N . A .

M a k i n
1
P R V I D I O
IZVORI I HISTORIOGRAFIJA STAROG RIMA
Glava I.
IZVORI ZA RIMSKU POVIJEST
Knjievni spomenici iz rimskog doba, koji su nam sauvani veim dijelom u
srednjovjekovnim rukopisima, glavni su izvori za povijes sarog !ima. " novo i najnovije
vrijeme pozornos je usmjerena na ispiivanje ar#eoloki# podaaka, kao i napisa, novca i
papirusa. $rouavanje izvora za rimsku povijes, koje daje klasi%ikaciju izvora za rimsku povijes
i koje sebi savlja u zadaak da sisemaizira meode za nji#ovu inerpreaciju, predsavlja posebnu
disciplinu, bez ijeg poznavanja nije mogue znansveno prouavai povijes sarog !ima.
&sobi znaaj imaju za nas djela aniki# povjesniara, koja nam daju povezan prikaz
doga'aja iave rimske povijesi. Nisu sva njena razdoblja podjednako jasno osvijeljena u
izvorima, nii su svi podaci aniki# povjesniara vjerodosojni. Najvee ekoe prua
prouavanje najsariji# razdoblja rimske povijesi. (zvora iz oga vremena goovo da i nemamo.
&d djela koja govore o dalekim vremenima rimske povijesi sauvana su nam samo ona koja su
nasala u (. s. pr. K. Nji#ovi pisci nisu prouavali neposredne izvore, ve su izlagali rimsku
#isorijsku radiciju koja je nasala znano prije nji#, pri emu su se oslanjali na djela svoji#
pre#odnika. $ianje o ome kako se %ormirala a radicija jedno je od najsloeniji# pianja u
modernoj #isoriogra%iji.
Prvobitni rimski ljetopisi
$rva #isorijska djela koja govore o dalekoj prolosi !ima nisu napisali !imljani, ve )rci.
Me'u )rcima su i nasale predaje koje su osnivanje rimske drave vezivale za legendarne
doga'aje iz grke povijesi * za rojanski ra. " samom !imu zanimanje za domau
#isoriogra%iju javlja se neo kasnije. " (+. s. pr. K. padaju ek prvi poeci rimske
#isoriogra%ije, dok se prvi rad iz rimske povijesi pojavio ek ridesei# godina (((. s. pr. K.
,
Najraniji izvori koje su rimski #isoriari kasnije korisili bili su popisi imena najvii# rimski#
odlinika * magisraa, poredani po godinama. -i spiskovi nazivani su u !imu % a s i ma . &sobi
znaaj imali su konzulski %asi. $o imenima konzula raunale su se godine, bez spominjanja
imena konzula nije mogao proi nijedan dokumen. -akav posupak posojao je od poeka
republike, ali slubeni spiskovi pojavili su se ek u drugoj polovici (+. soljea. &d og vremena
oni su susavno vo'eni. o se ie proli# godina, popisi su sasavljeni na osnovu privani#
zapisa, ako da su uz auenine podake sadravali i iskrivljenja, koja se objanjavaju eljom
rimske arisokracije da proslavi svoje preke. Konzulski %asi predsavljali su za sasavljae
rimske povijesi #isorijsku poku svoje vrse/ %ikivni i svarni doga'aji iz rani# vremena savljani
su u vrijeme upravljanja ovi# ili oni# konzula
Kao i kod mnogi# drugi# naroda, najraniji rod #isoriogra%ije bili su kod !imljana ljeopisi
(Annales). &ni su vo'eni u sveenikom kolegiju poni%ika i prvobino su predsavljali biljeke u
godinjim popisima magisraa i primjedbe u kalendaru. Kasnije je veliki ponii%ik krajem svake
godine biljeio imena konzula i ispod nji# zapisao najvanije doga'aje koji su se dogodili ijekom
godine nji#ovog upravljanja. Na poeku (((. s. pr. K., oigledno poslije puanja plebejaca u
kolegiji poni%ika, godinji zapisi isicani su u kui jednog od najvii# rimski# sveenika *
velikog poni%ika, da i# svako moe vidjei (tabulae ontificum). Na osnovu posojei# podaaka
moe se zakljuii da su u im zapisima isicani u prvom redu vani doga'aji u svezi s kulom/
udesne pojave i znamenja, a ako iso i vani praznici. " ljeopise su unoeni i doga'aji za koje
su bili vezani obredi i znamenja/ raovi, epidemije, skupoa ia id. 0apisi poni%ika nisu osajali
nepromijenjeni, oni su dopunjavani i prera'ivani. sasavljeni su i zapisi koji se odnose na daleka
vremena. -e prera'ene i dopunjene zapise po godinama izdao je u ((. s. pr. K. veliki poni%ik
$ublije Mucije 1cevola u 23 knjiga, pod naslovom "Veliki ljetopisi" 4Annales Maximi). $o
5iceronovim rijeima oni su poinjali od vremena osnivanja grada !ima.
"z ljeopise poni%ika, posojali su razni obieljski dokumeni i radicije, koji su prenoeni s
koljena na koljeno. 6o u ranoj epo#i rimske povijesi nasali su zv. elogiji 4eloia7, kraki zapisi
koji su sasavljeni u as ugledni# ljudi nakon nji#ove smri. Najraniji napis koji sadri akav
elogij sauvan je na spomeniku podignuom u as vojskovo'e iz vremena -reeg samniasnkog
raa, konzula iz ,82 pr. K. * 9ucija Kornelija 1cipiona :arbaa.
0a vrijeme sa#rane drana su u as pokojnika posmrna slova ( lau!ationes ), koja su ako'er
zapisivana i uvana.
Pjesnici III. stolje! i st!riji !n!listi
1ve e podake iskorisili su rimski pisci koji su obraili svoju pozornos na prouavanje
#isorijske prolosi !ima. $rvi je Kampanac )n e j Ne v i j e 4,;<.=,3>.pr.K.7 opisao u
si#ovima $rvi punski ra, u kome je i sam sudjelovao." uvodu svog djela Nevije je dao krake
podake u posanku !ima. Neo kasnije pisao je pjesnik Kv i n ?n i j e 4,@8.=1>8.7, koji je u
#eksameru izloio rimsku prolos. ?nijevi A9jeopisiA zapoinjali su ?nejom i dopirali do
@
pjesnikova vremena. Njegove A9jeopiseA, proee parioizmom, !imljani su visoko cijenili.
1pjevovi Nevija i ?nija nisu nam sauvani. 1auvani su samo %ragmeni kod kasniji# pisaca.
$rvo prozno djelo posveeno rimskoj prolosi napisao je na grkom jeziku rimski arisokra,
konzular i poni%ik Kv i n B a b i j e $ i k o r 4 kraj (((. s. pr.K.7. Njegovo djelo nazivano je
A9jeopisiA, jer je u njemu bio usvojen red izlaganja doga'aja po godinama.
$ovijes Babija $ikora poinjala je sa priom o pojavi ?neje u (aliji, a zavravala sa
izlaganjem ijeka doga'aja Crugoga punskog raa. Babije $ikor dobro je poznavao grke izvore,
a obraio je veliku panju i na lainske izvore. &n je iz %asD uzeo godine upravljanja konzula i po
njima izlagao doga'aje. Mnogo oa uzeo je iz jo neobjavljeni# ljeopisa poni%ikD. Babije
$ikor udario je emelje rimskoj analisici. 1am on i njegovi neposredni nasavljai obino se
nazivaju sarijim analisima. Nji#ova djela bila su namijenjena uskom krugu Eelena koji su se
zanimali za rimsku prolos i rimski# dravnika koji su znali grki jezik.
Cjela sariji# analisa emeljila su se na prouavanju neposredni# izvora i odlikovala se
vjerodosojnou u pogledu doga'aja koji su im bili bliski po vremenu. kod opisivanja pak daleke
prolosi oni su u svoja djela unosili legendarni maerijal koji su crpli iz djela grki# pisaca i
usmenog kazivanja. Kod ovog posljednjeg veliku ulogu igrali su akozvani e i o l o k i
mi o v i , koji su svarni radi objanjenja nerazumljivi# sari# naziva, obiaja i gra'evina 4 npr.
legende o !omulu posale su, oigledno, da bi se objasnila rije !im7. )rka povijesna djela
ujecala su na obra'ivanje ovi# ili oni# povijesni# izvjea, i neki doga'aji iz rimske povijesi
izlagani su po analogiji sa epizodama iz grke povijesi 4popuno je mogue da je pria o
deseogodinjoj borbi sa eruanski gradom +ejom nasala po analogiji sa deseogodinjom
opsadom -roje7.
1ariji analisi dosljedno su provodili rimsko gledie. "spjesi !imljana su preuveliavani, a
nji#ovi neuspjesi su umanjivani. !imu je goovo od samog njegovog posanka pripisivan onaj
poliiki znaaj koji je imao u (((. s. pr. K. Cakle, pjesnici i sariji analisi sisemaizirali su i
zapisali razne podake o rimskoj prolosi. " nji#ovom kazivanju ima pored isinii# izvjeaja i
dosa legendarnog i izmiljenog. &d nji#ovi# djela sauvani su nam samo neznani %ragmeni.
6edan od posljednji# pisaca koji spadaju u sarije analisie bio je Ma r k o $ o r c i j e Ka o n
1 a r i j i 4,@<.=1<8. pr. K.7. &n je prvi izloio rimsku povijes u lainskoj prozi 4 prije njega
analisi su pisali na grkom jeziku7. Kaonovi "Poeci" ( O"iines ) izlagali su povijes !ima od
njegovog osnivanja. 0a razliku od svoji# pre#odnika, Kaon nije govorio samo o !imu, nego i o
drugim ialskim gradovima. Kaonovo povijesno djelo nije sauvano. do nas je u cijelosi dola
jedino njegova rasprava "O poljoprivredi", koja ima veliku vanos za prouavanje rimske
agrarne povijesi.
Polibije
" ((. s. pr. K. svoreno je na grkom jeziku isaknuo povijesno djelo, koje ima izvanredan
znaaj i za #elenisiku i rimsku #isoriju. $isac oga djela * $olibije, rodio se je u Arkadiji, oko
,33. pr. K.. 1udjelovao je u poliikom ivou )rke i bio jedan od rukovodielja A#ejskog
<
saveza. $oslije -reeg makedonskog raa $olibije je poslan u !im kao alac. "poznavanje s
!imom i zbliavanje s predsavnicima rimske arisokracije ujecali su na $olibijeva poliika
uvjerenja/ od proivnika !imljana on se prevorio u pobornika rimske vlasi u )rkoj. 1F3. g. pr.
K., poslije esnaesogodinjeg boravka u !imu, dobio je pravo da se vrai u domovinu, ali
$olibije nije dugo osao u )rkoj. &n je krenuo na puovanja i eso se vraao u !im. 0ajedno sa
1cipionom ?milijanom bio je u A%rici kada su !imljani sruili Karagu. $oslije propasi Korina
41<>.g. pr. K.7 $olibije je uspio da od !imljana * pobjednika dobije neke usupke u koris
pobije'eni#, zbog ega su ga slavili u mnogim grkim gradovima. "mro je oko 1,3. g. pr. K.
$olibijeva "Opa povijest" obu#vaala je razdoblje od ,><. do 1<>. g. pr. K. i predsavljala
prvu svjesku povijes. $olibije smara da se, poevi od odre'enog vremena, "dogaaji u Italiji i
Libiji isprepleu sa azijskim i grkim i da svi tee jednom kraju" a pod im krajem
podrazumijeva se popadanje svi# naroda bazena 1redozemnog mora pod vlas !imljana. -o je
glavna ideja $olibijevog djela, u kome je on #io pokazai da su uspjesi !imljana neizbjeni i
ujedno blagovorni za druge narode.
" srediu $olibijeve pozornosi nalazi se poliika povijes 4pianja socijalnog i gospodarskog
ivoa dodiruje on samo uzgred 7. +eliki znaaj pridaje on poliikom ure'enju razni# zemalja.
$olibije daje prednos akvoj upravi kod koje se razumno kombiniraju razliii poliiki oblici.
-akvom idealno obliku uprave, po njegovom, miljenju, pribliava se rimsko dravno ure'enje,
kod koga su razumno spojeni monar#isika, arisokraska i demokraska naela. " om lei
zakljuuje $olibije, jamsvo rimski# uspje#a.
$olibije se moe nazvai jednim od prvi# predsavnika akozvane eorije organskog razvoja
druva/ svaka se drava, po $olibiju, razvija u skladu s "poretkom u prirodi" oblici uprave se
mijenjaju, iznova ra'aju i vraaju iskonskom poeku. -o se doga'a kako zbog vanjski# ujecaja,
ako i zbog "unutarnjeg kvarenja"!
$olibije ne krije svoja arisokraska uvjerenja. ona osobio jasno dolaze do izraaja kod
ocjenjivanja demokracije, koja, po njegovom miljenju, moe prelazii u anar#iju i iraniju bez
zakona. "nuranje raspadanje grki# gradova predsavlja, po $olibijevom miljenju, uzrok
uspje#a !imljana u )rkoj. Nji#ove pobjede on ne smara samo neizbjenim, nego i "najljep"im i
ujedno najkorisnijim dijelom sudbine". !azlikujui uzroke i povode doga'aja, $olibije nasoji
povijesne pojave promarai u nji#ovoj uzajamnoj povezanosi. $olibije se kriiki odnosi prema
raznolikim izvorima, nasojei svoje izlaganje obrazloi podacima iz dokumenaa. &n nije uvijek
vjerovao ni oevidcima, govorei da su "oi vjerniji svjedoci od u"iju". Najvei znaaj pridavao je
$olibije vlasiom iskusvu, isiui da se pred povjesniara moraju posavljai veliki za#jevi/ on
mora poznavai ljude, predme o kome pie, bii iskusan u vojnim i poliikim svarima,
posjeivai razne zemlje. "z izvjesne ograde priznavao je $olibije ulogu 1udbine, ali je smarao
da povjesniar mora nalazii prave uzroke pojavama, a ne objanjavai i# voljom bogova. +eliki
znaaj pridavao je $olibije i ulozi linosi u povijesi. 1cipion 1ariji, Eanibal, Blaminije, $erzej
odre'ivali su, po njegovom miljenju, ijek poliiki# doga'aja. Kada su !imljani zauzimali
1irakuzu, oni su raunali da e brzo osvojii grad, jer su imali mnogo radni# ruku, "ali nisu uzeli
u obzir #r$imedovu mo% niti predvidjeli da ponekad jedan um moe vi"e postii nego masa
F
ruku"! Na povijesni razviak naroda i njegov nain ivoa ujeu, po $olibiju, i prirodni uvjei.
$ovijes, po $olibijevom miljenju, slui prakinim ciljevima. &na mora uii ljude, obogaivai
nji#ovo iskusvo, pomagai da na osnovu iskusva iz prolosi predvi'aju budunos. $olibije je
prvi uveo pojam Apragmaina povijesA, isiui ime da on izlae AdjelaA 4 na grkom #"$xeis 7
naroda i monar#a, namjenjujui svoje knjige dravnicima.
$olibije doga'aje izlae kronolokim redom. ali, poo reira povijes razni# zemalja i oblasi,
on se je ponekad morao vraai na ovaj ili onaj polazni daum. $olibijevo izlaganje nije
oslobo'eno reoriki# ukrasa, ali je on kriizirao one povjesniare koji ee jedino zanimljivom
izlaganju.
6ednu od karakerisini# osobina anike #isoriogra%ija predsavlja slobodno sasavljanje
govora pojedini# #isorijski# linosi. -akvog sasavljanja govora ima i kod $olibija, ali je on u
meodu zlouporebljavao manje nego drugi aniki povjesniari.
$olibijev rad prua vjerodosojne podake o doga'ajima rimske povijesi s kraja (((. i iz prve
polovice ((. soljea pr. K.
Naalos, $olibijevo djelo nije sauvano u punom obimu. " cijelosi je sauvano samo prvi#
pe knjiga, u kojima je uglavnom rije o doga'ajima iz punski# raova, zakljuno sa bikom kod
Kane. &d osali# knjiga $olibijevog rada sauvani su samo %ragmeni
Posej"onije
&d drugi# grki# povjesniara iz #elenisikog razdoblja najvaniji je $osejdonije 41@F=<F. g.
pr. K.7, pisac jednog velikog djela koja nam nije sauvano * "&istorije". ono ako'er nasavlja
$olibijevu A&pu povijesA. Kao u $olibijevom radu, i kod $osejdonija je rimska povijes vezana
uz povijes #elenisiki# zemlja. ( $osejdonije je prisaa rimske arisokracije. &n je slavio
jednosavnos sari# rimski# obiaja i poeak opadanja vidio u irenju raskoi. $osejdonije je
eio za im da ivo i kuluru pojedini# naroda povee sa nji#ovom povijeu.
$osejdnojevo djelo bilo je dobro poznao u )rkoj i !imu, ako da su ga pisci sljedei#
razdoblja prilino korisili.
Ml!#i !n!listi
$oevi od 1@3=1,3 g. pr.K. nasaje u !imu razdoblje mla'e analisike. -rudei se vie od
svoji# pre#odnika da im izlaganje bude zanimljivo, predsavnici og pravca eili su da doga'aje
dramaiziraju i razra'ivali su svoju povijes u dealje. Nasavljajui i razvijajui pariosku
radiciju svoji# pre#odnika, mla'i analisi su prenosili u daleka vremena suvremene poliike i
socijalne moive s kraja ((. i iz (. s. pr. K. * iz vremena iroki# socijalni# re%ormi i gra'anski#
raova. Mnoge od oni# povijesi, puni# dramski# scena, iz povijesi borbe paricija i plebejaca, na
koje nailazimo u sauvanim djelima aniki# pisaca, napisali su mla'i analisi, koji su u usa
legendarni# i polulegendarni# linosi savljali poliike ideje koje su nji# ineresirale. -ako, npr.
1ervije -ulije 4+(. s. pr. K. 7 u jednom od djela iz ovog razdoblja dri govor koji popuno
>
odgovara programu brae )rak#a, a paricij Apije Klaudije 4 +. s. pr. K. 7 navodi ise argumene
koje su obino navodili konzervaivci s kraja (. i poeka (. s. pr. K. Cjela mla'i# analisa nisu
sauvana. Nji#ov sadraj pozna nam je samo po pisanju kasniji# pisaca.
$iceron i $e%!r
Cjela Ma r k a -u l i j a 5i c e r o n a 413> = <@ g. pr. K. 7 imaju veliko znaenje za povijes (.
s. pr. K. 5iceron nije uspio napisai povijesno djelo, ali on u svojim mnogobrojnim radovima
donosi znaajan broj povijesni# podaaka. " 5iceronovo vrijeme njegova djela su imala
izvanrednu vanos. 5iceron je bio snana poliika linos, isaknui govornik, jedan od
najobrazovaniji# ljudi svoga vremena. Njegova se djela obino dijele na ri grupe/ 17 na govore,
,7 pisma i @7 rasprave. Naroio obiman maerijal za poliiku, socijalnu i kulurnu povijes sadre
govori i pisma. 0naaj 5iceronovi# pisama sasoji se jo i u ome o nam ona omoguuju ono
dairanje neki# doga'aja. Me'uim, moramo isovremeno vodii rauna o subjekivnom karakeru
5iceronovi# sudova, jer je on sudjelovao u najvanijim poliikim doga'ajima, eso je
precjenjivao svoju ulogu i u vie ma#ova mijenjao svoju poliiku orijenaciju. Mnogobrojne
5iceronove rasprave vane su za prouavanje povijesi kulure. " njima 5iceron obra'uje
najraznovrsnija ideoloka pianja 4 pianja %ilozo%ije, religije, prava, eike i poliike 7.
&d memoarske lieraure, koja je bila rairena pred kraj !epublike, sauvana su djela )a j a
6 u l i j a 5e z a r a 4133 * << g. pr. K. 7. Njemu pripadaju "'ilje"ke o (alskom ratu" i "'ilje"ke o
graanskom ratu". $rvo 5ezarovo djelo ima endenciju opravdavanja akcije u )aliji j. napad na
)ale i nji#ovo podinjavanje !imu. " A:iljekama o gra'anskom rauA 5ezar dokazuje da je
njegov raskid sa $ompejem nasao krivnjom njegovi# proivnika, koji su izazvali ra, ali su se
pokazali nesposobnim da ga vode.
5ezarova djela nasavio je njemu bliski vojskovo'a Aul Eircije, koji je napisao posljednju
4osmu7 knjigu o )alskom rau i posebno djelo o Aleksandrijskom rau. Nama nepoznai sudionik
u 5ezarovim po#odima opisao je A%riki rai i ra u Gpanjolskoj.
S!l&stije
$red kraj republikanskog razdoblja napisana su povijesna djela )aja 1alusija Krispa 42> * @<
g. pr. K.7. $orijeklom iz ialskog grada Amierna, 1alusije je bio narodni ribun i isupao je proiv
senaorske oligar#ije. )odine F3. pr. K. iskljuen je iz popisa senaora, ali ga je 5ezar vraio u
1ena. Kasnije je 1alusije sudjelovao u gra'anskim raovima, borei se na srani 5ezara. <>. g.
5ezar ga je imenovao prokonzulom Numidije. -u je 1alusije puem iznu'ivanja sekao ogroman
imeak, koji mu je omoguio da proslavi svoje ime podizanjem veliansvenog parka u !imu.
$oslije 5ezarove smri 1alusije se povukao iz poliikog ivoa i bavio iskljuivo knjievnou.
"gledajui se na -ukidida i $olibija, 1alusije je za predme svoji# sudija izabrao povijes. Nama
su u cijelosi sauvana samo dva njegova djela/ "O )atilininoj uroti" i "*ugurtin rat". -ree
;
1alusijevo djelo nosilo je naslov "&istorije" i obu#vaalo je razdoblje od ;2= do >;. g. pr. K.. od
njega su nam sauvani samo %ragmeni. " predgovoru za djelo o Kailini 1alusije pie da je sebi
savio u zadaak "da u odlomcima opi"e+podu$vate rimskog naroda", jer je njegov du#
"slobodan od oekivanja i stra$ovanja u vezi sa strankama u dravi"% ali ove 1alusijeve izjave ne
odgovaraju svarnosi/ iako se povukao iz poliike, on je i dalje osajao cezarovac. Njegovo djelo
o Kailini imao je za cilj, da pokae kako )aj 6ulije 5ezar nije sudjelovao u Kailininom pokreu.
$o 1alusijevom miljenju, sve nevolje rimske drave proizlaze iz pokvarenosi rimske
arisokracije i njene nesposobnosi da upravlja. 1alusije je dao ive, ali subjekivne karakerisike
povijesni# osoba. " du#u popularni# poliiki# uenja svoga doba, on je govorio o srenom
ivou !imljana u dalekim vremenima, o razumnom upravljanju prvi# kraljeva. " isom pravcu
govorio je on i o a%rikim plemenima, koja ne znaju za kuluru. 1alusijev rad se emeljio na
vjerodosojnim izvorima. &n je iroko iskorisio memoarsku lierauru, kao i $osejdonijeva djela.
Terncije V!ron i 'ornelije (epot
0a razvoj rimske #isoriogra%ije vana je bila je i raznolika knjievna djelanos Marka
-erncija +arona 411>. * ,;. g. pr.K. 7, jednog od najplodniji# pisaca anikog svijea. 0a povijes
je naroii znaaj imalo njegovo djelo koje je nosilo naslov A,tarine ljudski$ i boanski$ stvari"
( Anti%uitates "e"um &umana"um et !i'ina"um). -o djelo nije sauvano, ali ga drugi pisci eso
spominju. +aronovo djelo predsavljalo je kompilaciju, ali ona je sadravala prilian broj vani# i
ineresanni# podaaka. Neka djelomina pianja +aron je i sam pokuao ispiai. &sobi znaaj
pridavao je obradi kronologije. +aron je osnivanje !ima savio u reu godinu ese olimpijade
4;F<. * ;F@. g. pr. K.7 , i aj je daum kasnije bio veoma rairen. +aron je prvi uveo u knjievnos
biogra%ski anr. &n je dao oko ;33 skica biogra%ija isaknui# !imljana i )rka. &d mnogobrojni#
+aronovi# djela sauvano je u cijelosi njegovo djelo "O poljoprivredi" (()e "e "ustica() i
nekoliko knjiga iz njegove rasprave AO latinskom jeziku" ( ()e linua *atina( )+
$opu +arona napisao je Kornelije Nepo 4 (. s. pr. K.7 biogra%ije znamenii# ljudi, od koji#
naroii znaaj imaju biogra%ije Kaona i Aika.
Kraj republikanskog razdoblja obiljeen je razvojem belerisike, koja je odrazila burne
doga'aje iz posljednji# deseljea republikanskog razdoblja.
Tit )ivije
&d povjesniara koji su pisali na poeku 5arsva osobiu popularnos uivao je -i 9ivije
4 F8. g. pr. K. * 1;. g.7. &n se rodio u ialskom gradu $aaviji 4dananjoj $adovi7. 1ekao je
reoriko obrazovanje, a za razliku od mnogi# svoji# pre#odnika nije sudjelovao ni u poliikom
ivou, ni u ranim akcijama. Hiavog ivoa osao je reor liera. "brzo poslije osnivanja
principaa -i 9ivije je poeo pisai svoju povijes. " predgovoru on ovako de%inira zadake svoga
2
djela/ opisai ivo i obiaje sari# !imljana, koji su doprinijeli svaranju rimske veliine, izloii
kakvim su sredsvima i meodama !imljani svorili svoju mo. ( -i 9ivije je govorio o opadanju
morala, ali je, za razliku od 1alusija, smarao da su !imljani due nego ijedan aniki narod
poovali siromavo i umjerenos. gramzivos i rasko prodrli su k njima kasnije nego drugim
narodima. -i 9ivije je smarao da prouavanje povijesi moe pomoi ispravljanju naravi. &n
slavi legendarne junake rimske republike, koji su rvovali svoje ivoe za domovinu. on visoko
cijeni i posljednje republikance, :rua i Kasija. $oliike simpaije -ia 9ivija ne nalaze se u
sadanjosi, ve u prolosi.
Me'uim, nema osnova za o da se govori o oporbenom savu -ia 9ivija prema novom
poliikom poreku. 1lavljenje sarine i veliki# podviga bila je slubena parola Augusove vlade.
!eor i pisac -i 9ivije ne ispiuje rimsku povijes, nego je izlae. &n u popunosi zavisi od
svoji# pre#odnika, preuzimajui od nji# podake bez ikakvog provjeravanja. &dre'eno razdoblje
ili neke doga'aje 9ivije je izlagao po jednom izvoru. " pojedinim sluajevima on je
uporebljavao i ak uspore'ivao podake razni# pisaca, ali sam nije israivao pianje, nije dolazio
do neposredni# izvora, ak ni onda kada su mu bili prisupani. " onim sluajevima kada
moemo uvrdii izvore kojima se 9ivije sluio, moemo se uvjerii da je on * npr., ako ga
uspore'ujemo sa $olibijem * samo izlagao posu'ene podake.
1kladnos i zanimljivos soje kod 9ivija na prvom mjesu. 9jepoa kakve legende eso ga
nagoni da joj rvuje #isorijsku isinu. -eko da je mogao vjerovai u svu onu predaju koju
iznosi, ali ga je ona privlaila kao umjenika. $ounom i zanimljivom on je posveivao vie
panje nego onom o je #isorijski vano. zao su %anasine prie o podvizima znamenii#
!imljana, o udesima i znamenjima, zauzimale kod njega vie mjesa nego izlaganje zakona
vani# za rimski poliiki i socijalni poredak. 6unaci -ia 9ivija eso dre govore sasavljene po
svim pravilima reorikog umijea. $isac se ne rudi da e govore individualizira prema osobama
koje i# dre i prigodi povodom koje i# dre. " renucima opasnosi 9ivijevi junaci dre duge
govore, kao da zaboravljaju na ono o se doga'a. Kod 9ivija se eso nalaze karakerisike
povijesni# linosi. u pogledu sila one su sjajno napisane, ali su, kao i govori, malo individualne.
-i 9ivije je bio jedan od najpopularniji# povjesniara anike. $oliiki smjer -ia 9ivija je
umjereni republikanizam i lojalnos Augusu. mirni on njegovog pripovijedanja, blisavo i
zanimljivo izlaganje odlino su odgovarali ukusima njegovi# suvremenika i nji#ovi# poomaka.
Njega su iali, oponaali ga, poslije njega ljudi se nisu odluivali na pisanje rimske povijesi na
lainskom jeziku, ve su se ograniavali samo na prepriavanje njegovog ogromnog djela. Hiavo
djelo -ia 9ivija sasoji se od 1<, knjige. " izlaganju doga'aja doao je do smri Augusovog
posinka Cruza 4 8. g. pr.K.7. Kasnije je usvojeno da se iavo djelo dijeli na dekade, po dese
knjiga u svakoj. 1auvano je @F knjiga/ u cijelosi prva dekada 4 od najsariji# vremena do ,8@.
pr. K. 7, rea dekada, evra i polovica pee 4 knjige ,1=<F7, u kojima se govori o doga'ajima iz
,12=1>2 g. pr. K. 1adraj osali# knjiga pozna nam je po krakim prikazima kasniji# auora, po
izvodima i po pregledu sadraja pojedini# glava. -e akozvane e#itomae posoje za sve 1<1
knjige, sa izuzekom 1@>. i 1@;. Knjige
8
(ikol! i% *!m!sk! i Pompej Tro+
1irijac Nikola iz Camaska, koji je ivio na Augusovu dvoru, napisao je "Povijest svijetaA u
1<< knjige, u kojoj je bila obu#vaena i rimska povijes. &sim oga, njemu pripada Augusov
ivoopis, napisan u apologeskom onu. ( jedno i drugo djelo sauvano nam je u %ragmenima.
0a vrijeme Augusove vladavine pojavila se prva povijes svijea na lainskom jeziku. Nju je
napisao jedan )al * $ompej -rog. &na je poinjala od vremena asirskog cara Nina i dopirala do
vremena pievog ivoa. Coga'aje rimske povijesi on je izlagao od onog renuka kada su
!imljani zapoeli s prekomorskim osvajanjima, ali je na kraju djela dao i najsariju rimsku
povijes. &vo djelo nije nam sauvano. mi o njemu sudimo na osnovu izvoda i ekscerpaa u
6usinovoj kronici 4((. s. p. K.7
Gr,ki povjesni,!ri A&+&stovo+ "ob!
" Augusovo doba pojavilo se nekoliko povijesni# djela na grkom jeziku. Ci o d o r s a
1 i c i l i j e 4oko 23.=,8. pr.K.7 napisao je povijes svijea od najsariji# vremena do >3. g. pr. K.
&na je nosila naslov "Povijesna biblioteka" i slino $olibijevom djelu, sasojala se od <3 knjiga.
" sauvanim knjigama 4I(.=II.7 izlae se povijes republike od <2> do @31. g. pr. K.. od osali#
knjiga sauvani su samo %ragmeni. &sobi znaaj imaju podaci koji se odnose na 1iciliju.
&dlomci iz Ciodorovi# djela slue kao glavni izvor za povijes usanka sicilijski# robova.
Ciodorovo djelo je ipina kompilacija. +rijednos podaaka zavisi od izvora koje je korisio.
Ciodor je maerijal uzimao iz razni# grki# pisaca, napose iz $olibija i $osejdonija. korisio je i
djela sariji# analisa, koji su pisali na grkom jeziku. " om pogledu Ciodorovi podaci imaju
eso vei znaaj nego izvjeaj 9ivija, koji se zasnivao poglavio na kazivanju mla'i# analisa.
" +((. s. pr. K. pojavila se "-imska ar$eologija" od Ci o n i z i j a i z Ea l i k a r n a s a /
$isac je nasojao pokazai srodsvo !imljana sa )rcima, mudros rimski# zakona i rimsko
junavo. 1ve je o imalo za cilj da pomiri )rke sa rimskom vladavinom. Cionizije je bio reor po
svom obrazovanju, ako da kod njega u prvom planu soji zanimljivo izlaganje i pianje sila. 1a
og gledia on je ocjenjivao i druge pisce. $rema svojim izvorima Cionizije se odnosio bez
kriike. on je korisio uglavnom radove mla'i# analisa. Cionizije nije imao jasne predodbe o
sarom rimskom pravu, on kasnije usanove ponekad brka sa sarim, ali nam ipak uspore'ivanje
njegovi# podaaka sa podacima iz -ia 9ivija i odlomcima iz Ciodorove A$ovijesne biblioekeA
prua maerijal za prosu'ivanje o najsarijem razdoblju rimske povijesi.
Hiavo Cionizijevo djelo podijeljeno je na ,3 knjiga. " cijelosi je sauvano samo prvi# 8
knjiga, od dviju slijedei# osali su vei %ragmeni. " njima je rimska povijes izloena do <<@. g.
pr. K. &d osali# knjiga sauvani su samo ekscerpi.
)rk 1 r a b o n sa $ona 4oko >3. g. pr. K. * oko ,F. ). p.K.7 napisao je u 1; knjiga
"(eogra.iju", u kojoj je, pored geogra%ski#, dao i mnogo povijesni# podaaka, ako da se 1rabon
s punim pravom moe nazvai ocem #isorijske geogra%ije. Nije nam sauvano 1rabonovo
povijesno djelo, koje je predsavljalo nasavak $olibijeve AEisorijeA.
13
Rimsk! -istorio+r!.ij! & prvom stolje& $!rstv!
)lavna panja rimski# povjesniara iz doba 5arsva usmjerena je na prouavanje posljednji#
godina !epublike i prvi# deseljea 5arsva. " o vrijeme %ormiraju se osnove poliikog pogleda
na svije senaorskog salea iz doba 5arsva, i aj pogled nalazi svoj glavni izraz u #isorijskoj
lierauri. Nezadovoljni gubikom poliikog ujecaja, predsavnici senaorske arisokracije nisu
mogli ovoreno isupai proiv posojeeg poliikog poreka. Njima je osajalo jedino da slave
prolos, da opravdavaju posljednje #eroje arisokraske !epublike. Ni izdaleka svi povjesniari
nisu imali opreznos -ia 9ivija, mnogi su ili jo dalje u izraavanju svoji# poliiki# simpaija.
Nisu nam sauvana #isorijska djela iz prvi# deseljea principaa, ako da o njima moemo sudii
samo na osnovu djela kasniji# pisaca.
Velej P!terk&l i V!lerije M!ksim
"z oporbenu #isorijsku lierauru, pojavila su se i djela osoba bliski# carevima. !eimska
lieraura nije uivala popularnos, zao je u cijelosi sauvana samo rimska povijes +eleja
$aerkula, koja je napisana u vrijeme -iberija. +elej $aerkul je porijeklom iz Kapue, dugo
vremena je proveo u vojnoj slubi, zaim je posao senaor i sigao do preorskog zvanja. +elej
$aerkul izlae iavu rimsku povijes do @3. g., pri emu je posljednje razdoblje, naroio od
Augusovog vremena, napisano u apologeskom onu i podrobnije od pre#odnog.
" -iberijevo doba pojavio se je zbornik +alerija Maksima "O djelima i izrekama dostojnima
sjeanja"! &n je sasavljen uglavnom za reoriare i sadri razne povijesne primjere koji su se
mogli uporijebii kod sasavljanja govorD. Me'u raznim priama o rimskoj prolosi nalazimo
injenice koje se ne spominju kod drugi# pisaca.
Pro%n! "jel! I. st.
&d prozni# djela (. s. koja ne spadaju u #isorijska djela reba spomenui %ilozo%ska djela
9u c i j a An e j a 1 e n e k e , prirunik za govorniko umijee Kv i n i l i j a n a , agronomski rad
Ko l u me l e , djelo $ l i n i j a 1 a r i j e g o povijesi prirode.
&d djela umjenike proze iz (. s. p. K. reba obraii naroiu pozornos na $ e r o n i j e v
pusolovni roman, pozna pod imenom A,atirikon"! A1airikonA nam daje predodbu o raznim
krugovima ialskog druva na poeku 5arsva.
Kod prouavanja poeka 5arsva naroiu ulogu igraju djela pjesnika koja iaelje upoznaju
sa poliikim raspoloenjem odre'eni# krugova rimskog i ialskog puansva.
'ornelije T!cit
$red kraj (. i na poeku ((. s. pada knjievna djelanos Kornelija -acia, jednog od najbolji#
predsavnika rimske #isoriogra%ije. -aci se rodio oko FF. g. u viekoj obielji, u jednom od
11
ialski# gradova 4 u "mbriji7. 0a#valjujui svome govornikom alenu -aci se uspio isai. bio
je kvesor, 8;. g. konzul, 111.=11,. g. * prokonzul u Aziji. "mro je oko 1,3. g.
Najranije poznao -aciovo knjievno djelo je njegov "-azgovor o govornicima". $oslije oga
napisao je ivoopis svoga asa, uvenog vojskovo'e Agrikole, a zaim enogra%sko djelo
"(ermanija". " posljednjem razdoblju svoje knjievne djelanosi -aci je napisao A&istorije" i
"#nale" * dva povijesna djela koja govore o doga'ajima iz vremena ranog 5arsva, od Augusove
smri pa do kraja Comicijanove vladavine. &va djela ovjekovjeila su -aciovo ime. $rijanje
djelo * "&istorije" 4u 1< knjiga7 * govori o doga'ajima od >8. g. do Comicijanove smri 48>. g.7,
u kasnijem djelu * A#nalima" 4u 1> knjiga7 * izlae se rimska povijes od Augusove smri do
kraja dinasije 6ulijevaca=Klaudijevaca. &d "&istorija" sauvane su < knjige i poeak pee. u
A#nalimaA nedosaju u popunosi < knjige 4od ; do 137, sauvana je nepopuno pea knjiga, i
nema kraja esnaese knjige.
$o svom porijeklu -aci nije bio arisokra, ali je uspio, bolje nego iko drugi, u svojim djelima
odrazii pogled na svije rimske arisokracije koja se lagano gasila. -aciov ideal lei u prolosi.
$o njegovom miljenju, ljudi su bili sreni samo u dalekoj prolosi, jer su onda ivjeli bez poroka
i zloina, i me'u njima je vladala jednakos. /akoni dvanaest ploa za njega su posljednji izraz
pravednog prava. &n je smarao da su goovo svi dekrei koji su poslije oga donoeni bili rezula
nesloge izme'u salea, da su provo'eni silom i imali pred sobom nepravedne ciljeve. drava je
poela opadai, izbijali su gra'anski raovi. "Otuda 0 kae on 1 (rasi i ,aturnini% pokretai
pobuna plebsa"! -ek je Augus uspio zavesi mir, ali je aj mir koao !imljane gubika slobode.
-aci nije vjerovao u mogunos njene popune obnove. &n se zadovoljavao ime o su Nerva i
-rajan uspjeli spojii principa i slobodu. -aci je zavidio onima koji su pisali o republikanskoj
prolosi/ o raovima, raspravama konzula sa ribunima, o agrarnim i inim zakonima.
$ovjesniar 5arsva, po njegovim rijeima, mora pisai o miru, koji je ek rijeko prekidan
raovima, o okrunim nare'enjima, sradanju nevini# i vjerolomsvu prijaelja. "i svaka stvar je
oito nalik na drugu% i izaziva gaenje"!
-aci je sebi savio u zadaak da pie bez mrnje i prisranosi ( sine i"a et stu!io). Me'uim,
eko je nai neko drugo djelo iz anike u kome bi se oliko izraavala povjesniareva prisranos.
Cidakizam je kod -acia izraen jasnije nego kod $olibija i 9ivija. 5ilj se povijesi, po njegovim
rijeima, sasoji u ome da se "ne prelazi "utke preko vrlina i da se lo"e rijei i djela pla"e
potomstva i sramote+"
+rlina ('i"tus) je kod -acia u prvom planu. &d ljudi i nji#ovi# posupaka u prvom redu zavisi
ijek povijesi. Moivima kojima se ljudi rukovode pridaje on veliko znaenje. )lavnu panju
posveuje on onim osobama koja soje na elu drave. 0ao je prirodno o se car i ivo carskog
dvora nalaze kod -acia u srediu pozornosi. Njega je zanimao odnos principa prema najviem
saleu, on je praio kako su i zbog ega propadali ApraviA predsavnici rimske arisokracije.
1impaizirajui posljednje republikance, -aci je osu'ivao one koji su, pekulirajui niskim
srasima vlasodraca, posajali moni, sizali do bogasva i asi. -aci u raznim prilikama
spominje rimski plebs, ialske gradove i provincije, ali ga nji#ov ivo malo ineresira.
1,
Na osnovu djela o )ermanima moe se preposavii da je -aci pridavao znaenje prirodnim
uvjeima i gospodarsvenom ivou naroda, ali u povijesnim djelima o ne dolazi do izraaja.
-aci je dopuao povijesnu uvjeovanos akvi# pojava kao o je prijelaz od republike na carsvo,
ali je glavnu ulogu u procesu povijesni# doga'aja pripisivao volji ljudi i nji#ovim moralnim
kvalieama. "z o, -aci je dopuao sluajnos u povijesi i ujecaj sudbine. "2e mogu odluiti 1
kae on na jednom mjesu 1 da li se ljudske strasti razvijaju po sudbini i neizmijenjenoj dunosti%
ili za$valjujui sluaju"!
-aci je usvojio radicionalni oblik ljeopisnog izlaganja 4po godinama7. ( kod njega nailazimo
na govore povijesni# osoba, ali i# on ne zlouporebljava. &n i# eso uporebljava zao da ocijeni
kakav doga'aj ili osobu. $onekad govor karakerizira nasalu siuaciju i priprema rasple.
ponekad izlaganje razliii# miljenja izraava povjesniarevo kolebanje. Neke govore -aci je
sasavljao prema aueninim dokumenima. " I(. knjizi AAnalaA -aci, npr. prenosi govor cara
Klaudija, odran <2. g. u 1enau. %ragmeni iz originalnog eksa oga govora sauvani su nam na
napisu. "sporedba ova dva govora pokazuje da je -aci ono prenio sadraj govora, ali da ga je
jako skraio i izmijenio kompoziciju. -aci ne navodi nijedan izraz samog govornika.
Mi ne znamo ono koje je izvore -aci uporijebio. $o uzgrednim njegovim primjerima moglo
bi se zakljuii da je korisio senaske spise, dnevna izvjea koja su u !imu izlazila, memoare
isaknui# osoba, kazivanja svoji# sariji# suvremenika. ali on najee spominje povjesniare.
-aci se je vie volio korisii povezanim povijesnim pripovijedanjem, uspore'ivao je miljenja
koja su mu dolazila do ruku i sarao se da iz nji# izvue ono o je bilo ope kod mnogi#
povjesniara. -aci od svoji# pre#odnika eso uzima i karakerisike, o je Momsenu dalo
povoda da kae da je -aci A ponekad nalazio ive boje na u'oj paleiA.
