Prof.

Arnol d Ehret govor i o j e: " Suvr e me ni nai n

i vl j enj a pr ava j e t ragedi j a pr ehr ane. 9 9 , 9 9 % svi h
bol est i ovj eka i i vot i nj a uvj et ovano j e pr e hr a nom" .
Pomo u l j ekovi t e hrane be z s l uz avos t i bol es ni ljudi
e ope t post at i zdr avi . To j e j edi na me t oda l i j eenj a
koj u j e pri roda predvi dj el a za ovj eka.
Got ov o s v e dana nj e, mode r ne i ve ne nami rni ce
st varaj u s uvi an ot pa d, o d no s no d o v o d e t i j ekom
pr obav e do nagomi l avanj a ot padni h tvari u tijelu koj e
mogu biti uzr oni kom svi h mogu i h bol es t i , ukl j uuj ui
i one naj t ee, kao t o su rak i AIDS. Jedi no i va,
i v ot onos na hrana koj a s e sast oj i od v o a , povr a,
sal at a i or aha ne st var a s uvi an ot pa d. Te i ve ne
nami rni ce poma u bo l e s no m ovj eku da, zahval j uj ui
ur ednom i zl ui vanj u i pranj enj u, po s t a ne ope t zdr av.
Prof. Arnol d Ehret opi s uj e j a s no i uvj erl j i vo svoj a
vl ast i t a i s kus t va, kao i i skust va nekol i ko t i sua svoj i h
paci j enat a.
Pos t j e naj bol j e s r e ds t v o za i enj e unut ranj ost i
ti j el a, ali val j a ga pravi l no pri mj enj i vati , u pr ot i vnom
mo e nani j eti vi e t et e ne g o kori sti . Za bol e s ne l j ude
pr epor ua se pri j el azna hrana koj a s v r e me no m prel azi
u l j ekovi t u hranu be z s l uz avos t i . Prof. Ehret pi e:
" Pr avo j e udo da s mo , unat o pogr e noj prehrani i
preobi l ni m obr oc i ma, uop e j o i vi . "
Sv a t k o el i biti zdr av ili, a ko j e bol e s t a n, el i opet
ozdravi t i . Lj ekovi t a hrana be z s l uz avos t i nije ni t a
dr ugo do me t oda l i j eenj a koj a p o ma e v a e m zdravl j u
t ako t o odr ava v a e ti j el o zdr avi m.
Prof. Arnold Ehret
LJEKOVITA HRANA
BEZ SLUZAVOSTI
Za sve kojima je stalo do zdravlja i
ele zdravo ivjeti.
Metoda pomou koje se "zdravo
jede".
Prof. ARNOLD EHRET
LJ EKOVITA
HRANA BEZ
SLUZAVOSTI
"Knjige koje zavrijeuju itanje,
vrijedno je dvaput itati!
A to je najvanije -
majstorska djela literature
vrijedno je itati tisuu puta."
Nepoznati autor -
5
Sadraj
Dr. David F. Fastiggi: Tko je bio prof. Arnold Ehret? -
Fred S. Hirsch: Napomene izdavaa-
Fred S. Hirsch: Uvod
B.W. Child: Kratka biografija Arnolda Ehreta
Hans Baumgardt: S dananjeg vidika - - - - - - - - -
1. poglavlje: Openita uvodna naela - . .
2. poglavlje: Latentne, akutne i kronine patnje
nisu vie nikakva tajna - - -
3. poglavlje: emu dijagnoza? - 1 . dio - - - - - - - -
4. poglavlje: emu dijagnoza? - II. dio - - - - - - -
5. poglavlje: arobno ogledalo - - - - - - - - - - -
6. poglavlje: Formula ivota: Tajna ivotne snage - -
7. poglavlje: Nova fiziologija - 1 . dio
8. poglavlje: Nova fiziologija - II. dio - - - - - - - -
9. poglavlje: Nova fiziologija - III. dio
10. poglavlje: Nova fiziologija - IV. dio
11. poglavlje: Kritika ostalih metoda lijeenja
Slobodna procjena bez ikakvih predrasuda
12. poglavlje: Zablude znanosti o prehrani - 1 . dio - -
13. poglavlje: Zablude znanosti o prehrani - II. dio -
14. poglavlje: Zablude znanosti o prehrani - III. dio-
15. poglavlje: Tabele Ragnara Berga
16. poglavlje: Prijelazna hrana - 1 . dio
7
10
13
15
20
35
36
40
43
48
55
65
74
79
84
88
93
99
103
110
114
123
S
Predgovor amerikom izdanju
Knjiga "Ljekovita hrana bez sluzavosti" Arnolda
Ehreta moe se zaista smatrati "majstorskim" djelom. U
njoj je temeljito obraeno sve to pripada uenju o
zdravlju. Profesor Ehret nas pouava od kolike je vanosti
prirodni nain ivljenja - pomae nam da postanemo
svjesni svog boanskog porijekla. Nijekanje te srodnosti
povlai za sobom bolesti i patnje. Svaki ovjek moe
postii eljeni cilj - ivotnu snagu i dobro zdravlje. Za to su
potrebne tri stvari: vjera, odlunost i volja! Prepoznavanje
sebe samoga najbolja je medicina za duu! Priutite sami
sebi tu radost, uinite neto za svoje zdravlje. Na alost, mi
znamo vie o bolestima nego o zdravlju! Proirite svoje
znanje o zdravlju. Slijedite uenje profesora Arnolda
Ehreta, pobornika za zdravlje!
Fred S. Hirsch
izdava amerikog izdanja
9
17. poglavlje: Prijelazna hrana - II. dio
Specijalni prijelazni recepti
17. poglavlje: Prijelazna hrana - III. dio
Vegetarijanski recepti - -
18. poglavlje: Post - I. dio
19. poglavlje: Post - II. dio
20. poglavlje: Post - III. dio
21. poglavlje: Post - IV. dio - -
22. poglavlje: Preteka civilizacijska prehrana
i ljekovita hrana bez sluzavosti,
prirodna hrana za ovjeka - - - -
23. poglavlje: Seksualnost - 1 . dio
Spolne bolesti
24. poglavlje: Seksualnost - II. dio
Majinstvo - - -
25. poglavlje: Izluivanje potpomognuto
kretanjem, sunanjem i kupanjem
26. poglavlje: Poruka za vas -
Literatura - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Predmetno kazalo - -
- 129
- 138
- 158
- 162
- 167
- 173
- 178
- 186
- 191
- 194
- 202
- 206
- 207
Tko je bio Arnold Ehret?
Dr. David H. Fastiggi
U emu se sastoji osnovni uzrok svih bolesti? Zato u
ovo nae vrijeme znanstvenog medicinskog napretka ima
sve vie degenerativnih oboljenja? To je zaista vrlo
ozbiljno pitanje koje bi itatelj trebao dobro promisliti,
ukoliko eli dokuiti prirodu bolesti - njene uzroke i
mogunosti spreavanja.
Bolesti srca i krvotoka uzimaju danas vie ljudskih
ivota od svih drugih uzronika smrti. Preko 25 milijuna
ljudi pogoeno je artritisom (kostoboljom, gihtom ili
upalom zglobova). Dijabetes ili eerna bolest uzima
danas preko 5 milijuna ljudskih ivota godinje te se u
zapadnim zemljama nalazi na treem mjestu kao uzronik
sljepoe. Rak je postao epidemijom i medicinski
znanstvenici nisu dosad uspjeli pronai neko rjeenje.
Zato?
Medicina se nije obazirala na meusobnu povezanost
prehrane i bolesti. Za veinu ljudi medicina je ponajprije
stvar zdravog razuma.
Tijekom etrdeset godina ovjek pojede otprilike
42.000 obroka. Zar je mogue da ti obroci nemaju
nikakvog utjecaja na ovjeji organizam? Prehrana je
osnovni preduvjet za stvaranje krvi, a kvaliteta krvi od
ivotne je vanosti za nae stanice. Znanstveni dokazni
materijali diljem svijeta ukazuju na blisku povezanost
izmeu loe prehrane i slabog zdravlja.
10
Prof. Arnold Ehret ve je na samom poetku 20.
stoljea uio i dokazivao da je upravo hrana ta koja ima
najvei utjecaj na bolesti i njihovo spreavanje. J asno i
nedvosmisleno istraivao je podruje zdravlja, definirao je
bitna naela koja se odnose na prehranu i zdravlje. U nae
vrijeme medicinsko-tehnolokog napretka gotovo je
nedopustivo opaanje prirodnih zakona. A bez tog
opaanja, bez tih putokaza znanost je slina plovidbi bez
kompasa.
Uenje Arnolda Ehreta o unutranjoj neistoi
ovjejeg tijela svodi se najveim dijelom na prehrambene
artikle moderne civilizacije ("tvornike proizvode"),
siromane ivim hranjivim tvarima i mineralima, ali zato
"profinjene" i patvorene kemijskim dodacima. Stupanj
unutranje neistoe tijela je za prosjenog ovjeka neto
nezamislivo. Autopsije jasno pokazuju zaepljenja arterija
i zadravanje otpadnih tvari u crijevima, tako da se tijelo
nalazi zapravo stalno u stanju unutranje neistoe.
Naznake tog oneienja su napuhline koje miriu na trule
i lo zadah tijela.
Biokemija, fiziologija i prehrana omoguuju nam
detaljnije prouavanje pojedinosti u vezi s atomima i
molekulama (molekularna biologija), kao i bolje shvaanje
funkcija pojedinih organa ovjejeg organizma. Danas su
znanstveno istraene funkcije koje utjeu na enzime,
razvojni pravci biokemije, ciklus limunske kiseline, te
unutarnja psihologija i kemija stanica. Pa ipak, sve je to tek
pola prie.
Za ostvarivanje znanstvenog napretka neophodno je
opaanje prirodne zakonitosti. Moderna biokemijska
znanost treba imati oslonac u osnovnim naelima prirode.
11
Istine prirode su nepromjenjive. Dakle, da bismo bili
zdravi, moramo ta nepromjenjiva naela spoznati i
primjenjivati. J edno od najvanijih osnovnih naela glasi:
Sve to jedemo postaje dijelom naeg tijela, po dobru ili po
zlu.
Prirodna zakonitost rezultira uvijek redom i
harmonijom. Nered, bolest duha ili tijela, rezultat je
nedostatne primjene osnovnih naela koja prevladavaju u
svim stvorenjima na kugli zemaljskoj.
Izravno, izazovno i zdravorazumsko uenje Arnolda
Ehreta moe ovjeka opet navesti na razborito
promiljanje. Osobna samouvjerenost i predanost svome
poslu izvanredna je odlika tog ovjeka koju su tek rijetki
pojedinci imali priliku upoznati. Istine prirode tako su
jasne i jednostavne da ih mnogi strunjaci naprosto ne
mogu i ne ele primijetiti. Profesor Ehret vrlo temeljito
nam obrazlae od kolike je vanosti prirodna prehrana i
prirodno ienje naeg tijela. Medicina moe iz njegovih
uvida izvui veliku korist.
Njegovi spisi pomoi e svakoj itateljici i itatelju da
se domogne temeljitijeg razumijevanja zdravlja. Prirodni
zakoni su nepromjenjivi i zato osnovne istine Arnolda
Ehreta imaju danas isto znaenje koje su imale u njegovo
vrijeme.
12
Napomene
Fred S. Hirsch
Godine 1922. objavio je profesor Arnold Ehret svoje
uenje u knjizi "Ljekoita hrana bez sluzavosti" koja je
ubrzo stekla svjetsku slavu. Poslije njegove smrti u
prometnoj nesrei postala su slavna i znaajna mnoga
medicinska otkria o kojima bi prof. Ehret sasvim sigurno i
nedviosmisleno iznosio svoje miljenje. Primjer takvih
otkria su takozvane "udesne droge", koncentrirani ili
umjetni vitamini, koncentrirani minerali, sulfonamide
antibiotici i antihistamini.
Drugi primjer za to je toliko hvaljeni "napredak",
postignut u obraivanju vrtova i njiva uvoenjem umjetnih
gnojiva i kemijskih sredstava za prskanje, to je seljaku
udvostruilo ili utrostruilo njegovo ionako teko breme.
Spoznaja o tetnim posljedicama takvog izrabljivanja tla i
tetnog djelovanja takvih proizvoda na ljudski organizam
postaje s vremenom sve oitija. Iako ovjek i dalje
egzistira i nije posve razoren, valja nam ipak spoznati
granice podnosive egzistencije. Na cilj je optimalno
zdravlje i dug ivot bez bolesti.
Da bismo djelo profesora Ehreta uinili pristupanim
naim suvremenicima, odluili snio se za novo, preraeno
izdanje.
Imajui u vidu razvojne smjernice, izdavai su nastojali
Ehretovu knjigu opremiti to dosljednijim prilozima. Mi
pak elimo jasno naglasiti injenicu da se profesor Ehret ne
bi nikad zadovoljio razvojnom smjernicom koja ne bi bila
13
u skladu s bitnim naelima njegove filozofije - a to znai
da je priroda sama najvaniji lijek! injenica da veina
takozvanih "lijekova" i "kura" obraduje ovjeka samo
privremeno, te da se autoriteti u medicini o njima
proturjeno izjanjavaju, znatno je pridonijela tome da se
stajalite profesora Ehreta sve vie uvaava.
Profesor Ehret studirao je u Europi na poznatim
sveuilitima i kao student imao je sjajna postgnua na
raznim podrujima znanosti. Iako je vrlo dobro poznavao
njemaki, francuski i talijenaski jezik, nakon dolaska u
Sjedinjene drave poeo je uiti engleski. Unato
poetnim potekoama vrlo brzo poeo se jasno izraavati
na engleskom jeziku, o emu najbolje svjedoe brojni
spisi.
14
Uvod
Fred S. Hirsch, lijenik prirodne medicine
Profesor Arnold Ehret, osniva i zagovornik uenja o
ljekovitoj hrani bez sluzavosti rodio se 29.lipnja 1866. u St.
Georgenu kod Freiburga, a umro je 9. listopada 1922., u
najljepim godinama ivota, radujui se najboljem
zdravlju, nakon nezgodnog pada na ulici i dvostrukog
prijeloma lubanje. Dogodilo se to u neobino vlanoj i
maglovitoj noi. Cesta i plonik bili su masni i opasno
skliski. Smrtna nezgoda dogodila se na ploniku kod ulaza
u javnu garau. Mora da se poskliznuo na masnom i
vlanom ploniku te svom teinom pao na lea, udario
glavom o plonik i zadobio dvostruki prijelom lubanje.
Odmah je bio prebaen u gradsku bolnicu Los Angelesa,
gdje su deurni lijenici ustanovili daj e u bolnicu "dospio
mrtav". Autopsijom se utvrdilo da je razlog smrti bio
dvostruki prijelom lubanje.
Ve u najranijim godinama svoje zrelosti bio je
predodreen za ispunjavanje humanitarnih zadaa
lijenika. Bolest od koje je patio smatrali su lijenici
njegova vremena neizljeivom. Ta izravna osuda na smrt
znatno je ojaala nepokolebivost njegova duha. Odluka da
bude sam svoj lijenik pokazala se uspjenom do te mjere
da je praktiki bio primoran svim supatnicima koji su ga
okruivali pruati pomo, ne bi li se ponovno domogli
zdravlja. Moglo bi se rei da je profesor Ehret morao
postati lijenik i zbog same obiteljske tradicije. Njegov
15
otac bio je vrlo uspjean veterinar, njegov djed bio je
lijenik, te je Arnold Ehret krenuo njihovim putem.
Nadasve opseno znanje o zdravlju koje sadre
poglavlja u ovoj knjizi stekao je u kontaktu s tisuama i
tisuama bolesnika, najee s dijagnozom o neizljeivim
bolestima, koji su dolazili na lijeenje u njegovom
vicarskom sanatoriju. Njegova jasnoa u izraavanju,
njegovo snano i logiko iznoenje injenica na lako
razumljiv i uvjerljiv nain najbolje svjedoe o njegovu
sjajnom umu. Posao mu je uvijek bio na prvom mjestu.
Nikad se nije zamarao financijskom stranom posla, bio je
vrlo skroman u svojim zahtjevima. Pravi pravcati majstor
svog zanata, koji je prakticirao ono stoj e nauavao, i zato
mu izrazito uoiv nain ivota nije nikad stvarao
financijske probleme. Neustraiv u govoru i pisanju,
podreen prirodi kao najviem sucu, Arnold Ehret kretao
se meu ljudima bitno drukiji od irokih masa, a ipak
ispunjen dobrom voljom i ljubavlju prema suovjeku. Svi
koji su ga poznavali bili su ispunjeni potovanjem i
respektom prema njemu, a svi koji su ga poblie poznavali
uzvraali su mu svojom neizmjernom ljubavlju.
Sutina njegova znanja sadrana je u knjizi "Ljekovita
hrana bez sluzavosti". Iako se radi o saetku ili svojevrsnoj
rekapitulaciji, ta je knjiga svakako temelj njegova
nauavanja. Dosadanji "veo tajne" o bolestima Arnold
Ehret temeljito je prozraio svojim karakteristino jasnim i
saetim nainom iznoenja injenica. J ednostavnost je
osnovni tenor njegova uenja, budui da svoje itatelje
stalno podsjea na izreku "sve to nije jednostavno i lako
razumljivo, ne moe biti istinito"! Sve bolesti imaju jedan
jedini uzrok i zato je opisivanje pojedinanih bolesti
16
naprosto suvino. Prepoznati bolesno stanje i znati kako se
to stanje moe ponovno odstraniti daleko je vanije od
poznavanja svih moguih znanstvenih naziva.
U poglavljima ove knjige upoznat ete se s jednom
revolucionarnom, posve novom fiziologijom. Na primjer:
"Nije nae srce pumpa, kao to se pogreno ui, nego su to
plua", to se pokazalo neoborivom injenicom. Tjelesne,
duhovne, pa ak i duevne faze prirodnog ivota bit e
itatelju objanjene na jednostavan i razumljiv nain. Nae
bie i naa duhovna strana utjeu na tijelo, ba kao to tijelo
utjee na nau duhovnost. Besprijekoran krvotok je nuna
pretpostavka za jasnu, istu misao.
Bolesnom ovjeku nije lako povjerovati u to.
Suosjeanje prema sebi samome bolesna ovjeka esto
obuzima sumnjom u boansku Svemo, zato jer je upravo
on meu tisuama i tisuama grjenika pogoen boleu.
On zna da ima ljudi koji su se mnogo jae ogrijeili o
ljudske zakone, koji su od strane Crkve oznaeni kao
grjenici, a ipak su izbjegli kaznu "osvetoljubivog" Boga.
Grijesi protiv prirode su neoprostivi. Neizbjean zakon
prirodne uravnoteenosti pogaa svakoga od nas. Priroda
ne akceptira nikakve isprike. Izbjegavanje loih navika
jedini je nain pokajanja. Vrlo je teko koncentrirati se, kad
je ovjek ve zahvaen patnjama. Stoga je nuno da svoj
duh i svoju pamet preispitamo dok smo zdravi, ne ekajui
na bolest i patnje. Moramo se nauiti konstruktivno
primjenjivali pravila zdravlja, kako bismo bili spremni
oduprijeti se neoekivanoj bolesti, kako bismo spremno
doekali svaki hitan sluaj.
Nama je potrebno zdravlje da bismo danas i ovdje
uinili neto najbolje od svog ivota. Biblija nam govori:
17
"Neka ti bude po tvojoj vjeri", ali kod ovladavanja
vlastitim zdravljem ovjek je u proteklih 5.000 godina na
alost vrlo slabo napredovao. Nauio je kako treba hraniti
ivotinje, ali ne zna kako bi trebao hraniti samoga sebe!
Ehretova filozofija vrlo je dragocjena za svakog
misaonog ovjeka, budui da najavljuje kraj istoj teoriji
znanosti.
Stara pravila i pogledi na svijet zamijenjeni su
dokazivim injenicama. Napredak su uvijek usporavale
predrasude, pristranosti i pogreni zakljuci. Svijetu je
danas najpotrebije zdravo, sigurno, razborito znanje o
zakonitostima ivota koje se moe jednostavno primijeniti.
Rezultati svjetskih dogaanja posljednjih godina jasno su
dokazali svu promaenost iste vjere, primijenjenih tvrdnji
i znanstvenih hipoteza u rjeavanju problema ivota.
Svaki je ovjek opremljen snagom lijeenja. I sve dok u
njemu postoji i najmanja iskra ivota, postoji nada. Strah i
sumnja u to da bi vam moglo biti bolje, da bi mogli biti
ponovno zdravi, sretni i uspjeni, nisu prirodni i bit e vam
velika prepreka u postizanju cilja i ostvarivanju elja.
Primijetit ete kako se profesor Ehret itekako zalae ne bi li
vas potaknuo na vlastito razmiljanje, da se vlastitim
razmiljanjem domognete osnovne spoznaje kako je
ovjek u biti sam svoj lijenik. Posredovati se moe jedino
znanje o tome kako se moe postii izvanredno zdravlje.
Najvea potekoa kod mnogih ljudi dananje civilizacije
sastoji se u tome to jednostavno ne ele razmiljati.
Prilagoavaju se razmiljanju irokih masa. Ispravno je
ono to ine svi! Meutim, stvarnost nas opominje da to
nije tono, daj e ispravno ba neto suprotno.
i s
Istinska naela lijeenja su vrlo jednostavna i nema ih
mnogo; ta naela su doista tako jednostavna da ih
takozvani znanstveno analitiki razum u presudnim
stvarima esto i ne zapaa. Mladost, snaga i srea ne
moraju pripadati samo onima koji su po svojim godinama
mladi. Te odlike mogu pripadati svakom ovjeku koji se u
svojoj nutrini osjea mlad. Neka vam stalno bude pred
oima injenica da sve dok ima i najmanja iskra ivota u
vaem tijelu postoji nada da e se ta iskra rasplamsati u
veliki plamen. Snaga nastaje iz tenje za njom.
Pored sluzavosti profesor Ehret nabraja i neke druge
uzroke koji prouzrouju bolesti. U ovoj knjizi jasno su
naznaene ivene namirnice koje ne stvaraju pretjeranu
sluz. itatelj se postupno uvodi u prepoznavanje dotinih
ivenih namirnica. Postoje sluajevi kad se u prijelaznom
roku dozvoljavaju namirnice koje stvaraju sluz. Razlozi su
navedeni u poglavljima knjige. Ista hrana koja tijelo
izgrauje moe ga uslijed loe primjene i razoriti. Isto tako
moe ta hrana, koja u normalnim uvjetima sadri u sebi
ivot, koja je ivotonosna, u bolesnom, oteenom tijelu
razoriti i:ivot, ako se uzima na pogrean nain i u krivo
vrijeme.
Ako se radujete dobrom zdravlju, vi zapravo ivite
super-ivot, to je priroeno pravilo svakog ovjeka. Radost
ivljenja trebala bi postati batinom cjelokupnog
ovjeanstva.
To je bila najvea elja profesora Ehreta!
19
Kratka biografija Arnol da Ehreta
B. W. Child
Poznavao sam profesora Ehreta najprije kao autora, a
kasnije kao vlasnika sanatorija i docenta. Sada ga cijenim
prije svega kao prijatelja i pionira prirodnoznanstvene
metode lijeenja i zatite od bolesti. Nimalo se ne
dvoumim kazati daje otkrio i razvio neto to se danas ini
"krajnjim dometom" glede zdravlja i vjerojatno e to i
ostati.
Rodio se 29. srpnja 1866. u blizini Freiburga u Badenu,
Njemaka, i ivio je 56 godina. Od svog oca naslijedio je
prirodnu sklonost i izvanrednu nadarenost za istraivanje
uzroka i poela svakog dogaanja i njegovih posljedica.
Ehret je stekao obrazovanje na visokoj koli. Zbog
brojnih poslova na seoskom domainstvu i osrednje hrane
podlegao je tekom oboljenju bronhija. No, on je unato
tom bremenu poloio diplomski ispit s odlinim uspjehom.
Najvie je volio fiziku, kemiju, crtanje i tehniku kulturu.
Upisao je akademski teaj i s navrenih dvadeset godina
postao nastavnik likovnog odgoja na viim i visokim
kolama. Pouavao je na jednoj visokoj koli sve dok nije
bio pozvan u vojsku iz koje je nakon devet mjeseci bio
otputen zbog "neurastenikih smetnji srca" te se ponovno
vratio svom pozivu nastavnika likovne umjetnosti. S
napunjenih trideset godina bio je dobro uhranjen i lijepo je
izgledao, po rijeima onih koji su ga tada poznavali, a
zapravo je bolovao na bubrezima, imao je takozvanu
20
Brightovu bolest koja se oitovala u brzom tjelesnom
propadanju.
Evo kako je sam opisao hrvanje s tom boleu: "Pet
puta izvrio sam kuru oporavljanja, da bih na kraju saznao
kako se radi o neizljeivoj bolesti, to me silno razoaralo.
Pet godina podnosio sam svakakve zahvate mnogih
lijenika (sveukupno 24), da bih na kraju spoznao kako
sam svoju "neizljeivost" ipak preskupo platio. Tjelesno i
duhovno slomljen pomiljao sam na samoubojstvo,
meutim sasvim sluajno saznao sam za prirodno
lijeenje, u tri navrata posjetio sam Kneippov sanatorij, to
je urodilo znatnim olakanjem i eljom za ivotom, ali ne i
konanim ozdravljenjem. Boravio sam u pet ili est drugih
sanatorija koji su primjenjivali prirodno lijeenje. Isprobao
sam sve mogue metode koje su u Europi bile poznate,
potroio mnogo novaca za vie nego skroman rezultat
lijeenja. Nisam se dodue osjeao bolesnim, ali ni
zdravim. Uvijek iznova uio sam na vlastitom iskustvu:
glavni simptomi mojih bolesti bili su stvaranje
prekomjerne sluzavosti, gnoja i bjelanevina u urinu, te
bolesni bubrezi. Uvjereni da je isti urin pokazatelj
zdravlja, lijenici su pokuali te izluevine sprijeiti
pomou lijekova, a izgubljene bjelanevine (putem
izluivanja) nadoknaditi hranom od mesa, jaja i mlijeka.
No, koliko god bih kupkama i kretanjem uspio smanjiti
prekomjernu sluzavost, ona bi se iznova stvarala
zahvaljujui pogrenoj prehrani. vrsto sam odluio
prkositi svemu to mi se inilo osobnom tragedijom (kao
to se to danas ini mnogim kroninim bolesnicima kad
vie ne dobivaju od lijenika nikakvu stvarnu pomo). Sve
to sam nauio na vlastitom iskustvu svodilo se na
21
spoznaju da je pogrena hrana uzrok bolesti, te da jedino
ispravna hrana moe uroditi ozdravljenjem. Postoji
vegetarijanski nain ivota, dijeta pomou voa i oraha,
brojne prehrambene "kure" i post koji moe biti od velike
koristi. Otiao sam u Berlin i posvetio se prouavanju
vegetarijanskog naina ivota. U to vrijeme bilo je u
Berlinu preko dvadeset vegetarijanskih restorana. Prva
stvar koju sam primijetio bila je injenica da vegetarijanci
nisu puno zdraviji od mesojeda. Mnogi su izgledali ak
prilino blijedo i bolesno. Zbog ivenih namirnica koje su
sadravale u sebi krob i mlijeko meni je s vremenom
bivalo sve loije. Upisao sam na sveuilitu studij
medicine, fiziologije i kemije. Pohaao sam kolu
prirodnog lijeenja, nauio poneto o duhovnom lijeenju,
kranskim znanostima, magnetskom lijeenju itd. Sve
sam to poduzimao u elji da pronaem stvarne i temeljne
istine savrenog zdravlja. Ostao sam vie ili manje
razoaran i krenuo na put u Nizzu, naMonte Verita u junoj
Francuskoj te se podvrgnuo radikalnoj vonoj dijeti s
izuzetkom od pola litre mlijeka na dan. Vjerovao sam tada
da mi je potrebna bjelanevina. Vonu dijetu nisam
prilagoavao svom specifinom stanju bolesti, kao to to
nisu inili ni ostali, i zato nisam od nje imao veliku korist.
Bilo je dana kad sam se osjeao sasvim dobro, nakon ega
bi uslijedili dani kad sam se osjeao jako loe. Brzo sam
napustio junu Francusku i vratio se kui, vratio se opet
takozvanoj dobroj hrani koju su mi preporuivali
dobronamjerni prijatelji, rodbina i lijenici. Nauio sam
neto malo o postu, ali svi moji prijatelji i rodbina
odvraali su me od posta; ak je i moj nekadanji lijenik
koji se bavio prirodnim ozdravljanjem rekao mojoj sestri
22
da bi nekoliko posnih dana moglo biti presudno za ovjeka
koji boluje od Brightove bolesti.
Sljedee zime otputovao sam u Alir na sjeveru Afrike.
Blaga klima i udesni plodovi poboljali su moje
zdravstveno stanje, pobudili u meni znatno vee
povjerenje u metode prirode i znatno vee razumijevanje
za prirodu i njene zakonitosti. Odluio sam postiti krae
vrijeme, ime sam znatno osnaio proiavajua svojstva
ukusnih plodova i blage klime, to je rezultiralo
injenicom da sam jednog jutra, kad sam se dobro osjeao,
ugledao u zrcalu posve drukiji izgled svog lica, ugledao
sam lice mladog, naizgled zdravog ovjeka. No, uslijedili
su dani u kojima sam se opet loe osjeao, u kojima je moje
lice opet zadobilo boleljiv izgled, to sreom nije dugo
potrajalo. Te izmjenine promjene na mom licu utjecale su
na mene kao "otkrivenje" prirode. Djelomino sam otkrio
njen ustroj i bio sam na pravom putu. Odluio sam sve to
temeljitije istraiti i ubudue ivjeti stroe u skladu sa
svojim istraivanjem.
Obuzeo me neopisiv osjeaj boljeg zdravlja, osjeaj
kakvog nikad ranije nisam osjetio, neopisiva ivotna
snaga, ustrajnost i jakost, to mi je donijelo veliku radost i
osjeaj sree zbog same injenice da sam iv. I nije se to
odnosilo samo na tijelo, ve i na velike promjene u mojim
duhovnim sposobnostima. Urodilo je boljim opaanjem i
jasnijim prisjeanjem. Ispunjavalo me hrabrou i nadom,
a stoje najvanije, zadobio sam uvid u spiritulanost, uvid
koji je djelovao poput izlazeeg sunca i bacao novo svjetlo
na sve probleme. Svaka moja duhovna sposobnost znatno
se poboljala, postala je daleko bolja nego to je bila u
najzdravijim i najboljim godinama moje mladosti. Znatno
23
se poboljala i moja tjelesna izdrivost. Nainio sam
biciklistiku rutu od priblino 400 kilometara, od Alira do
Tunisa, na kojoj me pratio dobro uvjebani biciklist koji se
normalno hranio. Nikad nisam zaostajao iza njega, ve sam
uglavnom vozio ispred njega, osim u veernjim satima kad
je moja izdrivost bila na probnom ispitivanju. Nemojte
zaboraviti da su me lijenici prije odlaska u Alir proglasili
kandidatom za smrt, a sada sam klicao od radosti to mogu
podnijeti i najvea dostignua. Bilo mi je neobino drago
to sam napustio klaonicu ovjeanstva, poznatiju pod
nazivom znanstveno medicinske klinike.
Kad sam se vratio kui, dokazivao sam svoju
sposobnost i izdrivost obavljanjem najteih poljo-
privrednih poslova te ispitivajem svoje jakosti koja je bila
znatno vea od najbolje treniranih osoba s normalnom
prehranom. No, bio sam okruen rodbinom i prijateljima
koji su ivjeli uobiajenim nainom ivota. Dolazio sam u
kontakt sa strunjacima koji su nasluivali da bi moja
otkria mogla postati temeljnim naelima i kao takva biti
vrlo uspjena, to ih je pomalo zbunjivalo. Bojali su se da
e moja otkria i temeljna naela ponititi, ili u najmanju
ruku omalovaiti principe koje su prakticirali. Poeli su me
napadati i ismijavati. Vratio sam se opet normalnoj
prehrani. Ali nisam napustio istraivanje znanstvenih
razloga, ZATO je voe djelotvorna ivena namirnica
koja ne stvara sluzavost, dapae, doao sam do zakljuka
da voe za vrijeme probave razvija neto stoje poznato kao
groani eer i to se u analizama oznaavalo
ugljikohidratom. Moja iskustva, testovi i eksperimenti, ba
kao i odgovarajue kure, pokazivali su daje groani eer
voa najvaniji sastojak ovjekove prehrane, koji prua
24
najveu snagu i izdrivost te je istovremeno najbolje
sredstvo za izluivanje otpadnih tvari i najdjelotvorniji
lijek ljudskog tijela.
To otkrie izravno je proturjeilo teoriji o duiku i
bjelanevinama lijenika i znanstvenika, kao i modernoj
teoriji o mineralnim solima. Godine 1909. napisao sam
lanak u kojem sam javno osudio teoriju o izmjeni tvari, a
1912. do istog otkria doao je i dr. Thomas Powell u Los
Angelesu. On je provodio zapaene kure pomou ivenih
namirnica koje su sadravale organski ugljik, kako je on to
nazivao. To je isti sastojak ivenih namirnica koji se za
vrijeme probave pretvara u groani eer. Ponesen tim
otkriima i svojim iskustvima napustio sam prijatelje i
rodbinu koji su mi svojim srdanim prijateljstvom
uveseljavali ivot. U pratnji mladog ovjeka koji je na
temelju mojih iskustava, a zbog nepodnosivih patnji, od
kojih je najgora bila zamuckivanje, pokuao isprobati
ljekovitu hranu i post, krenuo sam u junu Francusku. Za
svega nekoliko mjeseci obnovio sam svoja iskustva koja
sam imao u Africi i vjerovao sam vie nego ikada da je
hrana od voa u kombinaciji s postom nepogreiva metoda
prirode pomou koje ovjek moe postati i ostati daleko
zdravijim od sveukupnog civiliziranog ovjeanstva.
Oekivani rezultati esto su bili doivljeni kao uda,
iako svoju udesnost imaju zahvaliti prije svaga svojoj
rijetkosti. Svijest da sam se domogao udesnih metoda,
pomou kojih se mogla jasno utvrditi pogrena hrana te
izabrati ispravna hrana za obnovu, izdrivost i jakost, bilo
je zaista neto iznenaujue, ali nije to bilo nikakvo udo.
25
Osobito vani bili su rezultati koje sam mogao pratiti na
mladom ovjeku, deset godina mlaem od mene. Nakon
odreenog ienja pomou posta nastavili smo sa svim
moguim ivenim namirnicama suvremene civilizacije.
Nai organi, koji su sada postali mnogo osjetljiviji, smjesta
bi se usprotivili nepoeljnim tvarima, pogotovo u
mijeanim obrocima, to nam je bio najuvjerljiviji dokaz
daje moderna kuhinja sa svojim mjeovitim obrocima, bez
velikog znanja o kvaliteti, bila glavni uzrok svih bolesti.
Nemogue je znati to je zapravo hrana i poznavati
djelovanje dotine hrane, ako se tijelo prethodno ne oisti
pomou prirodne metode i posta. Nisam uspio dobiti
nikakve podatke o tome daje netko prije mene vrio takve
pokuse. Te injenice dokazivao sam tijekom dugih godina
temeljitom i nimalo lakom praksom, tako da moje znanje
nedvojbeno nadilazi znanja svih ostalih koji se bave
pitanjima prehrane.
U elji da isprobamo svoje sposobnosti nakon naporna
rada nas dvojica krenuli smo na put po sjevernoj Italiji,
putovali smo neprekidno 56 sati bez spavanja, bez pauze i
bez hrane. Samo smo neto malo popili. I to nakon
sedmodnevne kure posta, kad smo priutili sebi jedan
jedini obrok od kilogram treanja. Strunjaci koji su
doznali za to, nazvali su to udesnim testom, naravno sa
svog stajalita. Odaklle snaga za neto takvo? Dolazi li
snaga od duika, od bjelanevina, od organske soli, od
masti, od vitamina, odakle ta snaga? Nakon mara koji je
trajao 16 sati ja sam bio u stanju uraditi 360 sklekova i
protezanja ruku u svega nekoliko minuta. Kasnije su brojni
testovi snage s atletskim sudionicima donosili jo bolje
rezultate. I sve to zbilo se nakon to sam proglaen
26
neizljeivo bolesnim, nako to su mi otac i brat umrli od
suice. Kao posve novi ovjek teio sam za viim
iskustvima, ne samo tjelesne, ve i duhovne i duevne
prirode. Isto se dogaalo i s mojim mladim kolegom. On se
u mnogim vidovima zaista udesno oporavio, jedino se
njegovo zamuckivanje nije nimalo promijenilo na bolje.
Palo mi je na pamet da bi razlog tome moglo biti tjelesno
optereenje u vidu nagomilavanja otpadnih tvari. Odvezli
smo se na osamljeno mjesto otoka Capri i podvrgli se ondje
duim kurama posta uz dnevno kupanje i sunanje od etiri
do est sati na temperaturi od 49C. Uspjeli smo se do te
mjeri oistiti da se vie uope nismo znojili. Osamnaestog
dana moj je prijatelj tako promukao da se najozbiljnije
zabrinuo za svoj glas. Na moj prijedlog prekinuo je svoju
kuru posta koja se sastojala od kilo i pol smokava, to je
rezultiralo time daje gotovo sat vremena izbacivao iz svog
grla veliku koliinu sluzi, to znai da se njegovo tijelo
istilo i u drugom smjeru. Vrlo brzo je ponovo zadobio svoj
glas, nestalo je zamuckivanje koje se nikad vie nije
vratilo. Postigao je ono za im je njegov bogati otac uzalud
teio, podvrgavajui ga svim poznatim tretmanima
lijeenja bez i najmanjeg trajnog poboljanja.
Post kao najbolji lijek prirode dosad se vrlo
nepromiljeno primjenjivao i bio pogreno shvaen od
veine ljudi, stoga je nuno potrebno ispravno objanjenje
posta. Na temelju vlastitog iskustva, lijeenja samog sebe
postom i obrocima koji ne stvaraju sluzavost, te strunim
primjenjivanjem posta kao kure lijeenja za stotine i
\totine bolesnika u svom vicarskom sanatoriju u razdoblju
preko deset godina, mogu sa svom sigurnou govoriti o
udesnom djelovanju i korisnosti ispravne primjene posta.
27
Moje prvo iskustvo donijelo mi je lako blagotvorne
rezultate da sam naprosto bio primoran primijenjivane
metode usavriti i dokazati. Nastavio sam s opaanjem i
istraivanjem svih faza ivota. Vrio sam mnoge vrlo
sloene eksperimente. alim sam krenuo sa svojim
savreno oporavljenim mladim prijateljem na dugo
putovanje. Najprije u junu Italiju, gdje smo puno etali i
hranili se gotovo iskljuivo groem. Nastavili smo
putovanje brodom za Egipat, krenuli u Palestinu, Tursku,
Rumunjsku i vratili se preko Austrije kui. Na tom
putovanju nauili smo mnogo o prehrani, obiajima,
mentalitetu i zdravlju raznih naroda, osobito onih na
Bliskom istoku, stoj e moju vjeru u nadmonost europske
civilizacije najozbiljnije pokolebalo, a znatno ojaalo moje
uvjerenje da sam bio na pravom putu upoznavanja
izvanrednog zdravlja i znatno boljeg duhovnog razvitka, te
mnogo aktivnijeg i dueg ivota.
U Egiptu smo vidjeli ljude izvanredno jake i izdrljive,
koji se najee prehranjivahu oskudnom vegetarijanskom
hranom, ali su po svemu sudei imali dvije loe navike -
puili su cigarete i pili jaku kavu; pa ipak, nismo vidjeli
gotovo nijednu nervoznu ili bolesnu osobu. Vidjevi kako
jedu gotovo jednu te istu hranu, i to u vrlo neznatnim
koliinama jednih te istih ivenih namirnica, te saznavi
da jedu iste ivene namirnice koje su jeli njihovi preci,
doli smo do spoznaje o izvanrednim osobinama stare
egipatske kulture.
Nepoznavanje prirodnih zakonitosti koje su temelj
svakog zdravlja u ovom je stoljeu vee nego u svim
prolim stoljeima. O tome najbolje svjedoi razoreno
zdravlje takozvanog civiliziranog ovjeka, iako je u
2S
mnogim drugim vidovima znaajno napredovao iz stoljea
u stoljee. Sve to sam nauio zahvaljujui svojim
istraivanjima i iskustvima, te mogunostima da ljude opet
privedem na put boljeg zdravlja, sve je to zapravo
otvaranje Knjige sa sedam peata. ivot Isusa Krista u
svjetlu uistinu prirodnih i znanstvenih, te stoga vjenih i
stvarnih boanskih zakona koji su identini s naim
zakonima, istinsko je nadahnue i nada koja mnoge ljude
ispunjava iskonskom radou i koju naprosto nije mogue
zanemariti.
