1

Bosanski namjesnik Mehmed paa Kukavica i njegove zadubine u Bosni ( 1752 1756 i
1757 1760 )
U nizu brojnih bosanskih namjesnika svakako vidno mjesto zauzima Mehmed paa Kukavica.
Upravljao je Bosnom u dva maha, est i po godina. Vrijeme njegove uprave bilo je ispunjeno
neredima i pobunama. Kukavica je lino vodio nekoliko pohoda protiv pobunjenika i iz njih
izlazio kao pobjednik i kao pobijeeni. I u kulturnoj povijesti zauzima vidno mjesto. Dok je
na jednoj strani lino rukovodio uguivanjem pobuna, na drugoj je u isto vrijeme podizao po
Bosni o svome troku i nevjerovatnom brzinom brojne zadubine. Mehmed paa je kako se
vidi iz prezimena domaeg porijekla. Kao njegovo rodno mjesto jedni navode Fou, drugi
Pljevlja ili ak Travnik. Danas se sa sigurnou moe rei da se Mehmed paa vee za Fou
na Drini. Mehmed paa Kukavica vue porijeklo od pravoslavne porodice Pavlovia iz Popa,
ali ne izravno nego preko svojih predaka, koji su primili islam i nastanili se u Foi. ini se da
je Mehmed paa najprije u slubu stupio u Bosni, a onda preao u Carigrad i dosta brzo
napredovao do vezira ili pae s tri tuga. Mehmed Sureya navodi da je Mehmed pau sebi za
ehaju uzeo Hekimoglu Ali paa kad je bio namjesnik u Bosni. Prema istom autoru poslije je
na dvoru promaknut u ast kapidi bae, a 1750 god. postao aubaa. Krajem septembra
1752 god. Kukavica je premjeten u Bosnu kao poseban sultanov izaslanik ( memur ) sa
zadatkom koji je imao svrhu zavoenja reda. Povod toj njegovoj misiji bile su bune koje su
jo od 1747 god. vladale u gotovo cijeloj sjevernoj i zapadnoj Bosni. To su bile bune veeg
znaaja, ije su voe bile ak i neki organi vlasti i lanovi vjerske hijerarhije i iji su uesnici
ne samo napadali na dravne objekte nego i vrili organiziranu ekonomsku sabotau. U
sjevernoj Bosni voe tog ustanka bili su u prvom redu teanjski kadija Abdurahman efendija
Muharemija, zatim Hadi Sulejman Rasohaa iz Tenja te Din Dafo iz zvornikog
sandaka. Kukavica je imenovan na novu dunost posebnim carskim fermanom negdje
izmeu 20 i 30 septembra 1752 god. sam ferman daje dosta podataka o neredima koji su
vladali u Bosni. Kukavica je jo u poetku svoje misije u Bosni a i u kasnijem slubovanju
vrlo surovo progonio ustanike, a to je kasnije urodilo jo gorim posljedicama i po njega i po
narod. Kad je stigao u Sarajevo pokazao se vrlo milostiv i rekao im kako ga je poslao car da
izvidi prilike u zemlji i da smiri bune i nerede. Potom je pozvao u Travnik najuglednije bae
iz zemlje da se toboe posavjetuje s njima kako e izvjestiti sultana o nemirima u Bosni.
Glavari su nasjeli toj varci i doli u Travnik u prilinom broju. Kukavica je najuglednije
bainske predstavnike poslao na konak u tvravu i tu jo iste noi dao osamnaestoricu dao
podaviti, a glave im je poslao u Carigrad. Toga doba sjedio je na namjesnikoj stolici u
Travniku Amhed paa uprili. U Carigradu su ini se stekli uvjerenje da je Kukavica
uspjeno obavio svoj posao u Bosni pa je vjerovatno za te zasluge promaknut u ast
mirimirana i istovremeno imenovan valijom na mjesto Ahmed pae uprilia. Kao dan
imenovanja navodi se 10. 12. 1752 god. U Sarajevo je uao bez nekih posebnih ceremonija
koje su inae bivale uobiajene. Mehmed paa je toga puta pune tri i po godine sjedio na
namjesnikoj stolici. U poetku uope nije iao u Travnik nego je bio u Sarajevu jer je odatle
mogao lake nadzirati buntovne bae. Kad je dobio sva tri tuga poslao je iz Sarajeva svoje
ljude po Bosni da se kupi ono blago, to ga je bio kao kulau porezao po vilajetu, ali narod
ne dade ni progovoriti o tome pa je to bilo uzrok novim pobunama. Zvorniki kapetan kojem
je i inae bila dunost prikupljati prihode za namjesnika, sada je silom poeo utjerivati dae.
2