Kod -acia, kao i kod njegovi# rimski# pre#odnika, nije u prvom planu sajalo israivanje,
ve izlaganje doga'aja. !eorika je izvrila veliki ujecaj na sva njegova djela, ali se injenice
koje on navodi 4 sa izuzekom pojedini# neonosi7 odlikuju vjerodosojnou. -aciov pogled na
!imsko 5arsvo izvrio je nesumnjiv ujecaj na #isoriogra%iju I+(((. * I(I. soljea. Neki
njegovi opi zakljuci, npr. njegove misli o izvanrednoj ulozi vojske, koja predsavlja Aajnu
vlasiA od velikog su znaenja i za modernog povjesniara.
Svetonije Tr!nkvil
Mla'i -aciov suvremenik bio je )aj 1veonije -rankvil 4 oko ;3.=1>3.p.K.7. o njegovom
ivou malo nam je o poznao. Njegov oac pripadao je viekom saleu i bio je vojni ribun. Na
poeku svoje karijere 1veonije je bio odvjenik i bavio se je knjievnou. pod Eadrijanom je
posao carev ajnik, a kada je napusio u dunos posveio se je knjievnoj djelanosi. 1veonije
je napisao mnogo djela, ali nam je u cijelosi sauvano samo "3vanaest rimski$ careva"% a
nepopuno A4ivotopisi znameniti$ retoriara i gramatiaraA. od osali# djela, koja su nam
poznaa po naslovima, sauvani su samo pojedini %ragmeni.
Jivoopis kao poseban knjievni rod pojavio se je u #elenisiko doba. &vaj rod bio je naroio
razvijen u Aleksandriji. u !imu on vodi porijeklo od +arona. Jivoopisi careva izloeni su kod
1@
1veonija prema jednom isom obrascu. na poeku on daje carevu genealogiju, zaim govori o
vremenu i mjesu ro'enja i o djeinjsvu, poslije ega pripovijeda o dolasku na vlas. zaim dolazi
opis careve vanjine e njegova karakerisika, zasnovana na primjerima iz ivoa. Jivoopis se
zavrava opisom smri. 0animljivos pripovijedanja soji kod 1veonija u prvom planu. 1ame
1veonijeve karakerisike su povrne, a ponekad i prourjene.
1veonije se morao sluii carskim ar#ivom, on je korisio memoare, zapisivao svjedoansva
suvremenika. $rema ome, mnoga od njegovi# kazivanja zasnovana su na vjerodosojnim
podacima. Me'uim, on je u prvom redu kompilaor, svoje izvore je korisio nekriiki, i zao
mnoge njegove vrdnje nisu vjerodosojne.
1veonije je bio blizak najviim senaorskim krugovima, ali imao idenine poglede na
5arsvo kao -aci. &n je prisaa monar#ije, ali je careve dijelio na dobre i zle. 0a#valjujui
zanimljivosi i ivosi izlaganja, ljepoi jezika, jednosavnosi kompozicije djela, 1veonije je
uivao popularnos. Na njega su se ugledali ne samo u anici, nego i u srednjem vijeku. njegovi
ivoopisi izdavani su u skraenom obliku.
Historijske kompil!cije i pro%n! "jel! II. st.
&d drugi# povijesni# djela iz doba 5arsva reba spomenui "Povijest" 9. An e j a B l o r a ,
koja ukrako izlae iavu vojnu povijes !ima, zavravajui sa Augusom. kompilaciju Au l a
)e l i j a "#tike noi", gdje su prikupljeni najrazliiiji podaci iz povijesi anike i navedeni
odlomci iz djela koja nam nisu sauvana. dakle, skraeni prikaz svjeske povijesi $ompeja
-roga, koji je dao 6usin. &d kasniji# djela iz ((. s., kao povijesni izvor znaajna je prepiska
$ l i n i j a Ml a ' e g , isaknuog senaora, koji je bio blizak -rajanovom dvoru i neko vrijeme
upravljao provincijom :iinijom. &d manjeg znaaja je Brononova prepiska, koja pada u vrijeme
Anonina $ia i Marka Aurelija.
Gr,k! -istorio+r!.ij! I. / II. st. p. '.0 Josip Fl!vije
$ianja rimske povijesi u razdoblju poslije Augusove smri obra'ivala je u raznim dijelovima
grka povijesna lieraura oga doba.
" drugoj polovici (. s. judejski pisac 6 o s i p B l a v i j e , koji je najprije sudjelovao u
judejskom usanku, a zaim preao na sranu !imljana, napisao je na grkom jeziku "Povijest
judejskog rata", a zaim "*udejsku ar$eologiju"! 0naan dio ovi# djela posveen je povijesi
6udeje u rimskom razdoblju.
Pl&t!r-
$red kraj (. i poekom ((. s. djelovao je $luar# 4 oko <>.=1,>. g.7, iz beoskog grada
Eeroneje. $luar# je sekao obrazovanje u Aeni. Nekoliko pua je boravio u !imu, gdje je imao
1<
poznanika me'u viim slojevima rimskog druva i ak dobio iulu konzulara. $od Eadrijanom je
bio prokuraor carski# imanja u A#aji. $luar# je napisao veliki broj djela. Njemu pripadaju
rasprave o najrazliiijim pianjima 4iz eike, religije i dr.7. &sobio znaenje za prouavanje
rimske povijesi imaju njegovi "5sporedni ivotopisi" 4 u njima se usporedno donose ivoopisi
isaknui# osoba grke i rimske povijesi7. $riznavanje iskljuive uloge veliki# ljudi u povijesi i
individualizam karakerisini su za s#vaanja $luar#a, kao i neki# drugi# pisaca iz doba
5arsva.
$o $luar#ovom miljenju, cilj sasavljanja ivoopisa razlii je od zadaka povjesniara.
:iogra% reba razokrii porok i vrlinu, i za o nije dovoljno da uzima u obzir samo sjajne podvige/
")akav neznatan postupak% rije ili "ala mogu esto ovjekov karakter pokazati bolje nego bitka
u kojoj je palo vi"e tisua ljudi"!
$luar#ove karakerisike nose u veini sluajeva apologeski karaker. " prvom planu soje
kod $luar#a moralisiki zadaci, koji su kod njega naglaeni jae nego kod rimski# povjesniara.
Eisorijska vjerodosojnos nije $luar#u glavni zadaak, ako da on ak izraava sumnju u
mogunos uvr'ivanja objekivne isine.
"spore'ivanjem !imljana sa )rcima $luar# je #io isai du#ovno srodsvo i# naroda.
$luar# nije bio dosljedan prisaa nijedne poliike dokrine. &n se kreao u okruju rimski#
arisokraa i bio pod nji#ovim ujecajem, ali su na njegovu ideologiju ujecale i #elenisike
poliike eorije, koje daju prednos monar#izmu. &n cijeni prave rimske republikanske vrline, ali
u iso vrijeme priznaje nunos monar#ije. &cjena neki# osoba, po $luar#u, zavisi od njenog
karakera, a ne od njene poliike uloge. $luar#, npr., visoko cijeni vo'u pobunjeni# robova
1paraka. " ome se oiuje #umanizam, koji je svojsven nekim predsavnicima #elenizirane
ineligencije rimskog doba. $luar# dijeli njena uvjerenja i predrasude. !eligija igra kod njega
veliku ulogu. &n nikad ne propua priliku da isie svakovrsna znamenja i uda, vezana za ove ili
one povijesne doga'aje. ( uz svu svoju subjekivnos, $luar#ovi A"sporedni ivoopisiA imaju
veliko znaenje za povjesniara !ima.
$luar# je imao kolosalnu erudiciju. &n je korisio djela mnogi# grki# i rimski# pisaca. Kod
izlaganja doga'aja nasojao je bii oan, ali vjerodosojnos njegovi# podaaka nije podjednaka,
jer se nije uvijek sluio pouzdanim izvorima. &nda kada je nailazio na prourjena podake,
$luar# nije ispiivao maerijal, ve je birao ono saopenje koje je odgovaralo njegovoj endenciji.
Apij!n
" drugoj polovici ((. s. p.K. pojavilo se vano ope djelo iz rimske povijesi, napisano na
grkom jeziku. $isac oga djela, )rk Apijan rodio se je u Aleksandriji, vrio je poasne dunosi u
svom rodnom gradu, ali je za vrijeme narodnog usanka pobjegao iz njega. " !imu je dobio
pravo rimskog gra'ansva i bio najprije advoka %iska, a zaim prokuraor. Apijanovo djelo
pribliava se po ipu opim povijesima $olibija i Ciodora, ali mu u osnovi nisu kronoloka, ve
eriorijalna naela raspodjele gradiva. Apijan donosi povijes pojedini# podruja !imskog
5arsva od poeka borbe s !imljanima pa do nji#ovog konanog podinjavanja od srane !ima.
1F
1auvana nam je povijes panjolski# raova, raova sa Eanibalom, raova u A%rici 4Karaga i
Numidija7, povijes sirijski# raova. &d drugi# knjiga 4 o razdoblju kraljeva, o 1amnianskim
raovima i dr. 7 sauvani su samo %ragmeni. " svim svojim radovima Apijan provodi popuno
odre'enu prorimsku endenciju. Na poeku svoga djela on kae da ga je na rad ponukalo
divljenje prema veliansvu rimske povijesi. " podinjavanju drugi# naroda !imu on vidi volju
sudbine.
Apijan je prisaa monar#isikog poreka. 5ezarovo ubojsvo on smara grenim i
zloinakim djelom, osvea za o ini mu se pravednom. ali on visoko cijeni i neke republikanske
djelanike. +rijednos Apijanova djela sasoji se u ome o su njemu manje nego njegovim
pre#odnicima svojsvene moralisike endencije !ima.
Apijan je za svoje radove iskorisio veliki maerijal. " povijesi raova republikanskog doba on
je iroko uporijebio $olibija i -ia 9ivija, u povijesi gra'anski# raova uzimao je maerijal, uz
nama poznae izvore, i iz nesauvani# djela 4Augusova auobiogra%ija, djelo Azijca $oliona i
dr.7. Me'uim, Apijan nije svoje izvore korisio dovoljno paljivo/ kod izlaganja pojedini#
doga'aja kod dauma i imena ima kod njega dosa zbrke, ne vidi se uvijek jasno red kojim se
doga'aji razvijaju, ima neonosi u geogra%skim podacima. Apijan nije uvijek dosljedan u svojim
sudovima. " "Povijesti graanski$ ratova" nale su odraz razliie endencije. -ako on s jedne
srane, opravdava 5ezara, a s druge * visoko cijeni :rua. brani &kavijana, u nekim sluajevima
velia Anonija. " Apijanovim djelima ujecaj reorike izrazio se uglavnom u sasavljanju govora,
koji# je naroio mnogo u (((. knjizi A$ovijesi gra'anski# raovaA.
*ion '!sije
+eliku popularnos u anici uivala je "-imska povijest" Ciona Kasija 41FF= oko ,@F g. 7. Cion
Kasije Kokcejan pripadao je onom sloju senaorske arisokracije koji se pojavio u vrijeme
Anonina, kada se poelo iroko prakicirai uvo'enje u 1ena sanovnika #elenizirani# gradova
(soka.
Cion Kasije rodio se je u Niceji, sekao reoriku naobrazbu, bio je dvapu konzul, a upravljao
je raznim provincijama. A!imsku povijesA u 23 knjiga pisao je neke ,, godine. &na je poinjala
priama o ?neji i dopirala do ,,8.g. p.K. !ad na om djelu pisac je zavrio neo pred svoju smr.
Nama su u cijelosi sauvane samo knjige @>=>3 4kraj !epublike i prva deseljea 5arsva7, od
prvi# knjiga osali su %ragmeni, a od knjiga >1=23 * saei prikazi bizanskog mona#a Ksi%ilina
4I(. s.7 i ekscerpi kod 0onare 4 I((. s.7.
" nainu izlaganja Cion Kasije ugledao se na $olibija i -ukidida, ali je aj uzor u mnogim
sluajevima osao samo izvanjski. Kod Ciona Kasija nema smiljene %ilozo%ije povijesi,
#isorijski proces osaje iracionalan, njega ljudski um ne moe objasnii, doga'aji mogu zavisii
od sudbine i naprirodni# sila. Hudesno igra kod Cion Kasija veliku ulogu, ak i u onim
dijelovima koji su pisani na osnovu njegovi# osobni# sjeanja. $isanju povijesi prisupio je Cion
Kasije, po vlasiim rijeima, zao o mu je ako naredila 1udbina, koja mu se javila u snu. ona
mu je prorekla i besmrnos njegova djela.
1>
( uz svoje grko podrijelo i odgoj, Cion Kasije dijelio je poglede rimske arisokracije, premda
je na njega ujecala i grka poliika publicisika ((. s. &n je veliao vremena !epublike 4osobio
sare7, ali je prijelaz na monar#iju smarao neizbjenim. Njegova razmiljanja o ome koji oblik
vladavine reba smarai najboljim nala su odraza u govorima Agripe i Mecenaa, upuenim
Augusu. prvi mu savjeuje da obnovi !epubliku, drugi * da uvede monar#isiki nain
upravljanja. " Mecenaovom govoru nali su odraza poliiki pogledi samog Ciona Kasija, koji je
sanjao o caru biranom od 1enaa, i 1enau koji e u 5arsvu imai poasan poloaj najvieg
rukovodeeg organa.
!epublika igra kod Cion Kasija veliku ulogu. !adi e%eka, on doga'aje ponekad ukraava i
ak pomalo mijenja. )ovori povijesni# osoba kod Cion Kasija veoma su dugaki.
$ianje o izvorima Cion Kasija veoma je sloeno. Nesumnjivo je da je iskorisio veliki izvorni
maerijal, koji se ne moe svesi na nama sauvana #isorijska djela. 0a rana razdoblja !ima
uporijebio je djela sariji# analisa. " nekim dijelovima 4posljednje doba !epublike7 dri se
9ivija, ali se slui i drugim piscima, naroio u onim knjigama koje su posveene gra'anskim
raovima. Kao izvori za povijes 5arsva sluila su Cionu Kasiju uglavnom #isorijska djela/
naroio je opsean bio njegov maerijal za Augusovu povijes.
Po,et!k kr1!nske -istorio+r!.ije. 2&%ebije
" (+. s. nasaje kranska #isoriogra%ija. :iskup palesinskog grada 5ezareje, ?uzebije, koji
je bio blizak caru Konsaninu, napisao je u 13 knjiga APovijest crkve"! ?uzebijevo djelo vano je
u prvom redu za povijes crkve. za poliiku povijes !imskog 5arsva od znaenja su mjesa koja
govore o carevima iz druge polovice (((. s. ?uzebiju pripada i ivoopis cara Konsanina, koji
nosi apologeski karaker. "z o, ?uzebije je napisao ")roniku" * kraki pregled doga'aja iz
svjeske povijesi, izloen sinkronisiki. ( A$ovijes crkveA i AKronikaA nale su svoje nasavljae.
&ba djela prevedena su na lainski jezik.
Rimsk! -istorio+r!.ij! IV. st.
$osebno mjeso me'u izvorima za povijes !imskog 5arsva zauzima niz ivoopisa careva
koji su ujedinjene u zbornik pod naslovom A,criptores $istoriae #ugustaeA 4$isci povijesi
augusD7. " om zborniku donijei su ivoopisi careva, poevi od Eadrijana pa sve do
Numerijana. 1asavljanje i# ivoopisa pripisuje se esorici povjesniara 4 ?liju 1parijanu,
+ulkaciju )alikanu, ?liju 9ampridiju, 6uliju Kapiolinu, -rebeliju $olionu i Blaviju +opisku7, o
kojima, osim imena, nia vie ne znamo. Neki od i# ivoopisa posveeni su caru Cioklecijanu,
drugi Konsaninu. $osoji preposavka da je kasniji %alsi%ika, koji nema nikakve veze sa
realnom povijeu, ali je uvjerljivije drugo miljenje. &va nepreenciozna djela, kojima je cilj bila
zanimljivos, napisana su na osnovu ogranieni# izvora razliie kvaliee, uz mnoge podake i
direkna izmiljanja. 0bornik je podvrgavan preradama, i po svoj prilici sauvan je u redakciji s
kraja (+. s. Jivoopisi careva nisu pouzdan izvor, ali, naalos, osaju za pojedina razdoblja
jedini izvor.
1;
Karakerisina cra #isorijske lieraure (+. s. bila je pojava svakovrsni# skraeni# prikaza.
&ko @>3. g. 1eks Aurelije +ikor, porijeklom iz A%rike, napisao je krake ivoopise rimski#
careva "3e 6aesaribus"! +eliku popularnos sekla je ?uronijeva kompilacija, koja je napisana
oko @>;. g. po nalogu cara +alensa. Maleno ?uronijevo djelo "'reviarium $istoriae -omanae"%
u 13 knjiga, obu#vaa iavu rimsku povijes od osnuka grada !ima do vladavine cara +alensa
4@><=@2;7. -ijekom mnogi# soljea o je bio opepriznai udbenik rimske povijesi.
(ako se kransvo u (+. s. rairilo me'u irokim krugovima sanovniva !imskog 5arsva,
me'u arisokracijom i ineligencijom bilo je jo dosa prisaa radicionalne religije. -ijekom
iavog (+. s. vodi se ogorena polemika izme'u prisaa nove religije i privrenika sarine.
&pa #isoriogra%ija (+. s. osaje jo poganska. " o vrijeme ponovo sjeu odre'ene ujecaj
lainska djela.
Amij!n M!rcelin
$osljednji veliki predsavnik rimske i iave anike #isoriogra%ije bio je Amijan Marcelin
4oko @@3 = <337. !odio se je u Aleksandriji, u uglednoj grkoj obielji. kao mladi supio je u
vojnu slubu i sudjelovao u po#odu 6ulijana &padnika proiv $erzijanaca. $o povraku iz $erzije
Amijan je dao osavku na slubu i ivio najprije u svom rodnom mjesu Anio#iji, a zaim u
!imu, posveivi svoje slobodno vrijeme radu na povijesnom djelu, koje je poznao pod naslovom
"-erum gestarum libri 777(A. &no je izlagalo rimsku povijes od vremena Nerve do smri
+alensove 48>=@;27. 1auvane su nam posljednje knjige 41<=@17, koje obu#vaaju razdoblje od
@F@. do @;2. g. Marcelinov uzor bio je -aci. Amijan Marcelin je svoje izlaganje zapoeo ondje
gdje presaju -aciove AEisorijeA. " meodi izlaganja, grupiranju maerijala i karakerisika
povijesni# osoba Amijan ide za -aciom, ali o nije bilo obino oponaanje. Amijan je samosalan
povjesniar, koji se ozbiljno odnosi prema svojim zadacima. &n prosvjeduje proiv oni# kriiara
koji su navikli da u povijesi vide samo obinu zbirku anegdoa. 9judsko pamenje ne moe
zadrai iavo mnovo pojedini# injenica, zao povjesniar mora opisivai vane doga'aje i ne
upuai se u sinice. (sina je glavni cilj povjesniarev, on je ne smije izvrai. "/a povjesniara
koji svjesno pre"uuje dogaaje rekao bi$ da obmanjuje isto toliko koliko i onaj koji izmi"lja ono
ega nikad nije bilo"!
Amijan od povjesniara za#ijeva objekivnos i neprisranos. 0avravajui svoje djelo, on
kae/ "8ini mi se da nigdje nisam svjesno poku"ao pokvariti djelo koje je obealo da e kazivati
istinu 1 bilo time "to bi$ "togod pre"utio% bilo lano prikazao"! 1auvane Amijanove knjige izlau
njemu suvremene doga'aje. Kao o se o moe zakljuii iz razni# pievi# navoda, one su
napisane na osnovu svjedoansava oevidaca i sudionika u doga'ajima. $isac visoko cijeni
podake iz dokumenaa, ali oni, po njegovom miljenju, kao i dravni aki koji se uvaju u ar#ivu
ne moraju bii vjerodosojni.
Amijan je bio vojnik i o se odrazilo na njegovom djelu. +ojnoj povijesi on posveuje veliku
pozornos. )ovori careva i vojskovo'a, koje Amijan navodi, upueni su uglavnom vojnicima. &n
podrobno opisuje po#ode i bike, i u im opisima on u odre'enom pogledu soji iznad svog uzora =
12
-acia. Na kraju svog djela on izjavljuje/ "9to toliko sam ja % nekada"nji vojnik i (rk% imao za
kazati% u granicama svoji$ mogunosti% poev"i od principata 6ezara 2erve pa sve do
Valensovog kraja"! +eliku panju posveuje Amijan dvorskom ivou, koji mu je bio dobro
pozna. & ivou iroki# slojeva sanovniva mi nemamo kod Amijana susavni# podaaka.
njegovi navodi svode se samo na pojedine primjedbe.
-aciov ujecaj oiovao se u ome o Amijan obraa pozornos na ljudsku linos/ $red nama
de%ilira galerija raznovrsni# ipova, pri emu Amijan u jednim sluajevima daje samo nekoliko
snani# poeza, a u drugim podrobnu karakerisiku. Najveom popunou odlikuju se
karakerisike careva. &ne se donose uz saopenja o smri, daju moralni lik pokojnika i pregled
njegove djelanosi. 5arevi su, po Amijanovom miljenju, odgovorni za mnoge nesree drave.
Njegov ideal bio je 6ulijan &padnik 4@>1=1>@7, kod koga je Amijan cijenio junavo, visoku
ineligenciju, enju za ouvanjem i resauracijom sari# rimski# obiaja, ali je ujedno kriizirao
6ulijanovu vjersku nerpeljivos, koja prelazi u neopravdanu okrunos.
Amijan veoma velia !im i njegovu prolos. !im je za njega u"bs aete"na * vjeni grad. on
se uzdigao za#valjujui junavu i srei ljudi, koji obino ive u neslozi. !im je preao svoje
mladenako i zrelo doba, on se nalazi u sarosi, i svi ga narodi pouju kao gospodara i cara.
Amijanovom pogledu nisu mogle izmai cre opadanja, koje su se jasno oiovale u njegovo
vrijeme. &n i# objanjava porocima malog broja ljudi., nji#ovom pokvarenou, ainom i
raskoi. &n eso osu'uje dvorjane, koji radi osobni# ineresa vre lo ujecaj na careve.
Amijan je dobro poznavao knjievnos i %ilozo%iju, ali je dijelio predrasude svog vremena. Kao
veina aniki# povjesniara, i on priznaje ujecaj sudbine na ivo ljudi i ijek povijesi.
Neizmijenjenu volju udesa moe nam okrii -emida, koja sjedi na 6upierovom prijesolju. njoj
su podinjeni demoni. -i se demoni mogu udobrovoljii i od nji# se mogu doznai proroanske
rijei. Amijan vjeruje u svakovrsna gaanja i znamenja 4isina, on o u svome djelu ne
zlouporebljava7. $raznovjerje, uskoa vidokruga i reorika ne smeaju Amijanu da bude znaajan
povjesniar.
Historio+r!.ij! V. i VI. st.
" #isoriogra%iji +. s. nala je odraza vjerska borba koja se vodila me'u viim slojevima
rimskog druva. )lavni povod za u borbu bilo je ruenje !ima od srane Alari#a. $ogani su
opuivali krane i uporno za#ijevali vraanje kulu sari# bogova. " obranu kransva usao je
biskup sjevernoa%rikog grada Eipona * Au g u s i n , koji je napisao polemiko djelo "O dravi
bojoj". Na iavu rimsku povijes on gleda kao na neprekidne raove i me'usobne borbe, koje
poinju od onog dana kad je !omul ubio !ema. &vu Augusinovu posavku razvio je i obrazloio
panjolski sveenik &r o z i j e , koji je <1;.g. napisao djelo pod naslovom "Povijest protiv
pogana" (,isto"ia a!'e"sus #aanos)+
$o ipu djela o je opa povijes. &na poinje krakim opisom 0emlje i priom o svaranju
svijea, i dopire do pievog vremena. &rozije pobija miljenje oni# koji misle da je uzrok svi#
nesrea bilo napuanje sari# bogova. Hiava povijes !ima ispunjena je zlom i sradanjima. Ako
18
rijum%iraju jedni, rpe nesreu drugi. $osljednji alosni doga'aji samo su odmazda za ranije
zloine. Hinjenice koje &rozije navodi uzee su iz razni# skraeni# prirunika 4iz Blora i drugi#
kraki# povijesni# prikaza7. &rozijevo djelo zanimljivo je po svojoj koncepciji, koja je suprona
onoj o se pojavila jo u vrijeme sariji# analisa. 0a#valjujui oj koncepciji, &rozijeva
kompilacija imala je velikog uspje#a sve do doba renesanse. Crukije umaenje dao je
povjesniar 0osim, koji je oprilike u drugoj polovici +. s. napisao na grkom jeziku "2ovu
povijest"% u kojoj se nabrajaju doga'aji od Augusa do <13.g. $ropas pogansva, po 0osimovom
miljenju, glavni je uzrok slabljenja rimske moi.
1enaor Kasiodor 4 +(.s 7 sasavio je na lainskom jeziku kroniku, u kojoj je da popis
konzula. Njegovu "Povijest (ota"% koja nam nije sauvana, iskorisio je goski povjesniar
6ordanis. ( dalje su sasavljane kronike na grkom jeziku. (sai emo kompilacije mona#a iz I(.
s. Ksi%ilina i mona#a iz I((. s. 0onare, u kojima je sauvan prikaz knjiga Ciona Kasija koje nam
nisu sauvane. 5arigradski parijar# iz (I. s. Bocije sasavio je opis ,23 djela, snabdjevi ga
izvorima iz originala.
(z doba kasnog !imskog 5arsva sauvano je mnogo drugi# djela koja se mogu iskorisii kao
povijesni izvori 4 djela pjesnika, panegirici carevima, crkvena knjievnos7.
$osebnu kaegoriju izvora ine pravni spomenici iz doba 5arsva. $ravna lieraura carskog
doba bila je opsena, ali je do nas u cijelosi doao samo mali broj zbornika i djela. &na nisu
vana samo za prouavanje rimskog prava. $odaci pravni# spomenika omoguuju nam da
rekonsruiramo sliku socijalni# odnosa i poliikog poreka u doba kasnog 5arsva.
Gl!vne crte !nti,ke -istorio+r!.ije
)lavni izvor za rimsku povijes jesu #isorijska djela. &na nas upoznaju sa ijekom doga'aja
rimske povijesi, omoguuju nam da i# vie ili manje ono dairamo i daju nam porebne podake
o raznim sranama #isorijskog procesa.
Moderna #isorijska znanos nasljednica je anike #isorije. (sai emo one cre koju se
svojsvene anikoj #isoriji i koje je moderna znanos razvila. Anika #isorija savila je sebi u
zadaak da sazna prolos. Njoj je bila poznaa ideja razvika ovjeansva. najbolji predsavnici
anike #isoriogra%ije eili su za im da povijesne doga'aje promaraju u nji#ovoj uzajamnoj
povezanosi. o je nalo izraza u ideji ope povijesi, koju je zasnovao jo $olibije. Aniki
povjesniari posavili su pianje i o povijesnoj uzronosi. &ni su %ormulirali misao o
vjerodosojnosi povijesni# izvjeaja i samim ime udarili emelj povijesnoj kriici. 1a im u svezi
sajala je enja za objekivnou izlaganja, iako je ona, zbog iavog niza uzroka, osala samo
idealna elja.
Anika #isoriogra%ija imala je svoji# osobiosi, na koje ne reba zaboravljai kad se
korisimo njenim podacima. Kod izlaganja mnogi# #isorijski# pojava povjesniari su uvodili
iracionalan momen, pozivali su se na sudbinu, ije su odluke smarali neobjanjivim i
neizmjenjivim. -a ideja predsavlja osaak religijskog miljenja. 1peci%inos druvenog ivoa
anikog svijea nala je odraza u ome o su povjesniari u svojim djelima u prvi plan savljali
,3
poliiki ivo. socijalne pojave osale su kod nji# u sjeni, a pianja gospodarske povijesi goovo
da nisu ni doicana. $ojedinim osobama u povijesi pripisivana je izuzena uloga. $regled rimske
#isoriogra%ije pokazuje da je krug ineresa aniki# povjesniara, generalno gledano, bio veoma
ogranien. " doba !epublike iava se rimska povijes svodila samo na poliiku povijes grada
!ima (&isto"ia Romana)- a u doba 5arsva o je poglavio &isto"ia Auusta, j. povijes careva.
-o se sanje malo mijenjalo i onda kad je rimska povijes kad je rimska povijes savljana u okvire
ope povijesi.
-reba imai u vidu klasnu uvjeovanos rimske #isoriogra%ije. $ublicisiki moivi igrali su u
njoj veliku ulogu, naroio u doba njenog procvaa. Na poeku svog razvoja rimska je
#isoriogra%ija bila poglavio arisokraska. demokraske ideje unesene su u nju ek u vrijeme
mla'e analisike. "z poliiku endencioznos bilo je i drugi# momenaa koji su povjesniare
republikanskog doba sprjeavali da objekivno prikazuju #isorijsku prolos a o je elja za
uzdizanjem svoga roda, rimske drave i njene prolosi.
" doba 5arsva povijeu se bave uglavnom predsavnici oporbene senaorske arisokracije.
1lavljenje proli# vremena (lau!atio tem#o"is acti) * glavna je endencija veine povjesniara
oga doba. $isci koji su bili bliski dvoru i bili apologeski raspoloeni prema caru nisu vrili bian
ujecaj na razvoj #isoriogra%ije. oni su o republikanskoj prolosi pisali po obrascima koje je
svorila senaorska #isoriogra%ija.
:ina razlika izme'u anike i moderne #isoriogra%ije sasoji se u ome o u anici povijes
nije smarana znanou u uem smislu e rijei. ona se nalazila izme'u znanosi i umjenosi.
$ovjesniari nisu samo israivali prolos i uvr'ivali odre'ene povijesne zakoniosi, oni su
eili za im da donesu ive slike prolosi, pa su u povijes unosili meode karakerisine za
umjeniki rad. &sim oga, povjesniari su pred sobom imali prakine ciljeve/ izuavanje
povijesi rebalo je da pomoi vojskovo'ama i dravnicima da pravilno ocijene suvremeno sanje,
a obinim smrnicima da pokae primjere junava i poroka. -o se moralo odrazii i na izboru
maerijala i na ocjenjivanju #isorijski# pojava.
Kod predsavnika anike #isoriogra%ije oblik izlaganja imao je eso vee znaenje nego
sadraj. $isci su eili da nji#ova djela imaju dramainu i ivu povijes, na obazirui se uvijek na
onos i vjerodosojnos doga'aja koje opisuju. &ni su pribjegavali konrasima i
preuveliavanju, izmiljali su dealje, savljali svojim junacima u usa govore sasavljene po
reorikim pravilima. Nisu svi povjesniari imali umjeniki dar 9ivija i -acia/ ouda vladavina
ablona, naroio kod opisivanja biaka, karakerisika linosi id.
&duevljavanje oblikom udaljavalo je povjesniare od israivaki# zadaa. Mali je broj nji#
poao za primjerom grki# povjesniara -ukidida i $olibija, ako da je e#nika israivanja osala
na niskom nivou. Heso su isi povijesni podaci, pa ak i jedni e isi ciai prelazili iz ruke u ruku.
oni su uzimani iz razni# #resomaija, koje su davale #isorijske primjere za govornike. " anici
nije posojao pojam knjievnog vlasniva, i zao doslovno prenoenje izvora, bez navo'enja
njegovog pisca, nije smarano za djelo dosojno osude. u onim pak sluajevima kad je navo'en
eks uz spominjanje pisca, aj je eks eso izosavljan. 6edan od glavni# nedosaaka aniki#
#isoriara jes podcjenjivanje brojani# podaaka. $ovjesniari kao da su i# se bojali i, ako si i# i
,1
navodili, inili bi o bez ikakvog kriikog provjeravanja. 1ve o ini da podaci aniki#
#isoriara nisu ni izdaleka pouzdani. Nji#ovi se sudovi ne mogu primii bez pre#odne kriike.
*ok&menti k!o i%vori. Po"!ci !r-eolo+ije
Mnoge srane rimske prolosi rimske prolosi mogu se prouii na osnovu ar#eoloki#
podaaka i dokumenaa. Cananja znanja o prepovijesnoj (aliji, o kamenom i bronanom dobu,
emelje se goovo iskljuivo na ar#eolokom maerijalu. (so je ako i o sarom narodu (alije =
?ruanima sauvanom malo knjievni# podaaka. zao su iskopavanja dalo mnogo maerijala za
upoznavanje eruanskog ivoa i kulure. +eliko znaenje imaju iskopavanja u podruju samog
!ima. $odaci radicije dobivaju u svjelu ar#eoloki# podaaka drugo znaenje. (zvanredno su
vani i ar#eoloki spomenici na'eni na raznim mjesima (alije/ u prisaniu !ima &siji i na
mjesu gdje su nekad bili gradovi $ompeji, Eerkulanum i 1abi, koji su propali ;8. g. prilikom
erupcije +ezuva.
6edino su ar#eoloki i epigra%ski dokumeni omoguili da se proui ivo neki# provincija
!imskog 5arsva. &d nekadanji# zapadni# oblasi !imskog 5arsva ar#eolokim nalazima
naroio je bogaa sjeverna A%rika. 1auvane su ak ruevine iavog jednog grada 4 -amuradi 7,
koji je nekad bio zarpan pijeskom. (skopavanja na mjesu gdje su se nalazili isoni gradovi *
$almira 4u 1iriji7 i Cura=?uropopos 4 na desnoj obali ?u%raa7 daju nam predodbu o karavanskim
gradovima isone peri%erije !imskog 5arsva.
(!tpisi
Crugu vrsu spomenika predsavljaju epigra%ski spomenici, j. napisi. 0a najsariji lainski
napis smara se zv. (la#is nie"( 4crni kamen7, koji je na'en u !imu na mjesu sarog Boruma.
&n spada u +(. s., u razdoblje kraljeva, ali nije najbolje ouvan, ako da njegovo ianje prua
znane ekoe.
(z doba !epublike, naroio iz njenog sarijeg razdoblja, sauvano je relaivno malo napisa,
od koji# najsariji ne prelaze (((. s., ali nam je zao iz doba 5arsva sauvan ogroman broj
lainski# napisa 4 vie od 133 isua 7.
!azlikujemo v o i v n e n a p i s e , koji su upueni bogovima, p o a s n e n a p i s e
u as isaknui# i znamenii# ljudi 4u vrijeme 5arsva bilo je osobio mnogo napisa posveeno
carevima7, m o n u m e n a l n e n a p i s e 4na zgradama i drugim objekima7,
n a d g r o b n e n a p i s e , koji u jednim sluajevima sadre samo pokojnikovo ime, u drugim
izlau njegov ivoni pu, a ponekad predsavljaju epia% u si#ovima.
0asebnu grupu ine dokumeni u obliku napisa. -o su zakoni, senaske odluke, dokumeni
koji pojeu od rimski# careva ili magisraa, odluke gradski# savjea, kolegija, vjerski# udruenja
id. (z doba !epublike sauvano je nekoliko vani# zakona 4npr. Agrarni zakon iz 111. g. pr. K.7.
&d napisa iz carskog doba valja isai "3jela boanskog #ugusta( (Res estae !i'i Auusti). (z
vremena Blavijevaca sauvana je senaska odluka o vlasi +espazijana. od napisa iz doba
,,
AnoninD vani su dokumeni koji se iu razvika kolonaski# odnosa. na poeak kasnog doba
pada edik o cijenama koji je izdao car Cioklecijan i koji je vaan za privrednu i poliiku povijes
dominana u svom nasajanju. $osljednju kaegoriju napisa ine n a p i s i n a r a z n i m
p r e d m e i m a . oni sadre imena majsora koji su e predmee izra'ivali, vrijeme popravka
kakve gra'evine, posvee bogovima, magijske %ormule id.
$ianja rimske povijesi ne reiraju samo lainski, ve i grki napisi.
P!pir&si
&d kraja I(I. i poeka II. soljea moderni israivai anike poeli su prouavai grko=
rimske papiruse. &vi dokumeni na'eni su goovo iskljuivo u ?gipu 4nekoliko sviaka na'eno je
u Eerkulanumu7. &ni moderne israivae upoznaju sa egipaskim ivoom u raznim razdobljima
5arsva. 1auvana su privana pisma, priznanice, ugovori, rauni, naredbe, porezni spiskovi i
drugi dokumeni, koji su zanimljivi za povijes privanog ivoa rimskog ?gipa, agrarni# odnosa,
za povijes rimski# provincijski# usanova. "z o, sauvani su papirusi koji sadre dokumene od
znaaja za poliiku povijes ne samo ?gipa nego i iavog !imskog 5arsva 4pismo cara
Klaudija sanovnicima Aleksandrije. papirus koji sadri Kaligulin edik iz ,1,. g. o dodjeljivanju
prava gra'ansva sanovnicima provincija 7.
(ov!c
$osljednju kaegoriju dokumenaa ini novac. Njegovo prouavanje vano je za gospodarsku
povijes.
Mjeso na kome se prona'e rimski novac i koliina og novca, na'ena na raznim mjesima,
govore o rgovakoj vezi ovog ili onog podruja za rimskim srediima. Neobino su vane
predodbe na novcu. Na ranijem novcu predsavljana su rimska boansva, simboli koji se iu
kula ili radicionalne rimske prolosi 4npr. vuica koja #rani djecu7. &d kraja !epublike na
novcu se predsavljaju i poliike linosi, koje pokazuju porresku slinos. Novac iz doba
5arsva donosi ikonogra%iju careva. $ojedine rijei ili izrazi 4legende7, urezani na novcu, eso
predsavlja#u poliike navode iz ovog ili onog razdoblja. 0bog svega oga je za znanos
izvanredno vano israivanje novca koji spada u razdoblja nedovoljno osvijeljena knjievnim
spomenicima 4 npr. (((. s. p. K.7
$rema ome, podaci pomoni# disciplina, dopunjujui knjievni maerijal, upoznaju nas s
vanim sranama javnog ili privanog ivoa i ponekad predsavljaju jedini izvor za pojedina
podruja rimske povijesi.
Glava II.
,@
,I STORI O.RA/I JA STARO. RI MA
Pro&,!v!nje rimske povijesti "o po,etk! 3VIII. stolje!
(neres za sari !im, kao i za iavu aniku povijes, pojavljuje se u ?uropi u doba renesanse.
$redsavnici novog kulurnog pokrea * #umanisi, nasojali su u anici pronai oslonac u svojoj
borbi proiv vjerski# predrasuda srednjega vijeka, borbi za #armonian razvoj ljudske linosi.
)lavna zadaa #umanisa sasoji se u ome o su oni znali sauvai od propasi, prikupii i ak
objavii veliki broj lainski# i grki# rukopisa. )lavna djela aniki# pisaca prona'ena su i
prikupljena uglavnom u I(+.=I+(. soljeu. Cuboki pijee prema anici nije #umanisima
dopuao sumnju u isinios anike #isorijske radicije.
&d djela koja su se pojavila u I+(. s. sauvalo je znansveno znaenje djelo Karla 1ironija,
koje je izalo u :aselu i koje sadri popise rimski# konzula po godinama, uz ukazivanje vaniji#
doga'aja koji su se dogodili ove ili one godine. &vo djelo udarilo je emelj modernom
znansvenom s#vaanju kronologije rimske povijesi
$od kraj I+((. s. pada djelanos %rancuskog uenog opaa -illemona, koji je izdao povijes
kranske crkve u 1> omova i povijes !imskog 5arsva u > omova.
-illemon je imao izvanrednu erudiciju. on je do savrensva poznavao djela rimski# i grki#
pisaca, kao i djela crkveni# oaca. Njegova "Povijest" proea je kranskim svjeonazorom. Kod
vrednovanja careva -illemon se rukovodi nji#ovim savom prema crkvi. -illemon donosi
goovo iskljuivo poliiku povijes. 0naenje njegovi# djela sasoji se u susavnom radu na
izvorima/ on je prvi usporedio verzije razni# pisaca koje se odnose na odre'ene injenice.
0a#valjujui ome, -illemonovi radovi zadrali su svoj znaaj dugo vremena.
6o u I+(. s. 9orenzo +alla izrazio je sumnju u vjerodosojnos neki# podaaka -ia 9ivija. u
I+((. s. %ilozo% $erizon ukazivao je na razne pogreke i neonosi u 9ivijevom djelu.
Historio+r!.ij! 3VIII. st.
Na poeku I+(((. s. alijanski %ilozo% +ico izrekao je duboke misli, koje su anicipirale
posavke #isorijske znanosi %ormulirane ek u I(I. sr. +eliko znaenje imalo je djelo 9oisa de
:ea%oraa koji je od opi# primjedbi preao na susavnu ralambu izvora za ranu rimsku povijes
i izvukao zakljuak da rana rimska povijesna radicija nije bila zasnovana na vjerodosojnom
maerijalu. ona je bila plod aine rimski# rodova, koji su nasojali proslavii svoje preke.
:eau%or nije dao poziivnu konsrukciju rane rimske povijesi, ali je sasvim odre'eno %ormulirao
pianje o nevjerodosojnosi rimske povijesi u prvi# pe soljea.
$rvi ozbiljan pokuaj da se na'e smisao u ijeku rimske povijesi i uvrde odre'ene zakoniosi
njenog razvoja pripada poznaom djelaniku i misliocu %rancuskog prosvjeieljsva *
MonesKuieu 41>82=1;FF7, koji je napisao "-azmatranja o uzrocima veliine i opadanja
-imljana"!
,<
Komparaivno prouavanje povijesi i pravni# normi razni# naroda omoguilo je MonesKuieu
da izrekne neke ope posavke koje, po njegovom miljenju, objanjavaju razne pojave u rimskoj
povijesi. 6ednaka podjela imovine, jednosavnos naravi i razumni zakoni uvjeovali su one
gra'anske vrline koju su !imljane uzdigle iznad nji#ovi# susjeda i dale mu prevlas najprije u
borbi sa ialskim narodima, a zaim i za vrijeme prekomorski# raova. Me'uim, osvajanja su
izazvala imovinsku nejednakos, svorila borbu sranaka, o je na kraju dovelo do pada slobode.
Na iavo doba 5arsva MonesKuieu gleda kao na vrijeme sve veeg opadanja, poliikog i
moralnog. 1amo za#valjujui svom vojnom umijeu uspijevali su !imljani ijekom vie soljea
zadrai navalu barbara, ali kada je pokvarenos naravi prodrla i u vojsku, !im je pao pod
naleima barbarski# plemena.
Kod MonesKuieua i dalje soji u prvom planu poliika povijes, pri emu on razne eape
njenog razvoja savlja u zavisnos od pravni# normi naroda, usanova i zakona. MonesKuieu
uvr'uje uzajamnu vezu izme'u unuarnje i vanjske poliike.
