Uvod

U predmetu Vjerojatnost i statistika govori se o pokusima. Svaki od moguih ishoda pokusa

zove se elementarni dogaaj. Skup svih elementarnih dogaaja zove se prostor elementarnih
dogaaja. Svaki podskup prostora elementarnih dogaaja zove se dogaaj.
Osnovna podjela meu pokusima je sljedea: kod jednih pokusa, elementarni dogaaji tvore
konaan skup
{ }
n
a a a ,..., ,
2
ili !eskonaan niz
{ } ,... , ,
" 2
a a a
. #od drugih pokusa,
elementarni dogaaji tvore nepre!rojivo !eskonaan skup, $to e rei interval u skupu realnih
!rojeva ili ne$to slino tome.
U sluaju da elementarni dogaaji tvore konaan skup ili !eskonaan niz, svakom
elementarnom dogaaju
i
a
po osjeaju pridru%ujemo jedan !roj iz intervala
[ ] , &
. 'aj !roj
zovemo vjerojatno$u elementarnog dogaaja
i
a
i oznaavamo ga sa
( )
i
a P
. Vjerojatnosti
uvijek de*iniramo tako da z!roj
... ( ) ( ) ( )
" 2
+ + + a P a P a P
!ude jednak jedan. Vjerojatnost
proizvoljnog dogaaja A de*iniramo kao z!roj vjerojatnosti elementarnih dogaaja od kojih
se A sastoji.
U sluaju da elementarni dogaaji tvore nepre!rojivo !eskonaan skup, de*iniranje
vjerojatnosti nije !a$ tako jednostavan posao. U stvari, tada ima i dogaaja iju se vjerojatnost
ostavlja nede*iniranom. +o i u ovom sluaju, ako je dogaaju A vjerojatnost
( ) A P

de*inirana, onda vrijedi
( ) & A P
, a vrijedi i to da je vjerojatnost itavog prostora
elementarnih dogaaja jednaka .
Zadatak 1. +a $ahovskoj se ploi nalaze etiri topa. Od tih topova, jedan se nalazi u gornje,
lijevoj etvrtini ploe, jedan u gornje,desnoj etvrtini ploe, jedan u donje,lijevoj etvrtini
ploe i jedan u donje,desnoj etvrtini ploe. #olika je vjerojatnost da nikoja dva topa ne
napadaju jedan drugoga-
Rjeenje:
.ko se topovi ne smiju napadati, onda gornje,lijevi top mo%e !iti smje$ten na / naina,
gornje,desni top na 2 naina, donje,lijevi top na 2 naina i donje,desni top )koji ne smije
!iti napadnut niti slijeva niti odozgo( na 0 1 / naina.
'ra%ena vjerojatnost je
"/2&/23 . &
23/
4
/ 2 2
0 " "
/ / / /
0 2 2 /

. )0.lipnja 2&&2.(
Zadatak 2. 5vana je na6rtala $est kvadrata i u kvadrat !roj je upisala svoje ime:
7osip, pa Valentina, pa Vlatka, pa 8dravko, pa 8vonimir izvr$it e sljedee nared!e:
9:a6i ko6ku; .ko si do!io !roj
n
, a u polje !roj
n
se jo$ nitko nije potpisao, onda se ti
potpi$i u polje !roj
n
. .ko si do!io !roj
n
, a u polje !roj
n
se ve netko potpisao, onda
kreni od polja !roj
n
u smjeru kazaljke na satu, pa se potpi$i u prvo slo!odno polje na koje
naie$.<
#olika je vjerojatnost da e na kraju nastati ova situa6ija:
Rjeenje: +a6rtana situa6ija nastaje onda kada 7osip do!ije 2 , Valentina do!ije 2 ili 3,
Vlatka do!ije 2 , 3 ili / , 8dravko do!ije 2 , 3, / , ili 2 i 8vonimir do!ije !ilo $to.
Vjerojatnost da se to dogodi je
&2"2424 . &
2/
3

/
3
/
"
/
2
/

.
)2. prosin6a 2&&".(
Zadatak 3. a) .l*red ima jednu ko6ku. .l*redu je nareeno sljedee:
Naredba A1. :a6i ko6ku;
Naredba A2. .ko je pao !roj 2, onda se vrati na +ared!u ., a ako nije pao !roj 2, onda
prestani s izvr$avanjem nareda!a.
+eka je X suma svih !rojeva koji e pasti dok .l*red !ude izvr$avao nared!e. #olika je
vjerojatnost da e !iti 2 X -
Primjeri. .ko u prvom !a6anju padne !roj 3, onda e !iti 3 X . .ko u prvom !a6anju
padne !roj 2, a u drugom !a6anju padne !roj ", onda e !iti 1 X . .ko u prvom !a6anju
padne !roj 2, u drugom !a6anju padne !roj 2 i u treem !a6anju padne !roj , onda e !iti
0 X .
b) =irjana ima !ijelu ko6ku i plavu ko6ku. =irjani je nareeno sljedee:
Naredba M1. :a6i tvoje dvije ko6ke;
Naredba M2. .ko su pale dvije etvorke, onda se vrati na +ared!u =, a ako nisu pale dvije
etvorke, onda prestani s izvr$avanjem nareda!a.
+eka je Y suma svih !rojeva koji e pasti dok =irjana !ude izvr$avala nared!e. #olika je
vjerojatnost da e !iti 4 Y -
Primjeri. .ko u prvom !a6anju !ijela ko6ka padne na , a plava ko6ka padne na 3, onda e
!iti / Y . .ko u prvom !a6anju !ijela ko6ka padne na /, a plava ko6ka padne na 2, onda e
!iti & Y . .ko u prvom !a6anju padnu dvije etvorke, a u drugom !a6anju !ijela ko6ka
padne na 2, a plava ko6ka padne na ", onda e !iti " " 2 2 2 + + + Y .
Rjeenje: a) .ko e .l*red samo jednom !a6ati ko6ku, onda e X !iti jedan od !rojeva ,
2 , ", 3 i / . >akle, nee !iti 2 X .
.ko e .l*red dva puta !a6ati ko6ku, onda e X !iti jedan od !rojeva 3 2 + , / 2 2 + ,
1 " 2 + , 0 3 2 + i & / 2 + . >akle, !it e 2 > X , a ne 2 X .
.ko e .l*red tri ili vi$e puta !a6ati ko6ku, onda e opet !iti 2 > X , a ne 2 X .
#ao $to vidimo, dogaaj 2 X se ne mo%e dogoditi. 'o znai da je
& ( 2 ) X P
.
b) .ko e =irjana dva puta !a6ati ko6ke, onda e Y !iti !arem & 2 2 + + + . >akle, !it
e 4 > Y , a ne 4 Y .
.ko e =irjana tri ili vi$e puta !a6ati ko6ke, onda e opet !iti 4 > Y , a ne 4 Y .
=eutim, ako e =irjana samo jedan put !a6ati ko6ke, onda se dogaaj 4 Y mo%e
dogoditi. >a !i !ilo 4 Y , tre!a pasti ne$to od sljedeega:
2 na !ijeloj ko6ki i / na plavoj ko6ki,
" na !ijeloj ko6ki i 3 na plavoj ko6ki,
3 na !ijeloj ko6ki i " na plavoj ko6ki,
/ na !ijeloj ko6ki i 2 na plavoj ko6ki.
5 tako,
( 4 )Y P
+ + ko6ki( plavoj na 3 i ko6ki !ijeloj na " ) ko6ki( plavoj na / i ko6ki !ijeloj na 2 ) P P
+ + ko6ki( plavoj na 2 i ko6ki !ijeloj na / ) ko6ki( plavoj na " i ko6ki !ijeloj na 3 ) P P
0

"/
2
/

+ + +
. )". lipnja 2&&4.(
Zadatak 4.
=jesta . i : povezana su jednosmjernom 6estom

e
.
=jesta : i ? povezana su jednosmjernim 6estama
2
e
i
"
e
.
=jesta . i ? jo$ su povezana i jednosmjernom 6estom
2
e
, koja ne prolazi kroz mjesto :.
=jesta ? i > povezana su jednosmjernim 6estama
3
e
,
/
e
i
1
e
.
Vrijedi
@)6esta

e je prohodna(
"
2

, @)6esta
2
e je prohodna(
"

,
@)6esta
"
e
je prohodna(
2

, @)6esta
2
e je prohodna(
"

,
@)6esta
3
e
je prohodna(
"

, @)6esta
/
e
je prohodna(
3
2

, @)6esta
1
e
je prohodna(
4
"

.
#olika je vjerojatnost da se iz mjesta . mo%e doi u mjesto >-
Rjeenje: Vjerojatnost da je iz mjesta : mogue doi u mjesto ? je
2

2
2

2
"
"
2
( neprohodne o!je su i 6este )
" 2
e e P
.
Vjerojatnost da je mogue iz mjesta . doi u mjesto :, pa onda iz mjesta : doi u mjesto ?
jednaka je
"

"
2

.
Vjerojatnost da je iz mjesta . mogue doi u mjesto ? je
:( mjesta preko niti direktno, niti do6i mo%e ne ? mjesto u se . mjesta iz ) P
0
3
0
2

"
2
"
2

.
Vjerojatnost da se iz mjesta ? mo%e doi u mjesto > je
2
"
4
2

4
3
3
"
"
2
( neprohodne tri sve su i , 6este )
1 / 3
e e e P
.
Vjerojatnost da se iz mjesta . mo%e doi u mjesto > je
>( mjesto u do6i mo%e se ? mjesta )iz ?( mjesto u do6i mo%e se . mjesta iz ) P P
... 2/// . &
2
3
"/
3
2
"
0
3

. )0. rujna
2&&4.(
Zadatak 5.
+a sli6i vidimo krug podijeljen na osam polja. =ilan poku$ava pogoditi polje koje je
>u!ravka zamislila. @ri tome =ilan pita 97esi li ti zamislila ovo polje-<, a >u!ravka mu
odgovara:
9@ogodio si;< ako je =ilan pogodio,
9'oplo;< ako =ilan nije pogodio, ali =ilanovo polje i >u!ravkino polje imaju zajedniku
strani6u,
9Aladno;< ako =ilan nije pogodio, a =ilanovo polje i >u!ravkino polje nemaju zajedniku
strani6u.
=ilanu je 6ilj da pogodi >u!ravkino polje iz najvi$e dva poku$aja. #olika je vjerojatnost da
e mu to uspjeti-
Napomena. @odrazumijeva se da =ilan, kada )i ako( !ude poku$avao po drugi put, nee pitati
za ona polja koja otpadaju z!og >u!ravkinog prvog odgovora.
Rjeenje:
4

prve( od pogoditi 6e =ilan ) P

.
4

4
2
pogoditi( put 6e drugi a , toploB B odgovor do!iti put prvi 6e =ilan ) P
.
+aime postoje dva 9topla< polja, pa vjerojatnost da se do!ije odgovor 9toplo< iznosi
4
2
.
#ada doe do 9toplog< polja, =ilan zna da je >u!ravka zamislila jedno od susjednih dvaju
polja. Vjerojatnost da =ilan odmah pogodi pravog susjeda je
2

.
4

4
3
pogoditi( put 6e drugi a , hladnoB B odgovor do!iti put prvi 6e =ilan ) P
.
+aime, postoji pet 9hladnih< polja, pa vjerojatnost da se do!ije odgovor 9hladno< iznosi
4
3
.
#ada doe na 9hladno< polje, =ilan zna da >u!ravka nije zamislila niti to polje, niti neko od
njemu susjednih dvaju polja. >akle, =ilan sada mora pogaati izmeu pet polja. Vjerojatnost
da odmah pogodi je
3

.
Sve skupa,
"13 . &
4
"
4

poku$aja( dva najvi$e iz pogoditi 6e =ilan ) + + P

. )0. rujna
2&&".(
Zadatak 6.
2 2 2
2 2 2
" " " 2 2 2
" " " 2 2 2
U ta!li6i sa 2 retka i / stupa6a, Sandra je zamislila )tj. nasum6e oda!rala( jedno od 22
polja. Stipan poku$ava pogoditi koje je polje Sandra zamislila. 8a poetak, Stipan e u skupu
{ } 2 ", 2, ,
nasum6e oda!rati !roj
j
. Onda e Stipan pitati: 97e li u tvojem polju napisan
!roj
j
-<, a Sandra e mu odgovoriti:
9'ako je;< ako je u Sandrinom polju zaista napisan !roj
j
,
9'oplo;< ako u Sandrinom polju nije napisan !roj
j
, ali Sandrino polje ima zajedniki !rid
sa poljem u kojem je napisan !roj
j
,
9Aladno;< ako u Sandrinom polju nije napisan !roj
j
i Sandrino polje nema zajedniki
!rid sa poljem u kojem je napisan !roj
j
.
8atim e Stipan meu neotpalim poljima nasum6e iza!rati polje
p
. Stipan e pitati: 97esi li ti
zamislila polje
p
-<, a Sandra e mu )!ez varanja( dati jedan od odgovora:
9:ravo; @ogodio si moje polje;<,
9+isi pogodio moje polje;<
5zraunajte vjerojatnost da e Stipan do!iti odgovor 9:ravo; @ogodio si moje polje;<.
Napomena. @od neotpalim poljima podrazumijevaju se ona polja koja nisu otpala z!og
Sandrinog prvog odgovora.
Rjeenje: @retpostavimo da je Stipan oda!rao !roj
j
. @ostoji / polja u kojima je napisan
!roj
j
. +adalje, meu poljima u kojima nije napisan !roj
j
, 3 polja imaju zajedniki !rid
sa poljem u kojem je napisan !roj
j
. >akle, meu poljima u kojima nije napisan !roj
j
,
" 3 4 polja nemaju niti zajedniki !rid sa poljem u kojem je napisan !roj
j
. 5 tako,
22
/
( je;B 'ako B re6i 6e Sandra ) P
,
22
3
( 'oplo;B B re6i 6e Sandra ) P
,
22
"
( Aladno;B B re6i 6e Sandra ) P
.
( polje;B moje si @ogodio :ravo; B re6i 6e Sandra ) P
+
+ +
+
( B polje; moje si @ogodio :ravo; B re6i zatim 6e pa , B Aladno; B re6i prvo 6e Sandra )
( B polje; moje si @ogodio :ravo; B re6i zatim 6e pa , B 'oplo; B re6i prvo 6e Sandra )
( B polje; moje si @ogodio :ravo; B re6i zatim 6e pa , B je; 'ako B re6i prvo 6e Sandra )
P
P
P
23 . &
4