Ostale zemlje koje smo posjetili otkrile su nam
stupnjeve razvitka i injenice glede naela prirodnog
zdravlja. S vie povjerenja i oduevljenja nego ikad ranije
nastavio sam s poboljavanjem svog zdravlja pomou
posta i primjerenije prehrane. Instinktivno sam shvatio - a
potom i vrlo brzo dokazao - da odreene posve prirodne i
ispravno pripremljene ivene namirnice ne proizvode
samo najveu moguu energiju, ve se njihovom
ispravnom primjenom postie nevjerojatno ienje tijela.
Ako se to kombinira s razboritim postom, mogu se izbjei
sve mogue bolesti, dapae, mogu se ak izlijeiti. Ako se
to ini individualno, obraajui posebnu panju svakom
pacijentu optereenom otrovnim otpadnim tvarima - ne
bakterijama! - obraajui panju njegovoj starosti, zvanju,
klimi, godinjem dobu itd., tada se moe izai na kraj i s
takozvanim "neizljeivim" bolestima. Zacijelo bi uspjelo
svako lijeenje pod pretpostavkom da navike ivota i
starost ne stvaraju prevelike zapreke. Ispravan pristup
lijeenju, manja koliina hrane i temeljita priprema za
krae ili due kure posta pruaju probavnim organima
predah ili "praznike" od njihova stalnog prenapornog rada.
Nastavimo li potom s uzimanjem izabranih ivenih
namirnica (to je vrlo vano), imat emo iznenaujue
dobre rezultate. J a sam postio 24 dana to je urodilo ne
samo izvanredno dobrim i radosnim tjelesnim osjeajima,
ve i duhovnim i duevnim tenjama, tako da sam sav
oduevljen priao svojim prijateljima i drugim ljudima o
svojim otkriima, iskustvima i rezultatima. Svoje osjeaje
nisam bio u stanju opisati, zato sam im govorio da bi trebali
sve to sami doivjeti, to su neki i uinili. Zapoeo sam sa
svojim obrazovnim radom, javnim kurama posta i
predavanjima. Dvaput sam odrao javnu kuru posta u
velikim njemakim gradovima, a dvaput u vicarskoj. U
zatvorenoj prostoriji, strogo uvan i kontroliran od
lijenika, bez ikakvih utjecaja izvana i veza s vanjskim
svijetom. U Kolnu sam tijekom 14 mjeseci postio etiri
puta, prvi put 21 dan, drugi put 24 dana, trei put 32 dana i
etvrti put 49 dana. Za vrijeme tih kura posta i nakon toga
drao sam na predavanjima probe svojih tjelesnih i
duhovnih sposobnosti, ne bih li dokazao vrijednost onoga
to sam nauio i iskusio. To mije omoguilo da savjetujem
i vodim druge ljude, da se posvetim pisanju lanaka i da
otvorim svoj sanatorij u vicarskoj. Osim toga poeo sam s
davanjem pismenih savjeta.
Svoj prvi lanak napisao sam nakon 49 dana duge kure
posta u Kolnu. Objavljen je u jednom vegetarijanskom
listu. U njemu opisujem sasvim nova iskustva s postom,
nova iskustva s prehranom i lijeenjem bolesti, posve nova
iskustva glede samog ivota, njegova produljenja i
radosnog ivljenja. lanak je poluio senzacionalno i
revolucionarno djelovanje. Dobivao sam pitanja iz svih
dijelova svijeta, a osobito iz Europe. Ljudi koji su tragali za
30
zdravljem, inovatori i medicinari vrlo brzo se podijelie u
estoke protivnike i oduevljene pristae. Ti spisi izazvali
su raspravu, odnosno otvoreno izjanjavanje o novim
naelima koje sam otkrio, tako da su u Europi nastale dvije
protivnike udruge, udruga Ehretista i udruga
Ne-Ehretista.
Istinu Ehretista vrlo je dobro opisao poznati izdava i
obnovitelj sljedeim rijeima: "On (Ehret) nije pronaao ili
stvorio post, nije poboljao uzimanje voa ili prehranu,
budui da je sve to bilo poznato i davno prije njega
primjenjivano kao metoda prirodnog lijeenja, ali ono to
je on uradio, stvorivi poptpuno novi sustav, jest to da je
uspio povezati elemente na temelju savrene prehrane i
posta u sustavnu metodu lijeenja." Moja teorija o
sluzavosti - koja je postala dokazanom injenicom - kao
glavnom uzroniku svih patnji bivala je sve poznatijom,
uostalom kao i moj nain lijeenja. Prola je sve probe i
donijela neto to je netko nazvao enormnim uspjehom te
ju opisao kao prirodnu obradu i prehranu, kao najsavreniji
i najuspjeniji nain lijeenja. Vrlo brzo automatski je
nazvana "metodom ljekovite hrane", a pokret koji se njome
bavio nazvan je "prirodnim nainom lijeenja". Preko
deset godina pisao sam lanke za asopise o zdravlju i
drao predavanja u velikim gradovima Europe, gdje sam s
mnogim lijenicima i strunjacima raspravljao o
prednostima te metode. U svom "sanatoriju voa i posta"
obradio sam na tisue pacijenata, pa i putem dopisivanja,
ne mijenjajui nita od bitnih naela. Usavravao sam se
sve boljim poznavanjem pojedinosti i saznanjima kako ih
primijeniti da bi se postigli najbolji rezultati. Iz svega toga
razvilo se to stoje postalo poznato kao ljekovita hrana bez
sluzavosti.
Neposredno uoi I. svjetskog rata doputovao sam u
Sjedinjene amerike drave s namjerom da razgledam
izlobu Panama. Htio sam ispitati plodove koji su rasli na
stablima Kalifornije. Ratne godine primorale su me da
ostanem u Americi i vjerojatno nije nimalo sluajno da sam
ovdje naiao na ljude koji su imali iza sebe ista istraivanja,
otkria i iskustva. Branili smo ista naela i s njima
upoznavali javnost, naela koja su u Europi bila nadasve
uspjena, jer su napaenom mnotvu pruala olakanje i
pomagala pojedincima da izbjegnu razna oboljenja."
Raduje me to sam izdanju ivotnog djela prof. Ehreta
mogao pridodati otkria do kojih je doao dr. Thomas
Powell, ijem razvoju sam osobno doprinio, otkria koja je
prof. Ehret nasluivao i kasnije svojim rezultatima
potvrdio, a u pogledu znanstvenih analiza ivenih
namirnica taje otkria potvrdio kemiar Hensel. Powell je
otkrio da voe i povre sadri sastojke koji su poeljniji od
svih drugih ivenih namirnica za proizvodnju itekako
vane energiju. Te osnovne namirnice ili sastojci poznati
su kao "ivotonosni ugljikohidrati" i "groani eer".
Njihova prisutnost u dostatnim koliinama protivila se u to
vrijeme prevladavajuem miljenju da su osnovni
proizvoai energije organske i mineralne soli, odnosno
soli organskih tkiva. Te su soli u svim ivenim
namirnicama sadrane u neznatnim koliinama, a neke od
njih su kemijski dodaci. Ni broj kalorija (jedinica topline)
nije najrazboritije polazite u potrazi za poeljnom
hranom. etrdeset godina opaanja, iskustava i
32
istraivanja najbolji je dokaz da voe i povre sadri sve
soli potrebne organskom tkivu, da voe i povre nadilazi
sve ostale ivene namirnice glede naprijed navedenih
sastojaka, te je najpoeljnije za ienje organizma od
ostataka hrane koja stvara "obilnu sluzavost". Prema tome,
ovjek se moe s pravom radovati djelotvornom uinku
"ljekovite hrane bez sluzavosti".
Profesor Arnold Ehret bio je nesumnjivo jedan od
najveih ljeitelja - bio je filozof, uitelj i predvodnik na
podruju zdravlja. Doao je u Sjedinjene drave u potrazi
za to veim znanjima, spreman svoja hvalevrijedna
otkria podijeliti s onima koji su ih kao takva priznavali i
uvaavali.
Njegova osnovna pokretaka snaga bila je svesrdna
elja da bude ljudima od pomoi - u spoznavanju istine -
uz istovremeno priznanje da ni sam ne zna svu istinu.
Spoznao je nunost openitih pregnua i nadao se
izbjegavanju nepoeljnih posljedica do kojih je dolazilo
zbog najobinije zavisti. Njegove dragocjene misli, djela i
rijei batina su koju nam je ostavio. Znaenje i viestruka
primjena umijea lijeenja kojeg se profesor Ehret
domogao kao svog ivotnog djela dovela gaje do suradnje
s prirodnim ljeiteljima koji su vrili praksu bez tvornikih
lijekova.
Najvie mu je stalo do toga da se svijet upozna s
njegovim, u meuvremenu dokazanim, otkriima na
odruju zdravlja - boljeg zdravlja - kojega se ponajprije
sam domogao i koje je posredovao tisuama i tisuama
pacijenata u svom vicarskom sanatoriju na javnim
predoavanjima te putem lanaka u asopisima o zdravlju.
33
Bio je postojano vrelo osobnih dobroinstava, to se
najbolje vidi po tome da je njegovo uenje o zdravlju
nailazilo na sve vee priznavanje, kako kod obinih ljudi
tako i kod strunjaka - koji su bez imalo kolebanja
prihvatili svjee voe i zelene listove povra kao
najpoeljniju hranu ovjeanstva. ak su i njegove silovite
rijei kao to su "sluzavost", "osloboen od sluzavosti" i
"suvina sluz" postale s vremenom oenito poznate.
Arnold Ehret ostavio je ovjeanstvu batinu od velike
vrijednosti - po svemu sudei najvaniju poruku koja je
ovjeanstvu namijenjena od davnih vremena! Ehretovo
uenje jami svim njegovim pristaama zdravlje, zdravlje
koje je daleko vrijednije od svakog ovozemaljskog
bogatstva, jami ivotnu sreu i duhovni rast.
S dananjeg vi di ka
Prof. Arnold Ehret imao je u ivotu vrlo velika iskustva
glede posta i lijeenja pomou zdrave hrane. Bio je vrlo
precizan promatra vlastitih iskustava. Zahvaljujui tome
domogao se velikog prirodoznanstveno-eksperimentalnog
znanja o lijeenju pomou posla i zdrave hrane. Njegove
izjave o ljekovitoj hrani i postu ostaju i danas ispravne,
vaee i usmjeravajue, bez obzira na injenicu to ih
kolska medicina ne priznaje. To to ih ne priznaje, ne
znai da one po sebi nisu vrijedne i djelotvorne. Njegove
izjave o funkcijama tijela i organa, o tjelesnoj gradi, o
zdravlju i bolesti, o fiziologiji, njegovo uenje o ivotnom
dogaanju u tijelu djelomino podlijeu odreenim
34
ispravcima nove prirodoznanstvene spoznaje. Meutim, to
nipoto ne umanjuje vrijednost njegova uenja o postu i
zdravoj hrani, tako da nema potrebe za bilo kakvim
promjenama kod prevoenja izvornog teksta knjige u ovom
izdanju.
35
1. poglavlje
Openita uvodna naela
Svaka bolest, bez obzira kako se u medicinskoj znanosti
zove, u biti je zaepljenje, zaepljenje ukupnog probavnog
sustava ovjejeg tijela. Stoga je najbolji znak svake
bolesti neobino zaepljenje do kojega je na odreenom
mjestu dolo zbog prevelike sluzavosti. Mjesta na kojima
se najee skuplja suvina sluz jesu usta, eludac i
sveukupni probavni trakt. Probavili trakt moe biti dublji
uzrok zaepljenja crijeva. Prosjeni ovjek zadrava u
svojim crijevima vie od pet kilograma neizluenih
otpadnih tvari koje truju krvotok i itav tjelesni sustav.
Postanite ve jednom svjesni te injenice!
Svaki bolestan ovjek ima vie ili manje zaepljen
organizam. Suvina sluzavost nastaje uslijed ne-
probavljenih, neizluenih sastojaka hrane koji se u tijelu
nagomilavaju od ranog djetinjstva nadalje. Vie
pojedinosti o tome moete nai u mojoj knjizi "Postom do
zdravlja".
Moja teorija o sluzavosti i moja "metoda lijeenja
hranom bez sluzavosti" nisu niim uzdrmane. Dokazale su
se kao kao najuspjenija akcija obnove, nazvana lijeenjem
svih vrsta bolesti. Sustavnom primjenom teorije i metode
lijeenja pomou "hrane bez sluzavosti" mogu se spasiti na
tisue i tisue pacijenata za koje je reeno da boluju od
"neizljeivih" bolesti.
36
Hrana bez sluzavosti sastoji se iz svih vrsta voa,
povra koje ne sadri krob i kuhanih ili sirovih listova
povra. Metoda lijeenja hranom bez sluzavosti temelji se
na uzajamnosti dobro promiljenih, kraih ili duih,
razdoblja posta i razliitih obroka od ivenih namirnica
koje ne stvaraju sluz. Ve sami obroci od ivenih
namirnica koje ne stvaraju sluz mogu izlijeiti veinu
bolesti bez dodatnog posta, samo to takva kura traje due
vremena. Sam postupak lijeenja objasnit u u narednim
poglavljima.
Da biste to bolje shvatili kako se taj postupak
primjenjuje i razumjeli na koji nain i zato djeluje, nuno
je da se oslobodite predodbi o medicinskim zabludama
koje je djelomino preuzelo i prirodno lijeenje. Drugim
rijeima, moram vam objasniti novu fiziologiju, uenje o
svim funkcijama tijela, osloboenu od medicinskih
zabluda; novu metodu dijagnoze; obavijestiti vas o
zabludama glede izmjene tvari, o bjelanevinama u hrani,
o krvotoku te o sastavu krvi. Vi morate to znati!
Sto je stvarna ivotna snaga?
Za medicinsku znanost ljudsko tijelo je, osobito u
bolesnom stanju, jo uvijek tajna. Svaka novootkrivena
bolest za lijenike je nova tajna. Naprosto nema rijei
kojom bi se moglo tono izrei kako su lijenici u biti
daleko od istine! U prirodnom lijeenju stalno se
upotrebljava rije ivotna snaga, ali ni medicinari ni
zagovornici prirodnog lijeenja ne mogu objasniti to je
ivotna snaga.
37
Ne samo da je nuno odstraniti sve te zablude, ve je
nuno istinu predoiti u novom i jednostavnom svjetlu,
kako biste je mogli to prije i to bolje dokuiti. Ta velika
prednost jednostavnosti i jasnoe jedan je od najhitnijih
razloga mog uspjeha. Iako moje nauavanje sadri istinu i
bez toga. Uostalom, sve ono to se ne moe shvatiti
zdravim razumom nije nita drugo do sljeparija, bez obzira
na znanstveni prizvuk ili teinu.
Vidjet ete kako je pogreno i neznanstveno vjerovati
da se bilo koja odreena bolest moe izlijeiti samo na taj
nain to emo jesti ispravnu hranu, to emo uzimati
"specijalne obroke" i drati duge kure posta, a da pritom
neemo imati pred oima iskustvo, sustav, a osobito savjet
za svaki pojedini sluaj.
Post je poznat ve stoljeima kao postupak lijeenja
kod svake bolesti, kao jedini i nepogreiv zakon prirode, a
isto vrijedi i za hranu bez sluzavosti; hranu koja je zapisana
na poetku Biblije, u Knjizi postanka ili Prvoj Mojsijevoj
knjizi {voe i zeleno bilje). Zato nije nikad dolo do ope
primjene tog biblijskog nadahnua i njemu shodnog
sveobuhvatnog uspjeha? Zato to se to nadahnue nikad
nije smiljeno primjenjivalo na stanje bolesnog ovjeka.
Prosjeni ovjek nema pojma o nunom procesu
izluivanja; koliko je vremena potrebno, koja koliina
hrane i kako esto se hrana mora izmijeniti, to znai
oistiti tijelo od otpadnih tvari koje se tijekom itavog
ivota nagomilavaju u njemu.
Bolest je pokuaj tijela da izbaci otpadne tvari,
sluzavost i otrov, a upravo ova metoda pomae prirodi na
najsavreniji nain. Ne lijei se bolest, nego tijelo, tijelo se
mora oistiti, izluiti ili odstraniti iz sebe sav otpad i strane
38
estice, suvinu sluz i otrove koji se od djetinjstva
nagomilavaju u njemu. Zdravlje se ne moe kupiti u
boicama. Vi ne moete lijeiti svoje tijelo tako to ete za
nekoliko dana oistiti svoj organizam. Vi morate pronai
protuteu nepravdi koju ste itavog ivota nanosili svome
tijelu.
Moja metoda nije nikakakvo ublaavajue sredstvo,
nikakva ljekarija. Tu se radi o temeljitoj obnovi, o
brinom "pospremanju stana", o stjecanju istog i
savrenog zdravlja, kakvo dosad niste poznavali.
Prisjetite se: konstitucionalni ljam (sluzavost, talog,
neistoa) vaeg organizma uzrok je svake bolesti, najvei
i najkodljiviji izvor loeg zdravlja, pomanjkanja snage i
izdrivosti te svih ostalih nedostatnosti.
Sve te nedostatnosti imaju svoje porijeklo u debelom
crijevu koje vjerojatno nije bilo temeljito ispranjeno od
samog roenja. Nitko na kugli zemaljskoj nema danas
idealno isto tijelo i savreno istu krv. Stanje koje
medicinska znanost naziva "normalnim zdravljem"
zapravo je bolesno stanje.
I da zakljuim: ovjeji mehanizam je pokretni sustav
cijevi. Hrana civiliziranog ovjeka nikad se do kraja ne
probavi, a otpadne tvari koje pritom nastaju nikad se do
kraja ne izluuju. S vremenom dolazi do zaepljenja u tom
sustavu cijevi, naroito u probavnom traktu. I upravo tu
lei uzrok svake bolesti. Osloboditi se tog otpada, pokuati
ga razumno i brino izluiti i to izluivanje nadgledati - to
se moe postii jedino besprijekornim pos\upkom lijeenja
pomou ljekovite hrane bez sluzavosti.
39
2. poglavlje
40
To je njegova skrivena patnja
Kad te skrivene otpadne tvari izgore, napr. za vrijeme
prehlade, tijelo izbacuje iz sebe sluzavost. ovjek se
osjea nesretnim, umjesto da se raduje prirodnom procesu
ienja tijela. Ako je koliina izluene sluzavosti velika,
vie ili manje potresna za organizam, ali jo uvijek
podnosiva, tada se takvo stanje dijagnosticira kao gripa.
Ako prirodno izluivanje zadire dublje u organizam,
pogotovo u plua, izluivat e se tako velike koliine
sluzavosti i otrova, da e krvotok raditi s velikim
tekoama, slino nekom stroju punom prljavtine ili autu
koji vozi pod zategnutom runom konicom. To trenje
proizvodi abnormalnu vruinu koja se zove groznica.
Lijenici to nazivaju upalom plua, a u stvari se radi o
"grozniavom" naporu prirode koja nastoji ivotno vane
organe osloboditi od otpadnih tvari. Ako su bubrezi
zadueni da izluuju suvinu sluzavost, to svakako na njih
djeluje potresno, te se takvo stanje naziva upalom
bubrega.
Drugim rijeima, kad god se priroda napree oko
"grozniavog" izluivanja suvine sluzavosti i otrovnih
tvari, ne bi li spasila ljudski ivot, takav se postupak
oznaava kao akutna bolest.
Akutne patnje
Medicina poznaje preko 4.000 (u meuvremenu se ta
brojka popela na 20.000) naziva za razliite bolesti. Svaki
pojedinani naziv bolesti izvodi se od sasvim odreenog
41
Latentni, akutni i kronini bolovi
nisu vie nikakva tajna
U prvom poglavlju stekli ste uvid u stvarnu bolest.
Pored sluzavosti i trovanja krvi koje sluzavost izaziva
postoje u organizmu i druge opasne tvari, kao to su
mokrana kiselina, otrovi itd., a osobito su opasni tvorniki
lijekovi kad se jednom ponu uzimali. Godinama sam
pouavao praktinim iskustvom da se tvorniki lijekovi
iliti medikamenti nikad posve ne izluuju, kao to se nikad
do kraja ne izluuju ni otpadne tvari ivenih namirnica,
ve se godinama pohranjuju u tijelu. Pratio sam na stotine
sluajeva kod kojih su tvorniki lijekovi, uzimani 10, 20,
30 pa i 40 godina, odstranjeni iz tijela zajedno sa
sluzavou upravo zahvaljujui mojoj metodi. To je
najhitnija injenica, osobito znaajna za praktiare. Ako se
kemijski otrovi, jednom odstranjeni, opet vrate u krvotok
te se izluuju pomou bubrega, oni e prouzroiti jako
kucanje srca i druge neobine osjeaje. Tko nije upoznat s
tom injenicom, nai e se pred zagonetkom i
najvjerojatnije pozvati kunog lijenika koji e takvo
stanje nazvati "sranim tegobama" te potraiti razlog u
"nedovoljnoj prehrani", a nipoto u medikamentima koje je
dotinoj osobi propisao prije 10 godina. "Normalan"
ovjek, koji se smatra zdravim, ima kronino pohranjene
gomile otpadnih tvari i medikamenata u svom tijelu.
mjesta i naina izluivanja, ili se odnosi na mjesta
zaepljenja koja oteavaju cirkulaciju krvi te prouzrouju
bolove - kao to su npr. bolovi u zglobovima, poznatiji pod
nazivom reumatizam.
Taj hvalevrijedan napor prirode i namjerno
samoienje tijela bili su desetljeima krivo tumaeni i
grubo podreivani medikamentima. Unato upozora-
vaj uim znakovima opasnosti, kao to su bolovi i gubitak
apetita, ustrajavalo se na bogatoj i osobito "dobroj"
prehrani. Bez obzira na "pomo" lijenika - pomo koja je
u stvarnosti esto bila za pacijenta tetnija i opasnija -
njegova ivotna snaga, a osobito sposobnost izluivanja se
znatno smanjila. S takvim zaprekama ne moe priroda
djelotvorno funkcionirati, njoj treba vie vremena, zbog
ega e se takav sluaj nazvati "kroninim". Rije
"kronian" dolazi od grke rijei "chronos", to znai
"vrijeme". O toj "tajni" vie ete saznati u 7. poglavlju.
42
3. poglavlje
emu dijagnoza? I. dio
Laici, pa ak i neki strunjaci za prehranu, osim mene,
vjeruju da dijagnoza nije nuna. Postavljaju sljedee
pitanje: ako postoji samo jedna bolest, emu dijagnoza?
Ako su sve bolesti prouzroene neistoom zbog
neizluenih otpadnih tvari, suvine sluzavosti, mokrane
kiseline, trovanja krvi, medikamenata itd., emu onda
dijagnoza? Vidjet emo zato obroci od voa i post,
ukoliko se zbog nepoznavanja stvari pogreno primjenjuju,
daju sumnjive rezultate, prouzroeni uvjerenjem da
uopeno pravilo vrijedi za svaki pojedini sluaj i sve
sluajeve. Takvo uvjerenje daleko je od istine! Nijedna
druga metoda ne mora biti upravljena na pojedinani sluaj
kao to mora biti ova kojoj je potrebno due vrijeme da bi
se prilagodila reakcijama pacijenta. I zato ljudi koji se
slue ovom metodom bez potrebnog znanja ili
savjetovanja esto postiu opasne rezultate.
Post bez i kakvog i zbora
Mnogi na primjer preporuuju post kao neto to se
moe primijeniti u svim sluajevima. U svojoj
dugogodinjoj praksi uio sam na tisuama sluajeva da
nita na svijetu ne trai tako individualnu i razliitu
43
primjenu kao to to trai post i hrana bez sluzavosti. J edan
od dva pacijenta mogao bi se nakon posta od dva ili tri
tjedna osjeati savreno oporavljenim, dok bi drugi mogao
pod istim tretmanom umrijeti! Stoga je apsolutno nuna
dijagnoza openitog stanja i tjelesne izdrivosti svakog
pojedinca.
Di jagnoza tjelesnog stanja
Moja dijagnoza odreuje slijedee toke:
1. relativnu visinu optereenja organizma
2. prevladavajui udio sluzavosti ili otrova
3. ima li u organizmu gnoja
4. koliina i vrsta uzimanih lijekova
5. je li unutarnje tkivo ili koji organ iaen
6. koliko je ivotna snaga umanjena.'
I vi ete pomou ovih smjernica, a na temelju iskustva i
opaanja, moi ustanoviti da sveukupni izgled pacijenta, a
osobito njegov obraz, pokazuje vie ili manje njegovo
unutarnje stanje.
Medi ci nska di jagnoza
Medicinska dijagnoza nije u stanju temeljito rasvijetliti
konkretan problem, iako ljudi uvaavaju lijenike vie od
prirodne metode lijeenja. Medicinska dijagnoza sastoji se
iz izvjea, simptoma i ukupne sume medicinskog znanja.
Za beznaajnost medicinske dijagnoze vrlo su
karakteristine izjave mnogih pacijenata u smislu da
"lijenik nije mogao pronai od ega u stvari bolujem".
Sam naziv bolesti nita ne znai. ovjek koji boluje od
gihta, ili ovjek kojega mue probavne smetnje, ali i ovjek
koji boluje od Brightove bolesti bubrega, mogu biti na isti
nain obraeni. Meutim, moraju li npr. postiti i kako
dugo, to ne ovisi o nazivu bolesti, nego o stanju pacijenta, a
prije svega o tome koliko je njegova ivotna snaga
oslabljena.
Metode pri rodnog lijeenja
Prirodno lijeenje ima veliku prednost u usporedbi s
medicinom, jer polazi sa stajalita da sve bolesti potjeu od
tjelesnog stanja svakog pacijenta. Prirodno lijeenje
objanjava uzroke, vrstu i sastav "otpadnih tvari" kao bitnu
pojedinost svih bolesti.
Dr. Lahmann jednom je rekao: "Svaka bolest
prouzroena je pomou ugljine kiseline i plina".
Meutim, on nije znao da su uzrok stvaranja ugljine
kiseline i plina trule, neprobavljene ivene namirnice -
sluzavost u stadiju trajnog vrenja.
Dr. J aeger jednom je rekao: "Bolest je zapravo vrlo
ruan zadah". Priroda ukazuje na neko stanje pomou
runog zadaha, taj zadah daje nam do znanja koliko je
uznapredovalo unutarnje raspadanje.
45
Dr. Haigh iz Engleske, osniva "anti-mokrane dijete",
zasnovao je pojam opeg stanja na pretpostavci da je
veina bolesti prouzroena mokranom kiselinom koja je
uz sluzavost sasvim sigurno vaan dio oboljelog tijela.
Prirodno lijeenje pridaje simptomatinom stanju
veliku vrijednost i vanost, bez obzira na spoznaju da
postoji samo jedna bolest.
Nal az urina
Lijenici i mnogi drugi dre ovu vrstu specijalne
dijagnoze najvanijom, premda je u biti krivo shvaaju.
Mokrani kanal je uz probavni trakt glavni put izluivanja.
im netko smanji uzimanje hrane, bilo da posti ili se
orijentira na prirodniju hranu, on e u urinu imati otpadne
tvari, sluz, otrove, mokranu kiselinu, fosfate itd. i analiza
njegove mokrae bit e alarmantna. To se u velikom broju
sluajeva dogaa kad se ovjek razboli. Napor tijela da
izlui otpadne tvari alarmira svakog ovjeka - radi se u biti
o procesu lijeenja, o postupku ienja.
Ako se u urinu pronau eer ili bjelanevine, takav
sluaj oznaava se "vrlo ozbiljnim" i nalaz glasi
"dijabetes" ili "Brightova bolest bubrega". Kad je u pitanju
nedostatak eera, pacijent umire unato medicinskoj
obradi zato to je uzimao hranu koja nije sadravala
dovoljno eera. Kad je u pitanju Brightova bolest
bubrega, pacijent umire zbog pretjeranog nadomjestka
bjelanevina, do ega dolazi zbog preobilnih obroka
bogatih bjelanevinom.
46
Sve to tijelo izbacuje jest otpad, truli, mrtvi otpad - to
jasno pokazuje da se pacijent nalazi u jednom
uznapredovanom stadiju unutarnje neistoe koja
prouzrouje zastranjivanje nekih unutarnjih organa. Dolazi
do brzog truljenja preostale hrane u tijelu. Takvi sluajevi,
kao to je npr. tuberkuloza, moraju se vrlo obazrivo i
polako obraivati.
Kako to izgleda u debel om crijevu?
Vrlo je vano da dijagnozom uspijemo u najveoj
moguoj mjeri upoznati ope stanje unutranjosti
ovjekova tijela. Stoga se naa dijagnoza sastoji u tome da
ustanovimo koliinu otpadnih tvari u tijelu pacijenta.
Iz izvjea patologa moemo saznati da 60-70%
pregledanih debelih crijeva sadre u sebi supstance kao to
su na primjer gliste i desetljea stari okamenjeni izmet.
Unutarnje stijenke crijeva obloene su korom stvrdnutog
izmeta te su po svom izgledu sline unutarnjoj strani
prljave otvorene cijevi.
Imao sam debele pacijente koji su izluivali od 25 do 30
kilograma otpadnih tvari, samo iz debelog crijeva od 5 do
10 kilograma, uglavnom u obliku starog, okamnenjenog
izmeta. Takozvani "zdravi" ovjek dananjice nosi od svog
djetinjstva u sebi nekoliko kilograma nikad izluenog
izmeta. Imati jednom na dan "dobru stolicu" ne znai nita.
Debeli, bolestan ovjek je u biti iva "gnojnica". Za me je
doista bilo veliko iznenaenje kad sam uo daje velik broj
mojih pacijenata, koji su bili u takvom stanju, ve bio
podvrgnut takozvanim "kurama prirodnog lijeenja".
47
4. poglavlje
emu dijagnoza? II. dio
Debeli i mravi tipovi
Tjelesni mehanizam debelog tipa u prosjeku je jae
blokiran, budui da ti tipovi uglavnom jedu ivene
namirnice bogate krobom. Mravi tip sklon je vie
fizioloko-kemijskim povredama u svom organizmu.
Takav tip je obino velik mesoder. Ta okolnost zahtijeva
pojaanu proizvodnju eluane kiseline, mokrane
kiseline te ostalih otrova i gnoja.
Povijest bolesti
J a u pravilu postavljam svojim pacijentima sljedea
pitanja, polaui veliku vanost na njihove odgovore:
1. Kako dugo ste bolesni?
2. Kako je lijenik nazvao vau bolest?
3. Koja vrsta obrade je primijenjena?
4. Koliko je obrada i koje vrste dosad uinjeno?
5. Jeste li bili kada operirani?
18
6. Postoje li jo neke vrste obrada kojima ste ranije bili
podvrgnuti?
(Starosna dob, spol, nasljedna bolest itd., takoer su
vrlo vana saznanja.)
No, najvanija stvar je ipak sadanja prehrana
pacijenta, njegova sklonost odreenim ivenim
namirnicama i njegove pogrene navike, ima li problema
sa zaepljenjem i kako dugo. J e li se pridravao kakve
dijete? Nuno je uvesti promjenu u sadanjem nainu
prehrane pacijenta. Dobro doe i najmanja prehrambena
promjena na bolje.
Pokusna dijagnoza
Najtonija, odnosno najmanje lana dijagnoza koju
primijenjujemo jest kratkotrajni post. Sto se pacijent u
kratkotrajnom postu "loije" osjea, to vee i otrovnije
koliine otpadnih tvari nosi u sebi.
Ako ima vrtoglavicu ili jaku glavobolju, znai da je u
velikoj mjeri optereen sluzavou i trovanjem krvi. Ako
se pritom pojave i srane tegobe, onda je to jasan znak da se
negdje u organizmu nalazi gnoj, a moda i medikamenti
koje je uzuimao prije mnogo godina te ekaju u krvotoku
na izluivanje.
Svako unutarnje mjesto, pogotovo ako se radi o
"zaepljenom" mjestu, moe se pronai zahvaljujui
sasvim laganom bolu. Iskusni praktiar moe pomou
objave prirode za vrijeme kratkotrajnog posta bolje od
rendgenskih zraka utvrditi stvarno unutarnje stanje
49
ovjejeg tijela i dati ispravniji nalaz od svakog lijenika sa
svom njegovom znanstvenom opremom i instrumentima.
Ako se taj "nalaz kratkotrajnog posta" isproba na
ovjeku koji je naizgled zdrav i normalan, a zapravo pun
sluzavosti - priroda nam otkriva istu stvar u mnogo
primjerenijem obliku. I kad se jednom "slaba toka"
poinje dalje neotkriveno razvijati, priroda e jasno
pokazati gdje i kako e se taj ovjek kasnije razboljeti,
ukoliko nastavi ivjeti pogrenim nainom, pa makar se to
dogodilo nekoliko godina kasnije. To je pravo proricanje
bolesti.
Posebne di jagnoze
Da biste se uvjerili u to kako najrazliitije opisane
bolesti, ak i one najtee, imaju svoje polazite i uzrok u
jednom te istom openitom i priroenom optereenju
tijela, pokazat u vam, u svjetlu istine, nekoliko tipinih
sluajeva. Pomou tih slikovitih primjera dokazat u vam
da ne postoji nijedna jedina bolest, nijedna smetnja ili
osjeaj boli, nijedna nezdrava pojava ili znak koji se ne bi
mogao protumaiti i na licu mjesta prepoznati kao
mjestimino zaepljenje ili konstitucionalno zaepljenje
uslijed prevelike sluzavosti i trovanja krvi (toksemija).
Veina bolesti potjee od "skladitenja otpadnih tvari" u
elucu, crijevima, a osobito u debelom crijevu. "Temelj"
(debelo crijevo) ovjejeg "hrama" je posuda sa svim
predznacima bolesti i slabosti koje se mogu pojaviti.
Prehlada je nadasve koristan pokuaj da se iz usne
upljine, vrata i bronhija odstrane sve otpadne tvari.
50
Upal a plua
Prehlada zahvaa dublje te e oistiti i spuvasti, ali
ivotno vaan organ, plua, od suvine sluzavosti koju e
izluiti. Sav organizam je uznemiren, uslijed trenja
otpadnih tvari u krvotoku dolazi do poviene temperature.
To povlai za sobom uznemirenost i lijenik potiskuje
ienje lijekovima i hranom, ime u biti blokira prirodni
postupak lijeenja - ienje. Ako pacijent ne umre,
izluivanje postane kronino i dobiva naziv suica.
Suica
Suiav pacijent dugotrajno izluuje iz sebe suvinu
sluzavost, i to preko plua umjesto prirodnim putem, a sve
zbog pogrenog naina prehrane i uzimanja hrane koja
stvara preveliku sluzavost. Plua postaju sve slabija, dolazi
do pojave bakterija, a to se onda naziva tuberkuloza.
ivotno presudan organ plua, svojevrsna pumpa
ljudskog tijela, ne opskrbljuje krvotok u dovoljnoj mjeri,
itav sustav stanica sve se vie raspada i propada, sve dok
pacijent ne umre.
Zubobol ja
Zubobolja je upozoravajui znak prirode: "Prestani
jesti, ja se moram obnoviti, oko mene je sve puno otpadnih
tvari i gnoja. Uzimao si prevelike koliine hrane siromane
kalcijem - meso".
51
Reumat i zam i giht
Sluzavost i mokrana kiselina nagomilane su osobito u
zglobovima, budui da je ovdje najnedostupnije mjesto
tkiva u krvotoku koji je u tijelu izrazitog mesojeda teko
optereen otpadnim tvarima i mokranom kiselinom.
el uane tegobe
eludac je sredinji organ glede stvaranja bolesnih
tvari. Sposobnost tog organa da probavlja te se nakon
probave sam isprazni ima svoju granicu. Svaka hrana (pa i
ona najbolja) pomijeana je s kiselom sluzavou koja se
dugo zadrava u elucu prosjenog ovjeka. Pravo je udo
kako dugo moe ovjek izdrati s tim optereenjem.
Gua
Gua je razborit, prirodno stvoren pohranjiva enormih
koliina otpadnih tvari, kojima usporava preveliko pro-
diranje u krvotok.
V
Cir
U principu ima istu ulogu kao i gua, samo to kod
njega dolazi do izravnog izluivanja otpadnih tvari.
Zamucki vanj e
Izrazito nagomilavanje sluzi u grlu koja oteava rad
glasnica. Lijeio sam razne sluajeve zamuckivanja.
52
Jetrene i bubrene tegobe
Ti organi imaju spuvastu osobinu, a njihova funkcija
oituje se u nekakavom fiziolokom situ. I zato se mogu
vrlo lako zaepiti ve kod neznatne koliine suvine
sluzavosti.
Spol ne bolesti
Te bolesti nastaju uglavnom zato to se pomou njih
vri izluivanje. One se mogu lako lijeiti. No, iskljuiva
upotreba lijekova povlai za sobom karakteristine
znakove sifilisa. to se vie koriste lijekovi, osobito na bazi
ive
1
, to brinije valja primjenjivati metodu prirodnog
lijenja.
Potekoe s vi dom i sl uhom
Bez obzira je li rije o kratkovidnosti ili dalekovidnosti,
radi se o zaepljenju u oima, a i problemi sa sluhom
pojavljuju se uslijed prevelike sluzavosti u uima. J a sam
odreene vrste sljepoe i gluhoe lijeio po istim osnovnim
naelima.
Duevne bolesti
U svojoj viegodinjoj praksi doao sam do spoznaje da
svaki duevni bolesnik pored navale krvi pati i od
1 Raniji nain lijeenja pomou ive bio je vrlo tetan i najee je
dovodio do trovanja ivom. Ta - metoda danas se vie ne
primjenjuje.
53
nagomilavanja otpadnih tvari u mozgu. ovjek koji se
naao na rubu ludila bio je izlijeen nakon etverotjedne
kure posta. ovjeku koji je izgubio razum prirodni instinkt
govori da prestane s jelom. Znam da se veina pacijenata
kod lijeenja svih vrsta bolesti pomou hrane bez
sluzavosti oslobaa od veih ili manjih duevnih smetnji.
Nakon prve kure posta razum postaje puno bistriji.
J edinstvo misli ne podlijee zastranjivanju. Zastranjivanja
u misaonom svijetu prouzroena su danas u velikoj mjeri
prehranom. Ako kod nekoga neto nije u redu s
miljenjem, treba najprije istraiti njegov eludac.
Duevno bolestan ovjek pati fizioloki zbog pritiska plina
u mozgu.
54
5. poglavlje
arobno ogledalo
Budui da je ovjek degeneriran civilizacijom, on ne
zna to mu je initi kad postane bolestan. Bolest ostaje i
dalje tajnom za modernu medicinsku znanost, kao to je
prije vie tisua godina bila tajnom za "medicinara".
Razlika je samo u tome to je "demon" ustupio mjesto
"teoriji o bakterijama", ali je i dalje prisutna tajanstvena
strana sila koja moe nanijeti tetu i razoriti va ivot.
Bolest je za vas velika zagonetka, kao i za svakog
lijenika koji se nijedanput dosad nije zagledao u arobno
ogledalo. To ogledalo elim sada detaljnije objasniti.
Prirodno lijeenje zavrijeuje posebno priznanje za
nedvosmisleno dokazivanje da se bolest krije u vama, i to u
obliku otpadnih tvari koje imaju svoju teinu te se moraju
izluiti iz tijela. elite li biti sam svoj lijenik, ili elite
lijeiti ljude bez primjene tvornikih lijekova, morali biste
se domoi prave istine i znanja o bolesti. Vi ne moete sami
sebe lijeiti, ili lijeenjem pomoi drugim ljudima, bez
tonog nalaza koji e vam dati jasnu predodbu stvarnog
stanja tijela. Ta nepogreiva istina prirode moe se nauiti
jedino iz knjige prirode, to znai testiranjem na vlastitom
tijelu ili "arobnom ogledalu", kako gaja rado nazivam.
Svaki onaj tko pati od bilo koje bolesti, odnosno svaki
ovjek, bolestan ili zdrav, koji je poduzeo lijeenje postom
i hranom bez sluzavosti, izluit e iz tijela sluzavost i time
55
pokazati da je uzrok svih ovjekovih tajanstvenih patnji
zaepljeni sustav tkiva zbog neizluenih, suvinih i
neprobavljenih sastojaka hrane.
