Termodinamika - MemoFormule

Veleuilite u Varadinu
MEMOFORMULE
TERMODINAMIKA

Student: Boris Radmani
Matini broj: 1084/601
Smjer: Proizvodno strojarstvo
Status: Redovni
Made by Boris Radmani 2

1. OSNOVNE FORMULE

Normalno stanje:
Dogovorom je usvojeno, da se kao normalno stanje smatra ono, kod kojeg je temperatura
jednaka 0 C a atmosferski pritisak od 101325 Pa.

Volumen:
v = V/m (m
3
/kg) - specifini volumen
= 1/v = m/V (kg/m3) - gustoa

Jednadba stanja idealnih plinova:

pv = RT - za 1 kg plina
pV = mRT - za m kg plina
pV = T - za 1 kmol plina
pV = NT - za N kilomola plina

Loschmidtov broj:

NL = 6,022 *
23
(molekula/kilomolu)

Veza individualne i ope plinske konstante:

R = /M (J/kgK)

Volumen 1 kilomola idealnog plina kod normalnih uvjeta:

vm = 22,41 (
3
/kmol)

Normni kubni metar:

1 (
n
3
) = 1/22,41 (kmol) = M/22,41 (kg)

Temperature:

- temperatura u
T - temperatura u K


Specifina toplina:

c - specifina toplina svedena na 1 kg
C - specifina toplina svedena na 1 kmol
C' - specifina toplina svedena na 1
3

c
p
- specifina toplina kod konstantnog tlaka (na 1 kg plina)
c
- specifina toplina kod konstantnog volumena (na 1 kg plina)

Relacije:

c
p
= c
+ R - za 1 kg plina

p
=
+ - za 1 kmol plina

p
i
=
i
+ /22,41 - za 1
3
plina

= cP / cv = CP / Cv = CP '/ Cv '

p
= c
p
* M

= c
* M

Srednja specifina toplina:

|c]
0
1
0
2
=
|c]
0
u
2
-0
2
-|c]
0
u
1
-0
1
0
2
-0
1

Za srednju specifinu toplinu vrijede sve iste relacije koje vrijede i za specifinu toplinu (
p
, c
p
, c
.


2. KRUNI PROCESI

SPECIJALNE POLITROPE

Za sve sluajeve vrijedi: ; ; ;

Stanja idealnog plina
1 T
1
, p
1
, V
1
2 T
2
, p
2
, V
2

Jednadbe stanja

Jednadba promjene stanja

..............................................

Bilanca energije: I. ZAKON

= N mR v v
NC mc =
p p
NC mc =
1 2 1 2
= T T
1 1 1
mRT V p =
2 2 2
mRT V p =
. konst pV
n
=
n n
V p V p
2 2 1 1
=
1
2
1
1
1
2
1
2

|
|
\
|
=
|
|
\
|
=
n
n
n
V
V
p
p
T
T
12 12 12
W U Q + =
( )
1 2 12
T T mc U
v
=
( ) ( )

= =
2
1
2
1
12
dv v p m dV V p W

1. IZOHORA
Promjena stanja pri konstantnom volumenu V
1
= V
2
= V

1 T
1
, p
1
, V

2 T
2
, p
2
, V

Jednadbe stanja

Promjena stanja

p = 0 : n = +
p = : n =

Eksponent izohore: n =

V = konst. dV = 0

1 1
mRT V p =
2 2
mRT V p =
1
2
1
2
T
T
p
p
=
. konst pV
n
=
0
2
1
12
= =

pdV W
( ) 0
1 2 12
= T T mc U
v
0
12 12
= U Q
( ) 0
1
2
1 2 12
= =
T
T
ln mc s s m S
v
TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =
Q
12
> 0
Q
12
= U
12
W
12
= 0
1
V = konst.
2
Q
12
< 0
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n =
p
2
2
s
1 v
1
= v
2
T
2
v
1
=
v
2
s
2
K
N/m
2
p
1
1
1
2
T
1
1
2
p
2
p
1
w
12
= 0
q
12
= c
v
(T
2
- T
1
)
( ) 0
2
1
12
> =
ds s T q
OS

2. IZOBARA
Promjena stanja pri konstantnom tlaku p
1
= p
2
= p

1 T
1
, p, V
1
2 T
2
, p, V
2

Jednadbe stanja

Promjena stanja

Eksponent izobare: n = 0

1 1
mRT pV =
2 2
mRT pV =
1
2
1
2
T
T
V
V
=
. konst p =
( ) 0
1 2
2
1
12
= =

V V p pdV W
( ) 0
1 2 12
= T T mc U
v
12 12 12
W U Q + =
( ) 0
1
2
1 2 12
= =
T
T
ln mc s s m S
p
TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =
W
12
> 0
2
1
p
1
= p
2
Q
12
> 0
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n = 0
2
s
1
v
2
T
2
s
2
K
N/m
2
p
1
1 2
T
1
1
2
p
1

=

p
2
w
12
= p(v
2
- v
1
) > 0 q
12
= c
p
(T
2
- T
1
) > 0
v
1
v
2
v
1
=
2
1
12
dv p w
( )
=
2
1
12
ds s T q
OS
MS
p
0

3. IZOTERMA
Promjena stanja pri konstantnoj temperaturi T
1
= T
2
= T

1 T, p
1
, V
1
2 T, p
2
, V
2

Jednadbe stanja

Promjena stanja

Eksponent izoterme: n = 1

mRT V p =
1 1
mRT V p =
2 2
2
1
1
2
V
V
p
p
=
. konst T =
pV V p V p = =
2 2 1 1
0
2
1
2
1
12
= =

p
p
ln mRT pdV W
( ) 0
1 2 12
= = T T mc U
v
12 12
W Q =
( )
T
Q
p
p
ln mR s s m S
12
2
1
1 2 12
= = =
TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =
2
1
T
1
= T
2
Q
12
= W
12
Q
12
> 0
W
12
> 0
U
12
= 0
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n

=

1
s
1
v
2
s
2
K
N/m
2
p
2
1
=
2
1
2
T
1
2
w
12
= RT ln(v
2
/v
1
) > 0
q
12
= T (s
2
- s
1
) > 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
( )
=
2
1
12
dv v p w
=
2
1
12
ds T q
p
0
OS
MS

4. IZENTROPA (reverzibilna promjena)
Promjena stanja pri konstantnoj entropiji S
1
= S
2
= S : bez izmjene topline Q
12
= 0