22
"
22

22

22

"

22
"
3

22
3
/

22
/
+ + + +
. )"&. lipnja 2&&/.(
Zadatak 7. 'ri puta smo !a6ili ko6ku. +eka je
i
a
!roj do!iven u i ,tom !a6anju. #olika je
vjerojatnost da je
{ } ( ) 3 , , maC
" 2
a a a
-
Rjeenje: Oznaimo !roj
{ } ( )
" 2
, , maC a a a
sa X .
( 3 ) ( 3 ) ( 3 ) ( 3 i 3 i 3 i vrijedi ) ( 3 )
" 2 " 2
a P a P a P a a a P X P
2/
23
/
3
/
3
/
3

.
Slino tome,
( 2 ) ( 2 ) ( 2 ) ( 2 i 2 i 2 i vrijedi ) ( 2 )
" 2 " 2
a P a P a P a a a P X P
2/
/2
/
2
/
2
/
2

.
'ra%enu vjerojatnost sada do!ivamo ovako:
( 2 ) ( 3 ) ( 2 vrijedi ne ali , 3 vrijedi ) ( 3 ) X P X P X X P X P
2422&12&1 . &
2/
/
2/
/2
2/
23

. )0. studenoga
2&&2.(
Umno%ak prvih
n
prirodnih !rojeva zove se
n
faktorijela. Uo!iajena oznaka za
n

*aktorijelu je ; n .
; , 2 2 ; 2 , / " 2 ; " , 22 2 " 2 ; 2 ,
2& 3 2 " 2 ; 3 , 12& / 3 2 " 2 ; / ,D
@o dogovoru je ; & .
+eka je
{ } ,... " , 2 , , & n
i
{ } ,... " , 2 , , & k
. .ko je k n , onda se binomni koeficijent

,
_

k
n

de*inira *ormulom
(; ) ;
;
k n k
n
k
n

,
_

. .ko je k n < , onda se stavlja

&

,
_

k
n
. Oznaku

,
_

k
n

ita se 9en povrh ka<.
@rimijetimo da za k n vrijedi

,
_

(; ) ;
2 " ( () ) ( 2 () )
(; ) ;
;
k n k
k n k n n n n
k n k
n
k
n
;
( ) ( 2 () )
(; ) ;
(; ) ( ) ( 2 () )
k
k n n n n
k n k
k n k n n n n +

.
+a primjer, !inomni koe*i6ijent

,
_

"
/
mo%emo izraunati ovako:
2&
/
2&
/ /
12&
; " ; "
; /
"
/

,
_

,
a takoer i ovako:
2&

2&

2 3
" 2
2 3 /
; "
2 3 /
"
/

,
_

.
Osim toga, primijetimo za k n vrijedi
[ ]

,
_

,
_

k n
n
k n n k n
n
k n n k n
n
k n k
n
k
n
; ( ) (; )
;
(; ) (; )
;
(; ) ;
;
.
Eormula

,
_

,
_

k n
n
k
n
korisna je kod raunanja !inomnih koe*i6ijenata s velikim
9nazivni6ima<. +a primjer, !inomni koe*i6ijent

,
_

1
0
mogue je izraunati ovako:
"/

"/

2 0
2
4 0
1 / 3 2 " 2
" 2 3 / 1 4 0
; 1
" 2 3 / 1 4 0
1
0

,
_

,
ali lak$e je raunati ovako:
"/

"/

2 0
2
4 0
2
0
1
0

,
_

,
_

.
8a svaki
{ } ,... " , 2 , , & n
i za svaki
{ } ,... " , 2 , , & k
, skup od
n
elemenata ima

,
_

k
n
k ,
lanih podskupova.
Zadatak . U skupu
{ } 22 2", ",..., 2, ,
nasum6e smo oda!rali etverolani podskup S .
#olika je vjerojatnost da je produkt elemenata skupa S djeljiv sa tri-
Rjeenje: @rodukt elemenata skupa S djeljiv je sa tri im se u skupu S nalazi !arem jedan
od !rojeva
22 "0, "/, "", "&, 21, 22, 2, 4, 3, 2, 0, /, ",
. +a spisku
22 "0, 0,..., /, , "

ima etrnaest !rojeva. >akle, ostali dio skupa
{ } 22 2", ",..., 2, ,
sastoji se od "& 2 22
!rojeva. 5 tako, vrijedi

,
_

,
_

2
22
2
"&
tri( sa djeljiv nije skupa elemenata produkt ) S P
,

,
_

,
_

"313
&4"2/
"313
212&3

2
22
2
"&
tri( sa djeljiv je skupa elemenata produkt ) S P
1042"&"2 . &
0"0"
3214

. )2. svi!nja
2&&/.(
Zadatak !. U kutiji je 1 kugli6a. #ugli6e su oznaene !rojevima
1 /, 3, 2, ", 2, , &, 0, 4, 1, ,
"

/ ,
"

3 ,
"

2 ,
"

" ,
"

2 ,
"

.
Fo!ert e iz kutije izvui 3 kugli6a. >rugim rijeima, Fo!ert e izvui 3 !rojeva. +eka je
A suma tih 3 !rojeva. #olika je vjerojatnost da A !ude 6ijeli !roj-
Rjeenje: @rimjeujemo da se u kutiji nalaze / 9ne6ijelih< !rojeva )
,
"

2 ,
"

" ,
"

2 ,
"

"

/ ,
"

3
( i 6ijelih !rojeva )
1 /, 3, 2, ", 2, , &, 0, 4, 1,
(. :roj A e !iti
6ijeli !roj u dva sluaja. 7edan sluaj je da Fo!ert izvue 3 6ijelih !rojeva. >rugi sluaj je da
Fo!ert izvue " 9ne6ijela< !roja i 2 6ijela !roja. @rvi sluaj mo%e nastupiti na

,
_

naina, a drugi sluaj mo%e nastupiti na

,
_

,
_

"
/
naina. 5 tako, tra%ena vjerojatnost je
232222&2/ . &
/44
3/2
/44
&& 2/2
/44
33 2& 2/2
3
1
2

"
/
3

,
_

,
_

,
_

,
_

.
Zadatak 1". U kutiji je 2& kugli6a. #ugli6e su oznaene !rojevima
2& 0, ",..., 2, ,
. .na
e iz kutije izvui & kugli6a. )+akon toga e u kutiji ostati & kugli6a.( +eka je A
najmanji meu !rojevima koje e .na izvui. +eka je B najmanji meu !rojevima koji e
ostati u kutiji. 5zraunajte vjerojatnost
( / ) B A P
.
)Fijeima: tra%i se vjerojatnost da je produkt !rojeva A i B jednak / .(
Rjeenje: .ko je !roj izvuen, onda je A . .ko !roj nije izvuen, onda je B . U
svakom sluaju, jedan od !rojeva A i B jednak je . >akle, ne mo%e se dogoditi da je
2 A i " B . 'akoer se ne mo%e dogoditi da je " A i 2 B . 5 tako,
+ ( i / ) ( / i ) ( / ) B A P B A P B A P
{ } +

( 2& 0, 4, 1, /, 3, 2, ", 2, , &, 0, 4, 1,

skupa lanog , 2 iz !rojeva 3 izvu6i 6e to Uz 3. i 2 ", 2, , !rojeve izvu6i 6e .na ) P
{ }
+
( 2& 0, 4, 1, /, 3, 2, ", 2, , &, 0, 4, 1,
skupa lanog , 2 iz !rojeva 0 izvu6i 6e to Uz /. !roj izvu6i 6e .na ) P
. &2/142/ . &
4213/
2&&2
&
2&
3
2
2
&
2&
0
2
&
2&
3
2

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

)2. rujna 2&&1.(

Zadatak 11. 'est se sastoji od "& pitanja. +a svako su pitanje ponuena 2 odgovora, od
kojih je samo jedan toan.
5vanka je zaokru%ila po jedan odgovor na svako pitanje. >ogodilo se sljedee: 5vanka je na 4
pitanja dala toan odgovor, a na 22 pitanja je dala pogre$an odgovor.
8atim se 5vanki pridru%io =iroslav. On je nasum6e oda!rao 2 )od "&( pitanja. U svakom
od ta 2 pitanja, =iroslav je o!risao 5vankin odgovor, pa je nasum6e oda!rao i zaokru%io
jedan od preostala " ponuena odgovora.
#olika je vjerojatnost da je, nakon $to je =iroslav napravio reene promjene, u testu i dalje
!ilo zaokru%eno 4 tonih odgovora i 22 pogre$na odgovora-
Rjeenje: =iroslav !ira 2 )od "&( pitanja, pa u svakom od tih pitanja !ira od "
odgovora. :roj naina da =iroslav sve to napravi je
" "
2
"&

,
_

.
7edan povoljni sluaj je da =iroslav pokvari jedan 5vankin toni odgovor, ali i popravi jedan
5vankin pogre$ni odgovor. :roj naina da =iroslav to napravi je 22 " 4 . +aime, 5vankinih
tonih odgovora ima 4. Svaki od tih odgovora mogue je pokvariti na " naina. 5vankinih
pogre$nih odgovora ima 22 . Svaki od tih odgovora mogue je popraviti na samo nain.
>rugi povoljni sluaj je da =iroslav ne pokvari niti jedan 5vankin toni odgovor, a takoer i
ne popravi niti jedan 5vankin pogre$ni odgovor. :roj naina da =iroslav to napravi je
2 2
2
22

,
_

. +aime, u ovom sluaju =iroslav !ira 2 )od 22 ( pitanja na koja je 5vanka dala
pogre$an odgovor. U svakom od ta 2 pitanja, =iroslav iza!ire od ona 2 odgovora koji
su pogre$ni, a razliiti su od 5vankinog odgovora.
5 tako, tra%ena vjerojatnost je
"1&4422/ . &
"&3
242
"03
232
"03
022 324
" "
2
"&
2 2
2
22
22 " 4

+

,
_

,
_

+
.
)1. studenoga 2&&/.(
Zadatak 12. @rolaznik =iljenko u d%epu je imao 1 kovani6a od jedne kune, 3 kovani6a od
dvije kune i 2 kovani6e od pet kuna. @rosjak .ndrija je u svojoj zdjeli pak imao &
kovani6a od jedne kune, / kovani6a od dvije kune i 4 kovani6a od pet kuna.
'ada je =iljenko iz d%epa nasum6e izvadio jednu kovani6u i stavio je tu kovani6u u .ndrijinu
zdjelu. +o .ndrija je nato iz zdjele nasum6e izvadio dvije kovani6e i dao je te kovani6e
=iljenku. #olika je vjerojatnost da je =iljenko na kraju !io na do!itku-
#a$omena. .ko je =iljenko od .ndrije do!io tono onoliko nova6a koliko je i dao .ndriji,
onda =iljenko nije na do!itku.
Rjeenje: .ko je =iljenko dao jednu kunu, onda je =iljenko sigurno !io na do!itku.
.ko je =iljenko dao dvije kune, onda je !io na do!itku pod uvjetom da mu .ndrija nije
vratio dvije kovani6e od jedne kune.
.ko je =iljenko dao pet kuna, onda je !io na do!itku pod uvjetom da mu je .ndrija vratio
!arem jednu kovani6u od pet kuna.
/
1
kunu( jednu dao je =iljenko ) do!itku( na je !io i kunu jednu dao je =iljenko ) P P
.
do!itku( na je !io i kune dvije dao je =iljenko ) P
kune( jedne od kovani6e dvije vratio nije mu .ndrija i kune dvije dao je =iljenko ) P
/2
1
2
1
/

2&
1
/
3
2&
" 2&
/
3
"&&
23 "&&
/
3
2
23
2
&
2
23
/
3

,
_

,
_

,
_

.
do!itku( na je !io i kuna pet dao je =iljenko ) P
kuna( pet od kovani6u jednu !arem vratio je mu .ndrija i kuna pet dao je =iljenko ) P
2&
"
3
"
2

"&&
4&
2

"&&
2& "&&
2

2
23
2
/
2
23
/
2

,
_

,
_

,
_

.
Sve skupa,
do!itku( na !io je =iljenko ) P
+ do!itku( na je !io i kunu jednu dao je =iljenko ) P
+ + do!itku( na je !io i kune dvije dao je =iljenko ) P
+ do!itku( na je !io i kuna pet dao je =iljenko ) P
43"23 . &
"2&
21"
"2&
24 43 2&
2&
"
/2
1
/
1