Pomou "arobnog ogledala" mogue je posredovati
istinsku i nepogreivu dijagnozu vae bolesti.
"arobno ogl edal o"
1. Ono je dokaz da vai osobni simptomi, patnje i
bolovi, bez obzira kako se bolest zvala, nisu nita drugo do
izvanredno mjestimino nagomilavanje otpadnih tvari.
2. J ezik posut mjehuriima dokaz je konstitucionalnog
optereenja u sveukupnom organizmu koje oteava
krvotok i dovodi do zaepljenja stvaranjem sluzavosti. Ta
se sluzavost pojavljuje ak u urinu.
3. Zadravanje izmeta u tijelu, koji se obino zadrava u
depovima crijeva, dugotrajno truje i oteava urednu
probavu i stvaranje krvi.
Da biste imali puno bolji i jasniji uvid u svoje tijelo od
lijenika koji se u tu svrhu slue rendgenskim zrakama, da
biste pronali uzrok svojoj bolesti ili otkrili dosad
nepoznati tjelesni nedostatak ili duevnu manu, pokuajte
uiniti slijedee: postite jedan ili dva dana, ili pak dva do tri
dana jedite samo voe (narane, jabuke ili bilo koje drugo
sono voe odreenog godinjeg doba), i vi ete primijetiti
da je va jezik jako proaran. Dogodi li se to kod nekog
akutnog bolesnika, lijenik e smjesta donijeti zakljuak:
"probavna smetnja". J ezik nije samo ogledalo eluca, ve
je ogledalo sveukupnog sustava membrana. injenica da
56
se proaranost jezika ponovno javlja, iako je jednom ili
dvaput na dan odstranjena etkom za zube, ukazuje na
veliku koliinu prljavtine, sluzavosti i ostalih otpadnih
tvari koje se moraju izluiti iz unutarnje povrine eluca,
crijeva i svih upljina vaeg tijela.
Vi ete ne samo tom injenicom, ve i jednom sasvim
drugom pojavom, postati jo uvjereniji, nakon to ete
svoja crijeva isprazniti prije i poslije testiranja.
Za vrijeme kure posta ovjek se uistinu nalazi na
operacijskom stolu prirode, na operaciji kod koje se ne
primjenjuje nikakav no. Proces ienja izluivanjem
zapoinje odmah, a znanje sadrano u ovim poglavljima
prua vam nune informacije za postizanje eljenih
rezultata.
Ako ste obavili kuru posta, savjetujem vam da svoju
uobiajenu koliinu hrane smanjite i jedete samo prirodnu
hranu koja isti tijelo i ne stvara sluzavost (voe i povre
koje nije bogato krobom). Na taj nain pruate tijelu
priliku da se oslobodi suvine sluzavosti pomou
izluivanja. To je uistinu nabolji postupak lijeenja.
"Ogledalo" na povrini jezika prua promatrau uvid u
veliinu optereenja koje zaepljuje organizam od samog
djetinjstva nadalje hranom koja stvara sluzavost. Ako za
vrijeme testiranja promatrate svoj urin - treba nekoliko sati
odstajati - primijetit ete u njemu veliku koliinu sluzi.
Radi se o nevjerojatnim koliinama prljavtine i otpada
koje su skriveni uzrok zdravstvenih vaih "problema".
Bolest, ama ba svaka bolest, svodi se ponajprije na
zaepljenje krvotoka, tkiva i sustava crijeva. Bolovi i upale
nastaju od prevelikog pritiska, prouzroene trenjem i
nagomilavanjem otpada.
57
Svaka bolest je konstitucionalno zaepljenje.
Cjelokupni protoni sustav ljudskog tijela, osobito
mikroskopski sitni kapilarni sudovi, danas su zbog
pogrene prehrane kronino zaepljeni.
Bijela krvna zrnca nisu nita drugo do otpad - nema
ovjeka u zapadnoj civilizaciji ija krv i krvni sudovi nisu
puni sluzavosti.
2
Sluzavost je slina aavosti dimnjaka koji nikad nije
bio oien, pa ak je gora od aavosti, budui da su
ostaci bjelanevina i hrane bogate krobom mnogo
otporniji.
Tipina svojstva izgraenog tkiva, pogotovo
najvanijih unutarnjih organa, kao to su plua, bubrezi,
lijezde itd. najslinija su svojstvima spuve. Predoite
sebi spuvu koja je premazana tutkalom ili ljepilom!
Prirodno lijeenje mora svoja znanja uvijek iznova i sve
vie oslobaati od medicinskog praznovjerja koje se
pogreno oznaava kao "znanstveni nalaz". J edino nas
priroda ispravno pouava o vaeim istinama. Priroda
lijei pomou jedne jedine metode - a to je POST - svaku
bolest koja se moe izlijeiti. Sama ta injenica najbolji je
dokaz da priroda poznaje samo jednu jedinu bolest i da je u
svakom tijelu najvei faktor uvijek otpad, strane estice i
2 Velike fagocitne slanice (makrofagi) pripadaju bijelim krvnim
zrncima. Te stanice preuzimaju na sebe tetne tvari koje ine tijelo
bolesnim, ne bi li ih onemoguile u tetnomdjelovanju, pa makar
pritomi same odumirale. Na taj nain postale su otpadom. To je
vrlo slikovito opisano u knjizi Suneva svjetlost i zdralje autora
dr. Zane R. Kime.
58
sluzavost (pored mokrane kiseline i drugih trovanja krvi,
esto puta i gnoj, kad je u pitanju razoreno tkivo).
Da biste spoznali kako je ovjeje tijelo doista uasno
prljavo, morali biste vidjeti pacijente koji su provodili kuru
posta, a bilo ih je u mom sanatoriju na tisue. Gotovo je
nevjerojatno kolike koliine otpada drimo pohranjene u
svome tijelu? J este li kada obratili panju na to kolike
koliine sluzi izbacujete iz sebe za vrijeme prehlade?
Upravo na isti nain kako se to odvija u vaim ustima i
grlu, odvija se i u vaim bronhijima, pluima, elucu,
bubrezima, mjehuru itd. Svi ti organi nalaze se u istom
stanju. Spuvasti jezik zrcali na svojoj povrini pojavnosti
na svim ostalim dijelovima vaeg tijela.
Medicina je razvila "posebnu znanost" laboratorijskih
pretraga, dijagnoza mokrae i testiranja krvi.
Prije vie od pedeset godina rekao je najpoznatiji pionir
prirodnog lijeenja: "Svaka bolest znai otpad - strane
estice". J a sam prije dvadeset godina rekao i ponavljam to
uvijek iznova da je veina tih otpadnih tvari svojevrsna
kaa koja nastaje rastvaranjem pogrenih ivenih
namirnica, to se moe najbolje vidjeti prilikom
izluivanja tih tvari u obliku sluzavosti. Meso se pretvara u
gnoj.
Svjetlo istine obasjalo me nakon obavljena posta, uz
veliko protivljenje mog prirodnog lijenika koji me lijeio
od Brightove bolesti bubrega. Dok su se cjevice punile
bjelanevinom, mogao sam njegove misli proitati na
njegovom licu. Menije pak to bio dokaz da sve to priroda
izbacuje - izluuje - nije nita drugo do otpad, bez obzira
radi li se o bjelanevinama, eeru, mineralnoj soli ili
mokranoj kiselini. To se dogodilo prije vie od 24 godine,
59
ali moj doktor prirodnog lijeenja (nekadanji lijenik
ope prakse) jo uvijek vjeruje u nadomjestak bjelanevina
pomou hrane bogate bjelanevinama.
Medicinski nalaz Brightnove bolesti bubrega, ako
kemijski test urina ukazuje na visoki postotak
bjelanevina, moe biti jednako pogrean kao i svi ostali
nalazi. Izluivanje bjelanevina znai da one nisu potrebne
tijelu, da je tijelo prezasieno njima, da je preoptereeno
tvarima koje sadre velike koliine bjelanevina. Umjesto
da se hrana koja dovodi do trovanja smanji, ona se
poveava, zahvaljujui pogrenoj dijagnozi i nastojanju da
se "gubitak" nadomjesti, sve dok pacijent ne umre. Nije li
tragino da se otpad nadomjeta otpadom, nakon to je
priroda poduzela sve da ovjeka spasi izluivanjem
suvinih otpadnih tvari.
Sljedei vaan laboratorisjki test odnosi se na eer u
urinu, nadijabetes. Medicinski leksikon jo uvijek ga dri
"zagonetnim". Umjesto da se jede prirodno slatka hrana
iji eer moe prodrijeti u krv i biti ondje prihvaen,
pacijent koji boluje od eerne bolesti hrani se jajima,
mesom, pekom itd., te ostaje nasmrt gladan zbog
nedostatka hrane koja sadri u sebi njemu najpotrebniji
prirodni eer.
Ve je dugo vremena dokazano da sva testiranja krvi,
osobito Wassermanova reakcija, nisu nita drugo do lani
zakljuci.
Svi koji se bavimo prirodnim lijeenjem ne moemo
nipoto ignoritati nauk prirode, iako je vrlo sloeno i teko
osloboditi se starih zabluda koje nas u tome sprjeavaju od
djetinjstva naovamo.
60
J edna od najveih pogreaka oituje se u pojedinanim
nazivima za svaku bolest. Ime bilo koje bolesti nije vano i
nema nikakve vrijednosti kod prirodnog lijeenja
bolesnika, pogotovo kod lijeenja pomou posta i dijete.
Ako je svaka bolest prouzroena stranim esticama (a to je
sasvim sigurno), tada je jedino vano i nuno znati o kojoj i
kako velikoj koliini optereenja se kod dotinog pacijenta
doista radi, do koje mjere je njegov organizam oteen
stranim esticama i koliko je njegova ivotna snaga
umanjena (vidi 6. poglavlje), a u sluajevima tuberkuloze
ili raka, vano je znati je li dolo do razgradnje tkiva.
Imao sam na stotine pacijenata koji su govorili da im je
svaki lijenik kod kojega su bili na poretragama
uspostavljao drukiju dijagnozu i njihove patnje nazivao
drugim imenom. Takve pacijente uvijek bih iznenaivao
sljedeim rijeima: "Ja tono znam to vam nedostaje -
zahvaljujui dijagnozi vaeg izgleda - i vi ete sami za
nekoliko dana to vidjeti u 'arobnom ogledalu'".
Pokusna dijagnoza
Kao to sam spomenuo na samom poetku ovog
poglavlja, vi biste dva do tri dana trebali postiti. Malo
deblji pacijent trebao bi za vrijeme posta piti mnogo
tekuine. Povrina jezika jasno e ukazati na pojave u
unutranjosti tijela, a disanje pacijenta ukazat e na
koliinu otpadnih tvari i stupanj njihova raspadanja. ak je
mogue odrediti vrstu hrane koja je pacijentu bila
omiljena!
Osjeate li na poetku kure posta na bilo kojem mjestu
tijela bolove, moete biti sigurni da je to mjesto naeto,
(1
samo to simptomi nisu jo dovoljno razvijeni, tako da
lijenici kod svojih pretraga ne mogu otkriti o emu se
zapravo radi.
Otpadne tvari zajedno s oblacima sluzavosti pokazuju
se u urinu, sluzavost se izbacuje kroz nos, grlo, plua, ali i
zajedno s izmetom. Sto se pacijent slabije i jadnije osjea
za vrijeme posta, utoliko vee je njegovo optereenje i
toliko slabija je njegova ivotna snaga.
Ta pokusna dijagnoza vam tono pokazuje u emu je
problem i kako se moe prevladati primjerenim ili
radikalnim prijelaznim obrocima ljekovite hrane bez
sluzavosti, te da li moete nastaviti s postom ili ga morate
prekinuti.
Taj pokus je temelj, osnova svakog uenja prirodnog
lijeenja, fizike, kemije itd. To je pitanje koje se postavlja
samoj prirodi, a ona daje uvijek i na svakom mjestu iste
nepogreive odgovore.
Kad je pacijent nervozan, ili kad doe do pojave sranih
smetnji, moete biti sasvim sigurni u to da je vae tijelo
prezasieno tvornikim lijekovima. Suiav pacijent poet
e nakon kratkog posta tako silno izluivati iz sebe otpadne
tvari da e svakome biti jasno kako bi glupo i suvino bilo
pokuati ga lijeiti "bogatom hranom" kao to su jaja i
mlijeko.
To je objanjenje pokusne dijagnoze. Vi ne moete
zadobiti nikakav bolji uvid u unutranjost tijela, jamim
vam, nego upravo pomou te jednostavne metode. Nikakvi
skupi aparati ne mogu bolje i tonije pokazati stanje koje
prevladava u unutranjosti tijela. Sve druge pretrage,
ukljuujui i nalaz arenice ili irisa, nalaz kraljenice itd.
nisu nikad tako tone i pouzdane.
62
Ogledalo prirode, njegova otkria, njegovi dokazi samo
su dotle "arobnjatvo" dok se ne dokui njihovo pravo
znaenje. Priroda vam pokazuje i otkriva naprosto sve,
daleko tonije, savrenije i bolje od svake "znantsvene
dijagnoze".
Proricanje bolesti
Sada dolazimo do proricanja bolesti. uli smo za neku
skrivenu bolest. Svaki ovjek, bez obzira koliko se hvalio
sa svojim "dobrim zdravljem", ima neku skrivenu bolest, i
priroda eka samo priliku da izlui otpadne tvari koje se
pohranjuju u njegovom tijelu od djetinjstva naovamo.
Svaki ovjek zna, ali ne moe razumjeti, da je svaki
ozbiljniji "ok", poput "prehlade" ili "gripe", za tijelo
poetak izluivanja: no, priroda e na alost u svom
pokuaju temeljitog pospremanja biti onemoguena
lijenikim savjetom da se dalje dobro jede i uzima
lijekove. To naravno spreava izluivanje i stvara akutne
kronine patnje.
Svaki ovjek, pa ako i nije bolestan, posebno u
kritikim godinama izmeu tridesete i etrdesete, trebao bi
nekoliko dana postiti i pomou "arobnog ogledala"
saznati neto vie o svojoj skrivenoj bolesti, gdje su mu
slaba mjesta i gdje bi se mogla pojaviti. To je proricanje
bolesti, i kad bi ivotna osiguranja u to vjerovala, bila bi
opremljena zaista pouzdanom i sigurnom metodom koja bi
ih zatitila od rizika.
Postiti dok jezik ne postane ist vrlo je opasno. Tko
moe objasniti zato jezik postane ist nakon kratkog posta
63
prekinutog "redovnim" uzimanjem obroka i zato
"arobno ogledalo" pokazuje vie naslaga, kad se nakon
posta nastavite hraniti voem ili hranom koja ne stvara
suvinu sluz? To je do danas neobjanjena tajna "arobnog
ogledala". A najjednostavnije objanjenje glasilo bi da se
izluivanje kod uzimanja pogrene hrane neko vrijeme
prekida i vi se s tom pogrenom hranom osjeate bolje.
ini se daje tu zatajilo ak i "arobno ogledalo", tako da vi
povjerujete kako je vae tijelo isto. Meutim, povratak
prirodnoj hrani pokazuje ipak neto drugo. Normalnom
ovjeku potrebno je due razdoblje, od jedne do tri godine,
sustavnog posta i prirodne hrane koja isti tijelo, prije nego
to e se tijelo stvarno oistiti od svih otpadnih tvari. Vi
ete za to vrijeme vidjeti kako tijelo kroz sveukupnu
vanjsku povrinu tijela trajno izluuje otpadne tvari, kroz
svaku poru na koi, kroz kanale kose, kroz debelo crijevo,
kroz oi, ui, nos i grlo. Moi ete vidjeti kako se izluuje
vlana ali i suha sluzavost (perut). Prema tome, sve bolesti
su povezane s ogromnim koliinama otpadnih tvari koje su
"kronino" pohranjene u tijelu. Zbog tog izluivanja
"kronine bolesti", sloit ete se sa mnom, da nimalo ne
pretjerujem kad objanjavam:
Nalaz vae bolesti, svih ovjekovih oboljenja, duevnih
i tjelesnih, dokazuje od samog poetka civilizacije da sve
bolesti imaju isti uzrok, bez obzira o kakvim se naznakama
radi. To je bez izuzetaka jedna te ista kondicija, jedinstvo
svih patnji: otpad, strane estice, sluzavost i otrovi.
"Unutarnja neistoa" je preblag izraz za kronino
zaepljenje; ispravne oznake za kronino zaepljenje jesu:
otpadne tvari, prljavtina, sluzavost, zadah, "nevidljivi
otpad".
6. poglavlje
Formula ivota: tajna ivotne snage
L = K - B (L Lebenskraft /ivotna snaga jednako je K
Kraft / snaga minus B Belastung / optereenje) - to je
formula ivota koju moete istovremeno nazvati i
formulom smrti.
L je LEBENSKRAFT / IVOTNA SNAGA.
K kao nepoznata veliina jest KRAFT / SNAGA koja
tjera ovjeji mehanizam, koja ga dri na ivotu, koja mu
daje jainu i mo upravljanja te izdrljivost zajedno zasad
nepoznato razdoblje bez hrane!
B znai BELASTUNG /OPTEREENJE, otea-
vajuu okolnost, otpadne tvari, trovanje krvi, sluzavost,
jednom rijei svu unutarnju neistou koja oteava
krvotok, a posebno funkcioniranje unutarnjih organa,
odnosno ovjeje postrojenje u njegovom sveukupnom
svrhovitom sustavu.
Pomou te usporedbe moete vrlo lako zakljuiti da
mora doi do zastoja ovjejeg postrojenja ukoliko je B
(optereenje) vee od K (snage).
Inenjer moe tono izraunati E = K - R to znai da E
koliina ENERGIJE (ili pogonske snage) koja se postie
65
pomou nekog stroja nije jednaka K (snazi), ve je
umanjena za R (Reibung / trenje, habanje).
Genijalna ideja kod izrade nekog idealnog stroja sastoji
se u tome da stroj radi uz najmanje mogue trenje. Kad
bismo tu genijalnu ideju prenijeli na ovjeje posuojenje,
vidjeli bismo daje tu posrijedi veliko neznanje medicinske
fiziologije, te daje prirodno lijeenje na pravom putu zato
to smanjuje optereenje, zato to pomou izluivanja
odstranjuje sve tetne, otpadne tvari, sluzavost i otrove.
Meutim, na pitanje to uistinu znai ivotna snaga i
kolika moe biti, kao i na pitanje to je neko bolje,
apsolutno zdravlje, nije bilo pravog odgovora sve do naih
dana. J a u u narednim poglavljima predstaviti jednu posve
NOVU FIZIOLOGIJU (znanost koja prouava ivotne
funkcije ovjejeg organizma) koja se bazira na
ispravljanju medicinskih zabluda u pogledu krvotoka,
sastava krvi, stvaranja krvi i izmjene tvari u naem tijelu. U
tu svrhu potrebno je ponajprije shvatiti to je to vitalnost,
to uistinu znai sloenica ivotna snaga.
Openito je poznata stvar da tajna vitalnosti, tajna
ivotne snage nije poznata znanosti. Bit ete neobino
iznenaeni jednostavnim, prirodnim objanjenjem istine,
objanjenjem koje e vas naprosto primorati da kaete,
jest, to je doistaISTINA. Imajte uvijek na pameti sljedeu
injenicu: "Sve to ovjek ne moe vidjeti svojim oima,
to ne moe smjesta shvatiti svojom rasudnom moi, sve je
to sljeparija, a nipoto znanost!"
Prije svakog drugog promiljanja valja ovjeje
postrojenje shvatiti kao stroj na zrani pogon, koji je u svoj
svojoj ukupnosti, s izuzetkom kostiju, oblikovan i izgraen
66
iz materijala slinog gumi, vrlo elastinog, spuvastog
materijala koji se zove meso i tkivo.
Daljnja injenica sastoji se u tome da to postrojenje radi
pomou pumpnog sustava pritiska zraka s unutarnjim
kruenjem tekuina kao to su krv i ostali ivotni sokovi.
PLUA SU PUMPA, A SRCE JE VENTIL - a nipoto
obrnuto - kako se to krivo tumailo posljednjih 400 godina
u medicinskoj fiziologiji!
Sljedea injenica - koja se gotovo uvijek previala -
jest automatski, atmosferski izvanjski protupritisak koji
iznosi vie od 1 kg na cm
2
. Odmah nakon izdisaja nastaje u
pluima vakum. Drugim rijeima, ivotni organizam
ovjejeg tijela radi u cijelosti automatski, tako da udie
zrak pod pritiskom te kemijski izmijenjen zrak izbacuje
pomou protupritiska.
3
To automatsko djelovanje je u prvom redu vitalnost,
ivotna snaga. To je K (Kraft / snaga) koja vas dri na
ivotu. Bez zraka ne moete ivjeti vie od pet minuta!
3 Prema dananjimspoznajama srce proizvodi pomou svojih miia
aktivni pritisak poput pumpe i taj se pritisak iri mekanimkrvnim
ilama dalje. Ako su plua pomou udisaja ispunjena zrakom, ona
pojaavaju pritisak u krvnimilama. Na taj nain udisanje podupire
rad srca kao pumpe. Kod izdisaja nestaje te potpore, pa ipak srce i u
toj fazi izdisaja upumpava krv u ile. (Za mirovanja kod odraslog
ovjeka 16 udisaja svake minule, ali 60 otkucaja srca svake
minute). Udisanje se aktivno zbivapomou rada miia, kod loga
se prsni ko i plua aktivno napinju - poput neke lastike ili spiralne
opruge - i zrak se udie. Prilikomzastoja dine muskulature stee
se lastika od plua zajedno s prsnimkosomi izdie zrak, bez rada
muskulature (izdisanje moe uz dodatan rad muskulature biti samo
pojaano).
67
Meutim, nepriznata je injenica, dozvolite da je
nazovemo tajnom, da ovjeje postrojenje radi jedno-
stavno i automatski pomou atmosferskog protupritiska. A
to je mogue upravo zato to se "postrojenje" sastoji iz
elastinog materijala, sa ivotno vanom napetou -
odnosno sa sposobnou napinjanja i ponovnog skupljanja.
Te dvije injenice su nepoznate tajne koje se
automatskim nainom radaK (snage) oituju kao fenomen
ivotne snage.
Kemiar Hensel dokazivao je pomou kemijsko-
fiziologijskih formula da se osobito vitalni elasticitet tkiva
svodi na spoj eera i vapna.
Latinska rije "spira" znai najprije zrak pa tek onda
dah: "dah Boji" je u biti svjei zrak. Reeno je da disanje
znai ivot. 1 zaista je tako. Mi pomou tjelesnih pokreta i
vjebi disanja razvijamo ivotnu snagu i zdravije. Takoer
je tono da se B (Belastung / optereenje) moe na taj
nain odstraniti pomou jaeg pritiska i protupritiska
atmosferskog zraka. Slaemo se i u tome da se optereenja
koja nastaju uslijed stranih estica, uslijed mjestiminih,
tjelesno uvjetovanih vibracija mogu odstraniti i izluiti. To
se odnosi na sve vrste tjelesnih radnji. Tono je da da se
bolesna tvar izluuje i na taj nain olakava bolest pomou
umjetnog ubrzanja cirkulacije, tako da tkivo dobiva vie
zraka kao pogonskog sredstva i postie veu vibraciju.
Snaga se na odreeno vrijeme umjetno poveava, ali se
smanjuje ivotno vana sposobnost funkcioniranja
protupritiska, te dolazi do slabljenja gumenog elasticiteta
tkiva. Drugim rijeima, poveava se snagaK (Kraft), ali ne
i ivotna snagaL (Lebenskraft), naprotiv, to se zbiva jedino
68
na raun ivotne snage L (Lebenskraft). Poznato vam je iz
iskustva to se dogaa s nekom gumenom trakom ako se
stalno natee i postane prenategnuta. Traka gubi elasticitet.
Vi ublaujete bolesti, ali polako smanjujete ivotnu
snagu, osobito snagu vrlo elastinih i vanih organa, kao
to su plua, jetra, bubrezi itd. Vi ublaujete bolesti, ali ih
ne lijeite do kraja; vi smanjujete ivotnu snagu i onda kad
optereenja odstranjujete i izluujete iskljuivo pomou
dodatnih djelotvornih sredstava. Sve dok ne prestanete s
dodavanjem sredstava, znai s odstranjivanjem otpadnih
tvari pomou pogrene hrane koja stvara sluzavost, a to
znai bolest, vi umanjujete ivotnu snagu.
Zar bi itko normalan pokuao neki stroj oistiti
drmanjem i dodavanjem jo vee brzine? Nipoto! Vi ete
ga najprije oprati sredstvom za ienje i potom zamijenili
gorivo u njemu.
Time smo doli do osnovnog problema znanosti o
prehrani: TO JE NAJBOLJA PREHRANA? Kakva
prehrana daje najvie energije, izdrljivosti, zdravlja,
ivotne snage, odnosno koja prehrana je uzrok bolesnih
stanja i starenja? to je to najdublja bit ivota, ivotne
snage? J esu li to vjebe disanja, aktivnost, duhovnost ili
ispravna hrana?
Moja definicija daje jasan odgovor i rjeenje problema
u svoj njegovoj zagonetnosti. Smanjite optereenje B
(Belastung) tako to ete smanjiti koliinu svih vrsta
ivenih namirnica, ili to ete posve zapostaviti hranu i
postiti, ako okolnosti to zahtijevaju. Trebali bi svim
sredstvima izbjegavati hranu koja optereuje tijelo
stvaranjem sluzavosti, ili je svesti na njamanju mjeru, a
uzimati onu hranu koja vas oslobaa, koja izluuje i
69
odstranjuje otpadne tvari i sluzavost. Na taj nain
poveavate snagu K (Kraft), to znai da snaga crpi svoju
ivahnost i djelotvornost iz neizmjernog i neumornog
izvora snage. Drugim rijeima, vitalnost i openito
funkcioniranje ivotinjskog i ovjejeg ivota ovisi o
nesmetanoj, savrenoj cirkulaciji pritiska zraka nunog za
elastinost tkiva i protupritiska nunog za ivotno
funkcioniranje koji se stvara zahvaljujui ispravnoj hrani.
Snaga K (Kraft) je beskonana, neograniena i
pratkino svuda ista, kod svakog stvorenja stalno jedna te
ista, ali njezino djelovanje usporava se u onoj mjeri i onom
brzinom kojom se nagomilavaju optereenja, ako se
previe i pogreno jede, ime se automatski smanjuje
protupritisak tkiva.
Moda ete sada shvatiti da ivotna snaga ne ovisi
neposredno, direktno i u prvom redu o jelu i ispravnoj
prehrani. Ako jedete previe ponajboljih ivenih
namirnica, pogotovo ako je vae tijelo puno otpadnih tvari
i otrova, vi se ne moete domoi istog stanja u vaem
krvotoku, ne moete postati "pogonskom", ivotno
vanom sastavnicom ivotne snage. Vi postajete
mjeavina, zatrovana sluzavou i otrovima, te znatno
umanjujete ivotnu snagu - poveavate optereenja B
(Belastung) umjesto snage K (Kraft). Sada ete vrlo jasno
spoznati da je posve beskorisno preraunavati vrijednost
prehrane s nakanom da poveate snagu K (Kraft) ili
ivotnu snagu L (Lebenskraft), sve dok je tijelo
prenatrpano optereenjima B (Belastungen).
Rjeenje tog problema nudi moja metoda koja se sastoji
od redovnih kratkotrajnih postova i uzimanja obroka koji
iste tijelo, nisu hranjivi i ne stvaraju sluzavost ili je
70
stvaraju u neznatnim koliinama. Nema nita pogrenijeg
od predodbe da se ivotna snaga kod bolesnog ovjeka
moe poveati uzimanjem iste hrane. Odstranite
optereenja tijela razboritim, individualnim uzimanjem
obroka. Snaga se nakon posta automatski poveava
zahvaljujui nesmetanom djelovanju. Sada moete
spoznati, kako je pogreno i nedovoljno vjerovanje da
hrana "bez sluzavosti" nije nita drugo do ispravna
prehrana.
Ovdje valja potraiti razlog zato kure posta, dijete s
voem i lijekovi esto puta posve zakazuju. NEI SKUSNI
LAIK DOLAZI UVIJ EK NA NEKU MRTVU TOKU.
Drugim rijeima, on prebrzo odstranjuje optereenja B
(Belastungen), previe odjedanput, i osjea se neko
vrijeme "dobro", meutim proces raspadanja ide sve dublje
- optereenja se poveavaju - on se osjea uasno slabim i
vraa se opet starom nainu pogrene prehrane. S tom
prehranom prestaje izluivanje daljnjih optereenja, on se
opet osjea dobro, smatra da je ispravna hrana odgovorna
za njegovu slabost te prihvaa pogrenu hranu kao hranu s
najboljim djelovanjem. Izgubio je pouzdanje i pria sa
svom ozbiljnou: "Ja sam to pokuao i uradio sam neto
sasvim pogreno". U posvemenjem neznanju proglaava
odgovornim metodu, umjesto da pripie krivicu sebi
samome. To je kamen spoticaja ak i za strune ljude na
podruju prehrane i zagovornike prirodnog lijeenja koji
se ele ogledati u znanosti o prehrani. To je vrlo vana
injenica koju ne smijete zaboraviti. Osmo poglavlje
posveeno je toj tajni.
Postoje ljudi s vie iskustava, ali je malo onih koji
vjeruju poput mene daivotna snaga, energija i jakost ne
71
potjeu od hrane! Vjeruju da se ivotna snaga, energija i
jakost mogu postii spavanjem. Sve to sam nauavao i to
znam na temelju dugogodinjeg isprobavanja posta i
hrane, to sam stvarno dokazao, moete nai u mojoj knjizi
"Postom do zdravlja". Sve u svemu radi se o sljedeem:
Prvo: ivotna snaga ne ovisi u prvom redu i izravno o
hrani, nego mnogo vie o injenici koliko je i do koje mjere
oteano djelovanje ovjejeg postrojenja, koliko je to
postrojenje "zaepljeno" zbog zapreka kao to su sluzavost
i razni otrovi.
Drugo: svako odstranjivanje optereenja B (Belastung)
pomou podizanja snage K (Kraft) umjetnim na-
draivanjem, drmanjem i vibriranjem postrojenja uvijek
ide na tetu ivotne snage L (Lebenskraft).
Tree: ivotno vana energija, tjelesna i duhovna
sposobnost, izdrljivost i najbolje zdravlje stjeu se
pomou snage K (Kraft). J edino zrak i voda ostaju u tom
pogledu velianstveni i nadilaze svaku predodbu o snazi
koja djeluje bez optereenja, bez zapreka i trenja u
savreno istom tijelu.
etvrto: vremenska granica do koje se moe izdrati
bez hrane pod takvim idealnim okolnostima jo je
nepoznata.
Peto: Zajednitvo snage, zraka, duika i odreene
koliine vodene pare poveava se u istom tijelu pomou
sljedeih djelatnih tvari iz beskonanosti: elektriciteta,
ozona, svjetla (pogotovo suneva svjetla), te mirisa (voa i
cvijea).
Osim toga, nije nemogue da pod takvim istim,
prirodnim uvjetima, neslane duik iz zraka.
72
U poglavljima koja slijede objasnit u vam novu
fiziologiju tijela koju ovjek mora poznavati da bi mogao
razumjeti zato i kako "ljekovita hrana bez sluzavosti"
djeluje na vae ukupno blagostanje, i zato je bilo nuno
razgrnuti zavjesu tajne, "tajne o ivotnoj snazi".
73
7. poglavlje
Nova fi zi ol ogi ja - 1 . dio
Budui da vam je sada jasno stoj e vitalnost i s kojom
jednostavnou ivot ivotinja automatski funkcionira
pomou pritiska zraka i protupritiska (kod riba je sasvim
isto, samo to je umjesto zraka voda), lake ete spoznati
da je medicinska fiziologija ili znanost o ivotnim
funkcijama pogrena, zato to se temelji na zabludama
koje moraju biti ispravljene posredovanjem "nove
fiziologije":
1. teorija o krvotoku
2. izmjena ili pretvorba tvari
3. ivene namirnice s visokim udjelom
bjelanevina
4. sastav krvi
5. stvaranje krvi
Zabl uda o krvotoku
Medicinska i patoloka fiziologija nastavlja bolesti i
njihove uzroke istraivati pomou mikroskopa. Sada je
74
moderna "teorija o bakterijama i virusima". Znanstvenici
nee moi doprijeti do istine o bolesti, niti e moi
odgovoriti na pitanje to znai bolest, sve dok imaju u
samoj osnovi pogrenu predodbu o krvotoku.
Kao to sam ve objasnio, previdjeli su injenicu da su
plua pogonski organ krvotoka, a cirkulirajua krv
pogonska snaga srca kao regulirajueg ventila nekog
stroja. Spoznaju da strujanje krvi tjera srce, a ne obrnuto,
moemo dokazati sljedeim injenicama:
1. Povisi li se pritisak zraka pojaanim disanjem,
smjesta se ubrzava krvotok, a zajedno s njime i otkucaji
srca.
2. Dospije li u krvotok neki stimulirajue nadraajni
otrov (npr. alkohol), pveava se brzina otkucaja srca.
Uzmete li neki otrov (npr. digitalis) koji usporava rad
ivaca i miinog tkiva, vi automatski smanjujete brzinu
otkucaja srca. Medicinari to dobro znaju, ali unato znanju
donose krivi zakljuak, tvrdei da srane miie pokree
tajanstvena mo koja preko srca pokree krvotok.
Upoznavi se s novom fiziologijom i mojim
promiljanjem, poznati inenjeri slau se sa mnom i kau
da bi srce moglo predstavljati uzorak ventila za svaku vrstu
stroja.
Nema nikakve logike u tvrdnji da srce kontrolira
krvotok, kad znamo da srcem upravlja cirkulirajua krv.
Tjelesna pokretljivost, kao to je planinarenje ili
tranje, povlai za sobom povien pritisak zraka i tako
pojaava otkucaje srca, budui da pogonska brzina tog
ventila ovisi o pritisku.
Prije trideset godina jedan je vicarski ekspert za
fiziologiju, iako je bio laik, ponukan pokusima sa
75
ivotinjama, nastojao dokazati da krvotok, u smislu kako
ga tumai fiziologija i kako ga je prije 400 godina u
Londonu prikazao prof. Harwey, uope ne egzistira.
Naravno da njegovom dokazivanju slubena medicina nije
poklanjala nikakvu pozornost. Zar je mogue da bi neka
"znanost" bila u zabludi?
Izmj ena ili pretvorba tvari
Izmjena tvari ili "znanost o pretvorbi tvari"
najbesmislenije je uenje koje se ikad nametnulo
ovjeanstvu. Od nje potjee pogrena teorija o stanicama,
a od ove jo pogrenija teorija o bjelanevinama koja e
itav zapadni civilizirani svijet usmrtiti ili izbrisati s lica
zemlje, ako ne prestane s njenim nasljedovanjem.
Pogrenoj predodbi da su stanice najhitniji sastavni
dio tijela koji ne moe funkcionirati bez bjelanevina te bi
stoga trebalo tijelo stalno opskrbljivati ivenim
namirnicama s visokim postotkom bjelanevina - takvoj
predodbi mogao sam se i morao otvoreno suprotstaviti
svojim istraivanjima na stotinama pacijenata pod-
vrgnutim kurama posta.
injenice su onakve kakve sam naveo i vi ete se
ponovno uvjeriti da je doista tako, jer sam do toga doao
temeljitim prouavanjem i iskustvom. Ono to medicina
dri izmjenom ili pretvorbom tvari nije nita drugo do
izluivanje otpadnih tvari kad probavljena hrana napusti
eludac. Medicina stvarno vjeruje da ovjek za vrijeme
posta ivi od supstancije vlastitog tijela. ak i dr. Kellogg
vjeruje u to, a nauka o prirodnom lijeenju preuzela je vie
76
ili manje u potpunosti to naelo medicinske zablude.
Medicina vjeruje da ovjeji stroj ne moe ni minutu
izdrati bez vrste hrane, bjelanevina i masti, te stoga
pogreno zakljuuje da bi ovjek umro, da bi morao
umrijeti od gladi, netom se masnoa i bjelanevine potroe
za vrijeme posta.
Ja sam ustanovio sljedee:
Mravi ljudi mogu lake i due postiti od pretilih.
Hindu-fakir, koji nije drugo do kost i koa, najmraviji tip
na kugli zemaljskoj, moe postiti najdue i bez ikakvih
potekoa. Gdje je u tom sluaju "potronja tijela"?
Nadalje, ustanovio sam da ovjek moe lake i due postiti
u onoj mjeri u kojoj mu je tijelo oieno od otpadnih tvari
i sluzi. Zato je potrebno pripremiti se za kuru posta pomou
hrane koja pospjeuje izluivanje i odstranjivanje otpadnih
tvari i sluzavosti iz naeg tijela.
Svjetski rekord od 49 dana posta mogao sam postii
jedino pod tim uvjetima. Prije toga sam due vrijeme
uzimao iskljuivo hranu bez sluzavosti. Drugim rijeima,
taj dugotrajni post mogao sam izdrati, a i vi moete
izdrati mnogo lake i mnogo due kuru posta, ako vam je
tijelo osloboeno od masnoe, ako vam je tijelo
osloboeno od sluzi i otrova, koji se djelomino ili posve
izluuju im prestanete s jelom. Nijednu ivu, ivotonosnu
stanicu nee tijelo izbaciti, spaliti ili potroiti! Stoje vae
tijelo ie i rastereenije od otpada, to ete lake i due
moi postiti samo uz vodu i zrak! Granica na kojoj poinje
stvarna izgladnjelost jo uvijek nije poznata. Katolika
Crkva tvrdi da su sveci desetljeima postili. Meutim,
77
medicinska zabluda postaje svojim uenjem o izmjeni ili
pretvorbi tvari jo vea zato to trai da bi se stanice (koje
nisu potroene, kako smo vidjeli) morale zamijeniti ili
nadoknaditi hranom bogatom bjelanevinama, hranom iz
djelomino potroenog mesa koje je kuhanjem pretrpjelo
temperaturni proces razaranja! injenica je da ovjek vei
ili manji dio tog otpada nagomilava u svom organizmu u
obliku sluzavosti i otrova. Tako se s vremenom stvara
uzrok vae bolesti, a u konanosti i uzrok vae smrti.
Ljudska prosudbena mo oito nije dovoljno pronicljiva da
bi sagledala glupost tog uenja i njegove posljedice, bez
obzira na mogunost da to uenje upropasti najprije
pojedinca, a na kraju i cijelo ovjeanstvo.
Medicina - a naravno i prosjean ovjek - vjeruje da
tijelo dobiva na snazi i da mu je zdravlje sve bolje, ako iz
dana u dan svoju teinu poveava "dobrim jelom". Kad se
debelo crijevo takozvanog "zdravog", pretilog ovjeka
oisti od svih moguih fekalija, pa bilo to za vrijeme
"redovne" stolice, on smjesta izgubi dva do etiri
kilograma neega to slubena medicina naziva
"zdravljem".
Zar da teinu fekalija nazivamo zdravljem! Moete li
zamisliti neto lue, pogrenije i gluplje, a istovremeno
neto opasnije po vae zdravlje i va ivot?
78
8. poglavlje
Nova fiziologija - II. dio
ivene namirnice bogate
bjelanevinama
Kad je u 19. stoljeu osnovan pokret prirodnog lijeenja
i bezmesne hrane, medicina se potrudila pomou
matematikih operacija dokazati da se kod ovjeka tjelesna
i duhovna sposobnost mogu odrati dnevnim
nadomjestkom odreene koliine bjelanevina. Drugim
rijeima, bila je ta metoda, odreena manija pre-
oruivanja neeg emu se izravno protive prirodni zakoni
kad god se ovjek osjea slabanim, iscrpljenim,
premorenim ili nekako bolesnim. Vi ste u 6. poglavlju
upoznali uzrok ivotne snage i sposobnosti. Sada vam je
zacijelo jasno da se snaga bolesnog tijela moe poveati
bez ikakve hrane, pogotovo bez bjelanevina.
ivene namirnice bogate bjelaevinama djeluju
odreeno vrijeme kao oivljavanje, zato to se u ljudskom
tijelu smjesta rastvaraju u otrov. Openito je poznata
injenica da svaka ivotinjska supstancija postaje vrlo
otrovna im je izloena zraku, pogotovo kod visokih
temperatura, kakve vladaju u ovjejem tijelu.
Uenjaci su ili s dokazivanjem ak tako daleko da su
tvrdili kako ovjek bioloki pripada ivotinjama koje su
79
mesoderi, dok nam nauka o evoluciji dokazuje da ovjek
pripada porodici majmuna koji se iskljuivo hrane voem i
biljkama.
