U N I V E R Z I T E T U B I H A U

PEDAGOKI FAKULTET U BIHAU

Odsjek za englesk jezk knj!e"n#s$
ore Slavni Tijana Bievi
TEHNIKA AKADE%&KOG
PI&AN'A
B(a)* #k$#+a, -../0
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
D ' E L A NA D O D I P L O % & K O % & T U D I ' U
Na dodiplomskom studiju studenti su duni na temelju Pravila o reimu studija, te
Zakona o nauno-istraivakoj djelatnosti da se osposobe u izradi odreenih pismenih
radova koji e predstaviti sposobnost studenta da uestvuje u nauno-istraivakom radu.
Na dodpilomskom studiju studenti najee piu sljedee radove!
"# re$erat, %# seminarski rad, &# diplomski rad'
&E%INAR&KI RAD
(eminarski rad je samostalna struna obrada teme koju izabere student iz
ponuenih tema ili po su)erisanju predmetno) nastavnika iz predmeta koji su utvreni
nastavnim planom i pro)ramom. *zradom seminarsko) rada student se dublje upoznaje sa
obraenom temom i materijom nastavno) pro)rama i stie prva iskustva u pisanju
strunih i naunih djela. (eminarskim radom student pokazuje sposobnost primjene
teorijskih i praktinih znanja steenih na predavanjima ili steenih koritenjem literature.
U)lavnom, prilikom izrade seminarsko) rada obrauje se jedan ui ili jednostavniji
problem.
BITNI ELE%ENTI &E%INAR&KOG RADA
(eminarski rad pie se pisaom mainom ili na kompjuteru najveim proredom
+razmak %# na papiru $ormata ,- +%". / %01 mm#, a sastoji se od sljedee)!
"# omotne ili vanjske strani2e,
%# unutranje strani2e,
&# sadraja,
-# uvoda,
3# izla)anja materije +u dva do tri dijela#,
4# zakljuka,
1# popisa literature +biblio)ra$ije#,
5# prilo)a +ako postoje#.
6ptirnalni obim seminarsko) rada je desetak strani2a ili po pro2jeni predmetno)
nastavnika.
2
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
Nasl#" ,ada
Naslov rada izraava nje)ov osnovni sadraj. 7ora biti kratak, jasan *
in$ormativan i poeljno je da sadri vanije kljune rijei o tretiranom problemu. 8reba
izbje)avati du)ake i nespretne naslove.
P,edg#"#,
Pred)ovor nije obavezan ali ukoliko se kandidat odlui za nje)ovo pisanje, u
njemu istie razlo)e koji su )a potakli na izbor teme. U pred)ovoru se obiljeava motiv i
znaenje seminarsko) rada i eventualno se iznose posebne tekoe na koje je kandidat
nailazio u radu.
U"#d
Uvod je pristupni dio seminarsko) rada. U njemu student uvodi itao2a u
podruje tretirane teme a upoznaje )a sa problemom istraivanja te sa sadrajem rada.
Izlaganje 1a$e,je
*zla)anje materije je najopseniji dio seminarsko) rada. (tudent mu mora
posvetiti najvie panje i vremena. 8retirana materija se rasporeuje u po)lavlja, iznose
rezultati istraivanja, opisuju se, objanjavaju i izlau utvrene relevantne injeni2e.
Zaklj23ak
Zakljuak je zapravo na kon2izan nain izloena sinteza itavo)
seminarsko) rada i ne smije biti preopiran.
P#4s k#,5$ene l$e,a$2,e 6++l#g,a7ja8
Poslije zakljuka seminarsko) rada navodi se popis koritene literature. Po
pravilu se pie na posljednjoj strani2i a koritena literatura se )rupie na etiri skupine i
to! +"# knji)e, +%# studije, +&# lan2i, +-# nepotpisani natpisi, +3# priruni2i, en2iklopedije i
slino.
3
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
D#k21en$a9jska #sn#"a ,2k#4sa
9okurnenta2ijsku osnovu rukopisa seminarsko) rada kao i dru)ih naunih i
strunih djela ine!
"# pozivne biljeke i $us-note,
%# ilustra2ije +ukoliko ih ima#,
&# stilsko-jezika i terminoloka obrada rukopisa.