+ +
+ +
. )/. travnja 2&&2.(
Zadatak 13. +a utr6i je sudjelovalo / trkaa. @o!ijedio je >ragan, drugi je !io =ilenko,
trei =i$o, a etvrti Vlado. @oslije utrke je na sluajan nain iza!rano 3 trkaa i oni su na
poklon do!ili sportske tor!e. 8atim su sportske tor!e do!ila jo$ i " naj!olje plasirana meu
onom ,ori6om trkaa koji nisu !ili iza!rani na sluajan nain.
5 tako, sportske tor!e je na poklon do!ilo ukupno 4 trkaa. #olika je vjerojatnost da je Vlado
do!io sportsku tor!u-
Rjeenje: Vlado ne do!iva sportsku tor!u samo onda kada se meu petori6om sretnih
do!itnika ne nalazi nitko iz skupa
{ } Vlado =i$o, =ilenko, >ragan,
. 8ato vrijedi

,
_

,
_

3
/
3
2
or!u( sportsku t do!io nije Vlado ) P
i
44/4"4 . &
2"/4
"31/
2"/4
102 2"/4
2"/4
102

3
/
3
2
or!u( sportsku t do!io je Vlado )

,
_

,
_

P
.
Zadatak 14. +a utr6i je sudjelovalo / trkai6a. @o!ijedila je =arija, druga je !ila Geljka,
trea .na, etvrta 'omislava, a peta Hordana. @oslije utrke je na sluajan nain iza!rano 3
trkai6a i one su na poklon do!ile sportske tor!e. 8atim su sportske tor!e do!ile jo$ i "
naj!olje plasirane meu onih trkai6a koje nisu !ile iza!rane na sluajan nain.
5 tako, sportske tor!e je na poklon do!ilo ukupno 4 trkai6a. 5zraunajte vjerojatnost
tor!u( do!ila nije Hordana a tor!u, do!ila je 'omislava ) P
.
Rjeenje: >ogaaj 9'omislava je do!ila tor!u, a Hordana nije do!ila tor!u< nastupa jedino
onda kada sluajno !iranje zavr$i tako da Hordana nije iza!rana, a iz skupa
{ Geljka, =arija,

} 'omislava .na,
je iza!rana samo jedna oso!a. +aravno, tada su meu sluajno iza!ranim
trkai6ama i 2 od onih trkai6a koje su se plasirale od $estog do $esnaestog mjesta.
5 tako,

,
_

,
_

,
_

2"/4
""& 2
3
/
2

2
tor!u( do!ila nije Hordana a tor!u, do!ila je 'omislava ) P
"&2014&2 . &
42
33
2"/4
"2&

. )22. prosin6a
2&&/.(
Zadatak 15. U kutiji su 22 kugli6e. +a svakoj je kugli6i napisan !roj. +a osam kugli6a
napisan je !roj , na osam kugli6a napisan je !roj 2 i na osam kugli6a napisan je !roj ".
Ozren e zavui ruku u kutiju, pa e na sluajan nain oda!rati devet kugli6a od reene 22
kugli6e. #olika je vjerojatnost da e produkt !rojeva na Ozrenovim kugli6ama !iti jednak 12
-
Rjeenje: Vrijedi
2 " 2 2 "
" 2 " 2 0 4 12 . @rodukt je jednak 12 samo onda kada Ozren
iza!ere etiri kugli6e na kojima pi$e !roj , tri kugli6e na kojima pi$e !roj 2 i dvije kugli6e
na kojima pi$e !roj ". @ovoljan iz!or kugli6a Ozren mo%e o!aviti na

,
_

,
_

,
_

2
4
"
4
2
4
naina.
:roj svih naina da Ozren iza!ere devet kugli6a je

,
_

0
22
. 'ra%ena vjerojatnost je
&4"02/2&3 . &
"&13&2
&01/&
"&13&2
24 3/ 1&
0
22
2
4
"
4
2
4

,
_

,
_

,
_

,
_

. )0. veljae 2&&1.(

Zadatak 16. U kutiji je 4 novani6a od 2&& kuna, 0 novani6a od && kuna i &
novani6a od 3& kuna. )>akle, u kutiji je ukupno 21 & 0 4 + + novani6a.( 'oni e
praznih depo!a prii kutiji i iz kutije e nasum6e izvui novani6a. 8atim e 'oni:
I izvuene novani6e od 2&& kuna staviti u svoj lijevi d%ep,
I izvuene novani6e od && kuna staviti u svoj desni d%ep i
I izvuene novani6e od 3& kuna takoer staviti u svoj desni d%ep.
#olika je vjerojatnost da e 'oni, nakon $to smjesti reenih novani6a u d%epove, u
lijevom d%epu imati isto toliko kuna kao u desnom d%epu-
Rjeenje: .ko 'oni izvue novani6u od 2&& kuna, onda e on u lijevom d%epu imati
2&& kuna, a u desnom e d%epu imati najmanje 3&& kuna. .ko 'oni izvue 2 novani6e
od 2&& kuna, onda e on u lijevom d%epu imati 2&& kuna, a u desnom e d%epu imati
najmanje 23& kuna.
S druge strane, ako 'oni izvue 2 novani6e od 2&& kuna, onda e on u lijevom d%epu
imati 4&& kuna, a u desnom e d%epu imati najvi$e 1&& kuna. 5 tako, nije do!ro niti da
'oni izvue od 2 novani6e od 2&& kuna, niti da 'oni izvue od 2 novani6e od
2&& kuna.
Jto ako 'oni izvue " novani6e od 2&& kuna- Onda e on u lijevom d%epu imati /&&
kuna. U desnom d%epu, 'oni e imati 4 novani6a. +ije te$ko vidjeti da ukupna vrijednost
tih 4 novani6a iznosi /&& kuna samo ako se radi o 2 novani6e od && kuna i 2
novani6e od 3& kuna. >akle, jedini povoljni sluaj je da 'oni izvue " novani6e od
2&& kuna, 2 novani6e od && kuna i 2 novani6e od 3& kuna.
'ra%ena vjerojatnost je
"/3&224 . &
"&"1403
2& 2/ 3/

21
2
&
2
0
"
4

,
_

,
_

,
_

,
_

. )22. veljae 2&&4.(

Zadatak 17. U kutiji je 4 !ijelih kugli6a i & 6rnih kugli6a. +a svakoj !ijeloj kugli6i napisan
je !roj + . +a svakoj 6rnoj kugli6i napisan je !roj .
5van e iz kutije izvui 1 kugli6a. 'ako e u kutiji ostati kugli6a. >rugim rijeima, 5van e
izvui 1 !rojeva i u kutiji e ostati !rojeva. #olika je vjerojatnost da e suma 1 izvuenih
!rojeva !iti jednaka sumi neizvuenih !rojeva-
Rjeenje: .ko 5van izvue b !ijelih kugli6a, onda e on izvui i b 1 6rnih kugli6a, pa e
suma izvuenih !rojeva !iti
1 2 1 ( ) ( 1 ) + + b b b b b
. @ritom e u kutiji ostati
b 4 !ijelih kugli6a i
" 1 & ( 1 ) & + + b b b
6rnih kugli6a, pa e suma neizvuenih
!rojeva !iti
b b b b b 2 3 " 4 ( ) ( " ) ( 4 ) + +
. .ko je suma izvuenih !rojeva
jednaka sumi neizvuenih !rojeva, onda je
b b 2 3 1 2 , 2 2 b , " b .
Suma izvuenih !rojeva !it e jednaka sumi neizvuenih !rojeva samo u sluaju " b , to
jest samo u sluaju da 5van izvue " !ijele kugli6e i 2 6rne kugli6e. Vjerojatnost da se to
dogodi je
"/03"2224 . &
//"
223
"422
1/&
"422
2& 3/
1
4
2
&
"
4

,
_

,
_

,
_

. )4. veljae 2&&4.(

Zadatak 1. U kutiji je "& kugli6a. +a svakoj je kugli6i napisan !roj. +a 2 kugli6a
napisan je !roj 2 , a na 4 kugli6a napisan je !roj 4 .
Veljko e zavui ruku u kutiju, pa e na sluajan nain oda!rati trinaest kugli6a od reenih
"& kugli6a. >rugim rijeima, Veljko e izvui trinaest !rojeva. +eka je A produkt tih
trinaest !rojeva. +eka je B produkt onih sedamnaest !rojeva koje Veljko nee izvui. #olika
je vjerojatnost da e !iti B A -
Rjeenje: U kutiji ima 2 dvojki i 4 osmi6a. @rodukt tih "& !rojeva je
4 2
4 2
// 32 2 4 " 2
2 2 2 ( 2 ) 2 . .ko je produkt izvuenih !rojeva jednak produktu neizvuenih
!rojeva, onda je produkt izvuenih !rojeva jednak
""
2
.
@retpostavimo da se izvuenih " kugli6a sastoje od
a
kugli6a oznaenih !rojem 2 i od
a " kugli6a oznaenih !rojem 4 . @rodukt izvuenih !rojeva tada iznosi
a a a a a a a 2 "0 " "0 " " "
2 2 2 ( 2 ) 2 4 2

. @rodukt izvuenih !rojeva jednak je
""
2
onda
kada vrijedi "" 2 "0 a , / 2 a , " a . @ovoljno je da
a
!ude jednako ". >rugim
rijeima, povoljno je da Veljko izvue " kugli6e na kojima pi$e !roj dva i & kugli6a na
kojima pi$e !roj osam. Vjerojatnost da se to dogodi iznosi
&4&"4"4/4 . &
013043&
2"134 22&
"
"&
&
4
"
2

,
_

,
_

,
_

. )2". veljae
2&&1.(
Zadatak 1!.

2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
#ao $to vidimo, ta!li6a ima etiri retka i deset stupa6a. U nekim poljima je napisan !roj ,
a u nekim poljima je napisan !roj 2 .
=ate e nasum6e iza!rati pet stupa6a. U svakom od iza!ranih stupa6a, =ate e nasum6e
iza!rati jedno polje. :udui da je u svakom polju napisan !roj, =ate e !iranjem poljK
zapravo iza!rati pet !rojeva. #olika je vjerojatnost da e produkt tih pet !rojeva !iti jednak
/-
Rjeenje: :roj naina da =ate iza!ere tih pet poljK je
3
2
3
&
2 2 2 2 2
3
&

,
_

,
_

. +aime, pet
stupa6a je mogue oda!rati na

,
_

3
&
naina, a jedno od etiri polja u stup6u je mogue
oda!rati na 2 naina.
@rodukt iza!ranih !rojeva je
2
2 / onda kada nastupi jedan od sljedea dva sluaja.
Sl"#aj 1. =ate je iza!rao jedan od prva dva stup6a: 'akoer je iza!rao etiri od ostalih osam
stupa6a. U svakom od reena etiri stup6a, =ate je iza!rao !roj 2 .
Sl"#aj 2. =ate nije iza!rao niti jedan od prva dva stup6a. 'o jest, iza!rao je pet od ostalih
osam stupa6a. U jednom od tih pet stupa6a iza!rao je !roj . U ostala etiri od tih pet
stupa6a iza!rao je !roj 2 .
Sluaj mo%e nastupiti na
2
"
2
4
4 " " " "
2
4
2 2

,
_

,
_

naina. +aime, jedan od prva dva
stup6a mogue je iza!rati na 2 naina i onda je polje u tom stup6u mogue iza!rati na 2
naina. Letiri od ostalih osam stupa6a mogue je iza!rati na

,
_

2
4
naina. U svakom od
potonja etiri stup6a, polje u kojem je napisan !roj 2 mogue je iza!rati na " naina.
Sluaj 2 mo%e nastupiti na
2
" 3
3
4
" " " " 3
3
4

,
_

,
_

naina. +aime, pet od posljednjih osam

stupa6a mogue je iza!rati na

,
_

3
4
naina. Eaktor 3 se pojavljuje zato $to e =ate u jednom
)!ilo kojem( od tih pet stupa6a iza!rati !roj . U ostala etiri stup6a, =ate e iza!rati !roj 2
, koji je napisan na " mjesta u stup6u.
'ra%ena vjerojatnost je

+

,
_

,
_

,
_

32
"3
234&24
/4&2&
234&24
22/4& 23"/&
&22 232
4 3 3/ 4 1& 4
2
3
&
" 3
3
4
"
2
4
4
3
2 2
2/"/1413 . & . )21. travnja
2&&1.(
%arkovljevi $roce&i
Zadatak 2". +ogometni klu! =ladost u nekim sezonama igra u prvoj ligi, a u nekim
sezonama igra u drugoj ligi. #ada je =ladost u prvoj ligi, onda vrijedi
P)=ladost e i sljedee sezone igrati u prvoj ligi(
1
"

,
P)=ladost e sljedee sezone igrati u drugoj ligi(
1
2

.
#ada je =ladost u drugoj ligi, onda vrijedi
P)=ladost e sljedee sezone igrati u prvoj ligi(
"
2

,
P)=ladost e i sljedee sezone igrati u drugoj ligi(
"

.
=ladost je ove sezone u prvoj ligi. #olika je vjerojatnost da e =ladost: a) u sezoni
2&1.M2&4. !iti u prvoj ligi, b) u sezoni 2&22.M2&2". !iti u prvoj ligi-
Rjeenje: +eka je
( & )

p oznaka za vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&22.M2&2". !iti u

prvoj ligi. +eka je
( & )
2
p oznaka za vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&22.M2&2". !iti u
drugoj ligi.
+eka je
( 0 )

p oznaka za vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&2.M2&22. !iti u prvoj ligi.