-illemonova i "Povijest 6arstva" i MonesKuieova "-azmatranja" doprinijeli su pojavi
)ibbonovog 41;@;=1;8<7 djela, koji nosi naslov "Povijest opadanja i propasti -imskog 6arstva"!
$isac poinje svoje djelo od doba Anonin i dovodi ga do pada 5arigrada 1<F@.g. $ovijes
:izana za njega je nasavak povijesi !imskog 5arsva.
Kao MonesKuieu, i )ibbon priznaje i cijeni as i veliinu gra'ana sarog !ima. Me'uim,
doba 5arsva nije za )ibbona bilo vrijeme beznadnog opadanja. Coba Anonin on naziva
jednim od najsreniji# razdoblja u povijesi ovjeansva. &padanje poinje ek od vremena
Komoda 4123=18,7. Cespoizam rimski# careva slabi kod naroda du# poduzenosi. asoljublje i
malodunos careva idu na ruku gubiku discipline, vojska nije mogla branii dravu, ako da su
barbari osvojili oblasi zapadne polovice 5arsva. $o )ibbonovom miljenju, kransvo je
odigralo negaivnu ulogu u ivou 5arsva, slabei du# parioizma i odvajajui ljude od nji#ovi#
gra'anski# dunosi.
Najveu panju posveuje )ibbon poliikoj povijesi, ali se zanima i za druge srane ivoa.
on daje ope podake o ivou rimski# provincija, obra'uje povijes %inancija i povijes insiucija.
&d osobiog su znaaja one glave koju su posveene kransvu. )ibbon je prvi nasojao dai
svjeovnu, nekon%esionalnu povijes kranske 5rkve, koju je on izlagao u ijesnoj vezi sa opim
okom doga'aja, i prvi posavio pianje o uzrocima irenja kransva.
)ibbonovo djelo napisano je na osnovu velikog maerijala. & pojedinim problemima povijesi
!imskog 5arsva pisao je izrekao niz vani# kriiki# primjedbi, koju su dalje razvijane u I(I.
s. $ojava A$ovijesi opadanjaA svjedoi o uspje#u buroaske #isoriogra%ije. i pored pievi#
konzervaivni# poliiki# s#vaanja 4)ibbon je bio jedan od proivnika Brancuske revolucije7, u
om djelu nazone su ideje prosvjeieljske %ilozo%ije I+(((. s. )ibbon je bio jedna od inicijaora
prouavanja bizanske povijesi. 1ve do sredine I(I. s. njegovo je djelo osalo najbolji rad za
doba 5arsva. Neki dijelovi og djela zadrali su svoje znaenje sve do naeg vremena.
Cjela %rancuski# israivaa rimske povijesi popularizirala su misli izreene u doba
prosvjeieljsva. Novi smjerovi u prouavanju rimske povijesi pojavljuju se na poeka I(I. s.,
u vrijeme zavreka Napoleonovi# raova. $ovjesniari oga vremena usaju proiv
,F
racionalisiki# druveni# eorija I+(((. s. -o je vrijeme romanizma * ideoloke sruje koje je
nala izraza uglavnom u knjievnosi, ali koja je u iso vrijeme izvrila ujecaj i na razviak
povijesi. !omaniare ineresira u prvom redu sam narod, njegove speci%ine cre, koje su nale
izraza u predajama i nainu ivoa. Crava i pravo bili su za romaniare proizvod povijesnog
razvoja. !omanizam vri ujecaj i na razvoj rimske povijesi.
(ieb&-r i kriti,ki pr!v!c
&sniva novog smjera u prouavanju rane rimske prolosi bio je :ar#old )eorg Niebu#r
41;;>.=12@1.7. 1in punika=orijenalisa, Niebu#r se rodio Kopen#agenu i proveo djeinjaso u
Eolseinu, Niebu#r nije bio znansvenik=pro%esionalac. on je bio prakini djelanik. " Canskoj je
zauzimao poloaj ajnika minisra %inancija i ravnaelja Narodne banke. 0a vrijeme raova s
Napoleonom pozvan je u :erlin, gdje je dobio namjeenje u minisarsvu %inancija i isovremeno
poeo drai predavanja na novoovorenom :erlinskom sveuiliu. poslije pobjede nad
Napoleonom Niebu#r je bio poslanik u !imu, a od 12,F, g. ivio je u :onnu i predavao na
sveuiliu.
Jivo u Eolseinu upoznao je Niebu#ra sa sloenim susavom agrarni# odnosa u oj oblasi.
$rakina djelanos doprinijela je irenju njegovog poliikog obzora. )lavno Niebu#rovo djelo
je njegova "-imska povijest"! &na je poela izlazii jo 1211. g., ali se njen posljednji, rei om
pojavio ek poslije pieve smri. Cjelo je osalo nezavreno. izlaganje rimske povijesi dopire u
njemu do kraja $rvog punskog raa.
Niebu#r je osniva kriike meode u prouavanju povijesi. +ijesi o ranim razdobljima
rimske povijesi on smara nevjerodosojnim, ali za razliku od skepiarD I+((. i I+(((. soljea,
on se ne ograniava na o priznanje. Niebu#r je smarao da povjesniar reba uvrdii kako je
nasala radicija, i da na osnovu i# israivanja rekonsruira pravi ijek doga'aja. " du#u
romaniara Niebu#r govori o posojanju rimskog epa. &n je svaran i uvan, po njegovom
miljenju, po paricijskim rodovima. Na poeku !epublike kod !imljana su se pojavili privani
ljeopisi, a poslije galskog poara sveenici su poeli vodii A+elike ljeopiseA, koji su posluili
kao osnovica za radove analisa. $rema ome, i pored nevjerodosojnosi radicije, u njoj je
sadrana #isorijska jezgra, koje se moe rekonsruirai. Niebu#r pridaje veliki znaaj
enogra%skoj podlozi na kojoj je izrasao !im. &n iznosi svoju eoriju posanka grada * sapanjem
opina razni# plemena, i zasniva eoriju o posanku plebsa kao rezulau osvajanja lainski#
naselja od srane rimski# kraljeva. Niebu#r pridaje veliki znaaj eruanskom ujecaju. $rva dva
kralja Niebu#r smara legendarnim. o se pak ie pria o posljednjim kraljevima, iako u njima
ima mnogo nevjerodosojnog, one ipak imaju za izvor isinie doga'aje. 6edan za drugim analizira
Niebu#r izvjea koja se iu doba !epublike, uspore'ujui razliie verzije, nasojei odvojii
vjerodosojno od nevjerodosojnog. +eliku ulogu u Niebu#rovim konsrukcijama igra analogija.
Niebu#r iroko korisi i podake iz europske povijesi, kao i podake o ivou primiivni# naroda,
smarajui da se zadaci povjesniara ne smiju ograniavai na uvr'ivanje injenica, ve da on
mora prouavai nain ivoa odre'enog naroda. -reba primijeii da su sineike konsrukcije
,>
Niebu#ru manje polazile za rukom nego kriika analiza izvora, rekonsrukcija pojedini#
injenica i karakerisika pojedini# srana socijalne povijesi. &n nije dao novo objanjenje
iavom oku rimske povijesi, ali je bio osniva kriike meode u #isoriji i samim ime izvrio
ujecaj na obradu ne samo rimske povijesi nego i svi# podruja #isorijskog znanja.
Niebu#r nije svorio kolu u srogom smislu e rijei, ali su predsavnici napredne #isorijske
misli primali njegove ideje i njegovu meodu. $roblemi rani# razdoblja rimske povijesi posaju
jedni od najakualniji# u europskoj #isoriogra%iji.
:lie od dugi# sajao je Niebu#ru Alber 1c#Legler 41218.=12F;.7. " kriici rimske radicije
1c#Legler je osobi znaaj pridavao eiolokim miovima 4aj pojam je on uveo u znanos7, koji
su objanjavali obiaje ili osobna imena, ije je pravo znaenje bilo zaboravljeno.
Po,et!k pro&,!v!nje rimske povijesti & R&siji
Niebu#rova s#vaanje ujecala su i na razviak rimske #isoriogra%ije u !usiji. (neres za
rimsku povijes budi se u !usiji jo u I+(((. soljeu. Akademija znanosi izdaje niz prijevoda
djelD aniki# pisaca i moderni# djela iz rimske povijesi. Mnoga djela prevode se na poeku
I(I. s. 9ainski pisci bili su dobro poznai ruskim pjesnicima s poeka I(I. s. i ujecali su na
nji#ovo svaranje. Niebu#rov ujecaj oiovao se isprva ne na povjesniarima !ima, ve na
povjesniarima !usije 4Koenovski, $oljevoj7.
1a Niebu#rovim s#vaanjima i drugim naprednim idejama zapadnoeuropske #isorijske misli
upoznao je rusku javnos -. N. )ranovski 4121F.=12FF.7, vorac ruske kole u opoj povijesi.
$redavanja )ranovskog bila su proea vjerom u napredak, iako povijes, po njegovim
s#vaanjima, moe ponekad birai krivudave puove. anika se, po miljenju )ranovskog, ne
moe odvajai od dananjice. u novom vijeku pojavljuju se isa pianja koja su zanimala i aniku.
)ranovski je dao niz sjajni# slika iz rimske prolosi. &d njega poinje samosalno
obra'ivanje ope, a naroio rimske povijesi u !usiji. "enik )ranovskog $. N. Kudrjavcev
4121>.12F27 posveio je poseban rad povijesi (alije. &n je napisao veu sudiju, koja ruske
iaelje upoznaje sa 1c#Leglerovim pogledima na rimsku povijes. Njemu pripada niz ogleda, od
koji# su naroio popularni bili "-imske ene! ,cene po :acitu"! $oslije Kudrjavceva njegovo
mjeso na Moskovskom sveuiliu zauzeo je 1. +. 6eevski 412,8.12>F.7. Ciseracija 6eevskog
"#polinar ,idon" posveena je kraju anikog svijea. 6eevski je jedan od malobrojni# pisaca
koji su obraili panju na socijalne pokree u razdoblju kraja !imskog 5arsva. Njegova
predavanja A5enar rimskog svijea i njegove provincijeA donosila su ineresanne skice iz
rimskog provincijskog ivoa. $rouavanje rimski# provincija bilo je ada u 0apadnoj ?uropi ek
u povoju. 6eevski izlae zakljuke zapadnoeuropski# israivaa i izrie svoje miljenje o vezi
!ima 4cenra7 s pojedinim provincijama. Na kraju on govori o romanizaciji i o njenoj ulozi u
povijesi zapadnoeuropske kulure.
Z!p!"noe&ropsk! -istorio+r!.ij! sre"inom 3I3. stolje!
,;
Herdesei# i pedesei# godina porasao je ineres za prouavanje povijesi !imskog 5arsva.
$odsrek za o su bili doga'aji u Brancuskoj. $risae :onaparD obraile su panju na povijes
5arsva, koga je Napoleon (. smarao svojim prooipom. &n je ak napisao jedno manje djelo o
5ezarovim raovima u )aliji, a njegov neak Napoleon (((. izdao je opiran ivoopis 6ulija
5ezara, u kojem je znamenii rimski vojskovo'a okarakeriziran kao jedan od najisaknuiji# ljudi
svjeske povijesi, koje sama $rovidnos alje na zemlju. &duevljenje za 5ezarovo doba nije
karakerisika samo Brancuske. &no nalazi plodno lo i u njemakim zemljama. &klanjanje
osaaka %eudalizma i ujedinjenje Njemake bila su ada najakualnija pianja njemakog
poliikog ivoa. " odre'enim krugovima njemaki# gra'anski# poliiara iri se uvjerenje da
ujedinjenje Njemake moe izvrii samo demokraska monar#ija. -a ideja provodi se u
Momsenovoj A!imskoj povijesiA, koja je bila iroko rasprosranjena.
T-eo"or Mommsen
-#eodor Mommsen 4121;.=183@.7 bio je sin jednog leskog pasora. 0avrio je $ravni %akule
na Kielskom sveuiliu i bio je poslan u (aliju, gdje se je bavio prouavanjem napisa.
!evolucija iz 12<2. g. zaekla ga je u 1c#lesLigu, gdje je ure'ivao lis privremene vlade. $oslije
revolucije Mommsen je dobio kaedru rimskog prava u 9eipzigu, ali ga je o%enziva reakcije
najerala na napuanje Njemake, pa je oko dvije godine predavao u 0Mric#u. 1redinom
pedesei# godina Mommsen se vraio iz emigracije, a 12F2. g. svorena je na :erlinskom
sveuiliu za njega kaedra rimske povijesi. "brzo je posao lan $ruske akademije znanosi.
-ijekom svog daljnjeg ivoa Mommsen je akivno sudjelovao u poliikom ivou. Cugo godina
bio je poslanik !eic#saga, gdje je eso isupao kao akivni lan liberalne sranke. "
vanjskopoliikim pianjima Mommsen je zasupao reakcionarna ovinisika s#vaanja.
12;3.=12;1. g. napisao je seriju ori# ani%rancuski# lanaka. 128;. g., kada se je u Ausriji
zaorilo slavensko pianje, Mommsen je objavio pismo u kome je rekao A#ko e"ka lubanja nije
pogodna za logiku% ona je potpuno pogodna za udarce"!
&d Mommsenovi# djela osobiu slavu sekla je njegova A-imska povijesA. " oku ri godine
412F<.=F>.7 izala su njena prva ri oma. " njima je izlaganje doga'aja dovedeno do bike kod
-apsusa 4<>.pr.K.7. -i su omovi napisani kao popularan rad. Mommsen ne navodi izvore i
rijeko kad izraava svoj sav prema drugim povjesniarima. &n osvjeljava sve srane rimskog
ivoa, ali glavno mjeso dodjeljuje poliikoj 4vanjskoj i unuarnjoj 7 povijesi. $regledi sanja
religije, prava, obiaja, privrede, knjievnosi i umjenosi dai su na kraju pojedini# odjeljaka i
samo su izvanjski povezani sa poliikom povijeu.
)lavna ideja A-imske povijestiA soji u ijesnoj vezi sa ideolokom endencijom njemake
#isoriogra%ije sredine I(I. s. &svajanje (alije Mommsen obra'uje kao Aujedinjenje iavog
ialskog plemena u jednu dravuA, drugim rijeima, kao nacionalno ujedinjenje. +ladajue
arisokraske grupe on izjednaava sa pruskim junkersvom. Mommsen i# kudi i podvrgava
kriici, ali se isovremeno negaivno odnosi i prema plebsu, koji Mommsen eso s
podcjenjivanjem naziva AgomilomA 4Menge7.
,2
Mommsen dri da se !epublika pred kraj svog posojanja pokazala nesposobnom da izvri
zadake koji su sajali pred !imom. 1pasielj !ima, po Mommsenu, bio je 5ezar, koji je sebi
savio za cilj podizanje rimske i jako opale #elenske nacije. " reem omu Mommsen raskida sa
svakim objekivizmom. 6edanaesa glava predsavlja panegirik 5ezaru, svemu o je uradio. &n
prevara u ideal ak i o o je 5ezar Abio bez ikakve ideologijeA j. o je djelovao bez naela.
" koncepciji rimskog razvika nacionalno ujedinjenje igra kod Mommsena veliku ulogu.
Nacionalizam mu je smeao da u nacijama vidi kaegoriju odre'enog #isorijskog razvika. Nacije
za njega posoje od iskona, pri emu svaka od nji# ima odre'ene, njoj svojsvene cre. Kod
uvr'ivanja i# cra Mommsen je donosio proizvoljne ocjene, koje su zasnovane na njegovim
nacionalisikim simpaijama i anipaijama. &n je kod !imljana cijenio ljubav prema redu i
subordinaciji, ali je smarao da ialska nacija nikad nije bila sposobna za umjenos i du#ovno
svaranje i da je o svojsveno samo )rcima i Nijemcima. Njegovi pogledi na )ale bili su
uvjeovani savom koji je njemako nacionalisiko gra'ansvo pedesei# i ezdesei# godina
imalo prema Brancuzima. $riznajui )alima #rabros i druge visoke kvaliee, Mommsen je
govorio da oni nisu imali duboke moralne kvaliee, da su, po njegovom miljenju, bili
nesposobni za poliiku.
Mommsen subjekivizam prevara u naelo. Njegove karakerizacije odlikuju se izvanrednom
ivou, on odobrava i kudi posupke povijesni# osoba i grupa. &n 5ezara uspore'uje sa
5romLellom, Aala iz $ergama s 9orenzom Medici, 1ulu naziva Con 6uanom, a Kaona Mla'eg
Con Nuijoom. Karaga je za njega 9ondon saroga vijeka, 1enaorska oligar#ija * junkersvo id.
" svojoj enji da rimsku prolos priblii dananjici, Mommsen je prenosio u prolos cre svoga
vremena. &vo vrijedi ne samo za poliiku, nii samo za karakerisika grupa i osoba, ve ako'er i
za gospodarske odnose. Mommsen govori o posojanju kapialisa jo u +. s. pr. K. Na aj nain,
komparaivno=#isorijska meoda prevarala se u modernizaciju #isorijski# pojava anikog
svijea.
"-imska povijest" posavlja na nov nain iav niz pianja. Mommsen se u mnogim svarima
ne slae sa Niebu#rom. &n porie svaku vjerodosojnos pria o razdoblju kraljeva. $ovijes rane
!epublike Mommsen izlae blisko radiciji, ali za popuno vjerodosojnu rimsku povijes smara
ek povijes od vremena raa s $irom. Mommsen je podvukao znaenje robovskog rada, ukazao
na proces prolearizacije seljava u vezi sa promijenjenim gospodarskim uvjeima. &n je isicao
da poliika i vojna mo !ima nije bila jednaka u raznim razdobljima povijesi. -reba isaknui da
su neki dijelovi njegovog djela zasarjeli. &n je, npr. poricao eruanski ujecaj, nije uzimao u
obzir ar#eoloke podake kod rjeavanja pianja posanka !ima.
Hevri om "-imske povijesti" nije ugledao svjelo dana. -o je dolo dijelom zbog sluajni#
okolnosi, a dijelom, vjerojano, jer se je Mommsen razoarao u jaku vladu jedinsvene Njemake
carevine, za koju se je borio. 122F. g. pojavio se je odjednom pei om, koji se po svojoj
meodologiji razlikuje od prva ri. " njemu Mommsen prouava sve rimske provincije, on donosi
povijes uprave pojedini# provincija i izlae nji#ov kulurni ivo. +eliku panju posveuje on
vanjskoj poliici !ima u svezi s povijesi pojedini# rimski# oblasi i irenjem romanizacije. -o je
veliki sineiki rad iz povijesi rimski# provincija, zasnovan uglavnom na epigra%skom
,8
maerijalu. Nedosaak peog oma predsavlja o o su rimske provincije prikazane izolirano, e
se soga ne dobiva predodba o gospodarskom i kulurnom ivou 5arsva u cjelini. Me'uim, i uz
sve o, Mommsen je pokazao da se povijes !imskog 5arsva ne moe svesi na povijes ivoa
careva i povijes grada !ima.
&d drugi# Mommsenovi# vaniji# djela reba spomenui njegovo "-imsko dravno pravo",
koje se sasoji od ri oma 4 u pe dijelova 7. " om djelu da je susavan pregled rimski# dravni#
insiucija 4magisraura, komicija, 1enaa, municipalni# vijea 7. "mjeso %ragmenarni#
podaaka i zapaanja o rimskom poliikom poreku, Mommsen je prvi pokuao rekonsruirai
iav susav rimskog dravnog prava.
$red karaj ivoa Mommsen je objavio opseno "-imsko krivino pravo" 41288.g.7. $ojedine
Mommsenove rasprave i sudije obu#vaale su najraznovrsnije srane rimske povijesi i odnosile
su se na sva razdoblja. on se eso vraao na pianja koja je pokrenuo u "-imskoj povijesti"!
&d velikog je znaenja Mommsenova izdavaka djelanos. +aan podu#va predsavljalo je
izdavanje lainski# napisa. ((0o"#us insc"i#tionum *atina"um( ), kome je Mommsen prisupio
12F2.g. &n je izvrio reviziju doada objavljeni# napisa i za mnoge od nji# dao je vane
komenare. neki od nji# predsavljaju nove, samosalne sudije. +e 12>@. g. izaao je prvi om,
koji je obu#vaio sare republikanske napise i konzulske %ase. &d og vremena omovi "6orpus
inscriptionum LatinarumA poeli su izlazii redovio. $od Mommsenovom redakcijom izali su
A:eodozijev kodeks " (0o!ex T&eo!osianus)- "3igeste" ()iestae) i dr. Mommsenova "-imska
povijest" bila je podvrgnua kriici ubrzo poslije svog izlaska. 6edan od njegovi# kriiara bio je
Karl Nizsc#, koji se moe nazvai jednim od isaknuiji# predsavnika Niebu#rove kole, iako
nije bio njegov neposredni uenik. Nizsc# je izdao sudiju o brai )rak#o, djelo o rimskoj
arisokraciji, a poslije njegove smri izdana je i "Povijest rimske republike"!
Nizsc# je ako'er bio poglavio pisac poliike povijesi, ali on posveuje veliku panju i
gospodarskoj povijesi, koju izlae u ijesnoj vezi sa socijalnom povijeu. " srediu Nizsc#ove
pozornosi soji povijes seljava. Cok za Mommsena najvee znaenje predsavlja povijes
5ezara, dole Nizsc# glavnu svoju panju obraa na )rak#e. Mjere brae )rak#a, kojim je cilj
bilo obnavljanje seljaki# zemljoposjeda, rebale su dovesi od ozdravljenja drave. poraz poliike
brae )rak#o doveo je do jaanja borbe izme'u AvrdoglavogA nobiliea i Anerazumni# A
komicijaA. Nizsc# se u mnogo emu razilazio sa Mommsenom, naroio kod ocjene 5ezara,
poriui organizaorsko i konsrukivno znaenje njegove djelanosi.
Fr!nc&sk! -istorio+r!.ij! & "&b! *r&+o+ c!rstv!
" Brancuskoj je u doba Crugog carsva rimskoj povijesi posveivana velika pozornos.
Minisar prosvjee pod Napoleonom (((. CuruO objavio je jo 12<<. g. prva dva oma svoje
"-imske povijestiA. (ako nije bio israiva, CuruO je ipak dobro poznavao izvore, a njegovo
izlaganje odlikovalo se ivou. Cugo vremena sauvali su znaenje posljednji dijelovi njegovog
rada, koji su izali osamdesei# godina i bili posveeni povijesi !imskog 5arsva.
@3
12><. g. pojavila se je knjiga Busel de 5oulangesa "#ntiki grad 1 drava ". $o svojim
%ilozo%skim s#vaanjima 5oulanges je bio poziivis, i njegovo djelo imalo je zadaak da pokae
zavisnos druvenog poreka od ljudskog miljenja. &snovu gra'anskog ivoa u )rkoj i !imu
inila je , po njegovom miljenju, religija. Kul predaka, ije je sredie bilo domae ognjie, bio
je glavni sadraj e religije. 1ve druvene insiucije * obielj, pravo, sud, imovina * proisjeu iz
religije. !eligija objanjava zavorenos rodovski# saveza, nji#ovu izoliranos i me'usobnu
borbu. $arioizam za anikog ovjeka bila je pobonos, a progonsvo * iskljuenje iz domaeg
ognjia, sredia obieljske religije. Me'uim, usporedo s kulom predaka razvijaju se i drugi
religijski susavi. !imsko carsvo i kransvo razorili su aniku gradsku dravu.
Ako zanemarimo idealizam Busel de 5oulangesa i jednosranos njegovog susava, reba
isaknui da je on bio jedan od prvi# znansvenika koji je usao proiv modernizacije. Nasupro
rasprosranjenom ideni%iciranju pojava anikog ivoa sa modernim ivoom, Busel de
5oulanges je vrdio da u Au novom vijeku nema nieg o bi sliilo na )rku i !im, da nieg
slinog ne moe bii ni u budunosiA. 1rukura misli anikog ovjeka drugaija je od nae. &n
je pokuavao odredii speci%inos anikog grada=drave, rimsku religiju nasojao je povezai sa
raznim pojavama socijalnog ivoa. " prvim omovima "Povijesti institucija ;rancuske", u vie
omova, Busel de 5oulanges opisuje povijes rimske )alije. -o je jedan od prvi# pokuaja
donoenja susavnog pregleda povijesi jedne provincije u vezi s opim pianjima povijesi
!imskog 5arsva.
Brancuski povjesniar )ason :oissier napisao je niz radova iz povijesi rimske kulure. "
prvom redu reba spomenui njegovu sudiju "-imska religija od #ugusta do #ntonina". &no o
je najdragocjenije u njoj, o je pokuaj da se okarakerizira vjerska ideologija epo#e 5arsva. ( u
mnogim drugim svojim djelima :oissier izlae povijes 5arsva i nasoji dokazai da je carski
reim bio vrs, a oporba prema njemu neuinkovia.
Z!p!"n! -istorio+r!.ij! kr!j! 3I3. stolje!
&samdesee i devedesee godine su doba procvaa i gra'anske rimske #isoriogra%ije i ujedno
poeak njenog opadanja. " djelima israivaa preresaju se nova pianja, daju generalizacije,
usavravaju se meode ispiivanja. novi ar#eoloki spomenici, napisi, papirusi omoguili su
osvjeljavanje one sane rimskog ivoa za koju se inilo da e zauvijek osai sakrivena od
dananjice. 6aanje gra'ansva nalazi svoj odraz u rimskoj #isoriogra%iji. Colazi do pokuaja da
se primjerima iz povijesi anike dokae vjenos kapialisikog poreka, svara se niz
idealisiki# koncepcija kod pianja o razviku i propasi !ima. Kod neki# povjesniara
znansveno=progresivne predodbe udno se isprepliu sa reakcionarnim i aniznansvenim
konsrukcijama. -e prourjenosi reba imai u vidu kod donoenja vrijednosni# sudova o
gra'anskoj #isoriogra%iji s kraja I(I.s.
6edno od vani# pianja o kome se polemiziralo u #isorijskoj lierauri bilo je ope pianje o
karakeru anikog, napose rimskog gospodarsva. Njemaki gospodarsvenik !odberus
@1
4123F.=12;F.7 dokazivao je da je anika privreda kuna, jer je zadovoljavala samo porebe jednog
kuansva.
!odberusove poglede razvio je njemaki ekonomis Karl :Mc#er 412<;.=18@3.7. " svom djelu
"Postanak narodne privrede" on uvr'uje ri sadija razvika privrede/ I. 1upanj zavorene kune
privrede, na kome se predmei roe u isom domainsvu u kome se i proizvode. II. 1upanj
gradske privrede, na kome se vri neposredna razmjena izme'u domainsva koje proizvodi i
domainsva koje roi. III. 1upanj narodne privrede , na kome predmei, prije nego o do'u do
poroaa, prolaze kroz iav niz posredni# karika. " oku svi# razdoblja anikog svijea i u
epo#i ranog srednjeg vijeka vlada, po :Mc#eru, kuna ili nauralna privreda. !azmjena je sluajna
pojava. nabavljaju se samo luksuzni predmei. Novac nije opi ekvivalen, nego slui samo kao
sredsvo za uvanje blaga.
$roiv :Mc#era usao je jedan od isaknui# povjesniara sarog vijeka * ?duard MeOer
412FF=18@37. " brouri "9konomski razvoj starog vijekaA on kae da je aniki svije proao kroz
ise sadije razvika kao i europsko druvo, da je aniki svije imao svoj srednji vijek, svoju
epo#u procvaa kapializma i, napokon, doba opadanja, koje se poklapa s poekom novog
srednjeg vijeka. Coba ranog !imskog 5arsva MeOer smara epo#om kapializma, dok se u
vrijeme kasnog 5arsva vri povraak na nauralnu privredu, Akulura presuujeA i aniki svije
propada, Aime se zavrava kruni ok anikog razvikaA. Na aj nain, ?duard MeOer se pokazuje
kao prisaa ciklinosi u povijesi. " lanku A-opstvo u antici" on ovoreno dokazuje da nema
naelne razlike izme'u roba i slobodnog radnika, da se oni razlikuju samo po svom pravnom
poloaju. " MeOerovim radovima modernizacija povijesi prevara se u naelo. &na slui
reakcionarnim ciljevima * dokazivanju da je kapializam najvii supanj ljudskog razvoja, da
propas kapializma znai isovremeno i pad kulure/ ?duardu MeOeru pripada niz vani# radova,
posveeni# opim i posebnim problemima rimske povijesi 4 o porijeklu plebsa, o brai )rak#o, i
$ompeju i 5ezaru i dr. 7
Modernisiki smjer osamdesei# i devedesei# godina nailazi na naroio irok prijam u
njemakoj #isoriogra%iji. -o je najkarakerisinije za !obera $P#lmanna 412F,.=181<.7.
Njegova "Povijest antikog socijalizma i komunizma" je objavljena u razdoblju od 128@.=1831. "
njoj $P#lmann vrdi da je privano vlasnivo posojalo od iskona, razvoj ekonomski# i socijalni#
odnosa u )rkoj i !imu doveo je do pojave kapializma, a zajedno s njim pojavili su se u
anikom svijeu i socijalizma i komunizam. Klasna borba dovodi aniku dravu do opadanja.
1amo je Asocijalna monar#ijaA, koja soji iznad klasa, mogla zadrai propas druva. Kransvo
je sadravalo u sebi komunisike moive, i neke seke posavljale su eso revolucionarne ciljeve.
revolucionarni poresi upropasili su na kraju krajeva !imsko 5arsvo i doveli do pada anikog
svijea. Kapializam je za $P#lmanna najvii supanj razvika. propas kapializma znai propas
kulure. Nacionalizam i konzervaivnos isiu se kod $P#lmanna jo vie nego kod MeOera.
Me'uim, njegov je rad imao nesumnjivog znaenja za prouavanje rimske povijesi. $P#lmann je
bio jedan od prvi# znansvenika koji su dali susavnu sudiju ideologije zaraeni# socijalni# grupa
pred kraj rimske !epublike.
@,
1impomi krize gra'anske #isoriogra%ije posaju naroio primjeni krajem devedesei# godina
I(I.. i na samom poeku II. s. 6ednu od cra e krize predsavlja skepicizam, koji vodi ka
#iperkriicizmu. &va pojava najjasnije se zapaa u radovima alijanskog znansvenika ?ore
$aisa. Njegova ")ritika povijest prvi$ pet stoljea rimske povijesti" poela je izlazii 1282. "
njoj se on vraa na pianja koja su posavili de :eau%or i Niebu#r. $ais porie svaku
vjerodosojnos radicije. $o njegovom miljenju, !imljani nisu znali za #isorijsku predaju. nia
ne dokazuje da su posojali privani rimski ljeopisi, ak ni ono o nam je poznao o rimskim
usanovama, uzeo je uglavnom iz izvora prvog soljea pr. K., koji nam ne mogu dai popunu
predodbu o sarom poliikom poreku. & ranoj radiciji $ais vrdi da su na nju u mnogo emu
ujecala grka #isorijska kazivanja, a osim oga i rimska drama. $rimjerice, izvjee o pogibiji
@33 Babijevaca pod +ejom nije nia drugo nego modi%icirano Eerodoovo saopenje o smri @33
1paranaca u -ermopilima. Cuplikaciju $ais smara jednom od meoda koje su karakerisine za
anike povjesniare !ima. &na se sasojala u ome o se jedno e iso saopenje sa nekim
varijacijama ponavlja pod raznim godinama. -o je dolazilo ouda o su aniki pisci doga'aj koji
im je bio vremenski blizak prenosili u daleku prolos. -ako su, npr., 0akoni dvanaes ploa
izmiljeni po uzoru na sudske %ormule koje je objavio )nej Blavije 4 kraj (+. s. pr. K.7. $ais
obraa panju i na enoloka umaenja razni# imena i naziva. (mena na koja se nalazi u ranoj
rimskoj povijesi imaju malo ega zajednikog sa vjerodosojnom povijeu. -o su u veini
sluajeva boansva. miovi o njima brkani su sa realnom povijeu. -arkvinije je bio boansvo
-arpejske sijene. pria o Koriolanu je modi%icirani mi o bogu Marsu id. -ek od $irova vremena
moe se govorii o pravoj rimskoj povijesi. Neke $aisove kriike primjedbe imaju i danas
znansveni znaaj, ali njegov skepicizam i #iperkriicizam, u cijelosi odrava nevjerovanje u
mogunos da se puem susavnog i doisa znansvenog prouavanja maerijala rijee soerna
pianja rane rimske povijesi.
1impomaian za kraj I(I. s. je rad )uglielma Berrera "Propast antike civilizacije". &vo
djelo, koje je izdano na poeku II. s., pojavilo se je na mnogim europskim jezicima. $isac je
glavnu panju posveio kraju rimske !epublike. Berrero je sajo donekle pod ujecajem
marksizma. &n govori o porasu krupnog zemljoposjeda, o prolearizaciji sanovniva, o
degradaciji vieg salea u vezi sa irenjem prejeranog luksuza. Me'uim, dijalekika meoda je
osala srana Berreru. $ovijes je za njega si#ijski proces. Coga'aji su u njoj me'usobno
povezani, ali se razvijaju nezavisno od volje sudionika u njima. Mali doga'aj moe dovesi do
veliki# promjena, pri emu su sudionici u im doga'ajima nemoni da promjene nji#ov ijek.
Kod ocjenjivanja gra'anske #isoriogra%ije druge polovice I(I.. i poeka II. s. reba
isaknui niz prourjeni# endencija u njoj. $ored napredni# momenaa, uvjeovani# direknim ili
indireknim ujecajem marksisike eorije, bogaenjem #isoriogra%ije novim maerijalom i
suvremenijim meodama israivanja. * opaaju se i reakcionarni moivi. Niz gra'anski#
povjesniara ovoreno prosvjeduje proiv progresa i demokracije, eei zasnivanju ideje
vjeiosi kapialisikog poreka. nailazi se na pesimisike moive. oni nalaze izraza u
#iperkriici i skepicizmu, u modernizaciji pojava anikog svijea i u zamjeni srogog
znansvenog israivanja impresionisikim izlaganjem.
@@
R&sk! -istorio+r!.ij! kr!j! 3I3. i po,etk! 33. st.
!uska #isorijska znanos posigla je u drugoj polovici I(I. i na poeku II. s. znaajne
uspje#e.
Gezdesei# godina I(I. s. sveuilina nasava nije vie svo'ena samo na dranje predavanja i
popularizaciju rezulaa zapadni# znansvenika. +elika pozornos posveivana je prakinim
zvanjima, radu na izvorima, o je doprinijelo pojavi ruski# radova iz ope 4 dakle, i rimske 7
povijesi. " om pogledu reba isaknui djelanos moskovskog pro%esora +. (. )erjea
412@1.=1818.7, koji je napisao vie radova iz povijesi sarog !ima/ "Predavanja iz rimske
povijestiA, raspravu o Augusu i knjigu o blaenom Augusinu. Me'uim, glavna zasluga +. (.
)erjea sasoji se uglavnom u njegovim sveuilinim seminarima, zasnovanim na prouavanju
izvora. Njegovi uenici bili su akvi israivai kao o su $. ). +inogradov i !. 6. +iper.
+eliki znaaj za obradu pianja rimske povijesi imala je djelanos pro%esorD $erogradskog
sveuilia B. B. 1okolova 412<1.=1838.7 i (. +. $omjalovskog 412<F.=183>.7. B. B. 1okolov bio je
majsor ralambe povijesni# dokumenaa. &n je sebe nazivao A%akopoklonikomA i polazio od
posavke da u znanosi Anema apsoluno velikog i apsoluno malog, da nema beznaajne ili
suvine isineA. !adovi B. B. 1okolova obra'ivali su uglavnom povijes #elenizma, ali je on bio
vorac kole ruski# povjesniara anike, iji radovi, zasnovani na briljivom i meodikom
ispiivanju izvora, imaju veliko znaenje za prouavanje povijesi sarog !ima.
(. +. $omjalovski bio je jedan od najbolji# poznavaelja lainske epigra%ike, koju je on uveo u
sveuilinu nasavu.
" svezi s opim uvjeima ruskog ivoa, ruski povjesniari posveili su posebnu pozornos
prouavanju agrarnog pianja u rimskoj povijesi. 6o 12>1. g. pro%esor Moskovskog sveuilia $.
M. 9eonjev odrao je sveani govor o sudbini zemljoradniki# klasu u !imu.
&d opseniji# radova iz agrarne povijesi koji ni danas nisu izgubili svoje znaenje, reba
spomenui rad (. M. )revsa 412>3.=18<1.7 "Ogledi iz povijesti rimskog zemljoposjeda%
prvenstveno u doba 6arstva". " oj knjizi pisac daje karakerisiku rada na om pianju i savlja
sebi u zadaak da donese povijes agrarni# odnosa u obliku pojedinani# Aprivredno=psi#oloki#
ogledaA. $isac dealjno ispiuje podake o Eoracijevom imanju, kao obrascu srednjeg posjeda u
Augusova doba, i podake o imanju $omponija Aika, jednog od najkrupniji# zemljoposjednika s
kraja !epublike.
Agrarnoj povijesi posveena je velika panja u radovima biveg pro%esora $erogradskog
sveuilia M/ (. !osovceva, koji je kasnije emigrirao iz 1ovjeske !usije. &n obra'uje agrarne
odnose u svojoj diseraciji "Povijest dravnog zakupa u -imskom 6arstvu". Mnoge njegove
rasprave posveene su rimskom kolonau. njega pisac dealjno israuje u posebnoj monogra%iji,
koja je izala na njemakom jeziku.
$anju ruski# znansvenika privlaili su i posanak !ima i daleka prolos (alije. Giroku
popularnos sekao je A5vod u rimsku povijeest" od +. (. Modesova 412@8.=183;.7. $ovjesniar
rimske knjievnosi +. (. Mopdesov posveio je mnogo ruda prouavanju i prijevodima -acia. u
@<
posljednjem razdoblju svoga ivoa on se veoma zaineresirao za povijes rane (alije. &n je poeo
opisivanjem spomenika paleoliskog doba koji su na'eni na ialskom lu, i posavi sebi za cilj da
donese susavnu povijes prvobine (alije, namjeravajui je dovesi do poeka rimske povijesi,
kako Au !omulov grad ne bi uao prazni# ruku, nii sa miskim i legendarnim priama, koje su
sari povjesniari prenijeli ili dijelom izmislili i koje moderni povjesniari umae na sve mogue
naine, nego imajui u rukama injenice kulurnog ivoa, koji se posupno razvijao. Ar#eoloka
israivanja, po Modesvom miljenju, jesu Ajedno sasvim znansveno i danas jedino plodonosno
prouavanje. 1oga je aj pravac u sanju posavii graniceQ onoj bezgraninoj samovolji, sa
kojom su epigoni kriike kole 4koju je ako slavno zapoeo Niebu#r i koja je povijesnoj
znanosi uinila ogromne usluge7, izgubivi svako realno lo pod nogama, prevorivi prva
soljea rimske povijesi u poprie mani%esacije najneobuzdanijeg subjekivizma, nazivajui ga,
kao za podsmije#, znansvenom kriikom. Cjelo Modesova prevedeno je na %rancuski jezik i
nailo je u inozemnoj lierauri na simpaije. 0naaj oga djela sasoji se u susavnoj obradi
maerijala i generalizaciji specijalni# sudija. $isac nije uspio svoje izlaganje dovesi do poeka
rimske povijesi. Crugi dio svoga djela posveio je ralambi podaaka o ?ruanima i Mesapima
i u vie rasprava je preresao pianje o raseljavanju razni# naroda po (aliji.
!uski znansvenici su iskorisili okria na podruju ar#eologije, epigra%ike i papirologije. 1.
A. Jebeljov 412>;.=181<.7 napisao je dva rada posveena kasnoj )rkoj. $rvi od nji# * AIz
povijesti #tene <==>!?@! pr! )!A" = razmara pianja koja se iu kako #elenisike ako i rimske
povijesi. $isac svesrano analizira uvjee pada Aene. &va sudija 1. A. Jebeljeva je znaajna za
prouavanje ivoa po provincijama u doba !epublike. " drugom radu "#&#I)# < Iz podruja
starina provincije #$aje A" 4183@.7 * nasoji odgovorii na pianja koja se iu povijesi )rke u
doba !imskog 5arsva. $ianje o vremenu prevaranja )rke u provinciju A#aju, pianja koja se
iu provincijske uprave i djelanosi gradski# usanova * osvijeljena su u om radu na osnovu
srogog i meodikog prouavanja spomenika, uglavnom napisa, koji, po auorovim rijeima,
danas predsavljaju emeljni kamen iave znanosi o klasinoj sarini. &d drugi# radova 1. A.
Jebeljova koji obra'uju rimsku povijes, reba isaknui njegovu raspravu o makedonskim
raovima. 0akljuci 1. A. Jebeljova zasnovani su na briljivom i svesranom prouavanju
maerijala i goovo svi su uli u znanos kao neprijeporne isine. 1. A. Jebeljov je svojim
israivanjima izmijenio mnoge doadanje posavke, npr. ukazao je na niz neonosi u
Mommsenovim israivanjima.
$apiroloki maerijal iskorisio je M. M. Evosov, koji je objavio dva rada vana za
gospodarsku povijes !imskog 5arsva. Njegova "Povijest istone trgovine grko0rimskog
9gipta" 4183>7 predsavlja svesrano prouavanje povijesi rgovine u svezi s poliikim,
socijalnim i gospodarskim ivoom pojedini# isoni# zemalja. A:ekstilni obrt u grko0rimskom
9giptu" 4181<.7 obra'uje organizaciju eksilne proizvodnje. M. M. Evosov je prvi opisao ivo i
rad egipaskog kalca=obrnika, okarakerizirao njegovo domainsvo, israio ugovore koji se iu
kalca * egra, id.
&d specijalni# radova koje su ruski znansvenici napisali iz povijesi 5arsva, skrenui emo
pozornos na djelo ?. C. )rima u dva oma * ",tudije iz povijesti razvitka rimske carske vlasti"!
@F
Nasupro Mommsenu, koji je vrdio da naela usroja uprave osaju ijekom rajanja 5arsva
nepromijenjena, )rim donosi evoluciju carske vlasi. Najvaniji su oni dijelovi drugog oma
)rimovi# A1udijaA u kojima se govori o razviku poliiki# eorija i o zavisnosi rimski#
eoreiara monar#ijske vlasi od nji#ovi# grki# pre#odnika.
&pa pianja rimske povijesi obra'ivana su uglavnom u svezi sa sveuilinim eajevima.
-akav eaj bio je kraki prikaz iave rimske povijesi u knjizi #arkovskog znansvenika (. +.
