblja nevolje kojim )e zapoeti mesijansko doba ,usp. #k.9@"EK 4E+" 8poinju
trudovi novog vremena8-. $ko je tako" onda on &eli re)i da itavo ovjeanstvo" (tovi(e"
stvorenje u jelini" ima udjela u tim trudovima i da.oekuje radost koja )e nakon njih
uslijediti.
:@. Prvine -uha. Prebivanje 3uha u kr()anima ovdje i sada predstavlja 8prvi plod8
,aparhe-" tj" prvu ratu ili predujam onog vjenog nasljedstva slave koje oekuje
vjernike. % : *or" 9"::K 5"5 i u E2.9."4 to isto nauavanje o 3uhu iznosi se uz pomo)
rijei arrhabon" jamstvo8 ili 8zalog8 ,u suvremenom grkom jeziku tom se rijeju
oznaava zaruniki prsten" koji je jamstvo ili zalog budu)eg vjenanja-.
Postoji mi(ljenje da su neki itaoi Poslanie Rimljanima iz Pavlova naina upotrebe
rijei aparhe mogli zakljuiti da je posjedovanje 3uha ne(to kao vjernikova legitimaija.
4aime" u papirusnim izvorima postoje dokazi za to da je ta rije bila upotrebljavana u
tom znaenju. Premda Pavao nije &elio kazati ba( to" ti njegovi itaoi" da su i izveli
takav zakljuak" ne bi bili jako pogrije(ili" s obzirom da se otprilike tako ne(to
podrazumijeva pod 8zapea)ivanjem8 3uhom u E2.l "9@" 4"@;. Ga drugi nain upotrebe
te aparhe C slike vidi Rim.99"95 , str.9E5. i dalje-.
! mi u se'i uzdi)emo. %sp. : *or. 5":" 8/ zato uzdi(emo ,$> to prevodi" 8% tome'
(atoru" tj. tijelu C uzdi(emo...8K prim. prev.6 i vru)e &elimo da budemo obueni u na(
nebeski stan.8
!)#ekuju(i posinstvo, otkupljenje svoga tijela. 8Posinjenje8 tu oznauje potpuno
oitovanje polo&aja vjernika kao +o&jih sinova ,usp. stihove 94"95-" njihovo konano
preuzimanje nasljedstva na koje imaju pravo zbog tog svog polo&aja. 8otkupljenje na'
(ega tijela8" uskrsnu)e" tema je koju je Pavao nedugo prije toga op(irnije izlo&io u : *or.
4"7'5"9;. Ta ista &eljno oekivana zgoda naziva se u E2.4"@;" 8danom otkupllenja8 gdje
se ka&e da su vjernii zapea)eni 3uhnm za taj dan.
:4. 36er, )to tko gleda, kako da se tome i nada. 8 >jerojatno bismo trebali prihvatiti
kra)u verziju koju nalazimo u P45 i" iz 8druge ruke" u +" O jer tko se nada onomu (to ne
vidiP8
:5. 4adamo li se pak onom #ega ne gledamo. %sp. : *or. 4"9E" 8nama koji ne
smjeramo na vidljivo" nego na nevidljivo" jer je vidljivo prolazno" a nevidljivo je vjeno.8
:5. :li se sam -uh za nas zauzima. %sp. E2.5"9E. 8/ svakom molitvom i moljenjem
molite se +ogu duhom bez prestanka8 ,*P-. *ad se vjernii mole 8po 3uhu8" onda i sam
3uh posreuje .,moli- za njih.
4eizrecivim uzdasima. 84a(im neartikuliranim uzdisajima8 ,4E+-. #o&da je u taj izraz
ukljueno i govorenje +ogu u 3uhu 8 jeziima8 ,9 *or. 94":-" no on prije svega oznauje
one te&nje i aspiraije koje izviru iz duhovnih dubina i koje se ne mogu zatvoriti u okvire
svakida(njih rijei. 7ames #ontgomerL dobro je izrazio ono (to je apostol &elio re)i"
#olitva je iskrena &elja du(e" /zreena ili nijema" Plamsaj neke skrivene vatre *oja
treperi u grudima. #olitva je sva te&ina jednog uzdisaja" 7edna suza kada kapne"
?i usmjerene prema gore"
*ad nitko osim +oga nije blizu.
% takvoj molitvi zapravo se moli 3uh koji prebiva u kr()aninu" a ?ta" komu je
molitva i upu)ena" odmah ita njegove misli. ?sim toga" ti 8neartikulirani uzdisaji8 ne
mogu se odvojiti od uzdisanja spomenutog u :@. stihu" uzdisanja kojim vjernii ,zajedno
s itavim stvorenjem- izra&avaju svoju e&nju za slavom uskrsnu)a" koja dolazi i koja )e
biti konaan odgovor na sve njihove molitve.
:E. 7namo pak da %og u svemu na do'ro sura$uje s onima koji ga lju'e. 8Gnamo8
oznaava znanje koje dolaziod vjere. % gramatikom pogledu 8sve8 mo&e biti bilo
subjekt" bilo objekt glagola 8suraivati8K no vjerojatnije je objekt. % tom sluaju bi subjekt
bio 8on8" (to neki vrlo stari izvori ,ukljuuju)i P45- jo( jasnije iskazuju tako (to dodaju
nominativ 8+og8 ,mada taj dodatak ini tu reeniu pretjerano glomaznom-. R>mg.
prevodi" 8onima koji ljube +oga +og pridonosi sve dobru.8 R1> vidi u 8sve8 prilo(ki
akuzativ" pa prevodi" 8Gnamo da u svemu +og pridonosi dobru 's onima koji ga ljube.8
4E+" pak" o&ivljuje vrlo staro i privlano tumaenje" koje je na sebe privuklo vrlo malo
pa&nje prevodilaa i komentatora" tumaenje po kojem je subjekt predikatu 8pridonosi8
zapravo subjekt iz prethodnog stiha C 3uh. Prema tome" prijevod 4E+ glasi" 8... za +o&ji
narod on se moli na +o&ji nainK a u svemu" kao (to znamo" on pridonosi dobru s onima
koji ljube +oga...85@ ,usp. 9 *or. :"D za blagoslove koji su pripremljeni za one koji ljube
+oga-.
Y?ni koji !a ljubeZ je starozavjetni izraz za +o&je sljedbenike koji se svim srem
predaju 4jegovoj slu&bi i poistovje)uje se s 4jegovim iljevima ,npr. /zlazak :;X5K 1ui
5X@9K 3anijel DX4-. 3uh surauje s takvim ljudima zato jer ih je +og pozvao i dao im
uloge u 1vojem otkupljenju ,usp. 9X5-. +o&ji vjeni plan je bio stvoriti 1ebi obitelj po
uzoru na 4jegova jedinstvenog 1ina. Prije postanka svijeta ,E2e&anima 9X4-" tu sudbinu
je namijenio onima koje je uinio ,u naprijed- objektima 1voje osobne skrbi i brige
,predznanjeX usp. Postanak 9EX9DK 7eremija 9X5K $mos @X:-.
8?nih koji su oni pozvani po njegovoj namisli8 ,$>6*7>-. 8?ni pozvani8 ne u
op)enitom smislu u kojem 8mnogi su pozvani" ali je malo izabranih8" nego u smistu
8e2ektivnog pozvanja8 koje je 8djelo +o&jeg 3uha" kada nas on" uvjeriv(i nas u na( grijeh
i bijedan polo&aj" prosvjetljavaju)i na(e umove u poznanju *rista te obnavaljaju)i na(u
volju" potakne i osposobi da prigrlimo /susa *rista" koji nam je u Evanelju ponuden kao
besplatan dar.8 ,9estminster *horter /atechism-" %sp. 9"5 ,8oni pozvani od /susa
*rista8 ,$>6*7>-" 9"7 ,8pozvani da budu sveti8-" D"9 ,8onom koji poziva8-.
:D. 6er koje predvidje, te i predodredi da 'udu suo'li#eni slici *ina njegova, te da on
'ude prvoro$enac me$u mnogom 'ra(om. % :D. i @;. stihu +o&ja namisao milosti
iznesena je pomo)u konstrukije koja se naziva sorites" u kojoj logiki predikat jedne
reenie postaje logiki subjekt slijede)e re)enie. Tu se za novo stvorenje" zajedniu
musaraa i &ena uoblienih po *ristovu liku ,koji nam je inae 8slika +o&ja8" : *or. 4"4"
*ol. 99"95-" ka&e da su od samog poetka bili predmet +o&jeg predznanja i milosti
predodredivanja. /spunjenje te namisli ukljueno je" za novozavjetne pise" u
stvaralakim rijeima u Post.9":5" 84ainimo ovjeka na svoju sliku" sebi slina'8 4o
staro stvorenje samo po sebi nedostatno je da se u potpunosti ostvari taj ilj" zato je bilo
neophodno iskupiteljsko *ri(tovo djelo i" kao posljedia toga" njegov polo&aj glave tog
novog stvorenja" 8da... bude prvoroena meu mnogom bra)om8. ?n koji je
8prvoroena svakoga stvorenja8 u starom poretku" jer 8sve je stvoreno po njemu i za
njega8" uskrsnu)em je postao i glava novog poretka" 8poetak" prvoroena od
<to se tie rijei Okoje je predvidio8" one u sebi nose konotaiju milosti koja izabire" a
to se u 1tarom zavjetu esto impliira glagolom 8znati8. *ad +og na taj naroit nain
8zna8 neke ljude" to znai da ih je izabrao. %sp. $m.@": ,8#eu svim plemenima
zemaljskim samo vas poznah8- i Io(.9@"5 ,87a te poznah u pustinji8 ,*P-. 1 tim
mo&emo usporediti i Pavlove rijei u 9 *or. E"@ ,8ako netko ljubi +oga" njega +og
poznaje8 ,$>6*7>--Qi u !al. 94."D ,8vi ste poznali +oga" ili" bolje re)i" poznati ste od
+oga8 6$>" prijevod Q engleskogK prim.prev.6-. Taj vid bo&anskog znanja nagla(ava se i
u kumranskom Pravilniku zajednie" 8?d +oga Gnanja dolazi sve (to jest i (to )e biti.
7o( prije no (to su postojali" on je utvrdio itav plan za njih" a kada" kako je to za njih
odreeno" oni nastanu" svoju djelatnost izvr(avaju u skladu s njegovim slavnim
planom.8
@;. Koje pak predodredi te i pozva? koje pozva, te i opravda. +o&ji narod vjerom se
odaziva njegovom pozivu te vjerom biva opravdan.
*oje opravda" te i proslavi. Proslavljenje +o&jeg naroda zapravo je konana i potpuna
podudarnost s 8oblijem njegova 1ina8" 8$ kad se pojavi *rist" va( &ivot" tada )ete se i vi
s njim pojaviti zaodjenuti slavom.8 ,*ol. 9@"4K usp. 9 /v.@":-.
To je" dakle" ilj +o&je predodreuju)e milosti C stvaranje novog ljudskog roda koji u
sebi oituje slavu svog 1tvoritelja. ?stvaruju)i dalje tu svoju namisao" pozvao je i
opravdao one na koje je pao njegov izbor. 8*oje je opravdao" one je i proslavio.8 To
predvidanje i predodredivanje dio su +o&je vjene namisliK pozivanje i opravdanje
odigralo se u sada(njem iskustvu njegovog narodaK no slava" bar (to se tie njihovog
iskustva" jo( le&i u budu)nosti. Ga(to onda Pavao" kad govori o slavi" upotrebljava ono
isto pro(lo vrijeme koje upotrebljava i za ostala +o&ja djelaP #o&da on opona(a
hebrejski nain upotrebe tzv. prorokog pro(log vremena" pri emu se neki predskazani
dogaaj" da bi se prikazalo kako je neumitno da se on odigra" opisuje kao da se ve)
dogodio. 1 po'. vijesnog stajali(ta +o&ji narod jo( nije proslavljen. 4o u pogledu
bo&anske odredbe njihova je slava predodreena jo( od vjenosti pa" prema tome" 8one
je i proslavio8.
Ga(to Pavao na tom mjestu prelazi neposredno s opravdanja na proslavljenje" a da
pri tom ni(ta ne ka&e o sada(njem kr()anskom iskustvu posve)enja silom 3uhaP 4ema
sumnje da je to djelomino zato (to je u tom trenutku bio zaokupljen prvenstveno
slavom koja )e do)i" no jo( vi(e zbog toga (to je razlika izmeu posve)enja i slave
samo razlika u stupnju" a ne razlika u vrsti. Posve)enje je postepeno uskladivanje s
*ristovim likom ovdje i sada ,usp. : *or. @"9EK *ol. 9@"9;-" dok je slava savr(ena
usklaenost s *ristovim likom ovdje i tada" u budu)nosti. Posve)enje je poetak slave.
1lava je dovr(etak posve)enja. Pavao gleda u budu)nost na dovr(etak tog.proesa C
dovr(etak za koji jami njegov poetak" 8koje opravda" te i proslavi.8
. Trijum2 vjere ,E"@9'@D-. Gar bi i(ta moglo biti jai potiaj na vjeru od svijesti o
+o&joj spasonosnoj namisli za njegov narod" namisli koja nezaustavljivo kroi prema
odreenom joj vrhunuP +udu)i da je +og njihovo silno spasenje" ima li te sile koja ih
mo&e pobijeditiP +udu)2 da je +og svoju ljubav suvereno oitovao u &rtvi svog vlastitog
1ina radi njih" koju dobru stvar da im uskratiP 4a trenutak Pavao ijelu situaiju zami(lja
kao sudniu u kojoj vjernik stoji i eka suenje. 4o tko )e se usuditi da nastupi kao tu&i'
laP 1am +og" 1uda sviju" proglasio je da ga oslobaa optu&be da ga opravdavaK ima
li nekog tko )e njegovu presudu dovesti u pitanjeP Tu&ila se mo&da ne)e usuditi
pojaviti" ali strana obrane prisutna je i aktivna" to je 8/sus *rist koji je umro C jo( bolje"
koji je uskrsnuo C koji je s desne strane +ogu i koji posreuje za nas.8 / ni(ta ne mo&e
rastaviti njegovu ljubav od njegovog naroda C nikakva ku(nja ni nikakva nevolja koju su
do&ivjeli" ili )e je" mo&da do&ivjeti. % duhovnom ratu koji sada bjesni" protiv *ristova
naroda" nastupaju vrlo jake snage kako natprirodne" tako i prirodne" no po njemu njegov
narod pobjeuje sve te neprijatelje" ostaju)i neopozivo obavijen njegovom
nepromjenjivom /jubavlju i dobijaju)i od nje snagu.
@:. Ta on ni svog *ina ne po)tedje. To je odjek iz Post. ::"9:" gdje +og ka&e
$brahamu" 8.." jer nisi uskratio ,BFF" 8po(tedio8" gr" pheidomai" isti izraz kao i ovdje- ni
svog 1ina" jedina svoga.8 % Pavlovu razmi(ljanju o *ristovoj &rtvi to 8vezivanje /zaka8
,uobiajeni naslov koji su Aidovi pridavali prikazu dogaaja u Post.::- igralo je mo&da i
ve)u ulogu od one koja je vidljiva na povr(ini. % &idovskom tumaenju taj se dogaaj
smatra klasinim primjerom iskupiteljske djelotvornosti mueni(tva.
*ako nam onda s njime ne)e sve darovati. %sp. #t.5"@@" 8a to )e vam se nadodati.8 "
@@"@4. %og opravdava Tko )e osuditiP % izrazima pravnog znaenja koji se
upotrebljavaju u ovom odjomku nepogre(ivo razabiremo odjek onih slinih izazovnih
rijei 1luge !ospodovog u /z.5;"E i dalje" 8+lizu je onaj koji mi pravo daje. Tko )e se
pravdati sa mnomP /zidimo zajedno= Tko je protivnik moj u parniiP 4ek mi se pribli&i=
!le" !ospod mi 7ahve poma&e" tko )e me osuditiP8 3obru starozavjetnu ilustraiju tog
teksta nalazimo u opisu zgode kad je 1otona" glavni tu&ila na nebeskom sudi(tu"
nakon (to je +og objavio svoje prihva)anje vrhovnog sve)enika 7o(ue" ostao (utjeti
,Gah.@"9 i dalje-.
@5. "n je i zdesna %ogu. ?djek Psalma 99;"9" 81jedi mi zdesna dok ne polo&im
du(mane za podno&je tvojim nogama=8 Te rijei" koje su se meu Aidovima iz vremena
na(ega !ospoda obavezno tumaile u mesijanskom smislu ,usp. #k.9:" @5'@7-"
primjenjivale su se na /susa ve) od najranijih dana postojanja .rkve. ?ne su biblijski
temelj doktrine o njegovom uzvi(enju i zauzimanju mjesta ?u s desne strane tj. na C
mjestu potpunog suvereniteta nad svemirom.
84o jednog dana" dok sam prolazio poljem" i to ne ba( iste savjesti" pribojavaju)i se
da mo&da ipak jo( sve nije sasvim u redu" iznenada je moju du(u zaokupila ova ree'
nia" tvoja pravednost je na nebu. /stodobno mi se uini da" oima svoje du(e" vidim
/susa *rista +ogu s desne strane. Tamo je" rekoh" moja pravednost" pa prema tome"
gdje god se ja nalazio i (to god inio" +og ne bi mogao od mene zatra&iti da vidi moju
pravednost" budu)i da se ona nalazi neposredno pred 4jim. <tovi(e" vidio sam i to da
dobro trenutano stanje mog sra tu pravednost ne ini boljom" kao (to je ni lo(e
trenutano stanje mog sra ne ini lo(ijom. 7er moja pravednost je sam /sus *rist" koji je
isti juer" danas i zauvijek8 ,7ohn +unLan" ,race :'ounding" ::D-.
?n se ba( zauzima za nas. To je jo( jedan odjek etvrte 1lugine pjesme ,/z.5:"9@'
5@"9:-" 1luga se 8zauzima za zloine8 ,/z.5@"9:-. ,vidi primjedbe pod. Rim. 4":5 na
str.DD. i dalje-. % 7onatanovom targumu 1luga'#esija moli i posreuje radi grijeha ne
samo u /z.5@"9:" nego i u 4. i 99. stihu. Prema tome" vjernii imaju zastupnika +ogu s
desne strane" kao i zastupnika ovdje ,:7. stih- C to" meutim" nije smisao izraza
8takoer8 6$> prijevod glasi" 8koji takoer posreuje za nas8K prim.prev.6" koji
ima samo tu ulogu da naglasi odnosnu zamjeniu 8koji8.
@5. Poradi te'e u'ijaju nas dan za danom, i mi smo im ko ovce za klanje. To je itat
iz Ps.44"::" gdje se +ogu upu)uje vapaj za pomo) u vrijeme neke velike nevolje u kojoj
se nalazi /zrael.
@7. . svemu tome. #o&da se radi o hebreizmu. koji bi znaio 8usprkos svemu
ovom8.
4admo)no pabjeujemo. !rki izraz hupernikomen znai" otprilike" 8mi smo super'
pobjednii.8
@E. 4i sile. 3okazi tekstualne prirode prete&u u korist smje(tavanja tog izraza nakon
rijei 8ni budu)nost8" tj. na kraj stiha. 4o" s obzirom na unutra(nju logiku stiha"
vjerojatnije bi bilo da te rijei dodu ondje gdje ih $> smje(ta" tj. nakon izraza 8ni
poglavarstva8" gdje" svakako" bolje pristaju. +ilo kako bilo" ta poglavarstva i sile
oznaujuQsnage zla u svemiru" 8zle duhove koji borave u nebeskim prostorima8
spomenute u E2.5"9:. ,4isu sva 8poglavarstva vlasti8 nu&no neprijateljiK no oni koji su
prijateljski raspolo&eni nikad ne bi ni poku(ali vjernike odvojiti od *ristove ljubavi.- 4i(ta
u svemirskim prostorima ,8ni visina" ni dubina8- ni u toku vremena ,8ni sada(njost" ni
budu)nost85E-" ni(a u ijelom +o&jem svemiru ,8ni bilo koje drugo stvorenje8- ne mo&e
+o&ju djeu odvojiti od ljubavi njihovog ?a" ljubavi koja im je osigurana po *ristu.
V. LJUDSKA NEVJERA I 0O<ANSKA MILOST (B,1-11,/.!
". P&#,*9+ I$&"9*#'9 49'89&9 (B,1-!
Ga dana(njeg itaoa" poglavlja D'99. predstavljaju umetak u tok Pavlova
razmatranja. 3a je on pre(ao s E"@D neposredno na 9:"9" ne bismo smatrali da postoji
ikakva praznina u njegovom dokazivanju. 4etom je pa&nju svojih italaa usmjerio na
vrhuna +o&jeg plana milosti" na slavu koja )e se objaviti u +o&jim sinovima. <to da jo(
ka&e svojim itaoima" osim da istakne njihovu odgovornost da jo( na ovom svijetu &ive
onako kako dolikuje nasljedniima slave koja dolaziP 3a je u ovoj toki njegovog
razmi(/janja uslijedilo ono 8Gaklinjem vas...8 ,9:"9-" mi bismo to spremno doekali.
4o Pavao nije tako mislio. Problem s kojim se u nastavku hvata uko(ta " za njega je
imao veliko osobno znaenje. ?n se diio svojom slu&bom apostola inoplemeniima i
radovao se njihovom spasennu. 4o njegov vlastiti rod i krv" &idovski narod" u velikoj
ve)ini nije prihvatio spasenje objavljeno u Evanelju" usprkos tome (to je ono najprije
bilo objavljeno ba( njima. Pa (to sadaP Treba li ih naprosto otpisati kao 8nevrijedne
vjenoga &ivota8P 4ikako= Ta oni su bili njegov vlastiti narod" a on nije ni &elio ni mogao
prekinuti svoju vezu s njima" *ao i mnogi od njih" i on se neko) protivio Evanelju" no
uskrsli /sus zarobio ga je i usmjerio na kr()anski put. *ako je eznuo za tim da mrena
spadne s njihovih oiju= 3oista" kad bi bilo mogu)e da njihovo spasenje kupi svojim
vlastitim prokletstvom" on bi bez oklijevanja pristao da radi njih bude" da kojim sluajem
postoji takva mogu)nost" 8odreen za uni(tenje" odijeljen od *rista8. ?kupljanje
inoplemenika" bez obzira u kako se velikoj mjeri ono ostvarivalo" za njega nikada ne bi
moglo nadomjestiti otpadni(tvo njegovog vlastitog naroda" koje je u njemu izazivalo tako
veliku i neprekidnu bol.
?sim toga" Pavao se te teme la)a i zbog toga (to je" kako mo&emo posredno
zakljuiti" situaija u rimskoj rkvi to zahtijevala. Hini se da su prvi vjernii u Rimu bili
Aidovi" no u vrijeme kad Pavao pi(e svoju poslaniu brojano su ih ve) nadvisili inople'
menii. #o&da je kod nekih ne&idovskih kr()ana u Rimu postojala sklonost da u svojoj
&idovskoj bra)i vide 8siroma(ne rodake8" koji mogu biti sretni (to su izbavljeni iz
otpadnikog naroda. 1 druge strane" mo&da su &idovski kr()ani" ili barem neki od njih"
bili skloni ogoreno se odupirati svakom poku(aju da se orni njihov narod te su" mo&da
nagla(avali svoju neprekinutu solidarnost s njim" odlaze)i u tome tako daleko da su se
na(li u opasnosti da potijene upravo one osobine kr()anske vjere i &ivota koje su vezu
izmeu njih i njihove ne&idovske bra)e u !ospodu inile jaom od spona koje su ih
spajale s njihovom &idovskom bra)om po tijelu ,Bako je mogu)e da se u Poslanii
Iebrejeima susre)emo s kasnijim stupnjem razvoja te sklonsoti-" Pavao je smatrao
mudrim da jednoj i drugoj strani prika&e ne(to od uloge koju su i Aidoui i inoplemenii
imali u +o&joj spasonosnoj namisli.
4o" vi(e od svega drugoga" radilo se o stvarnom problemu na podruju Teodieje.
4aime" postoje)a situaija dovodila je u pitanje itav prikaz Evanelja kako je ono
izneseno u prethodnim poglavljima. +itan dio Pavlova dokazivanja bila je tvrdnja da
Evanelje koje on ,zajedno s ostalim apostolima- propovijeda nije nikakva novotarija.
4aprotiv" ono je zasvjedoeno u hebrejskom 1vetom pismu. ?no je ispunjenje +o&jeg
obe)anja oima. ?no objavljuje da je +o&ji put pravednosti po vjeri" kojim je $braham
bio blagoslovljen" jo( uvijek otvoren svima koji vjeruju u +oga kao (to je $braham
vjerovao. Pa kako je onda moglo do)i do toga da upravo $brahamovi potomi
ponaje()e odbijaju da povjeruju EvaneljuP 3a su Pavlove tvrdnje istinite" ne bi li ih
ba( &idovski narod prvi prihvatioP 4ema sumnje da su se takvi prigovori doista znali uti
i da je Pavao bio svjestan njihove te&ine" usprkos tome (to je dobro znao da se temelje
na neistinitim pretpostavkama. /pak" bio je to paradoks" da ne ka&emo sablazan" da
upravo onaj narod kojeg je +og naroito pripremio za vrijeme kad je trebalo da se obe'
)anje ispuni" narod koji se mogao pohvaliti tolikim brojem jedinstvenih prednosti koje mu
je bo&anska milost priskrbila ,od kojih je najve)a bila upravo mesijanska nada-" narod u
kojem se" kad je sazrelo vrijeme za to" doista i rodio #esija" da taj i takav narod nije
prepoznao njega kad je on napokon do(ao" dok su mus7ari i &ene iz drugih naroda"
naroda koji nikada nisu u&ivali sline prednosti" objeruke prihvatili Evanelje ve) nakon
(tQ su ga prvi puta uli. *ako se to mo&e uskladiti s +o&jim izborom /zraela i njegovom
objavljenom namisli da preko /zraela blagoslovi itav svijetP
% poglavljima D'99 Pavao se" dakle" hvata uko(ta s tim problemom. To nije bilo prvi
put da on to ini. 1adr&aj tih poglavlja plod je mnogih godina razmi(ljanja i molitve s
njegove strane C u to ne treba sumnjati. <tovi(e" pretpostavljalo se da su ta tri poglavlja
u trenutku kad je Pavao pisao Poslaniu Rimljanima" ve) postojala kao zaseban tekst"
no to je ipak pod znakom pitanja. 4aime" ini se oitim da se Pavao" dok diktira Teriju"
sasvim iznova hvata uko(ta s tim problemom" tra&e)i rje(enje sad na ovom" a sad na
onom putu" dok napokon ne izroni u puno svjetlo mudrosti +o&je suverene mVosti. ?n
zapoinje s jednim opisom +o&jih putova prilikom vr(enja izbora" a zavr(ava s drugim"
no na kraju on dublje no na poetku sagledava karakter i ilj +o&jeg izbora. Poinje sa
spei2inim problemom &idovskog odupiranja Evanelju" da bi zavr(io s prikazom
8bo&anske namisli u povijesti85D" koji" u izvjesnom smislu" ide dalje od svih njemu
slinih tekstova u ijeloj +ibliji.
?vo su prva dva odgovora koje Pavao daje na 2aj problem"
9- 4a taj i takav nain do(lo je do toga" u skladu s neprikosnonovenim odredbama
+o&je namisli u vr(enju izbora ,D" 5":D-.
:- 1vojim odupiranjem Evanelju /zrael samo ponavlja ono (to se dogaalo takom
ijele njegove povijesti" suoen s +o&jim nastojanjima da mu se pribli&i" /zrael je uvijek
bio 8neposlu(an i buntovan narod8 ,D"@;'9;":9-.
4akon toga slijede jo( dva odgovora" pro&eta ve)im obe)anjem"
@- Hinjenia da je 8ostatak8 /zraelov ipak povjerovao Evanelju" znak je da )e u
budu)nosti povjerovati i /zrael kao jelina ,99"9'95-.
4- $ko je /zraelovo sada(nje odbaivanje Evanelja imalo kao posljediu tolike
blagoslove za inoplemenike" /zraelovo budu)e prihva)anje Evanelja najavit )e dan
obnove itavog svijeta ,99"97'@:-.
9. *usvjedok mi je savjest moja u -uhu *vetom. %sp. primjedbe pod :"95
@. -a, htio 'ih ja sam proklet 'iti, odvojen od Krista. Te rijei dovode itaou na um
#ojsijevu molitvu izgovorenu nakon dogaaja sa zlatnim teletom" 8/pak im taj grijeh
oprosti... $ko ne)e(" onda i mene izbri(i iz svoje knjige koju si napisao8 ,/zl @:"@:-. 4o
dok #ojsije ne &eli ostati &iv u sluaju da njegov narod mora poginuti" Pavao gotovo kao
da pozdravlja svoje uni(tenje ako ono ujedno znai spasenje /zraela.
4. 4jihovo je posinstvo =>polo&aj sinova>@+ To jest izraelski narod kolektivno se naziva
+o&jim 8sinom8 ,/z9.4":: i daljeK Io(.l 9"9- Vi pak individualno njegovim 8sinovima8
,Io(. 9"9;-.
! *lava+ +o&ja (ekinah" znak njegovog prebivanja meu njima" npr. u (atoru iz
#ojsijeva vremena ,/z9.4;"@4- i u 1olomonovom hramu ,9 *r.E"9; i dalje-.
*avezi. Postoje sna&ni tekstualni dokazi ,P45" +"3" itd.- za itanje te rijei u jednini"
8savez8" u kojem bi se sluaju tu mislilo na 1inajski savez ,/z9.:4"E-. 4o vjerojatno bi
ipak trebalo prihvatiti itanje koje tu rije donosi u mno&ini ,usp.E2.:"9:-. % tom sluaju ti
8savezi8 ukljuivali bi one koje je +og sklopio s $brahamom ,Post.95K9E" 97"4.i dalje-" s
/zraelom u #ojsijevo vrijeme ,/z9.:4"E" @4"9;K Pnz.:D"9 i dalje-" s 7o(uom ,Pnz.:7": i
dalje" 7o(.E"@; i dalje" :4":5- i s 3avidom ,: 1am.:@"5K Ps.ED":E-" da se i ne spominje
novi savez obe)an ponajprije 8domu /zraelovu i domu 7udinu8 ,7r.@9"@9-.
! zakonodavstvo. #ojsijev zakon ,/z9.:;"9 i dalje-. +ogo(tovlje. %pute za bogo(tovlje
,latreia-" naroito one u Bevitskom zakoniku" na kojima su se u asu kad je Pavao
diktirao rijei jo( uvijek temeljili obredi u hramu u 7eruzalemu.
! o'e(anja. %kljuuju)i mesijanska obe)anja" 81avez milosti 3avidu obe)anih8
,/z.55"@K 3j.9@":@"@:'@4-. 4o posebno mjesto valja dati obe)anju danom $brahamu i
njegovom sjemenu" jer se na tom obe)anju temelji prihva)anje +o&je pravednosti putem
vjere ,4"9@':9-.
5. 4jihovi su oci. ?i su $braham" /zak" 7akov i njegovih dvanaest sinova" tj. oni koji
su prvi dobili netom spomenuta obe)anja.
"d njih je, po tijelu i Krist. %sp. izjavu o *ristovom porijeklu od 3avida u 9"@" kao i
kasniju izjavu da je *rist do(ao 8kao sluga obrezanih zbog +o&je vjernosti 68za +o&ju
istinu8K $>" prijevod s engleskogK prim.prev.6" da potvrdi obe)anja dana oima8 ,95"E-. %
njemu bivaju ispunjena sva +o&ja obe)anja dana /zraelu. *oji je iznad svega" +og
blagoslovljen u vjekove. ?dnos tih rijei s onima koje im prethode predmet je diskusije.
>idjeti u toj grkoj reenii ,ho<on epi panton theos eulogetos eis tous aionas- apoziiju
rijei 8*rist8 ,kako to tumae $>" R>" R1>mg" 4E+mg.- jednako je tako dopustivo kao i
smatrati je odavanjem slave +ogu nezavisnim od rijei *rist" na koje je pisa potaknut
spomenom #esije kao onog u kojem su +o&ji mnogobrojni blagoslovi dani /zraelu
dospjeli na vrhuna C 84eka je slavljen zauvijek +og iznad svega=8 ,%sp. R>mg." R1>"
4E+-.
Prvo tumaenje te reenie u ve)em je skladu s njezinom op)om strukturom ,usp.
9K:5" gdje rijei 8koji je slavljen zauvijek. $men8 ne predstavljaju neko samostalno
odavanje slave +ogu" nego su usko i integralno vezane s ostalim dijelom reenie-.
4adalje" u prilog tom tumaenju ide i okolnot da tekst zahtijeva ne(to (t5 bi poslu&ilo
kao ravnote&a izrazu 8po tijelu8. #esija je 8po tijelu8 C tj. s obzirom na svoje ljudsko
porijeklo C proiza(ao iz dugakog slijeda izraelskih predakaK no s obzirom na svoje vje'
no bi)e" on je 8iznad svega" +og slavljen zauvijek8. $ntiteza oblikom slina toj javlja se u
9"@ i dalje" gdje se za *rista ka&e da je 8po tijelu8 roen od potomstva 3avidova" no da
se djelovanjem 3uha pokazao +o&jim 1inom 8sa svom vla()u8 ,vidi str.5; -.
/stina je da Pavao inae nema obiaj da *rista na tako neposredan nain naziva
8+ogom8" ve) da za njega upotrebljava izraz 8!ospod8. Tako 8mi nemamo nego
jednoga +oga" ?a" od koga sve dolazi i za koga postojimo" i jednoga !ospoda" /susa
*rista" po komu postoji sve i po komu postojimo takoer i mi8 ,9 *or. E"5K usp. 9 *or.
9:"@'5K E2.4"4'5-. 4o usprkos tome" za Pavla *rist je onaj 8u8 kome" 8po8 kome i 8za8
koga je sve stvoreno ,*ol. 99"95-" u kojemu 8stanuje stvarno sva punina bo&anstva8
,*ol. 9:"D-. 8+o&ji sud8 ,Rim.94"9; i dr.- naziva se u : *or. 5"9; 8*ristovim sudom8.
?sim toga" kad Pavao *rista naziva 8!ospodom8" on to ini zbog toga (to je sam +og
?ta njemu dao taj naziv kao 8ime koje je iznad svakoga drugog imena8 ,0il. :"D-.
