Politrope - ravnotene promjene stanja idealnih plinova

Osobina plinova da pod utjecajem mehanike i toplinske interakcije s okolinom lako mijenjaju
volumen ima za posljedicu neogranien broj mogu ih promjena stanja plinova.
Stvarne promjene stanja realnih plinova su po svom karakteru dinamiki neravnoteni
procesi, jer se promjene stanja plina pod utjecajem vanjskih uzroka ne odvijaju istovremeno na
isti nain u svim materijalnim tokama. Tako su nam ve na samom poetku nepoznate
dvije stvari: univerzalna jednadba stanja realnih plinova i teorija koja opisuje neravnotene
procese.
Teorijska osnova s kojom raspolaemo je slijedea:
- univerzalna jednadba stanja postoji samo za idealne plinove i ima vrlo jednostavan
oblik,
- s teorijom klasine termodinamike mogu se analizirati samo ravnoteni procesi, tj.
procesi pri kojima se plin nalazi u trajnoj unutarnjoj (mehanikoj i toplinskoj) i
vanjskoj mehanikoj ravnotei. Takvi procesi iskljuuju utjecaj vremena, tj. brzina
odvijanja procesa nema nikakvog utjecaja na sam proces.
tom osnovom mogu se analizirati samo ravnotene promjene stanja idealnih plinova koje se
nazivaju politrope. !ri tome se ne smije zaboraviti da je primjena rezultata tih analiza na
konkretne sluajeve uvjetovana usvojenim pretpostavkama.
"ain analize pone#to se razlikuje s obzirom na sustav u kojem se odvija proces. toga e se
odvojeno razmotriti procesi u zatvorenim (m $ konst.), odnosno otvorenim ( konst. = m )
sustavima.
Ravnotene promjene stanja idealnog plina u zatvorenom sustavu
%avnotene ili politropske promjene stanja su one promjene kod kojih je veza izmepu tlaka p i
volumena V plina propisana jednadbom
konst. =
V
p
n
, (za m kg plina), (&)
odnosno,
konst. =
v
p
n
, (za & kg plina). (')
(ksponent politrope n moe imati bilo koju vrijednost u intervalu " 4, odnosno - 4 ) n ) * 4.
toga jednadba (&) s opim eksponentom n opisuje beskrajno mnogo politropa, a ista
jednadba s de+iniranom vrijednosti eksponenta, n $ konst., opisuje samo jednu konkretnu
politropu. !olitrope se razlikuju me,usobno po vrijednostima eksponenata n.
-a bilo koja dva stanja, & i ', koja su zadana s podacima tlaka i volumena (p
&
, V
&
), odnosno
(p
'
, V
'
), postoji samo jedna karakteristina politropa (promjena s n $ konst.) s koja ih
povezuje, dok broj mogu.ih ravnotenih promjena nije ograni/en.
p
p
&
p
'
V
&
V
'
V
&
'
a
b
c
n $ k o n s t .
n k o n s t .
lika &. 0arakteristi/na politropa (a) i ravnotene promjene (b i c)
(ksponent n karakteristine politrope slijedi primjenom jednadbe (&) na zadana stanja & i ':
n n
V p V p
' ' & &
= . (n $ konst. za proces od & do '). (1)
2z jednadbe (1) moe se odrediti jedina nepoznanica - vrijednost eksponenta karakteristine
politrope:
'
&
&
'
V
V
ln
p
p
ln
n = , (n $ konst. za proces od & do '). (3)
!oetno (&) i konano stanje (') de+inirano je, prema jednadbi stanja idealnih plinova, s bilo
koje dvije veli/ine stanja, (p, V, T):
& & &
mRT V p = , odnosno,
' ' '
mRT V p = . (4)
%avnotena promjena od poetnog do konanog stanja plina ne mora tei po karakteristi
noj politropi, ali se svaka takva promjena, pri kojoj je n konst., moe aproksimirati s
dovoljno velikim brojem karakteristinih politropa s konstantnim politropskim eksponentima
n
&
, n
'
, n
1
, ..., koje povezuju niz mepustanja.
p
p
&
p
'
V
&
V
'
V
&
'
a
b
c
r a v n o t e n i p r o c e s
p o l i t r o p e : a , b , c
A
B
lika '. 5proksimacija ravnotenog procesa s tri politrope: a, b i c.
ve promjene stanja plina nastupaju kao posljedica mehanike i toplinske interakcije s
okolinom. 6udui da su kod politropa ispunjeni uvjeti ravnotee to se na njih moe primijeniti 2.
-akon u pojednostavljenom obliku:
&' &' &'
U W = , (ravnoteni proces), (7)
jer se u zatvorenom sustavu potencijalna i kinetika energija plina ne mijenjaju, 8!
k,&'
$ 9,
8!
p,&'
$ 9. :ijenja se samo unutarnja energija plina, koja je kod idealnih plinova +unkcija samo
promjene temperature:
( ) ( ) ( ) ( )
& ' & ' & ' & ' & ' &'
= = = = =
v v v
"# mc T T mc u u m U U U
, ;. (<)
= uvjetima vanjske mehanike ravnotee moe se mehanika interakcija s okolnim
sudionicima izraunati s pomou svojstava plina:
( ) ( )

