Carska Rusija, 19. stoljee.

Radnja se odvija na vie mjesta, uglavnom kod Kavkaza, te na

bojitima s plemenima eena i Tatara. Vrijeme radnje je lako uoljivo po kozacima ruskim
konjanicima koji su tada bili zastupljeni velikim dijelom u ruskoj vojsci.

Tema:

Peorinov ivot, njegove pustolovine u kojima uvijek trai neko novo uzbuenje da mu ivot ne
bude dosadan. To najee ukljuuje poigravanje tuim osjeajima, manipuliranje tuim
ivotom i izdaju prijatelja.



Problematika koja se obrauje u djelu:

U ovom djelu obraen je ivot suvinog ovjeka. On misli da za njega srea ne postoji, a
zapravo ju ne uspijeva pronai, iako moe biti pred njim cijelo vrijeme. ivot mu je ispunjen
nizom razliitih dogaaja koji su ga privremeno usreili, pa zbog toga mora ii naprijed i
izazivati ivot. Jedino pitanje koje postavlja Peorin jest pitanje postojanja sudbine i slobode,
to se vidi u ovoj reenici:

I, ako je zbilja sve preodreeno, zato nam je onda dana volja, razum?

Zato moramo odgovarati za svoje postupke?

Kratki sadraj:

Pisac putuje preko Kavkaza gdje susree Maksima Maksimia. Oni se upoznaju i meusobno
pomau. Stiu u jednu kuu gdje e prenoiti i tu mu Maksimovi pria priu o neobinom
ovjeku Grigoriju Aleksandroviu Peorinu, gdje kae o njemu ovako:

Zvao se Grigorij Aleksandrovi Peorin. Bio je deko i pol, mogu vam rei, samo malko
udan. Tako naprimjer, po kii, studeni, povazdan u lovu, svi prozebli, umorni, a njemu nita.
A drugi pak opet sjedi u svojoj sobi, i pirne li vjetri, veli da se prehladio.

Peorin i Maksimovi su godinu dana bili ivjeli zajedno u vojnoj utvrdi. Obojica su bili asnici.
Tako poinje prva pripovijetka Bela, gdje Peorin biva pozvan na zabavu jednog
prijateljski raspoloenog kneza, gdje je upoznao Belu, kneevu najmlau ker, i u nju se
zaljubio. Osim kneza, na tom je mjestu obitavao i razbojnik Kazbi, koji je bio voa lokalnih
hajduka u borbi protiv Rusa, te se i on zagledao u Belu. Kazbi je imao prekrasnog, vitkog konja
kojega je kneev sin Azamat htio, te je za njega bio spreman sve uiniti. Azamat i Peorin se
dogovore ako Peorinu Azamat dovede svoju sestru, ovaj e njemu priskrbiti toga konja.
Azamat otima svoju sestru i dovede je Peorinu, a natrag otie s konjem. Kazbi, shvativi da
je prevaren, pobjegne. Peorin na sve naine eli stei Belinu naklonost i ljubav.

Polako to i postie. Nakon to ga je Bela zavoljela i potpuno mu se predala, on ju poinje
ignorirati. Kazbi ubija kneza (Belinog oca) zbog osvete. Kasnije otima Belu te je smrtno rani
noem u lea. Bela nakon dva dana umire, stalno izraavajui svoju ljubav Peorinu. Ali on nije
mario.

Druga pripovijetka poinje susretom Maksimia i autora.