Psanje $eks$a se1na,sk#g ,ada
8ekst seminarsko) rada mora biti jasan, kon2izan i )ramatiki ispravan. Za
pisanje seminarsko) rada treba izabrati vrijeme kada je student najodmorniji i kada je za
to inspirisan. Prethodno mora konsultirati * prouiti svu raspoloivu aktuelnu literaturu o
tretiranoj materiji.
Najprije treba pisati ono to je najjednostavnije bez obzira o kom djelu +tezi# se
radi jer se u konanoj verziji ti dijelovi mo)u vrlo jednostavno povezati u 2jelinu. Pisati
treba samo na jednoj strani papira ostavljajui i s lijeve i s desne strane papira dovoljno
prostora +mar)ine# radi eventualno) ispravljanja )reaka, odnosno poboljanja rukopisa.
Zavrno ku2anje teksta vri se tek nakon dru)e redak2ije, odnosno nakon iitavanja
teksta * unoenja eventualnih poboljanja. 8ekst ku2ati tako da na strani2u stane najvie
26 do 28 redova sa po 60 slovnih mjesta tj. leksiko)ra$skih znakova. :auna se i prazan
prostor izmeu rijei. Preporuuje se da tekst bude ralanjen na pasuse +&-3 pasusa# koji
ine lo)inu 2jelinu na jednoj strani2i.
DIPLO%&KI RAD
9iplomski rad je samostalno struno djelo studenta u kojem pod vodstvom
mentora obrauje utvrenu temu.
&",(a z,ade d4l#1sk#g ,ada
6snovna svrha izrade diplomsko) rada je u tome da student, nakon
poloenih ispita, izrade seminrskih radova i izvrenih dru)ih obaveza u toku studija treba
da pokae sposobnost samostalno) rjeavanja kompleksno) problema i snalaenje u
rjeavanju teorijskih i praktinih problema koji ne moraju imati karakter ori)inalnosti. U
izradi diplomsko) rada student mora pokazati sposobnost prirnjene teorijsko) i
praktino) znanja te sposobnost da se samostalno slui aktuelnom domaom i stranom
literaturom u pismenoj obradi teme. 6sim to)a, student izradom diplomsko) rada mora
da dokae!
4
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
"# sposobnost primjene naunih metoda i nauno) instrumentarija u obradi
aktuelne teme'
%# sposobnost koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i naunih injeni2a
koje su objavljene u koritenoj literaturi'
&# sposobnost pravilne obrade ilustra2ija +tabela, )ra$ikona, $oto)ra$ija, 2rtea# .
B$n ele1en$ d4l#1sk#g ,ada
;itni elementi diplomsko) rada nee biti ovdje posebno razmatrani jer su
oni )otovo identini onima koji su prikazani u shemi seminarsko) rada.
Psanje $eks$a na23n#g s$,23n#g djela
Pri pisanju nauno) i struno) djela student, odnosno autor naroitu
pozornost mora obratiti!
"# dokurnenta2ijskoj osnovi rukopisa,
%# samom pisanju teksta,
&# stilskoj, jezikoj i terminolokoj obradi rukopisa'
D#k21en$a9jska #+,ada ,2k#4sa
(vako nauno i struno djelo djelo temelji se na prouenom i sreenom
literarnom materijalu kao dokumenta2ijskoj osnovi rukopisa koja se oituje u!
"# 2itatima,
%# biljekama,
&# $us-notama,
-# ilustra2ijama'
6ni su sastavni dio autorovo) rukopisa +teksta djela#
5
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
:$,anje l$e,a$2,e
U naunom i strunom pisanom djelu mora se jasno odvojiti autorov tekst,
misao, spoznaja, ideja, podatak, ilustra2ija i slino od tue) teksta, tuih spoznaja,
podataka, ilustra2ija i slino.
6d dru)o) autora mo)u se preuzeti de$ini2ije pojmova, naune injeni2e,
ideje, poda2i, stavovi, in$orma2ije i slino ali uvijek treba na vrlo jasan i uobiajen nain
navesti od ko)a su i iz koje) biblio)ra$sko) izvora preuzeti. 8o se postie 2itiranjem.
7no)ostruka je ulo)a 2itiranja u naunim i strunim djelima. Najee se
2itiranjem!