+eka je
( 0 )
2
p oznaka za vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&2.M2&22. !iti u drugoj ligi.
+eka je
( 4 )

p oznaka za vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&2&.M2&2. !iti u prvoj ligi.

+eka je
( 4 )
2
p oznaka za vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&2&.M2&2. !iti u drugoj ligi.
D
+eka je
( & )

p oznaka za vjerojatnost da =ladost u sezoni 2&2.M2&". igra u prvoj ligi. +eka

je
( & )
2
p oznaka za vjerojatnost da =ladost u sezoni 2&2.M2&". igra u drugoj ligi. )+aravno,
vrijedi
( & )

p i &
( & )
2
p .(
b) @rimijetimo da za matri6e [ ]
( 0 )
2
( 0 )

p p ,
1
1
1
1
]
1

"

"
2
1
2
1
"
i [ ]
( & )
2
( & )

p p vrijedi
[ ] [ ]
( & )
2
( & )

( 0 )
2
( 0 )

( 0 )
2
( 0 )

( 0 )
2
( 0 )

"

1
2
"
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
p p p p p p p p
1
]
1

+ +
1
1
1
1
]
1

.
>akle,
[ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

"

"
2
1
2
1
"
( 0 )
2
( 0 )

( & )
2
( & )

p p p p
.
Slino tome, vrijedi i
[ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

"

"
2
1
2
1
"
( 4 )
2
( 4 )

( 0 )
2
( 0 )

p p p p
, pa je
[ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

,
_

1
1
1
1
]
1

"

"
2
1
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
( 4 )
2
( 4 )

( & )
2
( & )

p p p p
[ ] [ ]
2
( 4 )
2
( 4 )

( 4 )
2
( 4 )

"

"
2
1
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
1
1
1
1
]
1

,
_

1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

p p p p .
Vrijedi i
[ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

"

"
2
1
2
1
"
( 1 )
2
( 1 )

( 4 )
2
( 4 )

p p p p
, pa je
[ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

,
_

1
1
1
1
]
1

2
( 1 )
2
( 1 )

( & )
2
( & )

"

"
2
1
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
p p p p
[ ] [ ]
"
( 1 )
2
( 1 )

2
( 1 )
2
( 1 )

"

"
2
1
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
"

"
2
1
2
1
"
1
1
1
1
]
1

,
_

1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

p p p p
.
+a taj nain, postepeno se dolazi do zakljuka da je
[ ] [ ] [ ]
& &
( & )
2
( & )

( & )
2
( & )

"

"
2
1
2
1
"
&
"

"
2
1
2
1
"
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

p p p p .
Faunanje matri6e [ ]
&
"

"
2
1
2
1
"
&
1
1
1
1
]
1

naj!olje je o!aviti na kompjuteru.

> A:=Matrix([[3/7, 4/7],[2/3, 1/3]]);
A :N
"
1
2
1
2
"

"

?
?
?
?
?

?
> B:=A^10;
B :N
200"42/20""/"
33300/&"2/&/1
23//"2&"21&2
33300/&"2/&/1
24"&/1&/"32
2"4242&"012"
&0011"2""0
2"4242&"012"

?
?
?
?
?

?
> v:=Matrix([[1, 0]]);
! :N & O P
> multipl(v, B);
200"42/20""/"
33300/&"2/&/1
23//"2&"21&2
33300/&"2/&/1

?
> !val"(#);
&.3"42/4&41 &.2/3"40" O P
5 tako, vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&22.M2&2". !iti prvoliga$ iznosi
3"42/4&41 . &
( & )

p .
a) Vrijedi
[ ] [ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

3 3
( & )
2
( & )

( 3 )
2
( 3 )

"

"
2
1
2
1
"
&
"

"
2
1
2
1
"
p p p p
[ ] 2/40/"2 . & 3"4&4"4// . & kompj"ter
.
Vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&1.M2&4. !iti prvoliga$ iznosi 3"4&4"4// . &
( 3 )

p .
'rimjedba. @rimijetimo da su !rojevi 3"4&4"4// . &
( 3 )

p i 3"42/4&41 . &
( & )

p
pri!li%no jednaki. # tome, rezultat zadatka nije !itno ovisan o tome je li =ladost ove sezone
prvoliga$ ili drugoliga$. #ada !i =ladost ove sezone !ila drugoliga$, onda !ismo imali
[ ] [ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

3 3
( & )
2
( & )

( 3 )
2
( 3 )

"

"
2
1
2
1
"
&
"

"
2
1
2
1
"
p p p p
[ ] 2/2/23 . & 3"441"3240 . & kompj"ter
i
[ ] [ ] [ ]
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

& &
( & )
2
( & )

( & )
2
( & )

"

"
2
1
2
1
"
&
"

"
2
1
2
1
"
p p p p
[ ] 2/3"411/4 . & 3"42/22"2 . & kompj"ter
.
>akle, vrijedilo !i 3"441"3240 . &
( 3 )

p i 3"42/22"2 . &
( & )

p .
Zadatak 21. Usponi i padovi nogometnog klu!a =ladost )prva ligaMdruga liga( su primjer za
Marko!lje! pro$es. #oristei teoriju =arkovljevih pro6esa, pri!li%no izraunajte !rojeve
( 3 )

p i
( & )

p .
Rjeenje: =ogua stanja nogometnog klu!a =ladost su

s
: prvoliga$ i
2
s
: drugoliga$.
Matri$a prijelaza je
1
1
1
1
]
1

"

"
2
1
2
1
"
.
+aime, prema tekstu zadatka 2&, vjerojatnost prijelaza iz stanja

s u stanje

s je
1
"
.
Vjerojatnost prijelaza iz stanja

s u stanje
2
s je
1
2
.
Vjerojatnost prijelaza iz stanja
2
s u stanje

s je
"
2
. Vjerojatnost prijelaza iz stanja
2
s u
stanje
2
s je
"

.
Sada tre!a rije$iti sustav linearnih jednad%!i
[ ] [ ]
2 2
"

"
2
1
2
1
"
p p p p
1
1
1
1
]
1

2
+ p p
.
5z matrine jednad%!e
[ ] [ ]
2 2
"

"
2
1
2
1
"
p p p p
1
1
1
1
]
1

do!ivamo dvije linearne jednad%!e.

@rva jednad%!a je
2
"
2
1
"
p p p +
,
&
"
2
1
2
2
+ p p
.
>ruga jednad%!a je
2 2
"

1
2
p p p +
,
&
"
2
1
2
2
p p
.
=eutim, drugu jednad%!u mo%e se do!iti tako da se prvu jednad%!u pomno%i s . Sustav
iz kojega emo do!iti

p
i
2
p
ne sastoji se od jednad%!i
&
"
2
1
2
2
+ p p
i
&
"
2
1
2
2
p p
)koje su meuso!no zavisne(, nego se sastoji od jednad%!i
&
"
2
1
2
2
p p

i

2
+ p p
.

2
+ p p
,
2
p p
.
&
"
2
1
2
2
p p
,
& ( )
"
2
1
2

p p
,
& ( ) 1 2 " 2

p p
,
& 2 2 2

+ p p
,
2 2/

p
,
"
1
2/
2

p
.
"
/
"
1 "
"
1

2

p p
.
Vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&1.M2&4. igrati u prvoj ligi pri!li%no je jednaka
3"42/3"4 . &
"
1

. Vjerojatnost da e =ladost u sezoni 2&22.M2&2". igrati u prvoj ligi

takoer je pri!li%no jednaka
3"42/3"4 . &
"
1

.
'rimjedba. U zadatku 2& smo ustanovili da tone vrijednosti tra%enih vjerojatnosti iznose
3"4&4"4// . &
( 3 )

p i 3"42/4&41 . &
( & )

p . Vidimo da je pri!li%no raunanje tih

vjerojatnosti, u kojem smo koristili teoriju =arkovljevih pro6esa, dalo do!re rezultate.
.ndrej .ndrejevi =arkov )43/022(
Zadatak 22. 5van i 'ihomir igraju $ah. #ada 5van igra s !ijelim *igurama, onda vjerojatnost da
5van po!ijedi iznosi
"
2
, vjerojatnost da 'ihomir po!ijedi iznosi
2

, a vjerojatnost da !ude
remi iznosi
2

. #ada 5van igra s 6rnim *igurama, onda vjerojatnost da 5van po!ijedi iznosi
2

, vjerojatnost da 'ihomir po!ijedi iznosi

3
2
, a vjerojatnost da !ude remi iznosi
&

.
5van i 'ihomir su se dogovorili da onaj tko po!ijedi, u iduoj partiji igra s !ijelim *igurama. U
sluaju remija, dogovor glasi: onaj tko je u nerije$enoj partiji !io !ijeli, taj ostaje !ijeli i u
iduoj partiji.
+eka je
n
povei prirodni !roj. #olika je vjerojatnost da e u
n
,toj partiji mea 5van !iti
!ijeli, a 'ihomir 6rni-
Rjeenje: Ovo je =arkovljev pro6es s dva mogua stanja. 'a stanja su

s
: 5van je !ijeli,
2
s
: 5van je 6rni.
=atri6a prijelaza je
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1

+
+

1
1
1
1
]
1

+
+
2

2
"
&
3
2

2
0
&
2
2

2
4
&

3
2
2

"
2
.
're!amo rije$iti sustav linearnih jednad%!i
[ ] [ ]
2 2
2

2
"
p p p p
1
1
1
1
]
1

2
+ p p
.
5z matrine jednad%!e
[ ] [ ]
2 2
2

2
"
p p p p
1
1
1
1
]
1

do!ivamo dvije linearne jednad%!e.

@rva jednad%!a je
2
2

2
"
p p p +
,
&
2

2
+ p p
.
>ruga jednad%!a je
2 2
2

p p p +
,
&
2

2
p p
.
Sustav iz kojega emo do!iti

p i
2
p sastoji se od jednad%!i
&
2

2
p p
i
2
+ p p
.

2
+ p p
,
2
p p
.
&
2

2
p p
,
& ( )
2

p p
,
& ( ) 2

p p
,
& 2 2

+ p p
,
2 "

p
,
"
2

p
.
"

"
2 "
"
2

2

p p
.
8a povei prirodni !roj
n
, vjerojatnost da e u
n
,toj partiji mea 5van !iti !ijeli pri!li%no je
jednaka
"
2
.
Zadatak 23. @as 'eri nalazi se u troso!nom stanu iji tlo6rt vidimo na sli6i.
U stanu postoji pet vrata. #roz etvera vrata 'eri mo%e proi u o!a smjera. =eutim, kroz
vrata oznaena streli6om 'eri mo%e proi samo u smjeru kojega pokazuje streli6a.
@as 'eri je !io u so!i i onda je poeo izvr$avati sljedee nared!e:
Naredba 1% Uoi sva vrata kroz koja mo%e$ izai iz so!e u kojoj se nalazi$. 8atim nasum6e
iza!eri jedna od uoenih vrata.
Naredba 2% 5zai iz so!e, i to kroz ona vrata koja si iza!rao u +ared!i .
Naredba &% 7ednu minutu se odmori pa se vrati na +ared!u .
@rovodei gornji postupak, 'eri je mnogo puta pre$ao iz so!e u so!u. +a kon6u je 'eri u
jednoj od so!a zaspao, pa se zato nije vratio na +ared!u . +eka je X !roj so!e u kojoj je
'eri zaspao. 5zraunajte vjerojatnosti
( ) X P
,
( 2 ) X P
i
( " ) X P
.
Rjeenje: Ovo je =arkovljev pro6es s tri mogua stanja. 'a stanja su

s
: 'eri se odmara u so!i ,
2
s
: 'eri se odmara u so!i 2,
"
s
: 'eri se odmara u so!i ".
=atri6a prijelaza je
1
1
1
1
1
1
1
]
1

&
"
2
"

"
2
&
"

"

"
2
&
.
're!amo rije$iti sustav linearnih jednad%!i
[ ] [ ]
" 2 " 2
&
"
2
"

"
2
&
"

"

"
2
&
p p p p p p
1
1
1
1
1
1
1
]
1

" 2
+ + p p p
.
5z matrine jednad%!e
[ ] [ ]
" 2 " 2
&
"
2
"

"
2
&
"

"

"
2
&
p p p p p p
1
1
1
1
1
1
1
]
1

do!ivamo tri linearne

jednad%!e.

@rva jednad%!a je
" 2
"

"

p p p +
,
&
"

"

" 2
+ + p p p
.
>ruga jednad%!a je
2 "
"
2
"
2
p p p +
,
&
"
2
"
2
" 2
+ p p p
.
'rea jednad%!a je
" 2
"
2
"

p p p +
,
&
"
2
"

" 2
+ p p p
.
Sustav iz kojega emo do!iti

p ,
2
p i
"
p
sastoji se od jednad%!i
&
"

"

" 2
+ + p p p
,
&
"
2
"
2
" 2
+ p p p
, i

" 2
+ + p p p
.