= =
'
&
'
&
&'
dv v p m dV V p W
, (teorijski rad plina), (>)
pri /emu je +unkcija p $ p(V), odnosno p $ p(v), karakteristi/na za svaki politropski proces,
koji je de+iniran jednadbom (&), odnosno (').
-a odre,ivanje promjene untarnje energije 8U
&'
potrebno je znati samo po/etno i kona/no
stanje, tj. njihove temperature: T
&
i T
'
, ili
&
i
'
. !oznavanje tijeka procesa nije nuno?
:e,utim, za odre,ivanje mehani/kog rada (teorijsko$ rada plina) W
&'
nuno je poznavati
proces, tj. moramo koristiti jednadbu politropske promjene stanja, (&) ili (').
6udu.i da se 8U
&'
i W
&'
mogu izra/unati s mjerljivim svojstvima plina: p, V i T, to nam
jednadba 2.
-akona moe posluiti za izra/unavanje topline
&'
, koja se izmijenila tijekom procesa:
( ) ( )

+ = + =
'
&
& ' &' &' &'
dV V p mc W U
v
, ;, (%. &akon za zatvoreni sustav). (@)
veden na jedinicu mase 2.-akon glasi:
( ) ( )

+ = + =
'
&
& ' &' &' &'
dv v p c ' u (
v
, ;Akg, (%. &akon za zatvoreni sustav). (&9)
0ako rezultat za W
&'
ovisi o procesu, to o njemu ovisi i rezultat za
&'
.
Oblik jednadbi (@) i (&9) ne govori jo# ni#ta o karakteru promjene izme,u stanja & i '.
;ednadbe vrijede za svaki ravnoteni proces (n konst.) izme,u tih stanja, a ne samo za
karakteristi/nu politropu pri kojoj je n $ konst.?
6udu.u da svaki ravnoteni proces moemo rastaviti na proizvoljan broj malih procesa, koji su
karakteristi/ne politrope (n $ konst.) susjednih stanja, potreban nam je 2. -akon u kojem se
pojavljuje eksponent politrope n. Tada se, po logici stvari, moe upisati samo jedna vrijednost
eksponenta n u jednadbu, #to nikako nije mogu.e u slu/aju kada je n konst.
-a proizvoljno mali proces na kojem je n $ konst. potrebne su nam di+erencijalne jednadbe:
jednadba stanja: pV $ mRT , koja postaje:
mRdT pdV Vdp = +
, (&&)
jednadba promjene stanja: . konst pV
n
= , daje: 9
&
= +

pdV nV dp V
n n
, iz /ega
slijedi:
pdV n Vdp =
. (&')
=vr#tavanjem jednadbe (&') u jednadbu (&&) dobiva se nakon sre,ivanja relacija:
( )
dT
n
mR
pdV

=
&
. (&1)
Bijeva strana odgovara di+erencijalnom mehani/kom radu:
( )
dT
n
mR
pdV W

= =
&
. (&3)
-a politropu izme,u stanja & i ' je n $ konst., pa je teorijski rad W
&'
jednak:
( )
( ) ( ) ( )
( )
& '
'
&
'
&
'
&
'
&
&'
& & &
T T
n
mR
dT
n
mR
dT
n
mR
dV V p W W

= = =

. (&4)
=vr#tavanjem u jednadbu (@) dobivamo 2. -akon u obliku:
( ) ( )
& ' & ' &' &' &'
&
T T
n
mR
mc W U
v