1 T
1
, p
1
, V
1
2 T
1
, p
1
, V
2

Jednadbe stanja

Promjena stanja

Eksponent izentrope:

v
2
v
1
=
p
1
p
2
1
k

p
2
p
1
=
v
1
v
2
k

1 1 1
mRT V p =
2 2 2
mRT V p =
. konst S =
. konst pV =

=
2 2 1 1
V p V p
1 > = =
v
p
c
c
n
1
2
1
1
1
2
1
2

|
|
\
|
=
|
|
\
|
=
V
V
p
p
T
T
0
2
1
12
= =

TdS Q
( ) 0
1 2 12
= T T mc U
v
12 12
U W =
- W
12
= U
12
2
1
p
2
> p
1
W
12
<0
Q
12
= 0
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
n

=
s
1
= s
2
v
2
K
N/m
2
p
2
2
1
2
T
2
1
2
w
12
= c
v
(
1
-
2
) < 0
q
12
= 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
T
1
1
p
0
MS

5. OPA POLITROPA

Jednadba politrope:

, (osim izoterme)

, (osim izoterme)

n =
Iog p
1
-Iog p
2
Iog v
2
-Iog v
1
=
Iog p
1
-Iog p
2
Iog
2
-Iog
1

p
1
1
n
= p
2
2
n

1
2
1
1
=
p
2
p
1
n-1
n

v
2
v
1
=
p
1
p
2
1
n

1
1
1
2
=
v
2
v
1
n-1

Promjena entropije, :
(po bilo kojoj relaciji)

. konst pV
n
=
+ n
( )
1 2 12
T T mc U
v
=
( )
2 1 12
1
T T
n
mR
W
=
( )
1 2 12
T T mc Q
n
=
1

=
n
n
c c
v n
( )
1 2 1 2 12
s s m S S S = =
|
|
\
|
=
|
|
\
|
=
1
2
1
2
1
2
1
2
12
p
p
ln
T
T
ln C N
p
p
ln R
T
T
ln c m S
p p
|
|
\
|
+ =
|
|
\
|
+ =
1
2
1
2
1
2
1
2
12
v
v
ln
T
T
ln C N
V
V
ln R
T
T
ln c m S
v v
|
|
\
|
+ =
|
|
\
|
+ =
1
2
1
2
1
2
1
2
12
v
v
ln C
p
p
ln C N
V
V
ln c
p
p
ln c m S
p v p v

Promjena entropije toplinskog spremnika TS

(TS = OS, ili TS = RS)

Ukupna promjena entropije sustava (RM + TS)

Teorijski gubitak zbog nepovratnosti izmjene topline

TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12
= =
TS
S S S + =
12
S T W =
0
KOMPRESIJA
p
v, m
3
/kg
T
s, J/(kg K)
1
<
n

<
K
N/m
2
1
1
v
1
p
1
T
1
s
1
1
<
n

<
n =0
n

=
1
n

=
n =
n =0
EKSPANZIJA
n

=
0
n =
n =
n =
n = 1 n = 1
+ v
- v
KOMPRESIJA
EKSPANZIJA
GRIJANJE HLAENJE
GRIJANJE
HLAENJE
q= 0
q = 0
w = 0
w = 0
p
1
v
1
1
E
K
n =

Kod krunih procesa moraju biti zadovoljeni sljedei uvjeti:

A = A
As =

Predznaci kod krunih procesa:

Dovedeni rad (-)
Odvedeni rad (+)
Dovedena toplina (+)
Odvedena toplina (-)

Termiki stupanj djelovanja ciklusa:

q =
AW
Q
DOV
=
Q
DOV
-Q
ODV
Q
DOV
= 1 -
Q
ODV
Q
DOV
< 1


3. MIJEANJE PLINOVA

Ukupna koliina mjeavine:

N1 + N2 + N3 + + Ni = N (kmol)

N = m/M (kmol)

Ukupni volumen:

V1 + V2 + V3 + + Vi = V (
3
)

Za svaki pojedini sudionik vrijedi jednadba stanja prije mijeanja:

p1 V1 = m1 R1 T1 ili p1 V1 = N1 1 T1

Tako i poslije mijeanja:

p1' V = m1 R1 T ili p1' V = N1 T

Maseni udio pojedinog plina:

=
m
i
m


Individualna plinska konstanta mjeavine:

R = _
n
=1

R =
_
i
M
i

Ukupna temperatura mjeavine:

=
i v i
i vi i
C N
T C N
T

Ako svi plinovi, koji se mijeaju, imaju istu vrijednost onda ime je svima ista i
specifina toplina C
vi
pa vrijedi izraz:

i i
i
i i
T r
N
T N
T

= =

Pritiisak mjeavine moemo odrediti prema Daltonovom zakonu:

p = p
1
' + p
2
' + + p
n
'

Uz poznati pritisak mjeavine p mogu se parcijalni pritisci pojedinih plinova izraunati
jednostvnije :

p
i
' = r
i
p = p
N
N
i

Promjena entropije za pojedini n-ti plin N kmol-a plina:

S
n
' S
n
= N
n
(

n
n
n
pn
p
p
T
T
C
'
ln * ln *

Ukupan prirast entropije:

S = _s
n
i
- s
n


Gubitak rada prilikom mjeanja:

A =
0
- A


4. MIJEANJE PLINSKIH STRUJA

Ukupna koliina u jedinici vremena:

N = N
1
+ N
2
+ + N
n
[kmol/s]

Volumenski udio pojedinog plina:

r
=
N
i
N

Parcijalni tlak pojedinog plina u mjeavini:

p
i
' = r
i
p= p
N
N
i

p tlak pod kojim se odvodi mjeavina

Temperatura mjeavine plinova:

T =
Pi i
i Pi i
C N
T C N
ili T =
Pi i
i Pi i
C r
T C r

Ako svi plinovi imaju istu vrijednost , odnosno iste specifine topline onda slijedi da
je temperatura mjeavine:
T =
i i
i
i i
T r
r
T r
=

Volumen nastale mjeavine slijedi iz jednadbe stanja:

V =
p
T N

Promjena entropije i-tog sudionika, koji je prije mijeanja imao pritisak p
i
i
temperaturu T
i
, a nakon mijeanja parcijalni pritisak p
i
' i temperaturu T iznosi:

S
i
' S
i
= N
i
(C
Pi
ln
i
i
i
p
p
T
T '
ln * ) (4.101.)

a ukupna promjena entropije za svih n plinova:

S = ( ) =
i i
S S'
N
i
C
Pi
ln
i
i
i
p
p
T
T '
ln *

Gubitak rada (snage) prilikom mjeanja:

A =
0
- A

0
- temperatura okoline


5. GUBITAK RADA, MAKSIMALNI RAD,
TEHNIKI RAD, TEHNIKA RADNA SPOSOBNOST

1. Gubitak rada

A =
0
- A

0
- temperatura okoline

2. Maksimalni rad

W
max
= U
1
U
2
T
o
(S
1
S
2
) + p
o
(V
1
V
2
)

U
1
U
2
= m * c
* (T1 T2) (kJ) - za m kg plina

T
o
(S
1
S
2
) = T
o
* m * c
p
- n
1
1
1
2
- - ln
p
1
p
2
(kJ) - za m kg plina
p
o
(V
1
V
2
) napomena: volumene izraunati po jednadbama stanja

3. Tehniki rad (stalnotlani proces)

Rad kod kojeg se punjenje i pranjenje cilindra vri kod konstantnog pritiska. Takav rad je n
puta vei od politropskog:

W
teh
= n * W
n

Tako je za:

Izobaru, (n = 0), W
teh
= 0

Izotermu, (n = 1), W
teh
= W
t
= pV * 1n
2
1
p
p

Adijabatu, (n = ), W
teh
= W
ad
=
(
(
(
|
|
\
|
1
1
2 1 1
1
1 p
p V p

izohoru, ( n = ), W
teh
= V (p
1
p
2
)


Za opu politropu, W
teh
=
(
(
(
|
|
\
|
n
n
p
p
V p
n
n
1
1
2
1 1
1
1

4. Tehnika radna sposobnost (eksergija)

Najvei mogui tehniki rad. Isto kao i maksimalni rad, ali imamo neograniene koliine plina
(protoke).

e = h
1
h
2
T
0
(s s
0
)

h
1
h
2
= c
p
- (0
1
-0
2
) - za 1 kg plina
h
1
h
2
= - c
p
- (0
1
-0
2
) - za m kg plina
T
0
(s s
0
) = T
o
* m * c
p
- n
1
1
1
2
- - ln
p
1
p
2
- za m kg plina
T
0
(s s
0
) = T
o
* c
p
- n
1
1
1
2
- - ln
p
1
p
2
- za 1 kg plina


6. ISPARIVANJE I UKAPLJIVANJE

Dovedena i odvedena toplina:

Q = h1 h2 - za 1 kg pare
Q = m * (h1 h2) - za m kg pare

Sadraj pare:

x =
m
m ' '
[kg/kg]

x =
' ' '
'
v v
v v
[kg/kg]

x =
' ' '
'
s s
s s
[kg/kg]

Jedinica: kilogram suhozasiene pare po kilogramu mokre pare

Volumen mokre pare:

v = (1 x) v' + x v'' = v' + x (v'' v') [m
3
/kg]

Entalpija mokre pare:

h = h' + x (h'' h') = h' + x r [J/kg]

Unutarnja energija mokre pare:

u = h' + x (h'' h') p [ v' + x (v'' v')]

odnosno

u = h' pv' + x [ (h''-pv'') - (h' pv')] = u' + x (u'' u')


Entropija mokre pare:

s = s' + x (s'' s')

Entalpija pothlaenje kapljevine:

h = cw * 0 (kJ/kg)

Termiki stupanj djelovanja:

=
DOv
-
ODv
DOv


7. VLANI UZDUH

Sadraj vlage vlanog uzduha:

u
w
m
m
x = (kgw/kgz)

Sadraj vodene pare uzduha (ako je parcijalni tlak vodene pare u zraku manji od
pritiska zasienja):

d
d
d
p p
p
x
= 622 . 0

- najee atmosferski tlak 10
5
Pa

Sadraj vlage u mjeavini:

Relativna vlanost zraka:

( )
( )
s
d
p
p
=

Molarna vlanost:

d
u
d
u
d
n
n
p
p
= =

d
= 1,61 x
d

Sadraj vlage za suhozasienu vodenu paru:

( )
( )
( )
s
s
s
p p
p
p x
= 622 , 0 , - sadraj vlage

( )
( ) ( )
( )

s
s
u
s
s
p p
p
p
p
p
= = , - molarna vlanost


Stupanj zasienja:

s
d
x
x
=

Specifini volumen vlanog uzduha:

) 622 , 0 ( 5 . 461
1 d x
x
p
T
v + =
+

Specifina entalpija vlanog uzduha:

a) Vlani uzduh nezasien

d x
x h + =
+
1005
1
( ) 1930 10 * 2500
3
+ [J/kg]

b) Zasieni vlani uzduh sadri kapljevitu vlagu.

s x
x h + =
+
1005
1
( ) 1930 10 * 2500
3
+ +( ) 4187
s
x x [J/kg]

c) Zasieni uzduh sadri kapljevitu i zaleenu vlagu.

s x
x h + =
+
1005
1
( ) 1930 10 * 2500
3
+ +( ) 4187
s
x x - ( ) ) 2090 10 * 334 (
3

v s
x x x
[J/kg]

Ako je g
1
+ g
2
= 1 moemo masene udjele izraziti preko sadraja vlage:

2 1
2
1
x x
x x
g
m
=

2 1
1
2
x x
x x
g
m
=


ili preko entalpijskih razlika:

( ) ( )
( ) ( )
2 1 1 1
2 1 1
1
x x
x m x
h h
h h
g
+ +
+ +
=

( ) ( )
( ) ( )
2 1 1 1
1 1 1
2
x x
m x x
h h
h h
g
+ +
+ +
=

Protona masa pojedinog uzduha u mjeavini:

m
1
= g
1
* m ili m
1
= m m
2

m
2
= g
2
* m ili m
2
= m m
1

Ukupna entalpija kod mijeanja dviju struja:

h
3
= g
1
* h
1
+ g
2
* h
2

Dovedena ili odvedena toplina:

Q = m * (h
2
h
1
) - za m kg uzduha

Adijabatsko mijeanje n-struja vlanog uzduha:

( )
( )
+
+
=
ui
i x ui
m x
m
h m
h
.
1
.
1
- specifina entalpija

=
ui
i
ui
m
m
x m
x
.
.
- sadraj vlage

8. PRIJENOS TOPLINE

Stacionarno provoenje topline kroz jednoslojnu ravnu stjenku

A
s s 2 1

= - toplinski tok

( ) x
q
x
s
=
1

Provoenje topline kroz vieslojnu ravnu stjenku

A =
3
3
2
2
1
1
4 1

+ +

s s
=
3
3
2
2
1
1
4 1

A A A
s s
+ +

- toplinski tok

=
+
=
n
i i
i
n s s
q
1
1 , 1

- gustoa toplinskog toka kroz n stijenki

A Aq = =
=
+
n
i i
i
n s s
1
1 , 1

- toplinski tok

Prolaz topline kroz jednoslojnu ravnu stjenku (okolo fluid)

b a
b a
q

1 1
+ +

= - gustoa toplinskog toka


A = =
+ +

=
b a
b a
A q

1 1
b a
b a
A A A

1 1
+ +

- toplinski tok

b a
k

1 1
1
+ +
= - koeficjent prolaza topline (W/m
2
K)

Prolaz topline kroz vieslojnu ravnu stjenku (okolo fluid)

b a
b a
q

1 1
3
3
2
2
1
1
+ + + +
= - gustoa toplinskog toka

= = Aq
b a
b a
A

1 1
3
3
2
2
1
1
+ + + +

- toplinski tok

b a
k

1 1
1
3
3
2
2
1
1
+ + + +
= - koeficjent prolaza topline

Provoenje topline kroz jednoslojnu cilindrinu stjenku (cijev)

( )
( )
1
2
1
2 1
1
1
1
ln
R
R
R
R
C
R q
s s

= = - gustoa toplinskog toka na R1
( )
( )
1
2
2
2 1
2
1
2
ln
R
R
R
R
C
R q
s s

= = - gustoa toplinskog toka na R2

( )
1
2
2 1
ln
2
R
R
L
s s

= - toplinski tok za L metara


Toplinski tok se esto izraava sveden na jedininu duinu:

( )
1
2
2 1
ln
2
R
R
L
s s
L

=
=

Provoenje topline kroz vieslojnu stjenku cijevi

( )
=
+
=
n
i i
i
i
s s
R
R
L
1
1
4 1
ln
1
2

- toplinski tok

Prolaz topline kroz jednoslojnu stjenku cijevi

( )
b a
b a
R R
R
R
L

2 1
2
1
1
ln
1 1
2
+ +

= - toplinski tok

b a
R
R
R
R R
k

2
1
1
2 1
1
ln
1
1
+ +
= - za unutarnju stijenku

b a
R
R R
R
R
k

1
ln
1
1
2 2
1
2
2
+ +
= - za vanjsku stijenku

1
2
2
1
R
R
k
k
=


Prolaz topline kroz n-slojnu cijevnu stjenku:

( )
b n
n
i i
i
i a
b a
R R
R
R
L

1 1
1
1
1
ln
1 1
2
+ =
+
+ +

b n
n
i
i
i a
R
R
R
R
R
k

1
1
1 1
1
1
1
ln
1 1
1
+ =
+
+ +
=

Kritina debljina izolacije jednoslojno izolirane cijevi

b
i
krit
r
= - kritini radius

2
R r
krit krit
= - kritina debljina izolacije
( )
( )
|
|
\
|
|
|
\
|
+ + +
=
1 ln
1
ln
1 1
2
1
2 1
2
1
max
R R
R
R
b
i
i a
b a
L

- maksimalni toplinski tok


9. KONVEKCIJA

( )A
s
= - toplinski tok
A povrina plata cijevi
- formula vrijedi ako je o jednak po cijeloj povrini

( )
=
s
A
q

Veza izmeu kinematike i dinamike viskoznosti:

=


10. FORMULE ZA ODREIVANJE KOEFICIJENTA
PPRIJELAZA TOPLINE
Empirijske formule izraavaju Nusseltov broj, Nu, kao funkciju karakteristinih
bezdimenzijskih znaajki: Reynoldsa (Re), Grashofa (Gr), Prandtla (Pr), Pecleta (Pe),
Rayleigha (Ra) i dr. Ponekad se uzimaju u obzir neki posebni efekti, kao to su npr.
oblikovanje profila brzine ili utjecaj temperature na fizikalna svojstva fluida.
Bezdimenzijske znaajke definirane su na slijedei nain:

Nu = L/, znaajka prijelaza topline; slui za dobivanje .
Re = wL/, znaajka oblika prisilnog strujanja
, znaajka slobodnog gibanja
Pr = c
p
/ = /a, znaajka fizikalnih svojstava fluida
Pe = RePr = wL/a
Ra = Gr Pr

Sve veliine u gornjim znaajkama odnose se na fluid (kapljevinu ili plin), ukljuujui i veliine
prostora u kome se fluid nalazi. Pojedinano znaenje je:

, prosjeni koeficijent prijelaza topline, W/(m
2
K),
w protona brzina, m/s,
L opa oznaka za karakteristinu linearnu veliinu, m,
koeficijent vodljivosti topline, W/(mK),
gustoa, kg/m
3
,
dinamika viskoznost, Ns/m
2
,
c
p
specifini toplinski kapacitet pri konstantnom tlaku, J/(kgK),
= / kinematika viskoznost, m
2
/s,
a = /c
p
koeficijent temperaturne vodljivosti, m
2
/s.

Navedene bezdimenzijske znaajke predstavljaju karakteristine konstante fizikalnog modela. Osim
Nu broja, sve ostale znaajke moraju biti poznate, tj. moraju biti zadani ili dostupni raunu svi podaci
koji su potrebni za njihovo odreivanje. Veina tih podataka slijedi iz opisa promatranog fizikalnog
modela. Fizikalna svojstva fluida smatraju se konstantnima, a njihove se vrijednosti odreuju prema
referentnoj temperaturi.

Ukoliko nije posebno naglaeno drukije, sva fizikalna svojstva fluida treba uzeti prema prosjenoj
temperaturi fluida,
m
, koja se definira kao aritmetika srednja vrijednost ulazne,
1
, i izlazne,
2
,
temperature:
. (1)

( )
2
3
0
s s
s
gL
Gr

=
2
2 1
+
=
m

U inenjerskim proraunima koriste se formule za odreivanje prosjene vrijednosti Nu broja na
cjelokupnoj povrini, A, prijelaza topline. Zatim se prosjeni koeficijent prijelaza topline, , odreuje iz
relacije:
. (2)

Izbor karakteristine linearne veliine, L, ovisi o promatranom modelu i geometriji strujanja.
Fizikalni modeli koji su navedeni u nastavku spadaju u jednostavne i este praktike sluajeve.
Podijeljeni su u dvije osnovne skupine, prema uzroku makroskopskog gibanja fluida: na prisilnu i
slobodnu konvekciju, te prema obliku strujanja: na laminarno i turbulentno strujanje. U praksi se
javljaju i kombinacije tih sluajeva koje ne emo razmatrati.