"# ilustrira neki problem,
%# dokazuje neto,
&# ar)urnentira vlastita misao pozivajui se na neki autoritet,
-# eli dokazati da je autor <nauniji< od autora 2itirane misli.
,ko autor 2itira 2itat +=2itat iz dru)e ruke<#, on mora navesti sve elemente o
ori)inalnom djelu +2itatu# a nakon to)a navesti takoe sve elemente o autoru i djelu iz i
od ko)a je preuzeo 2itat.
>ada se dui tekst <prepriat vlastitim rijeima, potrebno je navesti o kome
tekstu je rije. Preuzimanje tuih ostvarenja bez navoenja autora * nje)ovo) djela
NEDOPUTENO 'E i predstavlja PLAGI'AT .
?vo nekoliko primjera 2itata!
"# U svojoj studiji, @ami ovako de$inie nauku! =Znanost +nauka# je sreeno,
sistematizirano i provjereno znanje ...A
"
%# Na slian nain dr Buvela de$inira znanost! <Znanost ili nauka je sistematizirani
skup znanja ...A
%
1
7idhat @ami, Kako nastaje nauno djelo +uvoenje u tehniku nauno-istraivako) rada#, Cpeto izdanjeC, (vjetlost,
(arajevo, "05., str. "%..
2
*van Buvela, !vod u ekonomiku istra"ivanja, CskriptaC, ?konomski $akultet (veuilita <Dladimir ;akari< u :ije2i, :ijeka,
"015, str. "&".

6
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
P#z"na +lje5ka* 72sn#$a* 4#dn#!ak
Pozivna biljeka oznaava osim koriteno) biblio)ra$sko) materijala ili
izvora i biljeku ispod teksta koja obino sitnim slovima +to se u radovima ku2anim
pisaom mainom postie smanjenjem proreda#, objanjava neto u vezi sa tretiranom
materijom. 8o su, zapravo, korisna ali istovremeno nisu neophodna objanjenja.
Postoje tri +&# vrste $us-nota!
"# #okumentarne ili $i$lio%ra&ske napomene'
6ne treba da prue jamstvo istinitosti odreenih 2itata te da itao2a pravilno upute
na koritenu literaturu i samim tim )a poblie upoznaju sa od)ovarajuim izvorima.
%# (ksplikativne napomene'
6ne slue kao dopunska objanjenja pojedinih dijelova izla)anja i u 2ijelosti su
autorove.
&# Komparativne napomene'
6ve napomene slue za upuivanje itao2a na neki dru)i izvor koji obrauje istu ili
slinu problematiku.
8ua djela, spoznaje i stavovi 2itiraju se na dva naina.
P:D* N,E*N! *za prezimena autora ili kljune rijei o problemu napie se arapski
broj koji se zatim ponovi na dnu strani2e ispod 2rte koja se stavlja ispod teksta a iza nje)a
se navode svi bitni elementi biblio)ra$ske jedini2e +vidi primjere " i %#.
9:UF* N,E*N! 6vaj nain ili naini se rjee koriste, )otovo nikako u
dodiplomskim radovima.
7
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
Prije ne)o to navedemo nekoliko najkarakteristinijih naina pisanja pozivnih
biljeki i $us-nota, potrebno je objasniti neke najee krati2e koje se koriste pri izradi
naunih i strunih djela.
"# O42s 9$a$21 ili skraeno #409$0 ili samo #090 to znai <navedeno djelo< to jest
=djeloA koje je u ranijem 2itiranju navedeno, na prirnjer! %0 a1)* #409$0* s$, 0//.
%# I+de1, skraeno I+d. , +d0 ili +0 znai na istom mjestu, u istom djelu, na istoj
strani neke knji)e +upotrebljava se naj2ee u 2itatima#. 8ako, na primjer, ako elimo
ponovo 2itirati @amia ne moramo pisati sve podatke ne)o samo stavimo! I+de1* s$, 0
//.
&# In7,a oznaava ispod, nie, dolje, u narednom izla)anju. Na primjer! =pob"ie o
tome 970 n7,a $a3ka ;0<. =9anteov ivot ...A ili =970 n7,a +lje5ka s4#d $eks$a +,0 ==0>
-# &24,a oznaava )ore, ispred, prije, u prethodnom izla)anju. Na primjer! =970
s24,a $a3ka =0-0 Dan$e#" !"#$ djel# ...A ili <970 s24,a +lje5k2 =/0>
3# :#n7e,, skraeno 97,. ili 970 znai uporedi, sravni, vidi. Na primjer! vidi biljeku
% u prethodnom izla)anju! 970 s24,a $a3ka -.