Najhitnija je injenica i prava istina da odraslom
ovjeku ne traba tako puno bjelanevina, kao stoje mislila
stara fiziologija, proizlazi iz samog sastava majinog
mlijeka koje ne sadri vie od 2,5 do 3% bjelanevina, to
znai daje ta koliina dovoljna prirodi da stvori temelj za
rast i napredovanje novog ovjejeg tijela.
No, stara fiziologija uinila je daleko vie pogreaka
svojim nastojanjem da nadomjesti neto to se ne rastvara,
to nije upotrebljivo, to se ne "troi" - u to ste se mogli
uvjeriti u prethodnom poglavlju, itajui o medicinskoj
zabludi glede izmjene ili pretvorbe tvari. Stara fiziologija
imala je u biti pogreno shvaanje pretvorbe tvari, zato to
je osnivaima te "znanosti" nedostajalo poznavanje
kemije, pogotovo organske kemije. ivot se bazira na
izmjeni ili pretvorbi tvari u fiziolokom i kemijskom
smislu, ali nikad prema apsurdnoj predodbi da ovjek
mora jesti bjelanevine kako bi stvarao bjelanevine,
odnosno kako bi svojim miiima i tkivom razvijao
bjelanevine. J e li, na primjer, nuno da krava pije mlijeko
kako bi proizvodila mlijeko? Poznati strunjak za
fizioloku kemiju dr. Bunge, profesor fiziologijske kemije
na sveuilitu u Baselu u vicarskoj, ije knjige u veini
sluajeva ne podupiru medicinska uenja, kae da se ivot
- ivotna snaga - bazira na pretvorbi supstancija (ivenih
namirnica), pri emu dolazi do oslobaanja snage,
temperature, elektriciteta koji djeluju kao pokretaka
sposobnost tijela.
NO
U poglavlju o stvaranju krvi vidjet ete da se u
ovjejem tijelu zbiva odreena promjena tvari, da se krv
kao i bjelanevine proizvodi pomou pretvorbe nekih
drugih sastojaka hrane. Ta izmjena tvari ne zbiva se tek
pukom zamjenom stanica pomou "jake" hrane, ve se radi
o mineralnim sastavnim dijelovima kao temelju
ivotinjskog i biljnog ivota, i to u mnogo manjim
koliinama od slubenih pretpostavki.
Razlog zato neki "ljubitelj" mesa moe relativno due
ivjeti od vegetarijanca koji jede "hranu bogatu krobom"
nije teko shvatiti, ako ste paljivo proitali 6. poglavlje.
Ljubitelj mesa proizvodi manje vrstih otpadnih tvari,
zahvaljujui manjim koliinama koje sadre mesnate
ivene namirnice, za razliku od vegeterijanca koji jede
hranu bogatu krobom, zbog ega e njegove kasnije
bolesti postati opasne, budui da se u tijelu nagomilava
vie otrova, gnoja i mokrane kiseline.
Kad se jednom domognete prave istine o ljudskoj
prehrani - a o tome ete itati u narednim poglavljima ove
knjige - bit e vam naprosto smijeno kako fiziolozi
tapkaju u mraku, odreujui standardnu koliinu potrebnih
bjelanevina za ovjeka, koja uostalom nema visoku
kalorijsku vrijednost. Takozvani "napredni strunjaci za
prehranu" bave se prosudbama bez velike nepoznanice, ne
znajui za otpad u ovjejem tijelu. Tisuljeima je ovjek
ivio bez tablica o kalorijskoj vrijednosti hrane. Sumnjam
daje u tom dugom razdoblju bilo koji fiziolog davao upute
"efu kuhinje" glede kalorijske vrijednosti hrane.
Sva ta nauka nije nita drugo do obina farsa koja se
predstavlja kao takozvana znanost. Neki, kao to je prof.
Chittenden, domogli su se pomou eksperimenata
si
spoznaje da energija i izdrivost dobivaju na jakosti kod
smanjene hrane - pogotovo kod smanjenog sadraja
bjelanevina. Profesor Hindhede dokazuje da se na
bjelanevine ne bi trebalo ni previe obazirati, a najdalje je
u tom pogledu iao Fletcher. ivio je od jednog sendvia na
dan, time je izlijeio svoju takozvanu "neizljeivu" bolest i
razvio u sebi nevjerojatnu izdrivost.
Kad sam prevladao sve bojazni zbog neeljenih
posljedica koje e me zadesiti ako se ne pridravam
"znanstvene teorije o bjelanevinama", otkrio sam,
isprobao i demonstrirao dotad nepoznatu, nevjerojatnu
injenicu da u istom tijelu, osloboenom od sluzavosti i
otrova, ivene namirnice s manje bjelanevina, uzmimo
na primjer voe, daju veu energiju i nevjerojatnu
izdrivost.
Ako je duik vaan faktor koji pokree ovjeje
postrojenje, ako ivotna snaga ovisi preteno o duiku,
onda je posve izgledno da se pod idealnim uvjetima on
dobiva iz zraka.
Hrana iz beskonanosti! Snaga K (Kraft) kao izvor
prehrane! Kojih li nevjerojatnih mogunosti! Predlaem da
jo jednom proitate 6. poglavlje, kako biste bolje
razumjeli obje ove injenice:
1. Istina o ljudskoj prehrani jo uvijek je "knjiga sa
sedam peata" za cijelo ovjeanstvo, ukljuujui i sve
strunjake za prehranu i znanstvene eksperte.
2. Zabluda da je hrana bogata bjelanevinama nuno
potrebna za zdravlje, koju je ovjeanstvu nametnula i
preporuila medicinska znanost, po svom je djelovanju i
posljedicama ista suprotnost onome to bi trebala biti.
Takvo nauavanje je jedan od najveih i najosnovnijih
82
uzroka svih bolesti! To je tragina pojava zapadne
degeneracije. Taje zabluda istovremeno navela ovjeka na
izrazito opasnu i razornu naviku prederavanja. To je
najvea ludost ovjeanstva, naime, lijeiti bolest na taj
nain to e bolesnik vie jesti, i to ponajvie hranu bogatu
bjelanevinama. Nemogue je rijeima izraziti to zapravo
znai ta zabluda glede ivenih namirnica bogatih
bjelanevinama. Moram vas podsjetiti da je medicina
proglasila ocem medicinske znanosti Hipokrata, velikog
specijalista za prehranu koji je izmeu ostalog rekao: "Sto
vie hrane daje bolesnom ovjeku, to vie tete mu
nanosi'... "Tvoja hrana treba biti tvoj lijek, a tvoj lijek
neka bude tvoja hrana".
Ako sluzavou i ostalim optereujuim tvarima, kao
to su kalcij, fosfati i sline otpadne tvari, doputamo
zaepljenje tijela, moemo raunati s time da e pritisak
krvi preopteretiti srce u njegovim naporima oko to
pravilnijeg cirkuliranja krvotoka.
83
9. poglavlje
Nova fiziologija - III. dio
Sastav krvi
Logina posljedica zabluda stare fiziologije ogleda se u
problemu sastava nae krvi. Problem se sastoji u
sljedeem: jesu li bijela krvna zrnca doista od presudnog
znaenja za zatitu i odravanje ivota, za unitavanje
bolesnih klica, za stvaranje imuniteta tijela protiv groznice,
infekcija itd., kako to itamo u standardnim udbenicima
fiziologije i patologije?
Ili su bijela krvna zrnca ba neto suprotno - otpadna
tvar, unitena, neprobavljena, neupotrebljiva sastavnica
hrane, koja potie stvaranje sluzavosti i bolesnih stanja,
kako je to zapisao dr. Powell? J esu li bijela krvna zrnca
zaista neprobavljiva, neprirodna te neprihvatljiva za
ovjeje tijelo? J esu li stvarno otpadne tvari hrane bogate
bjelanevinama i krobom? Hrane kojom konzument
mijeanih obroka u zapadnoj civilizaciji triput na dan
prenatrpava svoj eludac? J e li to to ja zovem "sluzavost"
doista temeljni uzrok svih bolesti?
Patologija to potvruje kad navodi da se za vrijeme
bolesti poveava broj bijelih krvnih zrnaca. Fiziologija
govori da se bijela krvna zrnca za vrijeme probave u
zdravom ovjejem tijelu poveavaju te da potjeu od
ivenih namirnica bogatih bjelanevinama.
84
Takvo je uenje apsolutno ispravno i logina posljedica
zablude o hrani bogatoj bjelanevinama.
Medicinska "znanost" to vidi tako i mora to priznati kao
normalno stanje zdravlja. Iz toga izvlai zakljuak da
ovjek koji nije bolestan mora takoer imati u svom
krvotoku bijela krvna zrnca, zato to ih ima svaki ovjek.
Nema ovjeka u zapadnoj civilizaciji ije tijelo nije od
samog djetinjstva zaepljeno kravljim mlijekom, mesom i
jajima, krumpirom i itaricama. Danas nema ovjeka bez
suvine sluzavosti!
U svom prvom objavljenom lanku objasnio sam daj e
bijela rasa neprirodna, bolesna, patoloka. Prvo, obojeni
pigment koe nedostaje zbog pomanjkanja mineralnih soli;
drugo, krv sadri previe bijelih kivnih zrnaca, sluzavosti i
otpadnih tvari bijele boje; odatle bijela boja itavog tijela.
Pore na koi bijelog ovjeka zaepljene su bijelom
suhom sluzavou; sav njegov sustav tkiva ispunjenje tom
sluzavou. I zato nije nimalo udno to izgleda bijelo,
blijedo i slabokrvno. Svatko od nas zna da je ekstremna
bljedoa "lo znak". Kad smo prijatelj i ja, poslije
viemjesenog uzimanja hrane bez sluzavosti, izloili
svoja tijela suncu i svjeem zraku, izgledali smo poput
Indijanaca, te su ljudi mislili da pripadamo nekoj drugoj
rasi. Takvo stanje valja nesumnjivo pripisati poveanom
broju crvenih krvnih zrnaca i smanjenom broju bijelih
krvnih zrnaca. Sljedeeg jutra, prizalogajivi komad kruha,
ve sam primijetio tragove bljedoe u boji svog lica.
Nije mi ovdje namjera nabrajati sve argumente protiv
zablude o prirodi i "funkciji" bijelih krvnih zrnaca u koju
vjeruje medicinska "znanost".
Svi koji u tom pogledu ele uistinu znanstveni dokaz
trebaju proitati knjigu dr. Powella "Osnove i pretpostavke
85
za zdravlje i zdravstvene nevolje", objavljenu 1909.,
nekoliko godina nakon upoznavanja europske javnosti s
mojom "teorijom o ljekovitoj hrani bez sluzavosti", a 1913.
prevedenu na engleski jezik. U to vrijeme nismo nita znali
jedan o drugome. Dr. Powell zastupao je u biti isto
stajalite kao i ja, kad je rije o uzroku svih bolesti, o
bijelim krvnim zrncima, te o brojnim medicinskim
zabludama. J edina razlika sastoji se u tome to on naziva
"patogenim" ono to ja nazivam "sluzavou".
No, glede metode izluivanja i prehrane postoji
temeljita razlika izmeu nas dvojice. Medicinska
"znanost" daleko je od savrene spoznaje ak i glede
sastava crvenih krvnih zrnaca, krvne plazme openito,
kivnog seruma i hemoglobina.
Dvije najvanije injenice koje moramo imati pred
oima jesu:
Prvo - veliko znaenje i ivotno presudna nunost
eljeza u ljudskoj krvi.
Drugo - sadraj eera u krvi. Veliki strunjak za
fizioloku kemiju i osniva teorije o mineralnim solima
Hensel napisao je u svojoj knjizi "ivot": "eljezo je u
naoj krvi kemijski skriveno". Lijenici ga zbog manjkavog
znanja iz kemije nisu mogli pronai. Na str. 36 dotine
knjige stoji zapisano: "U naoj krvi bjelanevina je spoj
eera i eljeznog oksida, ali nije kao takva pronaena i
prepoznata, budui da se ni eer ni eljezo ne mogu
pronai normalnim kemijskim testiranjem. Bjelanevina u
krvi mora najprije sagorjeti, da bi se moglo izvriti
testiranje".
Pretpostavljam daje istina i znaenje tih rijei slijedee:
crvena boja krvi je karakteristini znak tog "sasvim
sr.
specifinog soka" i svodi se zapravo na eljezni oksid =
HRU! Sada je posve jasno koliku vanost ima eljezo u
krvi. Nadalje, i eer ima pored svog hranjivog svojstva
takoer veliku vrijednost, budui da je bitna sastavnica
hemoglobina koji u svom savrenom stanju mora biti poput
elatina, te kao takav nastupa u zacjeljivanju rana zajedno s
atmosferskim zrakom. Proitajte u mojoj knjizi "Postom
do zdravlja" moj test o zacjeljivanju rane koja nije
procvala, o lijeenju bez odvajanja gnoja i sluzi, bez bolova
i upale.
Istina o stanju nae krvi, do koje su doprli lijenici,
svodi se na tvrdnju daje viak kiseline u krvi siguran znak
bolesti. Nikakvo udo da se bolest pojavljuje kod ljudi koji
se hrane mijeanom hranom te svoj eludac dnevno
prenatrpavaju mesom, krobom, slatkiima, voem itd., i
sve to gotovo istovremeno.
Uinite sami pokus na sebi, ako niste posve uvjereni u
to. Pojedite normalan obrok i nakon sat vremena izvadite
ga iz svog eluca. Pred sobom ete imati kiselu, trulu
mjeavinu koja uasno smrdi. Podsjea vas na kantu za
smee. Kad biste s tom mjeavinom hranili svinje, ak bi se
i jadne ivotinje razboljele.
Ili ako vam ne polazi za rukom takav junaki pothvat,
pokuajte sa sljedeim eksperimentom: kad prvom
prilikom sjednete za svoj nedjeljni stol, naruite jo jedan
posve isti meni za nekog imaginarnog gosta. Ubacite tu
porciju ujedan lonac, isto onoliko koliko ste sami pojeli i
popili. Lonac dobro protresite. Zatim ga najmanje 30
minuta drite na ploi tednjaka ugrijanoj do tjelesne
temperature. Pokrijte ga poklopcem i ostavite stajati preko
noi. Kad budete ujutro skinuli poklopac, doivjet ete
veliko iznenaenje.
87
10. poglavlje
Nova fiziologija - IV. dio
Stvaranje krvi
Problem stvaranja krvi u ovjejem tijelu obuhvaa sve
probleme zdravlja i bolesti. Drugim rijeima, vae zdravlje
i vae tegobe ovise gotovo sasvim o vaoj prehrani; o tome
jedete li ispravnu ili neispravnu hranu; o tome koja vam
hrana teti i doprinosi nastanku bolesti, a koja hrana vas
lijei i odrava vae tijelo u idealnoj kondiciji; o tome koja
hrana stvara prirodnu krv - a koja hrana stvara neprirodnu,
lou, kiselu, bolesnu krv. Ta pitanja i pravilni odgovori ine
osnovu mog uenja o prehrani i moje "ljekovite hrane bez
sluzavosti". U ovom poglavlju ukazat u tek openito na
bitnu istinu. Sve pojedinosti i specifinosti sadrane su u
ostalim dijelovima knjige.
Moja metoda lijeenja svodi se u biti na stvaranje nove,
savrene krvi pomou stalnog "opskrbljivanja" ivoto-
nosnim elementima iz prirodnih ivenih namirnica, to
omoguuje krvotoku da sav otpad, svu sluzavost, sve
otrove i lijekove koji su ranije uzimani, odstrani i izlui,
bez obzira kako dugo se to "pohranjivalo" u tijelu kao
skriveni otpad.
Ovdje se moram opet posluiti rijeima prof. Bungea,
autoriteta fizioloke kemije, koji se nije slagao sa
slubenim medicinskim nauavanjem te je zapisao: "ivot
se temelji na pretvorbi supstancija. Taj proces oslobaa
energiju i pokretaku sposobnost, upravo onako kako se to
zbiva kod svakog kemijskog postupka pretvorbe, kad se
jedan kemijski spoj atoma i molekula pretvara u neki
drugi". Zaetnicima fizioloke znanosti nedostajalo je
osnovno poznavanje kemije, to se moe opravdati nji-
hovim preteno humanistikim, a ne toliko prirodo-
znanstvenim obrazovanjem. S druge pak strane, moramo
znati da anorganska kemija nije u to vrijeme bila naroito
razvijena.
Zabluda se opet svodi na bjelanevine. Stari fiziolozi
sluili su se argumentima kako slijedi: miii, tkivo, bitni
dijelovi sveukupnog tijela sastoje se iz bjelanevina i zato
moraju bjelanevine dospjeti u krv, kako bi j e pretvorbom
obnavljale. Drugim rijeima, vi biste morali jesti miie
koji bi u vama stvarali miie, vi biste morali jesti
bjelanevine koje bi u vama stvarale bjelanevine, vi biste
morali jesti masnou koja bi u vama stvarala masnou.
Svaka bi majka morala piti mlijeko koje bi u njoj stvaralo
mlijeko!
Budui da su vjerovali u izmjenu ili pretvorbu tvari te
jo uvijek vjeruju kako je nuno potrebno svakog dana
istroene stanice nadomjestiti novima, prosjeni konzu-
menti mjeovite hrane ta su naela striktno primjenjivali u
svojoj prehrani.
Slina zabluda ogleda se i u shvaanju da se na isti
nain mogu nadomjestiti anorganski sastavni dijelovi
hrane, kao to su kalcij itd.
Krava proizvodi meso, tkivo, kosti, dlake, mlijeko,
pokretljivost i toplinu iskljuivo iz trave. Hraniti kravu
89
mlijekom da bi proizvodila to vie mlijeka bio bi vrhunac
ljudske gluposti, pa ipak, ovjek upravo to ini u svom
vlastitom tijelu!
Danas je svaki dio ljudskog tijela kemijski analiziran, i
lijenici sanjaju o tome kako e se u budunosti razvijati
kemijski koncentrirane ivene namirnice, to e im
omoguiti da svoje obroke nose nekoliko dana u
depovima svojih kaputa. To se nikad nee dogodili,
budui da ovjeje tijelo ne uzima nijedan jedini atom iz
bilo kojeg sastavnog dijela hrane koji ne potjee od povra
ili voa.
Sva proizvedena hrana, ako je previe koncentrirana, ne
proizvodi krv, ve je samo nadrauje, bez obzira bila ta
hrana ivotinjskog ili biljnog porijekla.
ivotinjske ivene namirnice ne mogu stvarati dobru
krv. Te namirnice uope ne stvaraju ljudsku krv, budui da
je ovjek po prirodi uivatelj voa. Pogleajte sok zrelih
borovnica, crnih treanja ili plavih ljiva. Zar ne slii vaoj
krvi? Moe li bilo koji imalo pametan ovjek tvrditi da bi
napola upropateno "miino tkivo" moglo stvarati bolju
krv?
im je neka ivotinja ubijena, njeno meso podlijee
vie ili manje procesu raspadanja. Takvo meso zatim
kuhamo ili peemo, to znai dodatni postupak razaranja.
Nijedan mesoder iz ivotinjskog svijeta ne moe ostati
zdrav ako jede kuhano meso; njemu treba svjee, sirovo
meso, krv, i kosti. O ispravnim i prirodnim ivenim
namirnicama moi ete itati u narednim poglavljima te
saznati pravu istinu. Na ovom mjestu elim spomenuti
samo jednu injenicu, koja je bitna za moje uenje o
prehrani, injenicu po kojoj se razlikujem od svih ostalih
90
strunjaka za prehranu, koji jo uvijek vjeruju da je za
stvaranje krvi nuna koncentrirana bjelanevina,
koncentrirana mineralna sol itd.
Bjelanevina nije najvanija supstancija nae krvi, niti
su mineralne soli te koje bi besprijekorno stvarale krv.
Glavna standardna supstancija ovjeje krvi je
ugljikohidrat u svom najviem obliku, kemijski poznat kao
eer, kao groani ili voni eer, kakav se nalazi u zrelom
vou, te u malo blaem obliku u salati i povru. Nova
napredna znanost tvrdi da se ak i potrebna koliina
bjelanevina, koja nije velika, u ivotinjskom i ovjejem
tijelu proizvodi iz groanog eera. ivotinje koje se
hrane itom i biljkama pretvaraju tu hranu najprije u
groani eer.
Meutim, osnovna toka misaonog razmimoilaenja u
odnosu na taj problem ne lei u problemu prehrane i
stvaranja krvi. Tko ne poznaje bolest - skrivenu, akutnu,
kroninu - kako je opisana u 6. poglavlju, nee nikad
prihvatiti istinu o ljudskoj prehrani.
Kao io vam je poznato iz prethodnog poglavlja, ovjek
koji je uzimao voe i time poboljao svoju krv poinje
odmah s izluivanjem otpadnih tvari i osjea se neko
vrijeme bolje. Ali tijekom odstranjivanja sve veih
koliina otpadnih tvari dolazi do novonastalog oka, do
optereenja u krvotoku. ovjek ostaje razoaran. Lijenik i
svi ostali govore mu da to ima zahvaliti pomanjkanju
"jake" hrane. On u to povjeruje, pogotovo ako mu svi
preporuuju jaku, vrstu, "pravu" hranu koja e ga
oporaviti i uvrstiti u vjeri kako su upravo meso i jaja
najpotrebniji za stvaranje dobre krvi.
91
Drugim rijeima, problem stvaranja krvi pomou
ispravne i poeljne hrane nee se rijeiti sve dotle dok se ne
spozna prava istina o ivenim namirnicama koje stvaraju
krv. Na alost jo uvijek prevladavaju oni ljudi koji ne
razumiju kako dolazi do obnavljanja krvi i to za stvaranje
krvi znai uzimanje ivenih namirnica od voa i povra.
To je mnogo dublji razlog zbog kojeg lijenici vjeruju u
tetne ivene namirnice, a ipak ih preporuuju, zbog
kojeg veina ljudi i dalje jede takve namirnice. J ede s
velikim uitkom, budui da nema pojma o tome to je
bolest i kako tom hranom iz dana u dan truju svoju krv.
92
11. poglavlje
93
Kritika ostalih metoda lijeenja
Nepristrana procjena bez
predrasuda
Postoje bezbrojne metode lijeenja. Pored pre-
vladavajuih velikih praznovjerja na tom podruju
ozbiljne metode lijeenja mogu se podijeliti na dvije
temeljito razliite grupe:
1. Lijeenje pomou lijekova
2. Lijeenje bez lijekova
Povijest medicine pokazuje da su u prolosti
prevladavali lijekovi i tajanstveni "pronalasci" raznih
nadrilijenika. Upravo su nadrilijenici bili ti koji su
upotrebljavali velik broj "ljekarija" i "standardnih
lijekova" (kao to je npr. iva). Moderne serije lijekova
nisu nita bolje, samo to su sada "znanstveno"
proizvedene.
Budui da sada tono znamo stoje bolest, lake nam je
razumjeti injenice koje medicina ne moe protumaiti, ali
i injenicu ZATO se znakovi bolesti mogu do odreene
granice potisnuti pomou lijekova. "Rezultati" se mogu
vidjeti na temelju iskustva, samo to medicina ne zna
odakle ti rezultati.
Tajna se sastoji u ovome:
Kad bolesni organizam pokua izluiti otrove ija
prisutnost se oituje pomou svih moguih simptoma, te se
nakon toga u krvotok dostavlja novi otrov, izluivanje e
veim ili manjim dijelom biti zaepljeno, budui da tijelo
nastoji instinktivno neutralizirati te otrove koliko je najvie
mogue. I im je ivot naizgled spaen, simptomi se opet
pojave, nastavlja se ista procedura, sve dok ovjek ne
umre, odnosno - ako je dovoljno mudar - ne baci lijekove
te se pokua sam lijeiti...
Lijeenje bez lijekova
Metode lijeenja bez lijekova takoer su vrlo brojne i
mogu se podijeliti na tri grupe:
metode tjelesnog lijeenja
metode duhovnog lijeenja
metode lijeenja pomou dijeta
Met ode tjel esnog lijeenja
Cilj svih metoda tjelesnog lijeenja jest osloboditi tijelo
od optereenja pomou raznih naina vibriranja i
94
temperaturnog osciliranja. Kneippova metoda, na
primjer, u biti je primjena umjetnog prehlaivanja koje
nadrauje krvotok i tim nadraivanjem potie izluivanje.
Kretanje (slobodne vjebe), vjebe disanja, masaa,
osteopatija, terapija pomou kretanja itd. pruaju u
principu jedno te isto. Kiropraktika zahtijeva ipak posebnu
"shemu". Iaenost kraljeaka odstranjuje se pomou
kiropratktike. Kiropraktiar vas moe smjesta osloboditi
od bolnih simptoma, slino kao i lijekovi. Ali je injenica
da e se ti bolni simptomi prije ili kasnije opet pojaviti, ako
se u vaem nainu ivota ne dogode nikakve promjene.
Uzrok iaenosti kraljeaka lei u nagomilavanju stranih
estica izmeu kraljeaka, a mi znamo da je to posljedica
loe, neispravne prehrane, kao to je to sluaj kod svih
drugih naznaka bolesti. Nema sumnje da je viak
kilograma takoer uzrok iaenosti kraljeaka. Imao sam
priliku vdjeti kako su se za vrijeme kure posta mnoge
deformirane kraljenice znatno poboljale.
Primjenjuju se i mnoge druge metode za stimuliranje
tkiva i jaanje krvotoka, npr. pomou elektriciteta,
elektrinog svjetla, suneva svjetla itd. Sve te metode
pomau te vie ili manje olakavaju postojee tegobe, ali ih
ne mogu nikad do kraja izlijeiti, sve dok se ne posveti
panja ispravnoj prehrani. Drugim rijeima, izluivanje
otpadnih tvari ili bolesti ne moe se u potpunosti ostvariti,
sve dok se ne prekine s dovoenjem neispravne hrane u
tijelo, sve dok se pomou ispravne, prirodne, iste hrane
bez sluzavosti ne postigne savreno stvaranje krvi.
95
Met ode duhovnog lijeenja
Ne moemo ne priznati istinu da je svako duevno
stanje na neki nain pod utjecajem bolesti. Dokazano je da
strah, brige i alost nemaju samo lo utjecaj na srce i ivce,
ve i na krvotok, probavu itd. Psihoterapija ili duevno
lijeenje te hagioterapija ili duhovno, odnosno boansko
lijeenje, imaju veliku prednost: tite bolesnika od teta
koje nanose lijekovi] S druge pak strane, ja nemam ba
puno povjerenja u spomenute terapije, iako su u
odreenom smislu posve bezazlene, budui da svjesno ili
nesvjesno ostavljaju ljude u posvemanjem neznanju to se
tie njihovih bolesti.
Svi mi koji dobro znamo to je bolest ne moemo se
sloiti s nijednim uenjem koje nastoji bolesne ljude
dovesti do uvjerenja kako se mogu izlijeiti samo pomou
uda, ili ih ostavlja u uvjerenju da uope nisu bolesni, pa
ak i onda kad e zapravo ve za koju minutu umrijeti!
Apsurdno j e, da ne kaem poraavajue suutno, moliti
Stvoritelja za udesno ozdravljenje, a pritom uskraivati i
ne obraati panju plodovima iz raja zemaljskoga, "kruhu s
neba", "nebeskoj hrani". Umjesto toga eludac e se triput
na dan prenatrpavati tetno pripremljenom hranom koju
ljudi proizvode iz ekonomskih razloga, ne obazirui se na
Stvoriteljevu zapovijed da ovjeja hrana mora biti
dostojna ovjeka.
Teko je povjerovati u duhovno lijeenje ovjeku koji
zna, poput mene, zahvaljujui iskustvu s tisuama
pacijenata, da su ti kronini bolesnici, pogotovo oni dobro
uhranjeni, u stvari "ive gnojne jame". Priroda je objava
boanskih zakona i u prirodi nema nikakvih uda. Ako ste
96
30, 40 ili 50 godina uzimali neispravnu hranu i time sami
prouzroili svoju bolest, morali biste sve poduzeti da
nadoknadite tetu u smislu pokajanja za svoje grijehe.
Ubudue biste morali initi neto sasvim suprotno
dosadanjem nainu ivota: uzimati istu, prirodnu,
boansku hranu koja e na mjesto bolesti staviti zdravlje.
To je kristalno jasno i logino ba kao to je logino da
je 2 x 2 =4.
Filozofija gospoe Eddy je zapravo loa kopija
Schopehauerova djela "Svijet kao volja i predodba", to
znai da je jedino duh stvaran, a ne materija. Njezina bi
logika bila ispravna da je napisala: "Nikad nije bila
namjera ni plan Boga da proizvede bolest. Bolesti nastaju
kao posljedica neuvaavanja boanskih zakona ivota".
Nijedne bolesti ne bi bilo, kad bi ljudi ispravno ivjeli,
odnosno kad bi ivjeli u skladu s boanskom povijeu
spasenja. S gledita evolucije razumijemo moda pravu
namjeru Boga, pogotovo kad govori: "On e vas kazniti i
pogubiti, dok mu se ne vratite". J ednostavnim, nimalo
tajanstvenim rijeima to bi se moglo ovako izraziti: Vi i
cijelo ovjeanstvo patite zbog bolesti i osueni ste na smrt
sve dok se ne vratite zakonima Stvoritelja, zakonima
prirode.
Svi koji uzimaju "hranu bez sluzavosti" trebali bi se
posluiti znanjem koje su netom stekli, itajui poglavlja
ove knjige, i na temelju steenog znanja postojano
nastaviti s uzimanjem ljekovite hrane bez sluzavosti,
boanske hrane samog Stvoritelja - hrane od plodova voa
i zelenog bilja - ime bi biblijsku istinu dokazivali na
ivom primjeru. (Knjiga postanka ili Prva Mojsijeva
97
knjiga u Bibliji, u kojoj se propisuje sirova vegetarijanska
prehrana u raju zemaljskom, Post l, 29).
To e vam zacijelo pomoi. Oslobodit e va razum od
pogrenih i praznovjernih misli o bolesti, ali i od svake
sumnje.
Oslobodite se od neznaja, kako biste svoj duh mogli
uzdii do svjetla istine te slijediti ove savjete
nepokolebljivom vjerom i oduevljenjem! To je
najstvarnija podloga za "duhovno lijeenje".
98
12. poglavlje
Zablude znanosti o prehrani -
I. dio
U ovom poglavlju smatram svojom obvezom uvjeriti
vas jednom za svagda u sljedee injenice:
Prvo, daje hrana 99,99% uzrok svih bolesti i svakog
nesavrenog zdravlja.
Drugo: da s tok vidika zakazuju sve metode lijeenja,
sve terapije, ako nisu usredotoene na hranu.
Tree: da ono to ja nazivam "hranom bez sluzavosti"
svrstava sve ovozemaljske prehrambene proizvode u
ivene namirnice koje su bezazlene, prirodne, ljekovite i
zaista hranjive, te u ivene namirnice koje su tetne, koje
proizvode bolest.
etvrto: da su sve znanosti o prehrani pogrene, ako
naglasak stavljaju samo na kalorijske vrijednosti, a
zanemaruju ljekovite vrijednosti, vrijednosti ienja i
izluivanja, ili njihovu djelotvornost prije samog poetka
lijeenja i poslije zavrenog lijeenja (vidi 6. poglavlje).
Problem prehrane - "to bi ovjek trebao jesti da bude
zdrav ili izlijeen od bolesti" - u biti je problem ivota, iako
se rijetko kad promatra u tom smislu, kao najvanije
ivotno pitanje. Nekad davno napisao sam sljedeu
reenicu: "ivot je tragedija prehrane". Zabuna i
neznanje u vezi s tim to bi ovjek trebao jesti uistinu je
99
tako velika da bismo j e, najblae reeno, mogli nazvati
"poremeenim klikerom" u ljudskom razumu.
Karakteristino je da medicinska znanost, pa ak i
znanost o "prirodnoj" terapiji, znanost o prehrani openito
pramtraju kao drugorazredno pitanje. A dobro znamo da
ak i pogonska snaga nekog stroja ovisi o kvaliteti i
koliini goriva. Nema nikakve sumnje daje svakom stablu
za donoenje to boljih plodova najvanije tlo, a ne klima.
Seljaci tono znaju da sve ovisi o tome ime su hranili
svoju stoku. Zdravlje i bolest ivotinjskog i ovjejeg tijela
ovise 99, 99% o prehrani. To nam potvruje priroda
pomou jednostavne injenice da svaka ivotinja, kad je
bolesna, izbjegava hranu. ivotinjski instinkt, da na svaku
bolest ili nevolju reagira postom, dokazuje da su zdravlje i
bolest poglavito ovisni o uzimanju ili izbjegavanju hrane,
kao i o samoj vrsti hrane.
Razlog tome to obian ovjek, pa ak i neki lijenici,
okrivljuju sve ostalo, samo ne hranu kao potencijalnog
uzronika bolesti, lei u traginoj injenici daj e bolest za
njih ostala sve do danas tajnom. Oni ne znaju (a kad je rije
o lijenicima, oni ne ele znati) kako je uasno neista
unutranjost tijela zahvaljujui dugogodinjim navikama
da se jede deset puta vie negoli je stvarno potrebno - u
veini sluajeva ili ak iskljuivo jede se uglavnom tetna
hrana.
Kad ovjek koji prosjeno jede i osjea se takorei
"savreno zdravim" posti tri ili etiri dana, osjetit e da se
iz njegovih usta, iz itavog tijela, iz njegovih izluevina iri
uasan zadah. To je oiti znak da je organizam prenatrpan
trulim, neizluenim tvarima koje su mogle dospjeti u njega
jedino preko obroka. Taj nagomilani otpad, koji se stalno
100
poveava, njegova je skrivena, nepoznata "bolest". I kad
priroda nastoji taj otpad izluiti svojevrsnim "okom", to
se openito naziva boleu, tada se ovjek pokuava lijeiti
lijekovima i svim moguim "obradama", umjesto da posti i
postom onemogui daljnje nagomilavanje tog unutarnjeg
otpada, osnovnog uzroka bolesti.
Mislim da vam je sada bjelodano jasno kako je u biti
pogrena praksa ope medicine koja pomou injekcija i
tableta zapravo sprjeava prirodno lijeenje, izluivanje
nazvano boleu, a poveava unutarnji otpad. Meutim, ni
"prirodne" terapije nee savreno lijeiti, sve dok ne
sprijee uzimanje tetnih tvari i loe navike u prehrani.
Moe se dogoditi da vi izvrite na sebi ienje, ali nikad
ne dospijete do savrene istoe, ako niste prestali s
uzimanjem pogrene hrane, ali i "ispravne hrane" u
prevelikim koliinama.
Ako je istina da je hrana glavni uzrok i kao takva
odgovorna za sve bolesti - na to nam priroda
nedvosmisleno ukazuje - onda je logino i samo po sebi
razumljivo da se ovjek moe lijeiti samo pomou
prehrane i posta kao jedinog prirodnog "ljekovitog
sredtsva" u ivotinjskom carstvu.
Ako elimo da nam obrok bude ljekovit, on se mora
sastojati iz hrane ija svojstva odgovaraju lijeenju,
ienju i izluivanju.
To je glavni razlog zato i gdje zakazuju sve ostale
znanosti o prehrani. Moja ljekovita hrana, "hrana bez
sluzavosti" svrstava sve ivene namirnice u dvije vrste:
one koje lijee i one koje stvaraju bolest.
Nije dovoljno znati, kako to laici obino zamiljaju,
koja hrana ne stvara, a koja stvara sluzavost, ve treba
ponajprije znati:
101
1. Do kada i kako brzo se izmjena ili pretvorba tvari
moe uspjeno obaviti.
2. Kakav sastav razliitih ivenih namirnica moemo
uzimati.
3. Kako dugo i kako esto bismo trebali odravati post
koji bi trebao biti djelotvoran uz izmjenino uzimanje
ljekovite hrane.
U tome se sastoji "metoda" uzimanja hrane bez
sluzavosti uz povremeno odravanje posta. To je ono to bi
svaki praktiar morao znati, a to laik ne moe znati i zato
je prisiljen na poraz, kad pokuava sebe lijeiti "dobrom
hranom".
Nakon ovih izlaganja vi ete ubudue, kritiki
raspravljajui o najpoznatijim znanostima o prehrani,
smjesta prepoznati zato je neka od njih nepotpuna i zato
je zabuna tako velika. U narednim poglavljima saznat ete
o svim ivenim namirnicama, o njihovim dobrim i loim
stranama. U sluaju da ne znate koja je hrana bez
sluzavosti, a koja stvara sluzavost dajem vam sljedei
naputak:
Svako voe, salata, povre i orasi predstavljaju hranu
bez sluzavosti.
Sve ostale ivene namirnice suvremene civilizacije,
bez izuzetka, stvaraju sluzavost i kiselinu, i zato su
tetne.
102
13. poglavlje
Zablude znanosti o prehrani -
II. dio
Uobiajena vegetarijanska prehrana u svojim se
obrocima odrie uglavnom jedino mesa. Meutim,
mjeavina veih koliina voa, jaja i mlijeka takoer je
svojevrsno pretjerivanje u jelu - i to je u veini sluajeva
gore od umjerenog uivanja mesa i "manjih mjeanih"
obroka.
Neki poznati lijenici poboljali su vegetarijansku
hranu, ali su doivjeli fijasko kao i svi ostali specijalisti za
prehranu, zato to su svi vie ili manje bili uvjereni daje za
vrijeme lijeenja bolesniku potrebna hrana bogata
bjelanevinama. Drugim rijeima, gotovo svi specijalisti
za prehranu vjeruju da je tijelu, a osobito bolesnom i
slabanom tijelu, potrebna "dobra, bogata hrana" da bi
ozdravilo, zaboravljajui na injenicu da sama poriroda
lijei, i to najbolje, upravo pomou posta (proitajte jo
jedanput 6. poglavlje).
Dr. Lahmann, njemaki lijenik, dokazao je u
"Dijetskom patvorenju krvi" daj e ugljina kiselina uzrok
svake bolesti, ali nije spoznao dublji uzrok: vrenje koje
nastaje mijeanjem sluzave hrane s voem. Unato vrlo
naprednim spoznajama vjerovao je teoriji o
bjelanevinama i ostao njenom rtvom. Dr. Haigh,
engleski lijenik, pokazao je svojom "anti-mokranom-
103
dijetom" velik napredak, ali je doivio isti fijasko kao i dr.
Lahmann.
Dr. Catani, talijanski lijenik, proizveo je hranu iz voa,
zelenog povra i mesa, ali je izbacio sav krob, i lijeio je
vie ili manje uspjeno, ukljuujui i sluajeve reumatizma
i gihta, za razliku od dr. Higha koji je za te vrste bolesti
smatrao odgovornim iskljuivo meso. Tajna hrane bez
kroba dr. Catanija sastoji se u njenom uinku izluivanja.
Ona olakava izluivanje, kao i svi sastavni dijelovi
sadrani u mineralnoj vodi, ali ne lijei savreno. Sami
moete zakljuiti gdje je u tom sluaju dolo do zablude.
Sylvester Graham, ija "Fiziologija prehrane" je
svojevremeno bio temeljni udbenik, znatno je poboljao
kruh. Meutim, poboljanje se nije sastojalo u injenici da
je Grahamov kruh od mekinja, ili kruh od istog peninog
zrnja, bolji od obinog bijelog kruha, nego u tome to te
vrste kruha nisu imale jako izraeno svojstvo zatvaranja.
Bijelo brano davalo je dobro tijesto, za razliku od
Grahamova ili peninog brana. Sylvester Graham naao
je u dr. Densmoru iz Engleske protivnika koji je tvrdio da
uivanje kruha od peninog brana i Grahamova kruha od
mekinja u prevelikim koliinama prouzrouje upalu
debelog crijeva. Dr. Densmore je u tome naravno pretjerao,
premda je inae znatno doprinio znanosti o prehrani,
budui da se zauzimao za vie voa i povra.
Dr. Lahman, njemaki kemiar Hensel i neki autoriteti
u Sjedinjenim amerikim dravama, osnivai su neega to
bismo mogli nazvati "pokretom mineralne soli". U svojim
dijetetskim promiljanjima stavljaju naglasak na injenicu
da svim ivenim namirnicama koje stvaraju kiselinu i
sluzavost nedostaje prijeko potrebna mineralna sol. Ali to
104
se pokazalo kao modni hit, slian modnom hitu s
bjelanevinama, iji zagovornici vjeruju da se zdravlje
moe zadobiti prenatrpavanjem tijela umjetno
proizvedenim preparatima mineralne soli, a da se
istovremeno mogu zadrati stare, pogrene navike.