Kriterijske jednadbe

Opa kriterijska jednadba u kojoj se samo navode utjecajne znaajke moe se napisati u obliku
relacije:
, (3)

gdje je a
i
/b
i
formalna bezdimenzijska oznaka posebnih efekata, koji se u nekom sluaju moraju
posebno uzeti u obzir, a nisu obuhvaeni klasinim znaajkama. Sluajevi mjeovite konvekcije za koje
bi vrijedio opi oblik kriterijske jednadbe (3) nisu razmatrani.

Slobodna konvekcija. Javlja se u svim sluajevima prijelaza topline, jer pojava temperaturnog polja
unutar fluida dovodi do nejednolike razdiobe mase u prostoru, tj. polja gustoe. Pod utjecajem
gravitacijskog polja uspostavlja se relativno gibanje estica fluida (uzgon). Kako nema vanjskog uzroka
gibanja govori se o mirujuem fluidu. Taj simboliki opis znai da ne postoji pojam protone brzine, tj.
w = 0, pa Reynoldsov broj nema smisla, Re = 0. Za opis gibanja, koje naravno postoji u takvom
mirujuem fluidu, koristiti se znaajka uzgona, Grashofov broj, Gr. U tim sluajevima kriterijska
jednadba (3) poprima oblik:
. (4)

Prisilna konvekcija. Strujanje fluida izazvano je prisilno, djelovanjem nekog tehnikog ureaja
(pumpe, ventilatora). Efekt slobodne konvekcije koji uvijek postoji biva potisnut i obino se moe
(raunski) sasvim zanemariti. Time se gubi utjecaj Grashofovog broja, a oblik strujanja se procjenjuje
prema Reynoldsovom broju, Re. Opa jednadba (3) pojednostavljuje se u oblik:
. (5)

Nu
L
=
|
|
\
|
=
i
i
b
a
Pr,..., , Gr Re, Nu Nu
|
|
\
|
=
i
i
b
a
Pr,..., , Gr Nu Nu
|
|
\
|
=
i
i
b
a
Pr,..., Re, Nu Nu

Izbor formule
Opi postupak odabira prikladne formule moe se razloiti na nekoliko karakteristinih koraka.
1. Iz opisa fizikalnog modela procjenjuje se uzrok gibanja fluida, na osnovu ega se problem
razvrstava ili u prisilnu ili u slobodnu konvekciju.
2. Izbor prikladne formule vri se u skladu sa zadanim geometrijskim oblikom fizikalnog modela:
a) Da bi se odredio oblik strujanja (laminaran ili turbulentan) najprije se prema propisanoj
referentnoj temperaturi uzimaju fizikalna svojstva fluida iz toplinskih tablica.
b) Izrauna se Pr broj.
c) U skladu s uzrokom strujanja izrauna se:
- Re broj, ako se radi o prisilnoj konvekciji, ili
- Gr broj, ako se radi slobodnoj konvekciji.
d) Zatim se procjenjuje oblik strujanja prema propisanom kriteriju :
za prisilno strujanje: Re < Re
k
laminarno, ili Re > Re
k
turbulentno.
za slobodnu konvekciju: GrPr < (GrPr)
k
laminarna, ili GrPr > (GrPr)
k
turbulentna .

U opem sluaju taj postupak ne dovode do jednoznanog izbora formule, ve je potrebno provjeriti
daljnje kriterije koji su navedeni uz takav model, odnosno pripadnu formulu.

I. PRISILNA KONVEKCIJA

A. ZATVORENA STRUJANJA

A1. Strujanje u cijevi krunog presjeka

Kriterij strujanja
Za proraun prijelaza topline usvojen je pojednostavljen kriterij strujanja u obliku Re
k
= 3000. S ovim
kriterijem treba usporediti vrijednost Reynoldsovog broja, koja je izraunata na osnovu zadanog
problema, Re = wd/, gdje je w (m/s) protona brzina, d (m) unutarnji promjer cijevi, a (m
2
/s)
kinematiki viskozitet.
Ako je Re < Re
k
, tada je strujanje laminarno.
Ako je Re > Re
k
, tada je strujanje turbulentno.

A1.1 Laminarno strujanje u cijevi

U tehnikim uvjetima uspostavlja se ovakav oblik najee pri strujanju kapljevina, kod kojih je
potrebna zamjetna ulazna duina termikog oblikovanja, L
t
, da bi svi slojevi kapljevine u nekom
presjeku sudjelovali u izmjeni topline. Zato se u praksi najee koristi formula koju su preporuili
Sieder i Tate, a koja vrijedi za
kratke cijevi:

(Sieder i Tate) (6)

14 0
3 1
86 1
,
s
/
L
d
Pe ,
d
Nu
|
|
\
|
\
|
=
=

Uvjeti za upotrebu formule:

- konstantna temperatura cijevi:
s
= konst.,
- fluidi: 0,48 < Pr < 16700,
- kratke cijevi: Pe(d/L) > 10,
- referentna temperatura:
m
= 0,5(
1
+
2
), za sva svojstva fluida osim za
s
koji se uzima
prema temperaturi stijenke,
s
.
- smjer toplinskog toka: 0,004 < (/
s
)
0,14
< 9,75.

Napomena: podruje vrijednosti korekcijskog faktora za smjer toplinskog toga sprijeava uporabu
formule na one sluajeve kod kojih se, zbog velike razlike temparatura fluida i stijenke, mora uzeti u
obzir i utjecaj slobodne konvekcije. Takvi sluejevi se ne pojavljuju u zadacima.
U sluajevima kada duina cijevi L nije unaprijed poznata ve slijedi na kraju rauna, mora se L
pretpostaviti (procijeniti), a kasnije provjeriti. Raun se ponavlja sve dok su poetna pretpostavka za L
i konani rezultat za L zamjetno razliiti (iterativni raun).
Premda je formula Siedera i Tatea (6) vezana uz uvjet
s
= konst. ona se smije upotrijebiti i za
rjeavanje zadataka u kojima taj uvjet nije ispunjen.