" 2
+ + p p p
,
2 "
p p p
.
&
"

"

" 2
+ + p p p
,
& ( )
"

"

2 2
+ + p p p p
,
& "
2 2
+ + p p p p
,
& 2

+ p
,
& 2

p
,
2

p
,
2

p
.
&
"
2
"
2
" 2
+ p p p
,
& ( )
"
2
"
2
2 2
+ p p p p
,
& ( ) 2 " 2
2 2
+ p p p p
,
& 2 2 2 " 2
2 2
+ p p p p
,
& 2 3
2
+ p
,
& 2 3
2
p
,
2 3
2
p
,
3
2
2
p
.
2&
1
2&
4 3 2&
3
2
2

2 "


p p p
.
5 tako, vrijedi
2&
3
2

( ) X P
,
2&
4
3
2
( 2 ) X P
,
2&
1
( " ) X P
.
Zadatak 24. @as 'eri nalazi se u etveroso!nom stanu iji tlo6rt vidimo na sli6i.
U stanu postoji $est vrata. #roz pet vrata 'eri mo%e proi u o!a smjera. =eutim, kroz vrata
oznaena streli6om 'eri mo%e proi samo u smjeru kojega pokazuje streli6a.
@as 'eri je !io u so!i i onda je poeo izvr$avati sljedee nared!e:
Naredba 1% Uoi sva vrata kroz koja mo%e$ izai iz so!e u kojoj se nalazi$. 8atim nasum6e
iza!eri jedna od uoenih vrata.
Naredba 2% 5zai iz so!e, i to kroz ona vrata koja si iza!rao u +ared!i .
Naredba &% Vrati se na +ared!u .
@rovodei gornji postupak, 'eri je mnogo puta pre$ao iz so!e u so!u. +a kon6u je 'eri u
jednoj od so!a zaspao, pa se zato nije vratio na +ared!u . +eka je X !roj so!e u kojoj je
'eri zaspao. 5zraunajte vjerojatnosti
( ) X P
,
( 2 ) X P
,
( " ) X P
i
( 2 ) X P
.
Rjeenje: Ovo je =arkovljev pro6es s etiri mogua stanja. 'a stanja su

s
: 'eri se nalazi u so!i ,
2
s
: 'eri se nalazi u so!i 2,
"
s
: 'eri se nalazi u so!i ",
2
s
: 'eri se nalazi u so!i 2.
=atri6a prijelaza je
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
]
1

&
"

"

"

& &
2

"

& &
"
2
"

"

"

&
.
're!amo rije$iti sustav linearnih jednad%!i
[ ] [ ]
2 " 2 2 " 2
&
"

"

"

& &
2

"

& &
"
2
"

"

"

&
p p p p p p p p
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
]
1

2 " 2
+ + + p p p p
.
5z matrine jednad%!e
[ ] [ ]
2 " 2 2 " 2
&
"

"

"

& &
2

"

& &
"
2
"

"

"

&
p p p p p p p p
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
]
1

do!ivamo
etiri linearne jednad%!e.

@rva jednad%!a je
2 " 2
"

"
2
p p p p + +
,
&
"

"
2
2 " 2
+ + + p p p p
.
>ruga jednad%!a je
2 2
"

"

p p p +
,
&
"

"

2 2
+ p p p
.
'rea jednad%!a je
" 2
"

"

p p p +
,
&
"

"

2 "
+ p p p
.
Letvrta jednad%!a je
2 " 2
2

"

"

p p p p + +
,
&
2

"

"

2 " 2
+ + p p p p
.
Sustav iz kojega emo do!iti

p
,
2
p
,
"
p
i
2
p
sastoji se od jednad%!i
&
"

"
2
2 " 2
+ + + p p p p
,
&
"

"

2 2
+ p p p
,
&
"

"

2 "
+ p p p
i

2 " 2
+ + + p p p p
.

2 " 2
+ + + p p p p
,
" 2 2
p p p p
.
&
"

"
2
2 " 2
+ + + p p p p
,
& ( )
"

"
2
" 2 " 2
+ + + p p p p p p
,
& ( ) 2 " 2 /
" 2 " 2
+ + + p p p p p p
,
& 2 2 2 2 " 2 /
" 2 " 2
+ + + p p p p p p
,
2 2 4
" 2
+ + p p p
,
2 2 4
" 2
p p p
.
&
"

"

2 2
+ p p p
,
, & ( )
"

"

" 2 2
+ p p p p p
, & "
" 2 2
+ p p p p p

2
" 2
p p
,
2
" 2
+ p p
.
Od jednad%!e
&
"

"

2 2
+ p p p
oduzimamo jednad%!u
&
"

"

2 "
+ p p p
. 'ako
do!ivamo
&
"

"

"

"

2 " 2 2
+ + p p p p p p
,
&
" 2
+ p p
,
2 "
p p
.
7ednad%!a
2
" 2
+ p p
sada nam daje 2
2 2
+ p p , 3
2
p . >akle,
3

2
p
i
3

"
p
.
+adalje, iz
2 2 4
" 2
p p p
slijedi da je
2
3

3
2
4

p
,
2
3
"
4

p
,
3
"
3
" &
3
"
2 4

+
+ p
,
2&
"

p
,
a iz
" 2 2
p p p p
slijedi da je
2&

2&
4 4 " 2&
3

2&
"

2


p
.
5 tako, vrijedi
2&
"
( ) X P
,
2&
4
3

( 2 ) X P
,
2&
4
3

( " ) X P
,
2&

( 2 ) X P
.
Zadatak 25. +a zidu je pet prekidaa. Svaki prekida pali )i gasi( jednu %arulju. +ikoja dva
prekidaa ne pale istu %arulju.
+a poetku su sve %arulje !ile uga$ene. 'ada je Gana poela izvr$avati sljedee nared!e:
Naredba 1% +asum6e iza!eri jedan od pet prekidaa. @ritisni iza!rani prekida.
Naredba 2% +asum6e iza!eri jedan od pet prekidaa. @ritisni iza!rani prekida.
Naredba &% 7ednu minutu se odmori i onda se vrati na +ared!u .
+akon $to je dugo vremena izvr$avala gornje nared!e, Gana je tijekom jednog jednominutnog
odmora prekinula suradnju i iza$la je iz kue. U trenutku prekida suradnje, !ilo je upaljeno
X %arulja. 5zraunajte vjerojatnosti
( & ) X P
,
( 2 ) X P
i
( 2 ) X P
.
Rjeenje: Ovo je =arkovljev pro6es s tri mogua stanja. 'a stanja su

s
: tijekom jednominutnog odmora, upaljeno je nula %arulja )to jest, sve su %arulje uga$ene(,
2
s
: tijekom jednominutnog odmora, dvije su %arulje upaljene, a tri su uga$ene,
"
s
: tijekom jednominutnog odmora, etiri su %arulje upaljene, a jedna je uga$ena.
5z stanja

s
u stanje

s
prelazi se na nain & & , to jest, tako da je najprije upaljeno
nula %arulja, pa je zatim upaljena jedna %arulja i na kon6u je opet upaljeno nula %arulja.
Vjerojatnost prijelaza iz stanja

s
u stanje

s
je
3

.
5z stanja

s
u stanje
2
s
prelazi se na nain 2 & , to jest, tako da je najprije upaljeno
nula %arulja, pa je zatim upaljena jedna %arulja i na kon6u su upaljene dvije %arulje.
Vjerojatnost prijelaza iz stanja

s u stanje
2
s je
3
2
.
>irektan prijelaz iz stanja

s
u stanje
"
s
nije mogu. >rugim rijeima, vjerojatnost tog
prijelaza je nula.
5z stanja
2
s
se u stanje

s
prelazi na nain & 2 . Vjerojatnost prijelaza iz stanja
2
s
u
stanje

s je
23
2
3

3
2

.
5z stanja
2
s
se u stanje
2
s
mo%e prijei na nain 2 2 i na nain 2 " 2 .
Vjerojatnost prijelaza na nain 2 2 je
23
4
3
2
3
2

. Vjerojatnost prijelaza na nain
2 " 2 je
23
0
3
"
3
"

. Ukupna vjerojatnost prijelaza iz stanja
2
s
u stanje
2
s
je
23
1
23
0
23
4
+
.
5z stanja
2
s
se u stanje
"
s
prelazi na nain 2 " 2 . Vjerojatnost prijelaza iz stanja
2
s
u
stanje
"
s
je
23
/
3
2
3
"

.
>irektan prijelaz iz stanja
"
s
u stanje

s
nije mogu. >rugim rijeima, vjerojatnost tog
prijelaza je nula.
5z stanja
"
s
u stanje
2
s
prelazi se na nain 2 " 2 . Vjerojatnost prijelaza iz stanja
"
s
u
stanje
2
s je
23
2
3
"
3
2

.
5z stanja
"
s
u stanje
"
s
mo%e se prijei na nain 2 " 2 i na nain 2 3 2 .
Vjerojatnost prijelaza na nain 2 " 2 je
23
4
3
2
3
2

. Vjerojatnost prijelaza na nain
2 3 2 je
3

. Ukupna vjerojatnost prijelaza iz stanja
"
s
u stanje
"
s
je
23
"
23
3 4
3

23
4

+
+
.
5 tako, matri6a prijelaza je
1
1
1
1
1
1
1
]
1

23
"
23
2
&
23
/
23
1
23
2
&
3
2
3

.
're!amo rije$iti sustav linearnih jednad%!i
[ ] [ ]
" 2 " 2
23
"
23
2
&
23
/
23
1
23
2
&
3
2
3

p p p p p p
1
1
1
1
1
1
1
]
1

" 2
+ + p p p
.
5z matrine jednad%!e
[ ] [ ]
" 2 " 2
23
"
23
2
&
23
/
23
1
23
2
&
3
2
3

p p p p p p
1
1
1
1
1
1
1
]
1

do!ivamo tri linearne

jednad%!e.
@rva jednad%!a je
2
23
2
3

p p p +
,
&
23
2
3
2
2
+ p p
.
>ruga jednad%!a je
2 " 2
23
2
23
1
3
2
p p p p + +
,
&
23
2
23
4
3
2
" 2
+ p p p
.
'rea jednad%!a je
" " 2
23
"
23
/
p p p +
,
&
23
2
23
/
" 2
p p
.
Sustav iz kojega emo do!iti

p
,
2
p
i
"
p
sastoji se od jednad%!i
&
23
2
3
2
2
+ p p
,
&
23
2
23
/
" 2
p p
i

" 2
+ + p p p
.
&
23
2
3
2
2
+ p p
,
& 2 2&
2
+ p p
,
2
2& 2 p p
,
2
&p p
.
&
23
2
23
/
" 2
p p
,
& 2 /
" 2
p p
,
" 2
2 / p p
,
" 2
2p p
.
>akle,
"
& 2 p p
,
"
3p p
.

" 2
+ + p p p
,
3 &

+ + p p p
,
/

p
,
/

p
.
Odatle slijedi
4
3
/
&
&
2
p p
i
/
3
3
"
p p
.
'ra%ene vjerojatnosti su
/

( & ) X P
,
/
&
4
3
( 2 ) X P
i
/
3
( 2 ) X P
.
Zadatak 26. +a zidu su etiri prekidaa. Svaki prekida pali )i gasi( jednu %arulju. +ikoja dva
prekidaa ne pale istu %arulju.
+a poetku su sve etiri %arulje !ile upaljene. 'ada je >anijela poela izvr$avati sljedee
nared!e:
Naredba 1% +asum6e iza!eri jedan od etiri prekidaa. @ritisni iza!rani prekida.

Naredba 2% .ko su upaljene !arem dvije %arulje, onda nemoj napraviti ni$ta. .li, ako je
upaljena samo jedna %arulja, onda upali jo$ jednu %arulju.

Naredba &% 7ednu minutu se odmori i onda se vrati na +ared!u .
+akon $to je dugo vremena izvr$avala gornje nared!e, >anijela se nakon jednog
jednominutnog odmora nije vratila na +ared!u , nego je oti$la na konzulta6ije. U trenutku
>anijelinog odlaska na konzulta6ije, !ilo je upaljeno X %arulja. 5zraunajte vjerojatnosti
( 2 ) X P
,
( " ) X P
i
( 2 ) X P
.
'rimjedba. 'ijekom jednominutnog odmora, %arulje mogu !iti u tri stanja: upaljene su dvije
%arulje, upaljene su tri %arulje i upaljene su sve etiri %arulje. 8!og +ared!e 2, nemogue je da
tijekom jednominutnog odmora !ude upaljena samo jedna %arulja. 'akoer je nemogue da
tijekom jednominutnog odmora !ude upaljeno nula %arulja.
Rjeenje. Ovo je =arkovljev pro6es s tri mogua stanja:
2
s
: tijekom jednominutnog odmora, dvije su %arulje upaljene, a dvije su uga$ene,
"
s
: tijekom jednominutnog odmora, tri su %arulje upaljene, a jedna je uga$ena,
2
s
: tijekom jednominutnog odmora, sve etiri %arulje su upaljene.
5z stanja
2
s
mogue je prijei u stanja
2
s
i
"
s
. U stanje
"
s
se prelazi tako da >anijela u
+ared!i upali %arulju. U stanje
2
s
se prelazi tako da >anijela u +ared!i ugasi %arulju, pa
onda u +ared!i 2 mora upaliti %arulju. Vjerojatnosti prijelaza iz stanja
2
s
u stanja
2
s
,
"
s
i
2
s
redom iznose
2

,
2

i & .
5z stanja
"
s
mogue je prijei u stanja
2
s
i
2
s
. Vjerojatnosti prijelaza iz stanja
"
s
u stanja
2
s
,
"
s
i
2
s
redom iznose
2
"
, & i
2

.
5z stanja
2
s
mogue je prijei samo u stanje
"
s
. Vjerojatnosti prijelaza iz stanja
2
s
u stanja
2
s
,
"
s
i
2
s
redom iznose & , i & .
=atri6a prijelaza je
1
1
1
1
1
1
]
1