4# In 7ne znai konano, na kraju +knji)e#, na zavretku.
1# Pagna, skraeno 4ag0 ili 40 znai strani2a u knjizi.
5# =K2,z" je na5A, pie se onda kada autor 2itira tui tekst i zahtjeva da se
pojedini dijelovi ili rijei ili reeni2e tampaju kurzivom.
0# &9l9e$ skraeno s9l0 ili s90 znai razurnije se, naime, to jest, svakako.
".# Res4e9$"e skraeno ,es40 znai odnosno, dotino.
8
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
PRI%'ERI PI&AN'A POZIVNIH BIL'EKI I FU&NOTA?
". >nji)e!
a# R0 Zelenka? %e@2na,#dna 54ed9ja* 6Osn#"n s4e9jaln 4#sl#"8*
Is$a,ska naklada* P2la* AB=C* s$,0 -C0
+U ovom sluaju navodi se ime i prezime autora, naslov knji)e ili mono)ra$ije,
podnaslov +u za)radi#, ime izdavaa, mjesto izdanja, )odine izdanja i strani2a sa koje je
2itat uzet.#
b# I+de1* s$,0 <C0 +6vo znai da je koriten 2itat iz neposredno navedeno) djela
samo sa dru)e strani2e.#
%. Elan2i, re$erati, rasprave
a# D0 K,$#"a9* O4,e1a na5( znas$"en( s$,23n( 4e,#d3n( 42+lka9ja*
In7#,1a$#l#ga D2g#sla"9a* A.* 6AE/8* AB<=* s$,0 AC.
+U ovom sluaju treba navesti ime i prezime autora, naslov lanka ili studije, ime
asopisa Cpodvueno, svaka rije zasebnoC , )odite asopisa, broj i )odina izdanja te
strani2a sa koje je 2itirano.#
&. ?n2iklopedije, leksikoni, rijeni2i!
a# T",$k# F2+el)* #d,edn9a GZnan#s$ # knj!e"n#s$>* Knj!e"n leksk#n*
Zag,e+* AB<-0
b# #d,edn9a HLeksk#g,a7jaH* En9kl#4edja Leksk#g,a7sk#g Za"#da*
'2g#sla"ensk Leksk#g,a7sk Za"#d* Zag,e+* AB;=* IV s"ezak* s$,0 I/C0
Ukoliko pri 2itiranju neke biblio)ra$ske jedini2e nedostaju neki od sljedeih
podataka upotrebljavaju se skraeni2e koje oznaavaju nedostatak tih podataka!
a# ukoliko nije navedena )odina tampanja knji)e stavlja se oznaka =s0a0A, +latinski
sine ano zna2i =bez )odineA#, na primjer! Genrik *bzen, )ora (vjetlost, (arajevo* s0a00
9
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
b# ukoliko nije navedeno mjesto tampanja upotrebljava se oznaka <s0l0< to na
latinskom znai sine lo*o - bez mjesta. Na primjer! Genrik *bzen, )ora, (arajevo, s0l0,
"05%.
2# ako nije navedeno ime izdavaa ili tamparije koristi se oznaka <s0n0< to na
latinskom znai sine nomen H bez imena. Na primjer! Genrik *bzen, )ora s0n0, (arajevo,
"05%.

'EZIFKOE&TIL&KA OBRADA RUKOPI&A
U naunim i strunim djelima ne moe se pisati kolokvijalnim +)ovomim,
svakodnevnim# jezikim izrazom pa sto)a ovdje treba paziti na $ormula2ije i kvali$ika2ije
koje se iznose u ovakvim djelima. Posebno treba izbje)avati pretjerane i krajnje
subjetkivne izraze kao to su =kolosalno<, <$antastino<, <neponovljivo<, <predivno<, za
stvari koje nas oduevljavaju kao to treba izbje)avati i rune i neprijatne kvali$ika2ije
izraene estokim * neodmjerenim pridjevima uopte +<odvratno<, <)lupo<, <besmisleno<,
<idiotski< i slino#. 8reba se takoe izraavati to pre2iznije i jednostavnije, izbje)avati
nepre2izne, nejasne i subjektivne termine da bi se time posti)la jasnost i pre2iznost
zakljuaka te itkost teksta.