Duge cijevi. Treba koristiti poluempirijsku formulu od Hausena:

(Hausen) (7)

Za L slijedi Nu 3,66 to odgovara teorijskom rjeenju za termiki oblikovano laminarno
strujanje i
s
= konst. Fizikalna svojstava treba uzeti za
m
= 0,5(
1
+
2
).
......................................................................................................................................................

A1.2 Turbulentno strujanje u cijevi

U praksi se preteno susreemo s turbulentnim strujanjem fluida, posebno pri strujanju plinova.
Turbulentne oscilacije pojaavaju prijelaz topline, pa su i vrijednosti Nu broja vee nego kod
laminarnog strujanja. I u ovom sluaju treba voditi rauna o duini cijevi L, jer je na ulaznom dijelu
cijevi koeficijent prijelaza topline bitno vei. To je podruje termiki neoblikovanog strujanja, kada svi
slojevi nisu zahvaeni izmjenom topline. Obino je dovoljna relativno mala duina cijevi da bi izmjena
topline zahvatila cijeli presjek strujanja. Kada je temperatura stijenke konstantna (
s
= konst.) ili je to
gustoa toplinskog toka (q
s
= konst.) tada nastaje termiki oblikovano strujanje kod kojeg je koeficijent
prijelaza topline konstantan ( = konst.). Jednadbe za odreivanje Nu broja, koje emo koristiti pri
rjeavanju problema, poivaju jednom od ta dva uvjeta na stijenci. Duina termikog oblikovanja, L
t
,
iznosi od 10 do 50 promjera cijevi. Radi jednostavnosti, pri rjeavanju emo se koristiti jednoznanim
kriterijem da je L
t
= 40 d, gdje je d unutarnji promjer cijevi.

( )
( ) | |
3 2
4 0 1
0668 0
66 3
/
Pe L / d ,
Pe L / d ,
, Nu
+
+ =

Kriterij oblikovanosti strujanja
usporedba zadane duine cijevi L s duinom termikog oblikovanja, L
t
:

- kratka cijev: ako je L < L
t
= 40d, strujanje je termiki neoblikovano,
- duga cijev: ako je L > L
t
= 40d, strujanje je termiki oblikovano;
(utjecaj ulaznih efekata je zanemariv).

Kratke cijevi:

(Nusselt) (8)

Duge cijevi:
( ) 1 Pr Re 74 , 1 1
Re Pr 0398 , 0
125 , 0
75 , 0
+
=

Nu
(Petukhov) (9)
.

A2. Strujanja kroz nekrune presjeke - ekvivalentni promjer

Prethodne formule primjenjuju se i kod strujanja kroz presjeke strujanja koji nisu kruni.
Kako u tim sluajevima ne postoji unutarnji promjer d potrebno je stvarno strujanje
aproksimirati sa slinim strujanjem kroz fiktivnu cijev ekvivalentnog promjera, d
ekv
.
Proraun za fiktivnu cijev provodi se samo radi odreivanja Nu broja, odnosno . Za
daljni proraun izmjene topline kroz povrinu izmeu fluida i stijenke vrijedi stvarna
geometrija strujanja.
Ekvivalentni promjer definiran je s relacijom:
, (10)

gdje je A (m
2
), povrina presjeka strujanja, a O (m), je opseg tog presjeka.

18 1
3 1 8 0
036 0
/
/ ,
L
d
Pr Re , Nu
|
\
|
=
O
A
d
ekv
4
=

Slika 1. Ekvivalentni promjeri

B. OTVORENA STRUJANJA

B1. Popreno nastrujane cijevi

Strujanje oko cilindra vrlo je kompleksno i zbog toga teko predvidivo. Na naletnom dijelu oblikuje se
laminarni oblik strujanja, dok je na stranjem dijelu stujanje turbulentno. Zbog toga se ovdje ne
koristi kriterij strujanja u obliku Reynoldsovog Re
k
. Iz istih razloga teorijsko rjeavanje prijelaza topline
je vrlo oteano, pa se prorauni oslanjaju na empirijske formule. Reynoldsov broj se definira s
vanjskim promjerom cijevi, d, i brzinom fluida, w
o
, ispred cijevi (neometano strujanje).
. (11)

Fizikalna svojstva treba uzeti prema prosjenoj temperaturi,
m
= 0,5(
s
+
o
), gdje je
s

temperatura cijevi, a
o
temperatura fluida ispred cijevi.

A = a
2 A = a b
a
a
a
b
KVADRATNI PRAVOKUTNI
PRSTENASTI
O =2 (a +b)
b a
ab
d
ekv
+
=
2
a d
ekv
=
O = 4a
( )
2 2
4
d D A
=
( ) d D O + =
d D d
ekv
=
d
D
=
d w
Re
0

B1.1 Popreno strujanje na jednu cijev

Formula od ukauskasa:

, (12)

koja vrijedi za ove uvjete:

0,7 < Pr <500 , (Pr
s
za
s
, Pr
o
za
o
),

n = 0,37 (za Pr < 10) , ili n = 0,36 (za Pr > 10),

1 < Re < 10
6

Slika 2. Strujanje popreko cijevi

TEBELA I - Vrijednosti konstante C i eksponenta m u jednadbi (12)
Podruje Re broja C m
1 40 0,75 0,4
40 1000 0,51 0,5
10
3
- 210
5
0,26 0,6
210
5
- 10
6
0,076 0,7

B1.2 Popreno strujanje na snop cijevi

Snopovi cijevi koriste se u mnogim izmjenjivaima topline, a razmjetaj cijevi moe biti paralelan ili
naizmjenian (ahovski), to bitno utjee na brzinu strujanja. Zato se u ovim sluajevima Re broj
odreuje prema prosjenoj maksimalnoj brzini fluida, koja se javlja na mjestu minimalne slobodne
povrine unutar snopa.