Ostvaren je dodue nekakav napredak, postignuto je
olakanje do odreenog stupnja, ali ne i savreno
ozdravljenje.
U jednom od narednih poglavlja moi ete proitati
kako je kemiar Ragnar Berg poboljao taj "sustav". On je
hranu koja stvara kiselinu neutralizirao hranom koja sadri
mineralne soli. Trenutno je kod vegetarijanaca i onih ljudi
koji trae zdravlje na vegetarijanski nain u modi sirova
hrana. Nema sumnje, to predstavlja velik korak naprijed,
ali argumenti su djelomino pogreni i odvode nas u
pogreno shvaene i fanatine ekstreme.
Zagovornici sirove hrane tvrde da se kuhanjem razaraju
vrijednosti hrane, meutim to bi trebalo drukije
formulirati: "Pogreno kuhanje razara ljekovita svojstva
(uinkovitost) hrane i moe doprinijeti tome da ta hrana
stvara kiselinu". Strunjaci za "sirovu hranu", kao i svi
ostali, imaju pred oima njenu pogrenu stranu, u njoj vide
jedino veu kalorinu vrijednost.
Uinkovtost ili korisnost sirove hrane sastoji se u tome
to su sirova vlakna povra najbolji lijek protiv zaepljenja
i djeluju kao idalna "metla za sluzavost" u crijevima. J a ne
vjerujem da bi ljudsko tijelo moglo prihvatiti "hranjivo
povre" kao stoje cvjetaa, paroga, repa, krumpir ili ito u
neprokuhanom stanju. Nakon dobrodolog mehanikog
ienja crijeva pomou sirovih ivenih namirnica
ovjeku koji se iskljuivo hrani sirovom hranom nedostaje
105
u stvari najvaniji sastojak hrane, a to je groani ili voni
eer^pa makar jeo dovoljne koliine voa.
Karakteristian i pouan je sljedei eksperiment.
Ostavite limun nekoliko minuta na umjerenoj temperaturi i
on e postati sladak poput narane - vi ste proizveli
groani eer. Ali ako ga drite predugo u penici, ili ako
ga kuhate, on e postati gorak. Po istom naelu mijenja se i
svako povre za vrijeme peenja te proizvodi groani
eer koji u sebi sadri nekad vie a nekad manje kroba.
Isto se dogaa i s mrkvom, ciklom, repom, cvjetaom itd.
Sirovo voe i povre, te po vlastitoj elji razne salate
- sve je to idealna hrana za ovjeka. To je hrana bez
sluzavosti! Hrana bez sluzavosti kao ljekovito sredstvo
sastoji se od sirovog povra zbog njegova proiavajueg
svojstva, ali i od peenog povra te peenog i dinstanog
voa kao manje agresivnog sredstva za rastvaranje otrova i
sline, pomou ega bi u ozbiljnim sluajevima lake dolo
do umjerenog izluivanja. To je jedno od najvanijih
naela "ljekovite hrane bez sluzavosti", toka koju su
zagovornici sirove hrane u potpunosti previdjeli. Po mom
miljenju pogreno je jesti sirov krumpir, sirovo ito i sirov
graak. Mnogo je bolje uzimati te namirnice brino peene
ili kuhane, to znai da e se krob u najmanju ruku barem
djelomino pretvoriti u probavni glutin i groani eer.
Fl et cheri zam
Amerikanac Horace Fletcher stvorio je kompletan
dijetetski postupak lijeenja kojeg je s velikim uspjehom
primjenjivao na sebi i drugima. Njegova teorija glasila je
da moete jesti svaku vrstu hrane koliko vam drago, ali
106
svaki zalogaj morate vakati 10 do 15 minuta. Moete na
dan pojesti samo jedan sendvi i rijeili ste se svih briga.
Tajna je jednostavna: to je prikrivena kura posta.
eludac i crijeva imaju pauzu mirovanja kao za vrijeme
posta. Izluivanje je na djelu, a ivotno vani organi se
oporavljaju. No, ako se tako nastavi due vrijeme, dolazi
do zaepljenja crijeva uslijed nedostatka vrste hrane, i
zato nije udno daj e sam Fletcher umro uslijed ozbiljnih
potekoa na tim organima.
J edna druga, po svom djelovanju takoer prikrivena
kura posta, zove se Salisbury-kura. Mali komad bifteka i
malo tosta, jednom na dan, i nita drugo. Olakava,
poboljava, ali ne lijei savreno.
U istu rubriku mogli bismo uvrstiti dijetu s mlijekom
koja i najnaprednije strunjake za post i prehranu dovodi u
zabludu zahvaljujui ponajprije svojim, u mnogim
sluajevima, poeljno ostvarenim djelominim uspjesima.
Tajna se sastoji u tome: kad se tri "redovna" obroka na dan,
od kojih se svaki sastoji najmanje od tri dijela, nadomjesti s
nekoliko litara mlijeka (tekuine), optereenja u ovjejem
postrojenju postaju znatno manja (usporedi 6. poglavlje),
ovjek se osjea bolje, tijelo djelomino izluuje otpadne
tvari i u mnogim sluajevima ovjek se osjea osloboen
od svih potekoa. Ali svi pacijenti koji se hrane mlijekom
prije ili kasnije opet pate od silnog zaepljenja, budui da
je mlijeko prvorazredni, ljepljivi proizvoa sluzavosti.
Schrothova kura
Schrothova ili takozvana "suha kura" koju je osnovao
najvei pionir prirodnog lijeenja u biti je takoer jedna
107
vrsta kure posta. ovjek ne jede tri dana nita drugo do suhi
kruh, a da nita ne pije. etvrtog dana moe uzeti
neogranienu koliinu laganog vina i malo hrane, a
poeljno je da se tijekom noi zamota u vlane plahte. To
povlai za sobom silno izluivanje, naravno ukoliko
izdrite tu "konjsku kuru". Schroth je postizao udesne
uspjehe i postao je svjetski slavan, ali mnogi ljudi koji su tu
brzu pomo ee "uivali", dolazili bi u moj sanatorij i ja
bih ustanovio da im je srce jako slabo i da im vie ili manje
nedostaje elastina pokretljivost miia. Proitajte jo
jednom 6. poglavlje i odmah ete shvatiti u emu je
problem. J a sam takoer koristio principe te kure u znatno
dotjeranijem obliku i u sluajevima kod kojih nije dolazilo
do nikakve reakcije na kuru posta u piu ili na hranu bez
sluzavosti:
Dva ili tri dana jedete iskljuivo sueno voe, a dan
nakon toga sono voe i povre bez kroba. Ta kura urodila
bi izvanredno jakim izluivanjem, zato se preporuuje
relativno "jakim" ljudima.
Postoje na stotine drugih dijeteskih kura na "tritu" i u
svako doba je neka nova u modi; od dugotrajnih kura posta,
"posta s voem", do takozvanih "znanstveno pri-
premljenih" mjeavina medicinskih i nemedicinskih
dijetnih specijaliteta. ovjek koji trai zdravlje misli da
postoji posebna hrana ili poseban sastav hranjivih tvari za
svaku pojedinu tegobu te e sve poduzeti - ali svaki put
uzaludno, zato jer ne zna i ne razumije da postoji samo
jedna bolest - unutarnja prljavtina, sluzavost i otpadne
tvari koje se mogu i moraju odstraniti iz tijela putem
izluivanja. Samo istom suprotnou hrani koja proizvodi
bolest i stvara sluzavost, samo pomou "hrane bez
108
sluzavosti" koja se sastoji iz voa i zelenog bilja (salate i
zeleni listovi povra), koja slovi kao "nimalo moderna" jo
od vremena izraelskog voe Mojsija, velikog specijalista
za prehranu i velikog isposnika (vidi Knjigu postanka).
to dublje prouavamo prirodne zakone koji upravljaju
i vladaju naim zdravljem, to manje se trebamo pribojavati
razarajueg zahvata bolesti. J edino uz hranu bez sluzavosti
moemo biti sigurni da e se pravovremeno izluiti
nagomilanost otpadnih tvari koje se u naem tijelu
pohranjuju tijekom ivota zahvaljujui pogrenoj ishrani.
Pruite svom tijelu isti, protoni krvotok, i ono e
bezprijekorno raditi, onako kako je to predvidjela priroda.
109
14. poglavlje
Zablude znanosti o prehrani -
III. dio
Prilikom kritikog osvrta na najpoznatije znanosti o
prehrani moram priznati da sve te znanosti sadre u sebi
neto dobro i da su znaajno doprinijele napretku u
pogledu rjeavanja problema prehrane i lijeenja bolesti
pomou prehrane.
Osvrnemo li se nekoliko desetljea unatrag na
sveukupni razvoj, sloit emo se s injenicom da su
zajedno s napretkom kemije i medicinski strunjaci doli
do sljedeeg zakljuka: "Mi sada poznajemo tono sve
elemente koji su sadrani u ovjejem tijelu i znamo sasvim
tono to ovjek mora jesti da bi se tijelo izgraivalo, da bi
se nadomjetale istroene stanice, da bi proizvodilo
ivotnu snagu, pokretljivost, jakost i toplinu".
U prethodnim poglavljima izloio sam zato su ti
"zakljuci" pogreni i zato su s vremenom povukli za
sobom teoriju o bjelanevinama, malo kasnije teoriju o
mineralnoj soli, a u najnovije vrijeme teoriju o sirovoj
hrani. Bez poznavanja "velike nepoznanice" njihovi
zakljuci moraju biti pogreni. Ta velika "nepoznanica" -
nepoznata je kemijskim i medicinskim strunjacima -
nepoznata je prosjenom ovjeku i ovjeku koji traga za
zdravljem - nepoznata je laicima za prehranu - nepoznata
je uglavnom svim dijetetskim metodama. Ta "velika
110
nepoznanica" glasi u mojoj formulaciji optereenje ili B
(Belastung). ivotna snaga L (Lebenskraft) = beskonana
snaga K (Kraft) minus optereenje B (Belastung) - otpad,
sluzavost, kiseline, otrovi. Optereenje u bolesnom, ali i u
prosjeno "zdravom" ovjejem tijelu.
Drugim rijeima, ovjek e i dalje ostati u zabludi pred
prirodom, bez obzira na injenicu da se ljudska prehrana
moe izraunati pomou matematikih i kemijskih
formula koje tono govore to treba jesti - sve dok je
idealna hrana potisnuta sluzavou i otpadom koji se
nalaze u organizmu, zahvaljujui godinama pogrenom
nainu ivota. Priroda e vas drati u zabludi sve dotle dok
izbjegavate spoznati injenice i istine o sebi - ali priroda
sama nije nikad u zabludi. Za laike sirova hrana reagira
vie ili manje tajanstveno, sve dotle dok sluzavost i otrove
u neistom, bolesnom tijelu ne uzdrma i primora na
izluivanje. Svi laici i svi strunjaci pokreta o zdravoj
prehrani nalaze se pred velikom zagonetkom, zbunjeni su i
jo uvijek u potpunom neznanju glede injenica da se ljudi
obino na samom poetku lijeenja loije osjeaju.
Ponekad se javljaju pritevi i sve vrste bolova, sve do
probavnih smetnji, im se pone s radikalnom vonom
hranom, s hranom bez sluzavosti ili sirovom hranom.
"Kaite mi to bih trebao jesti", jadikuje bolesnik,
"elim imati dnevni jelovnik za svoju specifinu bolest"
(poput lijenikog recepta), i to smatra posve
zadovoljavajuim. Kad primijeti da je izluivanje poelo,
rei e: "Ta hrana mi ne odgovara", umjesto da shvati kako
je upravo zahvaljujui prijelaznoj hrani poelo
oslobaanje i izluivanje starog otpada u tijelu, naravno s
popratnim potekoama. Takvog bolesnika trebamo
111
uvjeriti da se mora hrabro nositi s privremenim tegobama i
da moe uistinu biti sretan to e moi nastaviti s dnevnim
poslovima umjesto da se podvrgne operaciji, to bi znailo
provesti tjedne i mjesece u nekoj bolnici. Hrana
"odgovara" njegovom stanju, samo to on "ne odgovara"
hrani.
Sada ete lake razumjeti zato je "hrana bez
sluzavosti" metoda kod koje svaka promjena u prehrani
treba ispuniti odreenu zadau - kao ljekovita hrana koja
se ovisno o stanju bolesnika mora sistematski
primjenjivati.
Vjerujem da vam je sada posve jasno zato i na koji
nain se moja metoda razlikuje od svih ostalih. "Hrana bez
sluzavosti" nije nikakva zbirka razliitih jelovnika za
svaku bolest; nije nikakvo "propisivanje" visokokalorine
i hranjive hrane ne moe se usporeivati s popisom
lijekova ili sabranim djelima standardnih dijeta poeljnih
za svaku pojedinu bolest, ve je to postupak mijenjanja
hrane i poboljanja hrane - postupak izluivanja bolesnih
tvari, otpadnih tvari, sluzavosti i otrova, postupak lagane
promjene i poboljanja hrane u smjeru ljekovite hrane,
idealne i prirodne ovjekove hrane koja se iskljuivo
sastoji iz voa, salata i povra. TO je LJEKOVITA
HRANA BEZ SLUZAVOSTI.
Prema tome, rije je u svakom sluaju o posve
razliitoj, individualno primjenjivoj, sistematskoj, na-
prednoj metodi "pronalaenja vlastitog puta do zdravlja"
koja je gotovo nuno povezana s kraim ili duim kurama
posta.
To je proces lijeenja kojemu se mora podrediti svaki
bolesni ovjek ako eli biti savreno izlijeen. To je
112
iskljuivo "proces izgraivanja i oporavljanja", "stvoren"
na temelju primjene nimalo tetne, prirodne hrane za
sveukupno ovjeanstvo, bioloki razvijen ve kod samog
stvaranja svijeta u Knjizi postanka, "voe i zeleno bilje",
"hrana bez sluzavosti". Priroda e svoj dio posla obaviti
ako joj pruimo i najmanju ansu. Pokuajte to sami uiniti
i pratite ostvarene rezultate.
15. poglavlje
Sada vam je jasno da se problem prehrane ne rjeava,
kako to veina ljudi zamilja, jednostavno stjecanjem
znanja o tome koje ivene namirnice su najbolje te iz
kojih vrsta ivenih namirnica se sastoji ljekovita hrana
bez sluzavosti. U prethodnim poglavljima posredovao sam
vam znanje o tome to se u ovjejem tijelu dogaa i to se
mora dogaati ako bolestan ovjek jede samo "najbolje
ivene namirnice" ili je na dugotrajnoj kuri posta. Kasnije
ete sami uvidjeti da se ta uzdrmanost i izluivanje
sluzavosti i otpada pomou "ispravne hrane" moe i mora
odvijati pod stalnom kontrolom lijenika ili specijalista za
prehranu.
U vidjet ete kako moe biti bezvrijedno i tetno za
ovjeka koji traga za zdravljem, ako svoj eludac
danomice prenatrpava uasnim mjeavinama "sadrajno
bogatim ivenim namirnicama" ili "mjeavinom sirove
hrane" (uvjeren da sirova hrana moe sama po sebi vratiti
zdravlje), bez ikakvog plana ili sustava, bez ikakvog osvrta
na bolest, na bolesnikovo duhovno i tjelesno stanje.
Unato odbojnosti koju osjeam prema "istraivaima"
pripremio sam izbor tabela koje je sastavio jedan od
najnaprednijih strunjaka za fizioloku kemiju, Ragnar
Berg, iz specijalnog laboratorija za istraivanje ivenih
114
namirnica u njemakom sanatoriju dr. Lahmanna. Bergovi
zakljuci glase ovako:
ovjek mora koliko je najvie mogue jesti hranu koja
sadri mineralne soli i alkalij, ali ne proizvodi kiselinu, ne
bi li povezala i neutralizirala tetne kiseline sadrane u
ivenim namirnicama koje stvaraju kiselinu, a sastavni su
dio svakodnevne prehrane. Drugim rijeima, ako jedete
meso, jaja, orahe, mlijeko i ostalu hranu bogatu krobom,
morali biste uz to jesti i voe i povre bez kroba, elite li
biti zdravi. Vrlo je zanimljivo da velik broj onih ivenih
namirnica koje "stvaraju kiselinu" ja nazivam na-
mirnicama "koje stvaraju sluzavost", a to on naziva
hranom koja ne stvara kiselinu ja nazivam "hranom bez
sluzavosti".
Njegove tabele su nesumnjivo najbolje od svih
postojeih tabela, a njihova vrijednost sastoji se u tome to
moemo iz njih tono, u postocima, saznati dobra i loa
svojstva svake hrane. On ih naziva pozitivnim i negativnim
svojstvima. Vi ete moda biti iznenaeni time to on
pomou znanstvenih analiza odobrava i dokazuje
ispravnost moje podjele ivenih namirnica na tetne, koje
stvaraju sluzavost, i korisne, koje ne stvaraju sluzavost! On
znanstveno dokazuje ono to sam ja otkrio davno prije
njega, naime, da svaka hrana koja proizvodi sluzavost,
proizvodi nakon ratsvaranja u organizmu i kiselinu. Vrlo je
znaajno i vano znati to on misli o gnojenju ivenih
namirnica i njihovu kuhanju.
Gnojenje stajskim gnojem ili ovjejim fekalijama, ili
samo brojnim mineralnim razrjeivaima (amonijskim
sulfatom i superfosfatom, te povrinskim prskanjem),
mijenja pozitivna, dobra svojstva u negativna - "tetna" -
115
Tabele Ragnara Berga
ili u najmanju ruku smanjuje dobra svojstva. Proizvoai
osiguravaju sebi dobit, budui da njihovi proizvodi lijepo
izgledaju, da imaju eljenu veliinu i teinu, te
zahvaljujui tome postiu dobru cijenu na tritu, dok
potroai preskupo plaaju tu hranu koja je povrh toga i
tetna.
I kuhanjem u prevelikoj koliini vode takoer se
pozitivna svojstva pretvaraju u negativna.. Dobra svojstva
prelaze u vodu te se vrijedne mineralne soli bacaju zajedno
s prokuhanom vodom.
Budui da se danas tlo gnoji vie negoli je potrebno,
moete lako shvatiti zato dobro pognojeno povre koje
brzo raste, kao to je paroga, kelj, cvjetaa itd., sadre
manje hranjivih vrijednosti od povra iste vrste koje nije
bilo jako gnojeno.
Berg je svoji m tabel am dodao sl jedee
objanjenje:
"Razliitim mogunostima pretvaranja zdravih ivenih
namirnica u otrov pripada i sumporenje suhog voa,
upotreba natrijeva benzoata ili salicilne kiseline (ijedno i
drugo su jaki otrovi), ne bi li se konzervirana hrana
sauvala od vrenja. Najopasnije je u tu svrhu koristiti paru
sumporne kiseline".
Moete li zamaisliti koliko su ljudi glupi kad im se
prezentiraju ogromni plodovi voa i povre koje izgleda
bujno i preivno - kad im se prezentira lijepo, ali
sumporeno voe sjajnog izgleda.
116
"Amerikanac jede oima", kae dr. Hairy Ellington
Brook, "pri emu daje prednost snjeno bijelom kruhu,
hrani za izglaivanje koja je rafiniranim mljevenjem
izgubila sve mineralne soli" - To je jedna od
najnegativnijih ivenih namirnica u Bergovim tabelama.
Pogotovo ako je takav kruh zapakiran u lijepu papirnatu
vreicu, kupac ga smatra najboljim i spremanje platiti viu
cijenu, ne znajui da uivanjem u jelu te "savreno
sastavljene ivene namirnice" modernog trita "jede
zapravo svoj vlastiti put u grob".
Bergove tabele za analizu ivenih namirnica, koje u
postotku pokazuju pozitivna (ili dobra) te negativna (ili
tetna) svojstva, pokazuju istovremeno koliko kiseline
proizvodi neka hrana (a jednako tako i koliinu sluzavosti),
te postotak mineralne soli alkalijske vrste za ne-
utraliziranje kiselina. Dakle, moe se jasno vidjeti do kojeg
stupnja (u postocima) neka hrana doprinosi tome da se
sluzavost, od djetinjstva pohranjena u organizmu, zajedno
s kiselim otrovima, dobro "uzdrma", razrijedi, neutralizira
i izlui. Bergove tabele bile su u Njemakoj objavljene
deset godina poslije objavljivanja moje "teorije o
sluzavosti", mog uenja o bolesti i kavliteti hrane, te je
Berg zapravo nenamjerno znanstveno dokazao da je moja
"teorija o sluzavosti" ispravna. injenica da se neke
ivene namirnice u tim tabelama navode kao "povezujui
faktor kiselina" ne mora nuno znaiti da ja odobravam
njihovo primjenjivanje. Te su tabele ponuene samo radi
usporedbe te valja dobro razmisliti o njihovoj pravoj
vrijednosti. Nemojte misliti da time potcjenjujem Bergovu
teoriju. Nesumnjivo je da e riba poprskana sokom od
limuna ili obrok od povra koje povezuje kiseline donekle
117
umanjiti tetno djelovanje, za razliku od hrane koja stvara
kiselinu.
Sto je u nekoj ivenoj namirnici vie svojstava koja
"povezuju kiseline", to znaajnije je izluivanje sluzavosti.
Crna rotkva, kad je sasvim zrela, pinat, maslaak i kopar -
sve su to izvanredna sredstva za ienje ljudskog
organizma.
Bergove tabele
Ime ivene namirnice Povezuje kiseline
Stvara
kiseline
Meso
ivotinjska krv 5,49 ()0,00
Govee meso 38.61
Teletina 22.95
Ovetina 20,30
Svinjetina 12.47
Dimljena unka 6,95
Slanina 6,90
Meso od kunia 22.36
Kokoje meso 24.32
Junei jezik 10.60
Riba
Bijela riba 2,75
koljke 19,52
Losos 8,32
Kamenice 10,25
Slana haringa 17,35
Mlijeko i jaja
Jaje, cijelo 11.61
Jaje, bjelanjak 8,27
118
Ime ivene namirnice Povezuje kiseline
Stvara
kiseline
Jaje, umanjak 51,83
Mlijeko, majino 2,25
Mlijeko, ovje 3,27
Mlijeko, kozje 0.65
Mlijeko, kravlje 1,69
Obrano mlijeko 4,89
Mlaenica, stepka 1,31
Vrhnje 2,66
Maslac od kravljeg mlijeka 4,33
Margarin 7,31
Svinjska mast 4,33
vicarski sii 17,49
itarice
Penica, fino mljevena 8.32
Penica, puno zrno 2,66
krobno brano 10,00
Jeam 10,58
Zob 10,58
Ra 11,31
Ria, negazirana 3,18
Ria, glazirana 17,96
Kukuruz 5,37
Kruh iz raenog brana 4,28
Crni kruh 8,54
Bijeli kruh 10,99
Graham-kruh 6,13
Dvopek 10.41
Kolai iz bijelog brana 12,31
Makaroni 5.11
Povre/salate
Bijeli krumpir 5,9
119
Ime ivene namirnice Povezuje kiseline
Stvara
kiseline
Slatki krumpir 10.31
Celer 11,33
Cikla 11,37
Bijela repa 10,80
eerna repa 9,37
Svinjska mrkva (korijen) 39,4
Hren (korijen) 3,6
Mlada mrkva 6,05
Kupus 4,02
Crveni kupus 2,2
Endivija 14.51
Salata glavatica 14.12
Rabarbara 8,93
pinat 28,01
paroge 1.01
Artioke 4,31
Cikorija 2,33
Rajica 13.67
Tikva 0,28
Lubenica 1,83
Krastavci 13,50
Crveni luk 1,09
Koraba 5,99
Cvjetaa 3,04
Cvjetaa (gnojena) 13,15
Maslaak 17,52
Kopar 18,36
Poriluk 11,00
Draguac 4.98
Vrtni grah, svjei 8.71
Zeleni graak (mlad, svje) 5.18
120
Ime ivene namirnice Povezuje kiseline
Stvara
kiseline
Voe
Jabuka 1,38
Kruka 3,26
ljiva 5,80
Marelica 4.79
Breskva 5,40
Trenja 2,57
Kisela trenja 4,33
Slatka trenja 2.66
Datulje, osuene 5,50
Smokve 27,81
Groe 7,15
Rozine 15,1
Maline 5,19
Narane 9,61
Limun 9,9
Grejpfrut 4,15
Ananas . 3,59
Banane 4,38
Masline 30,56
Suhe ljive 5,80
Jagode 1.76
Groice 4,43
Kupine 7,14
Mandarine 11,77
Orasi
Kesten 9,62
ir 13,64
Lea 17,8
Orah 9,22
Kokosov orah 4.09
121
Ime ivene namirnice Povezuje kiseline
Stvara
kiseline
Ljenjak 2.08
Kikiriki 16,39
Badem 2,19
Grah
Suhi graak 3,41
Suhi grah 9,70
Gljive 1,81
Soja 26,58
Raeno brano 0,72
Brano od zobi 8,08
Kvekerska zob 17,65
Mekinje od zobi 20,71
eerna trska 14,57
Kristalizirani eer 18,21
Djeja gotova brana 5.99
Napitci
Kakao 4,79
okolada 8,1
aj od listova 53,5
Paragvajski aj 25.49
Kava 5,6
Cikorija 7.17
Pivo 28,00
Englesko tamno pivo 2,05
Svjetlo pivo 3,37
Sok od groa 5,16
Vino 0,59
Vino, bijelo kalir'ornijsko 1,21
Vino, eri 0.51
ampanjac 0.96
Vino, malako 3,04
122
16. poglavlje
Prijelazna hrana - 1 . dio
U prethodnim poglavljima upoznali ste najbolje, tetne
i najtetnije ivene namirnice. Poznato vam je zato se
neto i to se to zapravo dogaa u naem organizmu - to se
zbiva s dobrim i loim ivenim namirnicama u ovjejem
tijelu. itali ste da ak i najbolje ivene namirnice, s
najviim i najdjelotvornijim svojstvima lijeenja, mogu na
poetku biti tetne, pa ak i opasne, ako se paljivo ne
primjenjuju; da se mijeaju s prljavom slinom i otrovima i
tako otrovane dospjevaju u krvotok.
Priroda radi apsolutno savreno pomou evolucio-
narnih postupnih promjena, razvoja i usavravanja, a
nipoto pomou katastrofa. Nema nieg neispravnijeg od
pomisli da bi desetljeima stara kronina bolest mogla biti
izlijeena pomou jedne dugotrajne kure posta ili pomou
radikalne primjene vone hrane. "Mlinovi prirode melju
polako ali sigurno".
Moje iskustvo staro je vie od dvadeset godina, a
obuhvatilo je u biti izrazito ozbiljne sluajeve svih
moguih bolesti. Pouen tim iskustvom znam daje brino
izabrana i postupno mijenjana prijelazna hrana za svakog
pacijenta najbolji i najsigurniji put za poetak neke kure,
pogotovo kad su u pitanju ljubitelji mjeovite hrane. Sve
dok se primjenjuje djelomino pogrena hrana (ivene
namirnice nae civilizacije), ja tu hranu nazivam sluzavom
123
hranom, hranom koja stvara u ovjejem tijelo vee ili
manje koliine sluzavosti. Prijelaz znai laganu promjenu
na bolje, prijelaz od hrane koja prouzrouje bolest na hranu
koja lijei bolest, a koju ja nazivam hranom bez sluzavosti.
Brzina izluivanja ovisi o koliini i svojstvima hrane te
se moe kontrolirati i regulirati kako to najbolje odgovara
stanju pacijenta. Najgora i nadaleko najnezdravija navika
jest obilan, teak doruak. elite li postii dobre rezultate,
ne biste smjeli rano ujutro uzimati nikakvu hranu.
Dozvoljeno je neto popiti, a najbolje je popiti svjee
iscijeeni sok od voa. I nita vie. Ukoliko bi vam to bilo
teko podnijeti, moete kasnije opet popiti svjee
iscijeeni sok, kako bi ruak dospio u prazan eludac.
Takav "plan bez doruka" je itekako znaajan. Pomou
njega se moe izlijeiti prilino velik broj lakih bolesti. (O
toj temi opirije u govoriti u poglavljima 18,19,20 i 21).
Za ovjeka je najbolje da jede dva obroka dnevno, iako
koliina tih obroka moe biti dovoljna za tri, pa ak i etiri
obraka. Kasnije, kad se eludac oisti, moe se za doruak,
pojesti svjee zrelo voe.
Ako je mogue, prvi obrok ili ruak trebali biste pojesti
izmeu deset i jednanaest sati prije podne, a drugi obrok,
veeru, nipoto prije pet ili est sati poslije podne. Drugo
vrlo vano pravilo, ukoliko elite zdravo jesti, svodi se na
JEDNOSTAVNOST; drugim rijeima, svodi se na to da
ne smijete u jednom obroku pomijeati previe razliitih
ivenih namirnica. Probajte jednom izbrojiti razliite
sastavne dijelove nekog prosjenog obroka. Ostat ete
zaprepateni sveukupnim zbrojem.
NEMOJTE NIKAD PITI ZA VRIJEME OBROKA.
Ako ste naviknuti na aj ili kavu, priekajte neko vrijeme
124
nakon zavrenog, pa tek onda popijte svoj napitak. J uhu bi
trebalo izbjegavati, budui daj e probava daleko bolja ako
zajedno s jelom ne uzimamo puno tekuine. Poelimo li
neki topli napitak, moemo na primjer umjesto doruka -u
hladnim zimskim mjesecima pripremiti kau od razliitog
povra, kao to je pinat, luk, mrkva, zelje itd.
Meni za prva dva tjedna
Ruak: mjeana salata iz sirovo naribane mrkve, ili
salata od svjeeg zelja, ili od obojeg (pola-pola), te dvije do
tri lice dinstanog povra (zeleni graak, zelene mahune ili
pinat). Tome moete dodati sljedee zrelo povre:
krastavce^rajicu, mladi luk, salatu glavaticu ili zelene
listove celera i drugog povra, ali samo toliko da popravite
okus.
Ako elite, moete po svom okusu nainiti umak za
salatu, samo to ete se umjesto octa posluiti limunovim
sokom. Ostatak obroka trebao bi se sastojati iz peenog ili
dinstanog povra kao stoje cvjetaa, cikla, pastrnjak, repa,
bundeva itd. Ako ste i dalje gladni, moete pojesti jedan
mali peeni krumpir ili kriku prepeenog kruha od posij a
ili punog zrnja. Masti bilo kojeg prijekla, ukljuujui i
maslac, nisu prirodne i ne bi ih trebalo jesti. Prohtije li vam
se kada jesti mast, najbolje je da na kriku kruha namaete
maslac od kikirikija ili neki drugi maslac od oraastog
voa. Za vrijeme zimskih mjeseci moe se koristiti
konzervirano povre, ako se ne moe nabaviti svjee. So~k
pijte ujutro posve zasebno. Mijeajte zelene mahune ili
pinat s naprijed opisanim sastojcima salate od zelja i
sirove mrkve. Svrha tog menija je ta da posreduje "metlu"
125
za mehaniko ienje probavnog trakta, metlu koja se
sastoji iz velikih koliina sirovog, peenog i dinstanog
povra koje ne sadri u sebi krob. Takav obrok mogli biste
nazvati "Ehretovom kombiniranom standardnom sala-
tom", "unutarnjom metlom" o kojoj smo tako esto
govorili, a koja je itekako vana za ispravno izluivanje
pohranjenih otrova kojih se trebamo osloboditi za vrijeme
generalnog ienja svog tijela.
Veera: Pomijeajte (pola - pola) dinstano voe, kau
od jabuka, dinstane suhe marelice, dinstane suhe breskve
ili dinstane suhe ljive s malo sira ili s nekoliko zrelih
banana, nasjeckanih i po vlastitom okusu zaslaenih
medom.
Banane su poeljne za eludac koji nije previe
optereen "sluzavou" i kiselinama.
Meni za druga dva tjedna
Ruak: Za poetak peena jabuka, jabuna kaa ili
neko drugo dinstano voe. Nakon deset ili petnaest minuta
mjeana salata, kakvu sam predloio u prvom meniju, te
ukoliko ste j o uvijek gladni, prepeena krika kruha od
posija ili punog zrnja. Maslac treba na svaki nain
izbjegavati, zamijenivi ga u prijelaznom razdoblju
maslacem od povra ili oraastog voa. Kuhanjem povra
utedjeli ste deset do petnaest minuta na vlaenju salate
umakom.
Veera: Peeno ili dinstano povre, kao to je
predloeno u prvom meniju. Slijedi slata od povra (salata
126
glavatica i krastavci, ili sirov celer, ili malo salate od
hladnog zelja).
Meni za trea dva tjedna
Ruak: U ljetnim mjesecima mora se sastojati
iskljuivo od voa - i to samo od jedne vrste voa. Zimi se
moe jesti sueno voe, kao to su na primjer ljive,
smokve, rozine ili datulje, zajedno s jabukama i
naranama; moe se sueno voe pomijeati i s malo oraha.
Nakon toga slijedi svjee voe. Ukoliko to najoetku nije
dovoljno, priekajte deset do petnaest minuta i uzmite
nekoliko listova salate ili neko drugo povre, bilo kuhano
bilo sirovo, ali u neznatnim koliinama.
Veera: Mijeana salata, kao u prvom meniju, a nakon
nje slijedi peeno povre.
Meni za etvrta dva tjedna
Ruak: Voe kao u prethodnim menijima.
Veera: Za poetak uzmite voe, peeno, dinstano ili
svjee. Malo kasnije slijedi ohlaeno kuhano povre, ili jo
bolje, salata od povra.
Ako mislite da prebrzo gubite na teini, valja
izluivanje usporiti uzuimanjem kruha ili krumnpira nakon
pojedenog povra. Ukoliko na samom poetku osjeate
neodoljivu elju za mesom - jaku poudu koja se vratila i
kojoj ne moete odoljeti - jedite tog dana samo povre, a
izostavite voe.
127
Odgonet nut a zagonetka
Razlog zato lijenici openito, pa ak i zagovornici
prirodnog lijeenja, kao i obini laici, ne vjeruju u hranu od
voa ili hranu bez sluzavosti vrlo je jednostavan. Tko
jednom pokua s tom ljekovitom hranom, a nema iskustva,
bez obzira bio bolestan ili zdrav, obino izgubi povjerenje
u nju im nastupi prva kriza, kad uz jako izluivanje
istovremeno dospijeva u krvotok velika koliina
osloboenog otpada, Ijepljivh tvari, sluzavost i otrovi.
Neoekivani doivljaj silnih bolova raa u ovjeku jaku,
neodoljivu elju za povratkom na staro, na nezdravu hranu
koja mu je nekad bila najdraa. To se moe objasniti
injenicom daj e priroda otpadne tvari takve hrane upravo
izluila u krvotok - pa je prema tome posve naravno da
svojim prisustvom u krvotoku pobuuju u pacijenta
nedoljivu elju za starim navikama.
Zbog toga je vrlo vano da svaki obrok ljekovite hrane
to prije napusti tijelo putem izluivanja. Poveavanjem
rastopljenih i rastvorenih otrova ta hrana prouzrouje
"neugodne" osjeaje - to je injenica koja nikad ranije nije
bila potpuno shvaena i objanjena.
Neke ivene namirnice pokazuju se pod odreenim
uvjetima kao osobito jaka istila. Zato jedite one ivene
namirnice za koje ste sami uvjereni da vam najvie pomau
kod izluivanja. Ako prije spavanja nemate redovnu
stolicu, pomognite sebi klistiranjem ili nekim prirodnim
sredstvom ienja, ili pak jednim i drugim. Prirodna
pomo kod izluivanja, koja e nesumnjivo biti kod vas
vrlo djelotvorna, sastoji se u tome da pojedete nekoliko
suenih ljiva prije nego to ete pojesti drugo voe.
128
17. poglavlje
Prijelazna hrana - II. dio
Specijalni prijelazni recepti
Budui da sam poznat kao "strunjak za prehranu",
dobivam stalno pitanja vezana uz "Knjigu o prehrani" ili, u
najmanju ruku, uz zbirku recepata i obroka sastavljenih od
hrane bez sluzavosti.
Objavljene su mnoge knjige poznatih strunjaka za
prehranu. Svi se pozivaju na "znanstvenu prehranu", ali je
vrlo malo onih koji prehranu prouavaju u skladu s
prirodom. ivotinje koje ive na slobodi, na primjer, ne
jedu nikakve "sloene" obroke.
elim vas jo jednom podsjetiti da ovce u divljini
tijekom cijelog ivota ne jedu nita drugo osim trave.
Nijedna ivotinja ne jede istovremeno vie razliitih vrsta
jela niti pije izmeu pojedinih zalogaja. Izuzetak su
domae ivotinje koje su civilizirani ljudi uinili
deraima mjeovite hrane.
Idealna te istovremeno za ovjeka najprirodnija hrana
jest odreena vrsta svjeeg sezonskog voa. Vi ete nakon
uzimanja prijelazne hrane vrlo brzo primijetiti da se
osjeate mnogo zadovoljnije i sitije s jednom vrstom voa,
negoli s pripremljenim obrocima od mijeanog voa. No,
129
takvo stanje moe nastati tek kad je vae tijelo potpuno
isto.
Tijekom prijelazne prehrane primijenjujem sastavljanje
obroka iz kuhanih, dinstanih ili peenih ivenih
namirnica, kako bi se postupak lijeenja mogao provoditi
razborito, sustavno i kontrolirano.
Povre i voe
Pouen svojim iskustvima tvrdim da se s voem mogu
dobro kombinirati celer, salata glavatica, mrkva i cikla.
Openito vai pravilo da je najbolje kombinirati tri vrste.
Neka vam jedna vrsta uvijek bude "osnova" ili baza.
Za slab eludac, kojeg mue kiseline i sluzavost, uzmite
meni s vie povra, a vrlo malo voa. Za eludac u malo
boljem stanju, ili prosjean eludac, uzmite vie voa, a
manje povra. Evo jednog primjera:
1. Za slab eludac: Uzmite kao osnovu dvije treine
naribane ili narezane sirove mrkve. Moe se primijeniti i
naribani celer ili naribana cikla, ali je mrkva najbolja.
Dodajte jednu treinu fino narezane vrlo zrele banane i
nekoliko rozina ili na komadie izrezane suhe smokve.
Nikakve orahe ili ito. Nikad nemojte mijeati orahe i
vlano voe.
2. Za malo bolji, prosjean eludac: Uzmite kao
podlogu dvije treine narezane ili naribane jabuke, jednu
treinu nasjeckane mrkve (ili cikle ili celera). Da bi
poveali uinkovitost tog spoja kao faktora izluivanja
sluzi i otrova dodajte nekoliko rozina, nekoliko komadia
narezanih suhih smokava, med ili voni ele.
130
Vona kiselina oslobaa otpadne tvari i stvara plinove;
voni eer izaziva vrenje otpadnih tvari i takoer stvara
plinove. Oboje izluuju, i zato bi moglo biti tetno, ako
rade previe intenzivno. Preporua se ee koristiti sirovo
povre kao "metlu". Na poetku uzmite dinstano voe ili
barem pola - pola; na primjer pola sirove, naribane jabuke
(s korom), a pola jabune kae zaslaene medom.
Zamjena za "pravi obrok"
Prije ili za vrijeme krize, ili odmah nakon nje, ili kad
osjetite jaku elju za pogrenom hranom osobito bogatom
masnoom, mogli biste povremeno isprobati recept koji
vam nudim, lako je obrok prilino bogat, ipak je manje
tetan od uobiajenog "pravog obroka" i vidjet ete da je
vrlo okuan:
Uzmite malo naribanog kokosova oraha pomijeanog s
kaom od jabuke, dinstanim suhim ljivama ili zaee-
renim marelicama.
Ako ste neobino gladni, vrlo brzo e vas zasititi zrele
banane ili banane koje samo to nisu sazrele.
Tu i tamo moete se posluiti naribanim orasima ili
maslacem od oraha, samo to su te namirnice bogate
bjelanevinama te proizvode sluzavost i kiseline, ako se
uzimaju due vrijeme.
"Pobol jano" povre
U jednom obroku trebalo bi se primijeniti samo jedno
kuhano povre. Moe se pojesti hladno ili toplo,
pomijeano sa zelenom salatom i sirovim povrem.
131
Ako se kelj, mrkva, repa, cikla, cvjetaa, luk itd. polako
dinstaju uz malo vode, a jo bolje je ako se paljivo peku,
postaju mnogo slai. To znai da se ugljikohidrati
pretvaraju u groani eer, a mineralne soli ne podlijeu
rastvaranju i izluivanju. Tu se u stvari radi istovremeno o
poboljanju i koristi.