Pavao to ime 8!ospod8 daje /susu kao ekvivalent hebrejskom izrazu 87ahve8" nain na
koji on u 0il. 9:"9; i dalje primjenjuje na /susa stih iz /z.45":@ ,usp. Rim.94"99- upu)uje
na zakljuak da" za Pavla" izjava 8/sus *rist je !ospod8 znai 8/sus *rist je 7ahve8. ?sim
toga" Pavao bi jednako tako dobro kao i pisa Poslanie Iebrejima bio svjestan
va&nosti i znaenja 45. psalma" gdje se kralj" kojemu je u :. stihu reeno8+og ,te-
blagoslovio dovijeka8" u 5. stihu sam oslovljava kao +og" 8Prijestolje je tvoje" +o&e" u
vijeke vjekova8 ,usp.Ieb.9"E i dalje-. Bako je mogu)e da odjek izraza iz tog psalma
ujemo i u navedenim Pavlovim rijeima ,usp. takoer Ps.:9"5-.
1 druge strane" valja priznati da je i ono drugo tumaenje jednako tako opravdano"
pa su stoga za osudu poku(aji da se dovede u sumnju ortodoksnost onih prevodilaa i
komentatora koji ga prihva)aju te da se stvori dojam da je njima bio ilj da ,po strogim
rijeima dekana +urgona izreenima na raun prevodilaa R> prijevoda iz 9EE9. godine
takav soinijski umetak olako bude ubaen na marginu 4ovog zavjeta svakog Engleza
ili ak mo&da i u osnovni tekst.
,. 0#D87 5@'9&94 7$,#& (B,.-1B!
7e li se +o&ji plan izjalovioP 4i govora" ka&e Pavao. 1ada(nja situaija odra&ava
onakvo isto bo&ansko djelovanje kakvo se esto i uvijek ponovno moglo susresti u
pro(losti. %vijek je bilo onih koji su svoja sra otvarali +o&joj objavi" kao i onih ija su
sra ostajala tvrda. $ nain na koji bi pojedina reagirao na +o&ju ponudu pokazivao je
da li je ta osoba meu onima na koje je pao +o&ji suvereni izbor.
Pavao je ve) istakao ,:":E i dalje- da je istinski Aidov onaj ovjek koji svojim &ivotom
iskazuje +ogu slavu te da u tome ni prirodno porijeklo ni tjelesno obrezanje nisu
najva&niji. 1lijede)i tome slian slijed misli" Pavao sada istie da svi /zraelovi potomi
nisu i /zraeli u unutarnjem smislu" da svi $brahamovi potomi nisu 8djea
$brahamova8 u onom duhovnom smislu kako je to izlo&eno u 4. poglavlju. Tokom itave
starozavjetne povijesti +o&ja se namisao prenosila i ostvarivala preko u&e skupine ljudi"
izabrane manjine" spasonosnog ostatka. $braham je imao nekoliko sinova" ali se samo
preko jednoga od njih" /zaka" djeteta obe)anja" nastavila nit +o&jeg obe)anja. /zak je"
pak" imao dva sina" ali samo preko jednoga od njih" 7akova" preneseno je sveto sjeme.
$ +o&ji izbor 7akova i zanemarivanje njegovog brata Ezava nije ni u najmanjoj mjeri
avisilo o pona(anju ili karakterima dvojie bra)e" +og je svoj izbor bio najavio jo( prije
no (to su oni bili roeni.
Tako se i danas" nagovje(tava Pavao" u injenii da neki primaju svjetlo" a drugi ne"
mo&e razabrati bo&anski izbor koji prethodi volji ili djelatnosti onih koji su njegovi objekti.
$ko +og i ne otkriva prinipe na temelju kojih vr(i izbor" to nije razlog da se njegova
pravednost dovede u pitanje. ?n je milostiv i sa&aljiv zbog toga (to je takva njegova
volja. 8/za milosti ne stoji nikakva prisila ili obaveza8" a ponajmanje onda kad tu milost
iskazuje +og. 4aime" da je on nekim imbenikom koji je izvan njega prisiljen da bude
milostiv" ne samo da bi njegova milost bila utoliko manja milost" nego bi i on sam utoiiko
manje bio +og.
Takoder" njegovi postupi s 8izabranim sjemenom roda /zraelova8 nisu jedino polje
na kojem se taj prinip vidi na djelu. ?n je vidljiv u *njizi izlaska" u prikazu njegovog
postupanja s egipatskim kraljem" koji je neprestano tvrdoglavo odbijao da puQti /zraele.
Ga(to je +og tako dugo trpio 2araonovu tvrdoglavostP ?n sam daje odgovor na to"
8Po(tedio sam te da ti poka&em svoju mo) i da se hvali moje ime po svoj zemlji8
,/z9.D"95-. 4ikakva tvrdoglavost i buntovnost ovjeka kao (to je bio 2araon nikada ne)e
uspjeti osujetiti +o&ju namisao. +o&ja )e slava trijum2irati" bio ovjek poslu(an ili ne.
3obro" uje se odgovor" ako +og svojom vlastitom voljom predodreuje postupke
ljudi" kako ih onda mo&e kriviti za te iste postupkeP 7er u tom sluaju oni se ne protive
njegovoj volji" ve)" naprotiv" postupaju u skladu s njom.
83ragi moj !ospode"8 glasi Pavlov odgovor" 8tko ste vi da se usuujete odgovarati
+ogu i tra&iti obja(njenje od njega8 Gatim Pavao iznosi sliku lonara i njegovih
proizvoda" sliku koja je hebrejskim proroima bila jednako tako bliska kao i ?maru
*ajamu. Tako je 7eremija mnogo o tome kako +og postupa sam sa svojim narodom
nauio onog dana kad je do(ao u lonarevu ku)u i gledao kako on oblikuje glinu onako
kako on smatra najboljim" gnjee)i pritom one posude koje nisu zadovoljavale
pretvaraju)i ih u bezobline grude" da bi iz njih onda napravio novu posudu ,7r. 9E"9'
9;-.
87ao onome tko raspravlja s tvorem svojim" a sud je meu glinenim sudovima=
*a&e li glina lonara" 8<to radi(P8 ili djelo njegovo" 8*ljast si=8 ,/z.45 "D-
#o&e se prihvatiti primjedba da usporedba s lonarom i njegovim lonima pokriva
samo jedan vid odnosa izmeu 1tvoritelja i onoga (to je on stvorio" a naroito ovjeka"
koga je stvorio po svom vlastitom obliju. Boni nisu izradeni po obliju lonara i" u
svakom sluaju" oni mu ne odgovaraju i ne kude nain na koji ih je oblikovao. 4o ljudi"
upravo zbog toga (to su oblikovani po +o&jem obliju" moraju odgovoriti i zatra&iti
razja(njenje pod svaku ijenu. #edutim" postoje razliiti naini da se odgovori +oga i
zatra&i od njega razja(njenje. To se mo&e uiniti s vjerom" kao (to su 7ob ili 7eremija
tra&ili od +oga obja(njenje njegovih njima nerazumljivih postupaka s njima. Hak i *rist
na kri&u mogao je uzviknuti" 8Ga(to si me napustioP8 4o kad ovjek vjere tako uzvikuje"
to je upravo zbog toga (to +o&ja pravednost" kao i njegova mo)" tvori polaznu toku
itavog njegovog razmi(ljanja. #eutim" postoji odgovaranje koje je posljedia nevjere i
neposlu(nosti" kad ovjek poku(ava +oga staviti na optu&eniku klupu i suditi mu.
Takvog ovjeka ima Pavao pred oima kad ga onako strogo prekorijeva i pudsje)a ga
na njegov polo&aj stvorenja. Pavla se esto pogre(no shva)alo i nepravedno kritiziralo
upravo zbog toga (to se nije uvidalo da je osoba kojoj Pavao tako odsjeno zatvara
usta buntovnik koji prkosi +ogu" a ne ovjek koji tra&i +ogs" ali je pritom zbunjen tim
problemima. +og" u svojoj milosti" strpljivo slu(a pitanja koja mu postavlja njegov narod"
no ni u kom sluaju ne)e dozvoliti da ga unakrsno ispituju u sudnii tvrdokornog i
okorjelog sra.
Pretpostavimo da +og &eli pokazati svoj pravedni sud i svoju silu" ka&e Pavao" za(to
da on ne bude strpljiv s ljudima kao (to je bio 2araon C s lonima ,da nastavimo s tom
meta2orom- stvorenima za to da budu zoran primjer oitovanja njegovog gnjeva" obli'
kovanima za to da budu uni(teniP $ za(to da veliinu svoje slave ne poka&e na nekim
drugim 8lonima8" koji )e biti zoran primjer njegove milosti" unaprijed pripremljeni u tu
slavnu svrhuP Pavao" koji je oprezniji od nekih svojih tumaa" ne ka&e izrijekom da +og
to tako doista i ini" ve) veli" 8$ (to on to tako iniP Tko )e ga za to pozvati na
odgovornostP8
Premda Pavao ne dozvoljava da se dovede u pitanje +o&je pravo da sa svojim ini
(to ho)e" ipak ne stavlja naglasak na +o&ji gnjev prema bezbo&niima" ve) na injeniu
da +og odgaa svoj gnjev prema ljudima koji su ve) odavno postali zreli za uni(tenje.
*ao (to je ve) prije bilo istaknuto ,:"4-" svrha +o&je milosti i strpljenja u tome je da
pru&e ljudima priliku da se pokaju. 4o ako oni" umjesto toga" jo( vi(e otvrdnu svoja sra"
kao (to je nakon nekoliko ponovljenih odgoda kazne i 2araon napokon uinio" to na'
prosto znai da oni time nakupljaju sve ve)u te&inu odmazde na sebe za onaj dan kad
)e se polagati rauni.
<teta je da je u nekim (kolama teolos>ke misli doktrina o bo&anskom izboru
2ormulirana na temelju pretjeranog oslanjanja na ovaj prvi dio Pavlova raspravljanja" a
da se nije u dovoljnoj mjeri uzelo u obzir njegovo daljnje izlaganje o +o&joj namisli u
vr(enju izbora" o emu Pavao govori na kraju svog misaonog slijeda ,99":5'@:-. 4o
usprkos tome" nema sumnje da je njegovo dosada(nje dokazivanje sasvim u skladu s
op)e poznatim &ivotnim injeniama" koje predstavljaju problem za svaku teodieju.
Hinjenia je da se nekim ljudima u duhovnom pogledu pru&a vi(e prilika nego drugima.
4adalje" od onih koji su imali podjednake prilike neki te prilike iskoriste" dok ih drugi
propuste. 4eki narodi primili su mnogo vi(e evaneoskog svjetla od drugih C pa su"
shodno tome utoliko i odgovorniji pred +ogom. Hovjek koji je do&ivio +o&ju milost
opra(tanja uvijek )e se pitati za(to su njegove oi postale otvorene" dok su oi drugih
ostale zatvorene.
?no bitno (to Pavao &eli naglasiti injenia je da je u +o&jim oima itavo
ovjeanstvo krivo te da nitko nema nikakva prava polagati na njegovu milost. $ko on
odabere da svoju milost uka&e nekima" ostali nemaju nikakva temelja za tvrdnju da je
on nepravedan zato (to tu milost nije i njima ukazao. $ko doista tra&e pravdu" dobit )e
je" ali"
8$ko pravdu tra&i(" ne zaboravi da ni jedan od nas" ako bude po pravdi" spasenja
vidjet ne)e.8
Gapravo" kao (to se s bla&enom jasno)om mo&e razabrati iz ne(to kasnijeg dijela
Pavlova razmatranja" +o&ja je milost daleko ve)a od bilo ega emu se netko mogao
nadati. 4o upravo zbog toga (to to jest milost" nitko na nju sam po sebi nema pravo" i
nitko ne mo&e od +oga zahtijevati da podnese raun o prinipima na temelju kojih tu
milost udjeljuje" ili pak da je udjeljuje na nain koji bi bio drugaiji od onog na koji to
sada ini. #ilost u svojoj suverenosti mo&e nametati odreene uvjete" no ni u kom im
sluaju ne mo&e postati podlo&na.
4o +og u&iva u tome da iskazuje milost pa ju je u velikom obilju izlio na bezbrojne
mus7are i &ene C podjedanko na Aidove i inoplemenike. Hinjenia da su inoplemenii"
jednako kao i Aidovi" meu onima koje je ?n pozvao i obilje&io za slavu" ilustrirana je uz
pomo) dva itata iz proroka Io(eje" ,vidi str.955. i dalje-. 1tolje)ima je izabrani narod" s
rijetkim iznimkama" u inoplemeniima gledao 8posude ispunjene gnjevom koje su sebe
uinile prikladnima za propast.8 / doista" +og ih je 8s velikom... strpljivo()u podnosio8.
4o sada je svrha njegove strpljivosti postala jasnom" on nije &elio njihovu propast" ve)
njihovo spasenje.
$ ako se /zrael u sada(nje vrijeme u tako velikoj mjeri i otkrenuo od +oga" ipak )e se
taj isti oblik +o&jeg djelovanja oitovati i meu njima. *ao svjedoka za tu svoju nadu
Pavao poziva /zaiju.
% jednom od razdoblja kad je u izraelskom narodu otpadni(tvo od +oga bilo veoma
pro(ireno" /zaiji je dano da vidi da )e na /zrael i 7udu sud pasti u takvom obujmu da )e
preostati samo (aka ljudi C samo 8ostatak8. /pak" u tom ostatau on je vidio utjelovljenje
nade za budu)nost. +o&je namisli i obe)anja dana njegovom narodu /zraelu" a preko
/zraela i ostalim narodima" ne)e se izjaloviti" pod uvjetom da iz isku(enja koje su donijeli
rat" poraz i izgnanstvo iznikne ostatak koji )e postati jezgra novog i proi()enog /zraela.
81pa(eni8 ostatak postao bi tako i spasonosni ostatak.
Pavao taj ostatak vidi ponovno utjelovljen u manjini Aidova koji su" poput njega"
priznali /susa kao !ospoda. #o&da oni i jesu manjina" no njihovo postojanje zalog je
masovnog okretanja /zraela !ospodu u budu)e vrijeme. Ta nada razrauje se op(irnije
malo kasnije ,u 99. poglavlju-. % meuvremenu" on usredotouje svoju pa&nju na jo(
jedan razlog zbog kojeg su blagoslovi Evanelja za sada zapali inoplemenike" a ne
Aidove.
7. Po !zaku (e ti se nazvati potomstvo. To je navod iz *njige postanka :9"9:" gdje
+og ka&e $brahamu da se ne protivi 1arinu zahtjevu da se istjeraju Iagara i 7i(mael"
jer )e se njegovo potomstvo raunati preko /zaka" a ne preko 7i(maela ,iako )e i
7i(mael postati pretkom jednog naroda" 8jer je tvoj potomak8-.
E. -jeca tijela nisu i djeca %o&ja, nego 1 djeca o'e(anja ra#unaju se u potomstvo.
83jea po obe)anju8 u Pavlovu su tumaenju oni koji" poput $brahama" vjeruju +o&jem
obe)anju pa su stoga $brahamovo duhovno potomstvo. %sporedi 4"99 i dalje" kao i
alegoriju koju Pavao u !al. 94"::'@9 izvodi iz dogaaja u vezi s /zakom i 7i(maelom.
D. . ovo (u do'a do(i, i *ara (e imati sina. To je itat iz Post.9E"9;" 8>ratit )u se k
tebi kad istee vrijeme trudno)eK a tvoja &ena 1ara imat )e sina.8 To je bilo obe)anje u
skladu s kojim se rodio /zak C obe)anje koje je 1aru potaklo na smijeh ,Post. 9E"9:K
usp.:9"5-.
9:. *tariji (e slu&iti mlademu. /z proroarrstva o roenju upu)enog Rebeki
,post.:5":@-. To proroanstvo ne odnosi se na Ezava i 7akova ,jer Ezav nikada nije
slu&io 7akovu-" ve) na njihove potomke. Tu se misli na duga razdoblja u kojima su
Edomljani b2li podlo&nii /zraela ili 7ude ,usp. : 1am.E"94K 9 *r.::"47K : *r 94"7- itd-.
9@. 6akova sam zavolio, a Ezav mi omrznu. Preuzeto iz #alahije 9": i dalje" gdje je
takoer iz konteksta vidljivo da se radi o narodima /zraelu i Edomu" a ne o njihovim
pojedinanim preima" 7akovu i Ezavu. Hinjenia da se o pojedinim narodima mo&e bez
oklijevanja govoriti upotrebljavaju)i imena njihovih predaka" primjer je pojave da se u
biblijskoj ,naroito starozavjetnoj- misli i rijeima esto osilira izmeu individualne i
korporativne osobe ,usp.5"9: i dalje-. /zrael je bio izabrani narod" a Edom je na sebe
navukao +o&ji gnjev zbog svog nimalo bratskog pona(anja prema /zraelu u vrijeme
/zraelove nevolje ,usp. Ps.9@7"7K /z.@4"5 i daljeK 7r.4D"7 i daljeK Ez.:5"9: i dalje" @5"9 i
daljeK ?b.9; i dalje-.
95. *milovat (u se kome ho(u da se smilujem? sa&alit (u se nad kim ho(u da se
sa&alim+ .itirano iz /z9.@@"9D" gdje +og" nakon #ojsijeve molitve za /zraele zbog toga
(to su obo&avali zlatni bik" odgovara na #ojsijevu molbu da vidi njegovu slavu.Q : ?s'
novni smisao tih rijei u tome je da +o&ja milost i sa&aljanje ne mogu biti podlo&ni
nikakvom uzroku izvan same njegove milosti.
95. 4ije, dakle, do onoga koji ho(e ni do onoga koji tr#i, nego do %oga koji se
smiluje+ Ponovno se nagla(ava da +o&ja milost ima svoj uzrok i povod jedino u njemu" a
ne u ljudskoj volji ili nekoj aktivnosti. '8Tranje8 ovdje oznaava bilo kakvu &ustru ljudsku
djelatnost" kao i u !a9:":K 0il. 9:"95.
97. 36er pismo veli faraonu8. 8Pismo8 ,ovdje se radi o /z9.D"95- je ovdje
personi2iirano kao nadomjestak za +o&je ime" jer to" zapravo" govori +og. 0araon o
kojem je rije 2araon je iz doba izBiska ,nasljednik 82araona iz doba ropstva egipatskog8"
smrt kojega se spominje u /z. 9:":@-.
OGa to te upravo podigoh8 tj. 8uinio sam da stoji(8. IebQ rejski izvornik tu
upotrebljava kau&ativnu konjugaiju glagolaTamadO 8stajati8" (to Pavao prevodi grkim
izrazom eMegeiro ,ustati" podignuti-. ,4a tom mjestu on prevodi neposredno s.hebrej'
skog K BFF ka&e 8bio si sauvan8-. #o&da se tu ne misli samo na injeniu da je +og
2araona podigao da bude kralj" ve) i na to da ga je sauvao &ivim". usprkos njegovoj
neposlu(nosti.
-a na te'i poka&em svoju mo( i da se razglasi moje ime po svoj zemlji. %sp.
/z9.95"94 i daljeK 7(.:"9; i daljeK D"DK 9 1am.4"E" u vezi s uinkom koji je na druge
narode imala vijest o /zlasku /zraelaa iz Egipta i o dogaajima koji su to popratili.
9E. Tako dakle, smiluje se komu ho(e, a stvrdnjuje koga ho(e. Prvi dio ovog stiha jo(
je jedan odjek stiha u /z9.@@"9D ,usp" 95. stih-" dok se njegov drugi dio odnosi na one
zgode kad je +og" kako to Pismo ka&e" 8otvrdnuo8 sra 2araonu i Egip)anima ,/zl. 7"@"
D"9:" 94"4"97-.
:;. 7ar da djelo rekne tvorcu" <to si me ovakvim nainioP %z /z 45"D" koji je gore
naveden vidi i /z.:D"95"
8.ijeni li se glina kao lonar" pa da djelo rekne svome tvoru" O4ije me on nainioOP
/li lona da rekne lonaru" O?n ne razumije ni(taOP
+og nije odgovoran ovjeku za ono (to ini. %sprkos tome" mo&emo se sa
sigurno()u osloniti na njega da )e postupati u skladu sa svojim karakterom" koji se
savr(eno oitovao u *ristu. *ad imamo takvog +oga kome smijemo vjerovati" za(to bi
itko od njegovog naroda dovodio u pitanje njegove postupkeP
:9. 4a#ini posudu sad #asnu, sad ne#asnu. %sp. : Tim. :":;" gdje se" meutim" radi
o posudama izra&enima od razliitih materijala" a one koje su 8neasne8 namijenjene su
naprosto za neke manje uzvi(ene ili manje ukrasne ,ali zato ne nu&no i manje korisne-
svrhe od onih 8plemenitih8.
::. Posude gnjeva, dozrele za propast. Te posude nisu" dakle" sredstva +o&jeg
gnjeva pomo)u kojih on prevodi uni(tenje ,usp. /z.9@"5" 54"95K 7r.5;":5-" nego objekti
njegovoga gnjeva" koji nisu dobri ni za (to drugo do da budu uni(teni.
:5. 5o)ej. To je grki oblik imena Io(ea. 4e'narod moj prozvat)u narodom.mojim" i
4eljubljenu ljubljenom. To je Pavlova para2raza rijei u Io(.:":5" 8Gamilovat.)u 4emilu"
4e'narodu mom re)i )u" OTi si narod moj=8T To Io(eino svjedoanstvo vjerojatno je u
prvoj rkvi bilo u op)oj upotrebi kao testimonium u navedenom smislu. /nae" takvo
tumaenje Io(eina proroanstva kakvo nalazimo u RimD":5 nije karakteristino jedino
za Pavla. %sp. slinu primjenu stiha u Io(.:":@ na ne&idovske kr()ane u 9 Pt.:"9;.
Io(ea je bio pouen od +oga da u svom vlastitom traginom obiteljskom &ivotu vidi
sliku odnosa izmeu +oga i /zraela. *ad je uzeo za &enu !omeru" k)er 3iblajimovu" i
kad je ona nakon odreenog vremena rodila sina" on je to dijete priznao kao svoje i
nadjenuo mu ime 7izreel. $li njegovo drugo i tre)e dijete" bio je uvjeren" nisu bili njegovi
pa imena koja im je nadjenuo odra&avaju njegovo razoarenje C Bo'ruhamah ,8onaj za
koga se ne osje)a ljubav8- i Bo'ammi ,8nije moj rod8-. Ta imena simbolino su izra&avala
+o&ji stav prema narodu /zraelu" koji je prekr(io svoju zavjetnu vjernost prema njemu C
Bo'ruhamah ,8koji nije predmet moje ljubavi ili milosti8- i Bo'ammi ,8koji nije moj narod8-.
4o" zbog prija(njih dana" +og ne)e dozvoliti da ta prekinuta veza ostane prekinutom
zauvijek. ?n oekuje da u budu)nosti doe dan kad )e oni koji sada nisu njegov narod
to opet postati te kad )e oni koji sada ne mogu od njega oekivati bilo kakve osje)aje
naklonosti opet postati objekti njegove milosti.
Pavao uzima to obe)anje" koje se odnosilo na konkretnu situaiju ogranienu na
izabrani narod" i u njemu otkriva prinip bo&anskog djelovanja koji je sada" u Pavlovo
vrijeme" ponovno djelotvoran" ali ovoga puta na razini itavog svijeta. /noplemenii" koji
nikada nisu bili 8+o&ji narod8 i koji nisu mogu polagati nikakva prava na njegovu
zavjetnu milost" sada su u velikom broju" u znatnoj mjeri zahvaljuju)i ba( Pavlovoj
apostolskoj slu&bi" postajali lanovi njegovognaroda i time oni koji u&ivaju njegovu mi'
lost. ?pseg te +o&je djelatnosti bio je sada daleko ve)i o.d onog u Io(eino vrijeme" ali
se u njoj ipak prepoznavao isti kalup i isto naelo. 3ono(enjem Evanelja
inoplemeniima sada je u zemljama gdje neko) +o&ji narod nije imao svojih
predstavnika" biln. mno(tvo vjernika koji su bili priznati kao 8sinovi &ivog +oga8.
:5. 4a mjestu gdje im je re#eno, 2i niste moj narod prozvat (e se sinovi %oga
&ivoga. .itirano iz Io(.9"9;.
:7. !ako je 'roj sinova !zraelovih kao morski pijesak, spasit (e se samo ostatak+
/itirano iz !z+AB,CCa. ?ito je znaenje tih rijei da )e" bez obzira kako brojan /zrael bio"
samo ostatak" samo manjina" pre&ivjeti sud koji nailazi ,u kojem )e +og upotrijebiti
$sire kao izvr(ioe koje on (alje- i vratiti se iz izgnanstva. 4o ako je istina da )e
pre&ivjeti samo ostatak" isto je tako istina da )e pre&ivjeti barem taj ostatak i
predstavljati nadu u budu)u obnovu. 4o ne samo da )e se taj ostatak vratiti iz
izgnanstva" nego 8ostatak )e se vratiti" ostatak 7akovljev +ogu jakome8 ,/z.9;":9-. Ta
stalno prisutna tema u /zaijinom prorokovanju poslu&ila je kao ime njegovom starijem
sinu <ear'7a(ubu ,8ostatak )e se vratiti8-" koji je time izraelskom narodu postao &ivi
8znak i znamenje8 +o&je poruke koja mu je upu)ena preko njegovog oa ,/z.7"@K E"
E"9E-. To /zaijino 8nauavanje o ostatau8 Pavao primjenjuje na vjersku situaiju svog
vremena" kako ovdje" tako ponovno u 99"5.
:E. % $> ,koja se dr&i tzv. 8Prihva)enog teksta8" 8TeMtus reeptus8- itat koji slijedi
pone(to je pro(iren u skladu s /z.9;":@ ,BFF-. 4o valja prihvatiti itanje koje daje R>
6kojemu" uglavnom" odgovara i prijevod 30K prim.prev.6" jer rije )e ispuniti i uskoro
izvr(iti !ospod na zemlji. ,usp. R1>" 8!ospod )e svoju presudu nad zemljom izvr(iti
nepopustljivo i ekspeditivno8-.
:D. -a nam ,ospod nad Dojskama ne ostavi sjeme, ko *odoma 'ismo 'ili i ,omori
nalik+ % irenutku neposredne opasnosti za 7udu i 7eruzalem" koja je prijetila od asirskih
osvajakih eta" /zaija izgovara te rijei ,/z.9"D-" kojima kani re)i slijede)e" 83a +og nije
po(tedio ostatak meu nama ,8puko zrne od naroda8" 4E+-" bili bismo uni(teni tako
potpuno kao (to je to bilo sa 1odomom i !omorom8 ,usp. Post.9D":4-. 84ad vojskama8
prijevod je izraza 8sabaoth8" iz grkog izvornika" (to je opet grka transliteraija
hebrejskog izraza seba oth" 8vojske8" 8ete8 ,usp. 7ak.5"4-. .itat je preuzet iz BFF.
;. O%3#'#&4#5: ?#'896" (B,/2-12,11!
.a. *amen spotianja ,D"@;'@@-. 4akon (to je problem o kojem govori razmotrio sa
stajali(ta bo&anskog izbora" Pavao mu sada pristupa sa stajali(ta /judske odgovornosti.
<to se zapravo dogodiloP Evanelje" sa svojom objavom 8pravednosti8 koju +og dariva
vjerniima" prvo je do(lo Aidovima" a potom i inoplemeniima. 4o prvi su ga prihvatili
inoplemenii. ?ni su se sa zahvalno()u odazvali porui koja im je donosila sigurnost u
to da ih je +og prihvatio na temelju njihove vjere" koja im se 8uraunala u pravednost8.
Aidovi kao jelina nastavili su" pak" i dalje kroiti putem zakonske pravednosti" nastoje)i
da ih +og prihvati na temelju njihovog vr(enja Gakona" ali svoj ilj nikada nisu uspjeli
posti)i. Razlog tome je jednostavan" i(li su pogre(nim putem. Prihva)anje od +oga bilo
je osigurano za vjeru" a ne za vr(enje djela koja je nalagao Gakon. 4jima je biio doista
veoma te(ko shvatiti i prihvatiti istinu da oni" usprkos svim prednostima koje su u&ivali
kao /zraeli" bo&ansku pravednost mogu posti)i jedino na isti nain na koji je ona
pristupana i inoplemeniima" tim potpunim autsajderima" koji su tokom dugih pro(lih
vjekova bili iskljueni iz svakog znanja o +ogu i njegovim putevima. 4ije nikakvo udo
da je za njih evanelje bilo kamen spotianja.
4o injenia da )e ono biti kamen spotianja bila je predvidena. Pavao sad ponovno
itira rijei proroka /zaije" stapaju)i pri tom dva odvojena proroanstva u jedno C /z.E"94
i dalje te :E"95 i dalje C proroanstva koja povezuju pojam 8stijene8 od +oga postavljene
u doba katastro2e i suda.
@9. 7akon pravednosti. To je Gakon za koji su se nadali da )e" ako &ive u skladu s
njim" na)i opravdanje pred +ogom.
4ije do zakona dopro. 4ajbolje zasvjedoeni tekst izostavlja rije 8pravde8. Tom
reeniom kani se re)i da zahtjeve Gakona nisu ispunili oni koji su i(li tim putem
stjeanja zakonske pravednosti" dok ih" pak" ispunjaju oni koji 8ne &ive po tijelu" nego po
3uhu8 ,E"4-.
@:. *potako)e se o kamen spoticanja. % /z.E"9@'95 prorok predskazuje da )e asirska
invazija preplaviti zemlju izraelsku kao vode velike poplave. 4o postojat )e jedno" i to
samo jedno utoi(te od te vode koja nadire" sam +og pokazat )e se 8utoi(tem8 svima
koji svoje pouzdanje oslanjaju na njega" stijenu na kojoj )e stajati sigurni od opasnosti.
$li one koji se ne povjere njemu" nego svoje pouzdanje poklone silama na drugim
stranama" poplava )e odnijeti i udariti njima o tu stijenu pa )e nastradati. 3aleko od toga
da bi im bila utoi(te" ta )e se stijena pokazati opasnom zaprekom za njih C 8kamenom
spotianja8 i 8stijenom sablazni8. % istom se smislu /zaijine rijei navode u 9 Pt :"E " gdje
se *rist opisuje kao Okamen spotianja i stijena sablazni onnma koji se" budu)i da su
neposlu(ni" spotiu o rije" na (to su i odreeni8 `$>" prijevod s engleskogK prim.prev.6
,8odreeni8 znai odreeni +o&jom rjeju izreenom preko /zaije-.
@@. Kao )to je pisano Evo postavljam na *ionu kamen spoticanja i stijenu sa'lazni .
% /z.:E"95" u toku upozoravanja na nailazak potopa iz $sirije" koji )e pomesti bestraga
8skloni(te od la&i8 u koje kralj i narod pola&u svoj pouzdanje" +o&ja rije dolazi proroku"
8+vo" postavljam na 1ion kamen odabrani" dragojen kamen ugaoni"Q z temelja. ?naj
koji u nj vjeruje" ne)e propasti8 ,ili bolje" 8ne)e u strahu pobje)i8-. Hini se da taj kamen
temelja predstavlja ostatak pravednih"Q4 nadu za budu)nost" koja je osobno
utjelovljena u obe)anom kralju iz 3avidova roda. To proroanstvo spojeno je s onim u
/z.E"94 ,spomenutim gore u okviru primjedbi pod @:. stihom-. Povezivanje tih dvaju
tekstova i njihovo tumaenje kao proroanske najave *rista i njegovog spasenja vrlo je
esta pojava u ranoj kr()anskoj apologetii. Gapravo" ona je predpavlovska. Ta dva
stiha" spojena na slian nain" nalazimo i u 9 Pt.:"5'E" gdje su" meutim" povezani s
tre)im 8kamenom8 ,koji je takoer testimonium- C onim odbaenim kamenom iz Ps.
99E"::. 6% Bk.:;"97 i dalje taj odbaeni kamen iz navedenog psalma i kamen spotianja
iz /z.E"94 dovode se u vezu s jo( jednim Okamenom8 ,takoer testimonium- C onim koji je
8odvaljen ... a da ga ne dodirnu ruka8 i koji je sru(io veliki lik iz 4abukodonosorovog sna
u 3n.:"@4 i dalje-.
:li tko u nj vjeruje, ne(e se postidjeti. %sp.9;"99. Rijei iz /z.:E"95 ovdje se navode
prema BFF" a znaenje im je da se oni koji se pouzdaju u +oga nikada ne trebaju bojati
da )e se njihova vjera u njega pokazati slabo utemeljenom. +og )e dokazati oprav'
danost vjere svoga naroda" pa se zato oni ne trebaju zbog njega osje)ati neugodno" ak
ni onda kad ljudi ka&u" 8% 7ahvu se on uzda" neka ga sad izbavi" neka ga spasi ako mu
omilje=8 ,Ps.::"E-. Iebrejski tekst" meutim" ita 8?naj koji vjeruje ne)e biti u &urbi8
,R1>-. 3rugim rijeima" ovjek koji stoji na +o&jem temelju 8ne)e izgubiti glavu ni onda
kad svi oko njega budu gubili glavu i njega za to okrivljivali8. 4e)e se uzrujavati ni juriti
amo'tamo" ve) )e se pouzdati u +oga" uvjeren da )e se njegova namisao ostvariti u
njegovo vrijeme. #ogu)e je da su prevodioi koji su izradili BFF u hebrejskom tekstu
umjesto lo Lahish ,8ne)e biti u &urbi8- proitali lo Lebosh ,8ne)e se posramiti8-" no to nije
nu&na pretpostavka.
.b. 3va puta pravednosti ,9;"9'9@-. 4o bez obzira na sve to" Pavao se ne &eli
prestati moliti za spasenje /zraela. ?n shva)a njihov mentalitet bolje od ve)ine drugih"
oni 8revnuju za +oga" ali ne s ispravnim razumijevanjem8" a te rijei vrlo dobro opisuju i
njegov vlastiti stav koji je imao prije no (to je susreo uskrslog *rista. ? toj svojoj
revnosti on govori na drugom mjestu" njegova revnost za pradjedovske predaje
njegovog naroda tjerala ga je da prednjai pred svojim suvremeniima u svojoj odanosti
prouavanju i izvr(avanju odredaba &idovske religije" a predstavljala je i pokretaku silu
njegovog tako &ustrog proganjanja tek roene jeruzalemske rkve ,usp. !al. 99"9@ i
daljeK 0il. 9@"5-. / on je udarao ; kamen spotianja dok konano mrena nije spala s
njegovih oiju i njegov &ivot nije postao potpuno preusmjeren. $ sada je izgarao za
samo jednim iljem" &eljom da u itavom njegovom &ivotu i radu bude proslavljen *rist
,usp. 0il. 99":;-.