Neuila * "Pregled rimske povijesti i izvorB" 4181,.7, jednog od snani# ruski# specijalisa za
ranu povijes !ima.
$ianja rimskog ivoa u posljednjim soljeima !epublike i prvim deseljeima 5arsva
obra'ena su u "Pregledu povijesti -imskog 6arstva" od akademika !. 6. +ipera. A$od carsvom
se u knjiziQ= kae pisac * ne podrazumijeva poliiki oblik, j. carsvo kao usanova, nego
osvajako irenje !ima i (alije, kreanje rimskog kapiala i rimskog orujaA. Cjelo donosi iv
prikaz gospodarskog ivoa i klasne borbe. $isac se nalazio ujecajem revolucije iz 183F. g. i
reakcije koja je za njom dola. Na mnogim mjesima svoga djela pisac prosvjeduje proiv
reakcionarne demagogije i pokazuje se kao uvjereni prisaa demokraski# naela. &n odluno
usaje proiv pogleda raireni# uglavnom pod ujecajem Mommsena, da je carska vlas u !imu
bila demokraska monar#ija. &no u emu se sa piscem ne moemo sloii je uporeba neki#
pojmova. !. 6. +iper govori o kapialu, o rimskim kapialisima i burzi, uporebljavajui e
pojmove u modernom znaenju.
$ianje socijalne i gospodarske povijesi !imskog 5arsva osvijeljena su u AOgledima iz
povijesti srednjovjekovnog dru"tva i drave" od akademika C. M. $eruevskog. " knjizi je
donesen susavan pregled gospodarske i socijalne povijesi u doba 5arsva. Nakon iscrpne obrade
socijalni# odnosa u doba procvaa 5arsva u (. i ((. s. p. K., C. M. $eruevski ralanjuje uvjee
koji su doveli do vezivanja salea za rad, zaim do slabljenja rimske drave i napokon do njenog
pada. -o je bio jedan od prvi# pokuaja donoenja sineike konsrukcije socijalno=gospodarske
povijesi carskog doba.
&brada rimske povijesi u !usiji u drugoj polovici I(I. i na poeku II. s. 4do 9isopadske
revolucije7 sajala je pod ujecajem zapadnoeuropske #isoriogra%ije, ali su ruski znansvenici u
specijalnim i opim pianjima rimske povijesi dali popuno samosalne sudije. !uska povijesna
znanos osjeala je na sebi, poevi od devedesei# godina prolog soljea, jai ujecaj
marksisike eorije nego zapadnoeuropska #isoriogra%ija. Karakerisinu cru ruske
#isoriogra%ije predsavlja iroko posavljanje pianja , pokuaj da se rijee najakualniji problemi
rimske povijesi.
Z!p!"n! -istorio+r!.ij! 33. stolje!
Karakerisinu cru gra'anske #isoriogra%ije s kraja prvog i u drugom deseljeu II. s.
predsavlja odsusvo originalni# konsrukcija. Kao poziivna pojava moe se isaknui kriika
modernizacije. " djelu M. :ebera "#grarna povijest starog vijeka" i u prvom izdanju knjige
1alviolia ")apitalizam u antikom svijetu" skrenua je pozornos na o da nemamo razloga da u
@>
anikoj privredi vidimo ise cre koje su svojsvene i modernom kapializmu. $roiv
#iperkriiki# vrdnji $aisa u pogledu rimske radicije usao je u prvom redu Ce 1ancis, koji je
vrdio da su rimski %asi, i pored %alsi%iciranja, u svojoj osnovi vjerodosojni. galski poar iz @2;.
g. pr. K. nije mogao uniii sve dokumene, ako da su rimski anali sadravali prilian broj
isinii# podaaka. $oriui goovo u popunosi vjerodosojnos pria o rimskim kraljevima, Ce
1ancis smara da pozornos zasluuju mnoge injenice iz rane rimske povijesi. $aisovovom
#iperkriicizmu savlja se nasupro meodiko israivanja podaaka rimske radicije, o akualnim
pianjima rimske povijesi pojavile su se posebne sudije, koje su osvijelile neke srane rimskog
ivoa.
!eakcionarne endencije, naroio poslije pobjede 9isopadske revolucije, sve vie prodiru u
buroasku #isoriogra%iju. +eoma je rairena bila Asocijalno=gospodarske povijes !imskog
5arsvaA od pro%esora M. (. !osovceva, koju je izdao 18,>. g. na engleskom jeziku. -a je knjiga
prevedena na njemaki i alijanski jezik. !osovcev je nasojao donijei susavnu povijes privrede
i socijalni# odnosa u doba 5arsva, poglavio u ((. i (((. s. &n smara da je carski reim imao
odre'enu socijalnu bazu, koja se posepeno irila. Na poeku carevi se oslanjaju na Apobjedniku
ialsku buroazijuA, a kasnije i# podrava Aburoazija mnogobrojni# provincijski# gradovaA. No
vladajui sloj uvijek je bio brojno neznaan. po gradovima je vo'ena borba izme'u bogai# i
siromani#. -o dovodi u (((. s. do vojne anar#ije, koja je, po miljenju !osovceva, bila
revolucija, jer su u o vrijeme naoruani donji slojevi sanovniva 4Aproleeri i seljaciA7 usali
proiv gradske buroazije i zadali joj poraz. Cesposka vladavina isonjakog ipa, koju su zaveli
Cioklecijan i Konsanin, nije mogla sprijeii propas 5arsva i iavog anikog svijea. Coba
5arsva obiljeeno je velikim irenjem kulure, zbog ega je kulura Agubila svoj inenzieA, i o
je doprinijelo propasi anikog svijea. !osovcev pri#vaa mnoge reakcionarne posavke
#isoriogra%ije s kraja I(I. i poeka II. s./ $P#lmannovo miljenje o desrukivnom ujecaju
revolucije na aniki svije, miljenje ?duarad MeOera o neizbjenosi propasi kulure i miljenje
krajnje reakcionarnog israivanja &. 0eka o ome da je rimska kulura izgubila svoj inenzie.
!osovcev je principijelni prisaa modernizacije ekonomike anikog svijea. )radsku
arisokraciju on svuda naziva buroazijom id. Njegova reakcionarna modernizacija dolazi do
osobio jasnog izraza kod izlaganja krize (((. s., ali njegov rad, koji je zasnovan na velikom
injeninom maerijalu, sadri i niz vani# zakljuaka. (ako se !osovcev pokazuje kao proivnik
marRizma, on u svojim konsrukcijama eso, i proiv svoje volje, polazi od marksisiki#
posavki. -ako je, npr., on prvi posavio pianje o promjeni socijalne osnove carskog reima.
",ocijalna i gospodarska povijest $elenistikog svijeta" od M. (. !osovceva, koja se pojavila
18<1. u ri oma, posveena je socijalnom i ekonomskom ivou #elenisikog svijea. Ne doiui
se specijalno !ima, pisac govori o ulozi koju je odigralo rimsko osvajanje na (soku. " djelu se
sprovodi misao da je raspadanje #elenisikog svijea rezula niza veoma sloeni# unuarnji#
uzroka. !imsko osvajanje samo je ubrzalo aj proces.
!adovi !osovceva predsavljaju jedan od malobrojni# pokuaja donoenja sineiki# radova
iz rimske povijesi u kojima bi pisac provukao odre'en sav. Crugi radovi buroaski#
znansvenika predsavljaju veinom kompilacije, koje nemaju vee znansvene vrijednosi. &d
@;
dvadesei# godina II. s. poinju izlazii kolekivna izdanja, koja sebi savljaju u zadaak da
donesu iavu povijes ovjeansva.
-akva je %rancuska edicija "9volucija ovjeanstva". ona se sasoji od niza svezaka, koji
sadre pregled pojedini# podruja kulure. &d radova posveeni# !imu reba isaknui/
)renijeeva "-imskog genijaA 4pregled rimske kulure od najsariji# vremena do Augusa7,
preglede poliikog ure'enja !ima, koji je napisao &mo i rad 9oa posveen kraju !imskog
5arsva. " njima su donesene uspjele sineze novi# podaaka, ali je uzaludno raii u njima nova
i originalna s#vaanja.
$rilino popuno prikazana je rimska povijes u )lozovoj A&poj povijesiA. )lavni smjer
)lozove A&pe povijesiA je poziivisiko=liberalan. 0naajni su pojedini zakljuci i
generalizacije, ali ne i iava kolekcija, uzea u cijelosi.
+ei znaaj do )lozzove A&pe povijesiA ima engleska A-#e 5ambridge o% old #isorOA.
(zlaganje rimske povijesi poinje od +((. oma, gdje je ona dana zajedno sa povijeu
#elenisiki# zemalja. " popunosi su !imu posveeni omovi/ (I., I., I(. i I((. Ni u ovoj
ediciji nee iaelj nai jedinsveno gledie, ali su mnogi dijelovi napisani od najbolji#
specijalisa i zasnovani na novom maerijalu. Naroio se isiu radovi 9esa koji se iu rane
rimske povijesi. " pianju vjerodosojnosi rimske radicije 9es, koji uzima u obzir i kriika
israivanja i ar#eoloka okria, odluno se ne slae sa $aisom i smara ak moguim da se
govori o vjerodosojnosi imenD posljednji# rimski# kraljeva. "spjele su glave %rancuskog
znansvenika &loa o vanjskoj poliici !ima u (((. i ((. s. pr. K., lanci ?dkoka o 5ezaru i , najzad,
pregledi provincijskog ivoa u dva posljednja oma.
Kolekivno izdanje "#n 9conomic ,urveC od #ncient -ome" 4:alimore=&R%ord, 18@@.18<3.7,
koje je izalo pod redakcijom -. Branka, predsavlja izbor dokumenaa, kao i zbirku sudija o
pianjima ekonomske povijesi !ima, uglavnom u doba 5arsva.
" Njemakoj, poslije dolaska %aisa na vlas, povijesnu su lierauru preplavile razne knjige o
saroj povijesi, u kojima je povijes sarog !ima %alsi%icirana. Ne moe se govorii o nekoj
jedinsvenoj koncepciji %aisike #isoriogra%ije, koja bi se oslanjala na izvore i davala
znansveno obrazloenje ovim ili onim posavkama. Baisike kolovo'e savile su povijes sarog
vijeka u slubu nacisike promidbe, ako da je ona imala zadaak da pokrijepi nji#ove
reakcionarne i agresivne planove. &sobia panja posveena je rasi i rasnom pianju. Na razviak
ialske kulure gledalo se kao na rezula pojave AvieA, arijevske rase na podruju (alije.
!imljanima je dodjeljivana specijalna uloga. 1ocijalna i gospodarska pianja smarana su
drugorazrednim, a neki %aisiki ApovjesniariA ak su poricali posojanje socijalni# moiva u
borbi paricija i plebejaca svodei u borbu na poliike i plemenske sukobe. Mijeanje sa drugim
narodima, po vrdnji %aisiki# pisaca, dovelo je do gubika Arasne isoeA, uinilo !imljane
manje vrijednim i doprinijelo osvajanju !ima od srane )ermana. Na o osvajanje %aisiki pisci
gledali su kao na obnovu 0apadne ?urope od srane Aisokrvni#A )ermana. $ovijes raova
odvojena je od socijalne povijesi i promarana kao Apobjedonosni po#od naroda=osvajaaA.
"sprkos moderni# israivanja, na povijes rimske vanjske poliike gledalo se kao na plansko
@2
osvarivanje ideje svjeske vladavine. "zdizanje pojedini# linosi dovo'eno je u zavisnos od
nji#ovog rasnog ipa, a ne od poliiki# i socijalni# prilika.
Baisiki pisci veliaju rimsku discipliniranos, ljubav prema subordinaciji, a odriu
!imljanima sposobnos za samosalnim svaranjem na podruju kulure. 1ineza jednog i drugog,
po nji#ovom umaenju, nalazi se samo kod germanski# plemena. &vo ovinisiko gledie
izraavao je jo Mommsen, ali je ono u %aisikoj lierauri dovedeno do krajnji# granica.
$rema ome, cjelokupna pozornos %aisiki# ApovjesniaraA nije bila usmjerena na
upoznavanje povijesi, nego na njeno krivovorenje.
!imsku povijes krivovorili su i alijanski %aisi, koji su na povijes (alije u novo i najnovije
vrijeme gledali kao na nasavak povijesi sarog !ima. 1voje imperijalisike preenzije alijanski
su %aisi opravdavali primjerima iz povijesi !imskog 5arsva.
Najbolji njemaki i alijanski znansvenici napusili su Njemaku i (aliju, -ako je, npr.,
posupio veliki israiva povijesi religije u anikom svijeu * ?duard Norden, koji je u
posljednje vrijem dao znansvene sudije iz rimske religije. " emigraciji je umro i ). Berrero.
!azokrivanje %aisike pseudoznanosi u pianjima sare povijesi osaje jedan od zadaaka
sovjeske #isoriogra%ije.
D R U G I D I O
@8
*ORIMS'A ITA)IJA I (AJSTARIJ2 RAZ*O4)J2 POVIJ2STI
RIMA
Glava III.
PRIRO)1I UVJETI STARE ITA*IJE
Apeninski poluook, koji je odavno dobio ime (alija, zauzima sredinji poloaj u
sjeverozapadnom dijelu 1redozemnog mora. 1a zapada ga oplakuje -irensko, a sa isoka
6adransko more. ( jedno i drugo predsavljaju dijelove 1redozemnog mora, koje aniki pisci
eso nazivaju AunuarnjimA i ak AnaimA morem. 5ra obale Apeninskog poluooka manje je
razvedena od june obale :alkanskog poluooka. u (aliji nije bilo velikog broja udobni# luka i
ooka blizu obale, kao o je o u )rkoj, gdje je njezin poloaj doprinio razvoju pomorsva u
najranijim razdobljima njenog povijesnog ivoa.
Najugodniji zaljevi -irenskog mora bili su u Napuljskom zaljevu, gdje su se u povijesno doba
nalazila vana prisania Napulj i $ueoli, i na uu -ibera, gdje je jo u rano rimsko doba nasala
luka &sija. Go se ie junog dijela -irenskog mora, zaljevi i zaoni koje ono oblikuje pogodni
su samo za manje brodove, na kojima su vrene krae plovidbe. Nekoliko luka nalazilo se i na
obali 6adranskog mora. Cu obale og mora proee se plovna zona velike duine, koja prelazi u
pliak, zbog ega su brodovi mogli bacai sidro samo na nekoliko kilomeara od obale. $liak je
oeavao prilaz ak i ka izvrsnoj prirodnoj luci u kojoj je leao u rimsko doba vaan luki grad *
:rindizi. Neo ranije od :rindizija sekao je znaenje -aren, koji se nalazio na prevlaci izme'u
irokog zaljeva i prilino velike lagune. 6uno od -arena more oblikuje nekoliko manji# luka,
oko koji# su leali grki gradovi * kolonije. 6uni kraj (alije samo je uskim 1icilijskm ili
Mesinskim jesnacem odvojen od ooka 1icilije, koji je u geolokom pogledu ako'er nasavak
koninena. Cok su ialski narodi bili malo zaineresirani za veze sa prekomorskim zemljama,
?ruani i )rci lako su osvojili najbolje luke Apeninskog poluooka. " razdoblju +(.=(+. s. pr.
K. izme'u razni# naroda koji su nasanjivali (aliju ve se vodi borba za izlaz na more i pomorske
puove. $o primorskim mjesima razvija se niz privredni# grana, koje su bile od velikog znaenja
za ivo ialski# plemena. -ako su se, npr., na uu -ibera odavano nalazile solane. Na mnogim
mjesima bili je razvijeno ribarsvo, a po nekim cenrima 4npr. u -arenu7 va'ene su koljke, od
koji# je dobivan purpur, koji je sluio za bojenje vuneni# kanina.
1a sjevera odvajaju Apeninski poluook od osali# europski# zemalja visoke, eko pro#odne
Alpe. Apenini predsavljaju ogranak Alpa. &ni se proeu du iavog poluooka, granajui se na
nekoliko vijenaca. Nji#ov su nasavak 1icilijske planine i Alas u sjevernoj A%rici. Apenini se
veim dijelom sasoje od nevisoki# planinski# vijenaca. samo neki od nji# doseu ,.F33 meara
<3
nadmorske visine. $laninski vijenci nisu spreavali komunikaciju izme'u razni# podruja
$oluooka * u om pogledu (alija je imala znanu prednos u odnosu na )rku.
+eliku ulogu u raznim geolokim promjenama na $oluooku odigrali su i vulkani. Na mnogim
mjesima lo (alije je vulkanskog podrijela. &d vulkana najpoznaiji su ?na na 1iciliji i +ezuv
na junoj obali (alije. +ezuv je u anici dugo vremena smaran za konano ugaen vulkan, ali je u
kolovozu ;8.g. p. K. iznenada dolo do srane erupcije, i oada pa sve do danas +ezuv je
nepresano akivan vulkan.
Na mnogim mjesima rijeke razne veliine presijecaju alijanske planine. Najvea od nji# je
rijeka $o 4 u anici $adus7. " srednjoj (aliji plovna je bila samo rijeka -iber. &sale rijeke
Apeninskog poluooka nisu igrale nikakvu vaniju ulogu u privrednom ivou sanovniva.
(alija se odlikuje blagom klimom, ipinom za mnoge krajeve 1redozemnog mora. 0ime su
relaivno #ladne u sjevernom dijelu zemlje, gdje emperaura ponekad pada do * 13, pa ak i do
=1,5. " om podruju padaline su dosa znaajne, naroio ujesen i zimi, a ni ljea nisu oskudna
kiama. 1rednja emperaura u srpnju iznosi ,@=,F5. Naproiv, juno od Apeninski# planina, u
srednjoj (aliji, zima je znano oplija, snijeg pada vrlo rijeko, ljea su oplija i siromanija
padalinama nego sjeverni dio poluooka, a kie padaju samo u proljee i jesen. Najzad, klima
june (alije i 1icilije smara se supropskom. u su ljea arka, za vrijeme njega goovo uope
nema kie, dok je zima opla i blaga.
Blora (alije je bogaa i raznolika. "z lisopadno drvee, koje je obina pojava za zemlje
umjerene klime 4 #ras, opola, jo#a 7, u rasu ipak, zimzeleno drvee 4 lovorika, mira 7, a
na jugu mogu uspijevai palme, dovezene iz ropski# zemalja.
Klimaski i pedoloki uvjei doprinijeli su velikom irenju razni# kulurni# biljaka, " (aliji su
se salno poele uzgajai iarice. "zgajanje vinove loze pada jo u prepovijesno doba. $od
ujecajem )rka vinogradi i maslinici uzgajani su goovo po iavom poluooku. -ada su se
pojavili i empres i pinija, jedno od najkarakerisiniji# drvea za dananju (aliju. " rimsko
doba poelo se s uzgajanjem kesena, marelice i breskve, a u srednjem vijeku * sa uzgojem
dudova, narani i limuna. poevi od I+(. s. uzgajaju se narane, a od I(I. s. i mandarine.
Bauna Apeninskog poluooka nije se razlikovala od ivoinjskog svijea zemalja 1rednje ?urope.
" anici na Apeninskom poluooku su ivjele gazele, divokoze, divlji ovnovi. po umama, koje su
rasle po planinskim padinama, ivjeli su medvjedi i vukovi.
$oljoprivreda je bila glavno zanimanje sanovnika sare (alije. Najplodnije podruje bila je
dolina rijeke $o, koja je !imu pripojena kasnije od osali# dijelova (alije. &d podruja srednje
(alije po svojoj plodnosi bila je osobio na glasu Kampanija, zemlja poljD. " srednju (aliju
spada i 9acij, koji obu#vaa podruje donjeg oka rijeke -ibera i koji je od susjedni# podruja
odvojen osrednjim planinama, od koji# su osobio znaenje u povijesi sekle Albanske planine. "
svome jugozapadnom dijelu lo (alije bilo je podlono movarama, i zao je u zemljoradnja bila
mogua samo uz radove na isuivanju. 1jeverno do 9acija prosire se breuljkaso podruje
?rurije.
$laninska podruja srednje i isone (alije bila su pogodna uglavnom za soarsvo. isoni dio
Apeninskog poluooka manje je plodan od zapadnog. $a ipak su Apulija i podruja june (alije
<1
koja se na nju nadovezuju 4 Kalabrija, 9ukanija, :ruij 7 cvjeale u +(((. * +. s. pr. K., u
razdoblju moi grki# gradova. " rimsko doba u njima se zapaa opadanje, a u doba 5arsva o
su slabo naseljena podruja u kojim prevladava krupno soarsvo.
" pogledu prirodni# bogasava (alija je zaosajala za drugim zemljama 1redozemlja. 6edino
je ?rurija donekle bila bogaa bakrom i olovom, a ook ?lba eljezom. &va okolnos je jo u
najsarija vremena prisilila sanovnike Apeninskog poluooka na uvoz kovina iz drugi# zemalja.
)oovo svi pisci anikog svijea slau se u ome da je (alija zemlja koja je vrlo povoljna za
ljudski ivo. &ni govore o prirodnim uvr'enjima, o plodnosi la, bogaoj vegeaciji i sjajnoj
klimi. Me'uim, priroda ialskog la za#ijeva ulaganje ljudskog rada. -lo eso za#ijeva ne samo
obradu ve i umjeno navodnjavanje, a ponegdje su porebni i radovi na isuivanju, bez koji# se
lo prevara u movaru i posaje nepogodno za zemljoradnju, a u movarnim predjelima (alije,
kako u anici ako i u novom vijeku, lako se irila malarija.
Glava IV.
1AJSTARIJE STA1OV1I2TVO ITA*IJE
3 + P " ' o bi t n a a " &e o l o i 4 a It a l i 4 e
P!leolit i neolit
" raznim dijelovima dananje (alije i na 1iciliji sauvali su se najsariji spomenici ljudske
kulure. &d sanovnika sarijeg kamenog doba 4 paleolia 7, koji su ivjeli po peinama, bavili se
lovom i skupljanjem plodova, osale su kamene sjekire, srugai od kremena i iljci kopalja,
ukrasi od kosiju i koljki. Ar#eoloka iskopavanja svjedoe o ome da su u doba kasnog
paleolia pokojnici sa#ranjivani u plikim jamama. leevi su bojani crvenom bojom, u grob je
savljano oruje i ala.
$ri karaju paleoliskog doba na Apeninskom poluooku dogodile su se znaajne geoloke i
klimaske promjene i posepeno su svoreni oni prirodni uvjei koji su karakerisini za povijesnu
(aliju.
" slijedeoj epo#i * neoliu * pojavljuju se okrugle i ovalne kolibe, grupirane u sela. " o
vrijeme javlja se zemljoradnja, pripiomljuju se ivoinje i poinje se izra'ivai posu'e od gline,
ukraeno cik=cak ornamenom. 9eevi su sa#ranjivani u jamama ili u peinama. Nosielji ove
neoliske kulure u (aliji bili su, po svemu sudei, u vezi s cenrima egejske kulure. &vo naroio
vrijedi za 1iciliju i junoialske oblasi. Naproiv, druge oblasi (alije, kao i Korzika, sajale su u
vezi s kulurom sare Gpanjolske i ransalpski# zemalja.
<,
Ar#eoloka okria posljednji# deseljea svjedoe o ome da u nekim dijelovima Apeninskog
poluooka i na oblinjim oocima u razno doba nicala kulurna sredia, koja su ujecala jedna na
druge. Na osnovu oga moemo govorii o odre'enim linijama opeialskog razvoja, koji vodi
porijeklo od i# sari# epo#a.
Prijel!% n! bronc&. '&lt&r! ter!m!r!.
&d druge polovice reeg isuljea prije Krisa poinje prijelaz u eneolisko 4 #alkolisko 7
doba. 1a Kree, kao i iz sredinje ?urope, prodiru u (aliju zlao i bakar, ali je ovaj posljednji jo
luksuzni arikl.
5enara #alkoliske kulure bilo je u srednjoj (aliji i na oocima. &sobio se isiu osaci
grandiozni# gra'evina na ooku Mali, koje spadaju u ovo vrijeme.
$rijelaz na broncu ako'er se moe praii u raznim podrujima (alije. " Apuliji aj se proces
doga'a pod ujecajem 1icilije, koja je sajala u vezi sa cenrima kresko=mikenske kulure.
" sjevernim pak podrujima (alije u om pogledu od naroiog je znaaja pojava novi#
sanovnika, oko 1233. g. pr. K. &ni su svoja naselja gradili na kolibama 4pala%ie 7 i nasanjivali
se prvobino samo na rijekama i jezerima, ali se kasnije sojenice javljaju i na kopnu. &sake i#
naselja dananji -alijani nazivaju e r r a m a r a 4 masna zemlja 7, pa ouda i iava kulura
nosi naziv erramara kulura.
Na mjesima eramarra naselja na'ene su razne gra'evine od bronce/ oruje kuni predmei,
ala i ukrasi. nailazi se na predmee izra'ene od roga i kosiju. +elike uspje#e u isovremeno
posigla je keramika proizvodnja. 1anovnici eramarra sajali su na relaivno visokom supnju
kulure. &ni su se bavili soarsvom, uzgajali rogau soku i svinje. " iso vrijeme pojavio se je u
(aliji konj, a prvi pu su se poela uporebljavai kola na dva koaa. "z soarsvo vanu ulogu
igrala je zemljoradnja. "zgajana je penica i ma#unaso povre. +e u o vrijeme pada poeak
uzgajanja vinove loze i voa.
1anovnici eramarra spaljivali su leeve i pepeo pokojnika uvali u posebnim posudama.
-eramarra kulura razvijala se uglavnom u sjevernoj (aliji, ali je ujecala i na druge njene oblasi,
npr. na 9acij.
Vill!nov! k&lt&r!
Krajem drugog isuljea novi migracijski val doveo je u (aliju novu kuluru, koja se po
mjeso ar#eoloki# nalaza u selu +illanovi nedaleko grada :ologne u sjevernoj (aliji, naziva
A + i l l a n o v a k u l u r a A . &snovno obiljeje ove kulure bila je uporaba eljeza, uz
broncu. $osu'e od gline i bronce ukraava se sloenim geomerijskim ornamenom. 0a nosielje
ove kulure karakerisino je i spaljivanje pokojnika. pepeo je sakupljan u specijalne dvosoase
posude i uvan u grobovima, koji nose naziv ombo a pozzo 4grobovi u obliku bunara 7.
+illanova kulra posojala je oprilike izme'u 1333 i 233. g. pr. K. Ar#eoloki spomenici koji
podsjeaju na nalaze u +illanovi okriveni su i na drugim mjesima, uglavnom u $odunavlju. Nji#
<@
uvravaju u zv. AEallsadsku kuluruA. $opuno je mogue da su se predsavnici #alaske
kulure doselili u (aliju sa obala Cunava.
&prilike u iso vrijeme nasanili su se u oblasi +enecije i Apulije (liri, o je dovelo do
mijeanja razni# eniki# skupina. kao rezula oga %ormirale su se razne grane ialski# plemena.
Najzad, u iso doba u (aliji se pojavljuju i uvr'ena naselja ogra'ena zidovima, AgradoviA u
sarinskom znaenju e rijei 4oppidia7. "poreba eljeza i podizanje akvi# gradova
karakerisini su za vii supanj barbarsva.
5+ Et " u6 7a n i
Porijeklo 2tr&1,!n!
&ko +((. s. pr. K. u povijesi (alije poinje eruansko razdoblje. Naa znanje o ?ruanima
zasnivaju se uglavnom na ar#eolokim spomenicima okrivenim u (aliji, prije svega u samoj
?ruriji.
$ianja o podrijelu ?ruana, o eruanskom jeziku i o socijalnoj srukuri i znaenju
?ruana za kulurni razviak (alije * jesu jedna od najsloeniji# i najzamreniji# u iavoj
znanosi o anikom svijeu.
1ve do danas israivai zasupaju ri razne eorije o eruanskom podrijelu, eorije koje u
krajnjoj liniji pojeu od miljenja o su i# izrekli aniki pisci. Najrairenijom reba smarai
eoriju isonog porijekla ?ruana. $risae e eorije smaraju da su ?ruani doli pomorskim
puem u (aliju i nasanili se na obalama -irenskog mora. Cruga eorija vrdi da su ?ruani doli
u (aliju s one sre Alpa. $o reoj pak eoriji ?ruani su prasari sanovnici (alije * auo#oni.
& pianju porijekla ?ruana jo u anici nije posojalo jedinsveno miljenje. Eerodo govori
da su doli iz Male Azije, iz 9idije, jo u I(((. s. pr. K. " skladu sa Eerodoom rjeavali su o
pianje 1rabon, $linije 1ariji i -aci. )rki pisac Eelanik iz Milene smarao je da su ?ruani
$elazgi koji su doli iz )rke i koji su se najprije iskrcali na uu rijeke $o. Cionizije iz
Ealikarnasa smarao je ?ruane prasarim sanovnicima (alije, auo#onima, jer, po njegovim
rijeima, ni u prolosi ni u njegovo vrijeme nije ni kod jednog naroda bilo nii ima jezika i
obiaja slini# eruanskim.
" novom vijeku Eerodoovo s#vaanje o isonom porijeklu ?ruana razvio je me'u prvima
Cempser 41F;8.=1>,F.7, koji se moe smarai osnivaem eruskologije. Njega su se drali i
eruskolozi I+(((. s. " I(I. s. u eoriju poeli su zasupai i orijenalisi. " povrdu
Eerodoovog miljenja navo'en je izvjeaj o napadu pomorski# naroda na ?gipa. Me'u
napadaima spominje se i narod -ura. !ue i Maspero ideni%icirali su -ure sa -ursenima ili
-uscima, j. sa ?ruanima. -oj eoriji pruili su podrku i ar#eolozi. 6edan od uvjereni# njeni#
prisaa bio je poznai ruski znansvenik :. (. Modesov, ije je djelo A"vod u rimsku povijesA
seklo veliku popularnos. " posljednje vrijeme miljenje o maloazijskom porijeklu ?ruana
dijele mnogi ar#eolozi i povjesniari. " povrdu e eorije oni se pozivaju na bilingvalni napis
<<
na'en na ooku Cemnosu, kao i na #eiske dokumene. $risae e eorije bili su israivai &mo,
$iganjol i Cukai, koji je saeo zakljuke po om pianju i odusao od neki# eksremni# gledia,
npr. od enje da se eruanski nain sa#ranjivanja dovodi u vezu s maloazijskim, jer je ovaj
posljednji kasnijeg porijekla.
Crugu eoriju razvio je me'u prvima Brere, koji je ukazao na bliskos naziva A!asenaA i
A!eiA. Niebu#r smara domovinom ?ruana Alpe. Eipoezu o ome da su ?ruani doli s one
srane Alpa razvijali su 1c#Lengler i Mommsen, od ar#eologa nju je pokrepljivao Eelbig, koji je
smarao da su ?ruani doli sa !eski# Alpa i smijenili nosielje +illanova kulure. &d kasniji#
povjesniara sline poglede razvijali su ?duard MeOer i Ce 1ancis. &vaj poonji vidio je
$rooeruane u sanovnicima eramarra. $oslije okria #eiski# spomenika Norara je iznio
#ipoezu da su Eeii i ?ruani srodni narodi. $o njegovom miljenju ?ruani su se u (aliju
doselili iz crnomorski# sepa * preko Cunava, 1ave i Crave.
-eorija o auo#onosi ?ruana, koja se zasniva na miljenju Cionizija iz Ealikarnas, pojavila
se kasnije od drugi#. 6edan od njeni# prvi# voraca bio je Mikali 41;>8.=12<<.7. &d noviji#
znansvenika nju su zasupali +elo# i 9es, auor neki# eksova u A-#e 5ambridge o% old
#isorOA, i dr. &d lingvisa u eoriju razvijali su -alijani -rombei i isaknui sovjeski lingvis,
N. 6. Mar. on je nasojao obrazloii ovu eoriju zakljucima iz novog uenja o jeziku, koje je on
razvio.
$oeak prouavanja eruanskog jezika pada u doba renesanse, kad su na'ene bronane
ablice sa eruanskim napisima. " I+(. s. pojavili su se prvi radovi, koji su eili dei%riranju
eruanskog pisma.
-eko je uvrdii kojoj porodici jezika pripada eruanski jezik. Co danas znansvenici su
uspjeli uvrdii znaenje nekoliko deseaka rijei, ali nam i rezulai jo ne omoguuju izvo'enje
bilo kakvog odre'enog zakljuka. Neki israivai smaraju da klju za rjeenje pianja o
karakeru eruanskog jezika reba raii na (soku.
Mar je iznio preposavku da eruanski jezik predsavlja odre'eni sadij u razviku jezika,
koji je pre#odio pojavi akozvani# indoeuropski# jezika, ali a posavka jo ne moe sluii kao
dokaz za auo#ono porijeklo ?ruana, na emu je N. 6. Mar insisirao.
$ianja o porijeklu ?ruana i o eruanskom jeziku osaju ovorena. Eipoeza o auo#onom
porijeklu ?ruana ima odre'ene osnove. Mogue je da je neka grana najsariji# sanovnika
poluooka inila osnovno jezgro sanovniva, kome su se mogli prikljuii doseljenici iz drugi#
zemalja, a napose iz Male Azije. Mijeanje razni# plemena dovelo je do %ormiranja ?ruana.
Socij!lni pore"!k 2tr&1,!n!
+e rani ar#eoloki spomenici svjedoe o visokom supnju eruanskog gospodarskog i
socijalnog razvika. Naselja +illanova kulure predsavljaju osake rodovski# zaselaka. u ?ruriji
se me'uim pojavljuju gradovi, koji se po svom ipu pribliavaju anikog svijea. -i gradovi lee
obino na prirodno zaienim mjesima, ogra'eni su zidovima, pravilno planirani i znanim
svojim dijelom sasoje se od kameni# gra'evina.
<F
-ijekom iave eruanske povijesi odrali su se izvjesni osaci rodovski# odnosa. $opuno je
mogue da i nazivi neki# eruanski# gradova vode porijeklo od imena ujecajni# rodova. )rad
-arkvinij, npr. moe se dovesi u vezu s rodom -akvinijevaca, eruanski , -ar#na. $odjela rada,
razviak razmjene, osvajanja * sve je o doprinosilo raspadanju rodovskog poreka i izdvajanju
vladajui# porodica. 1ocijalni poredak ?ruana * koliko moemo prosu'ivai na osnovu
oskudni# pisani# izvora i raspoloivi# ar#eoloki# spomenika * bio je srogo arisokraski.
vojniko=sveenika arisokracija 4 l u k u m o n i 7 inila je povlaeni dio druva, kome su bili
podinjeni osali slojevi sanovniava.
&sobiou eruanski# socijalni# odnosa reba smarai slobodan poloaj ene, koja je
uivala odre'ene privilegije. $o preposavci neki# ispiivaa, rjeavanje mnogi# pianja domaeg
ivoa zavisilo je od majke, a ne od oca obielji. !opsvo se po svemu sudei rano pojavilo u
?ruriji. Kao jedan od dokaza za posojanje ropsva mogu posluii gladijaorske borbe, koje su
prire'ivane na dvorovima eruanski# arisokraa. &ne su nasale jo u doba kad su zarobljeni
neprijaelji prisiljavani da se uku na grobu poginuli# vojskovo'a, a kasnije su prire'ivane radi
razonode, pa su i# iz ?rurije preuzeli drugi ialski narodi.
1a svojim druinama, koje su se sasojale od robova i zavisni# ljudi, lukumoni su napadali
susjedne oblasi i bavili se gusarsvom.
Nain sa#ranjivanja eruanski# lukumona i predodbe na grobovima daju nam odre'enu
sliku o nji#ovom nainu ivoa, raskoi i svakodnevnici.
?ruanskim gradovima upravljali su prvobino kraljevi. Na osnovu indirekni# podaaka
moemo zakljuii da je kraljevska vlas u ?ruriiji bila izborna i da ju je ijekom poliikog
razvika oslabila arisokracija, zbog ega su u nekim gradovima kraljeve smijenili izborni
magisrai. 1imboli kraljevske vlasi * snopovi prua sa sjekirama savljenim u nji# * koje su
nosile sluge idui ispred kralja. oga sa grimiznim rubom ( toa #"aetexta )- kurulno sjedie *
preli su u !im od ?ruana. &d ?ruana su !imljani preuzeli po svemu sudei i sam pojam
najvie vlasi ( im#e"ium )+
?ruanski gradovi bili su samosalni gradovi=drave. dvanaes gradova inilo je slobodnu
%ederaciju, koja je vodila jedinsvenu vanjsku poliiku.
)lavnu ulogu u gospodarskom ivou ?ruana igrala je zemljoradnja. -lo ?rurije, koje se
sasoji uglavnom od u%a, koji lei na sjenoviim oblicima, lako se prevara u movare, ako da je
poljoprivreda mogua samo uz umjeno isuivanje. ?ruani u bili prvi narod u (aliji koji je
nairoko korisio susav radova na isuivanju, o je bilo mogue samo uz masovno korienje
radne snage i uz odgovarajuu organizaciju. -o je i omoguilo svaranje drugi# grandiozni#
gra'evina, iji su osaci sauvani sve do naeg vremena. " om pogledu ?ruani imaju mnogo
zajednikog sa ?gipanima i :abiloncima.
?rurija je bila prva zemlja u (aliji u kojoj je posojao krupni zemljoposjed. " ?ruriji se rano
pojavio gradski ivo, razvili se obri i rgovina. ?ruani su odigrali veliku ulogu u posrednikoj
rgovini. $redmee od kovina, izra'ene u Karagi, keramiku i poljoprivredne proizvode *
prevozili su ?ruani iz grki# gradova u razne zemlje 1redozemlja. ?ruanski brodovi
pojavljivali su se ne samo u Karagi, nego i u Benikiji. " )rkoj su eruanski rgovci bili
<>
poznai jo u +(. s. " o vrijeme u ?ruriji se nalazi u opjecaju jonski novac, kasnije eruanski
gradovi kuju novac prema grkim uzorima.
-ijekom vremena u ?ruriji se razvila, poglavio u zapadnim gradovima, i vlasia proizvodnja.
?ruani su bili na glasu po visokoj e#nici obrade kovina, koje su oni u odre'enomn pogledu
razvili do savrensva. " samoj ?ruriji na'en je bakar, a na susjednom ooku ?lbi * eljezo.
+isoko je bila razvijena i eruanska keramika.
'&lt&r! 2tr&1,!n!
& visokom supnju eruanske umjenosi svjedoe sauvani sarko%azi sa skupocjenim
predodbama, saue , %reske i osaci eruanske ar#iekure.
$ianje o porijeklu eruanske umjenosi sloeno je pianje, osobio kad je rije o njenim
izvorima. Nesumnjivo je da su u eruanskoj umjenosi posojale cre karakerisine rane
ialske kulure. &sim oga, ?ruani su bili pod ujecajem isoni# 4 naroio maloazijski# 7
podruja 1redozemlja, a zaim pod ujecajem Karaana i )rka. $oevi od +(. s. pr. K. grka
umjenos je vrila na ?ruane ogroman ujecaj, ali ona nije uguila samosalne eruanske
cre., koje moda vode porijeklo jo od vremena eramarre i +illanove. 1iei iz grke miologije
dobili su u ?ruriji speci%inu obradu i umaenje. 6edna od karakerisini# cra eruanske
likovne umjenosi bio je realizam. Nadgrobne predodbe eruanski# arisokraa oslobo'ene su
svake idealizacije. -ako je, npr. na jednom od spomenika predsavljen jedan debeli ?ruanin.
$ri ome je njegova punoa ako naglaena da iava predodba dobiva groeskan karaker. Kod
obrade vjerski# siea eruanski umjenici pokazuju vie ljudski# cra od svoji# grki# uzora. -a
je realizam i ak nauralizam karakerisian za predodbu uvene rimske vuice, koja je
ispruila njuku, kao da oslukuje. 5re isog anra i uz konvencionalnosi kompozicije, nalazimo
i kod eruanske #imere, koja pripada kasnijem razdoblju.
" eruanskom slikarsvu karakerisini su elemeni zv. Aneprekidni# predodbiA, kod koji#
sie jedne slike slui kao nasavak druge. -o je poeak specijalnog Asukcesivno=naraivnogA sila
u slikarsvu, koji su kasnije razvili rimski umjenici.
?ruanska se ar#iekura ako'er nalazila pod ujecajem grke, ali se u planu eruanski#
gradova i pojedini# gra'evina zapaa neo samosalno i originalno. Kod )rka su, npr. , #ramovi
svarani po uzoru kua za sanovanje, jer je #ram smaran rezidencijom boansva. u
eruanskom pak #ramu velik znaaj imao je sa svi# srana ovoreni porik 4rijem7, koji je sluio
kao mjeso za promaranje neba.
?ruanska umjenos ujecala je na susjedna plemena i doprinijela razviku razni# grana
ljudske umjenosi, od koji# je isprva naroi znaaj imala kampanijska umjenos, a kasnije *
rimska.
& karakeru eruanske religije moemo sudii na osnovu neki# rimski# obrada preuzei# od
?ruana, a uglavnom na osnovu isi# i# spomenika likovne umjenosi. ( u podruju religije
)rci su izvrili na ?ruane snaan ujecaj, ali, za razliku od grke, iava je eruanska religija
<;
obojana mranim onovima. Misao o zagrobnom svijeu, o odmazdi i sranom sudu igrala je kod
?ruana znano veu ulogu nego kod )rka.
Me'u eruanskim boansvima naroio popularnos uivale su dvije grupe od po ri
boansva. " prvu su spadali -i n i j a , "n i i Mi n e r v a . kasnije ona se prevorila u rimsku
kapiolsku rijadu 4 6upier, 6unona i Minerva 7. Cruga rijada sasojala se od boansava
podzemnog carsva 4 Man, koji odgovara grkom Cionizu ili Eadu, Manija ili $erze%ona i najzad
boansvo zemlje, koje odgovara grkoj Cemeri. -inija je smaran za vr#ovno boansvo neba.
"z njega je bilo vijee dvanaesorice najvii# bogova i drugi# boansva nieg ranga. Nebo, je po
eruanskom uenju, podijeljeno na 1> oblasi, od koji# je svaka nasanjena posebnim
boansvom. ?ruani su poovali boansvo mora, kao i boansva drugi# prirodni# sila.
Cemonologija je kod nji# bila razvijena vie nego kod drugi# naroda (alije. ?ruanski
arisokrai, koji su se bavili gusarenjem i sanovali po neprisupanim zamkovima, naselili su
prirodu mranim biima, koja rae da i# ljudi umilosive.
?ruanski vjerski kul predsavljao je sloen i razgrana susav koji je ujecao na susjedne
narode. $ored sloenog susava promaranja okolni# prirodni# pojava, na osnovu koji# se, po
vjerovanju ?ruana, moe predvidjei budunos i saznai volja bogova, u eruanskom kulu
sauvale su se cre primiivni# obreda, sve do ljudski# rava.