& &
2

&
2
"
&
2

.
're!amo rije$iti sustav linearnih jednad%!i
[ ] [ ]
2 " 2 2 " 2
& &
2

&
2
"
&
2

p p p p p p
1
1
1
1
1
1
]
1

2 " 2
+ + p p p
.
5z matrine jednad%!e
[ ] [ ]
2 " 2 2 " 2
& &
2

&
2
"
&
2

p p p p p p
1
1
1
1
1
1
]
1

do!ivamo tri linearne

jednad%!e.
@rva jednad%!a je
2 " 2
2
"
2

p p p +
,
2 "
2

2
"
p p
,
2 "
2
"
p p
,
" 2
2
"
p p
.
>ruga jednad%!a je
" 2 2
2

p p p +
.
'rea jednad%!a je
2 "
2

p p
,
" 2
2

p p
.
Sustav iz kojega emo do!iti
2
p ,
"
p
i
2
p sastoji se od jednad%!i
" 2
2
"
p p
,
" 2
2

p p
i

2 " 2
+ + p p p
.
Uvr$tavanjem izraza
" 2
2
"
p p
i
" 2
2

p p
u jednad%!u

2 " 2
+ + p p p
do!ivamo

2
"
" " "
+ + p p p
,

2
2
2
/
" " "
+ + p p p
,

"
p
,

2
"
p
.
Odatle slijedi da je

"

2
2
"
2
p
i

2
2

2
p
.
'ra%ene vjerojatnosti su

/
( 2 ) X P
,

2
( " ) X P
i

( 2 ) X P
.
Zadatak 27. U kutiji je 3 kugli6a. #ugli6e su oznaene !rojevima
3 2, ",..., 2, ,
. 'ena
e iz kutije izvui " kugli6e. +eka su A, B i ' sljedei dogaaji:
A: 'ena e izvui !arem jedan !roj iz skupa
{ } 3 2, 0, /, , "
.
B : 'ena e izvui !arem jedan neparan !roj.
' : 'ena e izvui !arem jedan paran !roj.
5zraunajte vjerojatnost
( i i i ) ' B A P
.
Rjeenje: :roj naina da 'ena izvue !arem jedan !roj iz skupa
{ } 3 2, 0, /, , "
jednak je

,
_

,
_

"
&
"
3
. >akle, dogaaj A mo%e se dogoditi na

,
_

,
_

"
&
"
3
naina.
+a koliko se naina mo%e dogoditi da se dogaaj A dogodi, a da se dogaaj B pritom ne
dogodi- >rugim rijeima, na koliko naina 'ena mo%e izvui !arem jedan !roj iz skupa
{ } 3 2, 0, /, , "
i pritom izvui tri parna !roja- 'reim rijeima, na koliko naina 'ena mo%e
izvui tri parna !roja, od kojih je !arem jedan djeljiv sa "- >o potonjeg e dogaaja doi
ako 'ena izvue tri !roja koji le%e u skupu
{ } 2 2, &, 4, /, 2, 2,
, ali ne izvue tri !roja koji
le%e u skupu
{ } 2 &, 4, 2, 2,
. Ovo $to smo upravo rekli mo%e se dogoditi na

,
_

,
_

"
3
"
1

naina. >akle, postoji

,
_

,
_

"
3
"
1
naina da se dogaaj A dogodi, a da se dogaaj B pritom
ne dogodi. 8akljuak: !roj naina da se dogaaji A i B o!a dogode je

,
_

,
_

,
_

,
_

1
]
1

,
_

,
_

1
]
1

,
_

,
_

"
3
"
1
"
&
"
3
"
3
"
1
"
&
"
3
.
+a koliko se naina mo%e dogoditi da se dogaaji A i B o!a dogode, a da se dogaaj '
pritom ne dogodi- >rugim rijeima, na koliko naina 'ena mo%e izvui !arem jedan !roj iz
skupa
{ } 3 2, 0, /, , "
i pritom izvui tri neparna !roja- 'reim rijeima, na koliko naina
'ena mo%e izvui tri neparna !roja, od kojih je !arem jedan djeljiv sa "- >o potonjeg e
dogaaja doi ako 'ena izvue tri !roja koji le%e u skupu
{ } 3 ", , 0, 1, 3, ", ,
, ali ne
izvue tri !roja koji le%e u skupu
{ } " , 1, 3, ,
. Ovo $to smo upravo rekli mo%e se dogoditi
na

,
_

,
_

"
3
"
4
naina. >akle, postoji

,
_

,
_

"
3
"
4
naina da se dogaaji A i B o!a dogode, a
da se dogaaj ' pritom ne dogodi. 8akljuak: !roj naina da se dogaaji A, B i ' sva tri
dogode je

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

1
]
1

,
_

,
_

1
]
1

,
_

,
_

,
_

,
_

"
3
2
"
1
"
4
"
&
"
3
"
3
"
4
"
3
"
1
"
&
"
3
.
5 tako,

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

"
3
"
3
2
"
1
"
4
"
&
"
3
( i i i ) ' B A P
34&2014 . &
233
2/2
233
& 2 "3 3/ 2& 233

+

. )1. rujna 2&&1.(

'rinci$ (klj()ivanja*i&klj()ivanja
8amislimo da smo do!ili zadatak tipa 9#oliko je vjerojatno da se dogodio barem jedan od
dogaaja
,... , , ' B A
-<. 'ada se mo%emo poslu%iti prin$ipom "klj"#i!anja(isklj"#i!anja,
koji u sluaju dvaju dogaaja glasi ovako:
( i i ) ( ) ( ) ( i dogadjaja od jedan !arem se dogodio ) B A P B P A P B A P +
,
a u sluaju triju dogaaja glasi ovako:
( i , dogadjaja od jedan !arem se dogodio ) ' B A P
( i i i ) ( i i ) ( i i ) ( i i ) ( ) ( ) ( ) ' B A P ' B P ' A P B A P ' P B P A P + + +
.
Zadatak 2. =jesta X i Y povezana su jednosmjernim 6estama koje vidimo na sli6i.
8a svaku od 6esta
/ 3 2 " 2
, , , , , e e e e e e
i
1
e
, vjerojatnost da je prohodna iznosi / . & , a
vjerojatnost da nije prohodna iznosi 2 . & . #olika je vjerojatnost da je iz mjesta X mogue
doi u mjesto Y -
'rimjedba. >a !i se iz mjesta X moglo doi u mjesto Y , !arem jedan od nizova
3 2
e e e
,
1 2
e e e
i
1 / "
e e e
mora se sastojati od triju prohodnih 6esta.
Rjeenje: +eka je A oznaka za dogaaj 9niz
3 2
e e e
sastoji se od triju prohodnih 6esta<.
+eka je B oznaka za dogaaj 9niz
1 2
e e e
sastoji se od triju prohodnih 6esta<. +eka je '
oznaka za dogaaj 9niz
1 / "
e e e
sastoji se od triju prohodnih 6esta<.
( mjesto u do6i mogu6e je mjesta iz ) Y X P
( i , dogadjaja od jedan !arem se dogodio ) ' B A P

+ + + ( i i i ) ( i i ) ( i i ) ( i i ) ( ) ( ) ( ) ' B A P ' B P ' A P B A P ' P B P A P
+ prohodne( tri sve su i , 6este )
3 2
e e e P
+ + prohodne( tri sve su i , 6este )
1 2
e e e P
+ prohodne( tri sve su i , 6este )
1 / "
e e e P
prohodne( pet svih su i , , , 6este )
1 3 2 2
e e e e e P
prohodne( $est svih su i , , , , 6este )
1 / 3 " 2
e e e e e e P
+ prohodne( pet svih su i , , , 6este )
1 / 2 "
e e e e e P
+ prohodne( sedam svih su i , , , , , 6este )
1 / 3 2 " 2
e e e e e e e P
+ + +
1 3 / 3 " " "
/ . & / . & / . & / . & / . & / . & / . &
21"41/ . & / . & / . & / . & 2 / . & "
1 / 3 "
+ .
Zadatak 2!. #ada se tri puta !a6i ko6ku, kolika je vjerojatnost da je produkt do!ivena tri
!roja djeljiv sa $est-
Rjeenje: +eka je A dogaaj da produkt do!ivena tri !roja nije djeljiv sa dva. +eka je B
dogaaj da produkt do!ivena tri !roja nije djeljiv sa tri.
$est( sa djeljiv +57R !roja tri do!ivena produkt ) P
( i dogadjaja od jedan !arem se dogodio ) B A P
+ ( i i ) ( ) ( ) B A P B P A P
{ } + ( 3 ", , skupu u le%e !roja do!ivena tri sva ) P
{ } + ( 3 2, 2, , skupu u le%e !roja do!ivena tri sva ) P
{ } ( 3 , skupu u le%e !roja do!ivena tri sva ) P
2/
4"
2/
4
2/
/2
2/
21
/
2
/
2
/
"
" " "
+

,
_

,
_

,
_

.
@rema tome,
$est( sa djeljiv 7R !roja tri do!ivena produkt ) P
$est( sa djeljiv +57R !roja tri do!ivena produkt ) P
/312&12 . &
2/
""
2/
4" 2/
2/
4"

.
Zadatak 3". U kutiji je deset kugli6a. +a svakoj je kugli6i napisan !roj. :rojevi koji su
napisani na kugli6ama su
2 ", &, 0, 1, /, 3, 2, ,
i 3. Horan e etiri puta izvr$iti
sljedeu nared!u:
Naredba. +asum6e izvu6i jednu kugli6u iz kutije, pogledaj koji !roj si izvukao i onda vrati
kugli6u u kutiju.
'o znai da e Horan izvui etiri !roja. +eka je X oznaka za produkt ta etiri !roja. #olika
je vjerojatnost da e !roj X !iti djeljiv sa deset-
Primjer% .ko rezultati Horanovih izvlaenja !udu
& 3, /,
i 2 , onda e !iti
4&& 2 & 3 / X .
.ko rezultati Horanovih izvlaenja !udu
2 2, /,
i /, onda e !iti 22 / 2 2 / X .
Rjeenje: :roj je djeljiv sa deset onda kada je djeljiv sa dva i sa pet.
+eka je A dogaaj da !roj X nije djeljiv sa dva. +eka je B dogaaj da !roj X nije
djeljiv sa pet.
deset( sa djeljiv !iti +RSR !roj ) X P
( i dogadjaja od jedan !arem se e dogodit ) B A P
+ ( i i ) ( ) ( ) B A P B P A P
{ } + ( 3 ", 0, 1, 3, , skupu u le%i koji !roj iza!rati puta etiri sva e Horan ) P
{ } + ( 2 ", 0, 1, /, 2, , skupu u le%i koji !roj iza!rati puta etiri sva e Horan ) P
{ } ( " 0, 1, , skupu u le%i koji !roj iza!rati puta etiri sva e Horan ) P
&&&&
"22
&&&&
23/
&&&&
22&
&&&&
20/
&
2
&
1
&
/
2 2 2
+

,
_

,
_

,
_

.
@rema tome,
deset( sa djeljiv !iti SR !roj ) X P
deset( sa djeljiv !iti +RSR !roj ) X P
/330 . &
&&&&
/330
&&&&
"22 &&&&
&&&&
"22