Zimi se moe uzimati konzervirana hrana kao
nadomjestak za svjeu. J a se razlikujem od "zagovornika"
sirove hrane po tome to mislim da kalorina vrijednost
nema kod ljekovite hrane nikakvu vrijednost. Vrlo je vano
da pacijent za vrijeme uzimanja prijalzne hrane u njoj
uiva sve dok se njegov okus i stanje ne poboljaju.
Recepti za izluivanje sluzavosti
1. Rozine, smokve ili orahe treba zajedno sa sirovim
zelenim lukom istovremeno dobro savakati. Za postizanje
dobrih rezultata ne mora se to jesti kao zaseban obrok.
2. Naribani hren pomijean s medom. Neka mjeavina
malo odstoji, da se izgubi ljutina hrena. Med se
upotrebljava samo zbog ublaavanja ljutine hrena. Dvije
treine hrena i jedna treina meda ili po vlastitom okusu.
Obina rotkva, a osobito crna rotkva, moe se na isti nain
pripremiti te jesti sama kao salata. Rotkva, a posebno crna
rotkva, sadri u sebi iznenaujue mnogo mineralnih soli.
Razrjei vai za staru, otvrdnul u sl uzavost
i mokranu ki sel i nu
Pomou recepta kojeg ovdje predlaem jednom sam
lijeio gospou koja je nakon est godina posve ozdravila
132
od tjelesne uzetosti, iako su post i ljekovita hrana potpuno
zakazali. Hranu nije mogla uzimati zato jer joj je eludac
bio pun sluzavosti. Recept: Uzmite sok i meso od etiri
limuna. Naribajte koru od jednog limuna i dodajte je soku.
Zasladite po vlastitom okusu medom ili vonim elejem.
Med ini mjeavinu manje kiselom i gorkom.
Umak za salatu
Svaki ovjek ima osobni okus. Svaka salata s
maslinovim uljem i sokom od limuna po vlastitom okusu
vrlo je jednostavna i dobra. lica maslaca od kikirikija ili
oraha rastopljena u vodi uz dodavanje malo soka od
limuna, zapravo je vrlo jednostavan recept. Dodajte tome,
po elji, nasjeckanog zelenog luka. Majoneza koju ste sami
pripremili, tako da ste ocat zamijenili limunom, ne moe za
vrijeme uzimanja prijelazne hrane biti osobito tetna, te se
moe jesti, ako ste je poeljeli. Kuhana rajica ili dobra
juha od rajice pomijeana s umakom za salatu moe samo
doprinijeti tome da vam "prijelazna hrana" bude slasna.
Napitci
Iako se ne primjenjuje kuhinjska sol, vi ete za vrijeme
uzimanja prijalzne hrane ponekad osjetiti silnu e, zato
jer su otpadne tvari neprirodne hrane, koja se u ranijem
ivotu jela poprilino zasoljena, i sluzavost koja se sada
vraa u krvotok, jako slane. Dok se te tvari nalaze u
krvotoku, vi ete osjeati neprirodnu e. Voni sokovi,
133
eventualno zaslaeni s malo meda, zacijelo bolje ublauju
e od vode.
Sok od kiselog ili kiselkastog voa daje vrlo dobar
napitak. Najbolja je jabunica, ako nije preslatka. Kavu od
itarica, pa ak i laganiju pravu kavu, pogotovo ako ste bili
ljubitelj kave, moete u prijelaznom vremenu piti u
umjerenim koliinama.
Nadopuna pri jel azni h recepata i meni ja
Pored posebno propisanih menija za pacijente koji su na
osobnoj obradi postoji u mom sanatoriju i jedan
"standardni meni":
Ujutro napitak.
Ruak: J edna ili dvije vrste voa.
Veera: Povre koje ne povlai za sobom sluzavost ili
je povlai u vrlo neznatnim koliinama.
Takva prehrana dovodi ovjeka za kojeg se ne moe
rei da je bolestan u jedno znatno bolje stanje. Mogu se
pojaviti lake neugodnosti ove ili one vrste; meutim,
svaka "stara, kronina" ili ozbiljna bolest, prouzroena
medikamentima otrovanim tijelom, mora se lijeiti
sustavno pomou svakodnevnih menija za svaki pojedini
sluaj, tako da se meniji "mijenjaju", "ubrzavaju" ili
"usporavaju" sukladno promjenjivom stanju pacijenta.
Metoda lijeenja pomou hrane bez sluzavosti NI J E
svjetonazor poput vegetarijanstva ili pokreta za sirovu
hranu, ve klinika terapija pomou ljekovite hrane koja
mora biti promiljena, razborito preporuena i prilagoena
134
za svaki pojedinani sluaj, kao to se to radi kod svih
ostalih metoda lijeenja i terapija bez tvornikih lijekova.
Ta hrana lijei svaku bolest, budui da su iz menija
iskljuene sve ivene namirnice koje stvaraju bolest.
Nove ivene namirnice uznemiruju i rastvaraju,
odstranjuju i izluuju otpadne tvari iz tijela te na taj nain
lijee i njeguju tijelo.
Doprinose izgraivanju i stvaranju posve novog,
savrenog, prirodnog sastava krvi, kako je opisano u 18.
poglavlju. Ta nova krv odstranjuje i konano nepogreivo
izluuje sve bolesne tvari, pa ak ako va lijenik ne zna
tono gdje se te tvari nalaze (vidi 3. i 4. poglavlje).
Funkcija lijeenja, "operacija bez noa", postupak
ienja i izluivanja, poinje u veini sluajeva odmah i
mora se nuno provoditi tjednima, pa ak i mjesecima, uz
stalni nadzor i kontrolu, ukoliko se ele postii dobri
rezultati. Znanje sadrano u ovom poglavlju dovoljno je da
bi itatetlj mogao na vlastitom, osobnom primjeru
ispravno rasuivati.
Meniji, sastavi pojedinih obroka, mjeavine i recepti,
nisu nita drugo do terapeutska pravila takozvanog
samolijeenja tijela, postupka koji tijelu omoguuje
oslobaanje od bolesti, a ne potiskivanje ili zadravanje
bolesti, kao to se to ini pomou lijekova.
Pacijent oekuje da e mu ispravna hrana odmah
pomoi; odatle velika elja za ljekovitim obrocima i
mjeavinama. Veina naprednih lijenika ak se zanosi
milju da je nekoliko menija i sastavljenih obroka za
nekoliko dana sve to bi ovjek trebao znati. Njima je i
dalje nepoznata istina koju ste mogli nauiti u prethodnom
135
poglavlju, naime, da su njihove fiziologija i patologija
pogrene u samom temelju, da su sve dosadanje
predodobe o hrani i prehrani pogrene, daje istina upravo
neto suprotno od njihovih predodbi. Stoga ne mogu imati
nikakve slutnje o tome to se deava i to se mora deavati
u ovjejem organizmu kad se prvi put u ivotu pacijenta
desetljeima nagomilavane otpadne tvari i otrovi
uzburkaju, rastope te izlue preko krvotoka.
Vi morate jasno spoznati i shvatiti da vaom
promjenom prehrane po propisima ove metode zapoinjete
s posve novim, savreno preobraenim, obnovljenim i
pomlaenim funkcioniranjem vaeg tijela. To se ne moe
postii za svega nekoliko dana, tako da ete jednostavno
pojesti nekoliko dobrih obroka i poeljnih kombinacija
ivenih namirnica.
Recepti za hranu koja povlai za sobom
tek neznatne koliine sluzavosti
Ako se nakon nekog obroka pojede hrana koja sadri u
sebi malo kroba, takva hrana ne povlai za sobom velike
koliine sluzavosti i moe se lako neutralizirati jaim ili
slabijim rastvaranjem ljepljivih svojstava kroba. to je
krumpir bolje peen, to je bolji za probavu. Isto vrijedi i za
dorbo prepeeni tost.
Sirove itarice, kad god ih poelimo, treba najprije
malo propriti, i vidjet ete da djeluju kao dobra metla za
probavni trakt, iako sadre u sebi nadraajna sredstva. Ria
je veliki proizvoa sluzavosti. To se moe ublaiti na taj
nain daje ostavite preko noi u vodi (primijetit ete daje
136
voda vrlo ljepljiva i sluzava te ima neugodan miris). Bacite
vodu u kojoj se ria natapala, a riu moete dinstati ili pei.
Recept za kruh koji ne stvara sl uzavost
Umijesite grubo brano iz posija ili grubo samljevenog
zmja, pomijeajte smjesu (pola - pola) sa siroviom,
naribanom mrkvom, dodajte tome onoliko finog brana
koliko je potrebno za tijesto, malo naribanih jabuka i aku
naribanih oraha, te po elji nekoliko rozina. Pecite kruh
polako i temeljito. Najbolji je za jelo kad odstoji dva do tri
dana, ili ako je dobro zapeen.
137
17. poglavlje
Prijelazna hrana - III. dio
Vegetarijanski recepti
Pobol jani recepti umaka za salatu
Sastojci su manje kodljivi od hrane koja stvara sluz.
"Otrovna" kuhinjska sol je dobar razrjeiva sluzavosti.
Konzument mijeanog kroba ne moe tu hranu podnijeti
bez soli. Naravno da e kod potpune primjene hrane bez
sluzavosti nestati elja za kuhinjskom soli a time i
neprirodna e.
Majoneza: Razbijte jedno jaje i vrlo paljivo ga mutite
pet minuta, dodajte razmuenom jajetu nekoliko kapi
hladnog ulja za salatu i nastavite mutiti. Dadajte po
vlastitom okusu sok od limuna, sol i papar. Ako volite
rajicu, moete saftu dodati i jednu rajicu.
Francuski umak: Mijeajte ajnu liicu soka od
limuna, etiri lice ulja, etvrt ajne liice meda i etvrt
ajne liice paprike. etvrt ajne liice ulja dobro
promijeajte sa suhim dodacima i dodajte tome sok od
limuna. Kad se umak uslijed mijeanja stvrdne, dodajte mu
ostatak ulja, i ako elite, moete mu dodati i malo enjaka.
138
Recepti za kuhana jel a bez sluzavosti
Kao to sam ve napomenuo, kombinacija hladnog
zelja i mrkve moe se smatrati standardnom prijelaznom
hranom. Ovdje vam nudim kuhane standardne mjeavine.
Hrvatski gula od povra
Dinstajte na vrlo malo vode ili maslinova ulja ili biljne
masti grubo narezan bijeli ili crveni kupus i nekoliko
glavica narezanog crvenog luka te narezane slatke paprike,
a ako je sezona rajice dodajte na kraju kuhanja nekoliko
narezanih rajica; po elji malo posolite i popaprite.
Crveni ili bijeli kupus s crvenim lukom peen ili
propren na masti s umakom od rajice vrlo je slasno jelo.
Slino slasno jelo moe se pripremiti s cvjetaom,
mrkvom, crvenom ciklom s listovima itd.
Misao vodilja kod pripremanja takvog jela mora se
odnositi na to bolji nain peenja, kako biste povremeno
imali nadomjestak za kotlete, peeno meso i dr. kojih ste se
u meuvremenu dakako odrekli.
Posebni prijedlozi uz moj u "kuhari cu"
Vjerojatno ste primijetili da su svi moji meniji i recepti
iznenaujue kratki. Ako opet podlegnete prodrljivom
nainu prehrane i jesti hranu kakvu propisuju vege-
tarijanske kuharice, pa ak i knjige za sirovu hranu, vi se
nikad neete do kraja izlijeiti. Idealan meni za ovjeka
139
jest "mono-prehrana" koja se sastoji iz jedne vrste voa, i
to u sezoni njegova dozrijevanja. Ovdje vas elim jo
jednom podsjetiti da nijedna ivotinja u slobodnom
prostoru ne jede "mijeanu hranu".
Primijetili ste da sam u prijelaznoj hrani djelomino
primjenjivao kuhanu hranu i daje na poetku prevladavalo
povre. Svrha takve hrane sastoji se u tome da uspori
izluivanje, budui da ima ljudi koji podnose kuhano i
peeno voe, a ne podnose iste sorte voa u sirovom stanju.
ivotno vana prehrana nije jedina svrha koja se mora
najprije ispuniti, radi se ponajprije o odstranjivanju i
izluivanju otpadnih tvari. To ljekovito svojstvo ima u
najveoj mjeri svjee voe. Meutim, za mnoge pacijente
moe takva hrana biti previe agresivna. To je nesumnjivo
jedan od razloga zato je "kura posta pomou voa" na
loem glasu. Zato ja na poetku uvijek preporuujem
kuhano ili peeno voe, ime se usporava izluivanje.
Kad god se loe osjeate, postoji opasnost da u vaem
krvotoku ima previe sluzi i vjerojatno nekih lijekova koje
ste ranije uzimali. Usporite izluivanje na taj nain to
nekoliko dana neete jesti nikakvo sirovo pa ni kuhano
voe, ve samo sirovo ili kuhano povre. Povre djeluje
mehaniki i slabije izluuje.
Kasnije, kad se iz vaeg tijela izlui najgrublji otpad,
mora se prehrana, kao i proces lijeenja, sve vie
ograniavati na stroge propise, kako bi se izluivanje
pomou obnovljene krvi vrilo sve dublje i dublje u
sveukupnom sustavu tkiva.
U narednim poglavljima vidjet ete kako se mora
provoditi kura posta, soje to terapijski post i kako se "hrana
bez sluzavosti" ispravno povezuje s postom.
140
Napomena: Prof. Ehret nije, unato brojnim
zamolbama, davao nikakve recepte, navodei ove razloge:
"U prirodi, u ivotinjskom carstvu, nema nikakvog
mijeanja namirnica. Idealna i najprirodnija vrsta jela je
mono-prehrana. Jedna vrsta svjeeg voa, i to u sezoni kad
dozrijeva, trebala bi biti vaim obrokom, i vi ete se glede
sitosti bolje osjeati. No, takvo stanje ne moe se postii
preko noi, vi morate najprije svoje tijelo temeljito oistiti
od otrova, sluzi ili otpadnih tvari..."
Mi duboko vjerujemo da prof. Ehret ne bi imao nita
protiv, ve naprotiv, da bi sigurno dozvolio da u ovom
izdanju ipak navedemo nekoliko recepata, pogotovo za
salate, poto dobro znamo koliki je danas interes za
Ehretovu metodu. S tom milju na pameti i u nadi da su
mnogi ljudi uvjereni u ljekovitost Ehretove metode,
objavljujemo nekoliko uzoraka menija kao primjere za
sastavljanje i pripremanje obroka.
Mnogi vrlo ukusni meniji mogu se pripremiti
mijeanjem kuhanog povra ili u kombinaciji kuhanog i
sirovog povra. No, kod pripremanja obroka moramo
uvijek imati na pameti veliku istinu daje idealna ovjekova
prehrana mono-prehrana i da mijeana prehrana lako
dovodi do prederavanja.
1. Uvijek uzmite najprije voe. Probava zrelog voa
uobiajeno poinje nekoliko minuta nakon jela.
Priekajte deset do dvadeset minuta prije nego
ponete s jelom povra.
2. Za vrijeme jela nemojte piti. Svaka tekuina
(ukljuujui i juhu) oteava ispravnu probavu
obroka. Najmanje 30 minuta mora protei izmeu
jedenja i pijenja.
141
3. ovjeja hrana su plodovi voa i zeleno bilje
(Knjiga postanka) - Za lijeenje je prirodno,
nekuhano, zeleno lisnato povre (perin, mrkva,
celer, salata glavatica), pa ak i u kombinaciji s
kuhanim voem, daleko bolje od iskljuivo vone
hrane.
4. Mijeajte samo neke vrste. Obroci od voa smiju
se sastojati najvie od dviju vrsta, i to sezonskog
voa, koje je upravo u to vrijeme zrelo. Va apetit
odredit e koliinu koju ete pojesti.
5. Nikad ne jedite orahe zajedno s voem. Ako
jedete orahe zajedno s naranom, jabukom, krukom
i drugim voem, orasi e voe uiniti teko
probavljivim. Sueno voe - smokve, rozine,
datulje, ljive - moe se jesti s orasima. Valja ga
dobro i temeljito savakati. Voni eer pomae kod
probave oraha.
6. Priroda nas ui jednostavnosti. to manje
mijeane hrane, to bolje. Tri razliite vrste trebale bi
biti sasvim dovoljne, etiri ili pet bilo bi ve previe.
7. Ne jedite previe. Majka priroda trai umjerenost u
svim stvarima.
Prijedlozi meni ja
Sir pomijean s jabunom kaom.
Po elji dodajte tome rozine. Servirajte na listu salate.
142
Desetminutna pauza prua obitelji priliku za razgovor o
dogaajima dana - i nemojte zaboraviti da smijeh pomae
kod probave.
Peena cvjetaa
Cvjetau kuhajte dotle da ostane napola kuhana. Potom
je pecite u penici, dok ne poprimi smekastu boju od
peenja. Za peenje uzmite primjerenu biljnu mast umjesto
maslaca. Prelijte je umakom po elji i servirajte vruu.
Recepti za salate
Salata od pri rodnog mi jeanog povra
Velika zdjela salate glavatice, sitno narezane, 4 ake
fino narezane rotkvice ili rotkve, 4 nasjeckane rajice, 2
ake sitno isjeckanog perina. Prelijte maslinovim uljem i
sokom od limuna te dobro promijeajte. Ostavite 15
minuta stajati. Po elji moete dodati malo majoneze.
Svi banjska salata
Velika zdjela nasjeckanog zelja, alica fino nasjeckane
rotkvice, pola alice fino narezane zelene paprike, pola
alice narezane rajice, alica fino narezanog zelenog luka,
pola alice sitno nasjeckanog perina, alica narezanih
krastavaca. Dobro promijeajte. Dodajate dvije lice soka
od limuna i tri lice majoneze. Servirajte s maslinama ili
rotkvicama.
143
Sal ata od j abuka i celera
Dvije alice na kocke narezanih jabuka kojima se
dodaje limunov sok da zadre svjeu boju, alica
nasjeckanog celera, etvrt alice sitno nasjeckanog
perina, aka rozina, dvije lice majoneze. Dobro
promijeajte. Servirajte na velikim listovima salate.
Sal ata od kupusa
Naribajte sirov kupus. Dodajte mu limunova soka da
omeka i ostavite ga najmanje sat vremena da meka.
Potom mu dodajte narezani luk, celer i hladnu kuhanu
mrkvu ili graak. Umak prema vlastitom okusu.
Sal ata od kelja
Dvije alice narezanog kelja, alica fino narezane
zelene paprike. Dodajte dvije lice limunova soka i
ostavite 10 minuta stajati. Potom dodajte dvije lice
majoneze. Dobro promijeajte. Servirajte na listovima
salate. Ukrasite obrok narezanim pimetom.
Sal ata od mrkve i rozina
Dvije alice grubo narezane mrkve. Pola alice rozina
prethodno namaite otprilike dva sata. Pola alice fino
nasjeckanog celera. Dobro promijeajte. Dodajte dvije
lice majoneze.
144
Salata od punjeni h ljiva
Napunite kuhane suene ljive sirom. U sredinu sira
stavite blanirani badem. Servirajte na listu salate zajedno
s majonezom.
Mjeana salata iz kuhanog povra
alica kuhanog korijena mrkve, alica kuhanog graka,
alica narezanih kuhanih mahuna, pola alice nasjeckanog
sirovog celera. Dobro promijeajte i dodajte majonezu.
Servirajte na velikom listu salate.
Hrvatska salata od kupusa
alica grubo nasjeckanog celera, alica fino nasjckanog
kelja, etvrt alice fino nasjckanog luka, etvrt alice
usitnjenih maslina, lica narezanog pimeta. Dodati
maslinovo ulje i sok od limuna.
Vona salata (servirana na kori od j abuke)
Potraite velike i lijepe jabuke. Odreite gornji dio i
izdubite unutranjost jabuke. Nainite mjeavinu ananasa,
grejpfruta i treanja u jednakim dijelovima. Dodajte sok od
limuna, zaeerite je medom i tom mjeavinom ispunite
unutranjost izdubene jabuke. Pospite s naribanim
branom od kokosova oraha.
145
Meksi ka sal ata od kupusa
Dvije alice fino narezanog crvenog kupusa, pola alice
nasjeckanog celera, alica crvenih kidney-mahuna, etvrt
alice narezanog luka, etvrt alice narezane paprike.
Dodajte maslinovo ulje i sok od limuna.
Sal ata od mrkve i j abuka
alica narezane mrkve, alica jabuke izrezane na kocke
i prelivene limunovim sokom, pola alice nasjeckanog
celera, fino narezan luk zbog okusa, pola alice fino
narezanih datulja. Dodati maslinovo ulje i sok od limuna.
Ostaviti 15 minuta. Servirati na listu salate.
Ljetna sal ata
alica nasjeckanog draguca, pola alice rajice, pola
alice krastavaca, pola alice celera. Dodajte maslinovo
ulje i sok od limuna. Dobro promijeajte i servirajte na listu
salate.
Ruska sal ata
Dvije zrele rajice, etiri mrkve srednje veliine
izrezane na kockice, pola glavice luka fino nasjeckanog,
dvije granice draguca, dvije granice celera narezanog
na komadie od 2,5 cm. Pomijeati s majonezom. Servirati
na listu salate zajedno s narezanom rajicom.
146
Salata od paroga
Skuhajte paroge i izreite ih na komade duge 7,5 cm.
Nainite podlogu iz fino narezane salate. Posloite na tu
podlogu paroge. Dodajte po elji majonezu.
Salata od cvjetae i graka
Skuhajte cvjetau i razreite je na sitne komadie. Na
dvije alice cvjetae dodajte alicu kuhanog graka i alicu
nasjeckanog perina. Dodajte tome majonezu i servirajte
na velikom listu salate.
Salata od paroga i cvjetae
Skkuhajte paroge i razreite ih na komade od 7,5 cm.
Skuhajte cvjetau i razreite na sitne komadie.
Pomijeajte to u jednakim dijelovima. Dodajte majonezu i
servirajte na listu salate.
Brazilska salata
alica i pol zrelih jagoda, pola alice svjeeg ananasa,
12 blaniranih, tanko narezanih brazilskih oraha,
mariniranih u 4 lice limunova soka. Posloite listove
salate u obliku rue na tanjuru. Stavite na listove mjeavinu
salate. Dodajte na vrh tih hrpica majonezu. Servirajte s
jagodama.
147
Sal ata od celera i datulja
Nasjeckajte datulje i celer u jednakim dijelovima.
Servirajte na listu salate uz dodatak majoneze.
Wal dorfska salata
alica i pol izrezanih jabuka na kockice, pola ae soka
od limuna, alica i etvrt isjeckanog celera. Dobro
promijeajte jabuke celer i sok od limuna. Uzmite prhke,
trpke jabuke. Odlijte sok od limuna. Dodajte majonezu.
Servirajte na listu salate. Obloite s naribanim orasima.
Sal ata s okusom kokojeg peenja
Dvije alice fino narezanog kelja, alica celera, dvije
lice fino nasjeckanog luka, pola alice fino nasjeckane
zelene paprike, jedna alica na kocke narezanog hladnog
peenja od oraha. Dodajte dvije lice majoneze. Dobro
promijeajte. Posluite na listovima salate. Obloite
maslinama.
Sal ata od nari bane mrkve i pi nata
alica naribane mrkve, alica nasjeckanog pinata,
alica nasjeckanog zelja. pinatu i zelju dodati sok od
limuna i ostaviti 10 minuta. Potom na listu salate posloite
prvi sloj salate od zelja, drugi sloj pinata i trei sloj
naribane mrkve. Na vrhu lica majoneze i maslina u
sredini.
148
/
Salata za izluivanje
Dvije alice nasjeckanog pinata, dvije alice
nasjeckanog zelja, alica svjeeg zelenog graka, alica
nasjeckanog celera. Dobro promijeajte. Dodajte sok od
limuna i maslinovo ulje.
Sal ata od draguca
Nainite podlogu od salate glavatice. Nasjeckajte
draguac. Dvije izrezane rajice.
Mi jeana salata
Velika zdjela narezane zelene salate, dvije alice
narezane rajice, alica nasjeckanog celera, alica
nasjeckanog luka, pola alice nasjeckanog perina. Dodati
maslinovo ulje i sok od limuna. Dobro promijeati.
Sal ata od l uka
Dvije alice narezanog zelja, alica narezanog crvenog
luka, alica nasjeckane rajice, pola alice nasjeckanog
perina. Dodajte dvije lice majoneze i dobro sve skupa
promijeajte. Servirajte na listovima salate. Obloite
rotkvicom.
149
Recepti za kuhano povre
Punjeni luk
Potraite lijepo oblikovan luk. Odreite ga na gornjem
dijelu. Kuhajte ga dotle da bude napola kuhan, skoro
mekan. Ohladite ga, izdubite iz njega unutranost. Tu
unutranjost luka sitno nasjeckajte. Pomijeajte to s
krunim mrvicama, nasjeckanom paprikom i oguljenom
rajicom. Zainite po okusu. Tom smjesom napunite luk.
Posloite napunjen luk u vatrostalnu zdjelu i prekrijte ga
komadiima luka. Dodajte pola alice mlijeka i pecite dok
ne bude peeno.
Peenj a od pi nata
pinat dobro oprati. Kuhati ga dotle da bude napola
kuhan. Zatim ga ocijediti, nasjeckati, ohladiti i dodati mu
fino nasjeckan luk i celer. Posuti ga francuskim umakom za
salatu. Sve skupa staviti u tavu i pei. Servirati se moe
vrue i hladno.
Krumpi r i mrkva l agano zapeeni
Dvije alice krumpira izrezanog na kocke, dvije alice
mrkve izrezane na kocke. Krumpir napola skuhati. Mrkvu
kuhati u loncu s malo vode sve dok ne omeka. Krumpir i
150
mrkvu staviti u tavu na malo biljne masti ili maslinova ulja.
Ukrasiti zainima. Prije serviranja posuti fino nasjeckanim
perinom.
Odrezak od pinata
Svjei pinat i ciklu temeljito oprati. Odvojeno kuhati
sve dok ne omekaju. Nakon kuhanja odstraniti vodu,
povre nasjeckati. pinat iz konzerve moe se takoer
primijeniti (bolji je duboko zamrznut pinat). alica cikle,
srednje veliine, narezana na kocke. Preprite na vruem
ulju alicu nasjeckanog celera, glavicu crvenog luka grubo
narezanog i jednu narezanu zelenu papriku. alicu
kikirikija ili oraha, grubo nasjeckanih. alicu krunih
mrvica. Stavite sve sastojke u jednu zdjelu i dobro
izmijeajte. Oblikujte okrugle kolaie ili odreske.
Povaljajte ih u mrvicama i pecite u maslinovom ulju.
Posluite ih tople ili hladne.
Vegetarijanska zeevi na
Pola alice mahuna, pola alice kuhanog graka, pola
alice nasjeckanog celera, pola alice krunih mrvica, dvije
alice kuhanog ili peenog krumpira izrezanog na kocke,
pola alice kuhane cikle izrezane na kocke, 4 lice ulja, 2
kuhane glavice luka, nasjeckane, 2 lice bijelog brana.
Luk i brano zarumeniti na ulju i dodati tome dvije alice
vode. Zatim kuhati dok sastojci ne omekaju. Ostale
sastojke dodati i staviti u penicu da se sve skupa
zarumeni.
151
Mahune i zelje u tavi
Dvije alice narezanog zelja, pola kile zamrznutih
mahuna, proprene mrvice, biljno ulje. Zelje kuhati u
pokrivenom loncu oko 12 minuta, odnosno dok ne omeka.
Uz to manje vode. Zamrznute mahune pripremiti na isti
nain. Primijenjujete li mahune iz konzerve, morate ih
dobro ocijediti. Povre naizmjence sloiti u tavu za
peenje, premazanu margarinom. Dodati proprene mrvice
i pei na umjerenoj temperaturi 15 do 20 minuta. Dovoljno
za 6 osoba.
Kuhani glavni obrok i z Nove Engl eske
etiri i pol alice krumpira, alica repe, dvije alice
luka, alica i etvrt mrkve, dvije i pol alice zelja. Krumpir,
mrkvu i repu izrezati na sitne kocke. Luk narezati. Zelje
narezati na komade od 4 cm. Krumpir i luk zajedno kuhati.
Zelje se moe zasebno kuhati ili se moe dodati zelju i repi
nakon odreenog vremena kuhanja. Kad je sve kuhano,
pomijeajte i servirajte.
Peene arti oke
Napola skuhati. Izvaditi iz vode. Iz svake artioke
izvadite nekoliko listova i umetnite u nju po eanj
enjaka. Posloite u tavu. Prelijte maslinovim uljem i
pecite oko 25 minuta.
152
Peeni patlidan
Patlidan prerezati na dvije polovice. Staviti u penicu i
pei dok ne postanu meke. Izvadite ih i ogulite. Potom ih
usitnite i dodajte im peeni luk. Zainiti solju i paprom.
Peena cikla
Ciklu i pinat u jednakim dijelovima kuhati, procijediti
i nasejckati. Luk propriti. Dodati nasjeckan celer. Sve
izmijeati. Staviti u kalup. Posuti mrvicama i pei.
Povre a la Ki ng
Dvije vezice narezanog celera, dvije alice nasjeckane
paprike, etvt alice pimeta, pola alice zelenog graka,
pola alice nasjeckane mrkve. Dodati narezani luk.
Napravite po elji umak od bijelog brana. Servirati na
tostu ili kao patetu.
Kroketi od povra
Pripremite podlogu iz proprenog luka, paprike i celera.
Dodajte tome razdrobljeni peeni krumpir, mrkvu, graak
ili ostalo kuhano povre i krune mrvice. Oblikujte krokete
i pecite ih na ulju dok ne porumene.
Kupa Suey od povra
Preprite grubo nasjeckani luk. Dodajte mu nasjeckani
celer, mahune, cvjetau, papriku, kesten, suene gljive
153
(koje su se najmanje tri sata prije toga namakale). Prema
vlastitom okusu dodajte rajicu. Oblikujte valjuke i pecite
na ulju.
Kolaii od povra
Kuhana smea ria, propene krune mrvice, celer,
nasjeckani orasi, maslac od kikirikija, narezan i propren
luk. Zainiti enjakom i alfijom. Soliti po elji. Formirati
kolaie. Panirati i pei na ulju dok ne poprime zlatnu boju.
Povre a la Hamburg
Preprite luk i papriku. Dodajte po elji enjak.
Zajedno kuhajte. Dodajte krune mrvice, celer, orahe i
kukuruzno brano. Oblikujte i pecite u nauljanoj tavi.
Posluite s lukom.
Punjene papri ke
etiri velike paprike, jedna i pol lica margarina, jedna i
pol lica bijelog brana, alica mlijeka, pola alice
nasjeckanih oraha, alica krunih mrvica, pola alice celera
izrezanog na kockice, etiri ajne liice naribanog luka.
Papriku oistiti i prokuhati deset minuta. Ocijediti i
napuniti s orasima, celerom, mrvicama i naribanim lukom.
Po elji soliti i papriti. Dodatno posuti punjenu papriku
mrvicama i margarinom te staviti u penicu da se zapee.
154
Peena rajica
S gornje strane odrezati rajicu i izvaditi iz nje meso.
Meso rajice zainiti perinom i naribanim lukom. Opet
staviti u rajicu, pokriti je odrezanim dijelom i 25 minuta
pei, za vrijeme peenja premazivati hladnim uljem za
salatu. Poloiti na list salate, obloiti s kuhanom,
narezanom ciklom. Preliti umakom po elji.
Peenje od mrkve i oraha
Dvije alice grubo nasjeckane mrkve, pola alice
proprenih krunih mrvica, alica nasjeckanog celera, tri
etvrt alice nasjeckanih oraha, alica usitnjene rajice,
pola alice narezanog luka. Promijeati, dodati dvije lice
margarina. Oblikovati peenje i pola sata pei.
Kobasi ce od povra
alica narezanog luka, dvije alice smee prirodne rie
koja se est sati namakala, etvrt alice fino nasjeckanog
kikirikija, pola alice proprenih krunih mrvica, luk
propren na margarinu. Ocijediti riu i kuhati je u svjeoj
vodi dok ne smeka. Pomijeati riu, mrvice, kikiriki i luk.
Oblikovati kobasice, umoiti u jaje i povaljati u mrvice.
Pei u vruem ulju, dok ne porumene. Kiselo zelje zagrijati
i posluiti uz kobasice.
155
Talijanski zucchini
Dva zucchinija srednje veliine narezati na komadie
od 1 cm. J edna velika rajica, pola glavice narezanog
crvenog luka i esno enjaka. Zucchini i luk priti oko 30
minuta, dodati rajicu i kuhati jo 10 minuta.
Ml adi krumpi r i mahune
Krumpir skuhati i oguliti. Mahune skuhati u to manjoj
koliini vode. 1 jedno i drugo staviti u tavu i dodati
nasjeckani perin. Preliti maslinovim uljem i petnaest
minuta grijati u penici.
Peeni kukuruz
Dvije alice kukuruza, etvrt alice nasjeckane
paprike (proprene), etvrt alice nasjeckanog luka,
malenkost nasjeckanog pimeta. Pomijeati i 15 minuta
pei na laganoj temperaturi.
Vegetarijanski biftek
alica mrkve izrezana na kockice, alica zelja grubo
nasjeckanog, pola alice krumpira, pola alice nasjeckanog
celera. Povre izdinstati. Kalupe napuniti sokom od
peenja i dodati povre, premazati mau i 10 minuta pei
na 200C.
156
Talijanski valjuci
Skuhati otprilike dvije alice pageta, ispei dvije alice
oraha, pola alice luka, pola alice nasjeckanog celera, po
elji dotati feferone. Dodati panjolski umak i sve sastojke
promijeali. Oblikovati u valjuke i pei u penici.
Posluiti sa panjolskim umakom.
Odrezak s tatarski m umakom
Skuhati dvije alice mahuna dok ne omekaju. Luk,
papriku i zaine propriti. Sastojke promijeati i oblikovati
odreske po elji, povaljati ih u krune mrvice i pei.
Posluiti s tatarskim umakom (bez octa i zainskih
krastavaca) i perinom.
- o -
Navedeni recepti su za one
koji prelaze s uobiajene graanske hrane
na svjeu, sirovu hranu od voa i povra.
157
18. poglavlje
Post - 1 , dio
Znaajno je za nae degenerirano vrijeme to stoje post
kao imbenik lijeenja pod kojim ja podrazumijevam
suzdravanje od vrste, jake hrane za mnoge ljude, ali i za
veinu medicinara, jo uvijek nekakav problem. ak je i
uenju o prirodnom lijeenju trebalo nekoliko desetljea
da prihvati post kao jedino, sveobuhvatno, svemogue
"sredstvo lijeenja". Osim toga, zanimljivo je da se post jo
uvijek shvaa kao "posebna" kura koja zahvaljujui svojim
"bajkovitim" rezultatima slovi s vremena na vrijeme kao
svjetski modni hit. Neki iskusni zagovornici prirodnog
lijeenja namjeravaju izraditi ope "propise" o postu i
prekidanju posta, a da se pritom ne obaziru na stvarno
stanje pacijenta i pravi uzrok njegove patnje.
Post je za mnoge ljude jo uvijek neto zastraujue i do
te mjere pogreno shvaen da e vas smatrati budalom ako
za vrijeme bolesti propustite nekoliko obroka, zato jer
misle da ete gladovati i ne mogu vjerovati da ete u stvari
zapoeti s lijeenjem. Lijenik uglavnom povlauje
takvim glupim predodbama, zato to ne pravi razliku
izmeu posta i gladovanja. Sve to se poduzima i predlae
u svrhu izluivanja bolesnih tvari i to se oznaava kao
"prirodna obrada", osim nekoliko ogranienja ili promjena
158
u prehrani, shvaeno je u biti kao osnovno ne-
razumijevanje istine o uzrocima bolesti.
J este li ikad razmiljali o tome to znai gubitak apetita
kad ste bolesni? J este li ikad razmiljali o tome da ivotinje
nemaju nikakvog lijenika, nikakvih apoteka, nikakavih
sanatorija i aparata za lijeenje? Na tom primjeru priroda
nam pokazuje i ui da postoji samo jedna bolest
prouzroena hranom. Stoga se svaka bolest, bez obzira
kako je ljudi zvali, mora i moe lijeiti samo pomou
jednog "sredstva" - tako da ovjek ini ba suprotno od
onoga to je prouzroilo bolest, to znai da manje jede ili
posti. Razlog zbog kojeg mnoge - osobito dugotrajne -
kure posta zakazuju sastoji se u nepoznavanju svega to se
za vrijeme kure posta zbiva u tijelu. To nepoznavanje
prevladava ak i kod zagovornika prirodnog lijeenja i
strunjaka u pogledu posta sve do naih dana.
Usuujem se kazati da nema ovjeka u povijesti koji bi
na temu posta vie prouavao, istraivao, propitivao i vrio
pokuse od mene. Ne postoji, koliko mi je poznato, zasad
nijedan drugi strunjak koji je provodio kure posta u
najteim sluajevima. J a sam prvi na svijetu otvorio
sanatorij posta gdje se provodilo lijeenje s hranom bez
sluzavosti, a post je sainjavao bitnu odrednicu tog
lijeenja. Izvrio sam osim toga etiri javna testiranja glede
posta od 21, 24 i 32 dana, ne bi li se domogao dokaza.
Posljednji test je svjetski rekord kure posta, proveden pod
strogim znanstvenim nadzorom slubene medicine.
I zato mi moete s povjerenjem vjerovati kad kaem
neto novo i znanstveno dokazano o tome to se stvarno
dogaa u tijelu za vrijeme odravanja kure posta. U 5.
poglavlju proitali ste kako bismo tijelo trebali promatrati
159
kao postrojenje, kao mehanizam, sainjen od materijala
slinog gumi koji se tijekom svog ivotnog trajanja
prenapree zbog prevelikog uzimanja hrane. I zato dolazi
do oteanog rada organizma uslijed previsokog tlaka krvi i
prevelikog pritiska na tkivo. im prestanete jesti, taj se
pritisak brzo smanjuje, krvoilni putevi se suzuju, krv se
koncentrira, a suvina voda se izluuje. To se dogaa u
prvih nekoliko dana i vi se moda osjeate ak dobro.
Meutim, nakon toga bivaju oteavajue okolnosti u
cirkulaciji sve vee, zato jer je promjer ila manji te mora
krv kroz mnoge dijelove tijela cirkulirati unutar i oko
simptoma, pogotovo u tkivu, oko ljepljive sluzi koja se
oslobaa od unutarnjih stijenki i izluuje; drugim rijeima,
strujanje krvi mora nadvladati sluzavost i otrove, mora ih
osloboditi i nositi sa sobom te izluiti preko bubrega.
Dok postite, vi najprije i odjednom izluujete najhitnije
otpadne tvari koje se stvaraju od pogrene i preobilne
hrane. To se oituje na taj nain da se osjeate relativno
dobro pa ak moda i mnogo bolje nego to ste se osjeali
dok ste jeli, ali kao to smo ve spomenuli, vi sa svojim
vlastitim optadnim tvarima donosite nove, sekundarne
zapreke u Krvotok i zato se osjeate loe. Vi i svi ostali
mislite da je za takvo osjeanje kriv nedostatak hrane.
Slijedeeg dana sigurno ete ustanovit sluzavost u urinu.
Kad se koliina optapdnih tvari koja se nakupila u
krvoloku izlui, vi ete se nesumnjivo osjeati bolje, ak
bolje i snanije nego ikad ranije. Poznata je injenica da se
ovjek koji posti nakon dvadeset dana posta moe osjeati
bolje i jae nego to se osjeao nakon petog ili estog dana,
to je sasvim sigurno oigledan dokaz da ivotna snaga ne
ovisi u prvom redu o hrani, nego o nesmetanoj cirkulaciji
160
(vidi 5. poglavlje). to manja je koliina optereenja B
(Belastung), to vea je snaga K (Kraft, Luftdruck/pritisak
zraka), pa onda i ivotna snaga L (Lebenskraft).
Nakon tih objanjenja moete zakljuiti daje post u biti
sljedee: prvo, negativan postupak, to znai da oslobaa
tijelo od izravnih optereenja vrstom, neprirodnom
hranom; drugo, mehaniki postupak izluivanja, to znai
da stezanjem tkiva izbacuje sluzavost. To prouzrouje
trenje i optereenje krvotoka.
Slijedi nekoliko primjera u vezi sa ivotnom snagom
koja se dobiva iz svemirske snage K (Kraft) iskljuivo
pomou pritiska zraka:
Petnaest godina mlai prijatelj i ja irali smo nakon
desetodnevne kure posta 56 sati bez prekida.