Tada se diglo mnotvo bosanskih baa i pred njima teanjski kadija Muharemija, te su otili
ravno pod Zvornik i osvojili zvorniku tvravu, pri emu je palo dosta krvi. Tada je Kukavica
uvidio da silom nee nita rijeiti pa se latio lukavtine i okrenuo sarajevske baeskije na
svoju stranu i pridobio ih protiv Muharemije te krenuo put zvornika. Poveo je sa sobom
vojsku i ljuto se osvetio ustanicima. Glavom je platio i sam Muharemija izdajom samih
Zvorniana. Glavu mu je Kukavica poslao u carigrad. Idue 1754 god. izbile su nove politike
trzavice. Cijeli 18 vijek borila se Crna Gora za nezavisnost. Jedna epizoda te borbe bila je i
1754 god. kada su Crnogorci harali pogranina mjesta prema hercegovini i uskratili godinji
danak bosanskom dvoru od hiljadu i jedan dukat. Tada se Mehmed paa lino digao protiv
njih i sa svojom gardom i malo vojske rijeio taj problem bez bitke. Godine 1755 je imao
posla s janjiarima. I idue 1756 god. opet je bilo arkanja na granici Crne Gore i
Hercegovine i Mehmed paa se ozbiljno bavio tim problemom. Kao prva briga mu je bila
osiguranje granice prema Crnoj Gori i vanog trgovakog puta iz Dubrovnika za Fou i
unutranjost Balkana. Pa je tako naredio podizanje straarske kule s pukarnicama u vanom
klancu Koritama na tom putu. Ali poduzimao je i mnogo vee mjere. Pod pritiskom albi iz
pograninih kadiluka predstavljao je dvoru kako je stanje nesnoljivo uslijed pljakanja
crnogorskih eta i traio ferman da poduzme znaajne mjere protiv Crnogoraca. Sultan izdaje
ferman krajem maja iste godine. Kukavica je odmah pristupio pripremama za vojni pohod na
Crnu Goru i razaslao bujuruldije na sve strane, odluivi da se 12 augusta razviju bajraci u
Gacku. Ali usred tih priprema Kukavica biva dignut s poloaja a na njegovo mjesto dolazi
amil Ahmed paa, jo odluniji i suroviji, koji e s uspjehom zavriti ovaj pohod u januaru
naredne godine. Mehmed pain nasljednik, dotadanji valija u Solunu imanovan je bosanskim
valijom fermanom od 6. 7. 1756 god. A Kukavica je imenovan valijom u Negropontu. Na tom
poloaju je ostao neto vie od godinu dana a onda je vraen u Bosnu. Vrlo je vjerovatno da je
vraen po vlastitoj molbi da moe nadgledati radove na svojim zadubinama. U ljeto idue
godine sve njegove zadubine su bile gotove i predao ih je na javnu upotrebu svojom
vakufnamom. Toga puta Kukavica je izveo jedan pohod u Hercegovinu koji je bio poguban za
njega. Ne zna se povod tom pohodu ali Baagi pie da su ga Mostarci razbili i natjerali iz
Hercegovine. M. M. Baeskija navodi kako se Mehmed paa 29 maja 1760 god. digao na
Mostar i traio da mu se izrue 3 osobe, ali Mostarci su napali pau i ubili mu 3 4 ovjeka.
Vezir je o tome obavijestio Carigrad ali su i Mostarci napravili tubu o tome kako Kukavica
zatire muslimane po Bosni. Po svim prilikama bile su posrijedi velike stvari jer je uskoro
doao ferman kojim se Kukavica opoziva s poloaja, a poslije je i glavom platio. Mehmed
paa je skinut s Bosne a na to mjesto postavljen je Muhsin zade Mehmed paa negdje u
drugoj polovini augusta 1760 god. Mehmed Sureya navodi da je Mehmed paa iz Bosne
otiao u muharemu 1174 ( 3. 8 11. 9. 1760 ) najprije kao namjesnik u Janinu ( Epir ) a onda
( 8. 1. 5. 2. 1761 ) lien svih asti pa prognan u Resmo na Kreti i tu pogubljen.
Zadubine
Paa Kukavica je podigao u Bosni preko 80 raznih objekata, u vremenu od 1752 do 1758 god.
od tih prvih 80 objekata: etiri su damije, jedna medresa, etiri mekteba, pet uprija, jedan
sebilj, etiri esme, tri karavan saraja, jedan hamam, te jedan bezistan s vie duana. Te su
graevine podignute u osam mjesta: u Foi, Goradu, Prijepolju, Sarajevu, Visokom,
3

Travniku i u dva sela kod Travnika, Vitezu i Slimenima. Datum izdavanja njegove vakufnama
je 21 juli 1756 god., a legalizirao ju je u samom saraju bosanskih valija u Travniku u prisustvu
travnikog kadije. Iz isprave se vidi da je o svome stroku dao sagradio i toga dana zavjetao
ove objekte:
1. Damiju u kasabi u Foi
2. Medresu u Foi
3. Mekteb u Foi
4. esmu u Foi
5. Veliki most na Drini u Foi
6. Veliki most na rijeci ehotini u Foi
7. Veliki most na Limu u kadiluku Prijepolje
8. Veliki most na rijeci Bosni u kasabi Visokom, kadiluk Sarajevo
9. Damiju u Duradik mahali u Sarajevu
10. Mekteb u istoj mahali
11. Sebilj u Sarajevu
12. Damiju, mekteb i tri esme u Travniku
13. Damije u selima Vitezu i Slimenima
Sagradio je i karavansaraj u Foi, hamam, 7 duana, 2 karavansaraja u Prijepolju, bezistan u
Travniku.
Potomstvo Mehmed paa je ostavio svoj rod u Bosni. On se granao na dvije grane i do
danas se odrao. Jedna grana ivi u Foi i Rogatici i nosi prezime Kukavica. Druga grana
njegova roda ivi i danas u Travniku, a to su njegovi izravni potomci, dananji kukavii, ili
kako se radije i ee zovu Ibrahimpaii.