.
Zadatak 31. Arvatski kup daljinskog plivanja )A#>@( sastoji se od 1 utrka. >amir, 5vi6a i
=irsad su ugledni sudioni6i A#>@,a. +aime, na svakoj utr6i vrijedi
&." >amir( e po!ijedit ) P
,
&.2 5vi6a( e po!ijedit ) P
,
&. =irsad( e po!ijedit ) P
,
&.2 etvrti( netko e po!ijedit ) P
.
+eka je ) sljedei dogaaj:
U A#>@,u za 2&2. godinu, >amir e postii !arem jednu po!jedu, 5vi6a e postii !arem
jednu po!jedu, i =irsad e postii !arem jednu po!jedu.
5zraunajte vjerojatnost
( )) P
.
Rjeenje: +eka je A dogaaj da >amir nee postii niti jednu po!jedu. +eka je B dogaaj
da 5vi6a nee postii niti jednu po!jedu. +eka je ' dogaaj da =irsad nee postii niti jednu
po!jedu.
( i , dogadjaja od jedan !arem se e dogodit ) ' B A P
+ + + ( i i i ) ( i i ) ( i i ) ( i i ) ( ) ( ) ( ) ' B A P ' B P ' A P B A P ' P B P A P
+ + +
1 1 1 1 1 1 1
2 . & 1 . & / . & 3 . & 0 . & 4 . & 1 . &
/3"4222 . & 2 . & / . & 3 . & 0 . & 4 . &
1 1 1 1 1
+ + .
Stoga vrijedi
( i , dogadjaja od jedan niti dogoditi se nee ) ( ) ' B A P ) P
( i , dogadjaja od jedan !arem se e dogodit ) ' B A P
"2/33/ . & /3"4222 . & . )20. lipnja
2&&3.(
Zadatak 32. Skija$ Arvoje nastupa samo u !rzim dis6iplinama. U sezoni 2&".M2&2., Arvoje
e nastupiti na 3 spustova i na 2 superveleslaloma. >akle, Arvoje e nastupiti na ukupno
0 2 3 + utrka. +a svakom spustu vrijedi
) P
*r!oje +e biti pr!i
2& . & (
,
) P
*r!oje +e biti dr"gi
3 . & (
,
) P
*r!oje +e biti tre+i
& . & (
.
+a svakom superveleslalomu vrijedi
) P
*r!oje +e biti pr!i
& . & (
,
) P
*r!oje +e biti dr"gi
" . & (
,
) P
*r!oje +e biti tre+i
/ . & (
.
+eka je A oznaka za sljedei dogaaj: na !arem jednoj od 0 utrka, Arvoje e !iti prvi.
+eka je B oznaka za sljedei dogaaj: na !arem jednoj od 0 utrka, Arvoje e !iti drugi.
+eka je ' oznaka za sljedei dogaaj: na !arem jednom od 4 superveleslaloma, Arvoje e
!iti na postolju. ):iti na postolju znai !iti meu prvom troji6om.(
5zraunajte vjerojatnost
) P
dogodit +e se i dogaaj A, i dogaaj B , i dogaaj
( '
.
Rjeenje: +eka je
&
A
oznaka za dogaaj: na niti jednoj od 0 utrka, Arvoje nee !iti prvi.
+eka je
&
B
oznaka za dogaaj: na niti jednoj od 0 utrka, Arvoje nee !iti drugi.
+eka je
&
'
oznaka za dogaaj: na niti jednom od 2 superveleslaloma, Arvoje nee !iti na
postolju.
#oristei prin6ip ukljuivanja,iskljuivanja, do!ivamo
) P
dogodit +e se barem jedan od dogaaja
&
A
,
&
B
i
(
&
'
+ + + ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
& & & & & & & & & & & &
' i B i A i P ' i B i P ' i A i P B i A i P ' P B P A P
+ +
2 2 3 2 3
/ . & 41 . & 43 . & 0& . & 4& . &
+
2 3 2 3 2 3 2 3
/ . & /3 . & / . & 43 . & / . & 4& . & 11 . & /3 . &
+ + "42342 . & 2320112 . & 2200&424 . &
21/0/22 . & &/&/300 . & &/2"21"2 . & &23"1&&3 . & &2&14112" . & + .
+adalje,
) P
dogodit +e se i dogaaj A, i dogaaj B , i dogaaj
( '
) P
ne+e se dogoditi niti jedan od dogaaja
&
A
,
&
B
i
(
&
'
) P
dogodit +e se barem jedan od dogaaja
&
A
,
&
B
i
(
&
'
32"44&"31 . & 21/0/22 . & .
Zadatak 33. U skupu
{ } 2 , , & , 0 , 4 , 1 , / , 3 , 2 , " , 2 ,
nasum6e smo iza!rali trolani podskup
S . #olika je vjerojatnost da skup S ima neprazan presjek i sa skupom
{ } " , 2 ,
, i sa skupom
{ } 3 , 2 , " , 2
, i sa skupom
{ } 1 , / , 2 , "
-
Rjeenje: +eka je A dogaaj da je presjek
{ } " , 2 , S
prazan skup.
+eka je B dogaaj da je presjek
{ } 3 , 2 , " , 2 S
prazan skup.
+eka je ' dogaaj da je presjek
{ } 1 , / , 2 , " S
prazan skup.
U zadatku se pita kolika je vjerojatnost da se nije dogodio niti jedan od dogaaja A, B i '
. Vrijedi
{ }
22&
42
"
2
"
0
( 2 , &, 0, 4, 1, /, 3, 2, skupa podskup je skup ) ( )

,
_

,
_

S P A P
,
{ }
22&
3/
"
2
"
4
( 2 , &, 0, 4, 1, /, , skupa podskup je skup ) ( )

,
_

,
_

S P B P
,
{ }
22&
3/
"
2
"
4
( 2 , &, 0, 4, 3, 2, , skupa podskup je skup ) ( )

,
_

,
_

S P ' P
,
{ }
22&
"3
"
2
"
1
( 2 , &, 0, 4, 1, /, skupa podskup je skup ) ( i i )

,
_

,
_

S P B A P
,
{ }
22&
2&
"
2
"
/
( 2 , &, 0, 4, 3, skupa podskup je skup ) ( i i )

,
_

,
_

S P ' A P
,
{ }
22&
2&
"
2
"
/
( 2 , &, 0, 4, , skupa podskup je skup ) ( i i )

,
_

,
_

S P ' B P
,
{ }
22&
&
"
2
"
3
( 2 , &, 0, 4, skupa podskup je skup ) ( i i i )

,
_

,
_

S P ' B A P
.
Uz pomo prin6ipa ukljuivanja,iskljuivanja, iz gornjih rezultata do!ivamo
( i , dogadjaja od jedan !arem se dogodio ) ' B A P
+ + + ( i i i ) ( i i ) ( i i ) ( i i ) ( ) ( ) ( ) ' B A P ' B P ' A P B A P ' P B P A P
22&
"
22&
&
22&
2&
22&
2&
22&
"3
22&
3/
22&
3/
22&
42
+ + +
.
'ra%ena vjerojatnost je
( i , dogadjaja od jedan niti dogodio se nije ) ' B A P
( i , dogadjaja od jedan !arem se dogodio ) ' B A P
2&2323232 . &
22&
40
22&
" 22&
22&
"

. )4. travnja
2&&3.(
+i&kretne &l()ajne varijable
Sl"#ajna !arijabla je svaka *unk6ija koja elementarne dogaaje )tj. mogue ishode pokusa(
preslikava u realne !rojeve. Sluajne se varija!le dijele na diskretne i kontin"irane. 8a
sluajnu se varija!lu ka%e da je diskretna onda kada vrijednosti koje ona poprima tvore
konaan skup
{ }
n
b b b b ,..., , ,
" 2
ili !eskonaan niz
{ } ,... , ,
" 2
b b b
. Sluajna je varija!la
kontinuirana onda kada vrijednosti koje ona poprima tvore nepre!rojivo !eskonaan skup )$to
e rei interval u skupu realnih !rojeva ili ne$to slino tome(.
+eka je X diskretna sluajna varija!la i neka su
,... , ,
" 2
b b b
vrijednosti koje X mo%e
poprimiti. -azdiobom !jerojatnosti sluajne varija!le X zovemo *unk6iju koja svakoj
vrijednosti
i
b
pridru%uje vjerojatnost da X poprimi vrijednost
i
b
. Oznaimo potonju
vjerojatnost sa
i
p
. Fazdio!u vjerojatnosti esto zapisujemo u o!liku ta!li6e:
X T

,
_

" 2
" 2
p p p
b b b
.
Matemati#ko o#eki!anje diskretne sluajne varija!le X je !roj koji se oznaava sa
( ) X .
, a
rauna se ovako:
... ( )
" " 2 2
+ + + p b p b p b X .
.
+eka su X i Y dvije sluajne varija!le )svejedno da li diskretne ili kontinuirane( i neka su
a
, b i
$
realni !rojevi. 'ada vrijedi
$ Y . b X . a $ bY aX . + + + + ( ) ( ) ( )
.
Zadatak 34. U skupu od 3 proizvoda ima 3 neispravnih proizvoda. Sluajnim iz!orom
uzimamo / proizvoda. +eka meu tih / proizvoda ima X neispravnih. +ai razdio!u
vjerojatnosti i oekivanje sluajne varija!le X ; #olika je vjerojatnost
( 2 ) X P
-
Rjeenje: U skupu od 3 proizvoda, sluajni iz!or / proizvoda mo%emo o!aviti na
3&&3
; 0 ; /
; 3
/
3

,
_

naina.
&&
22
3&&3
2&
3&&3

1 " &
3&&3
"
1 0 &
3&&3
2 " 2
1 4 0 &
3&&3
2
&
/
3
/
&
( & )

,
_

,
_

,
_

X P
,
&&
232
3&&3
232 3
3&&3
( / 1 2 " ) 3
3&&3
2 "
/ 1 4 0
3
3&&3
3 2 " 2
/ 1 4 0 &

3
/
3
3
&

3
( )

,
_

,
_

,
_

X P
,
&&
22&
&&
2& 2
3&&3
2& &
3&&3
2&

2 3
3&&3
2&
2
2 3
/
3
2
&
2
3
( 2 )

,
_

,
_

,
_

X P
,
&&
22&
&&
2& 2
3&&3
( 2 " & ) &
3&&3
2
4 " &
&
3&&3
" 2
4 0 &
2
3
/
3
"
&
"
3
( " )

,
_

,
_

,
_

,
_

X P
,
&&
23
3&&3
23 3
3&&3

0 3
3
3&&3
2
0 &

3
/
3
2
&
2
3
( 2 )

,
_

,
_

,
_

,
_

X P
,
&&
2
3&&3
&
3&&3

&
&
3
/
3

&
3
3
( 3 )

,
_

,
_

,
_

,
_

X P
.
'ra%ena razdio!a vjerojatnosti je
X T

,
_

&&
2
&&
23
&&
22&
&&
22&
&&
232
&&
22
3 2 " 2 &
.
+ + + + +
&&
2
3
&&
23
2
&&
22&
"
&&
22&
2
&&
232

&&
22
& ( ) X .
2
&&
2&&2
&&
& 4& 12& 42& 232 &

+ + + + +

.
&2/03"&2/ . &
&&
21
&&
2
&&
23
( 3 ) ( 2 ) ( 2 ) + + X P X P X P
.
,eometrij&ka ra-dioba
8amislimo da izvodimo pokus kod kojega postoje dva mogua ishoda: uspjeh i neuspjeh.
+eka je
p
vjerojatnost da se dogodi uspjeh. Uvedimo oznaku
p /
. )>akle,
/
je
vjerojatnost da se dogodi neuspjeh.( .ko odluimo da emo pokus ponavljati dotle dok ne
postignemo prvi uspjeh, onda e sluajna varija!la
pok"sa a pona!ljanj broj X
imati
razdio!u vjerojatnosti
X T

,
_

p / p / p / /p p
2 " 2
3 2 " 2
.
.ko za sluajnu varija!lu X postoji
, & p
takav da X ima razdio!u vjerojatnosti
X T

,
_

p / p / p / /p p
2 " 2
3 2 " 2
,
onda se ka%e da X ima geometrijsk" razdiob". 'akoer se ka%e i da je X geometrijska
sl"#ajna !arijabla. @i$e se X T
( ) p 0.1
.
@rije nego $to ponemo raunati matematiko oekivanje geometrijske sluajne varija!le,
prisjetimo se da za svaki
{ } ",... 2, , , & n
vrijedi
t
t
t t t t
n
n

+ + + + +
+

...

" 2
.
.ko je
, t
, onda je
& lim

+

n
n
t
. )+a primjer, . & . &

, & . & . &

2
,
&& . & . &
"
, &&& . & . &
2
,D .( >akle, za
, t
vrijedi
t t t
t
t t t t
n
n
n
n

+ + + + +
+

&

lim ( ... ) lim

" 2
.
O!ino se to zapisuje ovako:
t
t t t

+ + + +

...
" 2
. )(
>eriviranjem jednakosti )( do!ivamo
2 2
" 2
( )

( )
( )
... 2 " 2
t t
t t t

+ + + +
. )2(
Uz pomo jednakosti )(, uvjerit emo se da je suma !rojeva u donjem retku ta!li6e X T

,
_

p / p / p / /p p
2 " 2
3 2 " 2
zaista jednaka jedan:

( )

...( ) ...
2 " 2 2 " 2

+ + + + + + + + + +
p
p
p
p
p
/
p / / / / p / p / p / /p p
.
Uz pomo jednakosti )2(, nalazimo da iz X T
( ) p 0.1
slijedi da X ima matematiko
oekivanje
+ + + + + + + + + + p / / / / p / p / p / /p p X . ...( 3 2 " 2 ) ... 3 2 " 2 ( )
2 " 2 2 " 2
[ ]
p
p
p
p
p
p
/

( )

( )

2 2 2

.
Zadatak 35. Vjerojatnost da pokus uspije je
"

, a vjerojatnost da pokus ne uspije je

"
2
. =i
emo taj pokus ponavljati dotle dok ne uspije. +ai oekivani !roj ponavljanja pokusa;
Rjeenje: Oznaimo !roj ponavljanja pokusa sa X . Sluajna varija!la X ima razdio!u
vjerojatnosti
X T

,
_

,
_

,
_

,
_

"

"
2

"

"
2

"

"
2

"

"
2

"

3 2 " 2
2 " 2
.
>akle, vrijedi X T
,
_

"

0.1
. Odatle slijedi da je
"
"

( ) X .
.
Zadatak 36. #ada >amir !a6i loptu u ko$, vjerojatnost da lopta ue u ko$ iznosi
2
"
, a
vjerojatnost da lopta ne ue u ko$ iznosi
2

.
>amir e provesti u djelo odluku: 95dem !a6ati loptu u ko$. :a6at u dotle dok !udem
pogaao. 'o jest, kada prvi put proma$im, prestat u !a6ati.<
8a vrijeme izvr$avanja svoje odluke, >amir e postii X pogodaka i Y proma$aja.
5zraunajte oekivanja
( ) X .
i
( )Y .
.
Rjeenje: Sluajna varija!la X ima razdio!u vjerojatnosti
X T

,
_

,
_

,
_

,
_

2
"

2

2
"

2

2
"

2

2
"

2

2 " 2 &
2 " 2
.
>akle,
+ X T

,
_

,
_

,
_

,
_

2
"

2

2
"

2

2
"

2

2
"

2

3 2 " 2
2 " 2
.
Vidimo da je + X T
,
_

0.1
i odatle zakljuujemo da je
2
2

( ) + X .
. Vrijedi
( ) ( ) + + X . X .
, pa je
2 ( ) + X .
i
" 2 ( ) X .
.
8a sluajnu varija!lu Y vrijedi Y T