?ruansko umijee umaenja boanske volje uivalo je naroiu popularnos. Nji#ovim
gaarima, # a r u s p i c i ma , pripisivano je umijee odre'ivanja budunosi prema urobi rveni#
ivoinja, prema udarcu groma i drugim prirodnim pojavama. -ako je nasalo posebno uenje,
d i s c i p l i n a e r u s c a , koje je kodi%icirano u ((. s. pr. K.
Politi,k! povijest 2tr&1,!n!
$oliiko jaanje ?rurije pada u drugu polovicu +((. i +(. s. pr. K. " +(. s., u doba
eruanske moi, eruanski eriorij dopirao je na sjever do Alpa, a na jugu je obu#vaao 9acij i
Kampaniju. " samom !imu uvrsila se u +(. s. dinasija -arkvinijevaca, dok je u Kampaniji
cenar eruanskog ujecaja bio grad Kapua. ?ruanki grad Adrija dao je naziv iavom moru
koje oplakuje obale poluooka.
$oeak raspadanje Aeruanske draveA pada pod kraj +(. s. pr. K. 1labljenje njene moi
izazvano je kako unuarnjim ako i vanjskim uzrocima. ?ruanska %ederacija nikad nije bila
vrsa. Me'u gradovima posojalo je salno suparnivo. Nije moglo bii unuarnjeg mira ni u
pojedinim eruanskim srediima, ije je blagosanje poivalo na prejeranom iskoriavanju
nii# slojeva sanovniva.
-ijekom vremena izmijenio se i vanjski poloaj eruanske drave. &dnosi izme'u )rka i
?ruana nikad nisu bili mirni i sve vie su se zaoravali o su ?ruani dalje nadirali na jug, u
Kampaniju. ?ruani su bili u savezu sa Karaanima, vjenim suparnicima )rka. Kraj +(. i
poeak +. s. pr. K. okarakeriziran je jaanjem poliike akivnosi )rka na iavom
1redozemlju. (sovremeno s im doga'a se i borba ialski# naroda za oslobo'enje od eruanske
#egemonije. Na sjeveru ?ruani su morali vodii eku borbu sa kelskim plemenima, koja su se
<2
poela pomicai prema jugu. -eriorij eruanske drave se smanjivao, slabila je i unuarnja veza
izme'u gradova eruanske %ederacije, ali su ?ruani u podruju kulurnog razvoja (alije i
dalje igrali dominannu ulogu, sve do poeka (+. s.. ek ada usupaju oni svoje mjeso
susjednim plemenima, naroio !imljanima, ija mo i kulurno znaenje sve vie rasu.
1redinom (. s. pr. K. eruanska narodnos izgubila je svako znaenje, a ubrzo zaim zaboravljen
je i eruanski jezik.
5+ ." 78 i " a !o ' i u I t a l i 4 i i n a Si c i l i 4 i
+eliku ulogu u razviku ialske kulure odigrale su grke kolonije. )rka kolonizacija poinje
u +(((., a zavrava se u +(. s. pr. K.
!azdoblje grke prevlasi na jugu (alije pada u prvu polovicu +. s. &ni su <23. g. kod
Eimere, odnijeli pobjedu nad Karaanima * salnim svojim proivnicima, a poslije nekoliko
godina 4<;<.7 u pomorskoj bici nedaleko Kume, pobijedili su saveznike Karaana * ?ruane.
Me'uim, od druge polovice soljea grki gradovi poinju slabii. "zrok ome lei u socijalnim
odnosima, u klasnoj borbi koja je vo'ena po pojedinim polisima i koja je ponekad dovodila do
esoki# i krvavi# sukoba me'u gradovima. " mnogim grkim gradovima u (aliji prevladavale
su arisokraske grupe. 6o krajem +(. s. arisokrai grada Kroona sruili su bogai grki grad
1ibaris, u kome je posojao demokraski poredak. $ored unuarnje borbe i me'usobni# sukoba, na
slabljenje )rka veoma je ujecalo jaanje lokalni# ialski# plemena/ 1amniana, 9ukanaca i
:ruijaca. &ko <,1. g. 1amniani su odnijeli prevlas nad )rcima, i od og vremena gradovi kao
o su -aren, -urij i !egij se nisu mogli suprosavljai nji#ovim udarima. Kasnije, na poeku
(((. s. pr. K., grki su gradovi doli u sukob s !imom, i aj se sukob zavrio gubikom nji#ove
samosalnos. Na 1iciliji )rci su morali vodii borbu s Karagom, koja je svoje posjede na ooku
proirila na raun grki# gradova.
)rki gradovi u (aliji i na 1iciliji bili su poglavio zemljoradniki cenri. $oljoprivredni
proizvodi izvoeni su u )rku, odakle su dolazili obrniki proizvodi. )rci iz (alije doprinijeli su
irenju vii# oblika poljoprivrede na Apeninskom poluooku. &d nji# su -alijani preuzeli naine
uzgajanja vinograda i maslinika. 0a#valjujui junoialskim gradovima, u (aliju je prodirala
grka roba i razvijala se obrnika proizvodnja.
" povijesi grke kulure zapadni grki gradovi u (aliji i na 1iciliji odigrali su veliku ulogu.
Na 0apadu razvijali su se razni %ilozo%ski susavi. Na 1iciliji je rano ponikla reorika, koja je
odigrala vanu ulogu u grkom obrazovanju. 1jajno kovani novac, osaci veliansveni#
gra'evina na 1iciliji i u junoj (aliji * svjedoe o visini zapadne grke kulure. )rke socijalne i
poliike usanove, grka e#nika, kiparsvo, religija i miologija, kao i umjenos i lieraura *
izvrili su ogroman ujecaj na kuluru (alika. $osebnu ulogu odigrao je grad Kuma u Kampaniji.
&dale su ?ruani preuzeli grki al%abe i mnoge grke obiaje i vjerovanja.
<8
0a sanovnike Kampanije grki ujecaj imao je izvanredan znaaj. $od ujecajem )rka u je
svorena posebna kampanska kulura, ija se speci%inos sauvala i poslije osvajanja Kampanije
od srane !ima.
9+ I t a l s 8 a # l e me n a
1anovnivo (alije odlikovale se u enikom pogledu neobinim arenilom. $lemena koja su
u povijesno doba sanovala na Apeninskom poluooku pojavila su se na njemu u razna vremena/
jedna od nji# sauvala su cre ialskog eneolia, a druga su bila neposredni nasljednici sanovnika
+illanova kulure. Kasnije je izvreno mijeanje razni# plemenski# grupa, o je dovelo do
%ormiranja i irenja ialski# jezika, koji su poisnuli ar#aine dijaleke. 1redinom prvog isuljea
pr. K. veinu domaeg sanovniva (alije inili su (alici. od nji# su osobio znaenje sekla
s a b e l s k a p l e me n a , "mb r i , &s c i i 9a i n i . " iso vrijeme, na krajnjem sjeveru i
jugoisoku (alije odrali su se narodi ilirskog, balkanskog i inog porijekla, 4 +e n e i , 6 a p i g i
i d r . 7, koji nisu igrali binu ulogu u povijesi sre (alije.
" najsarije doba svako je pleme ivjelo izoliranim ivoom. Cugo vremena (alici su zadrali
cre poreka prvobine zajednice. $lemena su se dijelila na rodove. 0a razliku od ?ruana, cre
rodovskog poreka, koje su se sauvale kod (alika, svjedoe o vladavini parijar#alnog naina
ivoa.
$rirodni priras sanovniva pri niskom supnju razvoja dovodio je do prenaseljenosi i
prisiljavao pojedina plemena da rae nova mjesa boravia. Cugo vremena odrao se kod neki#
ialski# plemena obiaj sveog proljea ( 'e" sac"um )+ &n se sasojao u ome o je u proljee
grupa mladi# ljudi nekog plemena , zajedno s domaim ivoinjama, kreala u poragu za mjesom
novog naselja. $lemena su jo zadrala osake oemizma, i o je nalo odraza u priama o seobi
$icena, koje je oboe u novu posojbinu doveo djeli ( #icus ). bik je vodio 1amniane , vuk *
Eirpine id.
"mbri su imali svoja naselja u gornjem oku rijeke -ibera. &ni su ivjeli u uvr'enim selima i
bavili se soarsvom. 1vako od i# sela ivjelo je izdvojeno. plemenskog ujedinjavanja nije bilo.
Ar#eoloki nalazi pokazali su da je kod "mbra, moda jo od vremena naselja +illanova kulure,
posojao obiaj spaljivanja pokojnika.
&d sabelske grupe plemena najbrojniji su bili 1 a mn i a n i . 6edan nji#ov dio pokorio je
&s k e , koji su nasanjivali Kampaniju, i mijeanjem &ska i 1amniana nasali su Ka mp a n c i ,
koji su pod grkim ujecajem, kao o je naprijed ve reeno, svorili kampansku kuluru.
Me'uim, veina 1amniana zadrala je cre poreka prvobine zajednice, bavila su u srednjem
dijelu Apeninski# planina soarsvom i spadala u najraobornija ialska plemena. 0a razliku od
"mbra, kod sabelski# plemena posojao je obred sa#ranjivanja pokojnika. &va opaska ar#eologa
od velikog je znaenja za odre'ivanje eriorija koji je zauzimala ova ili ona grana ialski#
plemena.
F3
" povijesno doba svara se samnianska %ederacija, koja je obu#vaa razna sabelska plemena i
pruila ovoren opor !imljanima.
&sobi znaaj sekla je u povijesi (alije l a i n s k a grana ialski# plemena. 0a razliku od
drugi# oblasi, oblas juno od donjeg oka rijeka -ibera, 9acij, poela se naseljavai relaivno
kasno. Najraniji ar#eoloki spomenici na'eni u Albanskim planinama i na mjesu budueg grada
!ima padaju, po miljenju ar#eologa, na poeak prvog isuljea i soje nesumnjivo u vezi sa
ranim sanovnicima +illanova kulure, ali sil ornamenike, kao i praksa spaljivanja mrvaca i
uvanja pepela pokojnika u posudama oblika kolibe * govore u ujecaju ranije, eramarra kulure.
9aini su se od davnina bavili zemljoradnjom. &ni su rano nauili isuivai zemljie, bez ega
zemljoradnja u 9aciju ne bi bila mogua. )lavnu poljoprivrednu kuluru inila je pirika. relaivno
rano poeo je uzgoj vinove loze. +eliku ulogu odigralo je soarsvo. Na planinskim padinama
9acija pasla su sada krava, ovaca i svinja. Konji su se pojavili kasnije od drugi# domai#
ivoinja. ( kod 9aina, kao i kod umbrosabelski# plemena, sauvale su se cre prvobine
zajednice. &ni su sanovali u uvr'enim naseljima ( o##i!ia ) * AgradovimaA. -radicija je znala
za ridese akvi# naselja, sa Al b a 9o n g o m na elu. Bederacija lainski# gradova svoren je
relaivno rano. &na je imala zajednike sveinje/ #ram 6upiera 9acijarija, gaj kraj Berninskog
izvora, #ram 6unonin u 9aviniji i sveie Cijanino na obli Nemejskog jezera.
9aini nisu bili jedini sanovnici 9acija. Ar#eoloka okria ukazuju na o da se u o doba
pored spaljivanja mrvaca nailazi i na sa#ranjivanje mrvaca, koje je prakiciralo pleme sabelskog
porijekla. (sraivai smaraju da su o bili 1 a b i n j a n i , koje eso spominju nai izvori. "
gornjim podrujima 9acija sanovali su ?k v i , Ee r n i c i i +o l a n i , koji su po svemu
sudei bili bliski 9ainima.
Glava V.
RI M U )O:A KRA* JEVA
3 + P o 7 e t a 8 " a ! a R i m a
Me'u gradovima 9acija osobi znaaj sekao je grad !im. Nisu sauvani nikakvi vjerodosojni
podaci o njegovom porijeklu. Me'u )rcima (alije i 1icilije bile su jo od davnina rairene prie
koje su ialsku prolos vezivale za legendarnu grku povijes. 1vara se legenda o boravku
&diseja u (aliji. Naroiu popularnos sjee radicija o puovanju u (aliju -rojanca ?neje. Na u
radiciju prvi pu nailazimo u +. s. pr. K.. kasnije )rci razra'uju u verziju, a zaim je primaju
rimski pisci.
& osnivanju !ima legenda pria sljedee. 6ednog od ?nejini# poomaka, kralja Numiora,
zbacio je s prijesolja njegov bra Amulije, Numiorovog sina Amulije je pogubio, a njegovu ker
!eju 1ilviju, iz sra#a da se od nje moe rodii zakonii nasljednik, posveio je za vesalku, jer su
one bile dune poloii zavje djeviansva. Me'uim, 1ilvija je sa samim bogom Marsom rodila
F1
dva sina blizanca * !omula i !ema. Ca bi se nji# oslobodio okruni Amulije je naredio da se bace
u -iber. :raa=blizanci bili su na udan nain spaeni. val i# je izbacio na obalu. oni nisu umrli
od gladi, jer i# je na#ranila vuica. Cjecu je odgajao kraljev pasir, kod koga su blizanci i ivjeli
do punoljesva. Na kraju su braa saznala isinu o svom porijeklu, zbacili s prijesolja Amulija i
ubili ga e re#abiliirali svoga djeda. 1ami su osnovali novi grad, koji je u as sarijeg braa
nazvan !im 4 !oma 7. Me'uim, izme'u brae je izbila sva'a i !omul je ubio !ema.
" pogledu vremena osnivanja grada u anici nije posojalo jedinsveno miljenje. (znoeno je
nekoliko dauma. od nji# je naroio rairen daum koji je zasupao +aron, po kome osnivanje
!ima pada u ;F<.=;F@. g. pr. K.
9egendarni podaci, zasnovani na kasnijim domiljanjima, nisu nam dovoljni da bismo mogli
spoznai pravu povijesi najranijeg razdoblja rimske prolosi. +ei znaaj imaju ar#eoloki
podaci, koji nam dodue ne omoguuju da rekonsruiramo ranu povijes !ima, ali nam dopuaju
izricanje niz vie ili manje vjerojani# misli o njegovom porijeklu.
1ari !im leao je na lijevoj obali -ibera, oprilike ,F km od njegovog ua. " doba carsva
prosirao se na sedam breuljaka/ Ka p i o l ( 0 a # i t o l i n u s ) , Av e n i n
( A' e n t i n u s ) , $ a l a i n ( P a l a t i n u s ) , Kv i r i n a l ( ;u i " i n a l i s ) , +i mi n a l
( V i mi n a l i s ) , ?s k v i l i n ( E s % u i l i n u s ) i 5e l i j ( 0 a e l i u s ) . 1ari !im je
obu#vaao i jedan dio breuljka 6anikula na desnoj obali -ibera. &saci prvi# naselja na erioriju
budueg grada padaju na poeak prvog isuljea. Najpogodniji za naselje bio je $alainski
brijeg, sa ri srane okruen srmim sijenama i ako samom prirodom zaien od napada. &ko
1333. g. pr. K. na $alainu se pojavljuju sanovnici koji spaljuju pokojnike i pepeo uvaju u
naroiim posudama. Nain sa#ranjivanja palainski# sanovnika ima mnogo slinosi sa
albanskim nainom sa#ranjivanja, na osnovu ega se izvodi zakljuak da su se na $alainu
nasanili 9aini koji se iselili iz Albe. Kasnije Kvirinal i Kapiol zauzimaju drugi sanovnici, koji
svoje pokojnike zakopavaju u zemlju. &ve sanovnike moderni znansvenici smaraju
1abinjanima, koji se eso spominju u priama o ranim sojeima rimske povijesi. $o svemu
sudei u +(((. s. pr. K. dolazi do ujedinjenja sela koja su leala na brjegovima, i aj savez nosi
naziv Se#timonium 4 1edmobrjeje 7.
&snivanje grada u pravom smislu e rijei ar#eolozi dairaju u +((. s. pr. K. -o je bio
kvadrani !im ( Roma %ua!"ata ), koji spominju neki izvori. " povijesno doba ako je nazvano
mjeso na $alainskom breuljku koje je bilo ogra'eno i poovano kao sveinja. Naziv !oma
4 !im 7 prvobino se odnosio vjerojano na grad koji je leao na $alainu. +remenom je on
obu#vaio i druge breuljke, sa izuzekom Avenina, koji je prikljuen ek u (+. s. (suuje se
ranije movarni Borum. oko grada se diu zidovi. )radska granica nosila je naziv #ome"ium.
1ama rije A!imA 4 !oma 7 eruanskog je porijekla. Neki znansvenici dovode je u vezu sa
geniilnim eruanskim imenom ruma. $rema ome, !im nasaje sjedinjavanjem lainski#
seoski# zajednica sa sabinjanskim. &sim oga, jo od ranog vremena sudjeluju u ivou grada i
?ruani, koji su !im podvrgli najprije kulurnom, a zaim i poliikom ujecaju.
F,
-ako izgleda povijes posanka !ima, na osnovu ar#eoloki# podaaka i neki# opi# misli
izreeni# na osnovu kriike knjievne radicije.
5 + S e ! a m " i m s 8 i & 8 " a l 4 e ' a
Nai lierarni izvori sadre dealjno izlaganje rimske povijesi u prvom njenom razdoblju, koje
se naziva r a z d o b l j e m k r a l j e v a . -o izlaganje sadri legendarni maerijal, koji samo u
pojedinim svojim momenima odraava objekivnu svarnos.
-radicija pria o sedam rimski# kraljeva. $rvom kraju, !o mu l u , pripisuje se osnivanje
rimski# insiucija/ on je gra'ane podijelio na paricije i plebejce, svorio kurije, osnovao 1ena,
organizirao vojsku.
" priama o !omulu eso se spominju 1abinjani. "brzo poslije osnivanja grada, pria
radicija, !imljani, koji nisu imali ena, pozvali su na igre susjedne 1abinjane. 0a vrijeme
praznika oni su oeli nji#ove keri. !asr'eni 1abinjani su krenuli u ra na !imljane, ali i# keri=
zarobljenice izmire sa svojim muevima. $oslije oga se svije drave * rimska i sabinska *
ujedinjuju, i !omul vlada zajedno sa sabinskim kraljem -iom -acijem sve do smri ovog
poonjeg. !omul vodi uspjene raove proiv susjedni# gradova. & njegovoj smri navode se dvije
verzije/ po jednoj, on je bio iv odnesen na nebo, a po drugoj * ubijen od paricija.
!omulov nasljednik, 1abinjanin Nu ma $ o mp i l i j e , po podacima radicije, vodi
miroljubivu poliiku. Njemu se pripisivalo osnivanje razni# kulova, svaranje sveeniki#
kolegija, kao i kolegija obrnika. -rei rimski kralj * -u l Eo s i l i j e , prikljuio je !imu Alba
9ongu. sanovnici oga grada dobivaju pravo rimskog gra'ansva. 0a borbu proiv Alba 9onge
vezana je legenda o Eoracijima i Kurijacijima. Eoraciji su bili braa=blizanci, !imljani,
Kurijaciji * ako'er braa=blizanci, Albanci. Albanski vo'a i -ul Eosilije ugovorili su da dvoboj
izme'u pojedini# ranika rijei is#od borbe. 1a rimske srane javila su se braa Eoraciji, sa
albanske * Kurijaciji. Cva !imljanina ranila su rojicu Kurijacija, ali su i sami bili ubijeni. -rei
Eoracije uspio je savladai svoje proivnike. rijum%irajui. iao je ispred vojske i nosio oruje
ubijeni# proivnika. Ali, njegova je sesra, koja je bila zaruena za jednog Kurijacija, u znak
alosi rasplela kosu i dozivala svog mladoenju. 0ao ju je razljueni Eoracije ubio. 0bog oga je
bio pozvan na sud, a oekivala ga je smrna kazna.. Ali, Eoracijev oac se obraio narodu, i narod
ga je oslobodio.
$oslije -ula Eosilija vladao je An i k o Ma r c i j e , koji je zadao poraz 9ainima, sagradio
mos preko rijeke -ibera i na njegovom uu osnovao prisanie &siju. Nakon njega kralj je bio
-a r k v i n i j e 1 a r i 4 $ r i s k o 7 , koji se doselio iz ?rurije. &n je sagradio cirkus, za
njegove vladavine udaren je emelj Kapiolskom #ramu i sagra'en veliki kanal ( cloaca maxima ).
&n je morao vodii ra proiv 9aina i ?ruana. -arkvinija 1arog naslijedio je njegov odgajaelj,
sin jedne robinje * 1 e r v i j e -u l i j e , za ije je ime vezana re%orma gra'ansva, pobjeda nad
gradom +ejom i zidanje Cijaninog #rama. Njega je ubio ze -a r k v i n i j e &# o l i , mu
njegove keri -ulije.
F@
-arkvinije &#oli smara se posljednjim rimskim kraljem. -radicija ga porreira kao iranina,
koji se okruno obraunavao sa svojim podanicima i ime izazvao ope nezadovoljsvo. Njegov
sin obeasio je enu svoga ro'aka -arkvinija Kolaina * 9ukreciju. &va je o ispriala svome
muu i izvrila samoubojsvo. Nedjela -arkvinijevaca i smr 9ukrecije izazvali su usanak, koji se
zavrio progonsvom -arkvijijevaca i padom kraljevske vlasi u !imu.
$osoji vie ili manje vjerojano objanjenja za razne momene rimske radicije o razdoblju
kraljeva. )oovo sva imena kraljeva nose eioloki karaker. !omul je bio eponim grada !ima
4 eruanski ruma, lainski !oma, oud !omulus 7. $rvobino ime eponima grada !ima bio je
!om 4 !#omos 7. $oom se uz njega pojavljuje !omul 4 !omulus 7. (z a dva imena svara se
legenda o dvojici brae !omulu i !emu. (me Nume $ompilija dovodi se u vezu sa rijeju numen
4 boansvo 7 i sa plebejskim rodom $ompilijevaca. (me -ula Eosilija moglo je nasai kao
objanjenje imena zgrade * Eosilijeve kurije. -o ime soji u vezi sa plebejskim rodom
Eosilijevaca, iso onako kao ime Anka Marcija * sa uglednim plebejskim rodom MarijD. (me
1ervija -ulija dovodi se u vezu sa paricijskim rodom 1ervilijD. Ali, reba isaknui da je izvjesan
broj legendi odraz #isorijske svarnosi.
$rie o omici 1abinjanki, o -iu -aciju bile su odjek sinoikizma !imljana sa 1abinjanima.
$rie o -arkvinijevcima odraavaju razdoblje eruanske vladavine u !imu, koji pada u +(. s.
pr. K. 1amo ime -arkvinije moe se smarai #isorijskim. " eruanskom gradu 5eri posojao je
u #isorijsko doba rod -arkvinijevaca. Na jednom eruanskom napisu spominje se 5nev -arc#u
!umac#, o znai A)nej -arkvinije !imskiA. Mogue da je o bio jedan od poomaka dinasije
-arkvinijevaca, prognane iz !ima.
Mnoge legende nasale su u paricijskim rodovima i vodile porijeklo od daleki# #isorijski#
doga'aja. Me'u akve reba uvrsii predaju o Eoracijima i Kurijacijima. -iu 9iviju nije bilo
jasno koji su od nji# bili !imljani a koji Albanci. &ba roda su se sebe smarali glavnim
sudionicima u vanom doga'aju * ruenju grda Alba 9onge. ?pizoda sa su'enjem Eoraciju
objanjavala je sarinsko pravo rimski# gra'ana da se obraaju narodnoj skupini s apelacijom na
odluku magisraa ( ius #"o'ocationis ). 9egenda je sa rodom Eoracija dovo'ena u vezu zao o
su samo predsavnici oga roda prinosili svake godine 1. lisopada rvu 6anusu i 6unoni, na
naroiom mjesu, koje se zvalo Tiillum so"o"ium 4 1esrinska gredica 7. porijeklo oga naziva
bilo je nejasno u povijesno doba, pa se zao pokuavalo vezai za Eoracijevo ubojsvo sesre.
"z eioloke miove, na %ormiranje rimske radicije ujecala su grka #isorijska kazivanja.
Neke legende odraavaju razne poliike endencije rimski# poliiki# sranaka ((. * (. s. pr. K.
4 po arisokraskoj verziji, !omul je bio iv odnesen na nebo, a po demokraskoj * ubijen od
paricija 7.
-reba primijeii da u posljednje vrijeme skepicizam u pogledu iave radicije o vremenu
rimski# kraljeva usupa mjeso priznavanju neki# momenaa nevjerodosojnima. -ako 9es u
A-#e 5ambridge QA smara vjerodosojnim imena svi# kraljeva osim !omula. $o njegovom
miljenju, kraljeva je bilo vie od sedam, ali su nam se sauvala samo imena posljednji# me'u
njima.
F<
$ojedine prie o kraljevima odraavaju vjerodosojnu svarnos i ne mogu sluii kao osnovica
za prouavanje rimske povijesi ranog razdoblja.
*r&1tveni o"nosi & r!%"oblj! kr!ljevstv!
Kod uvr'ivanja glavni# cra druveni# odnosa u razdoblju kraljevsva od velikog su znaenja
razni osaci najsariji# usanova, koji su se u rimskom poreku zadrali i u naredno doba. 1am
insiucija kraljevske vlasi i dalje je posojala u linosi jednog od najvii# sveenika, koji je nosi
naziv "ex sac"o"um+
Ro" i poro"ic!
Coba kraljevsva bilo je prijelazno doba izme'u poreka prvobine zajednice i klasnog druva.
&snovna druvena jedinica bio je parijar#alni rod. &saci rodovski# odnosa odrali su se i u
povijeno doba. Hlanovi roda bili su povezani uzajamnim pravom naslije'a. (mali su zajednike
vjerske blagdane, kao i zajedniku riznicu. " ranije doba rod je imao zajednike zemljine
posjede. Hlanovi roda morali su se uzajamno zaiivai. 5re rodovskog poreka sauvale su se u
rimskim imenima. (mena !imljana sasojala su se od dva, a u kasnije doba eso od ri i vie
dijelova. $rvi dio je osobno ime ( #"aenomen ), drugi * genilno ime ( nomen ). rei dio imena,
koji se kasnije pojavio, nadimak ( conomen ), oznaavao je granu roda, ili se odnosio samo na
konkrenu osobu, npr. $ublije 4 osobno ime 7 Kornelije 4 genilno ime 7 1cipion 4 nadimak koji se
odnosi na granu roda 7 A%riki 4 poasni individualni nadimak 7 1ariji 4 za razliku od drugog,
Mla'eg 7. " kraljevsko i rano republikansko doba posojalo je samo osobno i genilno ime.
$ojedine porodice mogle su primai u rod srance, i ovi su posajali lanovi roda. $oglavari
rodova ( #"inci#es ) bili su po svemu sudei izborni.
!odovi su se dijelili na porodice. ( poslije raspadanja prvobine zajednice odrali su se
odre'eni elemeni genilne organizacije. (ako su veze me'u lanovima roda znano oslabile i
mada je nesalo mnogi# insiucija genilnog poreka, ipak su se mnoge cre oga poreka i dalje
zadrale u vidu osaaka. !odovi su se prevorili u izolirane korporacije.
Go su vie slabile rodovske veze, o vie je jaala rimska porodica ( f a mi l i a ) - koja je
ijekom soljea bila osnovna gospodarska i druvena jedinica. Na njenom elu sajao je o a c
p o r o d i c e ( # a t e " f a mi l i a s )
. Njegova vlas nad linou ene i djece bila je neograniena. &n je nad njima imao pravo
ivoa i smri ( ius 'itae ac necis ). 1ve osobe koje su se nalazile pod oevom vlau zvale su se
a g n a i . Me'u nji# nisu spadali samo oni koji su sajali u krvnoj vezi s ocem porodice, nego i
posinci, kao i ene koje su se udale za djecu i unuke oca porodice. $ored pojam agnasva, u
rimskom obieljskom pravu posojao je i pojam k o g n a s v a . Kognaima su nazivane osobe
koje su sajale u krvnom srodsvu. $rema ome, ker koja se udala i dalje je zadravala kognaske
veze sa svojim ro'acima, ali je ujedno prelazila u agnae druge porodice.
FF
" doba kraljeva javlja se i ropsvo, ali mi nemamo nikakvi# podaaka ni o broju robova, ni o
nji#ovom poloaju. Moemo samo rei da je robova bilo relaivno malo i da je ropsvo nosilo
parijar#alni karaker. robovi su bili najnii lanovi porodice i pribavljani su uglavnom raovima.
" o doba nasaje i poseban oblik odnosa, koji se sauvao ijekom iave rimske povijesi,
mijenjajui pri ome svoju socijalnu sr/ neki lanovi roda posajali su p a r o n i , j. uzimali su
pod svoju zaiu pojedine osobe, koje su se sa svoje srane obvezivale da e bii vjerne i poslune
4 k l i j e n i 7 . -a je veza bila osobna, zasnovana na vjernosi ( fi!es ) klijena i parona. Njeno
sarinsko porijeklo dokazuje o o je u 0akonima dvanaes ploa prekraj vjernosi od srane
parona smaran za vjerski prijesup.
'&rije i trib&si
:roj lanova roda bio je nejednak. $osojalo je uvjerenje da je npr. broj Blavijevaca na
poeku !epublike iznosio oko @33 lanova. !od Klaudijevaca, zajedno s klijenima, brojao je u
iso o vrijeme F isua ljudi. Kao o su se u )rkoj rodovi grupirali u %rarije, a %rarije u %ile,
ako je i u !imu dese rodova inilo k u r i j u , a dese kurija * r i b u s 4 pleme 7. -ri ribusa *
-iciji, !amni i 9uceri * inile su rimski narod ( # o # u l u s R o ma n u s ) . $opuno je mogue
da je ribus -icija sabinskog porijekla i da u prii o -iu -iciju posoji zrno povijesne isine.
'omicije
!ani !im jo zadrava cre vojne demokracije. !adi rjeavanja najvaniji# pianja rimski se
narod sakupljao u kurijama, i e su se skupine nosile naziv k u r i j a s k e k o mi c i j e (
c o mi t i a c u " i a t a ) . Neki znansvenici uspore'uju rimske kurije sa Amukim kuamaA, na
koje se nailazi kod neki# suvremeni# naroda na niskom supnju kulure. " kurijama su
sudjelovali svi odrasli mukarci. Kurijaske komicije rjeavale su pianja koja se iu kula,
obieljski# odnosa i ivoa iave zajednice. $o svemu sudei, u komicijama su vreni izbori
kraljeva i donoene odluke o objavljivanju raa. Komicije su mogle sudii gra'anima ako bi bili
opueni za eke zloine. Na komicijama su ovarani esameni, vrena usinovljenja i primani
novi rodovi u sasav zajednice. Na komicije se narod skupljao po kurijama, i svaka je kurija imala
jedan glas.
'r!ljev! vl!st
Na elu svake zajednice sao je kralj ( "ex ), koji je bio vojskovo'a, vr#ovni sveenik i
predsjedao je odre'enim sudovima. +anjska obiljeja kralja bila su/ grimizni ogra, zlana
dijadema, skipar s orlom, solica od slonove kosi ( sellla cu"ulis ). (spred kralja ilo je 1 ,
l i k o r a , koji su nosili svenjeve prua s uaknuim sjekirama. )oovo sve e insiucije, j.
obiljeja vr#ovne vlasi, bile su preuzee od ?ruana. od nji# vodi porijeklo vjerojano i pojam
F>
najvie vlasi ( im#e"ium ), koju je imao kralj. (z svi# podaaka proizlazi, da su kralja birale
komicije i da je njegova vlas bila ograniena.
Sen!t
$ored kralja nalazio se 1ena. $o radiciji, on se prvobino sasojao od 133 ljudi, a zaim je broj
njegovi# lanova povean na @33. !ije A1enaA 4 1enaus 7 dolazi od senex * sarac. $o svemu
sudei, 1ena se u rano doba sasojao od sarjeina rodova. -o je vijee saraca, na koje se na
ranom supnju razvoja nailazi kod mnogi# naroda. 1ve odluke kurijaski# komicija morale su
dobii suglasnos 1enaa ( aucto"itas #at"um ), koji je bio uvar radicija predaka (mos maio"um)
i kraljev savjenik u vanim pianjima. Hlanovi 1enaa nazivani su oevima ( #at"es ).
$red kraj kraljevsva pojavile su se slubene osobe koje je imenovao kralj. -ako je kralj za
vrijeme svog odsusva imenovao pre%eka grada ( #"aefectus u"bis ), kome je povjeravao
upravu !imom.
P!triciji i plebejci
$unopravni lanovi rimske zajednice, ujedinjeni u rodove, prevorili su se posepeno u
povlaeni dio druva. &ni su se zvali p a r i c i j i ma 4 patricii 1 oni% koji imaju oeve 7 i isprva
su samo oni inili rimski narod ( #o#ulus Romanus ). $ariciji su savljani nasupro
p l e b e j c i ma . $reposavlja se da samo rije # l e b s dolazi od pleo * punim i da znai
mnovo.
$o pianju porijekla plebejaca posoje razne eorije. $rvi pokuaj znansvenog objanjenja
porijekla plebejaca nainio je Niebu#r. on je vrdio da je rimski plebs nasao od sanovnika
oblinji# sela, koje su prvi rimski kraljevi pokorili i doveli u !im. &ni su bili slobodni, ali nisu
imali nikakvi# prava nii su mogli supai u brak sa paricijima. &d vremena Anka Marcija
plebejci su inili brojno slobodno sanovnivo, koje nije imalo svoje organizacije sve do re%ormi
1ervija -ulija. !uski znansvenik C. 9. Krjukov smara da je jo od najsarijeg vremena posojala
razlika izme'u religije paricija i religije plebejaca. $rva je simbolina religija, dok se druga
odlikuje anropomor%izmom, koji se razvio pod eruanskim ujecajem. Niebu#rovu eoriju
osnovao je (#ne. on je u plebejcima vidio bive klijene rimski# paricija. o su, po njemu, bili
sarosjedioci, koje su pariciji poslije osvajanja savili u kmesku zavisnos i koji su kasnije dobili
slobodu. -eoriji (#nea pribliava se i Mommsen. $o njegovom miljenju, plebs je nasao od
klijenaa i od sranaca koji su se doselili u !im. (sprva su klijeni uivali zaiu zajednice samo
preko svoji# parona, ali je s jaanjem i razvikom drave klijene iio neposredno kralj. razlika
izme'u gra'ana i negra'ana posepeno se gubila. $lebs, j. mnovo, masa, sajao je nasupro
punopravnim gra'anima sve do akozvane re%orme 1ervija -ulija, koja je zavrila proces sapanja
ovi# dvaju slojeva sanovniva. Busel de 5oulange, koji je kul predaka smarao glavnom
odlikom anikog grada, drao je da se u ono doba kad se zajednica sasojala od porodica, ija je
osnovica bio domai kul, zbog razni# uzroka pojavio novi druveni sloj, koji je bio lien kula i
F;
ognjia. &vo sanovnivo, izvan osnovni# grupa, sanovnivo na koje se ne nailazi samo u
!imu, ve i u drugim anikim gradovima, upravo je i posalo plebs, koji je na kraju krajeva
ukljuen i rimsku zajednicu.
$osebna je eorija ?darda MeOera. po njegovom miljenju podjela rimskog sanovniva na
paricije i plebejce rezula je gospodarske di%erencijacije sanovniva, koja se zadrala u svim
anikim gradovima. $ianje o porijeklu plebejaca eso je obra'ivala i specijalna #isorijska
lieraura, koja se pojavila krajem I(I. i poekom II. s. (zricane su #ipoeze o razliiom
enikom podrijelu paricija i plebejaca. 0oeller je u paricijima vidio sabinjanske osvajae, a u
plebejcima prasaro lainsko sanovnivo. 6. ). 5uno je smarao da je !im bio isi onakav
eruanski grad kao +eja i Bidena. $aricijski rodovi bili su poomci eruanski# osvajaa, a
plebejci * pokoreni lainski sanovnici, koji su posepeno posigli svoje oslobo'enje. &berziner je
u plebejcima vidio mjesno sanovnivo, koje se nalazilo na niskom supnju kulure/ ono se bavilo
lovom i ivjelo po peinama. osvajai su bili (alici, koji su znali za zemljoradnju. $o :inderu,
lokalni sanovnici, 9aini, su plebejci, a pariciji * druga plemena, osvajai, koji su zauzeli
dominanan poloaj.
Kod ocjenjivanja razni# eorija o porijeklu plebsa moramo, prvo, rei da je osvajanje,
nesumnjivo, odigralo vanu ulogu u %ormiranju plebsa. !imski gospodarski poredak jo nije bio
oliko razvijen da bi %ormiranje plebsa moglo bii rezula gospodarskog raslojavanja 4 kao o je
o mislio ?. MeOer7/ u radiciji nije osalo nikakvog raga o ome da su plebejci poomci kmeova=
klijenaa 4 kao o su mislili (#ne i Mommsen 7.
Gospo"!rstvo
)ospodarsku osnovicu zajednice inila je poljoprivreda. $o predaji, prilikom osnivanja grada
!omul je razdijelio zemlju izme'u gra'ana pri emu je svaki gra'anin dobio po dva jugera 4 juger
je iznosio oko S #ekara 7, s im da aj zemljini posjed prelazi u nasljedsvo 4 &e"e!ium- od
rijei #eres * nasljednik 7. $o svemu sudei, ovdje je rije o poljoprivrednom gospodarsvu i
zemlji oko njega. 0naan dio zemljia bio je kolekivno korien. on je inio zv. a g e r
p u b l i c u s . -emelj moi paricija predsavljalo je soarsvo 4 nije sluajnos o rije #ecunia *
novac dolazi od rijei #ecus * soka 7. $lebejci su se bavili najvie zemljoradnjom. kod nji# se
vlasnivo nad zemljom pojavilo vjerojano ranije nego kod paricija. -rgovina i obr poeli su se
razvijai u eruanskom razdoblju, kada se !im prevorio u znaan rgovaki cenar, ali su oruje
i razni alai izra'ivani od bakra, a eljezo je sve do +(. s. bilo u slaboj uporabi. &br i rgovina
nalazili su se u rukama plebejaca i sranaca. (pak reba isaknui da imovinske razlike u o vrijem
jo nisu bile znane, da se nain ivoa paricija odlikovao jednosavnou i da je !im i dalje imao
obiljeje seljakog grada.
9+ Et " u6 7a n s 8 o o s ' a 4 a n 4 e i " e f o " me Se " ' i 4 a Tu l i 4 a
F2
&d +((. s. pr. K. poinje jaanje eruanski# gradova, koji svoj ujecaj ire na dolinu rijeke
$o, na $icenum, 9acij i Kampaniju. Moderni israivai smaraju da pria o dinasiji
-arkvinijevaca svjedoi o eruanskoj vladavini u !imu, koja me'uim nije mogla zausavii
samosalni poliiki razviak !ima.
Nasljedniku -arkvinija 1arog, 1erviju -uliju 4 po radiciji * +(. s. 7, pripisuje se re%orma
druvenog poreka. :rojna nadmo plebsa, njegov sve vei gospodarski znaaj i, najzad,
injenica da su plebejci vrili vojnu slubu usporedo sa paricijima i da su, kao i ovi, nabavljali
sebi ranu opremu o svom roku * sve je o dovelo do oga da su plebejci bili uvreni u #o#ulus
Romanus i da su svi ljudi sposobni da nose oruje bili podijeljeni na pe klasa, prema visini
imovinskog cenzusa. 1vaka je klasa davala odre'eni broj vojni# jedinica 4 cenurijD 7. 1vaka klasa
imala je odre'eno oruje. &d prve klase za#ijevano je puno eko naoruanje/ kaciga, okrugli
i, koljenice, oklop 4 sve od bronce 7, ma i koplje. &d osali# klasa za#ijevano je manje.
gra'ani pee klase bili su naoruani samo prakama i nosili su rezervu kamenja za bacanje. &d
osoba koje su posjedovale isi cenzus kao i gra'ani prve klase %ormirano je 12 cenurija
konjanika. Na aj nain prema podacima radicije, izvedena je sljedea podjela gra'ansva/
Konjanici cenzus 133.333 asa daju 12
cenurija
$rva klasa cenzus 133.333 asa daju 23
cenurija
"kupno
82
Cruga
klasa
cenzus ;F.333 asa daju ,,
cenurija
-rea klasa cenzus F3.333 asa daju ,3
cenurija
Hevra
klasa
cenzus ,F.333 asa daju ,,
cenurije
$ea klasa cenzus 11.333 asa daju @3
cenurija
$roleeri daju 1
cenuriju
"kupno
8F
"kupno 18@ cenurije
&ni koji nisu imali nikakvog cenzusa inili su klasu proleera. $ioniri i glazbenici %ormirali su
eiri cenurije 4 koje su glasovale zajedno s osalim klasama 7, a proleeri * jednu cenuriju.
5enurije nisu bile samo vojne, nego i poliike jedinice. 1kupljajui se na skupine, gra'ani su
se dijelili na cenurije, i svaka je klasa dobivala onoliko glasova koliko je davala cenurija.
prednos je imala prva klasa, kojoj je zajedno s konjanicima 7 pripadalo 82 od 18@ cenurije.
)lasovanje ma#om nije dolazilo ne samo do posljednji#, nego ak ni do srednji# klasa.
$ored podjele gra'ansva na klase, 1erviju -uliju se pripisuje podjela !ima na eriorijalne
ribuse. &sobi znaaj u novom ure'enju dobile su c e n u r i j a s k e k o mi c i j e ( c o mi t i a
F8
c e n t u " i a t a ) , u kojima je glavnu ulogu igralo imovinsko sanje, a ne porijeklo. skupine po
kurijama izgubile su svoj raniji znaaj. -reba, me'uim, isaknui da rodovska arisokracija nije
izgubila svoj ujecaj.
< + R a n a " i m s 8 a " e l i i 4 a
Na ranom supnju razvika, u prijelazu od poreka prvobine zajednice na klasno druvo,
religija je igrala izvanrednu ulogu u privanom i javnom ivou !imljana. !imska religija nikad
nije predsavljala savren susav. &saci sarinski# vjerovanja posojali su u njoj paralelno sa
vjerskim predodbama uzeim od narodD na viem supnju kulurnog razvika.
Ost!ci totemi%m!
" rimskoj religiji, kao i drugim ialskim kulovima, sauvali su se osaci oemizma, o ome
svjedoe legende o vuici koja je odgojila osnivae !ima. 0a vuka su 4 lainski, vuk * lupus 7, po
svemu sudei bili vezani i praznici 9uperkalija, i posebno sveie 9uperkal, posveeno Baunu,
sveeniki kolegij luperci id. Cruga boansva ako'er su imala sebi posveene ivoinje. Cjeli,
vuk i bik bili su ivoinje posveene Marsu, guske 6unoni id. -reba isaknui da se u !imu
povijesnog doba nisu mogle zapazii cre oemisiki# kulova koji preposavljaju ideni%iciranje
ivoinje sa prarodieljem roda. -aj sadiji du#ovnog razvika ialska su plemena ve bila prela.
