You are on page 1of 248

n>M> D.. bo.m.

kc j
. J kojlh J= iti°V_™D!™k°
nuMjcn.l, blJic torn rtjck, Bosnc
. p ch p™.,l
jeg narodnosnog raz 'oja bra rkakvc vainosli
.
I poslije Porfi-
rogcmta Bosna
sc javlja u svim izvorima bci izuzelka kao
pwebna ccritonjalna cjelina. S[o uputujc da su ovdje poslo
-
rodove l plm.cna; razvoj u ,oku XI i XIl
s:oljcea dovco
]c Bosnu. u dobi :g Kulina bana (USQ
-1204) do
pune i nncli- k / v . Po momo mlilj ju. laj ji razVoj
pospjelio bbli dodir Bosnc s ugarik hrvaiskom drfavom
,
kao i sve vea raivitak trgovine
,
prvenicveno s Dubrovianlma
(poseboo jc pomal trgovaOci ugovor Kulina bans sa Dubrov-
nilrom od 29. nvgusla 1189).
Rnnojni pui dovco ie Bosnu
ikao drla™ dotle da je u doba Aralia Tvrtk
a kralf.m XIV
stoljeda svojim drta nim leritorijem obuhvatila ue samo
bosanske vei i susjednr srpSkc i hrvatsie oblasli
,
raio da
ic Tvrlko polpisivao kao l alj Srba
,
Hosne i P rim or i a a
onda jol i Dalmacijc i lin-alskc: lako jc Bosna u to doba
poprimila vodefu ulogu u dr avnom 2ivom Jufujh Slavcnn
.
Bosanska driava jc izgubila samoslalnost turekim zauzc-
d*m 1463. godine
.
all jc i u tursko doba. naroiito od kraja
XVII iloljeda pa nadaljc
. kao grantfarsia oblast
,
ulivnlo
znatne pnvilesije, a oiim toga jc
, za nizliku od drugih juino-
slavcnskih zcmalja pod Turcima
, teritoriialni imegrilel Bosnc
bio statno respehtii-an. '
"
Objast Daesiimla koja jt brojila 103 dekurijo
, pmlala sc
00 Latve go Dnne
, Jto odgovara acoloikol eiclini vclikoa lerci-
u Kra]|evskoi Sulicsci kod Kaknja da se cma maii
kaioliikoj icnskoj noinji odrtnla kao mat Jalosti u
p
njom boMnskom kraljicum).
Mcdu .obiinim svijclon
roiito tamo gdje su se sadirvali *akvi srednjovjdtovni
rnooU, redovito <u bib populama rain» predanja
,
K<
podijedala na dobs slarc boiinrtc drlave, daiako tu
mijcvajufii i Hum.
Za narodnojnl mivoj nijc ba znaiaja rormir:
poicbne boianske crkvc, proliv kojc so najodluioijc
kako kaloljfiita
. loko i st-pskt pravosiavna crkva. Ta
dovodila jn do pogroma 1 Jcriianklh raiova
, ali je t.
iiii mah zbljila Bosancc u Tajednitkom otporu.
Na bad posobnoit drtavaog *' t'' . i>) | "
pn'om rcdu isiiJe
'
niP poscbn-i vrstu bosanske frrilicc
'
« joi od prve polo cc XVI sioljcda Tiaziva imwom .1
a onda nnroiito za bosansko podruije lurakler!
Upadno je npr. i to, u odnosu na etniikc od
[egioaalno ouinko pojediaih prcdmcta motcrijalnc k
ko}E su bill u prometu u stodnjovjokovnom Dubrovoil
se od kraja XIII stoljcda, od kada o tome poslojc p
pa do u XV noljcie. sreicmo i ovaivim predtneiima
glaieno bosonskc emikone: alia bosnese. ad modum
son
,
ad ritum bosnesem iid. Pod bosanskim nazivom
se u srednjoviflkovnom Dubrovniku razno oraljc (
bosinensis, spala dc Bosna), crvcni ogrtaJi spccijaln
sanskog kroja, iesio izmeni zlatom. nekakvi gunj
modum bosnesem, specijetae bosanike maratne (ril
iiensi cansiruaaj, bosanski iiiinii, pafte po bosansko
razzii oakit bosanske Uradbe fcerce;'i bosignai-.i
,
rien