$ ako se to dogodilo njemu" za(to se to ne bi moglo dogoditi i njegovom naroduP
/stina" za sada jo( ne poznaju +o&ji put pravednosti" ve) poku(avaju stvoriti neki svoj
put. %sprkos tome" mo&da )e i njegovi sunarodnjai" Aidovi" kad i oni nadu put vjere"
ustanoviti" kao (to je i on sam ustanovio" da je *rist svr(etak zakona" ako se zakon
shvati kao nain da se postigne prihvaanje od +oga.
Ta dva puta C put zakona i put vjere C ilustrirana su itatima iz Petoknji&ja. Prvi je iz
Bev.9E"5" 8Gato" dr&ite moje zakone i moje naredbe" tko ih vr(i" u njima )e na)i &ivot8.
Tu je" ka&e Pavao" jasno izra&eno naelo o postizanjri pravednosti putem Gakona" tko
vr(i te stvari] na tai )e nain nosti)i &ivot. 8Pa (to s tim nije u reduP8 mogao bi se pitati.
1amo to" odgovorio bi Pavao" da jo( nitko nikad nije uspio izvr(iti te zapovijesti
savr(eno i u ijelosti te da" prema tome" jo( nikad nitko nije uspio na taj nain posti)i
&ivot. Hak ako je Pavao i mogao svoj &ivot prije svog obra)enja opisati kao 8po
pravednosti koja dolazi od Gakona" besprijekoran8 ,0il. @"5-" dobro je znao da je bio
besprijekoran samo u oima ljudi" ali ne i pred +ogom.
3a bi ilustrirao pravednost koja dolazi od vjere" on prelazi na drugo mjesto u
Petoknji&ju C na #ojsijeve opro(tajne rijei upu)ene /zraelu u Pnz.@; C te navodi
stihove 99'94" 8?va zapovijed (to ti je danas dajem nije za te pretesQla niti je od tebe
predaleko. 4ije na nebesima" da bi rekao" tko )e se za nas popeti na nebesa" skinuti
nam je te nam je objaviti da je vr(imo' 4ije ni preko mora" da bi mogao re)i" tko )e
preko mora za nas po)i" donijeti nam je te nam je objaviti da je vr(imo= 7er" Rije je
posve blizu tebe" u tvojim ustima i u tvome sru" da je vr(i(.8 Pavao smatra da su te
rijei" kad se govori o 8pravednosti koja je od vjere8" izvanredno prikladne pa ih ukratko i
usput komentira u tom smislu.
$ sr& tog njegovog komentara je ovo" +og je" u *ristu" svoje spasenje doveo blizu
nas. 4ije nam potrebno da se 8uspnemo nebeskim stepeniama8 da ga pribavimo" jer je
*rist si(ao s njim dolje k nama. 4ema potrebe da 8uranjamo do najve)ih dubina8 za
njim" jer je *rist uskrsnuo iz mrtvih da bi nam ga osigurao. ?no je ovdje" prisutno i na
raspolaganju. ?d nas se jedino tra&i da ga prihvatimo unutarnjom vjerom C vjeruju)i u
svojim srima da ga je +og uskrisio iz mrtvih C te da ga javno priznamo za !ospoda.
>jera koja spasava vjera je uskrsnu)a" 8$ko *rist nije"uskrsnuo" bez ikakve je vrijednosti
va(a vjera8. ,9 *or. 95"97-. $ priznanje *rista javno je priznanje" 8/sus jest !ospod8
najraniji je" a jo( uvijek ostaje i potpuno dovoljan kr()anski kredo.
?ni koji se na taj nain vjerom osaone na *rista za svoje spasenje" imaju kao
ohrabrenje tvrdnju izreenu u /z.:E"95 ,(to je ve) navedeno pod D"@@-K oni koji sebe
povjere i predaju *ristu" nikada ne)e biti ostavljeni na jedilu.
Pristup toj pravednosti koju +og dariva otvoren je svim ljudima vjere bez razlike"
mus7arima i &enama" bili oni Aidovi ili ne. +og svoju spasonosnu milost daje izobilno"
bez ikakve diskriminaije ili ogranienja" dobit )e je svi koji ga zazovu. 4a ranijem
stupnju Pavlova dokazivanja rijei nema razlike8 imale su zloslutan prizvuk" jer su
podjednako i Aidove i inoplemenike okrivljavale za grijeh protiv +oga i izra&avale njihovu
nesposobnost da vlastitim naporima ili zaslugama postignu da ih +og prihvati. 4o sada
te iste rijei imaju radostan prizvuk jer podjednako i Aidovima i inoplemeniima objaljuju
da su im vrata +o&je milosti (irom otvorena da udu i da je njegov dar opro(tenja
osiguran u *ristu svima koji ga vjerom zatra&e.
4. 6er dovr)etak je 7akona na opravdanje svakomu tko u nj vjeruje. 8*rist zavr(ava
zakon i donosi pravednost svakome tko ima vjeru8 ,4E+-. !rka rije telos ima
dvostruko znaenje te mo&e znaiti 8ilj8 i 8svr(etak8. 1 jedne strane" *rist je ilj prema
kojem je Gakon usmjeren" u tom smislu da je utjelovljenje savr(ene pravednosti" budu)i
da je 8uzveliao i proslavio Gakon8 ,usp. /z.4:":9-. 4jegove vlastite rijei u #t.5"97
glase" 84emojte misliti da sam do(ao ukinuti Gakon i Proroke= 4e dodoh da ih ukinem"
ve) da ih ostvarim.8 $ zakon biva ispunjen u &ivotima onih koji su 8u *nstu /susu8 ,usp.
E"@ i dalje-. 1 druge strane ,a to je prvenstveno i znaenje Pavlovih rijei-" *rist je
svr(etak Gakom" svr(etak u tom smislu da je stari poredak" kojega je i Gakon bio dio" s
njim ukinut" da bi ga zamijenio novi poredak 3uha. % tom novom poretku ovjeku putem
vjere u *rista &ivot i pravednost stoje na dohvatu. Gato nitko vi(e ne treba poku(avati da
te blagoslove zadobije putem Gakona ,vidi str.45.-.
5. Tko je vr)i, na(i (e &ivot u njoj. Pokazuju)i da 8Gakon ne polazi od vjere8" Pavao
je ve) u !al. 9@"9: itirao te rijei iz Bev.9E"5" izra&avaju)i slinu misao kao i tu. ?ndje
se kao suprotnost navodi stih u Iab.:"4" 8Pravednik )e &ivjeti od vjere.8
5'E. : pravednost iz vjere ovako veli... ?vdje se kao suprotnost stihu u Bev.9E"5.
navodi Pnz.@;"99'94. 4o u izvornom kontekstu znaenje drugog teksta gotovo je
sasvim identino znaenju teksta u Bev.9E"5. ?ndje se narod potie da dr&i +o&je za'
kone i naredbe" da bi" izvr(iv(i ih" &ivio. ?vdje" slino prethodnome" +o&ja se zapovijed
iznosi pred narod" 8da je vr(i(8 ,znaajno je da Pavao izostavlja tu posljednju reeniu-.
$ da je vr(enje zapovijedi bio put za postizanje &ivota" oito je iz #ojsijevih rijei koje
neposredno slijede nakon netom navedenih" 8!ledaj= 3anas preda te stavljam" &ivot i
sre)u" smrt i nesre)u. $ko poslu(a( zapovijedi 7ahve" +oga svoga" koje ti danas dajem
C ako ih poslu(a( ljube)i 7ahvu" +oga svoga" hode)i 4jegovim putovima" vr(e)i njegove
zapovijedi" njegove zakone i njegove uredbe" &ivjet )e(" i razmno&it )e te 7ahve...8
,Pnz.@;"95 i dalje-. $ko i dozvolimo da je Ponovljeni zakon pro&et prorokim" katkad
gotovo evaneoskim duhom" koji u Bevitskom zakoniku nema istaknuto mjesto" ako
dozvolimo i to da se u rijeima u Pnz.@;"99'94 vidi izvjesno pridavanje va&nosti
unutarnjem stavu ovjeka ,8u tvojim ustima i u tvome sru8-" (to najavljuje 7eremijino
proroanstvo o 8novom savezu8 ,7r.@9"@@-" ipak nam" za razliku od Pavla" najmanje nije
lako uoiti razliku izmeu znaenja teksta u Bev.9E"5 i onog u Pnz. @;"99 i dalje.
#ogu)e je da je Pavao ve) poznavao neko tumaenje tog teksta u Ponovljenom zakonu
koje mu je olak(avalo da ga primijeni na Evanelje. $ko je bio navikao na to da rijei tog
teksta shva)a tako kao da one govore o mudrosti ,u +aruhovoj knjizi @":D i dalje one se
dovede u vezu s mudrosti-" onda bi im" s obzirom da je za njega *rist bio +o&ja mudrost
,usp. 9 *or. 9":4"@;-" on spremno pridao kr()ansko tumaenje.
1ve u svemu" Pavao ovako prikazuje ono (to govori pravednost koja se prima vjerom
,on to ini uglavnom u pe)er'stilu" koji smo u meuvremenu upoznali iz kumranskih
tekstova-"
4emoj re(i u srcu svome, >Tko (e se popeti na ne'o;> C to jest da dovede *rista
dolje ,kao da nikad ni nije bio utjelovljen i da nije &ivio na zemlji-. ili" OTko )e si)i u
bezdanP8 C to jest da *rista natrag dovede iz boravi(ta mrtvih ,kao da nikad ni nije
uskrsao u novi &ivot-. Pa (to" dakle ona ka&eP ?vo=
+lizu ti je rije" u ustima tvojim i u sru tvome' to jest rijei i poruka o vjeri koju mi
objavljujemo" poruka o tome da )e( dobiti spasenje ako svojim ustima priznaje( /susa
!ospodom i ako svojim srem vjeruje( da ga je +og uskrisio od mrtvih. 7er srem ljudi
vjeruju" na temelju ega ih +og prihva)a kao pravedne" a ustima priznaju /susa
!ospodom i tako primaju spasenje.
D. :ko ustima ispovijeda) da je !sus ,ospod+ Posljednje dvije rije#i valja staviti pod
znakove navodaK usp. 4E+" 8$ko je na tvojim usnama priznaje O/sus je !ospodT.8 To je
priznanje ,kurios /esous- koje se" kako. Pavao ka&e u 9 *or. 9:"@" mo&e uiniti samo
8pod djelovanjem 3uha 1vetoga8. %sp. 0il. 9:"99" gdje rijei 8/sus *rist jest !ospod8
predstavljaju ovjekovo priznanje najve)e mogu)e asti na koju je +og *rista uzvisio.
4eki komentatori pomi(ljali su na to da se tu prvenstveno misli na priznanje njegovog
imena pred dr&avnim vlastima ,usp. Bk.:9" 9:'95K 9 Pt.@"9@'95-. 4o ako nam valja na)i
najva&niju zgodu u kojoj se takvo priznanje vr(i" onda )emo" vjerojatnije" prije pomisliti
na prvo priznanje koje ovjek ini C 8odgovor iste savjesti8 ,9 Pt.@":9- ,$>6*7>- C
prilikom kr()anskog kr(tenja.
9@. Tko god prizove ime ,ospodnje, 'it (e spa)en. To je itat iz 7oela :"@:" gdje se
te rijei odnose na razdoblje neposredno uoi 87ahvinog dana" velikog i stra(nog8" kad
)e +o&ji 3uh biti izliven na svako tijelo. %sp. Petrovu primjenu tih istih rijei za ob'
ja(njenje dogaaja na Pedesetniu 8ovim ,se- ostvaruje proroanstvo proroka 7oela8
,3j.:"95-.
.. ?bjavljivanje Evanelja po itavom svijetu ,9;"94':9-. /z svega prethodnoga
proizlazi" dakle" potreba da se Evanelje propovijeda po itavom svijetu. Bjude treba
potiati da zazovu ime !ospodovo i tako budu spa(eni. 4o oni ne)e zazvati njegovo i'
me ako ne budu prethodno potaknuti da povjeruju u njega" ne mogu vjerovati u njega
ako ne uju za njega" ne mogu uti za njega ako im nitko tu vijest ne donese" a nitko im
tu vijest ne)e donijeti ako na to nije poslan. ?naj koji propovijeda Evanelje zapravo je
8apostol8 u osnovnom znaenju te rijei" on je glasnik ili ambasador koji prenosi poruku
od nekoga tko ga je i ovlastio da tu poruku prenese. Pavao sada velia slu&bu apostola
ili evangelista. +o&ja je dobra volja da preko njihovog objavljivanja opro(tenja koje on
daje" pokloni svoju milost onima koji povjeruju toj vijesti. ? onima koji donose te
radosne vijesti ve) prije mnogo stolje)a govorio je prorok" 8*ako su ljupke po gorama
noge glasono(e radosti koji ogla(ava mir" nosi sre)u i spasenje navije(ta" govore)
1ionu" 8+og tvoj kraljuje=8 ,/z.5:"7K vidi primjedbe pod Rim.l" 9" str.5D i dalje-.
4o kakve sve to ima veze s problemom &idovske nevjereP Ta vijest do(la je Aidovima
jednako kao (to je do(la i inoplemeniima. <tovi(e" Aidovima je do(la ponajprije" no oni
je ,u ve)ini- nisu prihvatili. 4o ak ni to nije bilo nepredvideno" kako se mo&e razabrati iz
pitanja u /z.5@"9" 8*o vjerova propovijedanju na(emuP8 ,*P- Primjenjivost tih rijei na
Evanelje ne proizlazi samo iz op)eg konteksta u /z.4;'55" nego jo( vi(e iz konkretnog
konteksta u etvrtoj pjesmi 1luge ,/z. 5:"9@'5@"9:-" koja je toliko mnogo doprinijela
novozavjetnom tumaenju /susova trpljenja i konane pobjede. Taj stih" meutim" itira
se drugdje u 4ovom zavjetu kao jedan od nekoliine itata iz proroka /zaije koji su se
upotrebljavali u nastojanjima da se objasni /zraelova nevjera.
4o kad razoarani glasnik pita 8Tko vjerova propovijedanju na(emuP8 postaje oitim
da je namjera te poruke bila da potakne vjeru u nju. $ autoritet iza te poruke poiva na
neposrednoj *ristovoj zapovijesti i poslanju.
#o&da" meutim" ,pita neki zainteresirani slu(ala- nije itav izraelski narod uo tu
porukuP *ako ne" uli su" odgovara Pavao. Evanelje je ve) doprlo do svakog mjesta u
kojem postoji &idovska zajednia. ?n tu misao izra&ava tako da u vezi s Evaneljem
navodi rijei iz 9D. psalma o vijesti koju nam prenose nebeska tijela. Hesto se inilo da
su rijei iz tog itata" kad se upotrijebe na taj nain" prilino pretjerane. 7er" na kraju
krajeva" Evanelje jo( nije bilo pronijeto diljem itave zemlje. Hak ga jo( nisu poznavale
ni sve zemlje koje su u ono vrijeme bile poznate stanovniima grko'rimskog svijeta. 4o
Pavao je toga bio i te kako svjestan. 4aime" upravo u to vrijeme planirao je
evangeliziranje <panjolske" rimske provinije u kojoj se za *ristovo ime tada jo( nije
znalo. Prema tome" on &eli re)i samo to da se Evanelje propovijedalo svugdje gdje ima
Aidova.
3obro" ponovno se javlja onaj radoznala" po svemu se ini da su uli tu vijest" no
mo&da je nisu razumjeliP 4e" ka&e Pavao" ne radi se o tome. 3nbro su oni to razumjeli"
ali su odbili da poslu(aju. ?sjetili su zavist i nezadovoljstvo kad su inoplemenii prihvatili
tu vijest" no sami u nju nisu htjeli povjerovati. 4o i to je ispunjenje proroke rijei. %
#ojsijevoj pjesmi ,Pnz.@:- opisuje se /zraelova neposlu(nost i nezahvalnost. +og ih
prvo optu&uje za idolopoklonstvo ,:9. stih-"
84i(tavim me bogom na /jubomor potako(e" razdra&i(e me ni(tavilima svojim8.
Gatim +og izrie presudu"
8/ ja )u njih ljubomornim uinit" pukom ni(tavnim" razdra&it )u ih glupim nekim
narodom.8
Pavao C a po svoj prilii ne samo on C tumai da se rijei u reenii 8i ja )u njih
ljubomornim uinit" pukom ni(tavnom8 odnose na ne&idovski svijet. 6*ako je smisao te
reenie 8... ljubomornim uinit pomo)u ni(tavnog puka8" valjalo bi iz nje izostaviti zarezK
prim.prev.6. 4a koji to nain +og izaziva u /zraela ljubomoru pomo)u tog 8ni(tavnog
puka8P 4a taj nain (to dozvoljava da /zrael vidi blagoslove koji padaju na inoplemenike
kad vjerom prigrle *rista. Tada ih +og vi(e ne naziva 8ne'moj'narod8" nego ih zove
svojim narodom. /zrael" u kojem je taj prizor izazvao ljubomoru" pita za(to ti isti
blagoslovi ne bi mogli s jo( vi(e prava pripasti njemu" na (to dobiva uvjeravanje da )e te
blagoslove i dobiti" no po istom naelu C po vjeri u *rista. Tu nadu Pavao pobli&e
razrauje u l 9. poglavlju" a ovdje sad sumira svoje razmatranje pomo)u dva stiha koji
izra&avaju veliku suprotnost" premda se u /z.55 pojavljuju jedan iza drugoga. Prvi stih
tog paglavlja odnosi se na inoplemenike koji su" nakon (to su tokom mnogih vjekova
&ivjeli bez znanja o istinskom +ogu" poeli da ga tra&e. /zaija je" ka&e Pavao" oti(ao do
krajnjih grania smjelosti kad je" prikazuju)i +oga kako to govori" upotrijebio slijede)e
rijei"
84ado(e me koji me ne tra&ahuK
rekoh" Evo me= Evo me= narodu koji ne priziva(e ime moje.8
4o slijede)i stih odnosi se na /zrael"
81vagda sam pru&ao ruku narodu odmetnikom" koji hodi putem zlim.8
94. :li kako da prizovu+++; 1ubjekt je ovdje neodreen. %sp. R1>" 8*ako da ljudi
zazivaju...P8
95. 8*ako su krasne noge onih koji propovijedaju Evanelje mira i donose radosne
vijesti o dobrim stvarima=8 ,$>6*7>-. /zraz 8koji propovijedaju Evanelje mira8 dodan je
Pavlovu tekstu u kasnijim #11 ,poev(i od nekih zapadnih svjedoanstava-" da bi se
tako taj itat doveo u ve)i sklad s /z.5:"7 ,usp. R>" R1>" 4E+-. Pavao na tom mjestu
daje svoj prijevod sr&i onoga (to izra&ava hebrejski izvornik" a ne donosi tekst prema
BFF" koji u tom stihu zamu)uje znaenje.
*ad su te.rijei bile prvi puta izgovorene" odnosile su se na one koji su iz +abilona ku)i
u 7eruzalem donosili radosnu vijest da su pro(li dani izgnanstva i da je obnova blizu. 4o
u 4ovom zavjetu itav taj dio knjige proroka /zaije" od 4;. poglavlja na dalje" tumai se u
odnosu na razdoblje Evanelja. Tako se u osloboenju iz +abilona u doba kralja *ira"
ba( kao i u izbavljenju iz Egipta u #ojsijevo vrijeme" vidi nagovje(taj ve)eg i savr(enog
izbavljenja koje je ostvario *rist. !las iz /zaije 4;"@" koji ppziva da se pripremi put kroz
pustinju kojim )e +og povesti svoj osloboeni narod ku)i prema 1ionu" u 4ovom zavjetu
postaje glas /vana *rstitelja koji u 7udejskoj pustinji saziva narod spreman za !ospoda.
4adalje" /sus odmah na poetku svoje galilejske slu&be objavljuje 8godinu milosti
7ahvine8 ,/z. 59":-. % stihovima koji slijede pojavljuju se i drugi primjeri kr()anskog
tumaenja o ispunjenju proroanstva u navedenim poglavljima /zaijine knjige.
95. ,ospode, tko povjerova na)oj poruci; >okativ 8!ospode8 dodatak je koji ne
nalazimo u BFF. % /z.5@"9 to pitanje postavljaju oni koji uju najavu proslavljenja 1luge'
patnika ,usp. stih koji neposredno prethodi ovom" /z.5:"95" naveden ni&e u 95":9-. 8Tko
bi tada mogao povjerovati toj najavi koju smo uliP8 pitaju oni u svom iznenaenju"
prisje)aju)i se 1luginog prethodnog poni&enja. Ta najava" koja je sada utjelovljena u
evaneoskoj porui C ka&e Pavao C jo( uvijek se prima s nevjeriom" no ovog puta to
ne ine toliko kraljevi i narodi iz /z.5:"95" koliko ve)ina &idovskog naroda. % /v.9:"@E
navode se rijei iz /z"5@"9 da bi se tako objasnila injenia da &idovski narod nije /susa"
za vrijeme njegove slu&be u 7eruzalemu" prihvatio kao #esiju. 1 time je ondje povezan i
itat iz /z.5"D i dalje" koji je u najranijem razdoblju kr()anstva bio u (irokoj upotrebi kao
testimonium koji predskazuje &idovsku nevjeru ,usp. 99"E-.
97. 8>jera dolazi slu(anjem" a slu(anje rijeju +o&jom8 ,$>6*7>-. 81lu(anje8 je
prijevod one iste grke rijei ,akoe- koja je u itatu iz /z.5@"9" koji se navodi u
prethodnom stihu" prevedena s 8propovijedanje8. Tu ona oznauje poruku koju ovjek
uje. 4ajbolje zasvjedoeno itanje umjesto 8rijeju +o&jom8 donosi 8rijeju *ristovom8
,R>" 4E+- tj. 8propovijedanjem *rista8 ,R1>-" porukom Evanelja koja u slu(aoima
budi vjeru.
9E. Po svoj se zemlji razlije&e jeka, rije#i njihove sve do nakraj svijeta. 4epotrebno je
pretpostaviti da je Pavao u rijeima u Ps.9D"4 vidio predskazivanje (irenja Evanelja po
itavom svijetu. ?n &eli re)i da se Evanelje sve vi(e (iri svijetom" zahva)aju)i ga poput
svjetla nebeskih tijela. 84jihov glas8 preuzeto je iz BFF" nasuprot hebrejskom tekstu koji
donosi 8njihova linija8. #o&da su prevodioi 1eptuaginte umjesto gaRRam ,8njihova
linija8- u hebrejskom tekstu koji su imali pred sobom itali golam ,8njihov glas8-. Ga
8reprezentativni univerzalizam8 impliiran u ovom itatu usp. *ol. 99"5 i dalje
,8Evanelje... koje je do(lo k vama" kao i u itav svijet8 ,$>6*7>- :@ 8Radosna vijest...
koja je propovijedana svakom stvorenju pod nebom8.
9D. Mojsije veli. Taj itat uzet je iz #ojsijeve pjesme ,Pnz. @:":9-. 4o tu #njsije
predstavlja +oga kako govori. #ojgijeva pjesma opskrbila je prve kr()ane vrlo velikim
brojem testimoniuma" prete&no" ali ne i iskljuivo na temu &idovske nevjere ,usp. 9 *or.
9;":;":: kao odjek Pnz.@:"95 i daljeK 0il. 9:"95 kao odjek Pnz.@:"5K Ieb.9"5" gdje se
itiraPnz.@:"4@" BFF-. Pisi protu&idovskih apologija iz kasnijih razdoblja smatrali su vrlo
jakim argumentom u svoju korist to (to u svojoj pjesmi sam #njsije svjedoi protiv
Aidova ,usp. 7ustin" 3ijalog s Tri2unom :;"99D"9@;-. Hini se" takoer" da je ta pjesma
igrala i va&nu ulogu u teolo(koj misli kumranske zajednie.
6a (u vas na lju'omor izazvati pukom ni)tavnim. +udu)i da su oni +oga uinili
ljubomornim (tovanjem 8ne'boga8 ,heb. lo UOel-" on )e sada u njima izazvati /jubomoru
pomo)u 8ne'naroda8 ,heb. loO' am-. 3rugim rijeima" to znai da je tokom povijesti +og
kao orude svog suda nad /zraelom upotrebljavao ovaj ili onaj narod inoplemenika C one"
dakle" koje su Aidovi smatrali 8nenarodom8 u tom smislu da taj 8ne'narod8 u +o&jem
izboru i namisli nema" kao narod" onakvo mjesto i ulogu kakvu ima /zrael. 4o u svjetlu
onog odlomka iz proroka Io(ee koji je ve) prije naveo ,usp. D":5 i dalje-" Pavao sada te
rijei reinterpretira s obzirom na novu situaiju do koje je do(lo pojavom Evanelja.
?nome tko je hebrejsku +ibliju poznavao tako dobro kao Pavao ,za razliku od onoga
tko je ovisio iskljuivo o BFF- sama se od sebe nametala usporedba izmeu #ojsijevog
loO'am i Io(einog loO'Oammi ,vidi str.954" i dalje-. *ako je to" po Pavlovu shva)anju"
trebalo da inoplemenii Aidove potaknu na ljubomoru" vidi se ni&eu 99"99K
84erazumnijem narodom rasrdi)u vas8 6prijevod >.1. ,*P-d&i)aK prim.prev.6. 1a
&idovskog stajali(ta inoplemenii su bili 8nerazumni8 u tom smislu (to su bili li(eni
saznanja o +ogu.
:;. !zaija pak hra'ro veli. To jest" on ide do krajnje mogu)e granie smjelosti" ak i
dalje od #ojsija" kad iznosi paradoks da +og blagoslove svoje zavjetne milosti daruje
onima koji nisu njegov narod i koji nemaju nikakva prava na te blagoslove.
4alo(e me koji me ne tra&ahu... % svom izvornom kontekstu te rijei iz /z.55"9
mo&da se odnose na buntovni /zrael ,usp. R1>" 8+io sam spreman na to da me potra&e
oni koji nisu pitali za mene...8-. #eutim" kao i u sluaju Io(einog proroanstva" Pavao
tu razabire naelo koje je u situaiji kakva je vladala u njegovo vrijeme bilo primjenjivo
na inoplemenike.
:9. $ /zraelu veli. $ko Pavao nalazi da je /z.55 "9 primjenjiv na gorljivo prihva)anje
Evanelja od inoplemenika" onda on" takoer" ustanovljuje da je /z.55": jednako tako
primjenjiv na op)enito odbijanje Evanelja od Aidova.
%. 0#D8" 4"+75"# $" I$&"9* (11,1-1B!
d.a. /zraelovo otuenje nije konano ,99"9'95-. /zrael je mo&da 8neposlu(an i
buntovan narod8" no +og ih sada nije ostavio ni(ta vi(e no u ranije vrijeme kad su
odbaivali njegovu rije koja im je dolazila preko #njsija i proroka. 8*oje je predvidio"
one je i predodredio8 naelo je koje vrijedi i u njihovom sluaju. *ao i u starozavjetno
vrijeme" tako je i u apostolsko doba +o&ja namisao pri izboru njegovog naroda bila
osigurana time (to je +og sauvao vjeran ostatak. % vrijeme /lije" dakle u razdoblju kad
je otpadni(tvo izraelskog naroda poprimilo razmjere poplave" postojala je vjerna
manjina koja je odbila da (tuje +aala. $ tako je i u Pavlovo vrijeme postojala vjerna
manjina koja nije odbaila Evanelje. Pavao je to morao dobro znati jer je i sarn bio
jedan od njih. 4jegovo porijeklo od $brahama preko jednog od /zraelovih suiova bilo je
izvan svake sumnje" no on je" usprkos tome" bio vjernikOu /susa" kao (to su to bVi i
mnogi njegovi sunarodnjai 8po tijelu8. ?ni su bili vjeran ostatak" izabran po +o&joj
milosti" a njihovo je postojanje ve) samo po sebi bilo dokazom da +og nije napusito
/zrael niti da je odustao od svoje namisli za njih. 3odu(e" /zrael kao jelina nije uspio
posti)i ono (to je +og namislio za njih" ali je to zato postigao izabrani ostatak. 1ljepilo
koje je zahvatilo ve)inu +og je unaprijed predvidio. /znose jo( tri testimoniuma",uz onaj
8slo&eni8 testimonium u vezi sa 8stijenom8 iz D"@@ C jedan iz /zaije" jedan iz Ponovljenog
zakona i jedan iz Psalama-. 4o takvo stanje ne)e ostati trajno.
/zrael se spotakao" ali nije pao tako da vi(e ne bi mogao ustati. Gbog tog njegovog
spotianja blagoslovi Evanelja neposredniji su i br&e bili pro(ireni na inoplemenike. %
3jelima apostolskim ponavljaju se zgode u kojima je odbijanje &idovske zajednie u
ovom ili onom gradu da prihvati ponudeno im spasenje bivalo neposrednim povodom da
apostoli to spasenje ponude neposredno inoplemeniima. 8>ama je8" kazali su Pavao i
+arnaba Aidovima u $ntiohiji u Pizidiji" 8najprije trebalo propovijedati rije +o&ju. $li
kako je vi od sebe odbijate i sami sebe smatrate nedostojnima vjenoga &ivota" mi se
obra)amo poganima8 ,3j.9@"45K usp. :E":E-. 3a su Aidovi prihvatili Evanelje" imali bi
prednost da ga objave inoplemeniima. 4o u situaiji kakva je nastala" oni su ga uli i
bez posredovanja Aidova. #eutim" ako je ve) i /zraelovo spotianje bilo povodom tako
velikih blagosova za inoplemenike" (to drugo mo&e /zraelovo probudenje i obnova
znaiti do istinsko uskrsnu)e=
Pavao se zatim obra)a neposrednije svojim ne&idovskim itaoima" koji bi mogli biti
skloni tome da odozgo gledaju na svoju &idovsku bra)u" a da one Aidove koji Evanelje
nisu prihvatili potpuno omalova&avaju. 8Premda sam Aidov po roenju8" ka&e on" O ja
sam apostol ne&idovima" i do te svoje slu&be mnogo dr&im. To ne inim samo zbog
ne&idova kojima donosim Evanelje" ve) i zbog svoje &idovske bra)e. Aelim" naime" u
njima probuditi ljubomoru dok promatraju kako ne&idovi u potpunosti u&ivaju blagoslove
Evanelja. Aelim da ih navedem da ka&u" Ga(to da ne&idovi dobiju sve blagosloveP
Ga(to da i mi ne sudjelujemo u njimaP / s pravom bi to mogli re)i" jer ti su blagoslovi
ispunjenje njihove pradjedovske nade" usko povezani s vjerom u njihovog vlastitog
#esiju. $ kad napokon /zrael u jelini bude potaknut da prihvati #esiju i kao svog
#esiju" zajedno sa svim blagoslovima koje on sam sobom donosi njiliovo )e obra)enje
svijetu donijeti takve blagoslove da rijei nisu dovoljne da ih opi(u.8
Takav sretan kraj nije samo pusti san" dr&i Pavao" ve) za njega jami neuni(tiva
+o&ja namisao. Prvi kola s pladnja ve) je prinesen +ogu i njegovo posve)ivanje znai
da je i itav pladanj +ogu svet. 8*orijen drveta je svet pa i grane neizbje&no sudjeluju u
njegovoj svetosti.8
9. 7ar je %og od'acio narod svoj; To pitanje ,koje je u grkom izvorniku oblikovano
tako da zahtijeva nijeni odgovor-" kao i tvrdnja u :. stihu" 84ije +og odbaio od sebe
svoga naroda ...8" odjek su 1eptuagintinog prijevoda psalma D4"94" 84e)e 7ahve
odbaio naroda svojega8 ,usp. 9 1am.9:"::-.
Potomstvo :'rahamovo. To je izraz upotrijebljen kako u prirodnom" tako i u
duhovnom smislu ,usp. : *or. 99"::-.
!z plemena %enjaminova. ,%sp. 0il. 9@"5-. 1luajna je koinidenija izmeu Pavlovih
poslania i 3jela apostolskih u tome da jedino iz tih poslania saznajemo da je Pvao
pripadao +enjaminovu plemena" a da jedino iz 3jela saznajemo da je njegovo &idovsko
ime glasilo 1aul. 4e iznenauje nas da s$ Pavlovi roditelji" koji su svoje porijeklo vukli
od plemena +enjaminova i za svog tek roenog sina nesumnjivo gajili velike ambiije"
Pavlu nadjenuli ime koje je neko) nosio najslavniji pripadnik tog plemena u izraelskoj
povijesti C 81aul" sin *isov" iz plemena +enjaminova8 ,da upotrijebimo rijei samoga
Pavla kad govori o prvom izraelskom kralju u 3j.9@":9-.
:"@+ 0to veli+ ,%sp.D"97-. To se odnosi na 9 *r.9D"9;"94" gdje" konkretno" govori /lija.
" !liji. To valja itati 8u /liji8 Qen Eleia-" gdje je rije 8/lija8 kako se ini" naziv onog
dijela *njige o kraljevima ,mo&da 9 *r. 97"9': *r.:"9E- iz kojeg je uzet itat ,usp.
#k.9:":5" gdje rijei 8u grmu8 znae 8u onom dijelu knjige /zlaska koji se naziva O!rm8T-.
4. Pa )to mu veli %o&ji glas; !rka rije chrematismos oznauje" kao i prijelazni
glagol chrematizo"' bo&anski odgovor ,usp. #t.:"9:"::K Bk.:":5K 3j.9;"::K Ieb.E"5K
'99"7K 9:":5-.
"stavih se'i sedam tisu(a+ljudi koji ne prignu)e koljena... Ta reenia navedena je iz
9 *r.9D"9E" i to u. obliku koji je bli&i hebrejskom tekstu nego 1eptuaginti ,koja ita" 8Ti
)e( ostaviti...8-" mada u hebrejskom tekstu ,kao ni u BFF- nema niega (to bi
odgovaralo rijei 8sebi8. Iebrejski tekst u toj reenii najtonije se prevodi 2uturom"
8?stavit )u...8 ,R>" uap. R1>-. Radi se" naune" o ostatku od sedam tisu)a ljudi koji )e
jedini pre&ivjeti pokolj do kojeg )e do)i uz pomo) maeva Iazaela" 7ehua i Elizeja ,9
*r.9D"97-.