Razgovaraju o Peorinu. I Peorin dolazi u to mjesto. Maksim jedva eka da ga vidi, ali se ovaj
pojavljuje tek na kraju kada je morao odlaziti. To je razljutilo Maksimovia te je Peorinove
dnevnike predao autoru (Peorinu je bilo svejedno to e sa njima uiniti). Nakon godinu dana
Peorin pogiba te pisac odluuje objaviti njegov dnevnik. U dnevniku je opisan Peorinov put i
odmor u jednom mjestu. Na putu prenouje u jednom primorskom gradiu, gdje igrom sluaja
rabzbija jedan neduan lanac krijumarenja gdje jedna djevojka pogiba. Nakon dolaska na
konono odredite Peorin susree svoje stare prijatelje, Grunjickog i doktora Vernera. Tu
dolazi i kneginjica sa svojom majkom. Grunjicki se zaljubljuje u kneginjicu. Peorin to uvia i
nastoji ih razdvojiti na neobian nain. Priajui prie stjecao je popularnost i odvodio
kneginjiine udvarae, to je ona mrzila. Daljnjim ignoriranjem i izigravanjem ravnodonusti
prema njoj ona ga je poela jo vie mrziti. Grunjicki joj se udvarao, to ju je prvih nekoliko
dana zabavljalo, a kasnije joj je dosadilo. Za to je vrijeme Peorin naljutio kneginjicu, te ga je
ona poela toliko mrziti da nije proao dan da to ne pokae. Naglim preokretom, nakon
slubenog upoznavanja jedne veeri na zabavi, kneginja je poela sumnjati u svoj stav. Tada se
pojavljuje i Peorinova biva djevojka Vera, koju je napustio, ali ga ona i dalje voli. Kasnije je
kneginjica izbjegavala Grunjickog, a nije mogla bez Peorina, koji se poeo poigravati i sa
Verom. Nadalje, Grunjicki zamrzi Peorina zbog uplitanja izmeu njega i kneginjice te smilja
osvetu. Peorin se poigravao sa Verom i kneginjom, tj. sa njihovim osjeajima. Na kraju kad je
odlazio, kneginja nije mogla bez njega, a on joj ravnoduno odgovora da je ne voli (ona mu
plaui kae da ga mrzi, a on joj se zahvali). Grunjicki optuuje Peorina, zbog ega oni
pristaju na dvoboj gdje su planirali ubiti Peorina, ali je on shvatio njihove namjere. Nakon
dvoboja Peorin biva ranjen, a Grunjicki mrtav. Peorin odlazi i to je kraj Peorina dnevnika.
Daljnji prikaz radnje se zbiva u tvravi, gdje je Peorin bio stacioniran sa Maksimiem. Tu
poinje pripovijetka Fatalist gdje se jedne veeri Peorin okladi sa jednim vojnikom u
nepostojanje sudbine. Rekao mu je da e umrijeti do kraja veeri. to se kasnije i zbilo pijani
kozak (ruski konjanik) ga je presjekao sabljom (od ramena do srca).

Analiza likova:

Grigorij Aleksandrovi Peorin

Neobian ovjek, vitka stasa, naoit, suvian ovjek, ivot mu je dosadan, ne moe se smiriti
niti voljeti, bjei od svega i od sebe. Skae iz pustolovine u pustolovinu, traei uzbuenja.
Njegovi postupci esto nanose vie tete nego dobra. Vrlo je sebina osoba, tvrda kamena srca i
velika ponosa. Ne pree pred niim, ravnoduan prema svemu. Veoma je inteligentan,
obrazovan i spretan sa rijeima. Kroz ivot ga vodi razum, a ne srce.

Maksim Maksimi

Veoma dobar ovjek i prijatelj, pun potovanja prema drugim ljudima.

Iskusan vojnik i asnik, cijeli je ivot proveo sluei u vojsci. Peorin mu je vrlo drag. Ne voli
metafizike prepirke, ivi jednostavan, priprost ivot.

Stil:

Fabula nije kronoloka, pisac upotrebljava disgresije te se vraa u prolost kako bi opisao i
predoio neke dotadanje dijelove Peorinova ivota. Roman je izrazito lak za itanje, veoma
me se dojmio. Sam takav ekstremni ivot je i veoma opasan, ali mislim da bi danas ljudi gore
proli nego prije. Rijenik kojim se likovi koriste je dosta jednostavan, iako ima i nekih fraza iz
stranog jezika kako bi se Peorin prikazao kao obrazovan ovjek.