Pored kolokvijalno), )ovorno) stila postoje jos i nauni stil
&
, administrativni stil
-
,
knjievno-umjetniki stil
3
i dru)i stilovi.
3
>od nauno) stila u prvom planu su elementi nauno) i intelektualno) jezika, bez subjektivnosti, pretjerane individualnosti,
osjeajnosti, ironije, 2inizma. (til je po pravilu velikih obrta, stro), <suh<, namijenjen spe2ijalistima. Potrebno je da nauni tekst bude
lo)ian, jasan i taan.
4
6vaj stil blizak je naunom i koristi se za pisanje zvaninih akata, dopisa, dokumenata uopte. Njime se piu zakonski
propisi i slina djela.
5
6vaj sti" se bitno razlikuje od nauno) i administrativno) jer u njemu vie do izraaja dolazi mata ne)o intelekt, vie
osjeaji ne)o razum. 6vaj sti ukljuuje u sve ostale sti"ove i sve dru)e mo)unosti jeziko) izraza.
10
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
T,e+a* 4# s"ak2 9jen2* z+jega"a$ 24#$,e+2 4,"#g l9a jednne 4a 3ak 4,"#g
l9a 1n#!ne0
Na primjer! =Ia sam to istraio JA, = prema mojim istraivanjima JA, =ini mi se
JA, = si)uran sam JA, = poznato mi je JA, < znam JA i slino.
6vakve izjave iritiraju itao2e i sluao2e i stvaraju odbojnost prema pis2u kao i
materiji o kojoj je rije pa ih sto)a treba izbje)avati.
U naunom radu treba pisati bezlino, na primjer! =istraivanja su pokazala JA,
=smatra se JA i slino.
;rojevi se u seminarskim i diplomskim radovima piu na sljedei nain! brojevi do
deset piu se sl#"1a #+a"ezn# a preko deset 2i$rama. 6d ovo) pravila izuzima se
pisanje datuma koji se uvijek piu brojevima. B,#je" g#dne na 4#3e$k2 ,e3en9e 452
se #+a"ezn# sl#"1a a ne 97,a1a.
11
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
P:*K6F "! Unutrnja naslovna strani2a jedno) seminarsko) rada +vanjska
naslovna strani2a je identina samo ne sadri podatke o nastavnom
predmetu i mentoru.#
UN*D?:Z*8?8 U (,:,I?DU
L*K6Z6L(>* L,>UK8?8 U (,:,I?DU
6dsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo
9:,7,8U:F*I, PK,U86D*G >67?9*I,
(eminarski rad
N,(8,DN* P:?97?8! *storija svjetske drame i pozorita *
7?N86:! 9o2. dr More (lavni
(8U9?N8! (aa 7ada2ki
(arajevo, novembar "00-.
12
-Slavnic-Biscevic: Tehnika akademskog pisanja ...
P:*K6F %! Primjer pisanja popisa literature +biblio)ra$ije# na kraju seminarsko)
+diplomsko)# rada.
;*;K*6F:,L*I,
9I?K,!
". ,ristotel,
4
+ pjesnikoj umetnosti,
1
:ad
5
, ;eo)rad
0
, "0-5
".
.
%. ,risto$an, Komedije, Nauna knji)a, ;eo)rad, "04&.
&. Plaut, Komedije, Znanje, Za)reb, "03".
-. JJJ
3. JJJ
4. JJJ
>:*8*E>, K*8?:,8U:,!
". ,rnold Gauzer, So*ijalna istorija umetnosti i knji"evnosti, Prosveta, ;eo)rad,
"044.
%. (ilvio dN ,mi2o, ,ovijest dramsko% teatra, Prosvjeta, Za)reb, "01%.
&. Oezare 7olinari, -storija po.orita, Iu)oslovenska knji)a, ;eo)rad, "05%.
-. ...
3. ...
4. ...
6
Puno ime autora djela
7
8aan naslov djela
8
*me izdavaa tj. izdavake kue
9
7jesto izdanja publika2ije
10
Fodina izdanja publika2ije
13