8Pred +aalovom slikom8 6$>" prijevod s engleskogK prim. prev.6. *ao (to $> ukazuje
upotrebom kurziva" u grkom izvorniku ,a ni u hebrejskom tekstu koji stoji iza njega- ne
nalazi se rije koja bi odgovarala izrazu 8slika8. Prevodioi su taj izraz uveli u svoj
prijevod u poku(aju da na neki nain obilje&e neobinu pojavu da imenii mu(kog roda
+aal prethodi odreeni lan &enskog roda ,te-. % 9 *r.9D"9E u #11 1eptuaginte s
kojima danas raspola&emo ne nalazi se takvo itanje" ali ono najvjerojatnije" kako se
ini" odra&ava hebrejski tekst u kojem je idolopokloniko ime +aal bilo posebno
oznaeno" kako bi se ,barem prilikom javnog itanja- moglo zamijeniti imeniom
&enskog roda bosheth" 8sramota8.
5. 3:ko li je po milosti, nije po djelima? ina#e milost nije vi)e milost. Te rijei" koje
predstavljaju prekid Pavlova razmatranja" nisu dio izvornog teksta ,usp. R>" R1>"
4E+-. >jerojatno se radi o marginalnoj bilje(i nekog prepisivaa ili itaoa ,koji je to
smatrao pogodnim mjestom da iska&e suprotnost naelu koje se iznosi u prethodnom
stihu- koja je kasnije gre(kom unesena u osnovni tekst.
7. "stali pak otvrdnu)e ,gr. povoo-. $ko se postavlja pitanje tko ih je to otvrdnuo ili
oslijepio ,kako se to kaktad prevodi-" E. stih daje na to jasan odgovor. 4ije to prvi put u
Poslanii Rimljanima ,usp. 9":9bK D"97 i dalje-QE da se takva moralna neosjetljivost
opisuje kao ne(to (to je +og prouzroio" i to kao sudsku kaznu za odbijanje da se
poslu(aju njegove rijei.
E. -ade im %og duh o'amrlosti, o#i da ne vide, u)i da ne #uju sve do dana
dana)njeg. .itiranje iz /z.:D"9; ,87ahve je izlio na vas duh obamrlosti" zatvorio je oi
va(e8- i Pnz.:D"4 6u prijevodu 8*1i8 to je Pnz.:D"@K prim.prev.6 ,8$li vam ne dade 7ahve
do danas razuma da shvatite" oiju da vidite ni u(iju da ujete8-. 1pomen oiju koje ne
vide i u(iju koje ne uju podsje)a" takoer" na /z.5"D i dalje ,81lu(ajte dobro" alO ne)ete
razumjeti" gledajte dobro" alO ne)ete spoznati..'8-" (to sva etiri evanelista
upotrebljavaju kao testimonium injenie da Aidovi nisu /susa prepoznali i priznali kao
#esiju ,#t.9@"94 i daljeK #k.4"9:K Bk. E"9;K /v.9:"4;K usp. takoer 3j.:E":5 i daljeK vidi
primjedbe pod 9;"95.
Rije 8obamrlost8 ,$>" 8drijeme&8- prijevod je grkog izraza katanuxis ,tako i /z.:D"9;"
BFF-" koji doslovno znai 8(tipati8 ili 8ubosti8" a odatle oznaava i obamrlost koja je
posljedia odreenih vrsta uboda ,s tim u skladu 4E+ prevodi s 8obamrlost duha8-.
$> itav taj stih" osim posljednjih pet rijei" tiska kao umetak u tekst" no za to nema
valjanih razloga. 8/ to do dana(njeg dana8 dio je itata iz Pnz.:D"4.
D. ! -avid veli, 34ek im stol pred njima 'ude zamkont+++ 8 3eveti i deseti stih preuzeti
su iz Ps.5D":: i dalje ,BFF-. ?d najranijih dana taj je psalam u rkvi bio u (irokoj
upotrebi kao testintortium za *ristovu slu&bu" a naroito za njegovo trpljenje ,usp.
aluziju na 4. stih u /v.95":5K na D. stih u /v.:"97 i Rim.95"@K na :9. stih u #t:7"4E-. $ko je
*rist onaj koji govori o tom psalmu" onda se u onima protiv kojih su upu)ene izreene
pritu&be vide njegovi neprijatelji ,usp. primjenu :5. stiha na 7udu /skariotskog u 3j.9":;-.
>alja zapaziti ponovnu pojavu motiva oiju koje ne vide ,9;. stih" gdje se navodi
Ps.5D":@-. % tom posljednjem le&i glavno znaenje itata za Pavlovo dokazivanje C
dokazivanje o privremenom 8sljepilu8 koje.je zahvatilo itav /zrael" osim ostatka koji
sainjavaju oni koji vjeruju.
99. 4aprotiv, po njihovu posrtaju spasenje poganima, da se tako oni, idovi, izazovu
na !ju'omoru. To je Pavlovo tumaenje rijei iz #ojsijeve pjesme ,Pnz.@:":9- koje je
ve) naveo u 9;"9D. Pomo)u blagoslova kojim +og obdaruje one koji su prije
bili 8ne'narod8 u odnosu na njega" pomo)u.spasenja koje je 8nerazuman narod8
dobio tako (to je spremno prihvatio Evanelje" +og )e u /zraelu izazvati ljubomoru.
9:. Koliko (e vi)e to 'iti njihov puni 'roj; !zraz >puni 'roj> ili >punina8 ,pleroma-
Aidova valja shvatiti u istom smislu kao i izraz 8puni broj8 inoplemenika ,:5 stih-" nakon
obra)enja velikih razmjera meu inoplemeniima slijedit )e obra)enje velikih razmjera
meu Aidovima ,usp. :5. stih-.
95. "&ivljenje od mrtvih+ #o&da je znaenje tih rijei u tome da )e /zraelovo
obra)enje neposredno prethoditi uskrsnu)u te da )e se vremenski podudariti s
*ristovom parusijom ,vidi primjedbepod 99":5"str.9E7.-.
95. 6esu li prvine svete, sveto je i tijesto. Tu se" vjerojatno" aludira na +r.95"97':9"
gdje se /zraelima nala&e da prinesu +ogu kola iz tijesta nainjeno iz prvosamljevenog
bra(na" koje tek (to je do(lo s gumna. Prino(enje tog kolaa +ogu posve)uje i sve
ostalo (to se tom prilikom pee. % 9 *or. 95":@" 8prvena 6doslovno" 8prvi urod8K
prim.prev.6 *rist8 upotrijebljena je ista grka rije ,aparhe-" no u tom se stihu misli na
snop prvog uroda &etve jema" koji treba prinijeti !ospodu kao &rtvu prikazniu u
nedjelju nakon pashe" da bi se tako posvetila itava &etva ,Bev. :@"9; i dalje-. %
Rim.99"95 pod 8prvim plodovima8 najvjerojatnije se podrazumijevaju ljudi &idovskog
porijekla koji su" poput Pavla" prihvatili /susa kao #esiju i !ospoda.
! je li korijen svet, svete su i grane. #ijenjaju)i sada meta2oru" Pavao ka&e da drvo
ima u svim svojim dijelovima jednak karakter te da stoga svetost korijena posve)uje i
grane. Prirodno bi bilo izrazu 8korijen8 pridati isto.znaenje kao i izrazu 8prvi plodovi8" no
kad bi slika 8korijena i grana8 stajala sama za sebe" u njoj bismo vidjeli sliku patrijarha
koji su tom drvetu korijen" a ije su grane Aidovi iz kr()anskog razdoblja. To bi bilo u
skladu i s Pavlovim kasnijim opisom /zraela kao ljubljenih 8zbog otaa8 ,:E. stih-.
#ogu)e je da Pavao" dok prelazi s jedne meta2ore na drugu" mijenja i predmet svojeg
razmi(ljanja"
d.b. %sporedba s maslinom ,99"97':4-. 1pomen korijena i grana "
navodi Pavla da razvije usporedbu s maslinom C usporedbu koja se esto
upotrebljavala da se doka&e da je on bio tipian stanovnik " grada" neupu)en ma i u
najobinije pojave seoskog &ivota. 4aime" vrtlar nikada ne ijepi plemenitu vo)ku
izbojkom s divljakeK naprotiv" izbojak ili kalem s plemke valja uijepiti na deblo iste ili
srodne joj vrste. 1ir Jilliam RamsaL" meutim" navodi rijei Theobalda 0ishera o tome
da se prije (ezdesetak godina u Palestini obiavalo 8maslinu koja je prestala donositi
plod podmladiti na taj nain da se na nju priijepio izbojak divlje masline" tako da bi sok
iz drveta plemke oplemenio taj divlji izbojak pa bi drvo nanovo poelo radati.8go /z djela
Pavlova suvremenika *olumele oito je da se slian postupak primjenjivao jo( u rimsko
vrijeme. Prema *olumeli" kad neka maslina lo(e rodi" na nju treba priijepiti izbojak
divlje masline" (to drvetu daje novu snagu.
% svakom sluaju" jasno je (to Pavao &eli re)i svojom usporedbom. Radi se o dva
drveta masline C plemenitom i divljem. Plodovi divlje masline bili su lo(i" sadr&avali su
malo ulja" dok je plemenita obino radala dobrim rodom. Plemenita maslina je /zrael
,kao u 7r.99"95-" dok divlja predstavlja ne&idovski svijet. 4o plemenita maslina s
vremenom je oslabila i postala nerodnom pa su joj zato stare grane odrezane i na nju je
uijepljen izbojak s divlje masline. 8%klanjanje starih grana bilo je nu&no da bi se novom
kalemu omogu)io pristup zraka i svjetla te da bi se sprijeilo da se vitalnost drveta
prejako razdijeli i razvodni na velikom broju grana8 ,J.#.RamsaL" op.it." str.::4-.
*alem s divlje masline predstavlja sveukupne ne&idovske vjernike" ukljuene sada u
+o&ji narod" dok stare"'sada odrezane grane predstavljaju one Aidove koji su odbili da
prihvate Evanelje.
Pri takvom neobinom ijepljenju promjene se" kako ka&u" dogaaju kako na kalemu"
tako i na plemenitoj podlozi" podloga pod utjeajem novog kalema dobiva novu snagu"
dok je" s druge strane" novi kalem" kroz koji sada kolaju sokovi plemenite podloge" u
stanju donijeti rod kakav divlja maslina nikad nije mogla dati.
4e&idovski vjernii ne smiju popustiti isku(enju da odozgo gledaju na Aidove. 3a nije
bilo +o&je milosti koja ih je priijepila +o&jem narodu i uinila ih 8sugraanima svetih8
,E2.:"9D-" oni bi zauvijek ostali be&ivotni .i besplodni. Taj novi &ivot" koji im omogu)uje
da donesu rod za +oga" zapravo je &ivot onog starog izraelskog stabla na koje su bili
uijepljeni. /zrael njima ni(ta ne duguje" ve) oni duguju /zraelu. $ kad oni kao odgovor
ustvrde da su u najmanju ruku bolji od Aidova koji nisu povjerovali" tj. od onih grana koje
su bile odrezane" opominje ih se da iz uklanjanja tih starih grana izvedu za sebe korisnu
pouku. 7er za(to su te grane bile odrezaneP Gbog nevjere. $ ako duh ponosa navede
novi kalem C ne&idovsku rkR C da zaboravi svoju ovisnost o bo&anskoj milosti i da
vjeru u +oga zamijeni pouzdanjem u sebe" i njega )e zadesiti ista sudbina kao te stare
grane C bit )e odrezan. Pripadnost istinskom +o&jem narodu stie se i odr&ava putem
vjere" dok se navjerom ona gubi. To naelo" ka&e Pavao" primjenjuje se sasvim
nepristrano" na Aidove jednako kao i na inoplemenike. 4o s druge strane C a sada se"
zbog duhovnih istina koje bi ova usporedba trebala osvijetliti" donekle stavljaju na stranu
praktine injenie u vezi s ijepljenjem C ako oni Aidovi koji su zbog svoje nevjere
izgubili svoj status pripadnika istinskog /zraela na kraju krajeva ipak vjerom prihvate
*rista" oni )e iznova biti uvr(teni u +o&ji narod. *ad bi se na nekoj maslini stare grane"
koje su bile ve) prije odrezane s nje" ponovno priijepile na matino drvo te kad bi one
ponovno poele donositi rod" bilo bi to u prirodnom pogledu udo bez prema. /sto tako"
ponovno uvr(tavanje &idovskog naroda u +o&ji narod" kad vjera zamijeni nevjeru" bilo bi
na duhovnom podruju jednako takvo udo. #eutim" ka&e Pavao" upravo to udo +og
)e izvr(iti.
:;. : ti po vjeri stoji). 8>jera8 je nagla(eno" 8vjerom zadr&ava( svoj polo&aj8 ,4E+-.
%sp" Rim.5":
::. :ko ostane) u toj do'roti, ina#e (e) i ti 'iti odjse#en. % itavom 4ovom zavjetu
ustrajnost se smatra ispitom stvarnog stanja. %strajnost svetih je doktrina vrsto
utemeljena na novozavjetnom ,a ni(ta manje ni u napose Pavlovom- n.auavanju. 4o iz
toga takoer slijedi da su sveti ti koji ustraju. +udu)i da 8tebe dr&i vjera8 ,:;. stih-" vrlo je
korisno poslu(ati Pavlovu uputu korintskim kr()anima" 81ami sebe ispitujte jeste li u
vjeri=8 ,: *or. 9@"5K 6u prijevodu 30 9@"4K prim.prev.6-. .
:4. Mimo narav. #ogu)e je da je Pavao &elio unaprijed razoru&ati kritiare time (to
)e pokazati da mu je poznato da je ijepljenje kakvo on>spominje zapravo
protuprirodno. 4o ta pretpostavka nije nu&na" jer Pavao mo&da &eli re)i samo to da je
ijepljenje samo po sebi 8protiv prirode8 C a takvo je mi(ljenje u starom vijeku op)enito
prevladavalo.
d.. ?bnova /zraela ,99":5':D-. Eto" to je tajna +o&je namisli za /zrael C namisli
dosad sakrivene" ali sada obznanjene. /zraelovo sljepilo samo je djelomino ,jer neki
/zraeli ve) su prosvijetljeni- i samo privremeno" a svrha mu je da i inoplemenii dobiju
blagoslov. <to se tie objave Evanelja" redoslijed je 84ajprije Aidovu8" a (to se
prihva)anja Evanelja tie redoslijed 84ajprije ne&idov" a onda Aidov8. *ad se postigne
pun broj inoplemenika koji vjeruju C a taj ilj postajao je Pavlovim apostolskim
djelovanjem sve bli&im C tada )e ijeli /zrael" dakle" ne samo vjerni ostatak" nego narod
u jelini" vidjeti +o&je spasenje. $ko je njihovo privremeno spotianje i bilo proroki
predskazano" jednako je tako predskazana i njihova konana i trajna obnova ,u tom
smislu navode se /z.5D":; i dalje i 7r.@9"@@-. 4ovi savez ne)e biti potpun sve dok ne
uklopi u sebe i narod staroga saveza. Taj narod privremeno je otuen od +oga u korist
inoplemenika" ali on ostaje vjean objekt njegovog izbora i ljubavi jer obe)anja koja je
+og dao patrijarsima nikada ne mogu biti povuena.
+ilo je prigovora da Pavao tu dozvoljava da mu patriotizam nadvlada logiku.g: >i(e
no jednom on je u Poslanii Rimljanuna nagla(avao da vodenje prirodnog porijekla od
patrijarha nema nikakvu va&nost u +o&jim oima" a sada pak tvrdi da" zbog obe)anja
danih patrijarsima" njihovi prirodni potomi moraju biti ponovno vra)eni u zavjetni odnos
prema +ogu. #o&da je dovoljno re)i Okrv nije voda8" ali to nikako nije sve. Pavao je"
naime" imao mnogo dublji i jasniji uvid u +o&&u milost od svojih kritiaraK a kad bi +o&ja
milost djelovala u skladu sa strogom logikom" izgledi bi i za Aidove i za inoplemenike bili
podjednako katastro2alni.
/ jo( jedna va&na injenia" u svemu (to Pavao govori o vra)anju /zraela +ogu on
ni(ta ne ka&e o obnovi nekog zemaljskog davidskog kraljevstva" ni(ta o ponovnoj
uspostavi izraelskog naroda na teritoriju izraelske dr&ave. ?no (to on za svoj narod
oekuje u budu)nosti neuporedivo je bolje.
:5. Ta ne 'ih htio, 'ra(o, da ne znate ovootajstvo. %potrebom izraza 8tajna8 Pavao
vjerojatno &eli kazati ,usp. 9 *or. 95"59K *ol. 99":5 i dalje- da je ono (to sada slijedi
nova objava koju je primio. 4aelo ; ostatku" koje se iznosi u stihovima 9'7 bilo je
predmetom drevnog prorokog otkrivenja. 4o tvrdnja da )e jednom 8itav /zrael8 biti
spa(en novo je otkrivenje" prvi puta dano sada preko Pavla. Pavla se optu&ivalo da &eli
8vuka sitog i kozu ijelu8" tj" da sebe tje(i mi(lju o 8ostatku prema izboru milosti8" a da
istovremeno uporno ostaje pri tvrdnji da )e itav /zrael biti obnovljen i spa(en. 4o ako
se njegove rijei o tome da je primio novu objava uzmu ozbiljno" nema opravdanja da
mu se prigovara. ?sim toga" ak jo( i u starozavjetnom proro(tvu o ostatku starog
/zraela vidjela se jezgra novog /zraela. $ tako je kod Pavla" postojanje vjernog ostatka
jamstvo je konanog spasenja 8ijelog /zraela8.
-ok punina pogana ne ude. %sp. gotovo posve istoznane izraze 8kako bi pogani
postali ugodna &rtva8 ,95"95- i 8poslu(nost ne&idova8 ,95"9E 6R>" prijevod s engleskogK
prim.prev.6-. 4akon dovodenja 8punog broja8 ili 8punine8 ,pleroma- inoplemenika do)i )e
i do dovodenja 8punog broja8 Aidova ,9:. stih-.
:5. O/ tako )e se io /zrael spojiti. 1asvim je neodr&ivo tumaenje koje rijei 8/zrael8
na tom mjestu daje drugaije znaenje od onog koje ta rije irTrta u :Q1Q.QsNrhu
,8otvrdnu)e jednog dijela /zraela8-. Ga dokazivanje da Pavao ne ka&e 8i tada )e sav
/zrael biti spa(en8 nego 8i tako )e sav /zrael biti spa(en8 ,kao da okupljanje
inoplemenika u punom broja samo po sebi predstavlja spasenje ijelog /zraela-"
dovoljno je ukazati na vrlo dobro zasvjedoenu upotrebu grke rijei houtos ,8Tako8- i u
vremenskom smislu. 81av /zrael8 izraz je koji se u &idovskoj literaturi uvijek iznova
javlja" a da ne znai nu&no 8svaki Aidov bez iznimke8" nego 8/zrael kao jelina8. Tako" na
primjer" #i(nin traktat 1anhedrin ,M.l- ka&e da 8sav /zrael ima udjela u tom dobu koje
dolazi8" da bi odmah u nastavku nabrojio one /zraele koji ondje ne)e imati udjela.
-o(i (e sa *iona "tkupitelj, odvratit (e 'ez'o&nost od 6akova. 4avedeno iz /z.5D":;"
8$li do)i )e ?tkupitelj 1iona" i onima od sinova 7akovljevih koji se obrate od svog
otpadni(tva.8 Pavlov tekst sla&e se s BFF" osim (to BFF umjesto 8od 1iona8 ita 8zbog
1iona8 ,(to je mo&da preuzeto iz Ps.94"7-. Radi se o oitovanju /zraelu njegovog
bo&anskog otkupitelja C oitovanju koje Pavao" po svemu sude)i" identi2iira s
*ristovom parusijom. >idia primjedbe pod 95. stihom ,str.9E@-. *atkad se na slian
nain tumae i 3j.@"9D':9 i : *or. @"95.
:7. ! to (e 'iti moj *avez s njima kad uklonim grijehe njihove. % prvih nekoliko rijei
Pvao nastavlja itat iz /z.5D ,:9 stih nastavlja" 8$ ovo je moj 1vez s njima" govori
7ahve8-" ali onda prelazi na obe)anje novoga saveza u 7r.@9"@@ i dalje" 84ego" ovo je
1avez (to )u ga sklopiti s domom /zraelovim... jer )u oprostiti bezakonje njihovo i
grijeha se njihovih ne)u vi(e spominjati8 ,vidi primjedbe pod 7"5"str.9:@"i pod
E"4"str.9@7.-.
:E. . pogledu Evan$elja oni su, istina protivnici poradi vas. 4jihovo sada(nje
otuenje od +oga pru&ilo je vama" inoplemenii" priliku da prihvatite blagoslove
Evanelja i da se pomirite s +ogom.
:li u pogledu iza'ranja oni su lju'imci poradi otaca. Te rijei katkad su se tumaile
dovodenjem u vezu sa 8zaslugama otaa8 ,heb. zekhuth Oaboth- &idovskim
nauavanjem o tome da pravednost patrijaraha predstavlja zalihu zaslu&nosti koja se
uraunava njihovim potomima. 4o to nije ono (to Pvao &eli kazati" itav slijed
razmatranja u ovoj poslanii suprotan je takvoj predod&bi o zasluzi ,usp.4":-. ?n ka&e
samo to da obe)anja koja je +og dao patrijarsima" kad su ga oni zazvali" vrijede i za
njihove potomke" i to ne na temelju zasluge" nego na temelju +o&je vjernosti svojoj
rijei. 4a jedan nain rabini su bili u pravu po pitanju odabira /zraelaX pogrije(ili su u
nauavanju nauka o djelima i nisu se podredili +o&joj volji" nisu prepoznali /susa kao
#esiju" koji je jedini put do +o&jeg blagoslova.
9. 0#D8" 4"+75"# $" ?#'89?"45:'# (11,/2-/.!
1ada se otkriva konana +o&j namisao za svijet" milost kako za Aidove" tako i za
inoplemenike. >jerni ostatak nije milo()u izabran zato da bi svi ostali bili otpisani i
odreeni za propast. 4jegov izbor znak je da )e bo&anska milost obuhvatiti sve bez raz'
like ,usp.E"9D':9-. 4e mo&e se izbje)i zakljuak da Pavlove rijei izra&avaju
univerzalizam" pa bio to i eshatolo(ki" a ne sada(nji univerzalizam" ili pak
reprezentativni" a ne individualni.
Pvao je ve) prije objavio da 8su svi sagrije(ili i li(eni su +o&je slave8 ,@":@-. 4a
+o&jem sudi(tu svi su progla(eni krivima= 4itko" bio on Aidov ili ne" ne mo&e na
+o&julmilost polagati nikakva prava. $ko za ikoga od njih" ima nade" onQa ovisi
iskljuivo ; +o&joj milosti. $li zato je ta nada dana bez (krtarenja. *ad je +og i Aidove i
inoplemenike doveo u polo&aj u kojem je njihova poslu(nost njegovom zakonu morala
biti priznata i iznesena na vidjelo" +o&ji je ilj bio u tome da omogu)i izlijevanje svoje" od
njih nezaslu&ene milosti kako na Aidove" tako i na inoplemenike.
4alazimo se" dakle" na vrhunu Pavlove rasprave i razmi(ljanja" a to je povod za
vjeno slavljenje +oga. 3oksologija koju nalazimo u stihovima @@'@5. ne zaokru&uje
samo poglavlja D'99" ve) i itav slijed razmi(ljanja od 9. do 99. poglavlja" 8? neistra&iva
dubino +o&je mudrosti i znanja= *ako su nedokuive +o&je odluke= *akn su tajanstveni
njegovi putevi= 3obro je prorok kazao" OTko je shvatio !ospodovu namisaoP
Tkn je upoznao njegove planoveP Tkn je prvo njemu ne(to dao" da bi mu trebalo biti
uzvra)enoPO
?d njega sve potjeeK po njemu sve postojiK njemu se sve vra)a" njemu neka je slava
u sve vijekove. $men.8
@:. -a se svima smiluje. To jest" svima bez razlike" a ne svima bez iznimke. Pavao
ne misli na one koji" poput 2araona u D"97" uporno odbijaju bo&ansku milost. ?n 8nema
namjeru davati nekakve konane izjave o krajnjoj sudbini svakog pojedinog ovjeka. $li
nada ovjeanstva pouzdana je C ne Omanje 'vi(eO nego samo Ovi(eO C s obzirom da je
ukorijenjena u istinu o +ogu" a ne u istinu o ovjeku.8 ,..*.+arrett" ad.lo.-.
@4. -oista, tko spozna misao ,ospodnjuP Tkn li mu bi savjetnikomP To je odjek rijei
u /z.4;"9@" 8/Oko je pokrenuo duh 7ahvin" koji ga je uputio savjetnikP8
@5. Tko ga darom prete#e da 'i mu se uzvratiti+moralo;+ To je odjek rijei u 7ob
49"99" 8*o mi je prije dao (to" da mu vratimP8 6prijevod >.1. ,*P-d&i)a" u.kojemu se te
rijei nalaze u 49":" dok se u prijevodu 8*1i8 C gdje su" uostalom" posve drugaije
shva)ane C nalaze u 49"@K prim.prev.6.
0. KRANSKI NA>IN <IVLJENJA
(11,1-1,1/!
I. <IVA <RTVA (11,1,1!
1 obzirom na sve (to je +og u *ristu uinio za svoj narod" kako treba da oni &iveP
Treba da sebe prinesu +ogu kao 8&ivu &rtvu8" posve)enu njemu. *ristovo &rtvovanje
samoga sebe uinilo je suvi(nima &ivotinjske &rtve" kakve su se prinosile u ranija
vremena" no uvijek ima mjesta i potrebe za (tovanjem koje dolazi iz poslu(nih sra.
>jernii se upu)uju da ne &ive kao svijet koji je u sukobu s +ogom" ve) da dozvole
svome" od 3uha obnovljenom umu da preoblikuje njihove &ivote i dovede ih u sklad s
+o&jom voljom.
% +ibliji nema nauavanja koje bi se iznosilo samo zato da bude znano" ve) se svo
uenje iznosi zato da bi se prenijelo u svakodnevni &ivot. 8*ad to znate" blago vama ako
to i inite=8 ,/v. 9@"97-. Gbog toga Pavao nakon izno(enja doktrinalnih istina uvijek
nastavlja s uputama etike prirode" a to dvoje kao (to je i ovdje sluaj 6Prijevod 30 to
izostavljaK prim.prev.6" povezuje rjeju 8zato8 ,usp. E2.4"9K *ol. @"5-.
?sim toga" vrijedi zapaziti da su upute etike prirode u ovoj i u drugim novozavjetnim
poslaniama" bile one Pavlove ili ne" napadno sline *ristovim etikim uenjima" kako
su zabilje&ene u evaneljima. Te upute se" u stvari" temelje na 8*ristovom zakonu8"
kako to Pavao naziva ,!al. 5":K usp. 9 *or. D":9-. /mpresivno mnogo slinosti mo&e se
utvrditi izmeu Rim.9:"@'9@"94 i /susovog govora na gori. Premda u vrijeme kad Pavao
pi(e Poslaniu Rimljanima nije postojalo" jo( niti jedno od na(ih kanonskih evanelja
*ristova nauavanja koja su zabilje&ena u njima kolala su meu rkvama C bez sumnje
u usmenom obliku" a mo&da i u obliku pisanih rezimea.
9. Prika&ite svoja tijela. %sp. 5"9@"9D gdje je isti grki glagol preveden s 8prinijeti8"
odnosno 8uiniti podlo&nim8. Pavao sada detaljnije iznosi (to je sve ukljueno u
prino(enje sebe +ogu kako bi ovjek mogao biti upotrijebljen u njegovoj slu&bi.
rtvu &ivu.. / novi poredak tra&i svoje &rtve" ali one se ne sastoje u &ivotima drugih
&ivih bi)a" kao (to je to bilo s prija(njim &rtvovanjem &ivotinja ,usp. Ieb.9@"95 i daljeK 9
Pt.:"5-.
8*ao svoju razumau slu&bu8 ,$>6*7>-. Tako prevodi i osnovni tekst u R>K R>mg. i
R1> prevode s duhovno bogo(tovljeK 4E+ prevodi sa 8(tovanje koje proizlazi iz uma i
sra8 ,mg." 8(tovanje koje biste" kao razumaa stvorenja" morali prinositi8-. Tu je
upotrijebljena grka imenia latreia" a pojavila se ve) bila u D"4" gdje se njome
oznaava bogoslu&je ,$>" R>- ili 8(tovanje8 ,R1>K usp. 4E+" 8bogo(tovlje u hramu8-
odreeno /zraelima. %potrijebljen je pridjev logikos ,izveden od logos-" koji mo&e
znaiti ili 8razuman8 ,slu&ba poslu(nim &ivotom jedini je razuman ili logian odgovor na
+o&ju milost-E4 ili 8duhovnn8" kao u 9 Pt.:": ,8duhovno mlijeko8K tako prevode R>" R1>
i 4E+-. 4ajvjerojatnije treba prihvatiti prijevod 8duhovno bogo(tovlje8" ime se
nagla(ava suprotnost svim vanjskim obliima bogo(tovlja u hramu" u lzraelu.
:. 4e uo'li#ujte se ovomu svijetu+ =>ovom vremenu>, R2mg+@+ /stie se razlika
izmeu 8ovoga svijeta8 ,aion-" kao u 9 *or. 9":;" :"5K @"9EK : *or. 4"4K !al. 99"4" i
8svijeta koji )e do)i8 ,kao u E2.9":9" 8ne samo u ovome svijetu nego i u ovome koji )e
do)i8-. Premda se naziva 8sada(nji pokvareni svijet8 ,!al. 99"4- i premda njime upravlja
OQog ovoga svijeta8 koji zasljepljuje razum nevjernika ,: *or. 4"4-" ipak je mogu)e da
ljudi" koji privremeno pripadaju 8ovome svijetu8" &ive kao nasljednii'je 8zapalo da &ive u
posljednjim vremenima8 ,9 *or. 9;"99-" za koje" zato (to su 8novi stvor8 u *ristu 8staro je
nestalo" novo je" evo" nastalo8 ,: *or. 5"97-. 1nagom koju im daje 3uh koji &ivi u njima"
taj zalog njihovog nasljedstva u svijetu koji dolazi" oni su u stanju oduprijeti se pritisku
da &ive na razini 8ovoga svijeta8.
Preo'razujte se+ %potrijebljen je grki glagol metamorphoo" koji je u prikazima
/susovog preobra&erija u #t.97": i #k.D": preveden s 8preobraziti8. Taj se glagol u
4ovom zavjetu pojavljuje jo( samo u : *or. @"9E" gdje se ka&e da se vjernii
8preobra&avaju8 u *ristov /ik 8od jednog stupnja slave do drugog8" djelovanjem
8!ospoda koji je 3uh8 6R1>" prijevod s engleskogK prim.prev.6 Te rijei iz : *or.
prikladan su komentar ovima iz Poslanie Rimljanima.
II. ZAJEDNIKI <IVOT KRANA (11,/--!
Raznovrsnost" a ne jednoobraznost obilje&je je +o&jeg djela. To je tako u prirodi" a
takoer i u milosti" i to nigdje vi(e no u kr()anskoj zajednii. % njoj se nalazi mnogo
mu(karaa i &ena najrazliitijeg porijekla" temperamenta i sposobnosti" iz raznih sredina
i uvjeta &ivota. / ne samo to. *ad su postali kr()ani" od +oga su dobili i mno(tvo
najrazliitijih duhovnih darova. %sprkos tome" ali i ba( zbog te raznolikosti" svi imaju
mogu)nost da surauju za dobro jeline. *akvu god vrstu slu&be treba u .rkvi vr(iti"
neka je vr(e" od sra i vjeroo" oni koji su bo&anski osposobljeni za to" bilo da se radi o
prorianju" pouavanju opominjanju" o vodenju" davanju darova" posje)ivanju bolesnih
ili o kojoj drugoj slu&bi.
3a zorno prika&e (to &eli kazati" Pavao upotrebljava sliku ljudskog tijela" kao (to je
ve) jednom uinio u 9 *or. 9:"9:':7. 1vaki pojedini dio tijela ima svoju spei2inu
zada)u" a u zdravom tijelu svi dijelovi djeluju skladno i ovisno jedni o drugima" a za
dobro itavog tijela. Tako bi trebalo biti i u .rkui" koja je *ristovo tijelo.
@. -a, po milosti koja mi je dana+ Radi se o 8milosti8 iii duhovnom daru apostolstva
,usp.9"5" 95"95-. Prema rijeima 5. stiha" svaki pojedini pripadnik .rkve primio je neku
posebnu 8milost8" koju treba upotrebljavati za dobro sviju.
#jera vjere. Rijei 8vjera8 tu ima poprilino drugaiji smisao od onog koji je imala u
prvom dijelu ove poslanie. Tu oznauje duhovnu snagu koja je dana svakom
pojedinom kr()aninu za izvr(avanje onoga za (to je zadu&en. %sp. 8u omjeru s vjerom8
u 5. stihu ,4E+" 8u omjeru s vjerom pojedina8-.
5. 6edno tijelo u Kristu. %sp. 9 *or. 9:":7" 8>i ste tijelo *ristovo.8 % Prvoj poslanii
*orin)anima i u Poslanii Rimljanima ljudsko se tijelo upotrebljava naprosto kao
ilustraija zajednikog &ivota kr()ana" no u poslaniama *olo(anima i E2e&anima ta se
misao razvija. % tim kasnijim poslaniama naglasak je stavljen na odnos koji .rkva kao
tijelo ima s *ristom kao glavom" a iskljuena je mogu)nost da obian pripadnik rkve
bude usporeden s glavom ili s dijelom glave ,kao u 9 *or. 9:"95 i dadje" :9-. Tijelo
prestaae"biti samo sredstvo usporedbe" ve) postaje najprikladnijun izrazom koji apostol
mo&e prona)i da izrazi &ivotnu vezu koja ujedinjuje &ivot vjernika s uskrslim *ristovim
&ivotom.
E. 8*oji upravlja8 6prijevod >.1. ,*P-d&i)aK prim.prev6. >r(enje starje(inske slu&be u
.rkvi jednako je tako duhovni dar kao i bilo koji drugi od onih navedenih.