J edan njemaki lijenik, specijalist za kure posta,
objavio je brouru s naslovom "Postom do poveane
ivotne snage". Domogao se iste injenice kao i ja, samo
to nije znao zato i kako, i zato mu je ivotna snaga ostala
neim tajanstvenim.
Ako za vrijeme posta pijete samo vodu, ovjeji
mehanizam se isti sam po sebi, kao kad cijedite prljavu,
vlanu spuvu, samo to je prljavtina u tom sluaju
ljepljiva sluzavost - u mnogim sluajevima povezana s
gnojem i lijekovima - koja se mora prilagoditi krvotoku i
do te mjere osloboditi da moe proi kroz finu strukturu
"fiziolokog sita" zvanog bubrezi.
161
19.poglavlje
Post - II. dio
Sve dok se otpadne tvari nalaze u krvotoku vi se za
vrijeme posta osjeate mizerno; ali im prou kroz
bubrege, osjeate se sasvim dobro. Dva ili tri dana kasnije
isti se postupak ponavlja. Mora vam napokon biti jasno
zato se za vrijeme posta stanje tako esto mijenja; mora
vam biti jasno zato je mogue da se nakon dvadesetog
dana posta bolje i jae osjeate nego to ste se na primjer
osjeali nakon petog dana.
Sve te radnje ienja postojanim saimanjem tkiva
moraju se zbivati pomou i unutar pacijentova starog
sastava krvi. U protivnom bi duga kura posta, pogotovo
suvie duga, mogla biti jako opasna, ako je bolesni
organizam previe zaepljen otpadnim tvarima. Ljudi koji
su umrli nakon predugog posta, nisu umrli zbog nedostatka
hrane, ve zbog stvarnog poistovjeivanja s vlastitim
otpadom. Takvu izjavu dao sam davnih godina. Da budem
precizniji: iznenadni uzrok smrti nije nedostatak ivotno
vanih sastavnica u krvi, nego optereenje. Optereenje B
(Belastung) poslalo je veliko kao snaga K (Kraft), pa ak i
vee, i mehanizam tjela naao se na "mrtvoj toki"
J a sam sudionicima kure posta davao voni sok s malo
meda, ne bi li se sluzavost u krvotoku lake oslobodila i
bolje razrjedila. Sok od limuna i vone kiseline svih vrtsa
neutraliziraju ljepljivost sluzavosti i gnoja. Ako je neki
162
pacijent lijekom cijelog ivota uzimao lijekove koji se
pohranjuju u tijelu isto kao i otpadne tvari od hrane, moe
se njegovo stanje pokazati vrlo ozbiljnim, pa ak i
opasnim, kad ti otrovi od lijekova za vrijeme njegove prve
kure posta dopru u krvotok. Posljedica toga moe biti
pojaano kucanje srca, glavobolja, nervoza, te osobito
besanica. Vidio sam pacijente koji su izluivali lijekove
koje su uzimali prije punih 40 godina. Simptome koje sam
naprijed naveo navode uglavnom svi lijenici koji se bave
"postom".
Kako dugo smije ovjek postiti?
Priroda odgovara na to pitanje u ivotinjskom carstvu s
izvjesnom neumoljivou: "Posti sve dok ne ozdravi ili ne
umre'\ Po mojoj procjeni 50 do 60% takozvanih
"zdravih" ljudi dananjice i 80 do 90% kronino ozbiljno
bolesnih umrlo bi za vrijeme duge kure posta zbog njihove
skrivene bolesti.
Kako dugo treba ovjek postiti ne moe se unaprijed
kazati, pa ni u sluajevima u kojima je stanje pacijenta vrlo
dobro poznato. Kada i kako prekinuti s postom, to je
mogue odluiti nakon to smo tono utvrdili kako se nalaz
mijenja za vrijeme posta. Razumije se da valja prekinuti s
postom im primijetite da je optereenje u krvotoku
postalo preveliko i da su krvi potrebni novi, ivotonosni
sastavni dijelovi, kako bi se mogla suprotstaviti i
neutralizirati otrove.
Nipoto ne vjerujte tvrdnji "to dui post, to bolje
lijeenje". Vrlo brzo ete shvatiti zato. ovjek je
163
najbolesnije bie na zemlji; nijedna druga ivotinja nije se
toliko ogrijeila o pravila prehrane kao ovjek; nijedna
ivotinja ne jede tako pogreno kao ovjek.
I evo nas kod toke na kojoj ljudska inteligencija proces
samoizljeenja organizma moe poduprijeti sljedeim
mjerama koje obuhvaaju i postupak lijeenja pomou
hrane bez sluzavosti:
Prvo: Pripremite se za jednu laganiju kuru posta
pomou postupnog mijenjanja hrane u smjeru uzimanja
one hrane koja ne stvara sluzavost, pomou prirodnih
sredstava za ienje tijela ili pomou klistiranja.
Drugo: Kratkotrajne kure posta redovno kombinirajte s
uzmanjem hrane bez sluzavosti koja pospjeuje ienje
organizma.
Tree: Budite osobito paljivi, ako ste uzimali mnoge
lijekove, pogotvo ako ste primjenjivali ivu ili salitru,
srebrni oksid (primijenjuje se kod spolnih bolesti). U
takvim sluajevima preporuuje se samo lagano iz-
mijenjena, dobro pripremljena hrana.
Prijedlog "specijalista za post" da se posti sve dok jezik
ne postane ist prouzroio je mnoge potekoe kod
"fanatinih" zagovornika posta, a meni je osobno poznat
jedan smrtni sluaj. Bit ete vrlo iznenaeni kad vam
kaem da sam morao lijeiti pacijente od posljedfca
predugog posta. Razlog emo kasnije objasniti. Unato
naprijed spomenutim injenicama svaka bi kura posta, a
pogotovo svaka promjena u prehrani, morala zapoeti s
dvodnevnim ili trodnevnim postom. Svaki ovjek moe to
pokuati bez ikakve tete, bez obzira na to koliko je
ozbiljno bolestan. Najprije treba uzeti neko lagano
164
prirodno sredstvo za ienje, a potom jednom dnevno
vriti klistiranje.
Ispravna hrana nakon jedne kure posta takoer je vrlo
vana i presudna za dobre rezultate. Ta hrana ovisi
ponajprije o stanju pacijenta i trajanju kure posta. Zastoje
to vrlo vano najlake ete shvatiti na primjeru dvaju
ekstremnih sluajeva u kojima su oba pacijenta zavrila
smru (ali ne zbog posta, nego zbog prvog pogrenog
obroka).
Veliki ljubitelj mesa, koji je patio od dijabetesa,
prekinuo je post koji je otprilike trajao tjedan dana, te se
najeo datulja (drvolika biljka tropskih krajeva) i umro od
njihova djelovanja.
Neki je ovjek, star preko 60 godina, postio 28 dana
(predugo). Njegov prvi obrok vegetarijanske prehrane
sastojao se uglavnom od kuhanog krumpira. Nunom
operacijom uvidjelo se daj e krumpir u suenim crijevima
bio zadran u debelom sloju ljepljive sluzavosti, stvorivi
tako vrstu masu da se jednostavno morao odrezati dotini
komad crijeva. Pacijent je umro nedugo poslije operacije.
U prvom sluaju otrovi su za vrijeme posta u elucu
velikog ljubitelja mesa bili osloboeni te su pomijeani s
koncentriranim vonim eerom datulja prouzroili jako
vrenje s plinovima ugljine kiseline i ostalim otrovima.
Bio je to ok za pacijenta kojeg on naprosto nije mogao
izdrati. Ispravno bi postupio daj e najprije uzeo sredstvo
za ienje, a malo kasnije sirovo i kuhano povre bez
kroba, te komad prepeenog kruha od mekinja. U takvim
sluajevima prepurua se i kiselo zelje. Dugo vremena
poslije prekida kure posta ne bi se smjelo jesti nikakvo
165
voe. Pacijent bi se trebao za post pripremati due vrijeme,
uzimajui prijelaznu hranu.
U drugom sluaju pacijent je postio bez prave pripreme
i to predugo za ovjeka njegove starosti. Vrui oblozi na
donjem dijelu tijela i klistiranje zajedno s nekim
djelotvornim sredstvom za ienje mogli su mu pospjeiti
izluivanje. Nakon toga trebalo mu je davati prije svega
sirovo povre, a voe ne bi smio jesti dugo vremena nakon
prekidanja posta.
Ovi primjeri najbolje pokazuju kako se savjet mora
davati za svaki sluaj posebno, te kako je pogreno davati
openite preporuke kada bi trebalo prekinuti s postom.
166
20. poglavlje
167
Post - III. dio
Vana pravila
Sve to se moe generalno kazati i to ja iznosim neto
je posve novo i razlikuje se od izjava drugih specijalista za
post. Radi se o sljedeem:
1. Prvi obrok i meniji nekoliko dana poslije posta
moraju imati uinak odstranjivanja, ali ne moraju
zbog toga biti jako kalorini, kao to misli veina
ostalih specijalista za post.
2. Sto bre prolazi prvi obrok kroz tijelo, to
djelotvornije izbacuje iz eluca i crijeva suvinu sluz
i otrove.
3. Ako nakon dva ili tri sata nemate dobru stolicu,
pomognite sebi klistiranjem i uzimanjem nekog
sredstva za ienje. Kad god sam postio, imao sam
uvijek dobru stolicu, najmanje sat vremena nakon
jela i osjaao sam se vrlo dobro. Nakon prekida
dugotrajne kure posta proveo sam sljedeu no vie
vremena na zahodu negoli u krevetu - tako to mora
biti. Za vrijeme svog boravka u Italiji prije mnogo
godina popio sam otprilike 3 litre svjeeg soka od
groa nakon kure posta. Smjesta sam dobio vodeni
proljev s pjenastom sluzi. Neposredno iza toga
proeo me osjeaj tako neobine snage da sam s
lakoom napravio 352 unja. Takvo temeljito
odstranjenje optereenja, do kojega dolazi nekoliko
dana poslije zavrene kure posta, smjesta poveava
snagu K (Kraft)! Vi biste najprije morali doivjeti
slian osjeaj, da biste mi mogli povjerovati, a tada
bi se morali suglasiti s mojom formulom: L =K - B
(ivotna snaga jednaka je snazi umanjenoj za
optereenje). I vi biste zacijelo spoznali kako je
besmisleno uzimati jako hranjive menije za zdravlje
i tjelesnu sposobnost.
4. to due traje kura posta, to djelotvornije
funkcioniraju crijeva nakon toga.
5. Najbolja hrana za ienje nakon posta je svjee,
slatko voe. Najbolje su trenje i groe, zatim
malko natopljene ili poparene suhe ljive. To voe
ne smiju uzimati nakon prve kure posta ljubitelji
mesa, nego ljudi koji su odreeno vrijeme prije toga
jeli hranu koja ne stvara sluzavost ili je stvara u
neznatnim koliinama - takozvanu "prijelaznu
hranu".
6. Openito se preporuuje prekidanje posta sa sirovim
i kuhanim povrem bez kroba, posebno dobro
djelovanje ima zaparen pinat.
7. Ako vam ivene namirnice prvog obroka poslije
posta ne stvaraju nikakve neugodnosti, smijete jesti
koliko vam je volja. Uzimati prva dva do tri dana tek
neznatnu koliinu hrane, a da pritom nemate stolicu
- zbog neznatne koliine hrane (opet jedan posve
krivi savjet "eksperata") - vrlo je opasno.
168
8. Ako ste u dobroj tjelesnoj kondiciji te moete
zapoeti s jelom voa, i ako nakon sat vremena
nemate stolicu, u tom sluaju jedite vie, ih jedite
obrok od povra kao to je naprijed preporueno.
J edite sve dok ne izluite otpadne tvari koje su se za
vrijeme posta nagomilavale u vaem izmetu.
Pravila posta
1. istite donje dijelove crijeva koliko najvie moete
pomou kiistiranja svaki drugi dan.
2. Prije negoli zaponete s nekim dugotrajnim postom,
uzimajte povremeno sredstva za ienje, u svakom
sluaju uzmite ta sredstva dan prije zapoetog posta.
3. Ako je mogue, ostanite cijeli dan i no na svjeem
zraku.
4. Odlazite na tenju, gimnastike vjebe ili neke
druge tjelesne radnje radite samo ako se osjeate
dovoljno jaki. Ako osjeate umor i slabost,
odmarajte se i spavajte koliko moete. Imat ete loe
dane kad otpadne tvari dospiju u krvotok, primijetit
ete da vam je spavanje poremeeno i nemirno, a
moe se dogoditi da ete loe sanjati. Razlog tome
su otrovi koji su dospjeli do vaeg mozga. Muit e
vas sumnja i pomanjkanje vjere u uspjeh. U takvim
trenucima uzmite u ruke ovo poglavlje i itajte ga
uvijek iznova, proitajte i ostala poglavlja, a
posebno 5. poglavlje. Nemojte zaboraviti da se
nalazite na operacijskom stolu prirode, gdje se
169
obavljaju najudesnije operacije koje je mogue
izvesti bez primjene noa. Ako vas zbog lijekova
koji su dospjeli u krvotok obuzmu neobini osjeaji,
poduzmite smjesta klistiranje, legnite u krevet i, ako
je nuno, prekinite s postom, ali nakon prekidanja
nemojte nipoto jesti voe.
5. Kad ponovno ustajete iz kreveta, inite to polako, u
protivnom bi vam se moglo zavrtjeti u glavi. Takvo
stanje nije opasno, ali ga je na svaki nain bolje
izbjei. Kod mene je takvo stanje na poetku
izazvalo znatnu bojazan, a znam za velik broj ljudi
koji su postili, ali su s postom zauvijek prekinuli
nakon takvih osjeaja. Zauvijek su izgubili
povjerenje.
Napi tci za vri jeme posta
Onaj tko je oduevljen postom pije samo vodu. Vjeruje
daj e najbolje izbjegavati bilo kakav trag hrane. J a drim
najboljim napitkom sok od voa s malo meda. Pijte tijekom
dana, koliko vam je volja, ali sveukupno ne vie od dvije
do tri litre na dan. to manje pijete, to bolje djeluje post. Za
promjenu nakon dugotrajnog posta dobro dou i sokovi od
povra, i to kuhanog povra koje ne sadri u sebi krob.
Sirovi sok od rajice itd. takoer je vrlo dobar. Meutim,
ako se nakon dugotrajnog posta uzme na primjer sok od
narane, budite oprezni, jer sokovi od voa bez popratne
stolice mogu doprinijeti tome da se otrovi prebrzo
oslobode. Poznajem nekoliko takvih kura posta s voem ili
vonim sokovima koje su u potpunosti zakazale. Sva
sluzavost i svi otrovi, istovremeno osloboeni u
170
prevelikim koliinama, jako su oteali rad organa prilikom
svog dospijea u krvotok. Mogu se meutim izluiti jedino
preko krvotoka i nije im za to potrebna nikakva stolica.
Jutarnji post
Pl an "bez doruka"
Najgora od svih prehrambenih navika jest jutarnje
natrpavanje eluca. U mnogim zemljama doruak se ne
smatra redovnim obrokom; uzima se uglavnom neki
napitak uz malo kruha.
J edino razdoblje kad ovjek ne jede 10 do 12 sati jest
no, vrijeme poinka i spavanja. im se eludac oslobodi
od hrane, u tijelu poinje izluivanje, stoga se ljudi
prenatrpani hranom osjeaju ujutro nakon buenja jadno i
obino imaju jako proaran jezik. Uope nemaju apetita, pa
ipak poseu za hranom, jedu i osjeaju se bolje - ZATO?
Otkri vena j o j edna "tajna"
To je jedan od najveih problema kojeg sam uspio
razrjeiti, velika zagonetka za sve strunjake koji vjeruju
da je problem sama hrana. im se eludac opet napuni
hranom, izluivanje se prekida i ovjek se osjea bolje!
Moram priznati da ova tajna koju sam uspio otkriti
nesumnjivo objanjava zato je jelo navika i zato ve dugo
vremena nije to to bi trebalo biti u skladu s prirodom,
naime, zadovoljavajua, uravnoteena potreba za hranom.
171
Tu naviku za jelom koja je svojstvena sveukupnom
civiliziranom ovjeanstvu i koja se sada fizioloki
objanjava najbolje iskazuje reenica koju sam progovorio
davnih godina: "ivot je zapravo tragedija prehrane".
to se vie otpadnih tvari nagomilava u ovjeku, to jaa je
njegova navika za jelom, kako bi se prekinulo izluivanje.
Imao sam pacijente koji su nekoliko puta nou morali jesti,
da bi mogli ponovno zaspati. Drugim rijeima, morali su
svoj eludac napuniti, kako bi onemoguili izluivanje
nagomilane sluzavosti i otrova.
172
21. poglavlje
Post - IV. dio
U prethodnom poglavlju upravo ste proitali da sam
poznavao pacijente koji su nekoliko puta nou morali jesti
kako bi ponovno mogli zaspati. Moda su se nakon
buenja dobro osjeali, ah umjesto da ustanu, ostali su
leati u krevetu i nastavili sa spavanjem, imali su grozan
san i nakon ponovnog buenja osjeali su se grozno.
Nadam se da vam je sada jasno zato.
Ako nakon ustajanja iz kreveta odete na etnju, trite ili
izvodite gimnastike vjebe, vae tijelo nalazi se u sasvim
drukijem stanju od stanja u kojem se nalazilo za vrijeme
spavanja. Izluivanje je usporeno, energija se troi negdje
drugdje.
Propustite li svoj dnevni doruak, vi ete na samom
poetku, dva do tri dana, vjerojatno osjetiti neke bezazlene
tegobe kao stoje glavobolja, ali ete se nakon toga osjeati
mnogo bolje, bolje ete raditi i s pravom ete se istinski
radovati ruku. Na stotine i stotine ozbiljnih bolesti
izlijeene su samo zahvaljujui "kuri posta bez doruka",
bez bitnih promjena u ostaloj prehrani. To najbolje
dokazuje da je navika za slasnim dorukom najgora i
najopasnija od svih navika za jelom.
Preporuivo je i vrlo zahvalno da takav pacijent dobiva
za doruak isti napitak na kojeg je ranije bio naviknut. Ako
vas zamoli za alicu kave, dozvolite mu da popije kavu, ali
173
mu nemojte nuditi nikakvu vrstu hranu! Zamijenite s
vremenom kavu za topli sok od povra, a nakon toga za sok
od voa. Takva promjena vrlo je poeljna za ljude koji jedu
mjeovitu hranu.
Jednodnevni post ili
"plan s j edni m obrokom na dan"
Ozbiljna oboljenja mogu se uz "kuru posta bez
doruka" uspjeno lijeiti i pomou "jednodnevnog posta".
Pa ak i kod tekih kroninih tegoba i zloporabe lijekova
takav je post brina priprema za nunu dugotrajniju kuru
posta. Najbolje vrijeme za uzimanje jednog jedinog obroka
je poslijepodne oko 15,00 ili 16,00 sati.
Ako se hranite hranom koja ne stvara sluzavost ili
prijelaznom hranom, jedite najprije voe (voe se uvijek
moe prvo pojesti) i nakon pauze od 15 do 20 minuta jedite
potom povre. Sve treba biti pojedeno unutar
-
sat vremena,
kako bi se zacijelo moglo svesti na jedan obrok.
Post i hrana koja ne stvara sluzavost
Kao to sam ve negdje spomenuo, ja ne zagovaram
dugotrajne kure posta. Pustiti nekog ovjeka da postio 30
ili 40 dana samo o vodi moglo bi ak biti kanjivo - uslijed
dugotrajnog posta suavaju se krvne ile koje se postupno
pune sve veim koliinama sluzavosti, opasnim ostacima
lijekova i otrovima, upropatenom krvlju iz starih "zaliha",
te u stvari gladuju za nunim, ivotno vanim hranjivim
174
sastojcima. Nitko ne moe takvu kuru posta izdrati, a da
ne bi nanijela tetu njegovoj ivotnoj snazi.
Ako se ve odluite za kuru posta, onda ponite najprije
s "kurom posta bez doruka", zatim nakon nekog vremena
nastavite s "jednodnevnim postom; malo kasnije nastavite
postupno s trodnevnim, etverodnevnim i peterodnevnim
postom; izmeu pojedinih perioda posta jedite jedan, dva,
tri ili etiri dana hranu koja ne stvara sluzavost,
individualno pripremljenu kao regulator izluivanja. Tijelo
e na taj nain biti stalno opskrbljeno i ojaano najboljim
sastavnim dijelovima, sadranim jedino u hrani koja ne
stvara sluzavost.
Pomou takve povremeno prekidane kure posta krv se
postupno poboljava, regenerira, moe se lake
suprotstaviti otrovima i otpadnim tvarima te istovremeno
izluiti "uzronike bolesti" iz najdubljih tkiva u tijelu;
uzronike o ijem postojanju nijedan lijenik nije sanjao,
koje nijedna ranija metoda lijeenja nije otkrila, koji se
nikad ranije nisu mogli odstraniti. Tu je dakle ljekovita
hrana bez sluzavosti bitno povezana s postom kao svojim
sastavnim dijelom.
Post kod akutni h obol jenja
"Kure gladovanja - udesne kure" glasio je naslov prve
knjige o poslu koju sam svojevremeno proitao. Ta knjiga
donosi iskustva jednog lijenika ope prakse koji pie:
"Nijedna grozniava, akutna bolest ne mora i ne moe
zavriti sa smru, ako slijedimo instinktivno zapovijed
prirode te uslijed nedostatka apetita prestanemo s jelom".
175
Bila bi zaista velika ludost nekom pacijentu koji ima
upalu plua s vrlo visokom temperaturom nuditi hranu.
Budui da se uslijed "prehlade" njegovo pluno tkivo
neobino jako suzilo, odlazi izluena sluz u krvotok te
proizvodi neobino visoku temperaturu. ovjeje
postrojenje, koje je po toplini ve blizu rasprsnua, dobiva
vie topline (vruine) uzimanjem vrste hrane, mljevenog
mesa itd. (takozvane dobre hrane bogate hranjivim
sastojcima).
Zraenje gologa tijela koje se provodi u sobi,
klistiranje, sredstva za ienje, hladni sokovi, mogu
spasiti ivot tisuama i tisuama mladih ljudi.
Najbol ja kura posta
Molim vas da ponovno temeljito proitate 10. poglavlje
0 izmjeni ili pretvorbi tvari u naem organizmu, budui da
je to najznaajnija istina moje fiziologije, ali i 5. poglavlje,
1 vi ete u potpunosti shvatiti s t oj e post sa svim moguim
simptomima koji se tu i tamo mogu pojaviti.
Svi strunjaci osim mene vjeruju da se za vrijeme posta
tijelo troi samo po sebi. Ah vi ste u meuvremenu
upoznati s injenicom da "izmjena tvari" nije nita drugo
do izluivanje otpadnih tvari.
Indijski "fakir", najvei isposnik na svijetu, nije drugo
do kost i koa. U svom prouavanju doao sam do
sljedeeg zakljuka: to neki ovjek lake posti, to iim
postaje, i to due moe izdrati u postu. Drugim rijeima,
tijelo koje je oieno od svih otpadnih tvari i otrova, koje
ne prima u sebe nikakvu vrstu hranu, radi bez ikakvih
176
zapreka. Elastinost ukupnog sustava tkiva i unutarnjih
organa, osobito elastinost plua, funkcionira savreno
drukijom brzinom i djelovanjem nego ikad ranije,
iskljuivo pomou zraka i bez ikakve zapreke. Drukije
reeno: L = K. Ako se vae "postrojenje" opskrbi
potrebnom koliinom vode, vi ete se domoi vieg
stupnja tjelesne, duhovne i duevne sposobnosti. J a to
nazivam "najboljom kurom posta". Ako se vaa krv stvara
pomou ivenih namirnica koje preporuujem, va mozak
e funkcionirati iznenaujue dobro. Va raniji ivot
izgledat e vam poput nekog sna, vaa svijest probudit e
se i prepoznati kao istinska samosvijest.
Va razum, vae miljenje, vai ideali, vae tenje i vaa
filozofija iz temelja e se promijeniti u neto to nadilazi
svako opisivanje.
Vaa dua kliktat e radosno i trijumfalno nad svom
bijedom ivota koju ostavljate iza sebe. Po prvi put vi ete
u svom tijelu osjetiti vibracije ivotne snage (kao laku
elektrinu struju) koja vas velianstveno drma.
Iskusit ete i spoznati da je post (a ne psihologija i
filozofija) istinski i jedini klju uzvienog ivota; objava
udesne ovozemaljskosti i duhovnog svijeta.
177
22. poglavlje
Preteka civilizacijska prehrana i
ljekovita hrana bez sluzavosti,
prirodna hrana za ovjeka
U knjizi "Postom do zdravlja" moete vidjeti da je
uzdravanje od hrane, odnosno POST najbolja i
najdjelotvornija metoda lijeenja. To dokazuje, uza sve
logike konzekvencije, kako je u biti nuna vrlo mala
koliina hrane da bi se odrao ivot, te opravdava moju
esto ponavljanu misao: "Pravo je udo da uope ivimo
kod tolikog pretjerivanja s jelom, kod tolike pogrene i
preteke hrane". S vidika te istine ini se obaziranje na
beskonane borbe i prijepore raznih uenja o prehrani,
bjelanevinama, mineralnim solima, vitaminima itd.
gotovo smijenim. Mogua kalorina vrijednost prehrane
uope nije presudno pitanje. Vi ne moete pijanstvo lijeili
vodom, a da ne prestanete piti alkohol. Vi ne moete lijeiti
bolest nijednom vrstom promjene, nijednom metodom ili
dijetom, a da niste prestali jesti hranu koja proizvodi
bolest.
J a sam prirodnu hranu za ovjeka, voe i zelene listove
povra (kako to stoji u Knjizi postanka: "plodovi voa i
zeleno bilje") nazvao "hranom bez sluzi", zato Stoje sluz
glavni, najvaniji i najznaajniji imbenik koji sadri i
proizvodi bolesne tvari neispravne hrane i njima
optereuje ovjje tijelo.
178
Sva "uenja" o prehrani, sva mjerenja kalorinih
vrijednosti, sve statistike itd., sve je to uzaludno i nimalo
korisno, ako se ne poduzme prvi korak koji glasi: ivene
namirnice i njihovu hranjivu vrijednost moramo
sagledavati s posve drugog stajalita:
1. Koliko i do koje granice ivene namirnice
proizvode bolesne tvari (sluzavost) i time optereuju
tijelo.
2. Imaju li ivene namirnice svojstva rastvaranja,
izluivanja i lijeenja.
U tu svrhu elim vas upoznati s posebnom procjenom
razliitih, pogotovo neispravnih ivenih namirnica.
Odmah ete vidjeti zato su neke namirnice
"optereujue", bez ikakve pzitivne hranjive vrijednosti.
Proizvode jedino otpadne tvari i ostavljaju ih u tijelu. U 15.
poglavlju mogli ste vidjeti daje Berg svojim istraivanjem
doao do istih rezultata koje sam ja davno nasluivao,
pravei pokuse na sebi samome. Tome valja dodati
iskustva s tisuama pacijenata.
Meso
Svako meso nalazi se u stanju raspadanja i proizvodi
smrtonosne (strvinske) otrove u tijelu, mokranu kiselinu i
sluz. Masti su najgore za ovjeje tijelo, pa ak ni maslac
nije od velike koristi. ivotinje ne jedu nikakvu mast.
179
Jaja
J aja su jo gora od mesa. Ne sadre dodue previe
bjelanevina, ali imaju ljepljivo svojstvo koje zatvara ili
zaepljuje mnogo gore od mesa. Tvrdo kuhana jaja su
manje tetna, budui da se ljepljivo svojstvo kuhanjem
razara.
Ml i jeko
Od mlijeka se dobiva odlino povezujue sredstvo za
boje (kazein). Kravlje mlijeko je prebogato i naprosto
razarajue za djecu i odrasle. eludac malog djeteta ne
moe probaviti ono to moe probaviti eludac teleta. Ako
koristite mlijeko, razrijedite ga s vodom (pola - pola) i
dodajte toj tekuini malo mlijenog eera. Kiselo mlijeko
i vrhnje nisu toliko tetni; kod njih se izgubila ilavo
ljepljiva tekuina; imaju svojstvo izluivanja. Mladi
podrumski sir sa dinslanim voem (vidi 16. poglavlje)
dobar je kao prijelazna hrana. Sve ostale vrste sireva sadre
kiseline i stvaraju sluz.
Masti
Sve masti stvaraju sluz, pa i one biljnog porijekla i nisu
korisne za tijelo. Vi ete i dalje biti ljubitelj masti, sve dok
u "arobnom ogledalu" ne ugledate sluzavost. Ono to
lijenici nazivaju toplinskim kalorijama prouzroeno je
pomou masti kod trenja, prilikom optereenja krvotoka.
Masti zaepljuju najsitnije krvne sudove.
180
v
itarice
ito i svi proizvodi od brana stvaraju sluz i kiselinu.
Najgore od svih itnih proizvoda je bijelo brano, jer stvara
najbolje ljepilo. Kruh od posija, graham, kukuruzni ili
raeni kruh nisu toliko tetni; u njima nema ljepljivog
svojstva. Stoje kruh bolje peen, to manje je tetan. Sirove
itarice, ako su prene, mogu jedno vrijeme biti metle za
sluzavost, ali u sebi sadre nadraujue sredstvo koje ljudi
smatraju "hranjivom vrijednou", stoje sasvim pogreno.
Sirove itarice nije, po mom miljenju, dobro jesti. J edemo
li ih sa slatkiima i voem, djeluju u nama kao proizvoai
sluzavosti i plinova.
Soivice
Lea, osuen grah i graak bogati su bjelanevinama
poput mesa. Kikiriki je takoer soivica.
Krumpi r
Krumpir je malo bolji od tjestenine, budui da sadri
vie mineralne soli (vidi Bergove tabele), a ne proizvodi
nikakvu ljepljivu sluzavost. Slatki krumpir najblii je
slasticama, ali prebogat hranjivim tvarima. Dobro peen,
neoguljen ili u oguljenim narezanim plokama, bez
ivotinjske masti, krumpir gotovo da i ne stvara sluzavost.
181
Ria
Ria je jedan od najveih proizvoaa izvanredno
ljepljive sluzavosti. Po mom iskustvu, koje sam imao s vrlo
ozbiljnim oboljenjima (grozni irevi itd.) rairenim kod
ljubitelja rie, ta bi ivena namirnica mogla biti uzrokom
lepre (uge ili gube).
Orasi
Svi su orasi bogati bjelanevinama i masnoom te bi se
trebali jesti samo u zimskim mjesecima, pa i onda u vrlo
malim koliinama. Orahe treba vakati zajedno sa suenim
slatkim voem ili s medom, nikad sa svjeim voem,
budui da voda i masnoa ne idu zajedno.
Sve naprijed navedene ivene namirnice, s moguim
izuzetkom oraha, mogu se pripremati za jelo na vie
naina. Ako ih se posebno ne priprema, te su namirnice u
biti bez okusa. Sve neporirodne ivene namirnice imaju
za normalan nos ruan miris. ovjekova osjetila nalaze se
zapravo u bolesnom stanju, naime, i ona su zarobljena
"gnojnom" sluzavou i otpadnim tvarima kao i cijeli
organizam te se djelomino i sama nalaze u raspadanju. I
zato registriraju napola trulu hranu kao neto okusno. Kad
je jezik oien od sluzi i nos prvi put doista slobodan, ta
dva organa postaju "arobnim ogledalom". Mogli bismo ih
nazvati "organima objave", mostovima estog ula
pomou kojega se moe dokuiti istina. U njima nema vie
nikakve potrebe za navedenim ivenim namirnicama i
stvarno vie ne podnose nadrajujue zaine, posebno
182
kuhinjsku sol. To to civilizirani ovjek naziva "prijatnim"
okusom isti je besmisao.
Vi zasigurno ne biste jeli masnou i ivotinjsko meso
bez "pripremanja" pomou kuhanja, odnosno umjetnosti
prekrivanja stvarnog okusa i mirisa pomou zaina i
umaka. Oscilacije okusa i mirisa idu tako daleko da
ljubitelj mesa uope ne osjea udesni miris zrele banane.
On daje prednost neemu to se na francuskom jeziku zove
"haul gout" a znai "miris napola trulog mesa".
Znanstvene tabele o kalorinoj vrijednosti ne bi vas
smjele uvjeriti u svoju istinitost. Vi morate sa svojim
oienim organima sami spoznati koliko ste bili u zabludi
kad ste tvrdili da pomou te neprirodne hrane odravate
svoje zdravlje i tjelesnu sposobnost. Neprirodna hrana je u
biti razorna zato to spreava izluivanje starih otpadnih
tvari iz tijela sve dok ne svane dan kad postanete "stvarno
bolesni".
Paradoksalna je ali istinita spoznaja da civilizirani
ovjek nasmrt gladuje dok jede deset puta previe
neispravne, razorne hrane. "Vrea" (eludac) znatno se
rastegnula, nakrivila i visi na ovjeku. Takvo stanje
zahvaa ispravno funkcioniranje drugih organa, nanosei
im smetnje u funkcioniranju. lijezde i pore na stijenkama
eluca totalno su zaepljene, a njegova elastinost, kao i
elastinost crijeva s njihovim ivotno vanim fukcijama,
gotovo posve je zakazala. Trbuh je postao abnormalno
velik zaveljaj masnih, poremeenih organa kroz koje klizi
polovica ili ak vie trule civilizacijske hrane koja se
pretvara u fekalije kakve ne proizvodi nijedna ivotinja, i
to mi nazivamo probavom!
183
"ovjekova prirodna hrana" naslov je knjige
Herevvarda Caningtona (suosnivaa "uenja o prirodnom
zdravlju"
4
). On favorizira hranu od voa i povra. Postoje i
neki drugi autori koji polaze sa stajalita da je ovjek u
prapovijesti ivio od prirodne hrane, to znai od voa i
zelenih listova povra. J edan veliki filozof jednom je
rekao: "Sumnjivo je sve to se tek mora jednom dokazati".
Tko istinu smjesta ne vidi i ne prepozna, nee se istine
nikad domoi, pa ak ako je i tisuu puta dokazana sa svih
moguih stajalita. ak i strunjaci za vonu hranu i
zagovornici sirove hrane sumnjaju u to da bi degenerirani
ovjek dananjice mogao ivjeti rajskim ivotom.
Meni je trebalo nekoliko godina postojanog testiranja i
pokusa, dok se nisam temeljito uvjerio u ono to sam
jednog dana smjesta spoznao kao istinu. Prisjetite se mojih
doivljaja opisanih u 5. poglavlju, zatim u poglavljima o
novoj fiziologiji. Svi drugi istraivai nalaze se na krivom
putu, zavedeni teorijom o bjelanevinama, ali i neznanjem
o tome kako izgleda unutranjost tijela, to se u tijelu
dogaa kad jedete voe, postite ili uzimate hranu bez
sluzavosti. Za civiliziranog, pogreno hranjenog ovjeka
postizanje sve boljeg zdravlja donosi sa sobom i neka
zapaanja koja su za njega velika novost i prava rijetkost.
Meutim, zahvaljujui svojim starim, pogrenim
predodbama on ta zapaanja tumai kao bolesna i nimalo
prirodna. To je bio i bit e sjedne strane "kamen spoticaja"
u objanjavanju lijeenja bez lijekova, a posebno u
objanjavanju napredne zanosti o prehrani. Prirodnom
4 Uenje o prirodnom lijeenju u Njemakoj zastupa Drutvo za
unapreenje prirodnog ivota u Woq)swedeu, Heinrich
Vogelcr-Weg 8.
184
prehranom nikad se nitko nije sistematski bavio, pogotovo
ne postom kao njenim sastavnim dijelom. Od presudne je
vanosti to shvatiti i razumjeti. Ako ste spoznali i vjerujete
u ono to ste proitali u 5. poglavlju i ostalim poglavljima
koja se bave ovom temom, vi neete nikad vie sumnjati u
to da jedino voe, ak samo jedna vrsta voa, ne samo da
lijei ovjekovo tijelo, ve ga savreno hrani, iskljuujui
mogunost bilo koje bolesti.
Oni koji tu novu istinu ne poznaju i ne posjeduju nuno
znanje koje se odnosi na "ljekovitu hranu bez sluzavosti".
ne mogu se nikad domoi potpuno istog tijela i oekivati
savreno zdravlje.
Takvi ljudi nee nikad povjerovati u boansko
savrenstvo "kruha s neba", kako se to kae. "Gospodin e
ih kazniti sljepoom", duhovnim sljepilom. To znai da e
se sumnja, izgubljena vjera i izgubljeno povjerenje uvijek
iznova vraati sve dok otpadne tvari i stari otrovi budu
cirkulirali njihovim mozgom. Duboko se nadam da ste
sada oslobeni od te tragine zablude.
Posebna svojstva voa, salata, zelenih listova povra i
njihove odlike glede zdrave ovjekove hrane na
najjednostavniji nain prikazane su u Bergovim tabelama.
to manje ima u vama otpadnih tvari i otrova, to ete
biti spremniji prihvatiti, osjetiti i povjerovati u najveu od
svih istina: "Hrana iz raja zemaljskoga ne samo da je
dovoljna, ve ovjeka uzdie u sve uzvieniju tjelesnu i
duhovnu stvarnost, o kakvoj ranije niste imali nikakvog
iskustva."
185
23. poglavlje
Seksualnost - 1 . dio
Spolne bolesti
Zahvaljujui znanju koje ste stekli u prethodnim
poglavljima, vi dobro znate i moete bolje procijeniti od
bilo kojeg zagovornika prirodnog lijeenja da ne postoji
nikakva razlika izmeu bolesti ove ili one vrste.
Izuzetak je specifini sluaj koji se odnosi na simptome
sifilisa. "Spolne bolesti mogu se lako lijeiti pomou
primjene ljekovite hrane i posta iz jednostavnog razloga,
zato to se u pravilu radi o vrlo mladim pacijentima.
Lijeenje e biti oteano, ako su bili primjenjivani lijekovi,
stoje na alost vrlo est sluaj.
Takozvane karakteristine naznake svakog sifilinog
oboljenja imaju uzrok u jednom ili vie lijekova.
Gonoreja
Nema nieg lakeg za lijeenje od te "prehlade" ili
"katara" spolnih organa, ukoliko nisu bili primjenjivani
lijekovi ili injekcije. Lijenici bi morali priznati da do
takvog stanja moe doi i bez stvarnog spolnog dodira,
zato se ne moe odgovornost pripisivati iskljuivo
186
bakterijama. Gonoreja je naprosto izluivanje kroz spolni
organ kao prirodni organ izluivanja. Pretjerani ljubitelji
mesa posebno su skloni toj bolesti.
Ako se lijekovi uzimaju due vrijeme pomou
injekcija, sluzavost i gnoj potiskuju se u prostatu, mjehur
itd. Kod ena dolazi do upale maternice koja ima za
posljedicu sve mogue tipine enske bolesti.
Imao sam na stotine takvih sluajeva koje nisu uspjeli
izlijeiti ak ni strunjaci na podruju prirodnog lijeenja.
5
Rozeola, sifilistiki ekcem, koji se moe prepoznati po
sivoj sjeni ili sivom tonu boje u bjeloonici, nastaje
zahvaljujui injekcijama salitrene kiseline - srebrnog
oksida. Taj oksid je ujedno uzrok gonoreje u kostima. iva
je uzronik jakih ireva, sekundarnog i tercijarnog sifilisa.
Sifilisa nema kod ivotinja, a nema ga ni kod
neciviliziranih naroda. Lijekovi su zajedno s civili-
zacijskom prehranom u veini sluajeva uzronici tih
razornih bolesti. Naravno da je seksualna razuzdanost
takoer u velikoj mjeri kriva za pojavu takvih oboljenja,
no, vjerojatno ste sada, kad znate to je u biti bolest,
suglasni s mojim otkrivanjem "tajne" tih bolesti, tajne koja
znai da su lijekovi i civilizacijski pretjerana mesna hrana
daleko opasniji uzronici od svake seksusalne
razuzdanosti.
Pacijentu koji je vie od svega otrovan ivom, potrebna
je duga prijelazna hrana. Radikalni obroci od voa ili
radikalna kura posta mogli bi mu nakoditi, ne toliko same
5 Ovako iznijet opis spolnih bolesti pokazuje da je prof. Ehret sva
mogua oboljenja spolnih organa, ali i koe, nazivao "spolnim
bolestima", od kojih su neke doista gonoreja i sifilis.
187
po sebi koliko zahvaljujui lijekovima koji su opet dospjeli
u njegov krvotok spremni za izluivanje.
