istoda i Nevinost. Europa, Afrika, Azija. Djevianstvo, neokaljanost i istoda. Metafora mira i blaenstva. Boanska bijela Poetak svijeta i vremena (I bi svjetlost) Bog kao bijela svjetlost, aneli, boanska bida. Sveti duh=bijela golubica, isus=bijelo janje Boja raja i vjenosti. Bijeli jednorog simbol djevice marije Neke ne simboliziraju boanstvo, ali imaju veze s njim, bijela roda, donosi djecu Boja katolikih svedenika, alba lat/bijela Liturgijska boja boida i uskrsa Bijela boja rezervirana samo za papu, u hijerarhiji boja u katolianstvu Yom kipur (blagdan pomirenja), najvedi idovski blagdan, rabin nosi bijelu kao znak obnove prijateljstva izmeu boga i ljudi Kod kelta boja svedenike klase, uz druide jedino kralj ima pravo na bijelu odjedu Obredna Odjea Boja novoroenadi i djece, i boja starosti (sijeda kosa simbolizira blaenstvo i unutarnji mir, mudrost) Prijelaz iz jednog razdoblja u drugi (poetak ivota, sklapanje braka) Odsustvo krivnje u novoj situaciji Nov ivot za koji se ne zna kakav de biti Duhovi i utvare takoer u bijeloj boji U aziji i djelovima afrike, jo od 20 st bijela je iskazivanje alosti Boja istoe, higijene i hladnoe Stoljedima donje rublje bilo bijelo rublje (direktan dodir s odjedom) prikaz istode, istog tijela. Prljava koulja nevjerovatno nepristojna Uporabom donjeg rublja tijelo praktinije odrava istim ne kupanjem U doba renesanse donje rublje proviruje oko vrata i zapede na povrinu Ovratnici i manete postaju odvojiv predmet, njihova koliina svjedoi o imovinskom stanju pojedinca stoda vezana za zdravlje Posteljina donedavno iskljuivo bijele boje I danas najhigijenskija, garancija istode. Kupaonice, kade, hladnjaci, tednjaci takoer dugo vremena iskljuivo bijele boje U moderno doba bijela boja hladnode, zatvorenost, nedodirljivost i ponos Boja jednostavnosti, lakoe, praznine i nepoznatog Bijeli pojas (borilake) i bijeli spust (skijanje) povezano s poetnicima Toga candida, kandidati za politiku slubu Najsvjetlija i najlaka Ljetna odjeda uglavnom svijetla, svjetla tkanina reflektira svjetlost U mnogim jezicima bijelo isto to i prazno Bijela udovica- muevi rade daleko od kude Boja nepoznatoga, bijela podruja na mapi neistraeni krajevi Rupa u zanju moe se nazvati bijelom mrljom Boja Koe Bijelci bijeli, iako nisu, boja breske i svjetlosmea Druge rase bijelu doivljavaju kao smrt, suha blijeda koa Aristokracija svoju bljedodu isticala kao prepoznatljivost, seljaci na suncu pocrnili 17 i 18 st, plemidi stavljali puder radi bljee koe U 19 stoljedu u modu doli odlasci na more i preplanulst kao statusno obiljeje Svjetska moda u bijelom Goethe u nauku o bojama opisao modu oko 1800. ene nose bijelo a mukarvi crno Bijela u enskoj modi predstavljala novost, ideal epohe klasicizma, inspiracija starogre i rimske kulture Sve obojeno nepodnoljivo, iskrivljena slika antike, obrazovani graani ene u to vrijeme hodale poput grih boicajedini ukras bili nabori Sve tanko i prozrano, uzrokovalo esto upalu pluda (bolest muslina) Dama u bijelom nije mogla obavljati poslove koji bi je zaprljalli, to su poslovi za sluavke Bianca, blanche, blanka (bijela), internacionalna su enska imena koja nemaju muku inaicu Svadbena odjea S bjelomm svjetkom modom dola i bjela vjenanica, na vjenanju vanije istaknuti lijepu odjedu nego nevinost, koja se podrazumjevala Osobito nakon prihvadanja dogme bezgrenog zaeda, vjenanica postaje bijela S vremeniom prihvadena i u seoskim sredinama Bijela vjenanica smatrala se, i sada, luksuzom Brak iz jubavi romantini ideal (nema miraza, vjenanica simbol toga) Dana boja vjenanice ovisi o ukusu mladenke Postalo arhetipska boja vjenanja Politika Za vrijeme stogodinjeg rada bijela zastava prekid neprijateljstva, predaja, simbol mira (suprotnost crvena) Dobro i loe U filmovima dobri momci stereotipno odjeveni u bijelo, negativci u crnom. Namjerno obrnuti kao simbol hipokrizzije i arogancije Bijela magija u pozitivnom smislu (lijeenje i pomod), crna magija nanosi tetu. Stav krdanske crkve obje magije tetne, ko moe lijeiti moe i tetiti Znaenje bijele boje u hrvatskom folkloru**** Penica Moralne osobine djevojke (bijelo i rumeno), bijelo znak otmjenosti, rumeno znak veselja i zdravlja Bijela u naem folklornom tekstilu, tuga i starost