Tko iskazuje milosrde. 4E+" 8$ko poma&ete drugima u ne
volji.8
III. KRISTOV ZAKON (11,B-11!
%pu)ivanje na duboku" iskrenu i praktinu ljubav" (to ga nalazimo u ovom odjeljku"
podsje)a na *ristov govor na gori. % okviru bratstva vjernika valja oekivati uzajamnu
ljubav" suosje)anje i po(tovanje" ali upute iznesene ovdje odnose se i na ne(to vi(e C
na ljubav i opra(tanje prema onima koji su izvan zajednie" kao i" povrh toga" prema
onima koji vjernike progone i &ele im zlo.
D. Eju'av nekinjena. !r. anupokritos" doslovno" 8bez liemjerja8 ,4E+" 8u svoj
iskrenosti8-.
9;. Pretje#ite jedni druge po)tovanjem. %sp. 0il. 9:"@" 81matrajte jedan drugoga
ve)im od sebe8.
99. . duhu gorljivi= /sti taj izraz upotrijebljen je za $pola u 3j.9E":5. 3a li on na oba
ta mjesta ima isti smisao" otvoreno je pitanje. R1> je" vjerojatno" u pravu kad uzima da
se radi o 1vetom 3uhu" 81jajte 3uhom.8
!ospodu slu&ite= R>mg. ita 8istoristite priliku8" (to predstavlja zapadno itanje u
kojem je dativ kurio ,8!ospodu8- zamijenjen rjeju kairo ,8>rijeme8" 8prilika8-.
94. %lagoslivljajte svoje progonitelje? 'lagoslivljajte" .a ne proklinjite= %sp. Bk.5":E"
8+lagoslivljajte one koji vas proklinju= #olite za one koji vas ogovaraju= 8 4o neki dobri i
stari izvori ,ukljuuju)i i P45- svjedoe za izostavljanje zamjenie 8vas8 prije
8progone8. % tom sluaju to bi znailo da se kr()ani upu)uju da prizivaju blagoslov
op)enito na one koji progone" bez obzira da li su i oni sami &rtve tog proganjanja. Ga
postupanje samog Pavla u tom pogledu usp. 9 *or. 4"9:b'9@aK 3j.:E"9Db.
95. Radujte se s radosnima Pla#ite sa zaplakanima= To nipo(to nije stoiko
nauavanje" prema kojem je za dobar &ivot neophodno pasivno se dr&ati podaleko i na
odstojanju" ali je zato u potpunom skladu s *ristovim nainom.
95. %udite istomi)ljenici me$u so'om= ,%sp.95"5.-. >idi takoer 0il. 9:": i dalje" gdje
nakon upute o tome da treba da imamo 8istu misao8 ,(to nikako ne znai da na sve
treba gledati istim oima- dolazi tvrdnja da je jedini nain na koji je to u kr()anskom
smislu mogu)e ostvariti ovaj" 8Te&ite meu sobom za onim za im treba da te&ite u
*ristu /susu=8
4eka vas ne zamori (to je visoko. %sp. @. stih " takoer i 99":;" 8ne ponosi se
vi(e8 6% prijevodu 8*1i8 to je 99":9K prim.prev.6.
81pustite se na razinu ljudi niska dru(tvena polo&aja8 ,$>6*7>-. 4E+" 8dru&ite se s
malim ljudima.8
4e umi)ljajte vi da ste mudri. To je navod iz /zr.@"7a.
97. 4ikomu zlo za zlo ne vra(ajte= %sp. 5"44" 8Bjubite svoje neprijatelje8 ,vidi takoer
9 Pt.@"D-.
7auzimajte se za do'ro pred svima judima. 84eka va(e namjere budu asne u oima
svih ljudi8 ,4E+-. To je navod iz /zr.@"4. ,BFF-.
9D. -ajte mjestg %o&jem gnjevu. ,?mogu)ite zakonu +o&jeg ka&njavanja da djelujeK
bilo sada" bilo na 8dan gnjeva8 D:"5-. #oja je odmazda ja )u je vratiti. To je navod iz
Pnz.@:"@5" 8#oja je odmazda i nagrada8 ,tako ita #TK BFF ita" 8u dan odmazde ja )u
naplatiti8-. Taj oblik teksta" koji nalazimo i u Ieb. 9;"@;" pojavljuje se i u aramejskim
targumima" a bio je" po svemu sude)i" u optiaju i u okviru nekog grkog prijevoda koji
danas vi(e ne postoji. % kontekstu u kojem se tu javlja taj itat znai da osvetu i
odmazdu" s obzirom da su to +o&je prerogative" valja njemu i prepustiti. Tako je u
kumranskoj zajednii osobno osve)ivanje bilo zabranjeno" i to na temelju injenie da
se +og" prema 4ah.9":" 8osve)uje svojim protivniima" ustrajan u gnjevu na ne'
prijatelje8.
:;. :ko je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga, i ako je &edan, napoj ga+F 8ini) li tako,
ugljevlje mu ra&areno zgr(e) na glavu. To je itat iz /zr.:5":9 i dalje. Pavao izostavlja
zavr(nu reeniu 8i 7ahve )e ti platiti8. #o&da je izvorno znaenje te upute bilo" otprilike"
ovo" 8Postupaj ljubazno sa svojim neprijateljem" jer )e to pove)ati njegovu kriviuK tako
)e( osigurati za njega tim stra(niji sud" a za sebe tim ve)u nagradu C od +oga.8 Po
drugom mi(ljenju" ta uzreia odnosi se na egipatski obred u kojem bi ovjek koji je
&elio javno pokazati svoje kajanje nosio na glavi posudu s razbuktjelom &eraviom. %
svakom sluaju" dono(enje izreke u ovom kontekstu i izostavljanjem posljednje
re)enie" Pavao tim rijeima pridaje plemenitiji smisao" 8Postupaj prijazno sa svojim
neprijateljem" jer bi ga to moglo posramiti i navesti na pokajanje.8 3rugim rijeima"
najbolji je nain da se rije(i( nekog neprijatelja taj da ga pretvori( u prijatelja te tako 8zlo
savlada( dobrim8 ,:9. stih-.
IV. KRANIN I DR<AVA (1/,1-(!
?dnos izmedu kr()ana" bilo da se radi o pojedinima" bilo o skupinama
sjedinjenima u okviru rkvenog &ivota i dr&avnih vlasti" predstavljao je problem koji )e
postati naroito akutan tokom desetlje)a koje slijedi nakon nastanka Poslanie
Rimljanima. 3ok je .rkva po svom sastavu bila uglavnom &idovska" problemi te vrste"
premda ih nije nedostajalo" nisu bili onako akutni kakvima su kasnije postali. Polo&aj
Aidova u okviru Rimskog arstva bio je odreen nizom arskih proglasa. Gapravo" Aido'
vi su" s obzirom da se radilo o pokorenom narodu u Rimskom arstvu" u&ivali sasvim
iznimne prednosti. 4jihova vjera bila je legalno prihva)ena kao religio liita" i odobreni
su im bili svi njihovi raznoliki vjerski obredi i obiaji po kojima su se razlikovali od
inoplemenika. Ti obiaji mo&da su se Rimljanima inili apsurdnima i praznovjernima" no
usprkos toma (titio ih je arski zakon. Ti obiaji ukljuivali su zakon o suboti" zakone o
hrani" kao i zabranu 8izrezbarenih likova8. Gbog takve politike arstva rimskim up'
raviteljima 7udeje bilo je zabranjeno vojne zastave" na kojima su bili i /ikovi ara" unijeti
unutar zidina svetog grada 7eruzalema" jer to bi povrijedilo vjerske osje)aje Aidova. Po
&idovskom zakonu" prisustvo inoplemenika na unutarnjem dvori(tu jeruzalemskog
hrama bilo je svetogrde koje je zaslu&ivalo smrtnu kaznu. Rim je u tom pogledu
potvrdivao odredbu &idovskog zakona" odlaze)i u tome ak tako daleko da je za takav
prijestup odobravao smrtnu kaznu i onda kad je prestupnik bio rimski graanin.
Ga vrijeme prvog nara(taja nakon *ristove smrti rimski je zakon u kr()anima" ako bi
ih uop)e uzeo u obzir naje()e vidio neku podvrstu Aidova. *ad su 59. godine korintski
Aidovi pred !alionom" novim prokonzulom $haje" optu&ili Pavla da (iri protuzakonitu
vjeru. !alion nije toj optu&bi pridao nikakvu pa&nju ,3j.9E"9: i dalje-. Ga njega je Pavao
posve oito bio Aidov" kao (to su bili i njegovi tu&itelji" pa je sukob izmeu njega i njih" u
!alionovim oima" proizlazio iz razliitog tumaenja nekih pojedinosti &idovskogO
zakona" a on nije do(ao u $haju kao prokvnzul zato da bi presudivao u takvim stvarima.
!alionova odluka predstavljala je va&an presedan. Tokom otprilike slijede)ih deset
godina Pavao je iskori(tavao za(titu koju mu je ona pru&ala u njegovoj apostolskoj
slu&bi" dok je nastavljao (iriti kr()ansku poruku" i to ne samo po rimskim provinijama"
nego i u samom Rimu ,3j.:E"@; i dalje-.
4ema sumnje da se njegovo povoljno iskustvo s rimskim pravdom odra&ava u
njegovim rijeima o tome da se vlasti" koje on naziva 8+o&jim slu&beniima8 ,5. stih-" 8ne
treba bojati kad se radi dobro" ve) kad se radi zlo8 ,@. stih-. /pak" su izlo&ena naela
vrijedila ak i onda kad 8vi(e vlasti8 nisu prema kr()anima bile onako dobronamjerne
kao (to je !alion bio prema Pavlu.
Takva slika odnosa izmeu kr()ana i dr&avnih vlasti ima i svoju drugu stranu.
*r()anstvo je" naime" u oima rimskog zakona ve) od samog poetka imalo veliku
manu C njegov ?sniva bio je progla(en krivim i smaknut na temelju presude rimskog
upravitelja. ?ptu&ba protiv njega sa&eta je u natpisu koji je bio privr()en na kri&" 8*ralj
Aidova8. <to god /sus rekao Pilatu o prirodi svog kraljevskog polo&aja" jedino (to je o
njemu bilo zabilje&eno i poznato u rimskom zakonu bila je tvrdnja da je on bio voa
pokreta koji je dovodio u pitanje suverena .ezarova prava. *ada" mnogo godina
kasnije" Tait &eli svojim itaoima objasniti kakva su vrsta /judi kr()ani" on smatra
dostatnim da ka&e da su 8svoje ime dobili po *ristu" koji je bio smaknut pod
prokuratorom Ponijem Pilatom" za Tiberijeva arevanja.8 To je bilo dovoljno da se
prika&e karakter tog pokreta. *ad su Pavlovi protivnii u 1olunu po&eljeli da Pavlu i
njegovim pratioima prirede na tom podruju (to je mogu)e vi(e neprilika" otisQi su
predstavniima vlasti i objavili im" 83o(li su i ovamo oni koji su uzbunili sav svijet... 1vi ti
/judi rade protiv arskih odredaba" tvrde)i da ima drugi kralj" neki /sus8 ,3j. 97"5"7-. To
je predstavljalo lukavo i namjerno pogre(no tumaenje istine" ali je ono ipak zvualo
uvjerljivo zbog injenie da je /sus doista bio izveden na sud pred Pilata pod optu&bom
da je agitator i voda buntovnika te da za sebe svojata kraljevsku vlast.
1olun nije bio jedino mjesto u kojem su se pojavile takve pote(ko)e. / u Rimu je do(lo
do nemira" koji su izbili 8na potiaj *resta ,.hrestus-.8gE /maju)i u vidu sve podatke
kojima raspola&emo" vjerojatno je i $leksandrija bila popri(te slinih nereda. Hak su i
Pavlovi nabolji prijatelji bili prisiljeni priznati da bi njegov dolazak u neki grad gotovo
uvijek bio znak da )e do)i do kr(enja mira i reda. +ez obzira (to Pavao nije bio
odgovoran za to" to sve ne bi promaklo uvarima zakona i reda" koji bi iz toga izveli
odreene zakljuke. Gato je bilo nu&no da kr()ani posebno paze na svoje pona(anje u
javnosti" kako svojim klevetniima ne bi pru&ili nikakvih temelja za oput&be" te da prema
vlastima pokazuju svako du&no po(tovanje iO poslu(nost. ?sim toga" u tom pogledu" kao
i u pogledu jo( toliko toga drugog" sam /sus dao im je primjer. 4aime" premda su
njegove rijei 8Podajte aru arevo... a +ogu +o&je8 ,#k.9:"97- bile izreene u vezi s
pla)anjem poreza" one izra&avaju naelo koje ima mnogo (iru primjenu.
Hitavo to pitanje Pavao stavlja na vrlo visoku razinu. 1am +og izvor je svake vlasti pa
oni koji na zemlji imaju vlast" imaju je zato (to im je on to povjerio. Prema tome" ne
pokoravati se njima znai i ne pokoravati se +ogu. Bjudska vlast +o&ja je tvorevina i
+og joj je povjerio mo) prinude" odnosno pohvale" sa svrhom da se upotrijebe za
iskorjenjivanje zloina i za potianje pravednosti" Prema tome" kr()ani bi prije svih
ostalih /judi morali biti poslu(ni zakonima" pla)ati poreze" po(tovati organe vlasti C i to
ne zato (to )e lo(e pro)i ako to ne ine" ve) zato (to je i to nain da se slu&i +ogu.
4o (to ako su te vlasti nepravedneP <to ako .ezar ne zatra&i samo ono (to pripada.
njemu" nego i ono (to pripada +oguP Pavao ne razmatra to pitanje" ali u slijede)im
nara(tajima to )e u Rimu postati goru)im pitanjem. 7er .ezar mo&e granie svoje od
+oga dobivene vlasti prije)i do te mjere da za sebe pone svojatati bo&anske asti i da
krene u rat protiv svetih. Gar mo&emo u Pavlovom dr&avnom slu&beniku i predstavniku
vlasti" 8slu&beniku +o&jem8" koji je ovla(ten da nagrauje i ka&njava" vidjeti /vanovu
8zvijer iz bezdana8" koja svoju vlast prima od velikog rvenog zmaja i upotrebljava je da
bi silom uvela univerzalno obo&avanje sebe i da bi istrijebila sve one koji joj uskrate
priznavanje bo&anskih astiP 3a" mo&emo= 1am je Pavao" naime" predvidio upravo
takav razvoj situaije kad se uklone sve zakonske ograe ,: 1ol. :"5 i dalje-. 8+ez
pravednosti"8 kazao je $ugustin" 8(to su drugo kraljevstva do velike bande pljaka(aP8
,/ivitas -ei iv.4-.
/pak" raspolo&ivi nam izvori pokazuju da su kr()ani" i kad su bili suoeni s te(kim
provoka)ijama" znali odr&ati svoju lojalnost prema dr&avi" pa tako i prema samom Rimu.
81trpljenje i vjera svetih8 izmorili su bijes progona. *ad se odredbe predstavnika vlasti
kose s +o&jim zapovijedima" onda" ka&u kr()ani" 8treba se vi(e pokoravati +ogu nego
ljudima8 ,3j.5":D-. *ad .ezar zahtijeva bo&anske poastiK odgovor kr()ana mora biti
8ne8. 7er u takvom sluaju .ezar ,imao on oblik nekog diktatora ili pak neke de'
mokraije- izlazi iz okvira vlasti koje mu je +og dodijelio" neopravdano zalaze)i na
podruje koje nije njegovo. 4o kr()ani )e toliko djelotvornije izre)i svoje 8ne8 .ezarovim
neovla(tenim zahtjevima" koliko se poka&u spremnijima re)i 8da8 svim zahtjevima za
koje je ovla(ten.
1 tim u skladu" nekoliko godina kasnije" u tekstu napisanom u Rimu uoi strahovitog
progona" ujemo odjek tih Pavlovih rijei" 8Pokoravajte se svakoj /judskoj ustanovi zbog
!ospoda" bilo kralju" jer je vrhovnik" bilo upraviteljima" jer ih on (alje da ka&njavaju one
koji ine zlo" a pohvaljuju one koji ine dobro... 4itko od vas neka ne trpi kao ubojia ili
kao lopov" kao zloina ili kao onaj koji se mije(a u tue poslove= $li" ako trpi kao
kr()anin" neka se ne stidi" ve) neka hvali +oga tim imenom8 ,9 Pt.:"9@ i daljeK 4"95 i
dalje-.
$ jo( kasnije od toga" pred sam kraj prvog stolje)a" jedan od voa rimske rkve" koji
se jo( sje)ao stravine krvolonosti 4eronovih progona od prije trideset godina i koji je
tek nedavno do&ivio i oitovanje 3omiijanove zlo)udnosti" bio je u stanju ovako se
moliti"
8>odi na(e korake tako da hodimo u svetosti i pravednosti i iskrenosti sra i da
inimo ono (to je dobro i ugodno u tvojim oima" kao i u oima onih koji vladaju nama.
3a" !ospode" daj da tvoje lie sjaji na nas u miru i nama na dobro" da bi nas za(titila
tvoja mo)na ruka i da bi nas tvoja ispru&ena desnia izbavila od svakog grijeha. /zbavi
nas od onih koji nas neopravdano mrze. 3aj slogu i mir nama" kao i svima koji prebivaju
na zemlji" kao (to si dao na(im oima kad su te zazvali u vjeri i istini i svetosti" dok se
pokoravamo tvom svemo)nom i velianstvenom imenu" kao i na(im zemaljskim
vladarima i upraviteljima.
Ti si im" o !ospode i !ospodaru" po svojoj izvanrednoj i neopisivoj mo)i dao vlast" da
bismo se mi" znaju)i za slavu i ast koju si im ti dao" pokoravali njima" u niemu se ne
protive)i tvojoj volji. %dijeli im zato" o !ospode" zdravlje" mir" slogu i vrsto)u" da bi
mogli uspje(no vr(iti vlast koju si im ti povjerio. 7er ti" o nebeski !ospodaru" *ralju
vijekova" daje( sinovima ljudskim slavu i ast i mo) nad svim stvarima koje su na zemlji.
%smjeri" o !ospode" njihove odluke u skladu s onim (to je dobro i ugodno tvojim oima"
tako da bi oni" upravljaju)i u miru i blagosti" i pobo&nosti onim vlastima koje si im ti
povjerio mogli ste)i tvoju naklonost.8 ,Prva poslania *lementova 5;":'59":-.
+ila ta molitva" tvorevina samog *lementa ili" pak" molitva koja je u rimskoj rkvi bila
u op)oj upotrebi" iz nje je vidljivo kako je ozbiljno ta rkva uzela k sru Pavlove upute o
kr()anskim du&nostima prema vlastima.
9. 84eka se svaka du(a pokorava vi(im vlastima8 ,$>6*7>-. OTrinaesto poglavlje
Poslanie Rimljanima sadr&i8" prema 7.J. $llenu"ED 8ono (to su mo&da najva&nije rijei
ikada napisane za povijest politike misli. /pak ,nastavlja on-" bila bi velika pogre(ka
pretpostaviti da su ljudi" bilo kada u povijesti" svoja politika mi(ljenja preuzimali od 1v.
Pavla.8 +ilo ih je" meutim" s tim da su neki od njih poduzeli odluniji napor u tom
smjeru od drugih.
1vaka du(a ,psGche- znai jednostavno 8svatko8. $ (to su to88>i(eQ vlasti8P 3a li sa
to andeoske sile ili ljudske sile" ili pak i jedne i druge" kako je to zastupao ?sar
.ullmannPDo ?p)enito" biblijsko je stanovi(te da svjetovnu vlast imaju 8u visini >ojska
nebeska8" kao i 8na zemlji svi kraljevi zemaljski8 ,/z.:4":9-. Takoder je istina da Pavao
mno&inu rijei eMousia ,8sila8- esto upotrebljava da njome oznai andeoske vladare"
kako dobronamjerne" tako i zlo)udne ,usp.Rim.E"@EK *ol. 99"95" :"9;"95K E2.9":9K @"9;"
5"9:-. 1 time mo&emo usporediti i ono (to on u 9 *or. :"E ka&e o 8knezovima
,archontes- ovoga svijeta8" meu koje su" po svoj prilii" ukljueni kako neprijateljski
rasplo&eni andeoski vladari" tako i ljudski vladari. /pak se" iz konteksta u kojem se rije
nalazi" ini da se pod tim 8vlastima8 podrazumijevaju ljudski vladari" koji ma(u
8maem8radi ka&njavanja zla i za(tite dobra" koji zbog toga imaju pravo na poslu(nost
koju treba da im njihovi podanii iskazuju te kojima treba pla)ati odgovaraju)e poreze i
druge sline obaveze" kao i iskazivati im dostojno po(tovanje i ast. *ad Pavao drugdje
spominje te andeoske sile" on je daleko i od same pomisli da bi im kr()ani morali biti
podlo&ni u ma kojem smislu. 4aprotiv" kr()ani su osloboeni od njihove vlasti" jer su
sjedinjeni s +ogom koji je stvoritelj i glava svim tim silama ,*ol.9"95" :"9;- te pobjednik
nad onima koji se neprijateljski ponesu prema njemu i njegovom narodu ,*ol .:"95-.
7er nema vlasti doli od +oga. 4ema proturjeja izmeu tog naela i razmatranja u 9
*or. 5"9 i dalje" gdje se kr()ani odvra)aju od toga da se na svjetovnim sudovima
optu&uju i parnie jedan s drugim. Priznavanje dr&avnih vlasti ni najmanje ne mijenja
naelo da kr()anima ne dolikuje da javno peru svoje prljavo rublje. / dok i dalje vrijedi
istina da su dr&avne vlasti od +oga postavljene" njihov polo&aj ne daje im sam po sebi
pravo na neki polo&aj u .rkvi" ak ni onda kad se radi o kr()anima ,vidi primjedbe pod
4. stihom-.
:. *toga" tko se suprotstavlja vlasti" +o&joj se odredbi protivi. 8#alo je izreka u
4ovom zavjetu koje su toliko mnogo bile zloupotrebljavane kao ova8" ka&e ?..ullmann
,The 1tate in the 4eR Testament" str. 55 i dalje-. ?n ima na umu prvenstveno takvu
zloupotrebu u kojoj se tom izrekom opravdavalo nekritiko pokoravanje nalozima
totalitarnih re&ima. /z konteksta o kojem je tu rije" kao i iz op)eg konteksta apostolskih
tekstova" jasno je da dr&ava ima pravo oekivati poslu(nost jedino u okviru onoga u
svrhu ega je po bo&anskoj odredbi i stvorena. *onkretno"'dr&avi ne samo da se smije"
nego joj se i mora oduprijeti kad ona zahtijeva poslu(nost koju dolikuje iskazivati jedino
+ogu. 8Poslu(nost koju kr()anin duguje dr&avi nikada nije apsolutna" nego je" u naj'
boljem sluaju" djelomina i uvjetna. /z toga slijedi da kr()anin stalno &ivi u napetosti
izmeu dva suparnika izvora zahtijeva te da u odreenim okolnostima neposlu(nost
naredbama dr&ave mo&e biti ne samo pravo" nego i du&nost. To je klasina kr()anska
doktrina sve odonda kad su apostoli izjavili da im vi(e valja slu(ati +oga nego ljude.8D9
@. 2ladari, doista, nisu strah i trepet &'og do'ra, nego z'og zla djela. %mjesto
mno&ine 8dobrim djelima8" ve)ina izvora svjedoi u prilog jednine ,R> 8dobrom djelu8K
R1> 8dobrom vladanju8K 4E+ 8dobrom pona(anju8-. #o22attov prijevod" 8vlasti ne
izazivaju strah u po(tenom ovjeku8" temelji se na slabo zasvjedoenom" ali zato
privlanom itanju" koje umjesto agatho ergo #ita agathoergo.
3obro ini pa )e( imati pohvalu= %sp. 9 Pt.@"9@" 8Pa tko )e vam nauditi ako budete
zaneseni za dobroP8
4. ,njev njegov iskaljuje na onomu koji zlo #ini+ 3r&ava" prema tome" ima zada)u
da ini ne(to (to je kr()aninu izriito zabranjeno ,9:"97a"9D-. *r()anska dr&ava iz
kasnijih vremena" dakako" izvan je dosega Pavlovih rijei pa se ne daje nikakva izriita
uputa o tome kako kr()anski vladala mo&e uskladiti svoju kr()ansku du&nost da kaznu
8prepu(ta srd&bi +o&joj8 sa svojom vladarskom du&no()u da 8izvr(i gnjev8. To" meutim"
ne znai da iz toga i tome slinih tekstova on ne mo&e izvesti naela koja )e ga
usmjeritib u konkretnim situaijama. 4o oito je da Pavao ima pred oima dvije
meusobno sasvim razliite s2ere 8slu&enja8 +ogu. 8?dobrenje koje +iblija" ovdje i
drugdje" pru&a potiskivanju zla upotrebom sile" mo&da )e zauditi mnoge dana(nje
kr()ane" zbog toga (to je prividno u protuslovlju s *ristovim putem ljubavi i s njegovim
uputama o neodupiranju zlu. 4o to uenje posljedia je nedovoljnog razluivanja
pojmova odr&avanja svijeta i spasenja svijeta. 7er istina je da +iblija potvruje i zakon
koji 8rada gnjevomO ,Rim.4"95- i Ovjeru koja oituje svoju snagu ljubavljuO
,!al. 95"5-" tj. i *ristovo udno djelo i njegovo uobiajeno djela. 8
5. 7ato i poreze pla(ate. % $>" kao i u grkom izvorni' " ku" to se mo&e shvatiti
kao tvrdnja ili kao naredbaK vjerojatnije je da treba prihvatiti prvu mogu)nost.
8?pravdanje da pla)ate poreze poganskim vladarima ,(to je uznemiravalo savjest
mnogih Aidova" a mo&da i ponekog kr()anina- u tome je da su i oni +o&ji sluge...
/renej ,Protiv hereza v.:4.i- navodi taj stih kao dokaz da Pavao u ijelom tom
odlomku ne govori o 8andeoskim silama ili o nevidljivim vladarima" kao (to neki
,vjerojatno gnostii- poku(avaju protumaiti njegove rijei" nego o konkretnim ljudskim
vlastima8.
1lu&benii su +o&ji. ?vdje upotrijebljena gika rije leitourgos inae se u 4ovom
zavjetu i ranoj kr()anskoj literaturi upotrebljava naroito za vjersku slu&bu. >idi str.:57
bilj .D:.
7. -ajte svakom )to mu pripada. #o&da je to odjek /susovih rijei" 8Podajte
,apodote, isti oblik kao ovdje- aru arevo8 ,#k.9:"97-. 4o stihovi koji slijede jasno
pokazuju da je du&nost poslu(nosti svjetovnim vlastima privremenog karaktera"
odreena za sada(nje razdoblje 8no)i8 ,9:. stih-K onoga 8dana8" koji je ve) 8blizu8" bit )e
uvedena nova vlast" kad )e 8sveti suditi svijetu8 ,9 *or. 5":-. 3r&ava )e 8odumrijeti8 ,u
tome se Pavao sla&e s *arlom #arMom-" ali 8+o&ja dr&ava ostaje zauvijek8.
V. LJU0AV I DU<NOST (1/,--12!
4eka jedini dug koji imate prema nekome bude dug ljubavi. ?naj tko je taj dug vratio".
ispunio je Gakon. 4avodenje rijei iz Bev.9D"9E" 8Bjubi bli&njega svoga kao samoga
sebe8" kao sa&etka svih zapovijedi" smje(tava Pavla u okvire /susove tradiije" jer je
upravo /sus te rijei prikazao kao drugu najve)u zapovijest" uz 8prvu i najve)u8
zapovijest 8Bjubi !ospoda +oga...8 ,Pnz.5"5-" dodaju)i pritom" 8? tim dvjema
zapovijedima ovisi sav Gskon i Proroi8 ,#t.::"@7'4;K usp. #k.9:":E'@4-. Pavao
spominje samo drugu" a ne i prvu zapovijed" i to zbog toga (to se konkretno pitanje o
kojem govori iie upravo kr()aninove du&nosti prema svom bli&njem" (to je predmet
zapovijesti na drugoj ploi 3ekaloga. Te zapovijedi zabranjuju nam da na bilo koji nain
pozlijedimo svog Qbli&njeg. +udu)i da ljubav nikada ne pozljeuje drugoga" ona stoga
ispunjava Gakon.
E. 7er" tko drugoga /jubi" ispunio je Gakon. 83rugoga8 doslovno znai 8tog drugoga8
,tj. svog bli&njega-. Postoji" dodu(e" mogu)nost da se ta reenia prevede s 8onaj koji
/jubi ispunio je onaj drugi zakon8 C s tim da bi taj 8drugi zakon8 u tom sluaju bila 8druga
najve)a zapovijed8 iz #t.::"@D i #k.9:"@9" 8Bjubi bli&njega svoga kao samoga sebe=8
#eutim" tome valja pretpostaviti uobiajeni prijevod. % svakom sluaju" radi se o
zapovijesti koju je /sus naveo kao 8druga8 i kao prvoj 8 jednaku8.
D. 84e ini preljuba= 4e ubij= 4e ukradi= 4e po&eli=. To su sedma" (esta" osma"
deveta i deseta zapovijest 3ekaloga ,/zl. :;" 9@'97K Pnz.5"97':9-. 3evetu ,84e svjedoi
la&no8-" meutim" ne nalazimo kod najboljih izvora ,usp. R>" R1>" 4E+-.
Eju'i svoga 'li&njega kao se'e samoga %sp. !al. 95"94" 87er je sav Gakon ispunjen
jednom jedinom zapovijedi" Bjabi bli&njega svoga kao samoga sebe=8 % 7ak.:"E ta se
zapovijest naziva 8kraljevskim Gakonom8 ,8najva&niji zakon naveden u Pismu8" 4E+-.
9;. Punina, dakle, 7akona jest lju'av. !rka rije pleroma" punina ,drugdje u ovoj.
poslanii prevedan je s 8puni broj8K usp. 99"9:":5K 95":D-.
VI. KR>ANSKI <IVOT U KRIZNOM RAZDO0LJU (1/,11-1C!
Pavao je bio svjestan da &ivi u kritino vrijeme. 4ije imao nikakvih iluzija o trajnoj
mogu)nosti da propovijeda Evanelje bez zapreka i smetnji" koju je u tom trenutku
imao" ali je odluno nastojao da tu priliku" dok traje" iskoristi do punih mogu)nosti.
Premda vi(e ne upotrebljava apokaliptiki rjenik iz : 1o9.:"9'9:" Pavao zna da ono (to
potisnute sile tame i kaosa" dr&i na uzdi svakog trena mo&e biti uklonjeno. Gbog toga
kr()ani moraju uvijek biti spremni. 4o trebalo bi da ih takvi izgledi ispune ohrabrenjem"
a ne oajem" 8*ada to pone bivati8" kazao je /sus" 8uspravite se i podignite glave" jer je
blizu va(e osloboenje8 ,Bk.:9":E-. $ Pavlove rijei odjek su rijei njegovog !ospodara"
81ada ,je- na(e spasenje bli&e nego kad smo prigrlili vjeru.8 % to vrijeme ve) su se
poele nadvijati sjene dogaaja iz 54. i 55. godine C poetka progona kr()ana u Rimu te
izbijanja &idovskog ustanka" koji )e zavr(iti propa()u &idovske dr&ave. Pavao nije
mogao predvidjeti da ti dogaaji ipak ne)e neposredno prethoditi drugom *ristovom
dolasku i konanom spasenju vjernih. $ko je" naime to saznanje bilo uskra)eno i 1inu
Hovjejem" koliko jo( to vi(e mora vrijediti za njegove sljedbenike= 4o istinitost /susovih
rijei" 8Tko ustraje do kona" taj )e se spasiti8 ,#k.9@"9@-" dokazala se u iskustvu
njegovog naroda" koji je prebrodio te krize isto kao (to je prebrodio i sve krize nakon
toga. 1 nevoljom naime" dolazi i put izbavljenja" 8to je strpljenje i vjera svetih.8
% meuvremenu sinovi svjetla moraju &ivjeti tako da budu uvijek spremni za 8dan
pohoenja8" odriu)i se svih 8djela tame8. 4a drugom mjestu Pavao spominje potrebu
da se obuemo u 8novog ovjeka8 ,E2.4":4K *ol. 9@"9;-. ?vdje" pak" neposrednije potie
svoje itaoe da se 8obuku u !ospoda /susa *rista8. 7er (to su drugo te kr()anske
vrline C to 8oru&je svjetla8 koje bi kr()ani" kako ih Pavao potie" morali oitovati" umjesto
da zadovoljavaju prohtjeve ni&eg dijela svoje prirode C nego one vrline koje su se u
skladnom savr(enstvu oitovale u /susu *ristuP Pavlovo znanje o povijesnom /susu i
njegovo zanimanje za njega bili su daleko ve)i no (to to dozvoljavaju oni koji pogre(no
tumae njegove rijei o tome da *rista ne poznaje 8po tijelu8D@ i" shodno tome" nijeu
postojanje takvog znanja i zanimanja u Pavla. 7er kad on do u pojedinosti]nabraja
vrline za koje bi &elio da ih njegovi prijatelji u Rimu i drugdje 8obuku8" ta su upravo one
vrline koje su karakterizirale *rista za vrijeme njegovog zemaljskog &ivota.
99. 2rijeme je ve( da se oda sna prenemo. % apostolskom nauavanju neprekidno
se upozoravalo na potrebu duhovne budnostiK usp. 9 1o9.5"4 i dalje.
6er nam je sada spasenje 'li&e nego kad povjerovasmo. Rije 8spasenje8 oznauje
ono potpuno spasenje koje )e se tek dogoditi. To je ono 8posinjenje" otkupljenje na(ega
tijela8 koje" prema E":@" vjernii oekujuK usp. 8spasenje (to ve) stoji spremno da se
objavi u posljednje vrijeme8" za koje su" prema 9 Pt.9"5" oni sauvani. ?stvarenje
spasenja vremenski se podudara s oitovanjem *rista u slavi ,usp. Ieb.D":E-.