,
_

pa je
( ) Y .
.
Zadatak 37. #ada Vi$nja !a6i loptu u ko$, vjerojatnost da lopta ue u ko$ iznosi
2
"
, a
vjerojatnost da lopta ne ue u ko$ iznosi
2

.
Vi$nja e provesti u djelo odluku: 9:a6at u loptu u ko$ dotle dok ne proma$im dva puta za
redom.<
8a vrijeme izvr$avanja svoje odluke, Vi$nja e postii X pogodaka. 5zraunajte oekivanje
( ) X .
.
Rjeenje: Sluajna varija!la X poprimit e vrijednost & samo ako e Vi$nja u prva dva
!a6anja dva puta proma$iti. >akle,
/

( & ) X P
.
Sluajna varija!la X poprimit e vrijednost samo ako e Vi$nja:
, pogoditi ili proma$iti pa pogoditi, a onda
, dva puta za redom proma$iti.
>akle,
/

/
3
/

/
"
/
2
2

2
"
2

2
"
( )
,
_

+
,
_

+ X P
.
Sluajna varija!la X poprimit e vrijednost 2 samo ako e Vi$nja:
, pogoditi ili proma$iti pa pogoditi, i onda opet
, pogoditi ili proma$iti pa pogoditi, a onda
, dva puta za redom proma$iti.
>akle,
/

/
3
/

/
"
/
2
/
"
/
2
2

2
"
2

2
"
2
"
2

2
"
( 2 )
2

,
_

,
_

+
,
_

+
,
_

+
,
_

+ X P .
Sluajna varija!la X poprimit e vrijednost " samo ako e Vi$nja:
, pogoditi ili proma$iti pa pogoditi, i onda opet
, pogoditi ili proma$iti pa pogoditi, i onda opet
, pogoditi ili proma$iti pa pogoditi, a onda
, dva puta za redom proma$iti.
>akle,

,
_

+
,
_

+
,
_

+
2

2
"
2

2
"
2
"
2

2
"
2
"
2

2
"
( " ) X P
/

/
3
/

/
"
/
2
/
"
/
2
/
"
/
2
"

,
_

,
_

+
,
_

+
,
_

+ .
5 tako,
X T

,
_

,
_

,
_

/
3
/

/
3
/

/
3
/

" 2 &
" 2
.
Odatle slijedi da je
+ X T

,
_

,
_

,
_

/
3
/

/
3
/

/
3
/

2 " 2
" 2
.
Sluajna varija!la + X ima razdio!u vjerojatnosti
,
_

0.1
, pa je
/
/

( ) + X .
.
:udui da je
( ) ( ) + + X . X .
, imamo
/ ( ) + X .
, a to znai da je
3 ( ) X .
.
)"&. lipnja 2&&/.(
Zadatak 3. #ada 5ngrid !a6i loptu u ko$, vjerojatnost da lopta ue u ko$ iznosi
3
2
, a
vjerojatnost da lopta ne ue u ko$ iznosi
3
"
.
5ngrid e provesti u djelo odluku: 9:a6at u loptu u ko$ dotle dok ne pogodim dva puta za
redom.<
8a vrijeme izvr$avanja svoje odluke, 5ngrid e postii X pogodaka. 5zraunajte oekivanje
( ) X .
.
Rjeenje: =ogue vrijednosti sluajne varija!le X su
3,... 2, ", 2,
5ngrid e kad,tad postii svoj prvi ko$. Usmjerimo pa%nju na !a6anje koje slijedi nakon tog
ko$a. .ko 5ngrid u tom !a6anju pogodi, onda e !iti 2 X , a ako 5ngrid u tom !a6anju
proma$i, onda e !iti 2 > X . 'o znai da je
3
2
( 2 ) X P
.
Jto se tre!a dogoditi da !i !ilo " X - +akon $to kad,tad postigne svoj prvi ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a proma$iti, a nakon $to kad,tad postigne svoj drugi ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a pogoditi. 'o znai da je
3
2
3
"
( " ) X P
.
Jto se tre!a dogoditi da !i !ilo 2 X - +akon $to kad,tad postigne svoj prvi ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a proma$itiU nakon $to kad,tad postigne svoj drugi ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a proma$itiU nakon $to kad,tad postigne svoj trei ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a pogoditi. 'o znai da je
3
2
3
"
3
2
3
"
3
"
( 2 )
2

,
_

X P .
Jto se tre!a dogoditi da !i !ilo 3 X - +akon $to kad,tad postigne svoj prvi ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a proma$itiU nakon $to kad,tad postigne svoj drugi ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a proma$itiU nakon $to kad,tad postigne svoj trei ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a proma$itiU nakon $to kad,tad postigne svoj etvrti ko$, 5ngrid u
!a6anju koje slijedi tre!a pogoditi. 'o znai da je
3
2
3
"
3
2
3
"
3
"
3
"
( 3 )
"

,
_

X P .
5 tako,
X T

,
_

,
_

,
_

3
2
3
"
3
2
3
"
3
2
3
"
3
2
3 2 " 2
" 2
.
Odatle slijedi da je
X T

,
_

,
_

,
_

3
2
3
"
3
2
3
"
3
2
3
"
3
2
2 " 2
" 2
.
Sluajna varija!la X ima razdio!u vjerojatnosti
,
_

3
2
0.1
, pa je 2
3
3
2

( ) X .
.
:udui da je
( ) ( ) X . X .
, imamo
2
3
( ) X .
, a to znai da je
3 . "
2
1
2
3
( ) + X .
.
Zadatak 3!. #ada Vi$nja !a6i loptu u ko$, vjerojatnost da lopta ue u ko$ iznosi
2
"
, a
vjerojatnost da lopta ne ue u ko$ iznosi
2

.
Vi$nja e provesti u djelo odluku: 9:a6at u loptu u ko$ dotle dok ne proma$im dva puta za
redom.<
'ijekom izvr$avanja svoje odluke, Vi$nja e izvesti 2 !a6anja i od toga e Y !a6anja !iti
proma$aji. 5zraunajte oekivanja
( )Y .
i
( )2 .
.
Rjeenje: =ogue vrijednosti sluajne varija!le Y su
3,... 2, ", , 2
Sluajna varija!la Y poprimit e vrijednost 2 samo ako e Vi$nja, nakon $to prvi put
proma$i, u sljedeem !a6anju opet proma$iti. >akle,
2

( 2 ) Y P
.
Sluajna varija!la Y poprimit e vrijednost " samo ako e Vi$nja:
, nakon $to prvi put proma$i, u sljedeem !a6anju pogoditi,
, a nakon $to drugi put proma$i, u sljedeem !a6anju opet proma$iti.
>akle,
2

2
"
( " ) Y P
.
Sluajna varija!la Y poprimit e vrijednost 2 samo ako e Vi$nja:
, nakon $to prvi put proma$i, u sljedeem !a6anju pogoditi,
, nakon $to drugi put proma$i, u sljedeem !a6anju pogoditi,
, a nakon $to trei put proma$i, u sljedeem !a6anju opet proma$iti.
>akle,
2

2
"
2

2
"
2
"
( 2 )
2

,
_

Y P .
+a taj nain dolazimo do zakljuka da je
Y T

,
_

,
_

,
_

2
"
2

2
"
2

2
"
2

3 2 " 2
" 2
.
Odatle slijedi da je
Y T

,
_

,
_

,
_

2
"
2

2
"
2

2
"
2

2 " 2
" 2
.
Sluajna varija!la Y ima razdio!u vjerojatnosti
,
_

0.1
, pa je
2
2

( ) Y .
.
:udui da je
( ) ( ) Y . Y .
, imamo
2 ( ) Y .
, a to znai da je
3 ( ) Y .
.
U zadatku "1 smo vidjeli da za sluajnu varija!lu X broj 3i4njinih pogodaka vrijedi
3 ( ) X .
. 8ato za sluajnu varija!lu 2 "k"pan broj 3i4njinih ba$anja vrijedi
2& 3 3 ( ) ( ) ( ) ( ) + + + Y . X . Y X . 2 .
.
Zadatak 4". #utija sadr%i / proizvoda, od kojih su " ispravna, a " su neispravna. =i
emo provesti sljedei postupak:
5orak 1% 5zvu6i jedan proizvod iz kutije.
5orak 2% @ogledaj je li izvueni proizvod ispravan ili neispravan. .ko je neispravan, onda ga
vrati u kutiju. .ko je ispravan, onda ga nemoj vratiti u kutiju.
5orak &% .ko u kutiji vi$e nema ispravnih proizvoda, onda se zaustavi.
5orak 6% .ko se nisi zaustavio, onda se vrati na #orak .
'ijekom gornjeg postupka, mi emo X puta izvlaiti proizvod iz kutije. )'o jest, X puta
emo izvr$iti #orak .( 5zraunajte oekivanje
( ) X .
.
Rjeenje: 8a vrijeme dok su u kutiji " ispravna proizvoda i " neispravna proizvoda, mi
emo
"
X
puta izvlaiti proizvod. Vrijedi
"
X
T

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

2 " 2
/
"
/
"
/
"
/
"
/
"
/
"
/
"
2 " 2
" 2 " 2
,
pa je
"
X
T
,
_

0.1
i
2
2

( )
"
X .
.
8a vrijeme dok su u kutiji 2 ispravna proizvoda i " neispravna proizvoda, mi emo
2
X

puta izvlaiti proizvod. Vrijedi
2
X
T

,
_

,
_

,
_

3
2
3
"
3
2
3
"
3
2
3
"
3
2
2 " 2
" 2
,
pa je
2
X T
,
_

3
2
0.1
i 2
3
3
2

( )
2
X .
.
8a vrijeme dok su u kutiji ispravan proizvod i " neispravna proizvoda, mi emo

X

puta izvlaiti proizvod. Vrijedi

X
T

,
_

,
_

,
_

2
"
2

2
"
2

2
"
2

2 " 2
" 2
,
pa je

X T
,
_

0.1
i
2
2

( )

X .
.
5 tako,
3 . 4
2
1
2
4 3 2
2
2
3
2 ( ) ( ) ( ) ( )
2 "

+ +
+ + + + X . X . X . X .
.
)22. veljae 2&&3.(
Zadatak 41. #utija sadr%i 3 %utih kugli6a, 3 6rvenih kugli6a, 3 zelenih kugli6a, 3 smeih
kugli6a i 3 plavih kugli6a. #re$imir e provesti sljedei postupak:
5orak 1% 5zvu6i jednu kugli6u iz kutije.
5orak 2% @ogledaj koje je !oje kugli6a koju si izvukao. .ko je ta !oja ve !ila izvuena, onda
kugli6u vrati u kutiju. .ko ta !oja jo$ nije !ila izvuena, onda kugli6u nemoj vratiti u kutiju.
5orak &% .ko vi$e nema !oje koja nije izvuena, onda se zaustavi.
5orak 6% .ko se nisi zaustavio, onda se vrati na #orak .
'ijekom gornjeg postupka, #re$imir e X puta izvlaiti kugli6u iz kutije. )'o jest, X puta
e izvr$iti #orak .( 5zraunajte oekivanje
( ) X .
.
Rjeenje: @rilikom prvog izvlaenja, #re$imir kugli6u nee vratiti u kutiju, tako da e u kutiji
ostati 22 kugli6e. Od te 22 kugli6e, njih 2& su o!ojene nekom od etiriju jo$ neizvuenih
!oja.
8a vrijeme dok postoje izvuena !oja i 2 neizvuene !oje, #re$imir e
2
X
puta izvlaiti
kugli6u iz kutije. Vrijedi
2
X
T

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

/
3
/

/
3
/

/
3
/

/
3
2 " 2
22
2&
22
2
22
2&
22
2
22
2&
22
2
22
2&
2 " 2
" 2 " 2
,
pa je
2
X
T
,
_

/
3
0.1
i 3
/
/
3

( )
2
X .
.
8a vrijeme dok postoje 2 izvuene !oje i " neizvuene !oje, #re$imir e
"
X
puta izvlaiti
kugli6u iz kutije. Vrijedi
"
X
T

,
_

,
_

,
_

2"
3
2"
4
2"
3
2"
4
2"
3
2"
4
2"
3
2 " 2
" 2
,
pa je
"
X
T
,
_

2"
3
0.1
i 3
2"
2"
3

( )
"
X .
.
8a vrijeme dok postoje " izvuene !oje i 2 neizvuene !oje, #re$imir e
2
X
puta izvlaiti
kugli6u iz kutije. Vrijedi
2
X
T

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

,
_

3
2 " 2
22
&
22
2
22
&
22
2
22
&
22
2
22
&
2 " 2
" 2 " 2
,
pa je
2
X T
,
_

3
0.1
i 3

( )
2
X .
.
8a vrijeme dok postoje 2 izvuene !oje i neizvuena !oja, #re$imir e

X
puta izvlaiti
kugli6u iz kutije. Vrijedi

X
T

,
_

,
_

,
_

2
3
2
/
2
3
2
/
2
3
2
/
2
3
2 " 2
" 2
,
pa je

X
T
,
_

2
3
0.1
i 3
2
2
3

( )

X .
.
Sada lako do!ivamo
+ + + + + + + + ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2 " 2 2 " 2
X . X . X . X . X X X X . X .
... """ . &
3
32
3
/" "" 2" 4 3
3
2
3

3
2"
3
/

+ + + +
+ + + +