Ro"ovski k&ltovi & poro"i,n! reli+ij!
" rimskoj religiji znanu ulogu igrali su rodovski kulovi. $ojedina boansva, pokrovielji
rodova, sekla su operimsko znaenje i posala personi%ikacije razni# prirodni# sila.
" procesu povijesnog razvika porodica je u !imu posala osnovna druvena jedinica. -aj
proces naao je svog odraza u religiji. 1vaka porodica imala je svoje sveinje, svoje bogove=
pokrovielje, svoj kul. 1redie og kula bilo je ognjie. pred njim je p a e r % a mi l i a s vrio
sve obrede, koji su praili vaan doga'aj, npr. pred ognjiem je oac porodice proglaavao
novoro'ene za svoje dijee. Kao uvari kue poovani su p e n a i , koji su se sarali o
blagosanju i napreku porodice. -i dobri du#ovi su sanovnici kue. (zvan kue sarali su se o
porodici i njenoj imovini l a r i , iji su rvenici podizani na rubovima zemljini# posjeda. 1vaki
lan porodice imao je svoga A g e n i j a A , koji je smaran izrazom snage odre'enog ovjeka,
njegove energije, sposobnosi, izrazom iavog njegovog bia, i u iso vrijeme njegovim uvarem.
)enija oca porodice poovali su svi ukuani. -o je bi e n i u s f a mi l i a e i l i e n i u s
! o mu s . Majka porodice ako'er je imala svoga genija, koji je nazivan 6 u n o n o m. 6unona je
uvodila nevjesu u kuu, ona je majci olakavala poro'aj. 1vaka kua imala je mnovo drugi#
boansava koja je uvaju. &sobi znaaj sekao je bog vraa 6 a n u s , koji je uvao ulaz u kuu.
$orodica se sarala o umrlim precima. $redodbe o zagrobnom ivou nisu bile razvijene kod
!imljana. $oslije smri ljudski du#, po vjerovanjima !imljana, i dalje ivi u isom grobu u koji
>3
su pokojnikovi ro'aci savili njegov pepeo i na koji donose #ranu. -o donoenje #rane bilo je u
prvo vrijeme veoma skromno. zdjelice, kolai naopljen u vino, pregr boba. "mrli preci o
kojima se saraju nji#ovi poomci bili su dobra boansva * ma n i . Ako se poomci o
pokojnicima ne bi sarali, ovi bi posajali zle i osveoljubive sile * l e mu r i . )enij predaka bio je
inkarniran u ocu porodice, ija je vlas ( #otestas ) dobivala ime religiozno opravdanje.
Animi%!m
Krug vjerovanja koja se odnose na porodinu i rodovsku religiju, kao i predodbe o
zagrobnom ivou, karakeriziraju rimsku religiju kao religiju koja je u svojoj osnovi animisika.
&sobios rimskog animizma inile su njegova apsraknos i bezlinos. )eniji kue, penai i lari,
mani i lemuri * su bezline sile, du#ovi od koji# zavisi blagosanje porodice i na koje se moe
ujecai molivama i prinoenjem rava.
0emljoradniki nain ivoa !imljana naao je odraza u oboavanju prirodni# sila. ali je
sarinska rimska religija daleko od anropomor%izma. njoj nije bilo svojsveno personi%iciranje
prirode u obliku boansava s ljudskim osobinama, i u om pogledu ona predsavlja popunu
supronos grkoj religiji. 0a rimski animizam naroio su karakerisine predodbe o posebnim
misinim silama koje se nalaze u prirodnim pojavama. e sile predsavljaju upravo boansva
( numina ), koja ovjeku mogu donosii koris i eu. $rocese koji se doga'aju u prirodi, npr.
klijanje sjemena ili sazrijevanje ploda, !imljani su zamiljali u obliku posebni# boansva.
!azvikom javnog i poliiko ivoa ulo je u obiaj da se dei%iciraju akvi apsrakni pojmovi kao
o su nada, as, sloga id. Cale, rimska su boansva apsrakna i bezlina.
(z mnova bogova izdvojili se oni koji su sekli znaaj za iavu druvenu zajednicu.
!imljani su se nalazili u salnoj inerakciji sa drugim narodima. &ni su od nji# preuzeli neke
vjerske predodbe, ali su i sami ujecali na religiju svoji# susjeda.
Rimski p!nteon
6edan od sarinski# rimski# bogova bio je 6 a n u s . &d boansva vraa, budnog vraara, on se
prevorio u boansvo svakog poeka, u pre#odnika 6upierovog. &n je predsavljan sa dva lica i
kasnije je za njega vezivan princip mira.
!elaivno rano pojavilo se rojsvo/ 6 u p i e r , Ma r s , Kv i r i n . 6upier je poovan kao
boansvo neba goovo od svi# (alika. 0a 6upiera vezivana je i predodba o najviem
boansvu, ocu bogova. "z njegovo ime savlja se kasnije epie paer 4 oac 7, a pod ujecajem
?ruana on se prevara u najvie boansvo. Njegovo ime prae epiei ANajboljiA i ANajveiA
( O#timus Maximus ). " klasino doba Mars je bio boansvo raa, zainik i izvor rimske moi,
ali je u daleka vremena i on bio agrarno boansvo * genij proljene vegeaivnosi. Kvirin je bio
njegov dvojnik.
Kul +e s e , uvarice i zainice domaeg ognjia, bio je jedan od najvie poovani# u
!imu.
>1
$osudbe iz kruga vjerski# predodba susjedni# plemena poinju prilino rano. Kao jedna od
prvi# poela se ovai lainska boginja Ci j a n a * zainica ena, boginja mjeseca i
vegeaivnosi, koja se svake godine obnavlja. Eram Cijane na Aveninu sagra'en je, po predaji,
za vrijeme 1ervija -ulija. !elaivno kasno poela se ovai druga lainska boginja * +e n e r a ,
zainica vonjaka i u iso vrijeme boansvo obilja i procvaa prirode.
+eliki doga'aj u povijesi rimske religije bilo je zidanje na Kapiolu #rama posveenog
rojsvu/ 6 u p i e r u , 6 u n o n i i Mi n e r v i . 0idanje #rama, svorenog po eruanskom
obrascu, radicija pripisuje -arkvinijevcima, a njegovo posveenje savlja u prvu godinu
!epublike. &d og vremena kod !imljana se pojavljuju likovne predodbe bogova.
6 u n o n a je isprva ako'er bila sarinska ialska boginja, ona je smarana za genija=uvara
ene, prela je u ?ruriju pod imenu "ni, i vraivi se u !im, posala jedna od ovani# boginja.
Mi n e r v a je bila ako'er ialska boginja koju su ?ruani preuzeli. u !imu se ona prevorila u
zainicu obra.
"z kapiolsko rojsvo, !imljani su od ?ruana preuzeli i ovanje drugi# boansava. Neka
od nji# bila su prvobino zainici pojedini# eruanski# rodova, a zaim sekla openarodni
znaaj. -ako je, npr. 1aurn prvobino ovan u eruanskom rodu 1arijevaca, a kasnije sekao
ope priznanje. Kod !imljana on je ovan kao boansvo usjeva, njegovo ime vezivano je za
lainsku rije sato" * sija. &n je prvi dao ljudima #ranu i prvobino upravljao svijeom. njegovo
doba bilo je zlano doba za ljude, o prazniku 1aurnalija svi su posajali jednaki. nije bilo ni
gospodara, ni slugu, ni robova. Kasnije svorena legenda imala je, vjerojano, za cilj, da opravda
smisao praznika 1aurnalija.
+u l k a n je ovan najprije u eruanskom rodu +elc#a=+oca. " !imu on je bio bog vare, a
zaim zainik kovakog obra.
&d ?ruana !imljani su preuzeli riual i onaj speci%ini susav praznovjerja i gaanja koji je
bio pozna pod imenom ! i s c i # l i n a e t " u s c a . Me'uim, jo u rano doba ujecale su na
!imljane i grke vjerske predodbe. &ne su bile preuzee iz grki# gradova u Kampaniji. )rke
predodbe o pojedinim boansvima vezivane su za lainska imena, 5e r e r a 4 5eres * #rana,
plodovi 7 asocirala se sa grkom Cemerom i prevorila u boginju biljnog carsva, a osim oga i u
boginju mrvi#. )rki bog vinogradarsva, vina i veselja * Cioniz poeo se nazivai 9i b e r o m,
grka Kora, ker Cemerina, prevorila se u 9i b e r u . -rojsvo/ 5erera, 9iber i 9ibera ovani su
po grkom uzoru i bili su plebejska boansva, dok su #ramovi kapiolskog rojsva i +ese bili
paricijska vjerska sredia. &d )rka prelazilo je u !im ovanje Apolona, Eermesa 4 u !imu *
Merkura 7 i drugi# boansava.
!imski paneon nije osao zavoren. !imljani su primali u njega i druge bogove. -ako su se
oni za vrijeme raova eso nasojali doznai kojim se boansvima mole nji#ovi proivnici, da bi
e bogove pridobili na svoju sranu.
Hiav niz praznika sajao je u vezi sa porodinim i javnim ivoom, sa spomenima na
pokojnike, sa poljoprivrednim kalendarom. 0aim se pojavljuju specijalni vojni praznici i najzad
praznici obrnika, rgovaca i pomoraca.
>,
(sovremeno sa podizanjem kapiolskog #rama, ili ubrzo poslije oga, u !imu su se, po
eruanskom uzoru, poele prire'ivai igre ( lu!i ), koje su se prvobino sasojale od kolski# rka
i najecanja aleiara.
Rimski k&lt
" rimskim vjerskim obredima i obiajima nali su svog odraza veoma sari sadiji religijskog
razvika. Hiav niz vjerski# zabrana pojee od prasarog abu. -ako, npr. bogosluenju 1ilvanu
4 boansvu ume 7 nisu mogle nazoii ene, a na praznik Cobre boginje ( :ona !ea ), naproiv,
nisu mogli mukarci. Neke sveenike dunosi bile su vezane za najraznovrsnije zabrane/
6upierov %lamin nije smio gledai oruanu vojsku, nosii prsen i pojas. prekraji neki# zabrana,
npr. zavjea djeviansva od srane djevica=vesalki, kanjavani su smru.
+eliku ulogu u rimskom kulu igrale su svakovrsne magijske radnje i rijei. Kul se kod
!imljana sasojao od prinoenja rava u ivoinjama i biljnim plodovima, od molivi i specijalni#
riualni# radnji. Moliva je !imljaninu bila sredsvo za magijski ujecaj na boansvo ili na neku
pojavu. :ogu je prinoena odre'ena rva, a on je bio duan molivu ispunii. Molive su se
sasojale od mnogo rijei, jer su se eljeli predvidjei svi sluajevi i da se bogovima ne dopusi
mogunos da rae iznad obeanog.
Ako se ne kae Aprimi na dar ovo vino koje ti prinosimA, bog moe pomislii da mu se obeava
sve vino o se nalazi u podrumu.
1arinska legenda kae kako se Numa $ompilije poga'ao s 6upierom/ "Prinijeti e" mi na
rtvu glavu" * za#ijeva 6upier. * "Vrlo dobro, = odgovorio je kralj * dobiti e" glavicu bijelog
luka% koju u smjesta i"upati iz svog vrta". * "2e% ja podrazumijevam ne"to ljudsko"! 1 "3obro%
dobiti e" ljudsku kosu"! 1 "#li ne% ja $ou ne"to ivo"! 1 "5 redu% na sve to dodati emo jednu
malu ribu". 6upier je prasnuo u smije# i na sve prisao.
!imske molive bile su liene eksaze. 0a !imljane o je bilo praznovjerje ( su#e"stitio ).
$rema bogovima, kako prema svojim porodinim, ako i prema onim iave zajednice, reba
uvai vjernos i pobonos, o je izraavano rijeju #ietas. !imska religija nije imala odre'eni#
eiki# normi. &no o je kod nje bilo glavno, o je srogo vrenje obreda i pridravanje svi#
zabrana. Kasnije 4 u (. s. pr. K. i dalje 7 rimski su pisci rije "eliio izvodili od glagola "elia"e,
o znai vezivai, privezivai.
Post!n!k sveeni,ki- or+!ni%!cij!
Kao u )rkoj, ni u !imu se nije razvijalo pro%esionalno sveensvo, zavoreno u poseban
sale. !eligija u !imu nije odvajana od drave, ve je sa njom inila jednu cjelinu. 1veenici su
ako'er slubene osobe, koje vre odre'ene %unkcije. &ni su udrueni u posebna brasva, koja se
popunjavaju uglavnom puem koopacije. 6edno od sari# udruenja bio je k o l e g i j a r v a l s k e
>@
b r a e 4 brae oraa 7, koji su odravali svoj praznik u as boginje plodnosi. 1auvani su
prookoli og praznika. u jednom od nji# navodi se riualna pjesma, koja nam je sauvala sarinski
lainski jezik. &sobio znaenje nakon pada kraljevske vlasi sekli su p o n i % i c i , na koje
posepeno prelazi %unkcija vrenja nadzora na iavim vjerskim ivoom, javnim i privanim
bogosluenjem.
$od eruanskim ujecajem sekla su popularnos gaanja. " osobio vanim sluajevima
vojskovo'e u rau i sarjeine u samom !imu obraali su se # a r u s p i c i ma , koji su
odgoneavali volju bogova po leu pica i po ome kako svee kokoi kljucaju zrno. $o predaji, u
vrijeme -arkvinija &#olog * u svari, vjerojano u prvim godinama !epublike * u !imu su se
pojavile akozvane 1 i b i l i n e k n j i g e , ije se sasavljanje pripisivalo proroici 1ibili iz Kume.
-e su knjige sadravale razna grka proroansva. 1ibilinim knjigama obraalo se u izuzenim
sluajevima. Nji#ovo uvanje povjereno je sveenicima i inerpreima.
Me'u osobiosima rimske religije spada i podjela danD na akve u koje je dopueno sazivai
skupinu, sklapai ugovore i dr. ( ! i e s f a s t i ) , i na akve u koje sve o nije dopueno
( ! i e s n e f a s t i ) . 1 druge srane , dani su dijeljeni na praznike i radne. bilo je nesreni# id.
-ako je svoren specijalni vjerski kalendar, koji je spadao u nadlenos poni%ikD.
" razdoblju kraljevsva udareni su emelji rimskom pravu. " o doba pojavljuje se podjela
prava na f a s i i u s . Bas obu#vaa boanske propise, ius * propise vlasi i ujedno sud. " rano
doba %as je obu#vaao iroko podruje. me'unarodne odnose, kaznene prijesupe, sklapanje
braka, usinovljenje, razne ugovore, uvr'ivanje granice * sve je o bilo vezano uz religiju. (zvor
%ormiranja prava bio je obiaj, a uvar obiaja * sveeniki kolegij poni%ikD.
><
T R E I D I O
*O4A RA(2 R2P54)I '2
Glava VI.
OS1I VA1JE REP U:* I KE I :OR:A STA* E=A U V+
STO* JE>U P R+ K+
$oslije pada kraljevske vlasi 4 po radiciji * F38. g. pr. K. 7 u !imu je osnovana !epublika. Na
elu drave sajala su dva izborna konzula, koji su mijenjani svake godine. 0adrane su narodne
skupine ( comitia ). kao i ranije, %unkcioniralo je vijee saraca * 1ena. rodovska arisokracija u
o vrijeme ponovo jaa, a sljedee razdoblje obiljeeno je kao doba esoke klasne borbe, borbe
izme'u paricija i plebejaca. " osnovi e borbe lei borba za zemlju. 6o u ranim eapama zapaa
se koncenriranje zemlje u rukama paricija i oduzimanje vlasniva nad zemljom plebejcima.
$rirodna posljedica oga o je plebsu osajalo malo zemlje je poras njegove zaduenosi. $ovijes
og razdoblja govori o agrarnim odnosima, donesenim pod priiskom plebsa, kao i o zakonima
koji ograniavaju zelenavo. " iso vrijeme vodi se borba za proirenje poliiki# prava
plebejaca. $lebejci su uivali prava rimskog gra'ansva/ oni su sluili u vojsci, sudjelovali u
narodnoj skupini, ali nisu mogli bii birani za konzule, nii bii lanovi 1enaa. -ijek borbe
plebejaca za izjednaavanje u pravima s paricijima zaamnjen je kasnijim izmiljanjima, nasalim
u ((. i (. s. pr. K., koja u duboku sarinu prenose odnose karakerisine za posljednja soljea
!epublike. Nai izvori ukazuju na sljedee eape e borbe.
Prv! secesij! i osniv!nje trib&n!t!
6edan od prvi# krupni# sukoba paricija i plebejaca dogodio se je <8<. g. pr. K. 4 po drugim
podacima = <;1.g. 7. -i 9ivije govori da su plebejci, nezadovoljni zbog ugnjeavanja od srane
paricija, a naroio zbog odluka o dugovima, odbili krenui u po#od proiv ?kva i da su se
povukli na 1veo brdo.
$ariciji su upuili na 1veo brdo Menenija Agripu, koji je uivao poovanje me'u plebejcima.
&n je pobunu plebejaca usporedio s odbijanjem pojedini# organa ovjejeg ijela da pribavljaju
#ranu eludcu. zbog oga, pojedini su udovi sasvim oslabili. $omou og primjera, kae -i
9ivije, Menenije je izmijenio raspoloenje plebejaca, pa je dolo do pomirenja.
$ariciji su bili prisiljeni prisai na usupke i sloili su se sa im da plebejci biraju svake
godine svoje predsavnike, narodne ribune koji su imali dunos branii inerese plebejaca od
samovolje paricijski# magisraa.
>F
" godinu <2>. radicija savlja projek agrarnog zakon vojskovo'e 1purija Kasija, koji je
predlagao da se osvojena zemlja podijeli plebejcima. on je radi oga opuen da ei iraniji i
pogubljen.
Z!konik "v!n!est plo,!
1redinom +. s. plebejci u borbi s paricijima posiu odre'ene uspje#e. )odine <F1., po
radiciji, pod priiskom plebsa izabrana je komisija od dese ljudi, sa zadaom da zapie zakone
( !ecem'i"i leibus sc"ibun!is ). &na se sasojala od ugledni# paricija i dobila je iroke ovlasi.
Cecemviri su imali izvanrednu vlas. 0a u godinu nisu bili izabrani ni konzuli, ni narodni ribuni.
$rve godine kodi%icirani rad nije bio zavren, pa je sljedee godine izabrana druga komisija, koja
se ako'er sasojala od dese ljudi, ali su peorica od nji# bili plebejci. Cruge decemvire radicija
prikazuje kao uzurpaore, koji su djelovali ne samo proiv plebejaca, nego ak i proiv paricija.
-o je dovelo do drugog povlaenja 4 secesije 7 plebejaca iz !ima. Kao neposredan povod za o
radicija smara pokuaj decemvira Apija Klaudija da nezakonio lii slobode kerku jednog
plebejca, +irginiju.
1amo je inervencija ugledni# gra'ana sprijeila izbijanje gra'anskog raa. )odine <<8.
izme'u zaraeni# salea sklopljen je sveani mir. &bnovljene su ranije magisraure i povr'ena
prava plebejaca a na prvom mjesu zakon o provokaciji ( ius #"o'ocationis ), na osnovu kojeg je
svaki gra'anin mogao apelirai na Narodnu skupinu povodom kakve nepravedne odluke
magisraa 4 najvie slubene osobe 7. 0akoni koje su decmviri zapisali bili su objavljeni, da bi
svakome mogli bii dosupni. -i su zakoni poznai u povijesi pod imenom 0a k o n i k
d v a n a e s p l o a ( * e x ! u o ! e c i m t a b u l a " u m ) . &ni preposavljaju zapisano
obiajno pravo. $o rijeima -ia 9ivija, Cvanaes ploa bile su osnovni izvor rimskog prava *
kako javnog, ako i privanog ( fons omnis #ublici #"i'ati%ue iu"is ). &ni uvr'uju obveznos
sudskog posupka.
$ozvani se mora javii na sud. 0akoni dvanaes ploa poinjali su rijeima "#ko je tko pozvan
na sud% neka ide" (Si in ius 'ocat- ito ). Me'uim, vlasi ne poduzimaju mjere da dovedu
okrivljenog. uielj ga mora sam privesi. 1ud predsavlja u prvom redu parnienje, dravni
organi reguliraju sudski proces i pojavljuju se ako'er u ulozi suca=izmirielja. Ali, 0akonik
dvanaes ploa preposavlja obvezno izvravanje odluka doneseni# od srane sudski# vlasi.
0akonik svjedoi o uspje#u svjeovnog prava ( ius ), ali je, u iso vrijeme, sudski posupak
ispunjen nizom %ormalnosi i riuala, ije nepridravanje moe dovesi do gubika parnice.
0akonik dvanaes ploa odraava u svojim odredbama razviak razmjene. &ni znaju za jedan
od osnovni# naina sjecanja vlasniva * ma n c i p a c i j u .
-o je bio specijalni obred, koji preposavlja obveznu nazonos dobinika svari i ranijeg
vlasnika 4 ou'ivaa 7. &sim oga, moralo je nazoii pe punoljeni# gra'ana, kao svjedoka, i
esi, koji je drao bakrenu vagu. Codirujui rukom predme koji mu ju je predavan, novi vlasnik
je udarao komadom bakra 4 koji je simbolizirao plaanje za svar 7 o vagu, predavao ga ou'ivau
i izgovarao odre'enu %ormulu.
>>
0akonik dvanaes ploa poznaje podjelu svi# svari na dvije kaegorije/ na svari koje se
ou'uju puem mancipacije ( "es manci#i ) i na svari koje se ne smiju prodavai puem
mancipacije ( "es nec manci#i ). Ce%inicija i# pojmova poznaa nam je iz djela pravnika
carskoga doba. &ni su u prvu kaegoriju ( "es manci#i ) uvravali nepokrenu imovinu 4 zemlju i
zgrade 7 u granicama (alije, robove i everonone ivoinje koje slue za prenoenje erea
4 konje, volove, magarce i mule 7 i poljoprivredne usluge 4 pravo na prolaenje, jeranje soke i
sprovo'enje vode preko susjednog zemljinog posjeda 7. Cruge svari uvravane su u "es nec
maci#i. one se nisu mogle predavai puem mancipacije. 1ve o svjedoi o razviku privanog
vlasniva, u prvom redu vlasniva na svari iz seljake domene.
" o doba ra'a se pojam o neogranienoj k v i r i s k o m v l a s n i v u ( ! o mi n u m e x
i u " e ;u i " i t i u m ) , koju , po uenju kasniji# pravnika mogu imai samo !imljani i koju
uvaju rani rimski zakoni. Naruavanje vlasniva okruno se kanjavalo. &naj ko bi preko noi
napasao soku ili eo na u'oj njivi, obra'enoj plugom, osu'ivan je da bude rvovan podzemnim
bogovima i pogubljivan. 1mrna kazna prijeila je i popaljivaima, kao i onima koji bi poinili
kra'u za vrijeme noi. 0a kra'u izvrenu danju, za svojevoljnu sjeu drvea i druge sline
prijesupe propisivana je velika novana kazna.
0akonik dvanaes ploa priznaje slobodu oporuke, ali je naelo kolekivnog 4 rodovskog 7
vlasniva i dalje posojalo. Ako rimski gra'anin umre bez oporuke, po 0akoniku dvanaes ploa
naslje'ivali su ga Anjegovi nasljedniciA ( sui &e"e!es ), pod kojim su podrazumijevane osobe
koje se nalaze neposredno pod pokojnikovom oinskom vlau. Ako nema nasljednika, imovina
je prelazila na najblie agnae, a ako nema agnaa, na suplemenike ( entiles ). Kolekivno
dravno vlasnivo ( ae" #ublicus ) 0akonik dvanaes ploa ne spominje.
0nanu panju posveuje 0akonik dvanaes ploa dunikom pravu.
Najsariji oblik dunike obveze bio je n e x u m 4 ropsvo za dug 7. $o oj obvezi dunik
( n e x u s ) je, ako ne plai dug, popadao pod vlas svoga vjerovnika, u iji je posjed prelazila
dunikova imovina i djeca. Bormalno, neRus se od osali# robova razlikovao ime o je dobivao
slobodu im isplai dug.
( pored sve okrunosi dunikog prava, 0akonik dvanaes ploa je ograniavao kamanu
sopu, uvr'ujui maksimum od 2 T U godinje kamae.
0akonik dvanaes ploa dodiruju i obieljske odnose. &ac porodice ( #ate" familias ) uivao
je neogranienu vlas. &n moe svoju djecu prodai u ropsvo. (sina, sin se mogao prodavai u
ropsvo samo ri pua. Ako bi poslije oga dobio slobodu, nije vie popadao pod oevu vlas.
0akonik dvanaes ploa upoznaju nas sa susavom kazni za razne krivnje. $ored sarinskog
a l i o n a 4 alio * odmazda 7, spominju se novane kazne. -e novane kazne naplaivane su u
asovima, koji su u o vrijeme predsavljali komade bakra ( aes "u!e ). " 0akoniku se zrcalila
imovinska di%erencijacija rimskog druva. &ni govore o bogaima ( assi!ui ) i siromanima
( #"oleta"ii ).
>;
0akonik dvanaes ploa ne doie se dravnog poreka, ali uvr'uje iav niz mjera policijskog
karakera 4 zabrana sa#ranjivanja u sarom gradu, uvr'ivanje irine puova id. 7.
-eks 0akonika dvanaes ploa nije nam sauvan. Nji#ov sadraj rekonsruira se na osnovu
ciaa kod razni# rimski# pisaca i pravnika. Neki israivai savljaju Cvanaes ploa u kasnije
razdoblje. 4 $ais * na poeak ((., a 9amberg * ak na poeak ((. s. pr. K. 7. me'uim, jezini
ar#aizam u sauvanim ciaima iz Cvanaes ploa, primiivni oblici odnosa 4 npr. naelo aliona 7
govore u prilog auora koji 0akonik savljaju u rano razdoblje. Me'uim, nije iskljuena
mogunos da je na rimske pravne odnose ujecalo zakonodavsvo razvijeniji# junoialski#
gradova.
0akonik dvanaes ploa zrcali socijalne odnose rimskog druva u vremenu njegovog prijelaza
na robovlasnivo. !opsvo je bilo ve veoma raireno. &no se moe proegnui na gra'ane, ak i
na lanove porodice. u iso vrijeme, ono jo nosi parijar#alni karaker. !azvija se privano
vlasnivo, ali je njeno prodiranje u gra'anski ivo usporeno posojanjem kolekivnog, genilnog
vlasniva.
'!p&lejevi %!koni
0akonik dvanaes ploa povr'ivao je sarinsku zabranu sklapanja brakova izme'u paricija i
plebejaca. $o podacima radicije, a je zabrana skinua ek <<F.g., po zakonu koji je podnio ribun
Kapulej, i brakovi sklopljeni izme'u paricija i plebejaca priznavani su za zakonie.
Crugi Kapulejev projek zakona predvi'ao je biranje konzula iz redova plebejaca. ovaj projek
nije proao, ali su od <<<. g. umjeso konzula birani vojni ribuni sa konzulskom vlau.
&vu dunos mogli su vrii i plebejci. +ojni ribuni ispoeka nisu birani svake godine, nego
su se nji#ovi izbori smjenjivali sa izborima konzula, ali su na poeku (+. s. pr. K. vojni ribuni
zamijenili konzule za prilino dugo vrijeme.
1a Kapulejevim zakonom zavrava se prvo razdoblje borbe izme'u paricija i
plebejaca.
"spjesi plebejaca uvjeovani su prije svega porasom nji#ove gospodarske moi i nji#ovom
ulogom u vojsci, ali je jednim dijelom uspjesima plebsa doprinijelo i o o me'u paricijskim
rodovima nije bilo sloge. $ojedini rodovi vode ak i samosalnu vanjsku poliiku. -ako je <;;. g.
u borbi proiv +eje poginulo @3> Babijevaca, koji su, oigledno, pokuali nezavisno od drave
osnovai koloniju. $o Mommsenovom israivanju, od poeka !epublike do sredine +. s.
nesalo je najmanje ,3 paricijski# rodova. $oslije Kapulejskog zakona dolazi do
konsolidacije paricijaa u borbi proiv plebsa, uslijed ega se raspre i sukobi me'u
rodovima siavaju.
Glava VII.
>2
VA1JSKA P O* I TI KA RI MA O! P O?ETKA REP U:* I KE )O
2EZ)ESETI , .O)I 1A II I+ ST+ P R+ K+
3+ O!nos Ri ma #"ema sus4e!ni m #l emeni ma i na4e@!a .al a
4orbe s 2tr&1,!nim!
Aniki pisci prikazuju rimsku zajednicu poslije progonsva -rakvinijevaca kao jaku dravu.
Me'uim, eko da se nji#ovi opisi mogu smarai vjerodosojnim. $rojerivanje ?ruana i
uporna borba s njima, koja je zaim dola, doveli su do slabljenja !ima i do jaanja susjedni#
lainski# gradova. Na osnovu radicije moe se zakljuii da je za !im naroio eka bila borba sa
$ o r s e n o m, kraljem eruanskog grada Kluzija. $orsena je opkolio !im, poruio uvrde i
sklopio mir pod uvjeima nepovoljnim za !im. Me'uim, ?ruanima nije polo za rukom da se
ponovo uvrse na lijevoj obali -ibera, jer su naili na opor od srane 9aina, kojima su pruili
pomo )rci iz Kume.
0a aj ra !imljani su vezivali niz legendi, koje opisuju junavo i parioizam nji#ovi#
predaka. Kada su !imljani pod priiskom ?ruana poklekli i pobjegli preko mosa, Eoracije
Kokle, iei odsupnicu, borio se je sa jo dvojicom #rabri# !imljana proiv mnova
neprijaelja. Mladi Mu c i j e 1 c a e v o l a odluio je ubii $orsenu. &n je prodro u neprijaeljski
abor, ali umjeso kralja ubio je pisara, koji je sjedio uz njega. $orsena je predloio Muciju da
izrazi suu, prijeei mu okrunim mukama, ali je on savio desnu ruku u varu i nije od sebe
pusio ni glasa dok mu je ruka gorjela. &vo je $orsenu ponukalo da s !imljanima sklopi asan
mir. $aricijka, djevojka Klelija bila je predana $orseni kao aoc. $revarivi srau, ona je zajedno
s drugim !imljankama preplivala -iber i vraila se u !im. Ali, 1ena je, bojei se da $orsena ne
s#vai ugovor prekrenim, vraio Kleliju narag. $orsena je odao priznanje njenoj #rabrosi i
dozvolio joj da se zajedno sa nepunoljenim aocima vrai u domovinu. 1ugra'ani su Kleliji
podigli spomenik na konju.
-e legende uvane su po paricijskim rodovima i nosile su eioloki karaker. 9egenda o
Muciju imala rebala je objasnii porijeklo nadima 1caevola * A9jevorukiA, a legenda o Kleliji je
rebala objasnii kip djevojke na konju, koji se nalazio u gornjem dijelu 1vee ulice.
Rim i l!tinski +r!"ovi
" godinu <8>. radicija savlja pobjedu !imljana nad 9ainima kod !e g i l s k o g j e z e r a .
&vo svjedoansvo eko moe bii vjerodosojno, jer je pobjeda mogla bii samo djelomina.
"skoro je 4 <8@. 7 konzul 1pursije Kasije sklopio savez sa %ederacijom lainski# gradova. !im se
u o vrijeme nije izdvajao iznad osali# gradova lainske %ederacije. zajedno sa sanovnicima
osali# lainski# gradova !imljani su se borili u vojsci %ederacije pod zapovjednivom lainski#
dikaora.
>8
4orb! s 2kvim! i Volscim!
0ajedniki neprijaelji !imljana i 9aina bili su ?kvi i +olsci. !imski izvori dealjno se
zadravaju na borbi s njima, ali je u im pripovijedanjima mnogo nevjerodosojnog.
0a e raove vezan je niz popularni# legendi. Naroio je mnogo sporova me'u povjesniarima
izazvala legenda o Ko r i o l a n u . Marcije Koriolan, koji se odlikovao #rabrou i koji je svoj
nadimak dobio zbog uspjenog juria na grad +olska * Koriol, bio je uvjeren arisokra, proivnik
plebejaca i nji#ovi# zainika * narodni# ribuna. " !imu je vladala glad, i io se moralo
kupovai od susjeda. Ali, uskoro je io dobiveno od sicilijskog iranina, i onda se poelo
posavljai pianje, po kojoj ga cijeni reba prodavai plebejcima. Koriolan je predloio da se io
po saroj cijeni prodaje samo u om sluaju ako plebejci prisanu na ukinue insiucije narodni#
ribuna. &vaj prijedlog izazvao je pobunu plebsa, i Koriolan je bio primoran na bijeg iz !ima. &n
je preao na sanu +olska i brzo i# poveo proiv svoga rodnog grada. !imljani nisu mogli pruii
opor, pa su morali povesi pregovore, ali je Koriolan posavio akve uvjee da se na nji# nije
moglo prisai. &nda su Koriolanu prisupile rimske paricijke me'u kojima su se nalazile njegova
majka i ena. $red nji#ovim molbama izdajnik nije mogao izdrai i naredio je svojoj vojsci da
odsupi. 0a#valni !imljani podigli su u as marona #ram Jenske sree ( /o"tuna mulieb"is ).
Niebu#r je prvi ukazao na niz anakronizama u prii o Koriolanu i uvrsio je u red legendi koje
predsavljaju odraz doga'aja znano kasniji# od vremena u koje i# legenda savlja. Mommsen je
isakao niz neslaganja u oj prii i iznio preposavku da je moiv za njen nasanak bila elja
plebejski# rodova +erurija i +olumnija, od koji# su vodili porijeklo Koriolanova majka i ena,
da isaknu svoje sarinsko podrijelo. " iso vrijeme, plebejci su irenjem i ukraavanjem e
legende naglaavali svoju snagu. $osanak legende Mommsen je savljao u (((. s. pr. K. Crugi
israivai ukazivali su na eioloki karaker legende o Koriolanu 4 objanjenje podizanja #rama
Jenskoj srei 7.
0a borbu proiv +olana i ?kva vezan je legenda o 9u c i j u Kv i n k c i j u 5i n c i n a u .
0amijenivi konzula koji je pao u boju, on je pobijedio +olane, pomirio paricije i plebejce, pa
se povukao u seosku samou, gdje je vlasiim rukama obra'ivao njivu, koja se sasojala od <
jugera 4 oko 1 #ekara 7. Kad su se rimskim zidovima ponovno primakli ?kvi, zajedno sa
1abinjanima, odlueno je da se 5incina izabere za dikaora. (zaslanici 1enaa zaekli su
5incinaa na radu * kopao je jarak 4 ili orao njivu 7. &bukavi ogu, 5incina je sasluao poruku
izaslanika, preuzeo zapovjednivo nad vojskom i odnio pobjedu. &va legenda imala je rebala
naglasii sroge naravi i obiaje rimski# predaka, koji su udarili emelje rimskoj moi u (aliji.
4orb! s! Vejom
;3
-ijekom dugog vremenskog razdoblja vo'eni su raovi sa eruanskim gradom +ejom i s
njenim saveznikom Bidenom. $osljednji ra s +ejom rajao je dese godina 4<3>.=@8>.7. -aj ra
uspio je zavrii dikaor Marko Burije Kamil, koji je zauzeo +eju na juri.
(!je%"! G!l!
"brzo poslije pobjede !imljana nad +ejom 1rednja je (alija bila izloena napadu )ala 4 Kela
7. $osljednji# deseljea +. s. kelska plemena su prela Alpe i naselila dolinu rijeke $o. )odine
@2;. 4 ili, po drugoj verziji @83. 7 kelski doseljenici, vjerojano pleme 1enona, preli su Apenine,
upali u 1rednju (aliju i opkolili eruanski grad Kluzij. Njegovi sanovnici obraili su se za
pomo !imu. $o radiciji, !imljani su upuili poslanike, koji su imali zadaak da od )ala zarae
da ne napadaju ljude koji im nisu uinili zla. Me'uim, poslanici se nisu ograniili na pregovore,
nego su se upusili u borbu, i o je posluilo kao povod za po#od )ala proiv !imljana. Kod
rjeice Al i j e , prioke -ibera, !imljani su prerpjeli poraz, i pu za !im bio je ovoren. )ali su
zauzeli i opljakali grad. &sao je sauvan jedino Kapiol, jer su njegove branielje, po predaji, u
renuku neoekivanog napada )ala za vrijeme noi probudile 6 u n o n i n e g u s k e . !imljani su
bili prisiljeni plaii okup. Keli su se povukli iz !ima, vjerojano zao o su nji#ovim vlasiim
naseljima zaprijeila alpska plemena. Ali, radicija o dovodi u vezu s akcijama osvajaa +eje *
Kamila, koji je imenovan za dikaora. $od Kamilovim vodsvom !im je poslije raa s )alima bio
izgra'en i uvr'en.
$osljedica galske najezde bilo je slabljenje rimskog ujecaja u 9aciju i privremeni raskid sa
%ederacijom lainski# gradova, koja u o vrijeme posaju jaa i vra. &ko !ima podiu se vrsi
zidovi, iji su se osaci sauvali sve do danas. 1ljedei# godina !imljani su morali vodii borbu sa
?kvima, +olscima i ?ruanima. njima je polo za rukom da iz i# raova izi'u kao pobjednici.
&pasanos od nove galske najezde doprinijela je uvrenju lainskog saveza, kome je prisupio i
!im, sa podjednakim pravima. 1redinom (+. s. !im ve predsavlja moan grad=dravu u 9aciju.
)odine @F<. !im sklapa savez sa 1amnianima, a @<2. g. * ugovor s Karagom. (se godine
!imljani su uspjeli odnijei pobjedu nad )alima, sa kojim je poslije nekoliko godina 4 @@,. 7
zakljuen mirovni ugovor.
5 + R i m s 8 o # o 8 o " a ' a n 4 e I t a l i 4 e i b o " b a s P i " o m
Prip!j!nje '!mp!nije
1avez !ima sa 1amnianima nije bio rajan. 1amniska %ederacija obu#vaala je vei eriorij
od lainskog i samniski vojnici odlikovali su se #rabrou, ali se prednos lainske %ederacije, na
ijem je elu sajao !im, sasojala u njenoj veoj cenralizaciji, a i u gospodarskom pogledu
sajali su !imljani i nji#ovi saveznici iznad 1amniana, kod koji# je jo bilo cra poreka
prvobine zajednice. 6o od davni# vremena 1amniani su vrili priisak na sanovnike
Kampanije. a kada su na o plodno podruje poeli preendirai !imljani, izme'u !imljana i
;1
1amniana dolo je do sukoba. $o rimskoj radiciji, Kampanci su, ugroavani od 1amniana,
supili pod vlas !imljana, o je i dovelo do $ r v o g s a mn i s k o g r a a . on je rajao od @<@.
do @<1. g. i zavrio je rimskom pobjedom.
$rianja aniki# auora o $rvom samniskom rau izazvala su niz kriiki# primjedbi
israivaa. -aj ra ne spominje se u najsarijoj radiciji, koja je sauvana kod Ciodora. Niebu#r i
Mommsen poricali su i samu injenicu da je $rvi samniski ra posojao e su smarali da je dolo
do zajednikog djelovanja !imljana i 1amniana proiv 9aina. Me'uim, neki israivai ne
smaraju vjerodosojnim dealje kazivanja o $rvom samniskom rau, ali smaraju da nije mogue
poricai injenicu da je u om razdoblju dolo do sukoba izme'u !imljana i 1amniana.
)!tinski r!t
)odine @<3. g. digli su usanak 9aini, koji su bili podinjeni !imu i koji su preendirali na
podjednaka prava s !imljanima u lainskoj %ederaciji. njima su se prikljuili Kampanici. Ali, @@2.
g. aj zv. 9ainski ra zavrio je pobjedom !ima. 9ainski savez presao je posojai. )radovi
najblii !imu posali su njegovi sasavni dijelovi, a sanovnici osali# lainski# naselja
izjednaeni su sa !imljanima u pogledu gra'anski# prava 4 oni su dobili ius comme"ci * pravo da
se bave rgovinom i da sjeu vlasnivo, neki od nji# i ius connubi * pravo sklapanja brakova sa
rimskim gra'anima 7, ali nisu dobili pravo glasa u Narodnoj skupini. 1amo su dva grada 4 -ibur
i $renese 7 smarana rimskim saveznicima. -ako je udaren emelj l a i n s k o m g r a ' a n s v u .
S!mnitski r!tovi
)odine @,;. poeo je Cr u g i s a mn i s k i i r a 4 @ , ; . * @ 3 < . 7 . $ovod za ovaj ra
bilo je rimsko osvajanje kampanskog grkog grada Napulja.
$oeak raa, dok su !imljani djelovali proiv samnianski# garnizona po kampanskim
gradovima, bio je uspjean po !im. Na sranu !imljana preli su 9ukanci i Apulci. &ni su rebali
upadai u 1amnij s isoka, dok je !im vodio operacije na zapadu. Me'uim, !imljanima je bilo
izvanredno eko vodii ra proiv %ederacije sabelski# plemena po planinskim predjelima, na koje
oni nisu bili navikli, pa je poslije prvi# uspje#a doao eak poraz. )odine @,1. rimska vojska,
zavorena u Ka u d i j s k i k l a n a c , bila je prisiljena na predaju. !imljani su morali poloii
oruje i proi A i s p o d j a r ma A . 41ramona sara ranika ceremonija za pobije'ene, pobije'eni
su vojnici prolazili kroz vraa, iuum, napravljena od kopalja 7. $oslije og poraza !imljani su
morali napusii zauzee gradove i osavii >33 aoca sve do sklapanja mira. $reokre u ranim
operacijama nasao je ek @1>. g. kada su !imljani promijenili akiku, reorganizirani vojsku,
svorili manje, pokrene posrojbe, naoruane krakim kopljima i maevima. $oslije i# re%ormi
rimska vojska je odnijela nad 1amnianima i nji#ovim saveznicima niz pobjeda. $o miru, koji je
sklopljen @3<. g., !imljani su dobili niz eriorija za osnivanje kolonija, ali je samniska %ederacija
;,
osala sauvana, i !im je ponovo sklopio s njom ugovor. $red kraj Crugog samniskog raa
konano su popali pod !imljane Eernici i ?kvi.