9:. -jela tame+++ oru&je svjetla. %sp. 4E+" 8Gato odbaimo djela tame i obuimo
svoje oru&je kao vojnii svjetla.8 1uprotnost izmeu svjetla i tame esto se mo&e na)i u
Pavlovim tekstovima ,usp. : *or. 5"94K E2.5"EK *ol. 99"9: i daljeK 9 1o9.5"4 i dalje-" a
takoer i u /vanovim. To je jedna od najlak(e uoljivih dodirnih toaka izmeu
novozavjetnih i kumranskih tekstova. Prema kumranskima" svim ljudima upravlja ili
*nez svjetla ili $ndeo tame" a veliki sukob posljednjeg vremena naziva se 8ratom sinova
svjetla protiv sinova tame8.D4 8?ru&je svjetla8 opisano je s vi(e pojedinosti u 9 1o9.5"E i
E2.5"9@'97.
94. 4ego zaodjenite se ,ospodom !susom Kristom. Hini se da se u najranije vrijeme
praktino kr()ansko uenje ,vidi str.99E i dalje- novim obra)eniima prenosilo na taj
nain da je" da bi se lak(e moglo upamtiti" bilo poredano i nabrajano uz pomo) nekih
lako pamtljivih rijei" od kojih je jedna bila i 8obuite8. %pu)ivalo ih je da 8obuku8
kr()anske vrline kao (to bi inae oblaili odje)u ,usp. *ol. 9@"9:-. $ kako su sve te
vrline bile samo vidovi novog kr()anskog karaktera koji su primali prilikom obra)enja"
jednako se tako moglo kazati da 8obuku novog ovjeka8 ,E2. 4 "P4-" ili da &ive onako
kako dolikuje onima koji su ga obuku jednom zauvijek ,*ol .@"9;-. 1 obzirom da je taj
8novi ovjek8 zapravo *ristov karakter oitovan i preslikan u njegovom narodu" sasvim
je u skladu s time bilo re)i 8 jer svi koji ste u *nsta kr(teni" *rista ste obuku8 ,!al.
9@":7-" ili" pak" kao ovdje" potiati vjernike da 8obuku8 *rista u tom smislu da izvana
oituju ono (to su ve) iznutra do&ivjeli. Pavao nije poznavao pisana evanelja koja se
danas nalaze u 4ovom zavjetu" pa zato vrijedi zapaziti da on" kad svojim itaoima
preporua osobine koje inae evanelisti pripisuju na(em !ospodu" to ini tako (to ih
upu)uje da 8obuku8 !ospoda /susa *rista.
!, u 'rizi za tijelo, ne pogodujte po&udama. ,%sp.5"9:-. %pravo te rijei u 9@. i 94.
stihu razbuktale su plamen nebeske ljubavi u $ugustinovu sru ,vidi str.99D. -.
VII. KR>ANSKAISLO0ODA I KR>ANSKA LJU0AV (1C,1-1,.!
". K&EF"456" 5*#,#%" (1C,1-11!
Pavao je u punoj mjeri u&ivao u svojoj kr()anskoj slobodi. 4ikad nije bilo kr()anina
koji bi u potpunijoj mjeri od njega bio slobodan od nekr()anskih inhibiija i tabua. ?n je
do te mjere potpuno bio osloboen duhovnog robovanja da nije ak robovao ni toj svojoj
slobodi. *ad je bio u &idovskom dru(tvu" jednako se tako veselo prilagoavao
&idovskom nainu &ivota kao (to se uskladivao s nainom &ivota inoplemenika kad je
&ivio s njima. Ga njega su najva&nija pitanja bila interes Evanelja te najve)e mogu)e
dobro za ljude" mu(kare i &ene" a sve ostalo bilo je tome podreeno.
4o on je vrlo dobro znao da mnogi drugi kr()ani nisu ni izdaleka tako potpuno
osloboeni kao (to je on bio pa je zato uporno zahtijevao da s takvima treba postupati s
mnogo obzira. 8>jera8 nekog kr()anina mo&e u mnogo kojem pogledu biti slaba" nezrela
i neupu)ena. 4o treba ga doekati s toplinom" kao kr()anina" i ne uvlaiti ga odmah u
rasprave o onim podrujima &ivota u kojima je on jo( uvijek neosloboen.
Pavao spominje dva podruja &ivota gdje su se takvi problemi nu&no morali javljati.
Prvo je podruje bilo pitanje hrane" a drugo pitanje vjerskog dr&anja odreenih dana.
4eke kr()ane ,pa tako ni Pavla- njihova savjest nije ni najmanje spreavala da upot'
rebljavaju bilo kakvu vrstu hrane. 4o drugi su se" pak" skanjivali da jedu neke vrste. /sto
tako" neki ,i opet Pavao meu njima- nisu povlaili nikakvu razliku izmeu svetih i manje
svetih dana" ve) su svaki dan smatrali 8svetim !ospodu8. 3rugi su" pak" dr&ali da su
neki dani svetiji od drugih. <to da se ini kad se kr()ani tako razliitih shva)anja nau u
istoj zajedniiP #oraju li ba( odmah poeti pretresati ta pitanja" a da je pri tom svaka
strana odluna u svojoj namjeri da preobrati drugu stranuP 4e" ka&e Pavao" neka
svatko postupa u skladu sa svojim shva)anjem i svojom savje()u. Tko u&iva ve)u
slobodu" ne smije prezirati drugog kao duhovno nezrelog. 4iti pak onaj koji zbog svoje
savjesti ne &eli initi neke stvari" smije kritizirati svog brata'kr()anina zato (to te iste
stvari ini. 1vaki kr()anin sluga je *ristov i jedino *ristu mora polagati raune" kako
sada" tako i poslije. *rist je umro te je !ospod mrtvihK *rist &ivi te je !ospod &ivih.
4ije na kr()anima da osuuju jedan drugoga C ne ujemo li tu odjek rijei na(ega
!ospoda 84e osudujte" da ne biste bili osueni8P C jer da se svi moramo pojaviti na
+o&jem sudi(tu" polo&iti raune i primiti presudu.
Pavao bezuvjetno inzistira na naelu kr()anske slobode. 8*r()anin je najslobodniji
gospodar sviju" nikome podlo&an.8 ,Buther-.
9. :li, ne da se prepirete o mi)ljenjima. 4E+" 8ne poku(avaju)i rije(iti prijeporna
pitanja.8
:. *la'i, opet, jede samo povr(e. To ini bilo zbog vegetarijanskih prinipa" bilo" (to
je vjerojatnije" zato da izbjegne jedenje mesa &ivotinja koje su bile posve)ene
poganskim bogovima ili" prema &idovskim mjerVima" nepropisno zaklane ,usp.
3n.9"E"9:-. >idistr.:l;i dalje.
4. Tko si ti da sudi) tu$eg slugu+ *vojemu ,ospodaru ili stoji, ili pada. %sp. #t.7"9K
Bk.5"@7K te rijei samog Pavla u 4"@ i dalje" 8#eni nije nimalo stalo do toga da me vi ili
neki drugi ljudski sud sudite. 7o( vi(e" ja ni sam sebe ne sudim... #oj je suda !ospod.
Gato ne sudite prerano" prije nego doe !ospod=8 !rka rije prevedena sa 8sluga8 je
oiketes" 8ku)ni sluga8" a ne doulos" 8rob8.
5. 4ekomu je opet svaki dan jednak. % grkom izvorniku nema rijei koja bi
odgovarala na(oj rijei 8 jednaku8" no radi ve)e jasno)e tu rije dodaju" osim $>" jo( i
R>" R1> i 4E+. To ne znai nu&no da taj drugi ovjek sve dane smatra sekularnim" ve)
mo&e znaiti da smatra da svaki dan podjednako treba posvetiti slu&enju +ogu" a to je"
nesumnjivo" bilo i Pavlovo stanovi(te.
5. Tko na dan misli, poradi ,ospoda misli? i tko jede, poradi ,ospoda jede. 8Prema
tome" neka vas nitko ne osuuje zbog jela ili pi)a" ni zbog godi(njih blagdana" ni
mladaka" ili subota8 Te rijei" premdasu u duhu svog konteksta" nisu dio izvornog teksta"
a u #11 kasnijeg datuma" kao i u 8!3extus Receptus8" u(le su kao protute&a rijeima u
drugom dijelu stiha" 8Tko ne jede" sve" ne jede radi !ospoda...8
7. 6er, nitko od nas se'i ne &ivi+ *ao (to je vidljivo iz E. stiha" Pavao &eli kazati da
svaki kr()anin &ivi svoj &ivot pod *ristovim pogledom i kao njegov sluga. 4o uobiajeni
smisao koji se tim rijeima pridaje" kad se one navode izvan svog konteksta" proizlazi iz
njihovog osnovnog znaenja" a izra&en je u misli da &ivot svakog pojedinog kr()anina
utjee na &ivote drugih kr()ana" i ljudi op)enito" te da zbog toga treba da kr()anin uvijek
ima na umu svoju odgovornost prema njima" a ne da se ravna iskljuivo po svojim
vlastitim interesima.
D. Ta, Krist zato umrije i o&ivje. Gahvaljuju)i svojoj smrti on je !ospod mrtvih" a
zahvaljuju)i svojem uskrsnu)u on je !ospod &ivih.
9;. : ti, )to sudi) 'rata svoga; 4ema tog grijeha kojem su kr()ani C naroito
8gorljivi8 kr()ani C tako skloni kao kritiziranju drugih. $postol misli najozbiljnije. 84e bi li
ovjek morao rukom pokriti usta prije no (to pone kritizirati svoju bra)uP *ad
osuujemo druge C prebrzo" bez potpunih podataka" bez ljubavi i velikodu(nosti C
zaijelo smo zaboravili da" kad govorimo zlo o njima" istovremeno govorimo zlo i o
!ospodu ije ime oni nose.8 ,I. 1t. 7ohn-. 8Gato ne sudimo vi(e jedan drugoga.8 ,9@.
stih-..
81vi )emo stajati pred *ristovom sudakom stoliom.8 ,$>6*7>-. +olje zasvjedoeno
itanje glasi" 8... pred +o&jom sudakom stoliom8 ,ili OsudomO" Osudi(temT" bemai usp.
R>" R1>" 4E+-. Hitanje koje je preuzeto u $> ,i koje je" oito" nastalo pod tjeajem :
*or. 5"9;- datira iz prve polovie drugog stolje)a" a za njega svjedoe Polikarp i #ar'
ion.
99. ivota mi moga, govori ,ospod, prignut (e se preda mnom svako koljeno i svaki
(e jezik priznati %oga. To je navod iz /z.45":@" 81obom se samim kunem... da )e se
preda mnom prignuti svako koljeno" mnome )e se svaki jezik zaklinjati.8 Taj isti tekst
Pavao u 0il. 9:"9; i dalje primjenjuje na *rista.
,. K&EF"456" *8@,"' (1C,1/-1/!
#artin Buther" koji svoju raspravu ? slobodi kr()anina zapoinje rijeima koje smo
ve) naveli ,8*r()anin je najslobodniji gospodar sviju" nikome podlo&an8-" u drugoj
reenii te iste rasprave ka&e ovo" 8*r()anin je najsmjerniji sluga sviju" podlo&an svi'
ma.8D5 4ikad se nije pokazao vjernijim sljedbenikom Pavla C kao i Pavlovog i svog
!ospodara C no onda kad je te dvije tvrdnje stavio jednu kraj druge.
4akon (to je beskompromisno prikazao kr()aninovu slobodu" Pavao u nastavku
govori o tome kako se na tu slobodu mogu" a i moraju" stavio dobrovoljna ogranienja.
Pri tome ponovno koristi usporedbu koju je ve) bio upotrijebio da ilustrira svoje tvrdnje o
kr()anskoj slobodi. To je usporedba s hranom.
Pitanje o tome kakve se vrste hrane smiju ili ne smiju jesti uzbudivalo je prvu rkvu
na razne naine. % jednom pogledu" to se naroito tialo &idovskih kr()ana. Aidovski
zakoni o hrani" koje je taj narod obdr&avao jo( od svojih najranijih dana" bili su jedno od
glavnih obilje&ja po kojima su se Aidovi razlikovali od svojih susjeda. 4e samo da je
meso odreenih &ivotinja bilo apsolutno zabranjeno" nego je i krv svih &ivotinja bila
apsolutno zabranjena" dok je 8iste8 &ivotinje koje su se klale za hranu trebalo ubijati
tako da njihova krv u ijelosti istee. *ako nikada nije bilo mogu)e biti u potpunosti
siguran da na meso koje jedu ne&idovi ne mo&e pasti ni traak sumnje u njegovu
prilagodenost zakonskim odredbama" u ovom ili onom pogledu" ortodoksnom Aidovu
bilo je nemogu)e jesti zajedno s inoplemenikom. <tovi(e" doista strogom Aidovu bilo je
ak te(ko jesti i zajedno s nekim drugim Aidovom na kojeg je sumnjao da je u tom
pogledu nehajan.
3obro poznatom zgodom /sus je odbaio zakone o hrani time (to je sve vrste hrane
proglasio 8istima8 ,#k.7"9D-. Gahvaljuju)i svojoj viziji koju je dobio na krovu ku)e
ko&ara <imuna u 7opi" Petar je nauio da ne smatra neistim ni(ta niti nikoga koga je
+og proglasio istim te je neposredno nakon toga pristao da posjeti inoplemenika
*ornelija u .ezareji i da prihvati njegovo gostoprimstvo. 4o to se dogodilo mnogo
vremena prije no (to je ve)ina &idovskih kr()ana mogla i pomisliti da se povede za
njegovim primjerom. 7ednom prilikom" dok je Petar &ivio u $ntiohiji i ondje bez ikakvih
ogranienja odr&avao najtje(nje veze s ne&idovskim kr()anima" do(ao mu je iz
jeruzalemske rkve" posjetila ili nekoliko njih" nagovoriv(i ga pri tom da odustane od
zajednie za stolom s inoplemeniima te da jede iskljuivo sa Aidovima. 4jegov primjer
odmah je doveo do razornih posljedia pa je ak i tako slobodouman ovjek kao (to je
bio +arnaba bio sklon povesti se za njim. Pavao je javno optu&io Petra da 8glumi8 C tj.
da igra ulogu koja ne odgovara njegovim unutarnjim uvjerenjima ,!al. 9:" 99'94-. *ad
je" nedugo nakon toga" jeruzalemski sabor odobrio da i inoplemenike valja primati u
rkvene zajednie kao i Aidove" tj. na temelju vjere u *rista" tome je bio dodan i uvjet da
se ne&idovski obra)enii moraju uzdr&avati od hrane koje su se gnu(ala njihova
&idovska bra)a i pridr&avati se &idovskih zakona u pogledu braka ,3j.95":;":D-. #nogi
su smatrali da Pavao nikada ne bi mogao sudjelovati u dono(enju takve odluke ,premda
se u prikazu tog dogaaja u 3jelima apostolskim tvrdi da je sudjelovao-" jer je ona
proturjeila njegovim naelima kr()anske slobode" a naroito slobode ne&idovskih
obra)enika od podlo&nosti &idovskom zakonu. 4o to ba( nije tako sigurno. *ad se radilo
o naelima koja je smatrao temeljnima" Pavao nije bio spreman na kompromis. 4o kad
ta naela nisu bila u pitanju" nije bilo pomirljivijeg ovjeka od njega. % navedenom
sluaju" nakon (to je jednom bilo utvrdeno naelo da je za inoplemenike za ulazak u
lanstvo rkve dovoljan temelj njihova vjera u *rista" Pavao bi bio prvi koji bi svoje ne&i'
dovske obra)enike podsjetio na to da je mudro svoju slobodu dobrovoljno ograniiti"
kako bi i dalje zadr&ali zajedni(tvo sa svojom bra)om koji su po rodenju bili Aidovi" i od
kojih se" barem ne od svih" nije moglo oekivati da )e biti do te mjere osloboeni kao
(to je to bio Pavao. $ko se ne&idovski kr()ani" a posebno oni koji &ive u neposrednom
kontaktu sa &idovskim kr()anima" iz obzira uzdr&e od hrane koju njihova &idovska bra)a
smatraju zazornom" zajedni(tvo izmedu te dvije skupine bit )e unaprijedeno. / doista" u
rkvama u nekim podrujima propisi u vezi s hranom koje je donio jeruzalemski sabor
ostali su na snazi tokom mnogih nara(taja.
7edan od tih propisa nalagao je uzdr&avanje od mesa &ivotinja koje su bile prinijete
kao &rtve idolima. Taj problem pojavio se ondje gdje su kr()ani &ivjeli u poganskoj
okolini. 4eke pojedinosti u vezi s tim pitanjem Pavao je obradio u svojim pismima
upu)enima korintskoj rkvi" neki lanovi koje su od njega zatra&ili da presudi o tom
predmetu ,9 *or. E"9'9@K 9;"9D'@@-.
*ad bi po&eljeli kupiti meso u mesniama poganskih gradova" kao (to su bili *orint ili
Rim" neki bi se kr()ani suoili s problemom savjesti. 4aime" ve)i dio mesa koje je na
tr&nii bilo izlo&eno na prodaju potjealo je od &ivotinja koje su prije toga bile &rtvovane
nekom poganskom bo&anstvu. To pogansko bo&anstvo dobivalo bi svoj simbolian dio"
dok bi hramske vlasti ostatak mesa prodavale trgovima" a mnogi poganski kupi bili bi
spremni svoje meso i skuplje platiti" ba( zbog toga (to je bilo posve)eno nekom
bo&anstvu. #eu kr()anima bilo je takvih koji su imali otpornu savjest i koji su znali da
to meso nije zbog veze u kojoj je bilo s poganskim bo&anstvom nimalo bolje niti gore pa
su ga mirne du(e jeli. 3rugi se s tim nikako nisu mogli pomiriti" jer su dr&ali da je to
meso zbog veze s poganskim bo&anstvom na neki nain zara&eno.
*ad *orin)anima iznosi svoj sud o tome" Pavao u neku ruku staje na stranu onih koji
su bili svjesni injenie da u poganskim bo&anstvima nema nieg zbiljskog te da je
kr()anin savr(eno slobodan da jede takvo meso. $li nije sve u znanju" ve) se moraju
uzeti u obzir i zahtjevi ljudi. 1am Pavao bio je spreman odre)i se svoje slobode ako bi u
protivnom" uporno je se dr&e)i" pru&io (tetan primjer onoj svojoj bra)i meu kr()anima
koji su bili osjetljivije savjesti. *ad bi kr()anin koji smatra da nije pravo jesti meso idola"
potaknut primjerom svog otpornijeg brata" ipak jeo to meso" (teta koju bi kao posljedia
toga do&ivjela njegova savjest pala bi na du(u onog drugoga" koji nije pokazao dovoljno
ljubavi i razumijevanja.
4o ini se da se u *orintu s tim u vezi pojavio problem koji je bio mnogo ozbiljniji od
pukog kupovanja i tro(enja mesa &ivotinja koje je bilo &rtvovano nekom idolu. *ako
izgleda na temelju 9 *or. E"9;" neki lanovi korintske rkve bez imalo ustruavanja
prihva)ali su pozive svojih poganskih prijatelja da prisustvuju gozbama u poganskim
hramovima. $ na takvoj gozbi nije se samo posve)ivalo meso poganskom bogu" nego
je ta itava zgoda bila organizirana izriito u ime i pod za(titom tog boga. Gar bi se
mogao kr()anin" koji inae sjedi za stolom !ospodnjim" jednako tako dobro osje)ati za
stolom idola koji" ako uop)e ne(to predstavlja" predstavlja demonaP 4eki vrlo
slobodouman ovjek mo&da bi dokazivao da su sve stvari dopu(tene. 4o Pavao ga
podsje)a da sve stvari nisu i korisne" niti da sve stvari doprinose izgradnji zdravog
kr()anskog karaktera" bilo u tog pojedina" bilo u onih na ije bi &ivote njegov primjer
mogao utjeati. $ko se" s druge strane" radi o pozivu na obrok u jednoj privatnoj ku)i" to
je onda ne(to sasvim drugo. % tom sluaju kr()aninu je bilo slobodno da ode i jede sve
(to se stavi pred njega" a da pri tom ne postavlja nikakva pitanja. 4o ako opazi da se na
njegovom stavu prema mesu koje je bilo posve)eno idolima &eli isku(ati iskrenost i
stvarnost njegove kr()anske vjere" dobro )e uiniti ako se uzdr&i i ne jede. 7er kr()ani'
nova bi glavna briga kod jela i pila" kao i kod bilo ega drugoga" morala biti +o&ja slava i
dobrobit drugih ljudi.
Problemi savjesti u vezi s takvim pitanjima neminovno su se morali pojaviti i u Rimu"
kao (to su se ve) bili pojavili u *orintu. Rimska rkva" koja je ukljuivala kako &idovske"
tako i ne&idovske kr()ane" brzo bi se mogla raspasti kad bi neki njezini pripadnii
uporno i u potpunosti oitovali svoju kr()ansku slobodu" potpuno zanemaruju)i pri tom
osje)aje ostalih njenih lanova. #eutim" kad bi" s druge strane" oni ije su savjesti u
tom pogledu u potpunosti osloboene" dobrovoljno ograniili svoju slobodu u interesu
drugih koji jo( nisu dostigli takav isti stupanj duhovne zrelosti" ta bi rkva postala
savr(enom (kolom ljubavi. / upravo je na to Pavao onako usrdno upu)ivao kr()ane u
Rimu" a povijest svjedoi da su oni tu pouku dobro nauili.
Pavlov vlastiti i dobro poznati primjer mora da je njegovim rijeima mnogo dodao na
te&ini. 8/ako sam slobodan s ozbirom na sve"8 kazao je na jednom drugom mjestu"
8pretvorio sam se u roba svima" da ih pridobijem (to vi(e8 ,9 *or. D"9D-. +ez obzira na
svu slobodu koju je u odnosu na takve stvari osje)ao u sebi" Pavao je bio spreman da
svoju slobodu ogranii do krajnjih mogu)ih grania" ako bi se na taj nain pomoglo
njegovoj slabijoj bra)i kr()anima. ?n je svaku vrstu hrane smatrao za sebe ko(er" no
kad bi postojala mogu)nost da jedu)i neke vrste hrane svojim primjerom nekoga
pozlijedi" on bi tu hranu izbjegavao. 7er hrana je sredstvo koje vodi nekom ilju" a ne ilj
sam po sebi. 7edna vrst hrane poslu&it )e jednako tako dobro kao i svaka druga" pa bi
bila velika (teta da se rast neke du(e" razvitak +o&jeg djela" zakoi neim samim po
sebi tako neva&nim kao (to je odreena vrst hrane. +o&je kraljevstvo ne sastoji se u jelu
ili.pi)u" nego u pravednosti" miru i radosti u 1vetom 3uhu" a hrana i pi)e moraju biti
podreeni tim doista va&nim stvarima.
3obro je biti jak u vjeri" dobro je u svojoj savjesti biti slobodan. $li kr()ani nisu
izolirani pojedini koji &ive svaki sam za sebe" nego su lanovi zajednie pa zato na
svima" a posebno na njenim jaim i zrelijim lanovima" le&i odgovornost da rade za
dobrobit te zajednie.
9@. -akle, ne sudimo vi)e jedan drugoga, nego radije sudite o ovome, ne postavljati
'ratu stupice ili spoticala. ?no o (to bi se netko mogao spotaknuti i na (to Pavao misli
davanje je primjera koji bi drugog ovjeka mogao navesti na grijeh. *r()anin se
8spotakne8 ,usp. :9. stih- kad" povode)i se za primjerom kr()anina koji je u svojoj
savjesti u ve)oj mjeri osloboen" uini ne(to (to njegova savjest ne odobrava. $ to )e
njegovom duhovnom &ivotu veoma na(tetiti. +olje bi bilo da taj 8osloboeni8 kr(anin
pomogne svom 8slabijem8 bratu da mu se prosvijetli savjest" ali to je proes koji se ne
smije po&urivati.
94. 7nam i uvjeren sam u ,ospodu, ni)ta samo od se'e nije ne#isto. Pavao je"
vjerojatno" znao ono (to je na( !ospod kazao o tom pitanju i (to je zabilje&eno u
#k.7"94'9D.
1amo je onomu neisto tko to smatra da je neisto. To nauavanje" koje je inae u
potpunom skladu s *ristovim nauavanjem ,#k.7":;':@-" ima dalekose&ne implikaije.
!rijeh" moralna neisto)a" svjetovnost i tome slino" nalaze se u ljudskim umovima" a
ne u materijalnim predmetima. %sp. Tit 9"95.
95. 4e upropa)(uj tom svojom hranom onoga. R1>" 84emoj dozvoliti da ono (to
jede( uzrokuje propast onoga...8K4E+" 84emoj svojim jelom dovesti propast ovjeku...8
Ga koga je *rist umro. To je bo&anski nain mjerenja vrijednosti ljudskog bi)a.
95. 84eka se" dakle" o va(em dobru ne govori zlo.8 ,$>6*7>-. 4E+" 8?no (to je za
vas dobro" ne smije postati predmetom klevetnikih rijei.8
97. Ta kraljevstvo %o&je nije jelo i pi(e, nego pravednost, mir i radost. %sp. #t.5"@9
,84e brinite se tjeskobno i ne govorite"
<to )emo jesti ili (to )emo piti...8-K #t.5"5"D"9;"9: ,8+lago &ednima i gladnima
pravednosti... +lago mirotvorima...+lago progoQ njenima zbog pravednosti jer njihovo
je kraljevstvo nebesko... Radujte se i kliite od veselja...8- Ganimljivu paralelu
konstrukiji navedenog stiha nalazimo u 9 *or. 4":;" 87er kraljevstvo +o&je nije u rijei"
nego u snazi8 ,8snaga8 je" dakako" snaga 1vetoga 3uha-.
. -uhu *vetom. *ao (to je to prikazano i u E. poglavlju" 1veti 3uh ve) ovdje i sada
omogu)uje vjernima da oku(aju dobrobiti svog budu)eg nasljedstva. Ga Pavla je
8kraljevstvo +o&je8 ,za razliku od sada(njeg *ristovog kraljevstva- budu)e nasljedstvo
+o&jeg naroda ,usp. 9 *or. 5"D i dalje" 95"5;K !al. 95":9K E2.5"5K i 9 1o9.:"9:K :
1o9.9"5-K ali 8po 1vetom 3uhu8 njegovi se blagoslovi mogu ve) sada u&ivati.
9D. Promicati mir i uzajamno izgradivanje. 8%zajamno izgradivanje8 oznauje
pomaganje drugome da izgradi u sebi postojan kr()anski karakter" a tako )e se ,kad se
svi ukljue u tu aktivnost- 8izgradivati zajedniki &ivot8 ,4E+-.
:;. $li je zlo za onoga tko na sablazan jede. 4E+ to shva)a drugaije" 8sve je zlo za
ovjeka koji svojim jedenjem uzrokuje da drugi padne.8
:9. Ti ima) uvjerenje. Hvrsto i u razumu utemeljeno uvjerenje pred +ogom da je
ispravno ono (to ovjek radi. To je su(ta suprotnost osje)aju samoosuivanja za ono
(to ovjek sebi dozvoli da uini.
:@. 7ede li tko dvoume)i" osudio se. Tu se &eli re)i da se ovjek koji uini ne(to zbog
ega se u svojoj savjesti potom osje)a nelagodno" osje)a osuen u svom sru te stjee
osje)a\ krivnje. ?naj" pak" koji ne(to ini znaju)i da je to dozvoljeno i ispravno" ini to 8u
vjeri8. Gdrava poruka proizlazi iz apokri2ne zgode koja je u .odeM +ezae umetnuta
nakon Bk.5"4 i u kojoj se opisuje kako je na( !ospod" 8vide)i nekog ovjeka kako radi u
subotu" ovome rekao" OHovjee" ako doista zna( (to ini(" blagoslovljen budiK no ako ne
zna(" proklet si i prijestupnik si zakona8T.
$ sve (to nije iz uvjerenja" grijeh je. 4E+" O jer njegova djela ."
ne proizlaze iz njegovih uvjerenja.8 ,Ga dokaze da je jedna od ranijih verzija
Poslanie Rimljanima zavr(avala na tom mjestu" vidi %vod na str.:@':7. -.
;, K&75:#' =&7+89& (1,1G!
1voje rijei o kr()anskoj slobodi i kr()anskoj ljubavi Pavao zavr(ava navodenjem
*ristova primjera. Gar je postojao itko tko bi bio slobodniji od tabua i inhibiija no (to je
to bio *ristP $ usprkos tome" tko je vi(e od njega pazio na to da podnosi slabosti
drugihP Hovjeku ija je savjest ista u pogledu neega (to kani uraditi" tako je lako
kazati" 8%init )u kako mi se svidi8. ?n ima pravo da to uini" ali to nije *ristov put.
4jegov je put takav da se najprije uzmu u obzir drugi i interesi drugih te da im se
pomogne na sve mogu)e naine. 84i *rist nije sam sebi ugadao.8 3a on sluajno jest
sebi ugadao" mogli bismo se upitati ukojem bi se pogledu ak i tada tok njegovog &ivota
i slu&be razlikovao od toga koji su oni u povijesnoj stvarnosti imali. 4o tim se rijeima
&eli kazati da *rist nije na prvo mjesto stavljao svoje interese i svoju dobrobit ,usp. 0il.
9:"5 i dalje-. *rist je interese drugih pretpostavljao svojim vlastitim interesima" no Pavao
mo&da &eli re)i da je /sus prije svega i na prvo mjesto stavljao +o&ju volju. 4a tu nas
pomisao navodi okolnost.tla Pavao tu itira Ps.5D"D.
Rijei koje slijede nakon tog itata izra&avaju naelo koje se mo&e uoiti u ijelom
4ovom zavjetu" gdje god se spominje ili navodi 1tari zavjet. Pouke o upornosti i
strpljivosti koje nalazimo u starozavjetnim tekstovima kao i potiaj koji ti tekstovi daju
vjernosti" veliko su ohrabrenje za trajno odr&avanje kr()anske nade. Pavao ih iznosi i
kao jak potiaj promianju bratske jedinstvenosti pa se moli da +og svom narodu" kojeg
ui strpljivom podno(enju i pru&a mu ohrabrenje preko tih tekstova" dade jedinstvo misli"
tako da bi preko tog jedinstvenog svedoanstva on bio proslavljen.
9. Mi jaki tre'a da nosimo sla'osti sla'ih. %sp. !al. 95"9 i dalje" 8$ko i upadne tko u
kakav prekr(aj" takvoga vi duhovni.ispravljajte... 4osite bremena jedan drugoga" te )ete
tako ispuniti zakon *ristov.8
:. %li&njemu na do'ro" za igradivanje. 4E+" 8#islite na ono (to je za njegovo dobro
i (to )e doprinijeti izgradnji zajednikog &ivota.8 ,%sp. 94"DK 0il. :"@ i dalje-.
@. Poruge onih koji se rugaju te'i pado)e na me. To je itat iz Ps.5D"D. Taj psalam o
trpljenju" kao (to smo ve) vidjeli ,usp. primjedbe pod 99"D i dalje" str E:i dalje-" ve) se u
najranijem razdoblju rkve tumaio kao proroanstvo *ristova trpljenja" kao i kazne koja
)e zadesiti one koji su ga progonili i ubili. *ako su te rijei upu)ene +ogu" iz njih
proizlazi da je /sus morao podnositi prigovore i uvrede zbog svoje vjernosti +ogu" (to je
inae mogao izbje)i da je izabrao neki lak(i put.
4. Misiim, )to je neko( napisano, nama je za pouku napisano. %sp. izno(enje tog
istog naela u 9 *or. 9;"5"99. Pismo ,dakako" starozavjetno Pismo- pru&a nam mno(tvo
dokaza +o&je vjernosti" naroito kad se ita u svjetlu injenie da ga je *rist ispunio.
Gato se oni koji to Pismo itaju potiu da se pouzdaju u !ospoda i strpljivo ekaju na
njega.
5. -a me$uso'no 'udete slo&ni poput Krista !susa+ >idi primjedbe pod 9:"95
VIII. KRIST I INOPLEMENICI (1,(-1/!
Prema tome" ka&e Pavao" povodite se za primjerom *ristovim" koji nas je prihvatio ne
prave)i nikakve razlike" pa stoga i vi primajte jedni druge bez ikakve pristranosti.
Aelim zapravo re)i ovo" nastavlja Pavao" *rist nije do(ao da mu se slu&i" nego zato
da on slu&i C najprije Aidovima" da bi tako ispunio obe)anja koja je +og dao njihovim
predima" a potom inoplemeniima" da bi i oni mogli slaviti +oga zbog njegove milosti.
4o ako je dovodenje Evanelja Aidovima predstavljalo ispunjenje starozavjetnih
proroanstava" isto se mo&e re)i i za evangelizaiju i obra)enje inoplemenika. Gatim
Pavao navodi i niz starozavjetnih testimoniuma u kojima se prikazuje kako inoplemenii
hvale +oga /zraelova i svoju nadu oslanjaju na /zraelovog #esiju.
4ain i doma(aj blagoslova u koje )e +og uvesti inoplemenike vjernike C tj. njihovo
pripajanje vjernim Aidovima u sveop)u zajedniu +o&jeg naroda mo&da je i bila tajna
koja je od prija(njih nara(taja bila sakrivena sve dok preko Pavlove slu&be nije postala
stvarno()u. ,*ol .9":5 i daljeK E2.@": i dalje-. 4o injenia da )e i inoplemenii biti
blagoslovljeni Evaneljem bila je" prema Pavlu" sasvim jasno predskazana jo( u
starozavjetno vrijeme. $ to znai da je Pavao u svojoj vlastitoj slu&bi vidio ne(to (to +og
upotrebljava za ostvarivanje svojih obe)anja danih ne&idovima.
3io Poslanie Rimljanima u kojem je prikazan kr()anski nain &ivljenja zavr(ava
molitvom da bi itaoi imali obilje radosti i mira" vjere i nade.
7. Prigrljujte jedni druge. 8Primajte jedan drugog s dobrodo(liom8 ,R1>-. 1voju
bra)u kr()ane uvedite kako u svoje domove" tako i u svoja sra. $ko se povedemo za
*ristovim primjerom" na (to nas Pavao potie" ta dobrodo(lia bit )e bez ikakvih uvjeta i
ograda pa )e se +og proslaviti u uzajamnoj ljubavi i dobroti svog naroda. #ogu)e je da
Pavao ima na umu naroito" mada nikako ne i iskljuivo" odr&avanje neogranienog
zajedni(tva izmeu &idovskih i ne&idovskih vjernika.
Kao )to je i Krist prigrlio vas. 4E+" povode)i se za 4estle*il'patrikovim tekstom" ita
8nas8" ali jaki tekstualni razlozi govore u prilog itanja 8vas8 ,humas- nasuprot 8nas8
,hemas-K usp. R>" R1>. 8Razlog zbog kojeg je pravo da oni ostanu sjedinjeni i da ne
preziru jedan drugoga" u tome je (to ni *rist nije prezreo nijednoga od njih8 ,.alvin-.