Reynoldsov broj se odreuje prema brzini w
m
, koja ovisi i o rasporedu cijevi:
. (13)

Za paralelni raspored cijevi u snopu vrijedi:
, (14)

4 1/
s
o n m
Pr
Pr
Pr Re C
d
Nu
|
|
\
|
=
=
w
o
=
d w
Re
m
d S
S
w w
T
T
m
=
0

Slika 3. Paralelan raspored cijevi

Slika 4. Naizmjenian raspored cijevi

Za naizmjenian raspored vana je dijagonalna udaljenost, S
D
:

(15)

Postoje dva sluaja:
Ako je: 2(S
D
d) > (S
T
d), tada vrijedi jednadba:
, (14)
Ako je: 2(S
D
d) < (S
T
d), treba raunati w
m
iz jednadbe:
, (16)

ukauskas je za takve sluajeve predloio novu formulu (17), umjesto jednadbe (12):

, (17)
vrijedi uz ove uvjete:

0,7 < Pr <500, 1 < Re < 10
6

(Re i Pr za
m
, Pr
s
za
s
, Pr
0
za
0
)

o
w
o S
L
S
T
d
w
o
o
w
o
S
L
S
D
d
w
o
s
S
T
( ) | |
2
2 2
2 / S S S
T L D
+ =
d S
S
w w
T
T
m
=
0
( ) d S
S
w w
D
T
m
=
2
0
4 1
0 3 1
/
s
/ m
Pr
Pr
Pr Re C
d
Nu
|
|
\
|
=
=

TABELA II - Vrijednosti konstante C i eksponenta m

PARALELAN IZMJENIAN
Podruje Re C m C m
1 - 40 0,8 0,40 0,40
40 - 1000 Primijeniti proraun za jednu cijev - jednadba (12)
10
3
- 210
5

(S
T
/S
L
< 0,7) izbjegavati
(za S
T
/S
L
< 0,2) :
C = 0,35(S
T
/S
L
)
1/5

0,60
(za S
T
/S
L
> 0,7): C = 0,27 0,63 (za S
T
/S
L
> 0,2) : C = 0,40 0,60
210
5
- 10
6
0,021 0,84 0,84

B2. Ravna vertikalna stijenka

Za prisilno strujanje pored ravne vertikalne stijenke duine L obino se uzima kriterijski Reynoldsov
broj Re
k
= 500 000. Temperatura stijenke je
s
= konst., a dovoljno daleko od stijenke (neometano
strujanje) temperatura je
o
i brzina fluida w. Fizikalna svojstva treba uzeti za prosjenu temperaturu
m
= 0,5(
s
+
o
).

B2.1 Laminarno strujanje:
, (18)
Re = wL/ < Re
k
= 500 000

.
B2.2 Turbulentno strujanje:
, (19)
Re = wL/ > Re
k
= 500 000

3 1 2 1
664 0
/ /
Pr Re ,
L
Nu =
=
3 1 8 0
0325 0
/ ,
Pr Re ,
L
Nu =
=

II. SLOBODNA (PRIRODNA) KONVEKCIJA

Pri slobodnoj konvekciji nema prisilne brzine fluida, w, ve se gibanje fluida ostvaruje prirodno, zbog
razlike gustoe. U tim sluajevima vaan je utjecaj temperature na fizikalna svojstva fluida, pa se
kriterij forme strujanja definira u obliku produkta Grashofovog i Prandtlovog broja, tj. Rayleighovog
broja, Ra = GrPr. (Vidi definicije Gr, Pr i Ra u uvodu).

Grashofova znaajka:

- za kapljevine:
, (20)

- za plinove:
, (21)

Fizikalna svojstva treba uzeti u skladu s
indeksom:
- indeks "s" , prema temperaturi stijenke
s
,
- indeks "o" , prema temperaturi fluida
o
.

Fizikalna svojstva, koja se javljaju u Nu i Pr broju
treba uzeti za prosjenu temperaturu,
m
=
0,5(
s
+
o
).

C. Vertikalna ravna stijenka
Vertikalna stijenka visine H i konstantne temperature
s
u dodiru je s mirujuim fluidom (kapljevinom
ili plinom) temperature
o
.

C1.1 Laminarno strujanje:
ako je Ra = GrPr < 10
8
:

, (22)

C1.2 Turbulentno strujanje:
ako je Ra = GrPr > 10
8

. (23)

Slika 5. Slobodna konvekcija

C2. Horizontalna cijev

Za slobodnu konvekciju fluida temperature
o
, oko horizontalne cijevi
vanjskog promjera d i temperature stijenke
s
, vrijedi za podruje Ra
= GrPr > 10
3
slijedea formula :

2
3
0
s s
s
gH
Gr

=
2
3
0
0
s
s
gH
T
T T
Gr
=
( )
4 1
52 0
/
Pr Gr ,
H
Nu =
=
( )
3 1
17 0
/
Pr Gr ,
H
Nu =
=
H
s
,
s
o
,
o
"mirujui fluid"
GRIJANJE FLUIDA
s
>
o

. (24)

Slika 6. Slobodna konvekcija na horizontalnoj cijevi

D. KONDENZACIJA

Kondenzacija nastupa kada je temperatura stijenke,
s
, manja od temperature zasienja, , pare s
obzirom na tlak p pod kojim se para nalazi. Prema nainu oblikovanja kondenzata razlikujemo dva
tipa kondenzacije: filmsku i kapljiastu. Ovdje se navode samo sluajevi filmske kondenzacije.

D1. Filmska kondenzacija

Kada na stijenci nastaje kontinuirani sloj kondenzata, koji pod utjecajem gravitacije otjee niz
stijenku, govorimo o filmskoj kondenzaciji. Rije film ukazuje na malu debljinu sloja kondenzata, a ta
je injenica omoguila Nusseltu da, uz neka pojednostavljenja, dobije analitiko rjeenje prijelaza
topline pri kondenzaciji.

( )
4 1
41 0
/
Pr Gr ,
H
Nu =
=
d
o
"mirujui fluid"
Grijanje fluida
s
>
o

D1.1 Kondenzacija na vertikalnoj stijenci

Slika 7. Filmska kondenzacija na vertikalnoj stijenci

Prosjeni Nusseltov broj, za stijenku visine H i temperature
s
, na kojoj kondenzira pregrijana para
entalpije h, ili suhozasiena para entalpije h, moe se izraunati prema formuli:

, (25)

odnosno, za prosjeni koeficijent prijelaza vrijedi konana formula:

, W/(m
2
K), (26)

gdje je za pregrijanu paru h = h h, a za suhozasienu paru h = h h. Temperatura zasienja '
odreena je tlakom pare, p. Fizikalna svojstva kondenzata: , , i = /, uzimaju se za srednju
temperaturu kondenzata:
m
= 0,5( +
s
). Temperaturu stijenke
s
treba pretpostaviti za proraun.
Zbog te pretpostavke jednadba (26) ne daje tonu vrijednost koeficijenta , pa tako ni vrijednost
gustoe toplinskog toka predanog stijenci:

, W/m
2
, (27)

koji jo dodatno ovisi o pretpostavci temperature . Rjeenje se mora traiti iterativno, tj.
ponavljanjem prorauna uz promjenu pretpostavke. Raun se kontrolira pomou jednadbe za
gustou toplinskog toka:

K
T
s
1
s
1'
s
p
H
x
w
x
s
T
1''
T
p
T
( ) h h s s T q = =
q
pot
0 h h q
preg
=
1
w
= 0
pregrijana para
p
,
p ,
p
kondenzat
stvarni profil
brzine w
x
s
1' 1''
p
1
h
rashladno
sredstvo
A
s
= bH
q
s
d
( ) ( ) = =
s h s
k q
4
3
) ( 4 3
4

H
g h
=
H
= Nu
s

H
g h
=
s
4
3
) ( 4 3
4

( ) =
s s
q

, W/m
2
, (28)

gdje je k koeficijent prolaza topline:
, W/(m
2
K). (29)
Ovdje je
h
koeficijent prijelaza topline na strani rashladnog sredstva, d debljina stijenke, a
s

koeficijent vodljivosti topline stijenke.
U jednadbi (28) je utjecaj pretpostavljene temperature ukljuen samo preko koeficijenta k, a ne
neposredno u razlici temperatura. Zato e iz te jednadbe izraunata vrijednost za q
s
biti mnogo
tonija od one prema jednadbi (27). Rezultat za q
s
iz (28) treba uvrstiti u jednadbu (27) koja sada
omoguava dobivanje tonijeg podatka za (kontrolni rezultat). S tom se temperaturom, kao novom
pretpostavkom, raun ponavlja sve dok razlika izmeu pretpostavke i kontrolnog rezultata za ne
bude zanemariva.

Jednadba (26) moe se koristiti i za odreivanje pri kondenzaciji na vertikalnim cijevima, ili unutar
cijevi ako unutarnji promjer cijevi, d
u
, nije malen.

D1.2 Kondenzacija na horizontalnoj cijevi

Za horizontalnu cijev vanjskog promjera d
v
i duine L moe se prosjeni koeficijent prijelaza topline
izraunati prama jednadbi:

, W/(m
2
K). (30)

( ) =
h s
k q
1
1 1

|
|
\
|
=
s h
d
k

T T d
g h
=
s v
4
3
) ( 4


11. PRIJENOS TOPLINE TOPLINSKIM ZRAENJEM

Izmijenjeni toplinski tok zraenjem izmeu dviju bliskih stjenki

(
(
\
|
|
\
|
+
=
4
2
4
1
2 1
12
100 100
1
1 1
s s c
T T AC

- toplinski tok

(
(
\
|
|
\
|
+
=
=
4
2
4
1
2 1
12
12
100 100
1
1 1
s s c
T T C
A
q

- gustoa toplinskog toka

Cc = 5,67

1
1 1
2 1
12
+
=

c
C
C
c
C C C
1 1 1
1
2 1
+
=

c
C C
1 1
=

c
C C
2 2
=

Bliske stjenke s meustjenkom (zaslonom, zastorom)

(
(
\
|
|
\
|
|
\
|
+ +
=
4
2
4
1
2 1
100 100
1
'
2
1
1 1
'
s s c
T T C
q

- gustoa toplinskog toka

|
\
|
+ +
=
1
'
2
1
1 1
2 1
12

c
C
C - konstanta zraenja

( )
( )
(
(
\
|
|
\
|
|
\
|
+ + |
\
|
+ |
\
|
+ +
=
4
2
4
1
'
2 1
'
100 100
1
2
... 1
' '
2
1
'
2
1
1 1
s s
n
c n
T T C
q

- gustoa toplinskog toka za n meustjenki


Temperatura prvog od n zastora:

z
= -
_
1
S1
100
4
-
q-(
1
s
1
+
1
s
z1
-1)
C
C
4

Izmijenjeni toplinski tok kod modela obuhvaenog tijela

(
(
\
|
|
\
|
|
|
\
|
+
=
4
2
4
1
2 1
1 12
100 100
1
1 1
s s c
T T C
A
- toplinski tok

2
1
2 2
1 1
A
A
K A
E A
= = ; K
2
= E
2

|
|
\
|
+
=
1
1 1
2 1
12
c
C
C

4
1
1 1
100
|
\
|
=
s
c
T
C E

4
2
2 2
100
|
\
|
=
s
c
T
C E

Izmijenjeni toplinski tok obuhvaenog tijela s umetnutom meustjenkom

(
(
\
|
|
\
|
|
\
|
+
|
|
\
|
+
=
4
2
4
1
2 2
1
1
1
100 100
'
1
'
2
'
1
1 1
'
s c
T T
A
A
A
A
C A

'
1
1
A
A
m
=

2
1
'
A
A
m
=


12. IZMJENJIVAI TOPLINE

- slabiju struju oznaiti indeksom 1 jer kod slabije struje javlja se vei rast ili pad temperature.

2 2
1
1
2 1
1
ln
1
1
1
r
r
r
r r
k
c
r
+ +
= | | K m W
2
/

2 1
2 2
1 1
2
1
ln
1
2

+ +
=
r
r r
r
r
k
c
r
| | K m W
2
/ ili k
r2
=
1
2
* k
r1

Q = m * (h'' h') - za paru

Q = C * A0 - za odreivanje toplinskih kapaciteta

C = m * cp ili C = N * C
p1

' '
' ' '
2 1
1 1
1

= ;
1
0
2
C
kA
= ;
2
1
3
C
C
=

Podruje vrijednosti ovih znaajki je:
0
1
1 , 0
2
, 0
3
1

1
0
2
C
kA
= - oitavamo iz tabele
- iz formule izrazimo A
02

A
02
= dv * n * L * n - za izraun duljine cijevi

1
2 1
1 1
max
1
' '
' ' '
= - iskoristivost topline (ne ovisi o tipu izmjenjivaa)

Napomena: kod prorauna koeficjenta prelaza topline za vodenu paru uzimaju se za srednju
temperaturu.

( )
1 3
1
1 1 1
1
' ' '
' ' '

+ =
i
- stupanj djelovanja izmjenjivaa

Termodinamika - MemoFormule

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Termodinamika - MemoFormule

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Veleuilite u Varadinu

- specifina toplina kod konstantnog volumena (na 1 kg plina)

* (T1 T2) (kJ) - za m kg plina

= 622 , 0 , - sadraj vlage

= - gustoa toplinskog toka

= - iskoristivost topline (ne ovisi o tipu izmjenjivaa)

You might also like