)odine ,88., poslije dugog razdoblja, )ali su, udruivi se s ?ruanima, doli do samog
rimskog eriorija. -eak poloaj !imljana iskorisili su 1amniani i ponovo uvrsili svoj
poloaj u 9ukaniji, koja je prije oga bila rimski saveznik. -o je posluilo kao povod za -r e i
s a mn i s k i r a 4 , 8 2 . * , 8 3 . 7 . !ane operacije vo'ene su po raznim podrujima (alije.
&sobio opasan bio je poloaj !imljana na sjeveru, u "mbriji, gdje se je samnianska vojska,
pojaana galskim posrojbama, rebala spojii s ?ruanima. Me'uim, kada su !imljani upali u
?ruriju, ?ruani su napusili Kele, a nad 1amnianima i )alima !imljani su u bici kod
1 e n i n u ma 4 ,8>.7 odnijeli presudnu pobjedu, koja je u svari i odluila sudbinu (alije. 1
?ruanima je sklopljen mir, a ra sa 1amnianima zavrio se je pobjedama rimskog vojskovo'e
Ma n i j a Ku r i j a Ce n a a .
1amnij je bio prisiljen zakljuii savez s !imom. 1abelska %ederacija bila je raom oliko
oslabljena, da su !imljani popuno pokorili 1abinjane. +ei dio nji#ovog eriorija preao je u
ruke pobjednika, a preosali gradovi uli su u sasav rimske drave kao ci'itates sine suff"aio,
j. kao gradske opine bez prava glasa. $redali su se i sanovnici $icena. " nji#ovom podruju, na
obali 6adranskog mora, osnovan je lainska kolonija Adrija, koja je udarila emelj rimskoj moi na
isonoj obali (alije. !imljani su sada bili gospodari 1rednje (alije. $oslije sjajne pobjede
!imljana u bici kod +a d i mo n s k o g j e z e r a 4 , 2 2 . 7 galska su plemena bila odbaena na
sjever, a eruanski gradovi bili su prisiljeni na zakljuivanje saveza s !imom.
6unak reeg samniskog raa, Manije Kurije Cean, bio je AskorojeviA ( &omo no'us ), koji se
na visoki poloaj popeo za#valjujui svojim osobnim kvalieama i podrci od srane plebsa, a ne
rodovskim vezama.
Njegov je ivoopis ijekom vie soljea sluio kao uzor rimske jednosavnosi i umjerenosi u
privanom ivou. (zvori govore da je on, poslije osvajanja 1amnija, uzeo sebi akav komad
zemlje koji posjeduje najsiromaniji me'u gra'anima i da ga je sam obra'ivao. 6edan od
isaknui# vojskovo'a na poeku raa bio je 9ucije Kornelije 1cipion :arbaus, koga spominje
-i 9ivije i iji nam je nadgrobni spomenik sauvan. -o je najraniji rimski napis koji spominje
ime jedne povijesne osobe.
Rim i T!rent
$oslije pobjede nad 1amnianima !imljani su doli u neposredan dodir s junoialskim grkim
gradovima. Najsnaniji grki grad u (aliji na poeku (((. s. pr. K. bio je -aren, koji je bio na
glasu po svojem bogasvu, a predano je uvao svoju dravnu nezavisnos. $oliiko ure'enje
oga grada bilo je isprva srogo arisokrasko, ali se kasnije u -arenu uvrsila demokracija,
me'uim, vlas je i dalje bila u rukama bogaiji# rgovaca i vlasnika brodova. -aren nije imao
svoju vojsku, nego se korisio uslugama grki# plaenika.
;@
Na grke gradove napadali su 9ukani, -urij se obraio za pomo !imu. !imljani su mu poslali
u pomo vojsku, koja je odnijela pobjedu nad 9ukanima, poslije ega je u -uriju osao rimski
garnizon. "brzo poslije oga rimski brodovi koji su krenuli u 6adransko more usidrili su se u
-arenskom zaljevu. -arenani su u ome vidjeli prekraj ugovora koji su prije oga sklopili s
!imljanima, napali su rimske brodove i jedan nji#ov dio poopili. 0aim su -arenani zauzeli
-urij i prisilili rimski garnizon na napuanje grada. Na o su !imljani upuili u -aren poslanike,
ali su oni amo bili izloeni uvredama, o je !imljanima posluilo kao povod za objavu raa
( casus belli )+
R!t s Pirom
!adi bore proiv !ima -aren je pozvao epirskog kralja $ira, jednog od moni# vojskovo'a
oga vremena, koji je sanjao o svaranju jake zapadne drave i rado pri#vaio prijedlog -arenana.
)odine ,23. on se iskrcao u (aliji, s vojskom koja se sasojala od ,,.333 dobro obueni# pjeaka,
@.333 konjanika i ,3 rani# slonova, koji su predsavljali novos u ranoj e#nici oga doba.
$rva bika izme'u !imljana i $ira, koja je zavrila $irovom pobjedom, dogodila se ise
godine, blizu Eerakleje. +eliku ulogu odigrali su u njoj rani slonovi, s kojima se !imljani jo
nisu znali nosii.
$oslije e pobjede na $irovu sranu preli su 9ukani i 1amniani. $od njegovom vlau bili su
goovo svi junoialski grki gradovi. $roavi kroz 1amnij i Kampaniju, $ir je uao na eriorij
9acija, ali nije naiao na podrku od srane 9aina, !imljani su pak koncenrirali u 9aciju znane
vojne snage, i $ir je bio prisiljen okrenui svoje posrojbe i vraii se u -aren.
1lijedee, ,;8. g., $ir je odnio novu pobjedu nad !imljanima kod Au s c u l u ma , u Apuliji,
ali ga je ona koala ako veliki# gubiaka 4 A $ i r o v a p o b j e d a A 7 da je morao upuii u !im
poslanike s ponudom za sklapanje mira, ali je 1ena odbio u ponudu. !im je u o vrijeme supio u
pregovore s Karagom i sklopio s njom ugovor, po kome su se obje srane obvezale da e jedna
drugoj pomagai i da nee sklapai sa )rcima mir bez uzajamnog sporazuma.
"skoro se $ir zavadio s -arenanima, i napusivi (aliju, krenuo raii sreu na 1iciliji, kamo
su ga pozvali sanovnici grki# gradova. $iru je ispoeka polo za rukom osvojii goovo sve
karake posjede na 1iciliji. &n se nosio milju da na elu velike mornarice napadne proivnika u
samoj A%rici i da mu amo nanese odluan udarac, ali je o za#ijevalo ogromni# rava od srane
sicilijski# grki# gradova. $ir se je na 1iciliji poeo ponaai iso onako kao o su se #elenisiki
kraljevi ponaali u podinjenim zemljama. zbog oga su sicilijski )rci, nezadovoljni $irom,
supili u vezu s Karagom. Karaka vojska ponovo se pojavila na 1iciliji, i $ir se uskoro vraio u
(aliju. " njegovom odsusvu !imljani su s promjenljivim uspje#om vodili borbu s -arenanima,
koji su se nalazili u ekom poloaju. $irova pojava u (aliji najprije je najerala !imljane da se
povuku, ali je , 2 F . g . , k o d :e n e v e n a , dolo do odlunog sukoba izme'u vojske epirskog
kralja i !imljana, kojima je zapovijedao junak -reeg samniskog raa * Manije Kurije Cena.
!imski srijelci su uspjeli poplaii slonove, nagnai i# u bijeg i rasrojii redove $irove vojske.
;<
!imljani su odnijeli pobjedu i sekli ogroman plijen. $ir je bio primoran na povraak u ?pir, i
uskoro je poginuo za vrijeme borbe s Makedoncima u peloponeskom Argu 4 ,;,.g.7
,;,. g. garnizon koji je $ir osavo u -arenu predao se je !imljanima. -arenani su morali
predai !imljanima svoje brodove i poruii zidove.
(se godine popali su pod vlas !ima i 1 a mn i a n i , 9u k a n i i :r u i j i , koji su
raovali na sani $ira. ,;3. g. zauzeli su !egij, u kome se bila uvrsila jedna odmenua
kampanska legija. ,>F. g. !imljani su zauzeli eruanski grad +o l s i n i j , ime je osvajanje
(alije bilo zavreno.
$rema ome, osvajanje (alije od sane !ima, koje je poelo pokoravanjem 9acija, rajalo je
preko ,33 godina. Ne moe se govorii o neprekidnoj pobjedonosnoj o%enzivi !imljana, jer je
!im eso rpio poraze. &n je s jedne srane morao vodii borbu sa proivnicima koji su po svom
druvenom razvoju bili nie od !imljana. kod veine ialski# plemena jo je posojao rodovski
poredak. 1 druge srane, !imljani su se borili s narodima koji su u kulurnom pogledu sajali
iznad nji# * sa ?ruanima i ialskim )rcima. Ali, kod i# naroda nije bilo poliikog jedinsva, a
nji#ova vojska sasojala se uglavnom od plaenika. 0ao su se i oni morali pokorii !imu. "
rimskim uspjesima veliku ulogu odigrala je diplomacija/ naelo d i v i d e e i mp e r a * zavadi
pa vladaj * bilo je rukovodei princip vanjske poliike !ima. )oovo u svakom rau !im djeluje u
savezu s nekim plemenima i gradovima. &n eso razvrgava savez svoji# proivnika, i o mu
osigurava pobjedu. Na rezula rimski# pobjeda ne moe se gledai kao na nacionalno ujedinjenje
(alije 4 kao o je o smarao Mommsen 7. o je bilo osvajanje, a posljedica og osvajanja bilo je
svaranje %ederacije plemena i gradova, podinjeni# !imu.
Glava VII.
)EMOKRATI ZA0IJA P O* I TI ?KO. P ORETKA RI MSKE
REP U:* I KE U I V+ I 1A P O?+ II I+ ST+
3 + S ' " 6 e t a 8 b o " b e i @ m e A u # a t " i c i 4 a i # l e b e 4 a c a
+anjska poliika +.=(((. s. bila je najprije borba za #egemoniju u lainskom savezu, zaim
borba za pokoravanje 9acija i slabljenje moi susjedni# gradova=drava i, najzad, borba za
poliiku prevlas !ima na Apeninskom poluooku. Ali, o je u iso vrijeme bila i borba za
proirenje zemljinog %onda rimski# gra'ana, zv. dravne zemlje ( a e " # u b l i c u s ) +
"brzo poslije ruenja +eje na mjesu oga grada osnivaju se eiri seoska ribusa. " godinu @F;.
radicija savlja osnivanje dvaju seoski# ribusa na erioriju +olsca. 1a irenjem svog eriorija
!im osniva kolonije u podrujima koja se ne nalaze neposredno uz rimske posjede.
Najzad, jedan dio osvojenog zemljia osao je nepodijeljen, i rimski su gra'ani dobivali pravo
okupacije 4 j. pravo slobodnog uzimanja dravne zemlje 7.
;F
)lavninu rimske vojske, koja se naoruavala o vlasiom roku, inili su plebejci. Nai izvori
oslikavaju secesije 4 odlazak plebejaca iz !ima 7 iz <8<. i <F3. g. kao vojne rajkove. $oslije <<F.
g. arisokracija jaa, jednim dijelom na raun sari# lainski# rodova i rodovskog plemsva neki#
kampanski# gradova.
(zvori govore o razraunavanju paricija sa poliikim vo'ama plebejaca. -radicija govori da
je <@8. g. opuen da ei ka iraniji i ubijen 1purije Melije, koji je za vrijem gladi dijelio
siromanima io. (si udes zadesio je @2<. g. i Marka Manlija, zbog pomoi pruenoj dunicima.
1lino prii o 1puriju Kasiju, mogue je da i vijesi o pokuajima Melija i Manlija padaju u
kasnije vrijeme i da su i# rimski analisi uljepali, ali je nesumnjivo da je u prii o Manliju
Kapiolskom nalo odraza jaanje klasne borbe poslije galske kaasro%e.
Z!koni )icinij! i Sekstij!
0naenje plebsa raslo je za vrijeme goovo neprekidni# raova sedamdesei# i ezdesei#
godina (+. soljea, i pariciji su morali prisai na nove usupke. )odine @>;. usvojeni su zakon
9icinija i 1eksija. $o prvom od nji#, usposavljena je vlas konzulD, umjeso koji# su doada
birani vojni ribuni sa konzulskom vlau. pri ome, jedan od konzula morao se obvezno birai iz
redova plebejaca. Crugi zakon dopuao je svakom gra'aninu da od dravne zemlje okupira
najvie F33 jugera. -rei zakon sproveden je u ineresu dunika/ kamaa na pozajmice
uraunavana je u visinu duga, pri emu se preosali dio duga mogao plaii ijekom ri godine.
(zvori govore da su 9icinije i 1eksije ek poslije deseogodinje borbe posigli povrdu svoji#
zakonski# projekaa. 1eksije je bio prvi konzul izabran iz redova plebejaca. 9icinije je ubrzo
poslije @>;. g. osu'en, jer je bio opuen da je prekrio agrarni zakon donesen na njegovu
inicijaivu. 0akoni o konzulima ne pobu'uju sumnju, jer se poslije @>;. g. u konzulskim %asima
pojavljuju imena plebejaca. 1umnju je izazvala vjerodosojnos drugog zakona. neki znansvenici
ukazivali su na o da u (+. s. ne moe bii rijei o parcelama od F33 jugera. Nise, Ce 1ancis,
:elo# i drugi israivai savljali su ovaj zakon u kasnije razdoblje 4 pod kraj (((. i ak u ((.s. 7.
Me'uim, radicija sasvim odre'eno vee uvr'ivanje maksimuma okupirane zemlje za zakone
9icinija i 1eksija. 1uvremeni israivai, npr. -eni, Brank i 9es, ne vide osnovu za sumnju u
vjerodosojnos agrarnog zakona 9icinija i 1eksija. Brank isie da je razviak eksenzivne
soarske privrede doveo do oga da su pojedine osobe okupirale sve vee parcele dravne zemlje.
Petelijev %!kon
" vrijeme Crugog samniskog raa donesen je $eelijev zakon 4@,>. g. 7 po kome je dunik
pred vjerovnikom odgovarao svojom imovinom, a ne svojom linou. -ime je ukinuo duniko
ropsvo u !imu i nexum je izgubio svako prakino znaenje.
;>
$en%&r! Apij! 'l!&"ij!
+eliku ulogu odigrala je djelanos cenzora iz @1,. g. * Apija Klaudija. &n je izgradio prvu
cesu ( ' i a A# # i a ) , koja je !im spojila sa Kapuom a odigrao je i znaajnu ulogu u borbi sa
1amnianima. Cao je sagradii i prvi vodovod, kojim je u !im dovodio vodu za pie.
Apije Klaudije bio je u neprijaeljsvu sa Babijevcima, koji su ada igrali vanu ulogu u
poliikom ivou !ima. &n se nije slagao ni sa nekim predsavnicima plebsa, npr. sa uvenim
vojskovo'om Maijem Kurijem Cenaaom. Apije Klaudije popomagao je oslobo'enike i gradske
plebejce i po svemu sudei iio inerese rgovako=zelenaki# krugova. " svojsvu cenzora
Apije Klaudije je, kao proueu saroj arisokraciji, uveo u 1ena osobe iji su rodielji bili
oslobo'enici. &sim oga, on je dopusio siromanim gra'anima da se upisuju ne samo u gradske
nego i u seoske ribuse.
-o je svaralo povoljne uvjee za oslobo'enike. ne posjedujui zemljino vlasnivo, oni su se
mogli upisai u svaki ribus i na aj su nain dobivali mogunos ujecanja na odluke narodni#
skupina. Na osnovu oga moe se rei da je novani cenzus svarno bio izjednaen sa
zemljarinom. $opuno je mogue da u o vrijeme pada konana redakcija zv. 1ervijevog usava.
Apiju Klaudiju pripisuje se i niz drugi# mjera. &n je usavrio lainski al%abe, prevrio kul
Eerkula iz privanog u operimski, bio jedan od osnivaa pravne znanosi. Kada je $ir upuio
svoga poslanika u !im, u namjeri da privoli 1ena na mir, Apiije Klaudije, koji je ada bio u
dubokoj sarosi i izgubio vid, odrao je govor, poslije kojeg je 1ena odbacio prijedloge za mir
epirskog kralja. 0a ovaj Klaudijev govor znao je jo 5iceron. o je bio jedan od prvi# primjera
rimskog poliikog govorniva.
)odine @3<. edil )nej Blavije, sin jednog oslobo'enika, koji se nalazio pod pokrovieljsvom
Klaudija, objavio je sudski posupak ( leis actiones ) i proglasio kalendar. &va mjera bila je
uperena proiv sveenikog kolegija poni%ikD, koji su smarani za jedine poznavaelje i umae
prava i u ijoj se nadlenosi nalazio kalendar, sa sloenim susavom radni# i neradni# dana. Na
poeku (+. s. pr. K. plebejcima su bile prisupane sve dunosi, a @33. godine donesen je zakon
brae &gulnuja , po kome su plebejci dobili prisup u kolegij poni%ika i augura.
Horten%ijev %!kon
)odine ,2;. pr. K. poliika borba u !imu ponovno se zaorila. $obunjeni plebejci iselili su
se na 6anikul 4 breuljak na desnoj obali -ibera 7. (zabran za dikaora, Kvin Eorenzije proveo je
zakon po kome su odluke plebsa, donesene u ribuskim komicijma, imale snagu zakona, ako da
im nije bila porebna suglasnos ( aucto"itas ) 1enaa.
5 + )" B a ' n i # o " e ! a 8 R i ma n a # o 7 e t 8 u I I I + s t o l 4 e C a
;;
$oliika povijes +.=(+. s. obiljeena je jaanjem republikanskog poreka i borbom plebejaca
za njegovu demokraizaciju. Me'uim, bez obzira na uspje# plebsa, dravni poredak je u svojoj
osnovi i dalje osao arisokraski.
'omicije
!imska zajednica imala je ri vrse narodni# skupina. Ku r i j a s k e k o mi c i j e izgubile
su svoje znaenje jo na poeku !epublike. " nji#ovoj nadlenosi osalo je samo odluivanje o
nekim pianjima obieljskog prava, kao o su/ usinovljenje, sasavljanje oporuka i obred davanja
najvie vlasi ( im#e"ium ) magisraima, obred koji se svodio na isu %ormalnos. $red kraj
!epublike kod e ceremonije lanove kuirijaski# komicija zamjenjuju ri augura sa
rideseoricom likora, koji vjerojano predsavljaju kurije.
5e n u r i j a s k e k o mi c i j e , koje su sazivali najvii magisrai 4 konzuli, dikaori, preori
7, i dalje su se skupljale po cenurijama, kako je o bilo uvr'eno re%ormom 1ervija -ulija. " rano
doba vojni usroj poklapao se s poliikom. Kasnije se o sanje zadralo kao osaak iz prolosi.
1kupina po cenurijama sazivana je izvan gradski# granica, na Marsovom polju. )ra'ani su se
skupljali u zoru, prvobino, svi su oni bili naoruani. )lasovalo se po cenurijama, pri emu je
svaka cenurija imala jedan glas. &dluka cenurijaski# komicja bila je zakon ( lex ), koji je
supao na snagu ek poo ga %ormalno odbori 1ena (aucto"itas #at"um ). $oslije izdavanja
Eorenzijevog zakona, zakonodavna djelanos posepeno prelazi na ribuske komicije, samo su
pianja raa i mira razmarana uvijek na cenurijaskim komicijama. $o 1ervijevom ure'enju
presudno znaenje u im komicijama imali su gra'ani sa visokim imovinskim cenzusom.
1redinom +. s. sekle su znaenje skupine po ribusima * r i b u s k e k o mi c i j e
( c o mi t i a t " i b u t a ) . $rvobino, u njima su sudjelovali samo plebejci, koji su se skupljali
po ribusima da izaberu plebejske magisrae. Kasnije su, uz plebejske skupine (concilia #lebis),
sazivane po ribusima skupine svi# gra'ana.
Nekada su ribuske komicije birale smo nie magisrae, ali se ijekom vremena nji#ova uloga
u zakonodavnoj djelanosi !epublike poveala. $oslije niza zakona, od koji# je posljednji
sproveo Eorenzije ,2;. g., uvr'eno je da odluke plebsa, donesene po ribusima, imaju snagu
zakona, j. da se izjednaavaju sa odlukama cenurijaskim komicija. -ribuske komicije sasajale
su se na raznim mjesima/ na Borumu, na Kapiolu, odravane na Marsovu poolju. Nji# su
sazivali i njima predsjedali k u r u l n i ma g i s r a i 4 konzul, dikaor, preor, kurulni edil 7, ili
p l e b e j s k i ma g i s r a i 4 narodni ribun, plebejski edil 7. " prvom sluaju skupine su se
zvale c o mi t a t " i b u t a , u drugom c o n c i l i a # l e b i s . )lasovalo se po ribusima. "ziman
je u obzir glas svakog pojedinog ribusa. Ako se za prijedlog izjanjavala veina ribusa, on je
posajao zakon. Najprije je odluka nazivana # l e b i s c i t u m, kasnije D l e x # l e b e i ' e
s c i t u m ili samo l e x +
Na narodnim skupinama vreni su izbori magisraa i odluivalo se samo o najvanijim
pianjima. Cnevni red sasanka iskljuivao je mogunos svesrane ralambe pojedinog pianja.
;2
1%era kompeencija razni# vrsa narodne skupine nije bila ono razgraniena. 0bog oga je
neposredan ujecaj naroda na poliiki ivo bio ogranien. !imski su gra'ani bili u svari lieni
poliike inicijaive, jer se na narodnim skupinama odluivalo samo o onim pianjima koja su
posavljali magisrai, koji su i sazivali skupine. & pianjima dnevne poliike odluivali su
magisrai i 1ena.
M!+istr!t&re
Magisraure su se dijelile na redovne i izvanredne. Magisra, kao o o govori sama rije
4 magiser * sarjeina7, soji iznad naroda. zajedno s narodom on je nosielj dravne AveliineA.
"vreda njega izjednaava se s uvredom veliine rimskog naroda. Cokle god vri dunos,
magisra se ne moe pozvai na odgovornos nii smijenii. +renje dunosi magisraa nije
sluba, ve &ono" * as, poovanje. 1ve su magisraure bile besplane, izborne, vezane za rok
4 osim cenzora svi redovni magisrai birani su na godinu dana 7. osim dikaure sve su bile
kolekivne. &pi pojam
vlasi oznaavao se erminom #otestas, najvia pak vlas, koja je obu#vaala vr#ovno
zapovjednivo nad vojskom, najviu gra'ansku vlas, kao i odre'ene vjerske dunosi 4 pravo
auspicija 7 nosila je naziv im#e"ium!
Re"ovne m!+istr!t&re
(spoeka su d v a k o n z u l a 4 koji su se zvali i #"aeto"es- iu!ices 7 bili jedini izborni
magisrai. njima je pripadala sva vlas. $oslije pojave drugi# izborni# slubeni# osoba konzuli
osaju najvii magisrai, njima pripada im#e"ium maius, j. najvia gra'anska vlas, a za vrijeme
raa zapovijedaju vojskom. $o zakonima 9icinija i 1eksija 4 @>;.7, jedan konzul biran je iz
redova plebejaca. Konzule su birale cenurijaske komicije. Kao znak najvie vlasi, ispred
konzula je ilo 1, likora sa snopovima prua ( fasces ), u koje su izvan gradske granice savljane
sjekire. (zvan !ima konzul je imao neograniene ovlasi u svakom pogledu, ukljuujui u o i
pianje ivoa i smri rimski# gra'ana. u gradu pak prava konzula bila su ograniena odre'enim
normama.
)odine 22>. pariciji su is#odili pravo da cenurijaske komicije biraju iz nji#ovi# redova
jednog p r e o r a , koji je imao im#e"ium minus i bio mla'i kolega ( colleia mino" ) konzulD,
nji#ov zamjenik. )lavna dunos preora bila je custo!ia u"bis, j. uvanje reda u gradu, a iz oga
je proisjecala kaznena i gra'anska jurisdikcija, koja je kasnije posala osnovna kompeencija
preora. Cunos preora posala je prisupana i plebejcima @@;. g. (spred preora ilo je > likora,
a kad je on vrio su'enje u !imu, pokraj njega su nalazila se dva likora.
&d <<@. g. cenurijaske komicije birale su dva c e n z o r a , prvobino samo iz redova paricija.
&ni su birani jednom u pe godina, sa vlau od godinu dana. " nji#ovoj kompeenciju spadalo je
odre'ivanje cenzusa i podjela gra'ana na ribuse i cenurije, a po zakonu &vinija 4 oko @1,. g. 7
oni su poeli sasavljai i spiskove senaora. " svezi sa im dunosima razvija se nova %unkcija
;8
cenzora * nadzor nad udore'em ( cu"a mo"um ). Najzad, cenzori sudjeluju u %inancijskoj upravi
!epublike 4 odre'ivanje veliine poreza, carina id. 7. Cunos cenzora bila je prisupaan i
plebejcima od @F1. g. a zakon $ublija Bilona iz @@8. nalagao je da jedan od cenzora obvezno
mora bii plebejac. Na odluke cenzora narodni ribuni nisu imali pravo albe. Nji#ova vlas
oznaavana je kao #otestas. oni nisu imali im#e"ium, kao konzuli i preori, j. nisu imali pravo
zapovijedanja vojskom. 0a u dunos birani su isaknui gra'ani, eso oni koji su prije oga ve
vrili konzulski dunos. ijekom vremena cenzura je sekla velik znaaj u poliikom ivou
!ima. &sobi znaaj imao je r i b u n a .
$ianje o porijeklu ribunaa rjeava se razliio. ?duard MeOer smarao je ribuna sarinskom
plebejskom dunou, koja se pojavila mnogo prije secesije plebejaca. Na saros ove usanove
ukazuje o o je ribun bio sac"osanctus, j. neprikosnoveni, ako da je ak uperen proiv ribuna
smaran prekrajem vjerski# zabrana. $rvobino su eiri ribuna zasupala eiri ribusa. $oslije
secesije plebejaca ribuna je bio prizna za opedravnu dunos.
+eina suvremeni# israivaa dovode narodni ribuna u vezu sa vojnim ribunaom. +o j n i
r i b u n i bili su zapovjednici plebsa. &ni su odigrali veliku ulogu u plebejskim rajkovima.
Novosvorena dunos dobila je popularno ime. &vo objanjenje zasluuje pozornos.
Narodne ribune birale su plebejske skupine po ribusima. &va dunos bila je prisupaan
samo plebsu. (sprva su birana dva 4 po drugoj verziji = eiri 7, a kasnije dese ribuna. 9inos
ribuna smarana je neprikosnovenom. )lavna %unkcija narodni# ribuna bila je zaia ineresa
plebejaca ( ius auxilii ). (z oga proisjee pravo mijeanja u rad svi# magisraa ( ius
inte"cessionis ), osim rada dikaora i cenzora. Veto 4 zabranjujem 7 narodnog ribuna ukidalo je
naredbu magisraa, odluku narodne skupine i 1enaa. Narodnim ribunima pripadalo je ak
pravo u#idbe magisraa ( ius #"ensionsi). 1an ribun bio je uoie za svakog plebejca. on je
morao bii ovoren i danju i nou. Me'uim, vlas ribuna presajala je izvan gradski# zidina.
-ribuni su imali pravo sazivanja plebejske skupine 4 Apravo da rade s plebsomA * ius aen!i
cum #lebe 7. &ni su mogli ulagai prosvjed na odluke 1enaa, ali prvobino nisu imali pravo
govorii u 1enau, nego se samo nalazii ispred vraa prosorije u kojoj je odravana senaska
sjednica. Kasnije su ribuni dobili pravo ulaska u 1ena, sudjelovanja u diskusiji i ak sazivanja
senaske sjednice ( ius aen!i cum #at"ibus ). 1redinom (+. s. ribuni su ve uivali o pravo.
-ribuni nisu bili magisrai u srogom smislu e rijei.
0ajedno s ribunima uvedena je dunos plebejski# e d i l a , koji su isprva bili pomonici
narodni# ribuna. ?dili su prvobino bili uvari #rama boginje 5erere. &d @>>. g. uz dva
plebejska edila, birana su jo dva kurulna edila * najprije samo iz redova paricija, ali su oni vrlo
brzo obrazovali s plebejskim edilima jedan kolegij. )lavne dunosi edila bile su/ cu"a u"bis =
nadzor nad redom u gradu. cu"a annonae * saranje o pre#rani grada i nadzor nad rgovima. cu"a
lu!o"um * briga o prire'ivanju javni# igara. ?dile su birale ribuske komicije.
Kv e s o r e su prvobino posavljali konzuli. oni su bili nji#ovi pomonici. &d godine <<;.
ribuske komicije birale su eiri kvesora. &d <38. g. a je dunos bila prisupana i plebsu.
23
Kvesori su upravljali dravnom blagajnom, vodili knjige pri#oda i ras#oda, bili uvari dravnog
ar#iva, praili konzule pri po#odima i upravljali vojnom blagajnom, kao i podjelom i prodajom
ranog plijena.
*ikt!tor
&d izvanredni# magisraura reba spomenui dikaora. +rijeme uvo'enja ove dunosi nije
poznao. $o svemu sudei, ona spada u broj lainski# magisraura. Bormalno, dikaor je
posavljan od srane konzula, a svarno * biran je od srane 1enaa. $osavljanju dikaora
prisupalo se u sluaju izvanrednog sanja 4 ra, unuarnji nemiri id. 7. +las dikaora bila je
ograniena samo rokom 4 najvie es mjeseci 7. Njemu su bili podinjeni svi magisrai. +eo
narodni# ribuna nije imao snagu u pogledu njegovi# naredbi. &n je imao svu vlas ( summum
im#e"ium ). Cikaori su isprva birani iz redova paricija. prvi dikaor iz redova plebejaca
imenovan je @F>. g. Cikaor je nazivan i maiste" #o#uli. Kao znak njegove izvanredne vlasi,
ispred njega je ilo ,< likora sa snopovima u koje su bile umenue sjekire. &n je obino
odre'ivao sebi pomonika, zapovjednika konjice ( maiste" e%uitum ).
Sen!t
1ena je imao osobio znaenje u ivou rimske drave. " njega su ulazili uglavnom bivi
magisrai. 1pisak senaora sasavljao je najprije konzul, a poom je a dunos prela na cenzore.
1pisak je nosio naziv album, u njega su se senaori zapisivali srogo uvr'enim redom, prema
rangu. Najprije su unoeni bivi konzuli ( consula"es ), zaim bivi preori ( #"aeto"i ) id.
1enaor koji se nalazio na elu spiska nazivan je #"ince#s Senatus. 1ena su mogli sazivai
najvii magisrai/ dikaor, konzul, preor. Kasnije su o pravo dobili i narodni ribuni. $oslije
izvjea magisraa koji je 1ena sazvao, prisupalo se raspravi. 1vaki od senaora, po redu kojim
je unesen u spisak, iznosio je svoje miljenje, poslije ega se prisupalo glasovanju i donoenju
odluka ( Senatus consultum- !ec"etum ). Bormalno, 1ena je bio savjeodavna usanova
magisraima, svarno pak, on se prevorio u najviu usanovu !epublike. &n je odluivao o
pianjima religije i kula, dravni# %inancija, unuarnje sigurnosi. " njegovim rukama nalazila se
vanjska poliika. Narodna skupina samo je %ormalno odluivala o pianjima raa i mira. &d
samog poeka !epublike 1ena je bio glavni oslonac arisokracije.
Sveeni,ke "&6nosti
$ianja religije nisu u !imu bila odvojena od poliikog ivoa. 1vi najvii magisrai imali su
ove ili one vjerske %unkcije. 1veensvo kao sale nije posojalo u !imu. 1veeniki kolegiji bili
su magisraure svoje vrse, ali samo vjerske magisraure. &sobio znaenje sekao je kolegij
poni%ikD 4najprije je imao ri a kasnije es lanova7, a me'u njima se isicao njegovo poglavar *
v e l i k i p o n i % i k ( # o n t i f e x ma x i mu s ) .
21
&vlasi velikog poni%ika bile su raznovrsne. " vjerskom pogledu on je bio neka vrsa paera
%amiliasa rimske drave. &n je vrio razne vjerske ceremonije, prisusvovao vjerskim obredima
koje su vrili razni magisrai, davao savjee magisraima u svezi pianja kula, rukovodio
kalendarom, vodio anale id. $o svim pianjima on se savjeovao sa kolegijem poni%ika. +eliki
poni%ik ivio je u kui koja je, po predaji bila dvorac Nume 4 !egia 7. $oni%ici su posavljani
puem koopacije, a veliki poni%ik, od kraja (((.s. pr. K., biran je na posebnim komicijama.
$oni%ik je bio ijesno povezan sa arisokracijom i zasupao njene inerese. ali kao rezula
djelanosi )neja Blavija, prava poni%ika bila su poneo ograniena, a @33. g., po zakonu
&gulnija, poni%ika je bio ovoren i za plebejce. No, reba isaknui da je prvi poni%ik=plebejac
bio imenovan ek ,F,. g.
&saak kraljevske vlasi zadrao se u iuli " e x s a c " o " u m. -o je bio u prvom redu
sveenik 6anusa, ali je imao i druge %unkcije. Rex sac"o"um je bio podinjen velikom poni%iku,
0a u dunos birani su uvijek pariciji.
1veenici razni# #ramova nosili su naziv % l a mi n a . Me'u njima osobio znaenje imali su
%lamin 6upiera ( flamen )ialis ), %lamin Marsa ( flamen Ma"tialsi ) i %lamin Kvirina ( flamen
;ui"inalis ).
" povijesi me'unarodni# odnosa veliku ulogu odigrao je sveeniki kolegij % e c i j a l a . &n je
nasao u kraljevsko doba i glavna njegova dunos bila je uvanje i provo'enje %ecijalnog prava
( ius fetiale ), pod kojim se podrazumijevao skup svi# obreda i obiaj koji se iu me'unarodni#
odnosa. Kolegiji %ecijala posojali su ne samo u !imu, nego i u drugim srednjoialskim
gradovima. &biaji i obredi %ecijalnog prava bili su zajedniki !imljanima i drugim (alicima.
Becijali su vrili dunos poslanika, oni su vrili obrede kojim je popraivana objava raa i
sklapanje mira, i samo onda kada su i obredi srogo izvravani, ra je smaran pravednim ( bellum
iustum ), a ugovor valjanim.
+elik ugled me'u !imljanima uivale su s v e e n i c e b o g i n j e +e s e ( 'i"ines
'estales ). $oseban kolegij sveenika, koji se sasojao isprava od dva, a poevi od (+. s. * od
dese ljudi, rukovodio je 1ibilinim knjigama. &sim oga, posojao je i k o l e g i j a u g u r D ,
sveenika=vidovnjaka. Auguri su imali odre'en ujecaj i na poliiki ivo, jer su se !imljani
rukovodili nji#ovim umaenjima razni# gaanja i znamena kod odre'ivanja rokova za skupine i
za kreanje u po#od. Cugo vremena auguri su birani iz redova paricija, i ek su po zakonu
&gulgija plebejci dobili prisup u kolegij augura.
E + R i m s 8 o ! " u 6 t ' o n a # o 7 e t 8 u I I I + s t + # " + K +
$risup plebejaca u sve magisraure, osim neki# sveeniki# dunosi koje nisu imale
poliikog znaenja, nije jo znaio punu demokraizaciju rimskog dravnog poreka. &dsusvo
nagrada za vrenje magisraura bilo je jamsvo da u nji# nee ui siromani plebejci. :irani su
samo bogai plebejci. Krajem (+. s. preosali paricijski rodovi, zajedno sa gornjim slojem
2,
plebejaca, %ormirali su privilegiranu socijalnu grupaciju * n o b i l i e , iz iji# su redova obino
birani magisrai. $ojam nobilie ( nobilitas ) ima razliio znaenje u lainskom jeziku. &n
ponekad znai arisokracija uope, a ponekad ima ue znaenje. Neki israivai isiu da nobiles
nisu nazivani svi predsavnici senaorskog salea, nego najisaknuiji, oni koji vode porijeklo od
ljudi koji su vrili konzulsku dunos. &vo miljenje ima osnova, ali mi rije nobilie
uporebljavamo za oznaku iave rimske senaorske arisokracije. " om smislu aj ermin
uporebljava veina auora.
(obilitet
$aricija nije izgubio svoj poliiki znaaj. Njegov ujecaj poivao je na krupnom zemljinom
vlasnivu, na razvijenim klijenskim vezama, na uzajamnoj podrci predsavnika isog roda.
Nekim rodovima bila je svojsvena odre'ena poliika linija. -ako se Babijevci pokazuju kao
nepomirljivi prisae arisokraske poliike. 0a ?milijevce karakerisina je poliika kompromisa
sa plebejcima id. (saknui predsavnici ujecajni# rodova vrlo eso dovode na najvie poloaje
svoje blie i dalje ro'ake i osobe koje s njima soje u klijenskim vezama. 6aanjem plebsa, uz
paricijske pojavljuju se i ugledni plebejski rodovi, ija se poliika malo razlikuje od poliike
paricijski# rodova. " (+. s. osobi ujecaj imaju rodovi 9icinija, 9ivija i )enucija. 1luajevi da
se isiu akvi ljudi kao o je Manije Kurije Cena, koji nisu sajali u vezi s paricijskom ili
plebejskom arisokracijom, predsavljali su iznimku.
!imski nobilie sajao je u ijesnoj vezi s arisokraskim rodovima lainski# i neki# ialski#
naroda. " rano doba lainski i sabinjanski rodovi uli su u sasav paricijaa. Ali, rod Klaudijevaca
bio je, po svemu sudei, posljednji koji je posigao u poas. 1redinom +. s. lainski, a kasnije i
razni ialski rodovi, uvravani su u rimki plebs. Neki od nji# uli su u sasav rimskog nobiliea
4 &gulniji i $erperni bili su porijeklom iz ?rurije, Bulviji i Mamiliji iz -uskula, Ailiji iz
Kampanije id. 7, dok je sa drugim rodovima rimski nobilie bio u srodnikim i poslovnim
vezama. $ojedini rodovi bili su me'usobno vezani ugovorom AgosoprimsvaA ( &os#itium ).
Gospo"!rstvo
1 ialskim gradovima koji su uli u sasav rimske drave bili su !imljani u ivim rgovakim
vezama, a poeak (((. s. okarakeriziran je razvikom rgovakog i zelenakog kapiala. " vezi s
razvikom novane privrede u !imu se pojavljuje kovani novac * najprije bakreni, zaim srebreni.
Cugo vremena bili su kod !imljana u opjecaju komadi neobra'enog bakra ( aes "u!e ). !edovno
kovanje bakreni# asova pada u drugu polovicu (+. s. 0a vrijeme raa sa 1amnianima i s $irom u
!imu su u opjecaju s r e b r e n e d r a # me iz Kampanije i +elike )rke. $oslije pobjede nad
$irom, ,>2. g., !imljani su preli na kovanje srebrnog novca. &dnos srebra prema bronci bio je
1/1,3. Kao jedinica rimskog novanog susava uvr'en je d e n a r i j , koji je odgovarao anikoj
dra#mi i vrijedio je koliko i 13 bronani# asova. 1ian srebrni novac bio je s e s e r c i j , koji je
iznosio S denarija. $o uzoru na grke gradovima, !im kasnije prelazi na kovanje novca i o
2@
svjedoi o ome da su u !imu, i pored razvika rgovine i znanog irenja zelenaki# poslova, i
dalje prevladavali odnosi nauralnog gospodarsva. !obovlasnivo je #vaalo korijena u privredi.
:roj robova jo nije bio znaan, ali su raovi poveavali nji#ov priljev. porez na oslobo'ene
robove, uveden @F;. g. ukazuje na razviak rgovine robovima.
&snovu gospodarsva ini zemljoradnja. 0a +(. s. karakerisino je posojanje dravnog
kolekivnog vlasniva i razviak privanog vlasniva. 1misao rimskog agrarnog zakonodavsva *
kako ranog ako i kasnog * sasoji se na prvom mjesu u ome da se o vei broj gra'ana opskrbi
nasljednom zemljom. !azviak robovlasniva i zelenava vodi koncenraciji zemljinog
vlasniva i pokuajima njegovog irenja na raun dravnog zemljinog %onda ( ae" #ublicus ).
Ali, vo'e plebsa usaju proiv i# pokuaja, branei inerese seljava. &svajanja, praena
kon%iskacijom zemlje pokorenog sanovniva samo su usporavala aj proces, ali ga nisu mogla
zausavii, jer su najbolja zemljia prisvajali predsavnici nobiliea, me'u kojima se eso nalaze
ak i oni koji su isupali na srani plebejaca. Moemo kao primjer navesi 9icinija, koji je bio
osu'en zao o je prekrio zakon o zemljinom maksimumu, donesen na njegovu inicijaivu.
!azviak robovlasniva i razmjene vodi jaanju zelenakog kapiala. $lebejci su uspjeli izborii
ukidanje dunikog ropsva, ali zakoni proiv zelenava 4 koji su eso ponavljani 7 nisu mogli
zausavii njegov sve jai priisak.
:orba paricija i plebejaca dovela je do izjednaenja nieg salea u poliikim pravima. &d
oga je u dobiku bio prije svega gornji sloj plebsa, koji se ujedinio sa preosalim paricijskim
rodovima. $lebejska masa posigla je priznanje prava linosi, ali se njen ekonomski poloaj nije
poboljao. (zlaz iz og sanja plebejci su raili u osvajanjima. " nekim sluajevima plebs je bio
agresivniji od senaorskog salea.
Rimski +r!#!ni i )!tini
1anovnivo !ima i osvojeni# podruja dijelilo se na nekoliko grupa, koje su se razlikovale
po supnju prava koja su uivale. 1va prava uivali su rimski gra'ani ( ci'es ). Nji# su
karakerizirale slijedee cre/
i u s c o n n u b i * pravo braka j. pravo supanja u kviriski brak, koji su praile odre'ene
pravne posljedice 4 oinska vlas , pravo djece na nasljedsvo oca obielji i dr. 7,
i u s c o mme " c i i * puno imovinsko pravo, zajedno s pravom obraanja rimskom sudu
radi zaie svoji# maerijalni# ineresa,
i u s s u f f " a i i * pravo glasa, j. pravo sudjelovanja na narodnoj skupini,
i u s & o n o " u m * pravo posavljanja svoje kandidaure za magisraure.
$oekom (((. s. pariciji i plebejci nisu se razlikovali po svojim pravima. &ni su bili
punopravni gra'ani ( ci'es o#timo iu"e ). Kaegoriju nepunopravni# gra'ana ( ci'es non o#timo
iu"e ) inili su oslobo'enici ( libe"tini ). oni nisu imali pravo braka ( ius connubii), nisu imali
pravo posavljanja kandidaure za magisraure ( ius &ono"um ) i bili su ogranieni u pogledu
2<
prava glasa ( ius suff"aii). &ni su sudjelovali jedino na ribuskim komicijama, i o samo u eiri
gradska ribusa.