E. Postao slu&itelj o'rezanika. %sp. 4E+" 8postao je sluga &idovskog naroda8.
Prema *ristovu vlastitom svjedoanstvu" bio je 8poslan samo k izgubljenim ovama
doma /zraelova8 ,#t. 95":4-. Rije prevedena sa 8sluga8 grka je rije diakonos" pa s
time mo&emo usporediti rijei samoga *rista" 81in Hovjeji nije do(ao da mu slu&e
,diakonetltenai-" nego da on slu&i ,diakonesai-8 ,#k.9;"45-" te 8$ ja sam meu varna
kao poslu&nik ,diakonon-8. ,Bk.::":7-.
8/stine radi +o&ije8 ,*P-. To jest" 8da bi potvrdio +o&ju istinitost tako (to )e ostvariti
njegova obe)anja dana patrijarsima8 ,4E+-.
D. 7ato (u te hvaliti me$u pucima i psalam pjevati Tvome imenu. To je navod iz
Ps.9E"4D" gdje 3avid neizraelske narode" nakon (to ih je ukljuio u svoje kraljevstvo"
ubraja u ono (to je sada nasljedstvo +oga /zraelovog. Ga kr()ansku primjenu te misli
usp. 7akovljevo navoenje rijei iz $m.D"99 i dalje ,BFF- na jeruzalemskom saboru
,3j.95"95 i dalje-.
9;. Kli#ite, puci, s njegovim narodom. To je itat iz #ojsijeve pjesme" Pnz.@:K4@.
,%sp. ranije navode iz te pjesme u 9;"9D 99"99K 9:"9D-.
99. 5valite, svi puci, ,ospoda? slavite ga, svi narodi= ,>alja primijetiti da je posljednja
rije u mno&ini" gr. laoi-. To je navod iz Ps.997"9" gdje se itav svijet poziva da slavi
+oga /zraelova zbog njegove nepokolebljive /jubavi i vjernosti.
9:. Pojavit (e se 6i)ajev izdanak dignut da vlada narodima u njemu je nada
narodima. ,R>" 8na njega )e osloniti nadu8- narodi. To je navod iz /z.99"9;" gdje se ka&e
da )e 8mladia iz panja 7i(ajeva8 ,/zKl 9"9-" tj. budu)i #esija iz 3avidove loze" biti 8dignu'
ta kao stijeg narodima8 te da )e je 8pui... &eljno tra&iti8.
9@. : %og nade, napunio vas svakom rado)(u i mirom u vjeri+ #o&da su /zaijine rijei
iz prethodnog stiha potakle Pavla da upotrijebi izraz 8+og" izvor nade8 6doslovno" 8+og
nade8K prim. prev.6. %sp. 94"97" gdje se mir i radost navode kao blagoslovi +o&jeg
kraljevstva. +udu)i da je +og 8+og nade8 C +og koji nam daje nadu u sebe C vjernii
ve) sada mogu u&ivati u tim blagoslovima.
3a izobilujete u nadi snagom 3uha 1vetoga. / opet jednom 3uh je onaj koji
vjerniima omogu)uje da ve) u ovom &ivotu do&ive blagoslove budu)eg &ivota. $
velianstveni objekt njihove nade slava je +o&ja ,Rim.5":-.
EPILOG (1,1C-1.,1(!
". O5#,49 &789?7 (1,1C-//!
Pavao uvjerava rimske kr()ane da im svo nauavanje sadr&ano u njegovoj poslanii
nije iznio zbog toga (to bi ih smatrao nesposobnima da pouavaju jedan drugog. 4jemu
su dobro poznate njihove moralne i intelektualne kvalitete pa zato njegova poslania
predstavlja vi(e neku vrstu podsjetnika na ne(toa (to oni ve) znaju" a manje upu)ivanje
u osnovne istine kr()anstva. ?sim toga" premda on sam nije i osniva njihove rkve" on
je apostol inoplemeniima pa im sada u tom svojstvu i pi(e. % svojoj apostolskoj
djelatnosti on vidi sve)eniku slu&bu" a u svojim obra)eniima ugodnu &rtvu koju on
prinosi +ogu.
>e) je pro(lo vi(e od dvadeset godina kako Pavao vr(i svoju apostolsku slu&bu i
premda njegova zada)a jo( nije bila zavr(ena" on" osvr)u)i se natrag na sve te godine"
nije imao razloga da bude nezadovoljan onim (to je *rist za to vrijeme uradio preko
njega. Evanelje je propovijedao od 7eruzalema do grania /lirika" u va&nijim gradovima
koji su le&ali du& glavnih puteva u provinijama 1iriji'.iliiji" .ipru" !alaiji" $ziji"
#akedoniji i $haji" sada su postojale zajednie vjernika u *rista" &iva svjedoanstva
Pavlova apostolskog djelovanja. Hitavo to vrijeme njegov je ilj bio da propovijeda
Evanelje ondje gdje se ono jo( nije bilo ulo pa je sada" po(to je zavr(io svojim radom
na istoku" svoj pogled usmjerio na zapad" planiraju)i da evangelizira <panjolsku.
Putovanje u <panjolsku pru&ilo bi mu priliku da ostvari svoju davna(nju &elju da vidi Rim
pa je s rado()u oekivao susret s kr()anima u glavnom gradu arstva i duhovno
osvje&enje u zajedni(tvu s njima.
Prvo je" meutim" mogao oti)i u 7eruzalem. 4ovana pripomo) za jeruzalemsku
rkvu" sakupljanje koje je trajalo" na njegov potiaj" ve) nekoliko godina" bila je sada
spremna da bude predana onima kojima je namijenjena pa je Pavao sada namjeravao
onamo otpratiti delegate koje su pojedine rkve odredile da predaju njihove darove.
Tek kad njegova egejska slu&ba bude na taj nain zapea)ena" on )e biti spreman
da poduzme putovanje u <panjolsku i da putem posjeti i Rim. ?n je ve) Rimljanima
saop)io svoju &arku &elju da propovijeda Evanelje u njihovom gradu i da i ondje vidi
ploda svoje apostolske djelatnosti" a sada im prenosi svoje uvjerenje da )e njegov
posjet biti popra)en velikim blagoslovom koji )e biti izliven na njegovo propovijedanje
Evanelja. 4o za sada on samo moli za njihove molitve. 4ije imao nikakvih iluzija o
pote(ko)ama s kojima bi se mogao suoiti u 7eruzalemu. $ iz 3j.:9":7 i dalje vidljivo je
koliko su mu bile potrebne njihove molitve da bi mogao 8umaknuti nevjerniima u
7udeji8. Hak je mogu)e da su ga morile brige i o tome kakav )e doek on i njegovi
ne&idovski pratioi do&ivjeti u jeruzalemskoj rkvi te kako )e biti primljen dar " koji su im
nosili. % svakom sluaju" on tra&i od Rimljana da se mole da taj dar bude ugodan onima
koji )e ga dobiti. <to se toga tie" iz prikaza tih dogaaja u 3jelima apostolskim ,:9"97 i
dalje- sasvim je jasno C tim vi(e (to se radi upravo o 8mi8'odjeljku C da su Pavao i
delegati rkava" kad su posjetili 7akova i ostale starje(ine" nai(li na vrlo srdaan doek.
4o isto je tako jasno da su 7akov i ostali tamo(nji starje(ine bili zabrinuti zbog mogu)e
reakije obinih lanova rkve" koja je brojala mnogo tisu)a ljudi" od kojih su svi bili silno
revni za &idovski zakon C a s obzirom na izvje(taje koji su do njih doprli u vezi s
Pavlovim nauavanjem i djelatno()u u zemljama 3ijaspore. % svojoj tjeskobnoj brizi da
zadovolje tu ve)inu lanstva rkve" oni su Pavlu predlo&ili da krene putem koji je" kako
se kasnije vidjelo" doveo do njegovog hap(enja i suenja" do njegova pozivanja na sud
pred ara te do konanog dolaska u Rim pod okolnostima koje su se jako razlikovale od
onih koje je on predvidao kad je pisao Poslaniu Rimljanima.
95. /pak vam" djelomino smionije" napisah da vas na poznato podsjetim. 4E+"
8Pisao sam da vam osvje&im pam)enje" i to katkadaRpomalo smiono8 C s obzirom na
injeniu da rimsku rkvu nije on osnovao.
95. -a 'udem 'ogoslu&nik Krista !susa me$u poganima, sve(enik Evan$elja
%o&jega, te prinos pogana postane ugodan. Ta reenia puna je izraza .koji se
upotrebljavaju u vezi s bogo(tovljem" Pavle je leitourgosKDD njegovo objavljivanje
evanelja sve)enika je slu&ba ,hierourgeo-K njegovi ne&idovski obra)enii &rtva su koju
on prinosi +ogu.
Posve(en -uhom *vetim. 4ema sumnje da je bilo ljudi koji su dr&ali da su Pavlovi
obra)enii 8neisti8 zbog toga (to su neobrezani. Takvim prigovoriteljima Pavao
odgovara da su njegovi obra)enii 8isti8 jer su posve)eni 1uetim 3uhnm koji se
nastanio u njima ,usp. 9D stih" 8silom 3uha 1vetoga8-. 87er ,pravo- obrezani smo mi koji
uz potiaj 3uha +o&jega vr(imo bogoslu&je i koji se ponosimo *ristom /susom" a ne
stavljamo svoga pouzdanja u tijelo8" kazao je na drugom mjestu ,0il. @"@-. 7udaisti" koji
se" naprotiv" pouzdaju u tijelo ,tj. u privilegije koje donose &idovsko porijeklo i Gakon-"
manje su posve)eni od inoplemenika koji su nauili da se hvale jedino *ristom ,usp.
Rim.E"E-." 1lino tome" na jeruzalemskom saboru Petar podsje)a &idovske vjernike na
to da je +og inoplemeniima" kad su uli i prihvatili Evanelje" dao 3uha 1vetoga 8kao i
nama. ?n... nije pravio nikakve razlike izmeu nas i njih" jer je vjerom oistio njihova
sra.8 ,3j.95"E i dalje-.
9D. "d 6eruzalema. Pavao je svou karijeru kr()anskog propovjednika zapoeo u
3amasku i na okolnom podruju 4abatejske $rabije ,3j.D"9D i daljeK !al. 99"97-.
Polazna toka za njegovu mnogo (iru slu&bu apostola inoplemeniima bila je" pak" $n'
tiohija ,3j.99":5 i dalje" 9@"9 i dalje-. Ga(to onda on kao polaznu toku svoje slu&be
navodi 7eruzalemP #ogu)e je da ima pred oima neku naroitu zgodu" kaosto je" na
primjer" vizija koju opisuje u 3j.::"97':9 ili ,(to je manje vjerojatno- susret s jeruzalems'
.kim vodama na kojem je bio priznat kao apostol inoplemeniima i koji opisuje u !al.
9:"9'9;. 4o vjerojatnije je da spominje 7eruzalem kao polaznu toku i sredi(te
kr()anstva uop)e i u jelini ,usp. Bk.:4"47K 3j.9"4"E" E"94K 99"::" 95":-.
Pa uokolo sve do !lirika. /lirik ,rimska provinija na istonoj obali 7adranskog mora-
ne spominje se ni u 3jelima apostolskim ni u bilo kojoj Pavlovoj poslanii napisanoj do
tog vremena. 4o razdoblje izmeu kraja Pavlove slu&be u E2ezu i njegovog polaska na
posljednje putovanje u 7eruzalem bilo je po svoj prilii du&e no (to bi se moglo zakljuiti
iz povr(nog itanja 3jela apostolskih" gdje je taj period sa&et na svega pola tueta
stihova ,3j. :;"9'5-. Postoje razlozi za zakljuak da je Pavao u ljeto ili u jesen 55.
godine ,usp. : *or. :"9: i dalje- pre(ao u #akedoniju te ondje i u $haji proveo slijede)ih
petnaest do osamnaest mjesei. #ora da je za vrijeme tog razdoblja pro(ao
#akedonijom du& Egnaijske este" doprijev(i do granie /lirika" a mo&da i pre(av(i u
/lirik i propovijedaju)i ondje Evanelje. Takvo se putovanje" naime" ne mo&e smjestiti
nigdje drugdje u njegova poznata nam kretanja do tog vremena.
Pronio =sam@ Evan$elje Kristovo. 3oslovno" 8/spunio sam Evanelje *ristovo8 ,usp.
4E+" 83ovr(io sam propovijedanje *ristova Evanelja8-. ?n je to uinio tako (to je
propovijedao u svim provinijama koje su se nalazile izmeu navedenih pokrajina ,ne
svakom pojedinu u njima- pa je tako dovr(io svoje apostolsko zadu&enje u tom dijelu
ne&idovskog svijeta.
:;. -a ne 'ih gradio na temeljima drugih+ % tom pogledu on je postupao onako kako
sam navodi u 9 *or. @"9;" 87a sam" kao mudri graditelj" postavio temelj" a drugi
nadoziuje.8 >idi str.9:.
:9. 2idjet (e ga oni kojima nije navije)ten, shvatiti oni koji za nj nisu #uli+ .itirano iz
/z.5:"95 ,BFF-. Iebrejski tekst tog stiha ,8vide) ono o emu im nitko nije govorio"
shva)aju) ono o em nikad uli nisu8- odnosi se na iznenadenje naroda i njihovih
kraljeva kad vide proslavljenje 1luge'Patnike" kojeg su prije prezreli. !rki prijevod tih
rijei" meutim" vrlo je prikladan za ono (to Pavao opisuje a to je njegova pionirska
politika u propovijedanju Evanelja. >e) smo u ovom komentaru imali prVike na obilju
primjera vidjeti kako je itav taj dio knjige proroka /zaije slu&io kao izvor za evaneoske
testimoniume ,vidi str.975. i dalje-.
:4. 3-o(i (u vam8 ,prijevod >.1. ,*P-d&i)aK prim. prev.-. Ta reeni)a' dodatak je
kasnijeg datuma" kojemu je svrha" bez sumnje" bila da izgladi iznenadan prekid u
konstrukiji izvornog teksta.
:5. -a poslu&im svetima. Hlanovi jeruzalemske rkve 8sveti8 su par eMellene ,usp.
@9. stihK 9 *or. 95"9K : *or. E"4K D"9"9:-. 4o Pavlovi obra)enii" kao i drugi ne&idovski
kr()ani" postali su njihovi 8sugraani8 ,E2.:"9D- pa zato Pavao naroito pazi da i njih
redovito naziva 8svetima8" svetim +o&jim narodom. Rije 8slu&ba8 6doslovno" 8slu&iti8K
prim.prev.6 prijevod je grke rijei diakoneo ,usp. 9:"7" 95"E" 95"9-.
>i(e pojedinosti o sakupljanju pripomo)i za jeruzalemske kr()ane nalazimo drugdje u
Pavlovoj" danas nam dostupnoj prepisi" a naroito u 9 *or. 95"9'4 i : *or. E"D. ?ito je
da se radilo ; pothvatu kojem je Pavao priavao vrlo veliku va&nost.
% prvom redu" kako on to veli Rimljanima" to je bio nain da se ne&idovskim
kr()anima uka&e na injeniu da su du&nii 7eruzalema. 7er Evanelje se pro(irilo
upravo iz 7eruzalema" najprije u provinije koje su graniile s 7udejom ,kao (to je" na
primjer" bila 1irija sa svojim glavnim gradom $ntiohijom na ?rontu-" a potom i u
udaljenije predjele ,kao (to su bili oni diljem kojih je Pavao evangelizirao tokom
posljednjih deset godina-. 4ije to bilo mnogo" dakle" ako se od rkava inoplemenika
oekivalo da" u znak priznanja svog duga" pridonesu zadovoljenju materijalnih potreba
matine rkve kr()anstva.
% drugom redu" Pavao je u tome vidio nain da sna&no uvrsti zajedni(tvo koje treba
odr&avati izmeu 7eruzalema i rkava inoplemenika. ?n je bio i te kako svjestan da
mnogi od stro&e bra)e u 7eruzalemu s velikim sumnjama gledaju na njegovu misiju i'
noplemeniima" dok su neki i(li ak tako daleko da su smatrali svojom du&no()u da
njegove obra)enike poljuljaju u njihovoj privr&enosti njemu i predobiju ih za takvo
shva)anje kr()anske vjere koje bi vi(e bilo u skladu s onim (to je tada op)enito bilo u'
obiajeno meu ve)inom jeruzalemskih vjernika. $ ak kad se i nije i(lo u takve
krajnosti" razdor izmeu 7eruzalema i rkava inoplemenika ne bi mogao koristiti
*ristovoj stvari" a prevladati ga nije moglo ni(ta drugo do velikodu(nog poteza
uinjenog u bratskoj ljubavi.
Takvo skupljanje pomo)i za 7eruzalem nije u Pavlovoj praksi bilo nikakva novost.
7edanaest godina prije toga" +arnaba i on nosili su slian dar" koji su tada" u doba gladi"
kr()ani iz sirijske $ntiohije poslali jeruzalemskoj rkvi.l ;; $ kad su tom prilikom njih
dvojia odr&ala sastanak sa 8stupovima8 jeruzalemske rkve" ovi posljednji spremno su
prihvatili injeniu da su +arnaba i Pavao pozvani da rade na evangeliziranju
inoplemenika" ali su ih ipak zamolili da i dalje misle na 8siromahe8 ,vidi primjedbe pod
:5. stihom" str.::4. 9 doista" ka&e Pavao kad prepriava taj dogaaj" 8to je ba( ono (to
sam bri&no i inio8"
3akako" name)e nam se pitanje o tome da li su Pavao i jeruzalemski vode tu
pripomo) promatrali u istom svjetlu. Ga Pavla je to bio spontani izraz bratske ljubavi"
znak zahvalnosti kojom su njegovi ne&idovski obra)enii odgovorili na +o&ju milost koja
im je donijela spasenje. 4o mo&da je u oima jeruzalemskih voda to bila neka vrsta
danka" poreza koji su rkve'k)eri dugovale svojoj maji" neega (to se moglo usporediti
s poloviom (ekela koji je godi(nje svaki Aidov (irom svijeta pla)ao za odr&avanje
jeruzalemskog hrama i bogoslu&ja u njemu.
4o u Pavlovim oima to je predstavljalo" osim svega (to je ve) reeno" jo( i ne(to
vi(e. To nije bio samo znak priznanja ne&idovskih kr()ana njihovog duhovnog duga
prema 7eruzalemu" to nije bila samo spona zajedni(tva i bratske ljubavi. +io je to vrhu'
na Pavlove egejske slu&be" kao i in (tovanja i posve)enja +ogu prije no (to krene
prema zapadu. 3oista" bio je to vanjski i vidljivi znak onog 8prino(enja inoplemenika8
koje je okrunilo njegovu sve)eniku slu&bu apostola /susa *rista. Gato je on tako veliku
va&nost priavao tome da osobno otprati one delegate rkava inoplemenika u
7eruzalem" da bi ondje prinio tu &rtvu +ogu" mo&da uz in (tovanja upravo na onom
mjestu u hramu na kojem mu se neko) pojavio *rist i poslao ga 8daleko" k poganima8
,3j. ::":9-.
:5. Makedonija i :haja odlu#i)e o#itovati neko zajedni)tvo. Pavao spominje kr()ane
iz te dvije provinije najvjerojatnije zbog toga (to je tokom nekoliko prethodnih mjesei
bio u bliskom dotiaju s njima. 4o u 9 *or. 95"9 imamo kao svjedoanstvo njegove rijei
o tome da je slino prikupljanje pomo)i bio organizirao i u rkvama u !alaiji" dok
prisustvo Tihika i Tro2ima u njegovom dru(tvu u to vrijeme ,3j.::"4K usp. :9":D- ukazuje
na zakljuak da su i rkve u E2ezu" kao i u ostalim gradovima u proviniji $ziji" takoer
sudjelovale u toj slu&bi.
8Ga siromahe svete koji &ive u 7eruzalemu8 6prijevod >.1. ,*P-d&i)aK prim.prev.6.
3oslovno" 8za siromahe od svetih8. % stvari" ini se da su jeruzalemski vjernii sebe
nazivali 8siromasima8 C usp. !al. 9:"9;" 8htjeli ,su- da se i dalje sje)amo siromaha8
,ptochoi, kao i ovdje- C a taj se naziv" u svom hebrejskom obliku (bLonim" sauvao u
imenu onih &idovskih kr()ana iz kasnijih vremena koji su bili poznati pod nazivom
Ebioniti. 4ema potrebe da se" kao (to ini *. Ioll9Q: prihvati pretpostavka da Pavao taj
izraz upotrebljava zato da'prikrije svoj osje)aj neugodnosti zbog injenie da je
pripomo) bila namijenjena jeruzalemskoj rkvi kao jelini. ?kolnost da on vrlo esto
spominje 8prikupljanje pomo)i za svete8 ne ukazuje na to da je on u tom pogledu
osje)ao neku neugodu.
:7. -a, odlu#i)e, a i du&nici su im. Prikupljanje te pomo)i bio je dobrovoljan in
rkava inoplemenika. 4o s druge strane" to je znailo i priznanje duga C moralnog duga"
meutim" a ne pravnog.
3u&ni su im u tjelesima poslu&iti. Bako je mogu)e da je stajali(te da to nije obino
prikupljanje iz milosrda" ve) da je to porez koji matina rkva smije s punim pravom
o)ekivati od ne&idovskih kr()ana"t;@ bio stav jeruzalemske rkve" no to sigurno nije bilo
i Pavlovo stajali(te. To je vidljivo iz naina na koji on o tome javlja rkvama koje su te
priloge sakupile" to je in ljubavi" a ne 2ormalne obaveze s njihove strane ,usp. : *or.
E"5'D-. Bako je mogu)e" takoer" da se Pavao nadao da )e tim materijalnim znakom
djelovanja +o&je milosti meu inoplemeniima naroito potaknuti ono korisno
8natjeanje8 o kojem govori u 99"94"9;4 8Poslu&iti8 je ovdje prijevod grke rijei
leitourgeo ,usp. imeniu leitourgos u 95 stihu-. % : *or. D"9: ta skupljena pomo) naziva
se leitourgia od koje rijei dolazi i na( izraz 8liturgija8.
:E. Po)to+++ ovaj im plod, zape#a(en, im uru#im. 4E+" 8predam taj dar pod mojim
vlastitim peatom8. Pavao tu upotrebljava 2ormalan poslovni izraz. #eutim" mo&da ne
bi trebalo pomi(ljati na Pavlov pravi peat" ve) na peat 3uha. 7er u tome je ona
konana potvrda njegovog djela meu inoplemeniima ,usp. 95. stih-.
@;. :li zaklinjem vas, 'ra(o. >jerojatno bi trebalo" kao u p45 i +" izostaviti 8bra)o8.
Eju'avlju -uha. To je ona ljubav koju 1veti 3uh daje i odr&ava u vjernima ,usp. 5"5-.
@@. %og mira sa svima vama :men. 4aziv 8+og mira8 ponovno se javlja u 95":;
,usp. 9 1o9.5":@-. Ga dokaze o tome da je jedna rana verzija ove poslanie zavr(avala
tim stihom" vidi %vod" str.:@. i dalje.
,. P#$%&"'7 &"$*7?7:7+ =&78":9*87+" (1.,1-1G!
?ito je daje Pavlovo pismo" po(to je bilo dovr(eno" na njegovo odredi(te odnijela
0eba" kr()anka koja je ionako putovala u tom pravu. Pavao iskori(tava priliku da 0ebu
preporui gostoprimstvu i zajedni(tvu kr()ana kojima (alje pismo. 4akon tih rijei
preporuke slijedi niz osobnih pozdrava upu)enih odreenom broju poimene
spomenutih ljudi.
<iroko je rasprostranjeno mi(ljenje da posljednje poglavlje nije bilo upu)eno u Rim"
nego u E2ez C da je" dakle" 0eba putovala u E2ez C te da su Pavlovi prijatelji kojima on
(alje svoje pozdrave &ivjeli u E2ezu.
Pomisao da je mo&da neko posebno pismo" upu)eno rkvi u E2ezu" bilo na neki nain
dodano pismu namijenjenom Rimu" vi(e je no nevjerojatna. % svakom sluaju"
8postojanje pisma koje bi se sastojalo gotovo iskljuivo od pozdrava mo&da je shvatljivo
u dana(nje doba razglednia" no oekivati tako ne(to u bilo kojem ranijem razdoblju
potpuno je apsurdno.8 ,Ians Bietzmann-. 4o taj prigovor ne ugro&ava mi(ljenje da je
Pavao prijepis Poslanie Rimljanima poslao i svojim prijateljima u E2ezu ,kao (to je"
mo&da" uradio i u vezi s nekim drugim kr()anskim zajedniama-"9o5 dodav(i mu pritom
i odreen broj osobnih pozdrava.
#eutim" 8vlasni(tvo je devet desetina zakona8. Prema tome" s obzirom na injeniu
da pozdravi stoje na kraju poslanie koja je sasvim oito bila namijenjena kr()anima u
Rimu" prirodno je dr&ati se pretpostavke da je i posljednje poglavlje takoer bilo njima
namijenjeno C osim ako se mogu prona)i vrlo jaki razlozi za protivan zakljuak.
*oji su" dakle" glavni razlozi za zakljuak o e2e(kom odredi(tu (esnaestog poglavljaP
9. % tom poglavju Pavao (alje osobne pozdrave dvadeset(estorii pojedinaa i
petorima 8domovima8 ili 8rkvama po domovima kr()ana8. 7e li vjerojatno da bi on
mogao poznavati toliko ljudi u gradu koji jo( nikad do tada nije posjetioP Prije bismo
pomislili na neki od gradova koji je dobro poznavao. *orint ne dolazi u obzir" jer je
pismo odaslano upravo iz *orinta. $li zato (to(ta ukazuje na E2ez kao odredi(te ,ondje
je Pavao nedugo prije vremena nastanka ove poslanie proveo dvije i pol godine-" a po'
sebno slijede)a dva razloga.
:. Prve osobe kojima Pavao ovdje (alje pozdrave njegovi su prijatelji Prisa i $kvila.
Posljednji puta kad smo uli za njih" bilo u 3jelima apostolskim ,9E":5-" bilo u Pavlovim
poslaniama ,9 *or. 95"9D-9;5 &ivjeli su u E2ezu" gdje su u svojem domu imali rkvu"
kao (to se to za njih navodi i u ovoj poslanii. % nedostatku povoda da zakljuimo
suprotno" morali bismo pretpostaviti da se oni jo( uvijek nalaze u E2ezu.
@. 1lijede)a osoba koju Pavao pozdravlja je Epanat" 8koga je $zija prvog prinijela
*ristu8. Prvog Pavlovog obra)enika u proviniji $ziji prirodno bi bilo potra&iti u E2ezu" a
ne u Rimu. 4.7o( jedan argumenat u tom smislu" koji se temelji na opomeni u stihovima
97':;" bit )e razmotren ni&e ,str.:@4.dalje-. $ (to se mo&e navesti u prilog zakljuka o
rimskom odredi(tu posljednjeg poglavlja C osim poetne pretpostavke da je ono u'
pu)eno istim ljudima kojima je namijenjen i ostali dio ove poslanieP
9. % poslanii upu)enoj nekoj rkvi koju je Pavao dobro poznavao takav niz
pozdrava predstavljao bi iznimku. Pod pretpostavkom da je posljednje poglavlje bilo
namijenjeno E2ezu" mo&emo zamisliti kako je izgledao trenutak kad su se te rijei javno
itale na sastanku rkve. ?ndje prisutni vjernii uli bi imena dvadeset (estoro od njih"
koji Pavao poimene pozdravlja. 4o sigurno je da je Pavao" u rkvi u kojoj je proveo
tako mnogo vremena" morao poznavao daleko vi(e od dvadeset (est lanova. <to bi u
tom trenutku drugi pomisliliP Gaijelo bi svatko od njih upitao" 8Ga(to mene ne
spominjeP8 4o ako se radi o pismu upu)enom nekoj rkvi u kojoj on jo( nije do tada
osobno bio poznat" vrlo je vjerojatno da bi Pavao poslao pozdrave onim svojim
prijateljima koje je tokom svoje apostolske slu&be negdje drugdje susreo i koji su sada
&ivjeli u Rimu. $ko ih poimene spomene" ostali lanovi rkve ne)e se osjetiti
pogodenima zato (to su izostavljeni" jer ni ne oekuju da budu spomenuti. % Poslanii
*olo(anima" koja je takoer upu)ena rkvi koju Pavao nikada nije posjetio" slini
pozdravi poslani su samo nekoliini pojedinaa C radilo se o malom broju tih pojedinaa
zbog toga (to se *olosa nalazila daleko od glavnih puteva i nije bila ni izdaleka onako
va&an grad kao (to je bio Rim. Run je" pak" bio glavni grad itavog tada(njeg svijeta. 1vi
putevi vodili su u Run pa nimalo ne iznenauje okolnost da su se mnogi od ljudi koje je
Pavao upoznao na raznim drugim mjestima u meuvremenu na(li u Rimu. To vrijedi
naroito za razdoblje poslije listopada 54. godine" tj. poslije smrti ara *laudija" koja je"
po svoj prilii" znaila" barem u praksi" ukidanje njegovog proglasa koji je bio izdan pet
godina prije toga i kojim su Aidovi biliprotjerani iz Rima. $ko je otprilike u to vrijeme
do(lo do op)eg povratka Aidova u Rim" sigurno je da su i &idovski kr()ani bili meu nji'
ma. Bako je mogu)e da su se i Prisa i $kvila" koji su zbog proglasa iz 4D. godine bili
primorani napustiti Rim ,3j.9E":-" 54. godine ili uskoro nakon toga onamo vratili"
postaviv(i mo&da prije toga neke /jude da vode i nadziru posao u korintskom i e2e(kom
ogranku njihovog 8poduze)a8 za izradu (atora ,kao (to je mogu)e da su takvog ovjeka
zadu&ili i za rimski ogranak tog 8poduze)a8 kad su sami bili primorani oti)i iz glavnog
grada-. % ono vrijeme poslovni ljudi" kao (to su bili Prisa i $kvila" bili su u stalnom
pokretu pa nema nieg udnoga u takvom njihovom kretanju izmeu gradova Rima"
*orinta i E2eza.9;7
:. ?dreeni broj imena koja se spominju u stihovima 7'95. bolje su zasvjedoena u
Rimu nego u E2ezu.l;g To je u velikoj mjeri posljedia okolnosti da nam je na
raspolaganju mnogo ve)i broj natpisa iz Rima nego iz E2eza. ?sim toga" na tim natpisi'
ma zasvjedoena su nam najve)im dijelom samo imena" a ne i osobe koje ta imena
nose. Pojedinosti o tome mogu se na)i u primjedbama pod pojedinim stihovima koje
donosimo ni&e pa sam itala mo&e proijeniti te&inu pojedinih argumenata. #o&da su ti
dokazi najsna&niji kad se radi o 84arisovim uku)anima8 u 99. stihu. 4aime" neki
84aris i njegovi uku)ani8 poznati su nam u Rimu upravo u to vrijeme. /me Ru2 bilo je
pro(irenije u Rimu nego u E2ezu" no ako je to onaj isti Ru2 koji se spominje u #k. 95":9"
onda je vjerojatno da to svoje ime nije dobio u Rimu. /pak" Ru2 spomenut u #k.95":9
oito je bio dobro poznat rimskoj rkvi. 4e mo&emo tvrditi da i u rkvi u E2ezu nije bilo
nekog Ru2a" no nije nam poznato da je postojao. 1ve u svemu" na temelju prouavanja
imena mo&e se zakljuiti da je ve)a vjerojatnost da se ipak radilo o Rimu.
@. 8*ristove rkve8 koje u 95. stihu (alju pozdrave primaoima ove Poslanie po
svoj su prilii one ne&idovske rkve iji su se delegati upravo u to vrijeme pridru&ivali
Pavlu da zajedno ponesu priloge svojih rkava u 7eruzalem.loD +ila bi zaista odlina
zamisao poslati pozdrave tih rkava u Rim. 4aravno" moglo bi se re)i da bi jednako
tako dobra bila i zamisao poslati pozdrave tih rkava u E2ez. 4o kako je e2e(ka rkva
bila jedna od onih iji su se predstavnii tada skupljali u *orintu ,e2e(ki je predstavnik
bio Tro2im" a mo&da i TihikK 3j.:;"4- ipak ne bi bilo sasvim isto te pozdrave poslati u
E2ez ili u Rim.
9. He'u, sestru na)u, poslu&iteljica /rkve u Kenchreiji. . ?ito je da je 0eba upravo
namjeravala otputovati.onamo kamo je 'Pavao slao pozdrave pa je lako mogu)e da je
njaj bilo povjereno to pismo o kojem su se oni nalazili. *enhreja je bila jedna od dvije
korintske luke" a nalazila se na obali 1aronskog zaliva ,usp. 3j. 9E"9E-. #ogu)e je da je
tamo(nja rkva bila rkva'k)i glavne rkve u *orintu. 81lu&benia8 prijevod je grke
rijei diakonos ,R>mg. R1>" 8akonia8K 4E+" 8sestra kr()anka koja vr(i rkvenu slu&'
bu u zajednii u *enhreji8-. 3a su du&nosti diakonosa mogli vr(iti kako mu(kari" tako i
&ene" mo&e se naslutiti iz 9 Tim.@"99" gdje 8njihove &ene8 ,$>" 4E+- vjerojatnije valja
prevesti sa 8&ene8 ,R>-" tj. 8&ene akoni8 ,usp. R1>" 8&ene8K 4E+mg" 8akonie8-.
:. Primite je u ,ospodu+kako dolikuje svetima" tj. kao sestru kr()anku. % danima
prve rkve kr()ani koji su putovali uvijek su sa sigumo()u mogli raunati da )e nai)i na
gostoprimstvo svoje bra)e kr()ana u svakom mjestu gdje je postojala rkva. ,%sp.
95"7.-
6er je i ona 'ila za)titnicom mnogima i meni samomu. ? tome na koji je ona nain
pomogla Pavlu mo&emo samo pretpostavljati. >jerojatno je 0eba bila u *enhreji ono (to
je Bidija bila u 0ilipima.
