SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I
DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.
WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM WWW.SEMINARSKI-RAD.COM
AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA NAEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI. w w w . d i p l o m s k i - r a d . c o m 2 SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................str.3 2. EKSTERNALIJE.........................................................................................str.3 3. VRSTE EKSTERNALIJA..........................................................................str.4 3.1. Internalizacija eksternih efekata.................................................str.5 4. OBELEJA EKSTERNALIJA..................................................................str.6 5. NAINI ZA PREVAZILAENJE NEGATIVNIH EKSTERNALIJA.............................................................................................str.7 5.1. Izbor instrumenata zatite i njihovo kombinovanje................str.10 6.ZAKLJUAK..............................................................................................str.12 7.LITERATURA............................................................................................str.13
w w w . d i p l o m s k i - r a d . c o m 3 1.U V O D
U ovom radu pokuau da obrazloim pojam Eksternalija kako bi se jasno mogle vidjeti njihove pozitivne i negativne strane. Moe se stoga rei:
da eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku pozitivnost, da su one posljedica pogreke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava,
Kroz razmatranje navedenih stavova nastojau da ukaem i na injenicu da samo upravljanje eksternalijama nije nimalo jednostavan zadatak jer se povodom njih sukobljavaju interesi vie razliitih subjekata. U velikom broju sluajeva ti interesi se meusobno iskljuuju.
Trina ravnotea maksimalizuje zbir proizvoaevog i potroaevog vika. Kada su kupci i prodavci na tritu jedine zainteresovane strane ovaj je ishod pozitivan sa stajalita drutva u cjelini. No kada postoje eksterni uinci, kao to je zagaenje, procjena trinog ishoda zahtijeva da se u obzir takoe uzme i blagostanje treih strana. U ovom sluaju, nevidljiva ruka trita mogla bi negativno rasporediti resurse.
Eksternalije se pojavljuju u onim sluajevima u kojima proizvodnja ili potronja nekog dobra proizvodi posljedice ne samo na neposrednog proizvoaa i potroaa, ve i na druge uesnike u ekonomskim dogaajima.
2. EKSTERNALIJE
Kada proizvodnja ili potronja jednog privrednog subjekta ne uzrokuje jedino trokove ili koristi njemu samome, ve se odraava i na trokove ili koristi drugih privrednih subjekata, u tom sluaju prepoznajemo eksternalije. Eksterni efekti se ne javljaju u kalkulacijama potroaa ili proizvoaa koji ih generiraju svojim odlukama, oni ih naprosto ignoriu, zbog ega se i ne reflektiraju na trine cijene proizvoda i usluga koje konzumiraju ili proizvode.
Eksternalije se javljaju u potronji i u proizvodnji. Eksternalije u potronji nastaju kada razina potronje nekog dobra ili usluge jednog privrednog subjekta direktno utie na razinu blagostanja drugog, dok se eksternalije u proizvodnji dogaaju onda kada proizvodna aktivnost jednog proizvoaa direktno utiu na opseg ukupnog prihoda i trokova proizvodnje drugog. Pozitivni efekti se nazivaju eksternim ekonomijama, a negativni efekti eksternim disekonomijama. Poseban sluaj eksternih disekonomija u proizvodnji je i ekonomija opsega koja druge proizvoae ini manje koherentnim ili suvinima na tritu.
Eksternalija ili eksterni odnosno spoljni uticaj je rezultat koji je posljedica djelovanja jedne jedinke direktno na dobrobit druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje putem trinih cijena. Eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku efikasnost. Uzrokuju ih greke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava.Nastaju kada neki uesnici djeluju na tritu u cilju ostvarenja maksimalne vlastite koristi, a te aktivnosti se w w w . d i p l o m s k i - r a d . c o m 4 odraavaju na druga lica koja ne uestvuju u datoj trinoj aktivnosti i utiu na njih.Lica koja ne uestvuju u datoj trinoj aktivnosti moemo nazvati posmatrai na tritu. Ekternalije mogu stvarati potroai i proizvoai.Po svojoj su prirodi reciproni, mogu biti pozitivne ili negativne.
Posebnom vrstom eksternalije mogu se smatrati javna dobra. Pretpostavimo, na primjer, da neka hemijska fabrika tokom procesa proizvodnje isputa otpadne vode u rijeku koja se potom ulijeva u more. Zbog visoke zagaenosti manje je ribe u rijekama i morima pa su ribari prisiljeni da potroe mnogo vie vremena da bi ulovili neto ribe. Fabrika iz ovog primjera proizvodi eksterne trokove jer smanjuje korist i poveava trokove ulova ribe. Ovdje je rije o eksternim trokovima poto rad hemijske fabrike ostavlja negativne posljedice na druge uesnike u ekonomskim aktivnostima.
Prema tome, eksternalije u ovom sluaju nisu nita drugo nego troak koji snosi jedan subjekt kao rezultat akcije koju je preduzeo drugi subjekt. Kljuno je da eksternalija utie na poloaj tree strane; tj. na poloaj nekoga ko ne uestvuje u aktivnosti koja proizvodi eksterne trokove ili eksterne koristi.
One izazivaju neefikasnost najee zbog toga to je: previe resursa alocirano u djelatnostima koje proizvode negativne eksternalije premalo je resursa alocirano u aktivnostima koje daju pozitivne eksternalije.
3. VRSTE EKSTERNALIJA
Primjeri razliitih tipova eksternalija ukljuuju:
Zagaenje neke firme u toku proizvodnje koje moe nakoditi drugima. Ovo je primjer negativne eksternalije, eksternog troka ili eksterne dizekonomije.
U firmi koja pokuava da smanji trokove, odjel za prijem i razmjenu poiljki trai od svakog zaposlenog da uzme svoju potu iz sjedita za prijem pote. Odjel za prijem i razmjenu pote smanjuje svoje trokove ali itava firma radi neefikasno. Dodatno vrijeme koje zaposleni troe na preuzimanje svoje pote je eksterni troak za sjedite za prijem pote. Ako pojedinac koji sadi neki vrt ispred svoje kou moe da donese dobit svim ostalim osobama koje ive u neposrednoj blizini. Ovo je primjer pozitvne eksternalije, eksterne dobiti ili eksterne ekonomije. Pojedinac koji kupuje slikovni telefon moe da povea korisnost takvih telefona ljudima koji ele da ga/je nazovu. To moe dovesti do opteg prihvatanja ovakvih telefona. Ovo je primjer mrene eksternalije...