+ = + = , ;. (&7)
=zev#i u obzir da je
'
C
&
$ T
'
C T
&
moe se pisati:
( )
& ' &' &' &'
&
T T
n
R
c m W U
v

+ = + =
, ;, (%. &akon termodinamike ) . (&<)
vedeno na jedinicu mase m dobiva se oblik:
( )
& ' &' &' &'
&
T T
n
R
c ' u (
v

+ = + =
, ;Akg, (%. &akon termodinamike ) . (&>)
;ednadbe (&<) i (&>) potvr,uju da izme,u zadanih stanja & i ' postoji samo jedna ravnotena
promjena, tj. karakteristina politropa, pri kojoj je eskponent n neka konstantna vrijednost, a
koja se moe izra/unati pomo.u jednadbe (3) s poznatim svojstvima zadanih stanja & i '.
:ehani/ki rad W
&'
, prema jednadbi (&4), kao i toplina
&'
, prema jednadbi (&<), jednozna/no
su odre,eni s karakteristi/nom politropom izme,u zadanih stanja, premda tijekom procesa
di+erencijalni iznos DW i D variraju.
p
p
&
p
'
V
&
V
'
V
&
'
p
a
p
b
d V d V
W
& '
d W
a
d W
b
( )

=
'
&
&'
dV V p W
) ) a a
dW dV p dV p dW = > =
n = k o n s t .
lika 1. Teorijski mehani/ki rad W
&'
politrope
-a proizvoljno mali dio procesa polazimo od di+erencijalne jednadbe odranja energije:
W dU + =
. (&@)
0od idealnih plinova je
dT mc dU
v
=
, ('9)
dok za DW raspolaemo s jednadbom (&3). -ato se umjesto jednadbe (&@) moe pisati:
dT
n
R
c m dT
n
mR
dT mc
v v

+ =

+ =
& &
, ;, ('&)
odnosno,
dT
n
R
c (
v

+ =
&
, ;Akg, ('')
Eaktor u zagradi na desnim stranama jednadbi ('&) i ('') moe se smatrati speci*inim
toplinskim kapacitetom politrope, c
n
:
n
R
c c
v n

+ =
&
, ;A(kg 0). ('1)
:noenjem jednadbe ('1) s molnom masom plina, + (kgAkmol), dobija se molni toplinski
kapacitet politrope, #
n
:
n
# #
v n

+ =
&
, ;A(kmol 0). ('3)
toga jednadbu ('&) moemo pisati u jednostavnijem obliku:
dT "# dT mc
n n
= =
, ;, (di*erencijalna jednad)a politropske topline), ('4)
Promjena entropije
-bog nepovratnosti izmjene topline tijekom politropskog procesa mijenja se entropija sustava,
tj. dolazi do promjene entropije onih sudionika koji u/estvuju u izmjeni topline: radnog medija
(%:) i toplinskih spremnika (T), ogrijevnog (O) ili rashladnog (%).
!romjena entropije radnog medija uslijed nepovratnosti izmjene topline opisana je 22. -akonom:
TdS d =
, ;, ('7)
dok je 2. -akonom toplina pri politropskom procesu dana jednadbom ('4). !ovezuju.i te
jednadbe dobiva se:
dT "# dT mc TdS
n n
= = =
, ('<)
odnosno,
T
dT
"#
T
dT
mc dS
n n
= = , ('>)
=kupna promjena entropije izme,u zadanih stanja & i ' je:
( )
&
'
&
'
'
&
& ' & ' &'
'
&
T
T
ln "#
T
T
ln mc ln mc
T
dT
mc s s m S S S
n n
T
T
n n
= = = = = =

, ;A0, ('@)
!romjena entropije toplinskih spremnika pri T
T
$ konst. neposredno slijedi iz 22. -akona:
TS
TS
TS
T

dS

=
, (19)
pa za cijeli proces vrijedi:
TS TS
TS
TS
T

S
&'

= =
, ;A0. (1&)
!romjena entropije sustava (%: * T):
9
&'
> + =
TS s
S S S
, (entropija sustava uvijek raste). (1')
Teorijski gubitak na radu zbog nepovratnosti izmjene topline svodi se na prirodni toplinski
spremnik temperature T
9
:
s
S T W =
9
, ;. (teorijski $u)itak na radu). (11)
!omo.u jednadbe (11) procijenjuje se termodinami/ka valjanost procesa, a ne same politrope,
jer je 8W de+iniran s promjenom entropije sustava, 8S
s
.