@. Pozdravite+++ Prisku i :kvilu. Pavao upotrebljava ime Priska ,usp. 9 *or. 95"9DK :
Tim.4"9D-" dok je Buka naziva poznatijim nam oblikom njezina imena" Prisilom ,usp.
3j.9E":"9E":5-. 8Buka redovito upotrebljava svakodnevni govorni jezik" u kojem su oblii
u deminutivu bili uobiajena pojava. Tako on uvijek govori o Prisili" 1opatru i 1ili" dok
Pavao govori o Priski" 1osipatru i 1ilvanu.8l l o / Buka i Pavao uglavnom navode Prisku
,Prisilu- ispred njenog mu&a $kvile. #o&da se to mo&e objasniti time (to je ona bila
sna&nija linost" premda su neki pretpostavili da je uzrok tome njen vi(i dru(tveni
polo&aj. #ogu)e je da je bilo roenjem" bilo kao osloboenia pripadala rodu koji se
nazivao gens Priska" dakle plemenitoj rimskoj obitelji" dok je on bio Aidov iz Ponta" koji
se nalazio u sjevernom dijelu male $zije. >idi str. ::5. dalje.
4. "ni su za moj &ivot podmjestili svoj vrat" tj. 8riskirali su svoje &ivote8. 1amo
mo&emo nagaati o tome kada su to Priska i $kvila uinili To se mnogo dogoditi za
jednog od onih kritinih razdoblja Pavlove sgu&be u E2ezu.
5. Koji je prvina :zije za Krista. $> umjesto 8$zija8 donosi 8$haja8" ali je to daleko
slabije zasvjedoeno itanje. Tu je 8TeMtus Reeptus8 bio pod utjeajem stiha u 9 *or.
95"95" gdje se" meutim" govori o 81te2anovom domu8 C korintskoj obitelji C koji je 8prvi
plod koji je $haja prinijela8.
5. Pozdravite Mariju, koja se mnogo trudila za vas. ,$> donosi slabije zasvjedoeno
8nas8.- 1matralo se da je to jedan od razloga koji ukazuju na e2e(ku rkvu kao na
odredi(te pozdrava. Pavao bi" naime" znao tko se naroito trudio u toj rkvi" ali kako bi
mnogo znati tko se to 8mnogo trudio8 za kr()ane u glavnom graduP 1igurno je"
meutim" da je on imao neke izvore gn2ormaija o rimskoj rkvi ,usp. 9"E i dalje- pa ako
je #arijina veza s tom rkvom sezala sve do njezinih najranijih dana" Priska i $kviga
zaijelo bi je poznavali. 4o o tome mo&emo jedino nagadati. To je jedino mjesto gdje se
spominje ta #arija ,jedna od (est osoba tog imena u 4ovom zavjetu-.
7. :ndronika i 6unija+ 4emogu(e je zaklju#iti da li je drugo od ta dva imena &ensko"
7unija ,kao u $>-" igi mu(ko" 7unije ,kao u R>" R1>" 4E+-. ? te dvije osobe ne znamo
ni(ta drugo osim toga (to nam saop)ava Pavao" a to su njegove rijei takve da u nama
bude &elju da vi(e saznamo o njima. ?ito je da su bili &idovski kr()ani ,nije neophodno
da izraz 8moji sunarodnjai8 znai i(ta vi(e od toga-. Prilikom jedne od mnogobrojnih
zatvorskih kazni koje je Pavao izdr&avao i oni su bili zatvoreni s njim ,: *or. 99":@-" no
ne mo&emo sa sigurno()u re)i gdje" u 0ilipima sigurno ne" ali sasvim je mogu)e da je to
bilo u E2ezu. ?sim toga" izraz 8znameniti meu apostolima8 6prijevod >.1.,*P-d&i)aK
prim. prev.6 najvjerojatnije ne znai samo to da su apostolima bili dobro poznati" nego
da su i sami bili apostoli ,u (irem smislu te rijei-" i to ugledni apostoli. 4adagje" oni su
postali kr()anima vrlo rano u povijesti rkve" jo( prije Pavlova obra)enja. 1 obzirom na
to" lako je mogu)e da su pripadali 8Ielenistima8 spomenutim u 3j. 5"9 ,njihova imena
ukazuju na zakljuak da su bili 8Ielenisti8" a ne 8Iebreji8-. 4jihov naslov apostola
mo&da se ak temeljio na tome (to su vidjeli uskrslog *rista.
E. :mplijata. To ime ,$mpliatus- uobiajeno je na rimskim natpisima iz tog
vremena" a esto se mo&e na)i meu lanovima arske porodie. 7edan od ogranaka
roda gens $urelia nosio je to prezime. *r()anski lanovi tog ogranka pokapani su na
jednom od najstarijih kr()anskih groblja u Rimu" na tzv. 3omiilinom groblju" poei
kojega se&u do posljednjih godina prvog stolje)a ,vidi primjedbe pod 95. stihom"
str.:@@-. 7edna grobnia na tom groblju" ukra(ena slikarijama izradenima u vrlo starom
stVu" nosi natpis $#PB/$T ispisan unijalom iz prvog ili s poetka drugog stolje)a.
D. U&,"4". /me %bran ,%rbanus" Okoji pripada urbsu8 ili 8gradu8" tj. Rimu-. bilo je ve)
po svoj prirodi naroito esto u Rimu.
1tah. To ime" koje inae znai 8klas8" nije esto. *ad se pojavljuje C a to je svega
jednom ili dvaput C u vezi je s arskom obitelji.
9;. :pela. /me $pel bilo je meu Aidovima u Rimu dovoljno uobiajeno da ga je
Ioraije mogao upotrijebiti kao tipino &idovsko ime C 8redat /udeaus $pella8 ,1tarine
9.5.9;;-. Gnamenita osoba tog imena bio je gluma'tragiar $pel iz $skalona" prema
kojemu je ar !aj neko vrijeme pokazivao naroitu naklonost ,0ilon" Poslanstvo !aju"
:;@':;5-. To ime nalazimo i na rimskim natpisima" kako u vezi s arskom obitelji" tako i
inae.
Pozdravite $ristobulove. 4e mo&e se sa sigumo()u ustanoviti tko je bio taj $ristobul.
Bight2oot iznosi pretpostavku da se radilo o bratu Ieroda $gripe /" koji je &ivio u Rimu
kao privatni graanin i" kao i njegov brat" prijateljevao s *laudijem. $ko je on svoj
imetak oporuno ostavio aru" njegovi bi se robovi i osloboenii" da bi se mogli
razlikovati od ostalih lanova arskog doma" nazivali $ristobulian ,(to je latinski
ekvivalent Pavlovu izrazu hoi ek ton $ristoboulou -. % svjetlu predlo&ene indenti2ikaije
$ristobula s lanom Ierodove obitelji" mo&e li to (to je slijede)e ime na Pavlovu popisu
Ierodion biti puka koinidenijaP
99. 5erodiona. #o&da je bio pripadnik $ristobuliana"
Pavlov osobni poznanik. /zraz 8sunarodnjak8 ,usp. 7. stih- mo&da oznaava samo
njegovo &idovsko porijeklo.
Pozdravite 4arisove. .alvin i drugi autori identi2iirali su tog 4arisa s Tiberijem
*laudijem 4arisom" imu)nim osloboenikom ara Tiberija" koji je pod *laudijem imao
veliki utjeaj" ali je" po zapovijedi 4eronove majke $gripine" smaknut uskoro nakon
4eronova dolaska na vlast 54. godine. 4akon (to bi njegov imetak bio kon2isiran"
njegovi bi robovi postali arsko vlasni(tvo" a nazivali bi se" za razliku od ostalih
pripadnika arskog doma" 4arissiani. $ko je ta identi2ikaija tona" to bi znailo da je
Pavlov pozdrav upu)en kr()anima meu tim 4arissianima. #eutim" nema naina da
ustanovimo kako bi Pavao mogao poznavati neke lanove 4arissiana" ili samo znati za
njih.
9:. Trifenu i Trifozu. To su vjerojatno bile bliske rodake ili ak (to je sasvim mogu)e"
blizanke" budu)i da u to doba nije bila rijetkost blizanima nadijevati imena izvedena iz
istog korijena. ?d ta dva imena ime Tri2oza javlja se e()e" no oba se pojavljuju na
rimskim natpisima u vezi s arskim domom" a i inae. Ta imena" meutim" imaju
izvjesne veze s $natolijom. Tako se ime Tri2ena ,R>" 8TrLphaena8- u izmi(ljenim
3jelima aposto&a Pavla iz drugog stolje)a javlja kao ime kraljie koja je ljubazno
postupila prema Tekli u Pizidijskoj $ntiohiji ,ta kraljia je stvaran povjesni lik" unuka ara
*laudija u drugom koljenu-.
Pers&du. To ime ,Persis" a znaenje mu je 8Perzijanka8- pojavljuje se na grkim i
latinskim natpisima u Rimu i drugdje" i to kao ime ropkinja i osloboenia" no ne i u vezi
s arskim domom.
9@. Ruf+ /me Ru2us" (to znai 8rven8 ili 8rvenko8 ,ta rije prije je italskog nego
/atinskog porijekla-" bilo je u Rimu i u /taliji tada tako pro(ireno da ne bi imalo svrhe o
njemu uop)e raspravljati" da nije dvije okolnosti" prvo" to je spomen Ru2a u #k. 95":9
kao jednog od dva sina <imuna .irena te" drugo" zagonetne rijei o tome da je majka
tog Ru2a ujedno i Pavlova majka. #aiko" koji je svoje evanelje pisao" u prvom redu za
kr()ane u Runu" ,po predaji koja potjee iz drugog stolje)a- identi2iira za svoje itaoe
tog <ununa .irma tako (to" trideset godina nakon dogaIaja u kojem je i <imun
odigrao odreenu ulogu" ka&e" u stvari" ovo" 8Gnat )ete na kojega <ununa mislim kad
vam ka&em da je on ota $leksandra i Ru2a.8 Prema tome" oko 5;. godine u Rimu je
neki Ru2 bio dobro poznat pa dolazimo u isku(enje da ga identi2iiramo s Pavlovim
Ru2om" izabranikom u !ospodu ,8istaknutim !ospodovim sljedbenikom8" 4E+-. ,!rki
izraz eklektos" 8izabran8" prirodno dobiva znaenje 8probran8" 8odabran8 pa odatle i
8istaknut8.-
$ko je taj Ru2 doista bio sin <imuna .irena" kada je njegova majka imala ulogu i
Pavlove majkeP 1a sigurno()ii to ne mo&emo znati" no mo&emo nagadati da je to bilo u
vrijeme kad je +arnaba doveo Pav9a iz Tarsa u 1irijsku $ntiohiju da rriu bude drug u
slu&bi ,3j.99":5- i dalje-. *atkad se <imun zvan 4iger ,8tamnoputi8-" jedan od uitelja u
tamo(njoj rkvi ,3j.9@"9-" identi2iira sa <imunom .irenem. $ko je Pavao stanovao kod
njega" lako mo&emo zamisliti kako je <imunova &ena njihovom gostu" kojega su njegovi
li(ili nasljedstva" zamjenjivala majku.,+i li tamnoputi ota imao rvenokosog sinaP 4ije
nemogu)e.-
94. 4erma. To je vrlo esto ime" inae skra)enia od imena kao (to su Iermagora"
Iermogen ili Iermodor. 4ekoliko nara(taja kasnije" nosio ga je rimski kr()anin ,bio je
rob- koji je napisao djelo Pastir.
Patroba. 1kra)eni oblik imena Patrobije. To ime nosio je imu)an 4eronov
osloboenik. Bight2oot smatra da je lako mogu)e da je Pavlov Patrob 8bio jedan od
podlo&nika tog mo)nog osloboenika.8 ,Philippians" str.977-.
Ierma. *ao ime boga uspjeha i sre)e" to je ime vrlo esto nadijevano robovima.
95. Hilologa i 6uliju. #o&da su bili mu& i &ena ,manje je vjerojatno da se radi o bratu i
sestri-. /me 7ulija nagovje(tava neku vezu s arskim domom. /me 0ilolog pojavljuje se
vi(e no jednom u vezi s arskim domom.
4ereja. Rimska rkvena predaja" koju susre)emo ve) u etvrtom stolje)u" 4ere2a
,kao i njegovog Qdruga po imenu $hileja- dovodi u vezu s 0lavijom 3omiilom"
kr()anskom gospodom iz arske ku)e" koju je D5. godine njezin ujak 3omiijan prognao
na otok Padateriju" nedaleko kampanijske obale" no koja je ve) slijede)e godine" nakon
3omiijanove smrti" bila osloboena te ije je ime ostalo sauvano u.nazivu 83omiilino
gro8blje8 ,vidi primjedbe pod E. stihom" str.:@9-.
?limpu. To je skra)eni oblik imena ?limpijador.
95. Pozdravite jedni druge cjelovom svetim. ,%sp. 9 *or. 95":;K : *or. 9@"9:K 9
1o9.5":5K 9 Pt.5"94.-. 8.jelov mira8" koji do dana dana(njeg ima odreenu ulogu u
liturgiji /stone rkve" prvi put se kao redovno obilje&je kr()anskog bogo(tovlja spominje
u Prvoj apostologiji" 55" 7ustina #uenika ,8kad zavr(imo sa svojim molitvama"
pozdravljamo jedan drugog jelovom8-.
%oljiva je okolnost da se na popisu onih kojima su upu)eni Pavlovi pozdravi ne
nalazi Petar. $ko se prihvati gledi(te da su ti pozdravi bili namijenjeni Rimu" Petrova
imena navodi na zakljuak da se on u to vrijeme nije nalazio u Rimu.
Pozdravljaju vas sve .rkve *ristove. *ao (to je ve) reeno" ta reenia predstavlja
jak dokaz u prilog mi(ljenju da je odredi(te pozdrava bio Rim. Ga(to bi Pavao slao
pozdrave svih rkava rkvi kojoj je pisao obino pismoP 4o lako je mogu)e da je Pavao"
u vrijeme kad je zavr(avala vrlo va&na 2aza njegove slu&be" &elio poslati pozdrave svih
rkava koje su bile povezane s tim razdobljem njegove slu&be" i to poslati ih rkvi koja
ne samo da je zauzimala jedinstven polo&aj u svijetu ,kao (to je bio sluaj s rimskom
rkvom-" nego je" po Pavlovim planovima" trebalo da odigra i va&nu ulogu na poetku
nove 2aze njegove slu&be.l 99
;. Z"'&E49 #=#+949 (1.,1(-12!
?djeljak opomena razlikuje se i po sadr&aju i po stilu od ostalog dijela Poslanie
Rimljanima. Pavao kao da odustaje od svog naela da se rimskoj rkvi ne obra)a tonom
apostolskog autoriteta" koji je inae upotrebljavao kad je pisao rkvama koje je sam
osnovao. ?sim toga" razmirie koje se spominju u tom odlomku ne odgovaraju niemu
iz &ivota rimske rkve (to mo&emo razabrati iz ostalog dijela ove Poslanie. 3rugdje se
u njoj kao jedini nain nastanka napetosti unutar rkve nagovje(tava mogu)nost da
ne&idovski lanovi rkve ponu odozgo gledati na svoju bra)u &idovskog porijekla
,99"9@ i dalje-. 1 druge strane" opomene u ovom odlomku imaju dodirnih toaka s
Pavlovim upozorenjima i zlim slutnjama koje je" prema 3j.:;":E i dalje" iznio
starje(inama e2e(ke rkve. 1 time se mogu usporediti razmirie i la&no nauavanje koji
su se pojavili u E2ezu i koji se spominju u poslaniama Timoteju ,da se i ne spominje
hereza koje se" psema Poslanii *olo(anima" poela (iriti meu kr()anima takoer na
podruju provinije $zije-. *atkad se smatra da to" zajedno s argumentima koji se
temelje na pozdravima iz pro(log odlomka" ukazuje na E2ez" a ne na Rim" kao na
odredi(te posljednjeg poglavlja.
1 druge strane" ne bi bilo nimalo iznenauju)e kad bi Pavao" nakon dugotrajnog
obuzdavanja u obra)anju rkvi koju nije sam osnovao" konano odustao od uzdr&avanja
i iznio hitna upozorenja protiv izvjesnih osoba koje su raspirivale razmirie i koje su
pripadale vrsti ljudi koju je on i predobro poznavao iz svojih vlastitih rkava. /z njegovog
je opisa vidljivo da su to bili onakvi 8neprijatelji8 kakve on optu&uje u 0il.@" lE i dalje.
?ito je da je njihovo nauavanje naginjalo antinomijaniznu" a mo&da su ga obilje&avali i
prvi poei gnostiizma. To nauavanje bilo je suprotno onom koje su rimski kr()ani
primili od svojih osnivaa i voda" kao (to je bilo suprotno i Pavlovu nauavannu te je bilo
neizbje&no da to pogre(no nauavanje svugdje gdje god stigne izazove razdor i
razmirie. Pavao je ve) ranije u tekstu svoje poslanie nagla(avao etike zahtjeve
Evanelja" i to na nain na koji se oni mogu lako primijeniti na takve ljude ,usp. @"E" 5"9 i
dalje" E"5 i dalje" 9:"9 i dalje-. $ko je imao razloga da vjeruje da )e" po svoj prilii" i
rimska rkva biti izlo&ena napadima takvih ljudi" kao (to se to dogodilo i s njegovim
rkvama" nema sumnje da bi ga njegov osje)aj du&nosti primorao da jasno upozori na
tu opasnost. #eutim" glas na kojem je rimska rkva bila zbog svoje vjernosti Evanelju
bio je takav da je dostajalo i samo kratko upozorenje na te sijae razdora. Razdor je
djelo 1otone" no ako se Rimljani budu dr&ali daleko od takvih ljudi i njihovog
nauavanje" +og" koji je 8+og mira8" a ne razdora ,usp. 9 *or. 94"@@-" dat )e im pobjedu
nad 1otonom i svim njegovim djelima.
9E. Takvi+++ slu&e+++ svom tr'uhu. %sp. 0il. 9@"9D" gdje Pavao upozorava kr()ane u
0ilipima na ljude kojima je 8bog trbuh8. 4a oba mjesta najvjerojatnije se misli na
antinomijaniste" kojima je Evanelje bila izlika da udovoljavaju svim svojim prohtjevima
,usp. 5"9-.
9D. 5tio 'ih da 'udete mudri za do'ro, a 'ezazleni za zlo. %sp. #t.9;"95b" 8Gato
budite mudri kao zmije" a bezazleni kao golubovi8 ,u grkom izvorniku ista rije"
akeraios" 8bezazleni8" upotrijebljena.je na oba mjesta-. 1lina je tome Pavlova uputa 8po
zlo)i budite djea" a po razboritosti budite zreli /judi8 ,9 *or. 94":;-.
:;. %og mira. Taj naziv ponavlja se iz blagoslova u 95"@@ ,usp. takoer i
blagoslov u Ieb.9@":;-. Tu je posebno primjeren" jer 1otona je izvor razdora.
1atrt )e ubrzo 1otonu pod va(im nogama. To je odjek rijei u Post.@"95" gdje +og
izjavljuje da )e &enino sjeme zdrobiti zmiji glavu. *ristov narod dobiva udio u njegovoj
pobjedi.
#ilost !ospoda /susa s vama. %mjesto 8!ospoda na(ega /susa *rista8 valja itati
8na(ega !ospoda /susa8 ,4E+-. d.Pozdravi Pavlovih pratilaa ,95":9':@,:4- -
Pavao (alje i pozdrave razliitih"prijatelja koji su u njegovom dru(tvu u vrijeme
pisanja ove poslanie. Tu su Timotej" njegov 2idus $hates" zatim !aj" njegov
gostoprima" te Terije" njegov tajnik i pisar" koji svoj pozdrav pi(e u prvom liu jednine.
:9. Timotej. Timotej je bio Pavlov obra)enik" rodom iz Bistre" kojega je Pavao
izabrao za pomo)nika i druga u svojoj apostolskoj slu&bi ,3j.95"9'@-. % njemu je na(ao
neobino bliskog istomi(ljenika" koji je" kako je to Pavao kazao. 8kao dijete ou slu&io sa
mnom stvari Radosne vijesti8 ,0il. 9:":;'::-. Prema 3j.:;"4" on je" uz neke druge
pojedine" bio u Pavlovu dru(tvu uoi njegovog odlaska u 7eruzalem.
Eucije+ $ko se izraz 8sunarodnjai8 odnosi na sva tri imena kojima prethodi" onda bi iz
toga proizlazilo da je Buije bio &idovski kr()arun. /denti2ikaija s Buijem .irenem
,3j.9@"9- praktino je neodr&iva. $ (to je s predlo&enom identi2ikaijom s lijenikom
Bukom ,(to je zastupa $. 3eissmann" a opovrgao I.7. .adburL-P Pisa 3jela
apostolskih ,ili" u najmanju ruku" pisa 8mi8odlomaka99@- bio je u to vrijeme u Pavlovu
dru(tvu ,3j.:;"5 i dalje-" no na popisu Pavlovih suputnika koji nam on daje nema
nikakvog Buija ,3j.:;"4-. Buka je bio ne&idovski kr()anin ,na to ukazuje *ol. 94"94" a u
svjetlu *ol. 94"9; i dalje" dok to potvruju / . a.. dokazi koji proizlaze iz njegovih
tekstova-" no u na(em tekstu bilo bi mogu)e staviti interpunkiju nakon imena Buije"
(to bi znailo da se izraz 8sunarodnjai8 odnosi samo na 7asona i 1osipatera. 4a ona tri
mjesta gdje Pavao nedvouiimo govori o Buki ,*ol. 94"94K 09m.:4K : Tim.4"99-" on ga
naziva Bukas ,Boukas-. /ma" meutim" sna&nih razloga za zakljuak da se ime Bukus
upotrebljavalo kao ekvivalent za Buius" tj. Buije. 1 obzirom na sve to" to pitanje mora i
dalje ostati otvorenim.
6ason. ,grki oblik imena 7o(ua- #o&da je to onaj isti 7ason koji je bio Pavlov doma'
)in prilikom njegovog prvog boravka u 1olunu ,3j.9@"5"7.D-. ?n se" meutim" ne
spominje kao jedan od solunskih delegata meu Pavlovim pratioima navedenima u
3j.:;"4.
*osipater. To je" vjerojatno" onaj 81opater" Pirov sin" iz +ereje8" koji se" prema
3j.:;"4" u to vrijeme nalazio u Pavlovu dru(t vu. ; tome da Pavao radije upotrebljava
2ormalniji oblik imena ljudi" vidi primjedbu pod 95"@.
::. 6a, Tercije, koji napisah ovu poslanicu. ?n s ne spominje nigdje drugdje u
4ovom zavjetu. Hini se da je Pavao pri pisanju svojih poslaniu redovito upotrebljavao
pisare" no to je jedini koji nam je i poimene poznat. +ez obzira da li on svoje pozdrave"
koje osobno izrie u prvom liu" (alje na vlastiti ili na Pavlov potiaj" sigurno je da je to
Puvao odobravao. #o&du je Terije bio pro2esionalni pisar" (to bi moglo biti u vezi s
injeniom da je Poslania Rimljanima ne(to 2ormalnija od ve)ine ostalih Pavlovih po'
slania. 4o oito je da je bio kr()anin" jer svoje pozdrave (alje 8u !ospodu8. % drugim
prilikama mo&da je netko izmeu ostalih Pavlovih pratilaa ,kao (to je" na primjer" bio
Timotej" barem ako sudimo po tome kako se esto njegovo ime u naslovima poslaniu
javlja uz Pavlovo- igrao ulogu njegovog pisara.
:@. ,aj, gostoprimac moj i cjele crkve. #nogo toga govori u prilog identi2ikaije !aja
s Tiijem 7ustom" spomenutim u 3j.9E"7 ,tako s pravom R1>" 4E+-" koji je Pavlu i tek
roenoj korintskoj rkvi pru&io gostoprimstvo u svojoj ku)i kad su bili istjerani iz
sinagoge u susjedstvu. % tom bi sluaju njegovo puno ime rimskog graanina
,graanina rimske kolonije *orinta- glasilo 8!aius Titius 7ustus8 ,praenomen, nomen
gentile i cognomen-.
Erast gradski 'lagajnik. 8!radski8 se odnosi na grad *orint. Taj se Erast obino
identi2iira s javnim slu&benikom tog imena koji se spominje na latinskom natpisu"
urezanom na mramornom kamenu kojim je bila poploena ulia i koji su u *orintu
9D:D.godine otkrili lanovi $merian 1hool o2 .lassial 1tues u $teni" 8ER$1T>1
PR?" $E3" 1" P" 1TR$>/T8 ,8Erast" povjerenik za javne radove" postavio je ovaj plonik
na vlastiti tro(ak8-. Taj plonik je iz prvog stolje)a poslije *rista" pa je sasvim mogu)e da
ga je dao postaviti upravo Pavlov prijatelj. #eutim" javne 2unkije koje se spominju na
tom natpisu" odnosno u Poslanii Rimljanima" nisu identine" na grkom jeziku
povjerenik za javne radove" ili 8edil8" naziva se agoranomos" dok se gradski blagajnik
,kao u ovom sluaju- naziva oikonomos tes poleos. $ko se" dakle" radi o istom Erastu"
on je" po svoj prilii" u vremenu izmeu postavljanja onog plonka i Pavlova pisanja ove
poslanie" s ni&eg polo&aja 8edila8 bio promaknut na polo&aj gradskog blagajnika. ,$ko
netko" naprotiv" vi(e voli pretpostaviti da su Erasta" zbog njegovih kr()anskih uvjerenja"
zapravo degradirali s vi(eg polo&aja na ni&i" nema nikavih dokaza protiv takve
pretpostavke=-. 4ema valjanog razloga za identi2ikaiju tog Erssta s Erastom
spomenutim u 3j. 9D":: i u : Tim.4":;" ili je to ime bilo prilino esto.
+rat *vart. 3oslovno" 8*vart brat8 ,R>-. ?n nam je inae nepoznat. #o&da izraz
8brat8 znai samo 8brat u !ospodu8" 8+rat kr()anin8" no za(to bi" u tom sluaju" on bio
izdvojen i oznaen nazivom koji je jednako tako vrijedio za sve ostaleP $ko" pak" ta rije
znai 8brat po tijelu8" iji je on to brat bioP 3a li Erastov" s obzirom da se Erastovo ime
navodi neposredno prije njegovogP /li bi" s obzirom na to da *vart ,cuartus- na
latinskom znai 8etvrti8" dok Terije ,Tertius- znai 8tre)i8" bilo pretjerano nategnuto kad
bismo pretpostavili da je *vart bio Terijev brat" roen neposredno nakon njegaP
:4. 8%lagodat ,ospoda na)ega !sukrsta sa svima vama+ :men8. 6prijevod >.1.
,*P-d&i)aK prim.prev.6. Tsj blagoslov" najvjerojatnije" ne pripada izvornom tekstu.
Gapadni izvori ume)u ga tu umjesto u 95":;b. +izantski tekst ,a odatle OrTeMtus
Reeptus8 i $>- preuzeo je zapadni blagoslov na tom mjestu" ne izostavljaju)i pri tom
onaj raniji u stihu :;b. 4ekoliko" pak" izvora blagoslov donosi na kraju doksologije ,tj.
nakon :7" stiha-.
9. D#65#*#378" (1.,1-1(!
% uvodu je ve) bilo rijei o razliitim polo&ajima doksologije u svjedoanstvima za
tekst Poslanie Rimljanima ,str.:4.i dalje-" 4o njezin izvorni polo&aj nije i jedini problem
koji se javio s njom
u vezi. Iarnak995 je zastupao mi(ljenje da ona" u obliku kakav ima sada"
predstavlja ortodoksno pro(irenje kra)e marionske doksologije
8?nomu koji vas mo&e ojaati po mojoj Radosnoj vijesti" po objavi tajne sakrivene od
vjenosti" ali sada oitovane" po zapovijedi vjenoga +oga" svim narodima da dodu k
poslu(nosti vjere C +ogu" koji je jedini mudar" njemu po /susu *ristu slava u vijeke
vjekova= $men.8
To je" kako je on pretpostavio ,a i drugi su se poveli za njim995-" bio tekst koji su
#arionovi sljedbenii dodali kao zavr(ni odlomak Poslanie Rimljanima.
3oista" ne raspola&emo nikakvim #11 ili nekim drugim objektivnim izvorima koji bi
svjedoili u prilog takvom kra)em izvornom tekstu doksologije. +ilo je" meutim"
istaknuto da su oni izrazi" koji po Iarnakovoj hipotezi predstavljaju ortodoksne dodatke
izvornom obliku ovog odlomka" prilino nespretno ubaeni" i 9 Q a naroito rijei o
8prorokim spisima8 ,:5. stih-. Te se rijei nedvoumno moraju shvatiti kao ortodoksan
dodatak" u sluaju da je itava doksologija izvorno marionska. 4aime" 8proroki spisi8
nisu igrali nikakvu ulogu u marionskom shva)anju poretka svijeta. 4o s obzirom na
nedostatak nezavisnih izvora za postojanje onakvog kra)eg teksta doksologije" svi
razlozi" gledani u jelini" vi(e govore u prilog mi(ljenju da ta doksologija nije bila dio iz'
vornog apostolovog teksta. $ko je ona marionskog porijekla" nije je mogu)e pripisati
samom #arionu. 4aime" ?rigen" kao (to smo vidjeli , str.:5. -" izriito ka&e da
#arionova verzija Poslanie Rimljanima nije sadr&avala doksologije ,kao ni bilo (to od
onoga (to slijedi nakon 94":@-.
1 druge strane" u doksologjji prepoznajemo odjek glavnih tema iz uvodnih pozdrava
u poslanii. Tako spomen 8prorokih spisa8 podsje)a na 8koje je +og unaprijed obe)ao
po svojim proroima u 1vetim pismima8 ,9":-" dok izraz 8saop)ene svim narodima da
dodu k poslu(nosti vjere8 predstavlja gotovo ponavljanje rijei 8poslu(nost C vjere meu
svim narodima8 ,9"5-. Gavr(avanje Pos/anie Rimljanima istim mislima s kojima je i
zapoela ukazuje na zakljuak da je i te zavr(ne rijei napisao autor itave poslani'
e.99E .
:5. Po mojem Evan$elju. %sp. :"95 ,i : Tim.:"E-.
/ propovijedanju /susa *rista. Taj izraz sinonim je izrazu 8moja Radosna vijest8.
8Propovijedanje8 je prijevod grke rijei kerugma" vijest koja se objavljuje ,kao i u 9 *or.
9":9-K njezin predmet je /sus *rist.
Po objavljenju ?tajstva. Ga izraz 8otajstvo8 ,koji u 4ovom zavjetu redovito oznauje
ono (to je prije dr&ano tajnim" ali je sada otkriveno- usp. 99":5. 4o ta 8tajna8 je 8tajna
*rstova8 6prijevod >.1.,*P-d&i)aK prim. prev.6 spomenuta u *ol. 94"@" gdje Pavao ka&e
da je zbog nje u okovima.
:5":5. Pre)u(enog drevnim vremenima a sada o#itovanog i +++ svim narodima
o'zanjenog. %sp. *ol. 99":5 i datjeK E2.@"@ i dalje" gdje je ta tajna u naroitoj vezi s
Pavlovom apostolskom slu&bom inoplemeniima" putem koje su inoplemenii C vjernii
,kao sunasljednii sa &idovskim vjerniima- bili ukljueni u *rista. $ to predstavlja takvo
izlijevanje +o&jeg blagoslova kakvo se u 1tarom zavjetu nije moglo ni zamisliti.
:5. Po proro#kim pismima. Iarnak je tu reeniu smatrao ortodoksnim dodatkom
marionskoj doksologiji C i to vrlo nespretnim dodatkom" jer" ako je ta tajna bila
8sakrivena od vjenosti8 ,:5. stih- i tek sada objavljena" kako je mogla onda biti ob'
znanjena preko prorokih spisaP Iarnak nije jedini koji je uoio tu potesko)u" ali
njegovo predlo&eno rje(enje nije i jedino mogu)e. 8Premda su ve) i proroi ranije
nauavali sve (to su *rist i apostoli kasnije obznanili" proroi su to" u usporedbi s
blistavom jasno)om evaneoskog svjetla" nauavali s toliko nejasno)a" da nas ne treba
uditi kad se za one stvari koje su sada otkrivene ka&e da su bile do sada sakrivene.8
,.alvin-. Pavao i ostali apostoli obilno su u svom propovijedanju Evanelja
upotrebljavali 8proroka pisma8" ali su tek u svjetlu novog otkrivenja u *ristu bili u stanju
da razumiju i protumae ta pisma ,usp. 9 Pt.9"9;'9:-.
:7. 6edinome Mudrome %ogu, po !susu Kristu i 4jemu slava u vijeke :men. 4ajbolje
je zasvjedoeno ono itanje koje nalazimo u R>" 87edinome mudrome +ogu" po"/susu
*ristu" kojemu neka je slava za uvijek. $men.8 Takvo itanje pretpostavlja anakolut koji
je mo&da slu&io kao Pavlov vlastiti potpis. Pavao ne postupa u skladu sa svojim
obiajem da svoje poslanie veri2iira potpisuju)i svoje ime na kraju ,usp. : 1o9.@ "97K 9
*or. 95":9" itd-" ali autorstvo Poslanie Rimljanima ipak je izvan svake sumnje.
+ilje(ka koja je dodana u $> ,84apisano Rimljanima iz *orinta...8- nije sastavni dio
izvornog teksta.
%vod koji je Jilliam TLndale napisao za Poslaniu Rimljanima zavr(ava slijede)om
opomenom"
8$ sada" itatelju" idi i postupi onako i onim redom kako je to Pavao izlo&io. 4ajprije
dobro pogledaj na sebe u svjetlu +o&jeg zakona i vidjet )e( ondje svoju osudu. 3rugo"
upravi svoj pogled na *rista pa )e( ondje vidjeti izvanrednu milost svog savr(eno
dobrog ?a" punog ljubavi za tebe. Tre)e" sjeti se da *rist to pomirenje nije izvr(io zato
da bi ti ponovno gnjevio +oga niti je umro za tvoje grijehe zato da bi ti i dalje &ivio u
njima" niti te oistio zato da bi se ti vratio ,poput svinje- ponovno u svoju staru baru(tinu"
nego zato da bude( novo stvorenje i da &ivi( novim &ivotom u skladu s voljom +o&jom"
a ne voljom tijela. / marljivo pripazi da svojim nemarom i nezahvalno()u naklonost i
milost ponovno ne izgubi(.8