Takvo stanje zahtijeva brinu kontrolu izluivanja koju
moe pod najboljim okolnostima pruiti jedino iskusan
strunjak.
Rairena bolest izmjetene ili sputene maternice moe
se lijeiti pomou te hrane i dugotrajnih kura posta, kao i
pomou kraih kura posta s temeljito pripremanom
hranom.
Upala prostate, bolesti mjehura. Na stotine takvih
bolesnika spasio sam od tortura. Lijeio sam ih pomou
metode prirodnog lijeenja, ak i onda kad je znanost o
prirodnom lijeenju zakazala, i to pomou hrane bez
sluzavosti i pomou savrenog sastava krvi.
Seksual na psihologija
Za nau civilizaciju bilo je karakteristino (oko
1920./30.) da se na spolne odnose gledalo kao na
nemoralni in. Bila je to mrana tajna. Gledano s prirodnog
moralnog vidika, neki je filozof rekao da neisti ovjek
nema pravo stvarati novo bie. "Ti ne samo da ne smije
stvarati novo bie, ve mora prije svega izgraditi sebe",
kae veliki mislilac Nietzsche. injenica je da smo svi mi,
uz vrlo rijetke izuzetke, rezultat osjeajnog nadraaja
umjesto ljubavnog zanosa. Raanje je najsvetiji, boanski
in koji povlai za sobom najveu odgovornost. Stanica
sjemena s najmanjim defektom znai korak natrag, a ne
korak naprijed u naratajnom smislu. U vrlo starim i
klasinim civilizacijama "seks" je bio kult, religija. U
188
svakoj mitologiji, pjesnitvu sveukupnog civiliziranog
ovjeanstva, ljubav je velika, poglavita i generalna tema
sa svjesnim ili nesvjesnim ciljem razmnoavanja vrste.
Statistiki je dokazano da svaka obitelj gradskog
stanovnitva izumire; nestaje s treom ili etvrtom
generacijom. Drugim rijeima, "grijesi" oeva i majki
raaju bolesnu djecu i djecu njihove djece, degenerirano
do izumiranja u treem koljenu. to su ti "grijesi"? "Ljubi
blinjega svoga" glasi zapovijed i vi moda to inite, ali vi
ubijate dijete, u najmanju ruku djelomino, prije njegova
roenja. Skrivena bolest je sveopa i sveobuhvatna.
Statistiki je dokazano da preko 50% svih mladih mueva
u velikim gradovima boluje od gonoreje, a mladih ena od
leukoreje. Zar bi iz oteenog sjemena moglo izrasti
savreno bie - u utrobi civilizirane majke, zajedno s
prljavim, najee zaepljenim crijevima i neistim
mjehurom? Najgora tragedija neznanja sastoji se u tome
to trudnica pojede jedanput vie trule "strvine" ivotinja
prethodno ubijenih u klaonicama, budui da joj je
preporueno da mora "jesti za dvoje" - za sebe i zametak
novoroeneta u sebi.
Pri rodna kontrola seksualnosti
"Nema niega izvan istine - priznajte svoje grijehe iz
dubine srca". Zaista je blasfemino, paradoksalno i
tragino stalno sve jae nadraivati neku funkciju i
pogreno oekivati da se pritom moe ostati zdrav i sretan.
Zaista je tragino ako ovjek vjeruje da se ta funkcija moe
potiskivati i kontrolirati pomou propovijedi o moralu.
189
Priroda ne oslukuje ovjeka, ali ovjek mora
oslukivati prirodu, ako eli biti sretan. Mi smo proizvod
nadraaja, a ne prirodnih vibracija ljubavi, to naposljetku
dovodi do impotencije.
J edini nain lijeenja impotencije jest post i hrana koja
ne stvara sluzavost (vidi 5. poglavlje). Seks je dio ivotne
snage, on je takorei barometar obnove, pomlaivanja,
zdravlja i osjeaja sree.
U svojoj praksi imao sam sluajeva izlijeene enske
sterilnosti i svaki pacijent koji bi postupak izlijeenja
ozbiljno primjenio za bilo koju bolest znatno se
"pomladio".
Nitko u zapadnoj civilizaciji ne zna to znai pravi
"ljubavni zanos" tijela s istom krvi koja proizvodi
elektrino strujanje, elektricitet i posreduje ga preko
"beine" kose. Pogledajte to sam o kosi napisao u svojoj
knjizi "Postom do zdravlja". Brada nekog mukarca je
sekundarni spolni organ. Golobradi, elavi mukarac ima
zapravo "drugorazrednu" seksualnu kvalitetu u svakom
pogledu. Vidi Knjigu o sucima 16, 13-18.
Kad biste mogli shvatiti kako je lako kontrolirati seks,
vi biste se smjesta odrekli vaeg mesnog odreska i jaja.
U spolnom ivotu ovjeka koji se hrani hranom bez
sluzavosti, te mu je tijelo isto i snano, nema
masturbiranja, nonog izljevanja sjemena, prostitucije itd.
Zakljuak da uskraivanje izbacivanja sjemena
doprinosi jaanju mukareva mozga uistinu je apsurdan.
Ljubav je najvea snaga, i ako je prirodna, ona je najbolja
"nevidljiva hrana" beskrajnog svemira za duu i tijelo.
190
24. poglavlje
Seksualnost - II. dio
Majinstvo
Majinstvo s hranom bez sluzavosti prije trudnoe, za
vrijeme trudnoe i nakon trudnoe znai razvoj u smjeru
djevianske, svetake istoe, neeg posve drukijeg od
takozvanog "obinog" raanja sa svom ivotnom
opasnou koja je u dananjoj civilizaciji jo uvijek
prisutna.
Kad se ensko tijelo pomou hrane bez sluzavosti
savreno oisti, menstruacija prestaje. U Svetom pismu
takvo stanje naziva se znakovitom rijei "ienje", to u
biti i jest, isto - neuprljano mjesenicom neiste krvi i
drugim otpadnim tvarima. To je idealno stanje unutarnje
istoe, poeljno za "neokaljano zaee".
Svi moji enski pacijenti govorili su mi o sve slabijoj
mjesenici, zatim bi se dva, tri ili etiri mjeseca opet
pojavila, dok napokon ne bi posve izostala. Posvemanji
izostanak mjesenice moe se postii samo kod ena koje
su pomou hrane bez sluzi provele temeljit proces ienja.
Glavobolje, zubobolje, povraanje i sve druge tako-
zvane "bolesti trudnoe" prestaju. Slijedi bezbolno raanje
i jedna vie nego zadovoljavajua koliina slatkog majina
mlijeka. Raaju se djeca koja nikad ne plau, koja su u
191
usporedbi s drugom djecom izvanredno "ista". Sve su to
udesni rezultati o kojima su mi priale ene koje su
provodile moj postupak lijeenja. Nije preporuivo za
vrijeme trudnoe ili za vrijeme mirovanja zapoeti s
totalnom promjenom prehrane, to se mora uiniti najmanje
dva ili tri mjeseca prije zaea.
"J esti za dvoje" i to neku posebnu hranu nije potrebno,
ako je tijelo isto. Suvremene bebe su uglavnom previe
hranjene, odatle opasni porodi. J edina razumna promjena
mogla bi biti ta da se povea konzumacija prirodnih
slastica kao to su smokve, rozine, datulje itd.
Hranjenje djeteta
Ako se ispostavi da majka nema dovoljno mlijeka ili da
majino mlijeko nije dovoljno kvalitetno, nemojte
primjenjivati obino kravlje mlijeko, ono se mora
razrijediti s vodom najmanje u omjeru pola-pola ili jo
bolje, jedna treina mlijeka i dvije treine vode, zaslaeno
medom. Izmeu obroka zapoinjite to ranije davati
djetetu ajnu liicu vonog soka (sok od cikle takoer je
vrlo dobar) i med razrijeen vodom. Dijete ima silnu
potrebu za slatkim, a poznato je da voni eer zagovaraju
kao "bitnu sastavnicu" sva uenja o prirodnom lijeenju.
Ono to obino smatramo dobro uhranjenim, zdravim
djetetom s prosjenom normalnom teinom odnosi se
zapravo na kilograme otpadnih tvari i upropatenog
mlijeka.
J e li vae dijete bolesno ili nije spoznat ete po
izluivanju im ga jednom ponete hraniti vonim
192
sokovima ili kaicom od voa. To e vam ujedno biti
najbolji dokaz da sam bio u pravu. Promjena u prehrani
mora stoga bili vrlo brino pripremana. Novoroenad i
djeca moraju proi isti proces ienja i lijeenja kojeg
prolaze odrasli. Vjerujem da e novoroene hranjeno
dobrim majinim mlijekom prema ovim uputama i bez
dodavanja hrane bogate bjelanevinama udesno na-
predovati te da e nakon dojenja postupno prei iskljuivo
na jabuke.
Kao to je ve bilo spomenuto, prije takve promjene u
prehrani djetela, dijete mora najprije biti izlijeeno - bez
obzira je li bolesno ili nije - oieno od otpada svoje
"skrivene bolesti". To je neto u to gotovo nitko ne eli
povjerovati, a jo manje shvatiti i prihvatiti kao injenicu.
Prirodne slastice su za odraslo dijete neto neophodno,
kako bi se mogao izgraditi jaki kostur. Vaan je naravno i
kalcij (vidi Bergove tabele).
Na nekoliko pokusa koje smo provodili u Europi
osvjedoio sam se da napredovanje u istoi tijela, koje se
posle uzimanjem hrane bez sluzavosti, ima velik utjecaj
na oblikovanje karaktera, odnosno duhovnog i duevnog
stanja odraslog djeteta. Mnoge "brige" kod odgoja djeteta
mogle bi vas na taj nain mimoii. Nema vie djejih
bolesti!
Na tisue trudnica svojim pretjeranim uzimanjem hrane
napola ubijaju svoju djecu jo prije roenja. Prema tome,
ovo je jedini pravi put da se izbjegne smrtnost
novoroenadi. Ne postoji nijedna via moralna dunost
od ove da se na svijet donese savreno zdravo bie.
193
25. poglavlje
Izluivanje potpomognuto
kretanjem, sunanjem i
kupanjem
Kao to vam je poznato iz prethodnih poglavlja, svaka
tjelesna radnja dovodi do vibriranja, potresanja tkiva te na
ovaj ili onaj nain olakava funkcioniranje krvotoka.
Rezultat svega je oslobaanje i izluivanje "otpadnih tvari"
koje su u biti uzrok svake bolesti. ovjeje tijelo ini to na
najsavreniji nain, ako ste se odluili za post i promjenu
sastava krvi pomou prirodne hrane bez sluzavosti.
Tjelesno vjebanje povezano s postom' i prirodnom
hranom bez sluzavosti moe znatno pojaati i ubrzati
izluivanje. Pa ipak, pritom valja biti oprezan, ne smije se
pretjerivati - pogotovo u "loim" danima, kad je
izluivanje izrazito jako. Ako ste umorni te se loe
osjeate, dobro se odmorite i naspavajte. U danima kad se
tijekom kure posta ili stroge dijete "dobro" osjeate,
moete se baviti i tjelesnim vjebama u obliku kretanja,
kupanja, masiranja, dubokog disanja itd.
Najprirodnija i daleko najbolja tjelesna kretanja jesu
etnje, ples i pjevanje. Pjevanje je zapravo prirodna vjeba
disanja s dotatnom prednou oputanja zahvaljujui
vibriranju prsnog koa. Izvanredna vjeba koju svatko
poznaje jest odlazak u planine, planinarenje, zato jer se
194
penjanjem poboljava u vama disanje na najprirodniji
nain, mnogo bolje i usklaenije od svakog "sustava"
kretanja.
to je vaa unutranjost ia, to ete lake razumjeti
moje rijei iz 5. poglavlja - da je zrak i ostale prednosti
uma svojevrsna "hrana" - nevidljiva hrana.
Ruke trebaju kod tranja biti slobodne i oputene u
svom prirodnom njihanju.
Radovi u vrtu takoer su vrlo dobra
pri rodna vjeba.
Ako se ispravno brinete o svom tijelu, vi ete u sebi
njegovati zdravlje. Za one koji ele ostati vitki predloit u
u ovom poglavlju nekoliko vjebi. I moram vas opet
podsjetiti na injenicu daje zrak za ivot daleko vaniji od
hrane. Stoga je ispravno disanje od presudne vanosti.
Nemojte vjebati u skuenom, smrdljivom prostoru.
Vjebajte pored otvorena prozora. Duboko udahnite,
punim pluima, prije svake vjebe. Udiite kroz nos, a
izdiite na usta. Stanite pred ogledalo dok radite vjebe i
promatrajte gipkost svojih udova i nain na koji izvodite
svaku pojedinu vjebu. Zaljubite se sami u sebe, ako se
nitko drugi ne zaljubljuje u vas. Razmaknite noge otprilike
40 cm - stoj te uspravno i koristite snagu svojih miia.
Vjeba 1.
Uspravno stajati, ruke oputene sa strane zatvorite u
vrstu aku. Lagano podignite ruke, koliko je najvie
195
mogue iznad glave, duboko diite. Opustite se i izdahnite,
pet puta ponovite istu vjebu.
Vjeba 2.
Isprsite se ispruenih ruku. Sklopite ruke i pomiite ih
nadesno, pritom lijevom rukom usporavajte pomicanje.
Isto ponovite pomicanjem ruku nalijevo, usporavajui
pomicanje desnom rukom. Nakon svake vjebe oputanje i
izdisanje. Vjebu ponoviti pet puta.
Vjeba 3.
Ispruenu lijevu ruku vrsto drati desnom i podizati je
svom snagom visoko iznad glave. Na poetku vjebe
duboko udahnuti, na kraju oputeno izdahnuti. Isto
ponoviti ispruenom desnom rukom, pri emu joj lijevom
rukom pruate otpor. Ponoviti pet puta.
Vjeba 4.
Ruke spojiti i poloiti na glavu. Prignuti se nadesno,
jako trznuti glavom nalijevo pet puta, zatim nadesno pet
puta. I obrnutim redoslijedom. Izmeu svakog pokreta
duboko udahnuti i izdahnuti. Opustiti se. Ova vjeba je
osobito dobra za jetru.
Vjeba 5.
Ruke staviti na zatilajk, sve miie napeti. Okrenuti se
nadesno, zatim nalijevo, pet puta. I obrnutim redoslijedom.
196
Noge drati ravne poput svijea, naginjati se samo gornjim
dijelom tijela.
Vjeba 6.
Ruke drati sklopljenje na potiljku i dizati ih visoko
iznad glave bez pomicanja tijela. Na poetku duboko
udahnuli, a potom oputeno izdahnuti. Ponoviti pet puta.
Vjeba doprinosi razvitku prsnog koa.
Vjeba 7.
Poloite desnu ruku na desni bok, lijevu aku i ruku
lagano podiite i pritom duboko udiite. Istovremeno
prignite tijelo koliko je navie mogue nadesno, dok vas ne
zaboli. Opustite se i izdahnite. Vjebu ponovite s lijevom
rukom na lijevom boku. I tako pet puta.
Vjeba 8.
Ruke sklopite na prsnom kou, napregnite sve miie i
okrenite se nadesno. Zatim koliko je najvie mogue
nalijevo. Noge ne pomiite. Za vrijeme okretanja duboko
udahnite, zatim oputeno izdahnite. Ponovite pet puta.
Vjeba 9.
Podignite ruke visoko iznad glave koliko najvie
moete i naginjite se tijelom unatrag. Zatim se tijelom
naginjite prema naprijed i pokuajte prstima dodirnuti tlo a
197
da ne prigibate koljena. Izdahnite kad se opustite. Ponovite
to polako pet puta. Postupno se ponavljanje moe poveati
do 20 puta.
Nemojte se optereivati tim vjebama. Ako vas vjebe
na poetku ukoe, to je siguran znak da su vam itekako
potrebne i korisne. Poetne tegobe brzo e nestati, ako
nastavite s vjebanjem. Ovim vjebama moete dodati i
neke druge, ali pazite na to da kod svake vjebe duboko
diete. Za vrijeme vjebanja moete pustiti glazbu s
gramofona. Svaka malo jaa glazba je dobra. Titranje
glazbenih tonova djeluje udesno. Preporuivo je ujutro
najprije uiniti nekoliko vjebi - odmah nakon ustajanja.
Kad obuete na sebe odjeu morate se osjeati oputeno.
Ponite s dvije ili tri vjebe, te postupno poveavajte
njihov broj, ali nipoto ne smatrajte to svojom dunou,
ve neim to vam priinja zadovoljstvo. Plesanje sa
samim sobom uz pratnju ozbiljne glazbe pokazalo se vrlo
djelotvornim.
Sunanje
Kad god vam se prui prilika za sunanje, nemojte je
propustiti. Ispoetka ne due od 20 ili 30 minuta i
obavezno s pokrivenom glavom. U danima kad se "loe"
osjeate - kad je izluivanje vrlo jako - ostanite u
hladovini.
Sto vaa unutarnja istoa bude vea, to e vam
sunanje priinjati veu radost, to due moi ete se
izlagati suncu. Primijetit ete da moete dugo izdrati na
198
visokoj temperaturi. Kratko, hladno tuiranje ili uranjanje
ruku u hladnu vodu odmah nakon sunanja vrlo je dobro.
Sunanje je izvanredan "nevidljivi" izluiva prljav-
tine i pomlauje tijelo, pomae vam da izgledate poput
svile i daje vam lijepu smeu boju. Ljudi koji pripadaju
naoj rasi svjedoe svojom bijelom koom o injenici da su
od samog roenja bolesni, da su batinili bijela krvna zrnca
- "znak smrti".
Budui da se za vrijeme sunanja treba odbaciti svaki,
pa i najmanji dio odjee, bilo bi poeljno da u svom
dvoritu, vrtu ili na terasi ogradite mjesto za sunanje,
daleko od znatieljnih pogleda. Civilizacijska odjea
onemoguila je ovjeku da osigura sebi ivotnu snagu
svjeeg zraka i suneve topline koje su neophodne za
zdravlje i osjeaj blagostanja. Direktne suneve zrake
posreduju tijelu elektricitet, energiju i ivotnu snagu za
tjelesne baterije i obnovu ivotne snage, jakosti i
stvaralatva.
Ispiranje debel og crijeva
U vrijeme prijelaznog razdoblja preporua se ispiranje
debelog crijeva, bez obzira na dobru stolicu. Time znatno
pomaemo boljem izluivanju ljepljivog otpada,
sluzavosti i razliitih otrova koje priroda pokuava
izbaciti. U tu svrhu moe se primijeniti cjevica za
klistiranje nakon obavljene velike nude. Za temeljito
ienje valja primijeniti najmanje dvije do tri litre vode.
Nastojte imati prirodnu stolicu prije negoli ulijete vodu
u debelo crijevo. Tijelo mora leati na desnoj strani,
199
savijeno unazad. Spremnik s vodom mora se nalaziti 90 ili
100 cm iznad vas. Voda mora biti topla, nipoto vrua, to
se moe ispitati pomou laktova. Osjeate li bilo kakvu
nelagodu, zatvorite vodu na spremniku, dok nelagoda ne
proe. Koliina vode od dvije ili tri litre mora odjedanput
biti primljena u crijevo. Ako je nelagoda ili bol
prejaka,odstranite vodu iz debelog crijeva i ponovite cijeli
postupak.
Voda treba otrpilike 15 do 20 minuta ostati u crijevu ili
onoliko koliko vi elite. Dok leite na boku, ponite s
njenim masiranjem debelog crijeva. Zatim se okrenite na
lea, skupite koljena i masirajte se s desne strane tijela
prema lijevoj, okrenite se i nastavite masiranje s lijeve
strane prema desnoj. Sada moete slobodno izbaciti vodu
iz crijeva. Najbolje vrijeme za klistiranje je neposredno
pred odlazak u krevet.
Kupanj e
Strunjaci imaju glede kupanja takoer razliita
miljena, ba kao i glede prehrane. Pomou hrane bez
sluzavosti vi odravate vau kou, koju "elite dodirivati"
bez pomoi kozmetike, losiona i krema.
J utarnje "hladno tuiranje" tijekom cijele godine, bez
obzira na vremensku prognozu, nije preporuivo. Naime,
nije dobro tijelo ispostavljati ekstremnom oku. U mnogim
sluajevima time se nanosi tijelu vea teta negoli korist.
Naravno da mora koa biti ista, kako bi pore mogle
ispravno funkcionirati, a to se moe postii pomou
slijedee metode: Umoite ruke u hladnu vodu i dobro
200
protrljajte njima obraze, potiljak i ramena, prsni ko i
trbuh, zatim ruke i lea. Naposljetku noge i stopala. Ako
elite, moete stopala staviti u vodu. Nije potrebna velika
koliina vode, vano je da su ruke dovoljno vlane. Nakon
toga nastavite svoje tijelo trljati rukama, ili runikom, po
mogunosti pet minuta, dok vam tijelo ne pocrveni. To
treba uraditi nakon ustajanja i obavljenih vjebi. Rezultati
e vas iznenaditi. Ako vam je draa kada, nalijte u nju
hladnu vodu u visini do 3 centimetra. Sjednite u nju
sklupanih koljena i ponite s trljanjem tijela kako je
naprijed opisano.
Morate znati da je sunanje jednako vano kao i
kupanje. Nekoliko minuta svakog dana nakon ustajanja i
prije odlaska u krevet provedite kod otvorena prozora ili na
balkonu i pritom masirajte svoje tijelo - to pomae koi da
zadri svoja prirodno funkcionalna svojstva. Neka vam je
uvijek na pameti injenica daj e svaka krajnost opasna. To
vrijedi za vjebanje, kupanje i spavanje, kao za hranjenje.
ak i najvea radost i najvea srea mogu vam nakoditi
jednako kao to vam mogu nakoditi ljutnja, mrnja i
tjeskoba. Dakle: izbjegavajte svako pretjerivanje!
201
26. poglavlje
Poruka za vas
Dragi prijatelji!
Nakon paljivog itanja prethodnih poglavlja sada
zacijelo znate da se bolest sastoji iz nepoznate, raspadnute,
fermentirane mase otpadnih tvari u ovjejem tijelu koja je
desetljeima pohranjena prvenstveno u crijevima i
debelom crijevu. Sada zacijelo shvaate kako je glupo i
neuko pomiljati daj e ve samo znanje o tome to ovjek
treba jesti gotova metoda lijeenja.
Nitko od poznatih strunjaka nije dokuio vanost
temeljitog, dubokog ienja ovjeje "gnojnice". Svi su
vie ili manje bili "obmanuti" prirodom, kad su nekom
ovjeku, iji je probavni trakt bio zaepljen zbog
viegodinjeg nagomilavanja sluzavosti i otpadnih tvari od
hrane bogate bjelanevinama, savjetovali da jede istu
hranu od voa. J a sam vas pouio o posljedicama: ako se
otrovi prebrzo rastope i dospiju u krvotok, mogu nastupiti
ozbiljne posljedice - pa ak i smrt. U takvim sluajevima
najee se odgovornost prebacuje na ovjekovu prirodnu
hranu, kao to su narane, groe, datulje itd.!
Moja metoda dokazuje daje nepoznavanje stvari glede
vone hrane "kamen spoticaja" za druge strunjake
znanosti o hrani koji su sami vrili eksperimentalne
202
testove. Tisuu puta sluao sam jedno te isto optuivanje -
ak od mladih i naizgled zdravih ljudi - "Ja sam slab\" I
gotovo svi strunjaci osim mene na to odgovaraju: "Da,
vama je potrebno vie bjelanevina, jedite u najmanju ruku
orahe".
J a sam taj "kamen spoticaja" nastojao sto puta
prevladati u godinama kad sam se bavio pokusima na
samome sebi i suoavao se s tim problemom. Nakon jedne
dvogodinje kure u Italiji zbog Brightove bolesti bubrega i
suiavosti, tijekom koje sam postio i strogo se hranio
hranom bez sluzavosti, pojeo sam kilogram najslaeg
groa i popio dvije litre svjeeg, slatkog soka od groa,
proizvedenog od najboljeg i najdivnijeg groa tamonjeg
podneblja. I smjesta sam imao osjeaj kao da u umrijeti!
Obuzeo me uasan osjeaj, srce je poelo lupati, zbog silne
omamljenosti morao sam lei u krevet, gdje su me muili
jaki bolovi u elucu i crijevima. Nakon deset minuta
dogodio se velik preokret - sluzavi, pjenuasti proljev i
povraanje soka od groa pomijeanog s ukiseljelom
sluzavou. Nakon toga uslijedio je doivljaj nad
doivljajima! Osjeao sam se tako udesno i jako da sam
odmah poeo vjebati, uradivi 326 sklekova jedan za
drugim bez prekida. Sva zaepljenja bila su odstranjena!
Mislim da vam je sada jasno to je bio ovjek bez
"kuhane" hrane - u prapovijesti (nazvanoj Raj zemaljski),
kad se hranio voem, "kruhom nebeskim".
Ukazao sam na pravog "demona" u tragediji ljudskog
ivota - i pokazao kako ga se moe i mora izluiti - prije
negoli se ovjek opet uspravi i domogne rajskog zdravlja,
sree, imuniteta protiv bolesti u svom "bogolikom" biu.
203
Ako je Edenski vrt - vrt neba na zemlji - neko
egzistirao, morao je to biti "vrt s voem i povrem".
Tisuljeima je ovjek svojom pogrenom civilizacijom
zastranjivao u nesvjesno samoubojstvo, robujui
proizvodnji pogrene hrane, proizvodei "svoj kruh u znoju
lica svoga". Neprirodna hrana uzrok je bolesti i smrti.
"Mir na zemlji", srea i pravednost ostaju sve do danas
pukim snom. Tisuljeima se tragalo za pravim znaenjem
pojmova kao to su Bog, Raj, Nebo - grijeh, avao, pakao.
Dananji ovjek zamilja Boga kao dobrog, milostivog
Oca koji e mu dopustiti da se na drugom svijetu domogne
raja - nekanjen za sve stoje inio protiv boanskih zakona
u prirodi.
J a sam dokazao da je prehrana iz Edenskog vrta ne
samo mogua - dovoljno dobra za degenirano
ovjeanstvo dananjice - ve je apsolutno nuna kao prvi
korak prema istinskom ozdravljenju i spasenju naeg
bijednog ivota. Dokazao sam da je hrana klju koji nas
vodi u igubljeni raj zemaljski, gdje su bolest, nevolje i
brige - mrnja, borba i smrt bile nepoznate i gdje nije bilo
smrti izazvane neprirodnim uzrokom.
"ovjek je ono to jede" glasi najznaajnija i najtonija
definicija jednog filozofa.
Vi biste sada napokon morali shvatiti zato su
civilizacija, sve filozofije sa svojim silnim rtvama zbog
rada, prestia, novaca, energije bile i jesu dijelom samo
nagaanje. Magina formula za "nebo na zemlji" - za raj
zemaljski - mora ovako glasiti:
"Jedite svoj put u raj". Ali vi se ne moete domoi vrata
koja aneo uva s bakljom i maem, ako niste proli kroz
istilite (vatru oienja) posta i ljekovite hrane - istilite
204
u smislu fiziolokog prosvjetljenja pomou "vatre ivota"
u svom vlastitom tijelu! Tisuljeima nije nitko umakao
smrtnoj borbi, prouzroenoj neprirodnim ivotom, a
jednog dana nai ete se i vi u toj borbi.
Meutim, vi, ja i svi ostali koji smo spoznali veliku i
vanu istinu ivota, mi smo u stvarnosti, a ne samo u duhu,
napustili tminu neznanja i put u nesvjesno samoubojstvo.
Mi smo na putu u svjetlost nove civilizacije - u svjetlost
tjelesne obnove. To je poetak duhovnog i duevnog
napretka, put koji vodi u vii, produhovljeni svijet.
205
Li t erat ura
1. Robert Landmann "Monte verita"
2. Harvey i Marylin Diamond "Fitnes za ivot", I. i II.
dio
3. Dr. Zane R. Kime "Sunevo svjetlo i zdravlje"
4. Tabele za kombiniranje ivenih namirnica
5. Prof. Arnold Ehret "Postom do zdravlja"
6. Dr. J ohn H. Tilden "Toksemija je poetak svih
bolesti"
206
Pr e dme t no kaz al o
A
Antibiotika 75,78
Artritis 10
B
Banane 121, 126, 130, 131, 183
Bijela krvna zrnca 58, 84, 85, 199
Bijeli kruh 119
Bijelo brano 109, 181
Bilje 38, 113, 142, 178
BjeI anevine2I ,46, 77, 80,81,
82, 89
Bolesti srca 10
Brazilska salata 147
Bundeva 125
C
Celer 120, 125, 127, 130, 142,
144, 146, 148, 149, 150, 151,
153,154, 155, 157
Cikla 120, 125, 130, 132, 140
Crijeva 36,47, 56, 57, 104, 105.
107, 165, 167, 168, 169, 183,
199, 200

arobno ogledalo 55, 56
ir 52
D
Datulje 121, 127, 142, 148, 192,
202
Debelo crijevo 50, 64,78, 199
Digitalis 75
Dijagnoza mokrae 59
Dijabetes 10, 46, 60, 165
Djeja bolest
Dodaci 11,33, 138
Doruak 124, 171. 173
Duevna bolest 96
E
Ehretist31
Energija 71, 72, 82, 173
F
Fletcherizam 106
Fosfat 46, 83, 115
G
Glavobolja 163, 173
Gonoreja 186, 187
Gnoj 13,21,44,48,49,51,58,
81,87, 96, 115,116, 161,
162,182, 187
Grah 120, 122, 181
Graak 106, 120,122, 125, 144,
153,181
207
Gripa 41
Groznica 41
Groe 28, 121, 168, 202
Groani eer 24, 25, 32, 91,
106,132
Gubitak apetita 42, 159
Gula od povra 139
Gua 52
H
Hemoglobin 86, 87
Hrana od povra 90
Hren 120, 132
1
Infekcija 84
Istraiva 114, 184
Iaenost kraljeaka 95
Izgladnjelost 77
Izmet 47,56,62, 169
Izmjena ili pretvorba tvari 74, 76,
102
J
J abuka 121, 126, 127, 137, 144,
146, 148
J aje 118, 119, 138
J uha 133
J uha od rajice 133
K
Kalcij 51, 87, 89, 193
Kava 122
Kesten 121, 154
Kikiriki 122, 125, 133, 151, 154,
155, 156, 181
Kiropraktika 95
Kiselina 40, 52, 103, 117, 126,
131
Kiselo zelje 156, 165
Kneippova kura 95
Knjiga postanka 97, 142
Kokosov orah 121
Kopar 118, 120
Koa 77, 176, 200
Kravlje mlijeko 180, 192
Krastavci 120, 127
Krist 28, 29,
Kruh 85,96, 104, 108, 117, 125,
126, 127, 137, 165, 171, 181,
185,203,204
Krumpir 85, 105, 106, 119, 125,
136, 151, 152, 153, 156, 165,
181
Krvotok 10, 17,36, 37,40,41,
49,51,52, 56, 57, 65,66, 70,
74, 75, 76, 83,85,88,91,94,
95, 109, 123,128, 133,136,
140, 160, 161, 162, 163,169,
170, 171, 176, 180, 188, 194,
202
Kucanje srca 40, 163
Kuhani glavni obrok 152
Kupanje 27, 194, 200, 201
Kura posta 131, 107, 108, 140,
162, 164, 168, 170, 176, 187,
188
Kura posta s voem 170
208
L
Lea 121, 181
Limun 106, 117, 121, 133, 138,
143, 145, 146, 147, 148, 162
Luk 120, 125,132, 133, 139, 143,
144, 145, 146, 148, 149,
150-157
LJ
Ljepilo 58, 181
Ljetna salata 146
M
Majoneza 133, 138
Majino mlijeko 192
Majinstvo 191
Masaa 95
Maslac 119, 125, 126, 131, 133,
143, 154, 179
Maslac od kikirikija 125, 154
Maslaak 118, 120
Maslinovo ulje 145, 146, 149
Mast 26,77, 119, 125, 139, 143.
151, 179, 180, 181, 190
Med 130, 131, 133, 134, 138,
145, 158, 162, 170, 182, 192
Menstruacija 191
Meso 51, 59, 60, 67, 85,87, 89,
90,91, 104, 115. 118, 133,
139,155, 179, 183
Mesoder 58, 52, 80, 90
Mineralna sol 91, 104
Mjeana salata 125, 126, 145
Mladi krumpir i mahune 156
Mlacnica 119
Mlijeko 22, 62, 80, 85, 89, 90,
107, 115. 118, 119, 180, 192
Mokrana kiselina 40, 52
Mrkva 125, 130, 132, 142, 151
N
Nadrilijenik 93
Napitci 122, 133, 170
Narane 56, 106, 121, 170, 202
Nervoza 62
O
Ocat 133
Odrezak od pinata 151
Optereenje 27, 52, 62, 65, 66,
68,69, 111, 161, 162, 163,
168
Orasi 102, 121, 131, 142, 148,
154,182
Osleopatija 95
P
Papar 138
Pastrnjak 125
Peena rajica 155
Peene artioke 153
Peeno voe 140
Perin 142,143, 144, 147, 149,
150, 151, 156, 157
Pjevanje 194
Ples 194, 198
Pokretljivost 75, 89. 108, 110
Povraanje 191,203
209
Prehlada 50, 51
Prijelazna hrana 123, 129, 133,
180, 187,214
Probavne smetnje 45
Proizvodi od itarica
Proljev 167, 203
Psihoterapija 96
Punjena paprika
Punjeni luk 150
R
Ragnar Berg 105, 114
Rajica 120, 133, 139, 155, 156
Raj zemaljski 203, 204
Repa 105, 120, 125, 132
Reumatizam42, 52
Riba 74, 117, 118
Ria 119, 136, 154, 182
Rozeola 187
Rozine 121, 127, 132, 142, 192
Ruska salata 146
S
Salata 102, 112, 120, 125, 126,
127, 130, 132, 133, 142, 143,
144-149, 185
Salata glavatica 120, 126, 130,
142
Salata od cvjetae i graka 147
Salata od draguca 149
Salata od luka 149
Salata od naribane mrkve i
pinata 148
Salata od paroga 147
Salata od paroga i cvjetae 147
Salata za izluivanje 149
Salisbury-kura 107
Sastav krvi 74, 84
Seksualnost 186, 189, 191
Sifilis 53, 86, 87
Sir 119, 142, 145, 180
Slatki krumpir 120, 181
Slastice 193
Smokve 121, 127, 130, 132, 142,
192
Snaga 19, 23,26, 33, 37, 38, 42,
44,45,61,62, 65,66, 67,68,
70,71,72,75,79, 80, 82.
100, 111, 160, 161, 162, 168,
190
Sok od groa 122
Sok od limuna 138, 145, 146,
148, 149, 162
Sok od narane 170
Sok od povra 174
Sok od rajice 170
Sol 26, 26, 33,59, 85, 86,91,
104, 105, 110, 115, 116, 117,
132, 133, 138,155, 178,181,
183
Spavanje 72, 169, 173,201
Spolne bolesti 53, 186
Srane tegobe 49
Sterilnost 190
Stolica 171
Stvaranje krvi 10, 56,74, 88, 91,
92, 95
Sunanje 27, 194, 198, 199, 201
Sunevo svjetlo 206
210
Sueno voe 108, 127, 142
Suica 51

eer 10,24, 25, 33,46, 59,60,
68, 86, 87,91, 106, 122, 131,
132, 142, 180, 192
ljive 121, 126, 127, 143, 145,
168
krob 22, 37,48, 57,58.81,84,
87, 104, 106, 108, 115, 126,
136, 138, 165, 170
paroge 120, 147
pinat 118, 120, 125, 148, 149,
150, 151, 153, 168
T
Teorija o bjelanevinama 76
Teorija o sluzavosti 31, 36, 117
Teorija o stanicama 76
Terapija pomou kretanja 95
Toksemija 50, 206
Tranje 75
Trenje 168
U
Uenje o prehrani 90
Ugljikohidrati 33, 132
Umak za salatu 125, 133
Upala 51, 188
Upala plua 51
Upala prostate 188
Urin 21,46, 56, 57,60,62, 160
V
211
Vegetarijanac 105
Vegetarijanstvo 103
Vegeterijanski lonac 103
Vitamini 13, 178,217
Vino 122, 143
Vjeba 194-198, 201,203
Vjebe disanja 69, 95
Voe 24, 33, 34, 38,56, 57, 64,
71,80, 82, 87,91, 102, 103,
106, 108, 113, 115, 116, 121,
124, 126, 127, 128, 130, 131,
140, 141, 142, 166, 168, 176,
174, 178, 180-185, 203
Vona salata 145
Voni sokovi 133
Voni eer 91, 106. 131, 142,
192
Vrenje 103, 131, 165
Vrijeme posta 61,62,76, 77, 107,
161, 162, 163, 165, 169, 170,
176
Z
Zaepljenje 36,49, 50, 57, 58,64,
83
Zaini 151
Zelje 125, 152, 156, 165
Zubobolja 51

eljezni oksid 86
eljezo 86
itarice 119, 181
iva 187
Na naoj adresi
Knjinica UPT
31400 akovo, pp 51
Tel/fax: 031/811-776
moete naruiti i sljedee knjige o zdravoj prehrani:
- SOKOVI OD SVJ EEG VOA I POVRA (Dr. N.
Walker)
- SVAKODNEVNO SVJ EE SALATE ODRAVAJ U
VAE ZDRAVLJ E (Dr. N. Walker)
- I VI MOETE POSTATI PUNO MLADI (Dr. N.
Walker)
- POSTOM DO ZDRAVLJ A (Prof. A. Ehret)
- PRIJ ESNA HRANA UMJ ESTO KUHANE (H.
Wandmaker)
- LJ EKOVITA HRANA BEZ SLUZAVOSTI (Prof. A.
Ehret)
u pripremi su:
- ZDRAVA PRIRODNA HRANA ZA DJ ECU (Urs
Hochstrasser)
- ZDRAVA PROBAVA BEZ ZATVARANJ A (Dr. N.
Walker)
- POVRATAK PRIRODI (Dr. N. Walker)
- SJ AJ NO ZDRAVLJ E (Dr. N. Walker)
- VODA MOE RAZORITI VAE ZDRAVLJ E (Dr. N.
Walker)
- SAMOKONTROLIRANJ E TEINE (Dr. N. Walker)
- SVJ EDOCI ZA OZDRAVLJ ENJ E LIJ EENJ EM
SIROVIM VOEM I POVREM (Dr. I. Zirdum,
sabrao)
212
Prof. Arnol d Ehret rodi o se 1 866. u St . Geor genu kod
Frei burga u Sc hwa r z wa l du, a umro je na vr huncu svoj i h
s na g a 8. l i s t opada 1 922. u SAD-u nakon j e dno g
pr edavanj a, u pr omet noj nez godi s dvost r uki m
pri j el omom l ubanj e. Ve u najranijim g odi na ma svoj e
z r e l o s t i bi o j e p r e d o d r e e n z a i s p u n j a v a n j e
humani t arni h z a da a l i j eni ka. Lijenici koji su bili
s uo e ni s nj egovi m pat nj ama smatral i su t e pat nj e
nei m nei zl j ei vi m. Ta o s uda na smrt z nat no j e oj aal a
nepokol ebl j i vos t nj egova duha. Odl uka da bude s a m
s voj lijenik pokaz al a se us pj e nom do t e mj ere da j e u
vi car skoj ( Lugano- Mas s agno) ot vor i o kl i ni ku za pos t ,
a nakon I. s v j e t s kog rata t akvu je kl i ni ku o s n o v a o u Los
Ang e l e s u. Na s pme nut i m j e kl i ni kama bol e s ne l j ude
lijeio po mo u uvoenj a me t o de " l j ekovi t e hr ane be z
s l uz a v os t i " .
Me t oda prof. Ehreta pokaz al a se vrlo us pj e nom kod
paci j enat a kojih j e bi l o na t i sue i t i sue di l j em svi j et a.
Pr e uz e o j e kat edr u, pi s ao knj i ge, po svoj zeml j i dr ao
pr edavanj a 0 met odi l i j eenj a koj u j e sam ot kr i o. Gl ede
i spr avnost i t e me t o de ni ta se do da na s nije
promi j eni l o. Nj egove knj i ge i dal j e se obj avl j uj u u
vel i ki m nakl adama.
Nai n i vot a Amo l da Ehreta o dg o v a r a pravi l i ma
" pr i r odne hi gi j ene" , pr i r odnom uenj u 0 zdravl j u koj e u
Nj emakoj z a s t upa Udr uga z agovar at el j a pr i r odnog
i vot a.