$ojam A 9a i n i A odnosio se prvobino na sanovnivo slobodni# lainski# gradova. $o
ugovorima sa !imom, oni su imali ius comme"cii 4 imovinsko pravo 7, a neki od nji# i ius
connubii 4 pravo braka 7.
$oslije 9ainskog raa 4 @<3.=@@2.7 neki sanovnici gradova 9acija dobili su pravo rimskog
gra'ansva, dok su drugi i dalje nazivani 9ainima. &ni su zadrali pravo braka i imovinsko
pravo, kao i !imljani, ali nisu uzimali nikakvog uea u rimskom poliikom ivou. -ako je
svorena kaegorija lainskog gra'ansva, koja se proee na razliie kaegorije sanovniva.
!obovi nisu uivali nikakvu zaiu drave. &ni su bili iskljueni iz gra'anskog ivoa. 1a
sajalia rimski# robovlasnika, izme'u roba i ivoinje nema nikakve razlike. gospodar je
raspolagao ivoom i smru svoji# robova. 0a razliku od grki# drava, u !imu rob nije mogao
nai uoia, niko mu nije mogao pruii zaiu.
It!lij! n!kon rimsko+ osv!j!nj!
&svajanje ialski# plemena i gradova jo nije znailo svaranje srogo cenralizirane drave.
)radovi i plemena i dalje su ivjeli samosalnim, izdvojenim ivoom. !im je i dalje bio grad=
drava, sa kojom su podinjeni gradovi sajali u ugovornim odnosima. -aj ugovor ( foe!us ) bio
je prisilan. !azna plemena i gradovi nisu u u %ederaciju uli s podjednakim pravima. Nekima od
nji# 4 malom broju 7 dodijeljeno je pravo rimskog gra'ansva. -akvi gradovi nazivani su
mu n i c i p i j i ma . Municipiju sa sauvali auonomiju u pianjima unuarnjeg ivoa. Neki od
nji# uivali su puna prava, dok drugi nisu imali poliiki# prava * nji#ovi gra'ani nisu mogli
sudjelovai u rimskim komicijama * oni su bili gradovi bez prava glasa ( ci'itates sine
suff"aio ). (spod gradova koji su dobili rimsko gra'ansvo sajali su gradovi koji imaju lainsko
gra'ansvo. -reu kaegoriju inili su saveznici ( socii). " nji# je spadala veina gradova. "vjei
ugovora o savezu nisu bili jednaki. &pe obiljeje je bilo da su svi savezniki gradovi gubili
pravo samosalne vanjske poliike i oni su bili obvezni davai vojsku, koja je obrazovala posebne
pomone odrede.
$osebnu kaegoriju gradova inile su k o l o n i j e . $rve kolonije osnovao je lainski savez.
Me'u kolonisima moglo je bii i 9aina i !imljana. Kasnije su sami !imljani osnivali kolonije
koje su nazivane lainskim. -o su bile vojno=zemljoradnike naseobine, osnovane u
novoosvojenim podrujima. Kolonije su imale auonomiju, ukljuujui u o i pravo kovanja
novca, i gradsko ure'enje koje je podsjealo na rimsko. &sobe koje su u lainskim kolonijama
vrile godinje magisraure dobivale su pravo rimskog gra'ansva. " lainske kolonije odvo'eno
je od , do > isua ljudi. 1vaki kolonis imao je posjed od @3 do F3 jugera i bio je duan vrii
garnizonsku slubu.
" najvii rang spadale su kolonije rimski# gra'ana. " doba rane !epublike one su
predsavljale vojne baze na morskim obalama. -akve su bile &sija, Ancij, 1ena )alika i dr. &ne
2F
su na poeku vjerojano imale svoje uprave. kasnije, njima su upravljali !uum'i"i, koji
podsjeaju na rimske konzule, savje dekuriona, koji odgovara rimskom 1enau.
)lavni cilj kolonija u o doba bio je sraeki. !azbacane po raznim mjesima osvojeni#
eriorija, one su rebale iii rimske inerese, sprjeavai sanovnivo od mogui# akcija proiv
!ima, a u sluaju usanka * pomagai u njegovu guenju.
Rimsk! vojsk! n! po,etk& III. stolje!
0a svoje uzdizanje !im je najvie dugovao snanoj i discipliniranoj vojsci. " najsarije doba
rimska vojska, koja se dijelila prema rodovima i plemenima, sasojala se od kognaa sposobni# za
vojsku. -ijekom povijesnog razvoja pojavljuje se gra'anska vojska, koja se sasoji poglavio od
seljaka. u u vojsku pozivano je iavo slobodno sanovnivo. ona se dijelila prema imovinskom
cenzusu. -radicija u podjelu na klase pripisuje 1erviju -uliju, ali je ona bila rezula dugog
povijesnog razvoja. " ranom razdoblju !epublike pored imovinske podjele pojavljuje se i podjela
prema sarosi. 1vi gra'ani od svoje 1; do <> godine bili su duni sudjelovai u svim po#odima,
pa ma kako se eso oni poduzimali. Mobilizaciju vojske vrili su konzuli, koji su vojsku
popunjavali na osnovu cenzorski# spiskova. &snovna vojna jedinica rimske vojske bila je
l e g i j a , koja se sasojala obino od <.F33 ljudi, od koji# @.333 eko naoruani# pjeaka, @33
konjanika i 1,333 lako naoruani#. -eko naoruana pjeadija dijelila se na ri grupe/ najmla'i su
se zvali # a s a i 4 #asai od #asa * koplje 7, ljudi srednje dobi * p r i n c i p i ( #"inci#es ), a
najsariji po godinama * r i a r i j i ( t"ia"ii ). EasaD i principD bilo je u legiji po 1.,33, a riarija
* >33. 9egija se isprava dijelila samo na c e n u r i j e , a pred kraj ovog razdoblja 4 po svemu
sudei ijekom 1amniski# raova7 legija se sasojala od @3 ma n i p u l a , a svaki manipul od dvije
cenurije. 5enurijom je zapovijedao c e n u r i o n * s a n i k , pri emu je jedan od cenuriona
zapovijedao desnim, a drugi lijevim krilom manipula. ponekad je pak jedan cenurion
zapovijedao iavim manipulom. 1vakoj legiji pridodavana je k o n j i c a , koja se dijelila na dese
u r mi , po @3 ljudi u svakoj.
+ii zapovjednici u vojsci bili su vojni ribuni, koje su u prvo vrijeme imenovali konzuli, a
zaim i# birala narodna skupina. Co doba $unski# raova glavne oruane snage !imljana
sasojale su se od eiri legije, ali pored rimske vojske sve vee znaenje sjeu rupe saveznika,
koji su bili duni davai odre'ene koningene.
:oj su zapoinjali lako naoruani pjeaci ( 'elites ), koji bi bacali koplja na neprijaelja, pa se
zaim povlaili na krila, na kojima je bila raspore'ena konjica. $oslije oga su supali u boj
#asai, za njima principi, a riariji su sudjelovali u bikama samo u izuzenim sluajevima. Kao
oruje sluili su ma, krako i dugo koplje, a za obranu od neprijaelja !imljani su uporebljavali
i i navlaili na sebe oklop i ljem.
+eliku ulogu igrali su rimski uvr'eni l o g o r i , koji su podizani po odre'enom planu. &ni su
sluili kao konaia ili kao uoia u sluaju odsupanja. pored oga, logori su bili uporie u
svim vojnim operacijama.
2>
1 e g a je imala osobio velik znaaj u vojsci. Nju nije podrivala poliika i socijalna borba
koja se vodila u !imu. " po#odu vojnik je bio u popunosi podinjen svom zapovjedniku. 1ega
je odravana srogim kaznama. 0apovjednik vojske, konzul ili preor, a pogoovo dikaor, mogao
je po svom na#o'enju podvrgnui krivca smrnoj kazni * izvan granica grada !ima nije bilo prava
apelacije na narodnu skupinu, nii je amo imala snagu vlas ribuna. 5enurioni su mogli po
svom na#o'enju kanjavai vojnike za svaki prijesup. " vojsci su iroko primjenjivane jelesne
kazne. Ali, disciplinu nisu odravale smo kazne. !imska se vojska sasojala od slobodni# ljudi,
zaineresirani# za pobjedu nad neprijaeljem, jer se radilo o obrani rodnog grada 4 kao o je o
bilo za vrijeme galske najezde ili raa s $irom 7, ili pak o osvajanju novi# zemljia za njive i
panjake. !ano se uvodi vojnika plaa ( sti#en!ium ). $o predaji, jo u doba -reeg samniskog
raa, za vrijeme osvajanja sabinske zemlje, !imljani su, po rijeima Babija $ikora, koje navodi
1rabon, prvi pu, Aokusili bogasvoA.
" rimskoj vojsci pored kazni posojale su i nagrade. +ojskovo'a koji ima im#e"ium i koji je
dobio ra proiv vanjskog neprijaelja, objavljen po odre'enim pravilima, sjecao je pravo na
r i j u m% , kako se zvala sveana povorka, u kojoj je vojskovo'a s lovorovim vijencem i u
grimiznoj, zlaom ukraenoj ogi, na kolima ulazio u !im, praen pobjednikom vojskom.
$rocesija se zavravala na Kapiolu, gdje se je sveano prinosila rva. Mali rijum% nazivan je
o v a c i j o m. " om sluaju vojskovo'a je ulazio u !im na konju ili pjeice, na glavi je imao
mirin vijenac i bio je odjeven u obinu ogu.
+ojnici i asnici koji bi se isakli u borbama, mogli su dobii razne nagrade/ 0a spaavanje
rimskog gra'anina dobivali su vijenac od #rasovog lia 4 co"ona ci'ica 7. zlanim vijencem
nagra'ivan je onaj ko bi se prvi popeo na zid neprijaeljskog grada ( co"ona mu"alis ) id.
Hesi raovi doprinijeli su ome da je vojni ivo bio svakodnevna pojava, da se vojnici nisu
odvikavali od vojne slube, ve se eliili i sjecali rano iskusvo. +iem saleu !imljana samo
je sluba u vojsci mogla ovorii poliiku karijeru. " (((. s. vojna se sluba jo nije bila
prevorila u pro%esiju. vojska je uvala raniji seljaki karaker, ako da je poslije po#oda veina
vojnik eila povraku kui.
9 + R a @ ' i t a 8 " i m s 8 o # " a ' a
&d pojava kulurnog ivoa ovog vremena osobio znaenje ima razviak rimskog prava.
)lavni izvor i dalje je bio 0akonik dvanaes ploa. njemu su se pridruili zakoni ( lees ) koje su
donosile cenurijaske i ribuske komicije. -umaenje zakona i rjeavanje razni# pravni# pianja i
dalje su bili u rukama poni%ikD. +lasniki odnosi, koji su se rano razvili, nalaze svoj odraz u
pravnim normama. $ravo vlasniva oznaavano je obino spominjanjem vlasnikog imena u
geniivu i rijeima Apo kviritskom pravuA * Aovo je rod ,empronija po kviritskom pravu" ( &ic
&omo Sem#"onii ex iu"e ;ui"itium(). Kasnije je za oznaku vlasniva uporebljavana rije
!ominium. )lavni nain sjecanja u oku iavog ovog razdoblja i dalje je bila ma n c i p a c i j a .
2;
Me'uim, pojavile su se i druge vrse prijenosa. 6edan od nji# bio je %ikivan sudski spor 4 zv.
in iu"e cessio7. &u'iva i dobinik odlazili bi magisrau, i onaj koji eli sei svar izjavljivao bi
da svar pripada njemu. Magisra bi piao prijanjeg vlasnika #oe li prourjeii. &vaj bi uio ili
odgovarao negaivno. Na ovaj nain mogle su se sjecai kako "es manci#i ako i "es nec manci#i.
ali su res nec mancipi prelazile u vlasnivo i poslije obine predaje ( t"a!itio ), ako je za akvu
predaju bilo zakonske osnove 4 kupovina, predaja i miraz id. 7. Najzad, svari su mogle posai
vlasnivom na osnovu davnanjeg posjedovanja ( usuaca#io ).
Najsarija vrsa obvezni# odnosa bio je, kao o smo vidjeli , nexum, koji je poslije $eelijevog
zakona izgubio svaku valjanos. (movinski obr posao je pokreniji za#valjujui pojavi novca.
svari su poele ee prelazii iz ruke u ruku. Novi obvezni odnosi zaogrnui su u manje sveane
%orme, ali su i za nji# karakerisini %ormalizam i konvencionalnos. 6edna od najvaniji# vrsa
novi# obvezni# ugovora bila je s i p u l a c i j a ( s t i # u l a t i o ) . &na se sasojala u
odre'enom pianju vjerovnika i u odre'enom odgovoru dunika. $rvi je piao / AObeava" li da
e" mi dati stoD * Crugi je govorio "Obeavam da u ti dati sto" ( (S#on!esne mi&i centum
!a"e(F D (S#on!eo tibi centum !a"e (). $ianje i odgovor morali su se davai neizosavno
usmeno, i o odre'enim rijeima. u proivnom sluaju pogodba je smarana nevaeom.
$osepeno se javljaju i drugi oblici obvezni# odnosa, kod koji# konvencionalnos igra manju
ulogu.
" obieljskom pravu u doba rane !epublike doga'a se relaivno malo promjena. &inska vlas
( #at"ia #otestas ) osaje nenaruena. Neke promjene zapaaju se u pravnim odnosima me'u
suprunicima. Najsariji oblik braka bio je vjerski obred, u kome su sudjelovali veliki poni%ik,
6upierov %lamin i dese svjedoka. Mladoenja i nevjesa prinosili su bogovima za rvu pirov
kola 4 ar 7, po kome se iav obred nazivao confa""eatio. $o svemu sudei, akav brak mogli su
sklapai samo pariciji.
$ored ovog vjerskog, posojao je i svjeovni oblik braka, koji se sasojao u %ikivnoj prodaji
nevjese mladoenji ( coem#tio ). +ren je obred mancipacije, i nevjesa je prelazila u vlas mua.
:rak se mogao sklopii i bez ikakvi# obreda/ ena koja bi proivjela godinu dana u muevljevoj
kui dolazila je pod njegovu vlas. -a vlas kao da se sjecala davnanjim posjedovanjem.
-ijekom vremena sklapani su i akvi brakovi u kojim ena nije supala pod muevljevu vlas
( mat"imonium sine manu ma"iti ). 6o je 0akonik dvanaes ploa odre'ivao da ena koja ne eli
nad sobom imai vlas mua mora svake godine odlazii iz kue na ri noi i na aj nain prekidai
davnanje posjedovanje.
:rakovi bez muevljeve vlai karakerisini su naroio za kasnija razdoblje rimske povijesi.
!azviak odnosa vlasniva nalazi svoj odraz i u nasljednom pravu. +lasnik je mogao u
posebnoj oporuci ( testamentum ) naznaii kome pripada njegova imovina nakon smri. &n je
mogao pojedinim osobama uskraii dijelove svoje imovine ili pojedina prava 4 akva uskraivana
nazivana su legaa 7. Ako je pak vlasnik umirao bez oporuke, supao je snagu propis 0akonika
22
dvanaes ploa/ u prvom redu priznavana su prava najbliim nasljednicima, zaim agnaima i
najzad kognaima.
1udski posupak oga doba odlikuje se isim %ormalizmom i konvencionalnou kao i svi
poslovni odnosi. 1vaka uba morala je bii zasnovana na zakonu i izraena rijeima zakona.
$oni%ici su sasavili ubene %ormule za razne sluajeve, i samo se im %ormulama moglo sluii
ijekom sudskog posupka. -e su %ormule nosile naziv leis actiones+ (zgovaranje %ormula
praeno je odre'enim gesama, koje su ako'er bile neizmjenjive i obvezne.
1udski posupak dijelio se na dvije %aze. Najprije je predme razmarao magisra, a zaim
sudac. " prvoj polovici posupka pred magisraom se izgovarala ubena %ormula. +rse i oblici
posupka pred magisraom bili su srogo odre'eni i nazivani su ako'er legis aciones. 6edan od
i# oblika bio je sudski posupak puem zaloga ( leis actio sac"amento ). -o je posupak=oklada.
1ranke u parnici javljale bi se magisrau, odre'ivale zalog, i svaka sranka bi rijeima
uobiajene %ormule, praenim odre'enim radnjama, izjavljivala da ima pravo na nju. Magisra
nije raspravljao o svari nii donosio odluku. &n je izgovarao odre'ene rijei i zajedno sa
sankama odre'ivao suca ili suce od privani# osoba, koje su donosile odluku o om ko je izgubio
zalog 4okladu7. (si %ormalizam karakerisian je i za osale legis aciones.
Cjelanos )neja Blavija , koji je objavio legis aciones, olakala je posupak, ali je sarinski
%ormalizma i dalje posojao.
28
E T V R T I D I O
PR2TVARA(J2 RIMA 5 (AJJA75 *R8AV5 (A SR2*OZ2M(OM
MOR5
Glava IX.
P U1SKI RATOVI
3 + )" u6 t ' en i # o " e !a 8 u Ka " t a i
Nakon osvajanja (alije i pobjede nad $irom, !im se prevorio u jednu od najjai# drava u
zapadnom dijelu 1redozemnog mora. Nije sluajnos o ?gipa ,;@. g. pr. K. usposavlja s
!imom diplomaske veze. $oras rimske moi doveo je do sukoba !ima s Karagom * najjaom
zapadnom dravom u o vrijeme.
1jeverozapadna obala A%rike bila je jo od davni# vremena kolonizirana Benianima. pored
drugi# gradova, u se je razvila i Karaga, kolonija %enikog grada -ira. leala je na obali jedne
pogodne luke, dananjeg -uniskog zaljeva. &snivanje Karage obino se savlja u 21<. g., ali
uzdizanje Karage poinje ve od +(. s. "ika, najsarija %enika kolonija u A%rici, izgubila je
svoj prijanji znaaj i popala pod vlas Karage, kojoj su se podinili i drugi %eniki gradovi na
sjevernoa%rikoj obali. Malo pomalo Karaga je proirila svoj ujecaj i na druga podruja
zapadnog dijela 1redozemnog mora. ona je sebi podinila gradove u Gpanjolskoj i na 1iciliji, njoj
su pripadali i najvaniji ooci zapadnog 1redozemlja. $red kraj (+. i na poeku (((. s. pr. K.
Karaga se je prevorila u najjau dravu zapadnog svijea. )ospodarsku osnovicu njene moi
inila je posrednika rgovina. Karaki rgovci dovozili su u zapadne i isone luke 1redozemnog
mora cink iz :rianije, zlao i slonovu kos iz juni# podruja A%rike, kovine sa 1ardinije i iz
Gpanjolske, janar iz sjeverni# zemlja, robove iz razni# podruja i drugu najraznovrsniju robu.
+eliku ulogu u karakom gospodarsvu igrala je poljoprivreda. 1ama Karaga, kao i mnogi
drugi %eniki gradovi na sjevernoa%rikoj obali, leala je na plodnom lu. Comorodako berbersko
sanovnivo, kome je prvobino pripadala a plodna zemlja, prevoreno je u zavisne posjednike.
znaan dio zemljia karake arisokracije obra'ivali su robovi. Karaani su prvi primijenili u
velikim razmjerima rad robova u poljoprivredi i svorili meode za raznoliko korienje robovskog
rada. Kod nji# se pojavila specijalna lieraura posveena agronomskim pianjima. &sobiu
popularnos uivao je rad Magona, koji je bio preveden na grki, a zaim i na lainski jezik.
$oliiki poredak u Karagi bio je o l i g a r # i j s k i . Na elu drave sajala su d v a s u % e a ,
koje je birala narodna skupina i po ijim je imenima nazivana godina, ali je najvia vlas bila u
rukama arisokraskog +i j e a , koje se sasojalo od @3 ljudi. $osojale su i druge usanove, od
83
koji# je naroi znaaj imao konrolni organ * v i j e e s o e v o r i c e , koje je podsjealo na
sparanske e%ore.
Narodna skupina, koja je birala slubene osobe, nije imala poliiki znaaj. Hiavom
poliikom, kako vanjskom ako i unuarnjom, rukovodila je p l u o k r a c i j a . Arisoel, koji je
opisao karako poliiko ure'enje, isie da se u Karagi bogasvo cijeni vie od vrline.
Karaka vojska bila je plaenika i sasojala se od najraznovrsniji# elemenaa/ u njoj su sluili
9ibijci, Keli, (alici, )rci. $osrojbama su ponekad zapovijedali isaknui Karaani, a ponekad
plaeniki zapovjednici. Coga'alo se da su karake vojskovo'e djelovale nezavisno od vladajue
oligar#ije i da su s njom dolazile u sukob.
+eina slobodnog sanovniva bila je u poliikom pogledu bespravna. &sim poljoprivrede,
zasnovane na racionalnim naelima, Karaga je malo ega novog unijela u aniku kuluru.
" karakoj religiji, koja je nasavljala radicije sari# Beniana, bilo je mnogo ar#ainog, sve
do ljudski# rava, prinoeni# u as boga raa Mo l o # a . )lavna boansva bili su bog neba
:a a l i boginja mjeseca -a n i . Nji#ovi sveenici i sveenice bili su lanovi isaknui# karaki#
obielji. " podruju umjenosi i ar#iekure Karaani nisu svorili nia samosalno. 0a nji# je
karakerisino eklekiko mijeanje grki# i isoni# uzora.
5 + P " ' i # u n s 8 i " a t
Karaki posjedi irili su se po iavom zapadnom dijelu 1redozemlja. " Gpanjolskoj su
Karagi pripadali )ades, Malaka i Abdera. +elik znaaj za Karagu imali su posjedi na 1iciliji.
Karaani su se uvrsili na zapadnoj polovici 1icilije i eso su pokuavali proirii svoju vlas i
na isoni dio ooka. &%enzivu Karaana u (+. s. suzbijali su sirakuki irani, ali je krajem
osamdesei# godina (((. s. pr. K. znaan dio 1icilije popao pod ujecaj Karage. 1redinom
ezdesei# godina (((. s. u 1irakuzi je vladao iranin Eijeron ((., koji je uzeo iulu kralja i sebi
posavio za cilj obnavljanje grke moi na 1iciliji.
" pre#odnom razdoblju, jo mnogo prije nego o e se prevorii u snanu ialsku dravu,
!im je supio u rgovake veze s Karagom.
R!ni &+ovori i%me#& Rim! i '!rt!+e
$rvi ugovor !ima sa Karagom $olibije savlja u +(. s., u prvu godinu !epublike, ali je
popuno mogue da on pada u kasnije vrijeme. Crugi ugovor zakljuen je @<2. g., a rei ,;8. g.,
za vrijeme raa sa $irom.
!ani ugovori regulirali su pianja koja su uglavnom bila u svezi s rgovinom i pomorsvom.
"govor pak iz ,;8. g. bio je uperen proiv $ira.
Rimsko9k!rt!1ke s&protnosti
81
&dnosi izme'u !ima i Karage bino su se pogorali nakon o je !im sao na elo %ederacije
ialski# zemlja i +elike )rke, koja je uvijek bila u neprijaeljsvu sa Karagom. $adom -arena i
slabljenjem 1irakuze, Karaga je neogranieno zavladala zapadnim dijelom. !imski vladajui
slojevi nisu mogli dopusii da aj dio 1redozemnog mora bude za nji# zavoreno karako more.
-o su bile osnovne supronosi, koje su i dovele do $ r v o g p u n s k o g r a a 4 , > < . *
, < 1 . 7 . (neresi obiju drava sukobili su se na 1iciliji, i borba za vladavinu nad sicilijskim
podrujima rajala je preko ,3 godina.
M!mertini
$ovod rau bio je sljedei. Kampanski plaenici, koji se sebe nazivali sinovima Marsa, ili
Mamerinima, zauzeli su osamdesei# godina (((. s. Mesanu i opljakali susjedne gradove.
Eijeron ((., koji se uvrsio u 1irakuzi, krenuo je proiv Mamerina i opsjeo Mesanu.
6edan dio Mamerina obraio se je Karagi, molei je za zaiu, dok je druga grupa Mamerina,
pozivajui se na krvno srodsvo, poraila pomo od !ima. Karaani su zauzeli mesanska
gradska uvr'enja. 0auzimanje Mesane od srane Karaana bilo je, nesumnjivo, opasno po
rimsku dravu, jer je moglo imai za posljedicu osvajanje 1irakuze, pa prema ome i prelazak
iave 1icilije u ruke Karage. Ako bi Karaani zadrali Mesanu, onda bi samo uski morski
jesnac dijelio rimske posjede od jakog i opasnog proivnika. !imski 1ena kolebao se je i nije
donosio odre'enu odluku. Ali je narodna skupina, priznavi Mamerine za rimske suplemenike,
odluila da im se prui pomo. Na odluku narodne skupine ujecali su vez sumnje predsavnici
senaorski# obielji, koje su bile povezane sa sabelskim plemenima, srodnim Mamerinima, a ako
iso i sa rgovakim grkim gradovima 4npr. Ailiji, koji su vodili porijeklo iz Kampanije, i
&aciliji * od sabelski# plemena7.
Po,et!k r!tni- oper!cij!
)odine ,><. rimske su se posrojbe prebacile na 1iciliju, osvojile Mesanu, razbile najprije
Karaane, a zaim i 1irakuane, i prisupile opsadi 1irakuze. Mnogi grki gradovi preli su na
sranu !imljana, i Eijeron je bio prisiljen sa !imom sklopii mirovni ugovor, po kome je morao
vraii zarobljenike i plaii so alenaa u srebru. Mir i savez sa Eijeronom olakali su daljnje
vo'enje raa, jer su sada !imljani dobivali #ranu za svoje legije na licu mjesa.
Z!&%im!nje A+ri+ent!
,>,. g., poslije esomjesene opsade, !imljani su zauzeli grad Agrigen * jedan od
najsnaniji# sicilski# cenara. !imljanima je u ruke pao veliki plijen, ,F.333 zarobljenika prodano
je u ropsvo. Ali su uspjesi na 1iciliji bili paralizirani akcijama karake mornarice, koja je
gospodarila morem i mogla nesmeano napadai ialske obale. !imljani, a naroio nji#ovi
saveznici, imali su malo brodova i zao su prisupili izgradnji rane mornarice, Nova rimska
mornarica sasojala se je od veliki# la'a, opskrbljeni# specijalnim mosovima za prisajanje. 0a
8,
vrijeme bike rimski je brod prisajao uz neprijaeljski i savljao na njega mos, preko kojeg su
legionari prelazili na neprijaeljski brod i zapoinjali borbu kao da su na kopnu.
4itk! ko" Mil!
$rva pomorska bika * kod 9i p a r s k i # o o k a bila je nepovoljna po !imljane, ali je zao
ubrzo poslije oga, u bici kod Mi l a , blizu i# isi# ooka, konzul )aj Cuilije odnio pobjedu na
karakom mornaricom 4 ,>3. g. 7.
$resudno ulogu za vrijem bike odigrala je e#nika novos na rimskim brodovima 4 mosovi
za prisajanje 7. Cuilije je proslavio rijum%. u as pobjede podignu je sup, ukraen dijelovima
kljunova razbijeni# brodova ( columna "ost"ata ). $revaga u rau na moru bila je na sani
!imljana, i oni su odluili napasi Karaane u samoj A%rici.
Re+&lov! ekspe"icij!
,F>. g. opremljena je i u A%riku upuena velika ekspedicija, s konzulom Markom Ailijem
!egulom na elu. Kod r a ?k n o ma dolo je do jedne od najvei# pomorski# biaka u anici. u
njoj je karaka mornarica bila razbijena, poslije oga !imljani su se iskrcali na a%rikoj obali.
Nji#ove su rupe isprva djelovale uspjeno, i !egulu je polo za rukom odvojii od Karaana
domorodaka plemena koja su se nalazila pod nji#ovom vlau. Karaani su poveli pregovore o
miru, ali je !egul posavio akve uvjee da su oni odluili nasavii ra. "najmljeni su novi odredi
grki# plaenika na elo s 9akedemonjaninom Ksanipom. " sukobu s ovom novom karakom
vojskom !imljani su bili do nogu poueni. &d iave velike vojske spasilo se bijegom samo dvije
isue ljudi. 1am !egul pao je u zarobljenivo, gdje je i poginuo. Kao vr#unac svega, rimska
mornarica koja se vraala iz A%rike u (aliju bila je goovo sasvim uniena u velikom nevremenu.

Poslje"nje r!%"oblje r!t!
$opriem vojni# operacija ponovo je posala 1icilija. !imska je mornarica nekoliko pua
sradavala od burD, i !imljani su morali iznova gradii brodove. Ali, Karaani nisu znali
iskorisii svoju prednos na moru. 0ao su !imljani, za#valjujui sjajnim kvalieama svog
pjeava, poisnuli Karaane u sjeverozapadni dio 1icilije, ako da su ovima osala samo dva
velika prisania * 9ilibej i Crepanon. Karake pozicije posale su bolje od ,<;. g., kada je na
1iciliju sigao mladi i energini vojskovo'a Ea mi l k a r :a r k a s , koji je reorganizirao
karaku vojsku. &n nije samo pruio !imljanima energian opor, ve je i sam preao u o%enzivu.
0auzevi vr'avu ?riks, Eamilkar nije dao mira neprijaelju. -ada su !imljani, uz velika
odricanja i iskoriavanje svi# dravni# i privani# poencijala, sagradili novu mornaricu, kojoj je
,<,. g. na elo sao konzul )a j 9u a c i j e Ka u l . Kao rezula oga, jo ise godine !imljani
8@
su zauzeli gradove 9ilibej i Crepanon, a slijedee, ,<1.g., )aj 9uacije Kaul zadao je karakoj
mornarici presudan poraz u bici kod ?g a s k i # o o k a .
"skoro poslije oga Eamilkar i 9uacuije Kaul sklopili su mirovni ugovor. &dma# zaim na
1iciliju je poslana komisija, koja je %ormulirala konane uvjee mira. Karaga je morala u roku od
dese godina isplaii konribuciju od @.,33 alenaa, napusii 1iciliju i vraii zarobljenike.
5st!n!k & '!rt!+i
!a je Karagu sajao ogromni# sredsava. karaka blagajna bila je ispranjena, e se nisu
mogle ispaii karake vojne posrojbe. -o je dovelo do usanka plaenika, kojem su se prikljuili
robovi i podjarmljeni 9ibijci. Na elu usanka nalazili su se 9ibijac Maon i rob iz Kampanije
1pendije. "sanike su popomagali %eniki gradovi, me'u kojima i "ika, kojoj je eko padala
karaka #egemonija. "sanak, koji je zapoeo u zimu ,<1.g., rajao je vie od ri godine. 0a
njegove guenje zasluan je Eamilkar :arkas.
0a vrijeme usanka !im je osao neuralan, ali nakon njegovog guenja iskorisio je slabos
Karage i zauzeo 1ardiniju i Korziku.
Or+!ni%!cij! prvi- provincij!
$rekomorski erioriji organizirani su po drugaijim naelima nego ialska podruja u kojima
je bio dosljedno sproveden princip prisilne %ederacije. 1icilski posjedi, 1ardinija i Korzika,
odsada su nazivani rimskim p r o v i n c i j a ma . $ojam Aprovincija A ( #"o'incia ) znaio je
prvobino manda 4 obino vojni 7 koji je davan najviem magisrau. 1ada se a rije poela
uporebljavai i za osvojene eriorije. " prvo vrijeme !im nije zavodio nikakav odre'eni susav
provincijske uprave. &svojeno podruje nalazilo se pod vlau rimskog magisraa, koji je njome
neogranieno upravljao. $odinjeni gradovi 4 sa odre'enim iznimkama 7 morali su plaai velike
poreze. 6edan dio osvojenog eriorija proglaavan je za dravnu zemlju 4 ager publicus 7.
!imljani su mnoge svari preuzeli od Karaana i od sirakuke drave, koji su sa svoje srane,
preuzeli s (soka #elenisiki susav uprave nad pokorenim narodima, za koji je karakerisina
podjela osvojeni# podruja na privilegirane gradove i na bespravno seosko sanovnivo.
E+ Unuta"n4a i 'an4s8a #ol iti 8a Ri ma u "a@!obl 4u i@meAu P"'o i
)"uo #uns8o "ata ( 593+ D 53G+ + #"+ K+ )
$oslije prvog $unskog raa !im je zauzeo jedno od isaknui# mjesa me'u dravama
1redozemlja. 1ve do dvadesei# godina (((. s. !imljani su bili izvan oni# neobino sloeni#
vanjskopoliiki# odnosa koji su karakerisini za #elenisike drave oga doba. $rvi sukob
ineresa !ima i )rke pada u ,,8. g., kada je poeo $rvi ilirski ra.
Ilirski r!tovi
8<
" o vrijeme na sjeveroisonim obalama 6adranskog mora ojaala je ilirska drava, koja je
predsavljala %ederaciju razni# plemena. (liri su se bavili gusarsvom i pljakali brodove koji su
prolazili 6adranskim morem. &d ilirski# gusara sradali su i ialski rgovci. !imski 1ena usao je
u obranu nji#ovi# ineresa. Kraljici -e u i , koja je vladala (lirijom, upueno je poslansvo, ali su
rimski za#jevi bili odbijeni, a jedan od poslanika ubijen. -o je posluilo kao povod za (lirski ra.
0a vrijem (lirskog raa !imljani su djelovali u zajednici s A#ajskim i ?olskim savezom, i zao
je sljedee, ,,2. g., odnesena pobjeda na (lirima i zakljuen mir, po kome je -eua izgubila znaan
dio svoga eriorija. (lirima je oduzeo pravo slobodne plovidbe. osim oga, morali su plaai
danak. &ok Korkira , ?pidamnos i drugi gradovi na jadranskoj obali uli su jo ,,8. g. u sasav
rimskog saveza. Ne mijeajui se jo u unuarnje svari grki# gradova, !im je ipak supio s njima
u redovne diplomaske odnose.
" Korin i Aenu upueno je rimsko poslansvo, kome je ukazana doad nevi'ena as.
poslanicima je dopueno sudjelovanje na (samskim igrama i na ?leuzinskim praznicima. $rema
ome, !imljani su priznavani za Eelene.
,18. g. !imljani su vodili zv. Cr u g i i l i r s k i r a , u kome su zadali poraz Ce me r i j u
B a r a n i n u , svom prijanjem savezniku, koji se pobunio proiv nji#.
"spjesi !imljana na ilirskoj obali zadirali su u inerese najjae balkanske drave *
Makedonije, i morali su kasnije neizbjeno dovesi do sukoba.
Re.orm! komicij!
(sovremeno sa vanjskim jaanjem !ima doga'a se i niz promjena u unuarnjem ivou.
!azdoblje nakon $rvog punskog raa obiljeeno je odre'enim jaanjem uloge plebsa. (zme'u
,<1. i ,,,. g. izvrena je re%orma cenurijaski# komicija. "mjeso sare 1ervijeve podjele, svaki
od @F ribusa morao je ubudue davai po , cenurije od svake klase. Na aj su nain sve klase
dobile podjednak broj cenurija i prema ome podjednak broj glasova u Narodnoj skupini.
"kupan broj cenurija iznosio je @;@ 4 @F R 13 V 12 cenurija konjanika V < cenurije pionira i
glazbenika V 1 cenurija proleera 7.
$o 1ervijevom usavu, odluka u komicijama mogla se donosii samo glasovima cenurija prve
klase i konjanika. $o novom susavu bila je porebna veina u 12; cenurija. $rema ome, ova je
re%orma davala odre'enu prednos gra'anima druge i ree klase. o se ie slabo osigurani#
gra'ana, oni su kao i prije oga bili lieni poliikog ujecaja, i rimski je usav i dalje osao
arisokraski.
" o vrijeme doga'aju se i neke druge promjene u rimskom usavu. &d ,<,. g. bira se drugi
preor. on rukovodi sudskim parnicama koje se vode izme'u sranaca, ili izme'u !imljana i
sranaca ( #"aeto" %ui inte" #e"e"inos ius !icit ). &d ,,;. g. biraju se jo dva preora, radi
uprave nad provincijama/ jedan za 1iciliju, drugi za 1ardiniju i Korziku.
G!j Fl!minije
8F
Cemokraski pokre oga vremena vezan je za djelanos )aja Blaminija. Kao narodni ribun
4 ,@,. g. 7 Blaminije je sproveo zakon o podjeli me'u gra'anima galske zemlje osvojene ,2F. g.
( a e " .a l l i c u s ) . Blaminije je morao vodii borbu sa udruenom i energinom oporbom
senaora, na ijoj se srani nalazio ak i njegov oac, koji je prijeio da e prema svome sinu
primijenii oinsku vlas. $odjela zemlje izazvala je ra s )alima 4,,F.=,,,. g.7, koji je zapoeo
upadom )ala u ?ruriju. Na poeku raa !imljani su prerpjeli poraz, ali je ve ,,<. g. nad
)alima odnesena pobjeda. )odine ,,@. )aj Blaminije je kao konzul krenuo u po#od i razbio
)ale, a sljedee godine, poslije niza uspjeli# bojeva, ra je bio priveden kraju. $oslije pobjede nad
)alima u novoosvojenom podruju osnivaju se kolonije 4 $lacenia, 5remona 7 i ime udara
emelj romanizaciji doline rijeke $o, glasovie po svojoj plodnosi.
,,3. g. Blaminije je izabran za cenzora, "z njegovu podrku donesen je zakon narodnog
ribuna Klaudija, po kome je senaorskim porodicama zabranjeno posjedovanje brodova u koje
moe sai vie od @33 am%ora 4 83 #ekoliara 7. &vim se nobilie odvaja od pomorske rgovine,
koja prelazi uglavnom u ruke viezova. $od viezovima su podrazumijevani !imljani zapisani u
12 konjaniki# cenurija 4 e%ues = konjanik, viez 7. $o pravilu, oni su pripadali najosiguranijim
plebejcima koji jo nisu proli kroz magisraure i koji nisu bili uneseni u senaorski spisak. &d
vremena Blaminija i Klaudija u ruke viezova prelaze posepeno rgovako=zelenaki poslovi, dok
gospodarsku podlogu nobiliea i dalje ini krupni zemljini posjed.
9 + ) " u i # u n s 8 i " a t
H!milk!r 4!rk!s i nje+ovi n!slje"nici & :p!njolskoj
"brzo nakon sloma usanka plaenika i robova Eamilkar :arkas je prenio svoju djelanos u
Gpanjolsku. on se nadao da e amo proirii i ojaai karake posjede, raunajui da e mu
iskoriavanje prirodni# bogasava $irenejskog poluooka omoguii jaanje vojne moi za
budui ra s !imom. $irenejski poluook oduvijek je bio na glasu po nalaziima plemenii#
kovina i po plodnosi svoga la. )lavninu njegovog sanovniava inila su iberska plemena, koja
su se nalazila na razliiom supnju kulurnog razvika. " sjeverna podruja prodrli su Keli, koji
su se jednim dijelom izmijeali sa (berima. Neka plemena, naroio juna, bila su nosielji
speci%ine iberske kulure, koja je i pored inozemni# ujecaja ipak uvala svoje originalne cre.
$lemena koja su sanovala na $irenejskom poluooku odlikovala su se borbenou, i neka od nji#
branila su svoju nezavisnos ijekom vie soljea. Benike naseobine pojavile su se na
$irenejskom poluooku prilino rano, ali im Karaga sve do gubika 1icilije nije posveivala veu
pozornos. Eamilkar je poeo uspjeno provodii u ivo svoj naum, guei opor lokalni#
plemena. ali je on ,,8. g. poginuo, i vojska je za svoga vo'u izabrala njegovog zea
Ea z d r u b a l a . &n je nasavio djelo svoga pre#odnika i osnovao grad No v u Ka r a g u , koja
nije bila samo snana vojnika uvrda, nego i vana rgovaka luka.
8>
!imljani su bili uznemireni prodiranjem Karaana na sjever Gpanjolske. " Gpanjolsku je
upueno rimsko poslansvo i ,,>. g. je sa Eazdrubalom zakljuen ugovor, po kome su se
Karaani obvezali da nee prelazii rijeku (bar 4 ?bro7 u vojne svr#e. &vaj ugovor bio je
nesumnjivo povoljniji za Karagu, jer joj je priznavao pravo na vei dio Gpanjolske.
"nuarnji doga'aji u !imu, kao i ra sa )alima nisu !imljanima davali mogunos pruanja
ozbiljnijeg opora jaanju karake moi u Gpanjolskoj.
,,1. g. Eazdrubal je bio ubijen . Na njegovo mjeso izabran je Eamilkarov sin Ea n i b a l ,
kome je ada bilo svega ,F godina. ( pored svoje mladosi, Eanibal je ve bio zreo vojskovo'a,
odgojen u mrnji prema !imu. Kada je preuzeo zapovjednivo, on je smarao da je karaka
vojska spremna za borbu s !imljanima. ( !imljani su se spremali za ra. &ni nisu imali
neposredni# ineresa u Gpanjolskoj, ali je jaanje Karaana predsavljalo opasnos po nji#. "z o,
na ra su i# poicali grki sanovnici grada Masilije, davnanji suradnici Karaana, koji su se sada
umijeali u s%eru nji#ovog rgovakog ujecaja.
Povo" r!t&
&d obalni# gradova Gpanjolske koji su leali juno od ?bra samo se 1 a g u n , #elenizirani
iberski grad nije pokoravao vlasi Karage, nego je supio u savez s !imom. $od izgovorom da je
1agun napao na jedno od plemena podinjeni# Karagi, Eanibal je opoeo opsadu grada.
1anovnici 1aguna pokazali su se vrsim i iavi# osam mjeseci branili su svoju nezavisnos.
Nakon o su ga Karaani ipak zauzeli 4 ,18.g. 7, !imljani su upuili u Karagu poslansvo i
za#ijevali da im se preda Eanibal. $repirka izme'u rimski# poslanika i lanova karakog 1enaa
nije ni do ega dovela. Karaani su odbili ispunii rimske za#jeve i samim im pri#vaili ra.
H!nib!l & It!liji
1raeki plan !imljana bio je unaprijed isplaniran. &ni su namjeravali vodii ra na
proivnikom erioriju, i u u svr#u jedna rimska vojska se je imala iskrcai u A%rici, a druga u
Gpanjolskoj. Ali je Eanibal preekao !imljane. &n je smarao da je najuinkoviije !imljane
napasi u samoj (aliji. 1a )alima, koje je !im neposredno prije oga pokorio, supio je u savez, i
oni su mu obeali pomo. &sim oga, Eanibal je raunao da e ialski saveznici poslije prvi#
njegovi# pobjeda opasi od !ima i prei na njegovu sranu. Ca bi osvario aj plan, rebalo je
izvrii doad nevi'en su#ozemni prijelaz sa $irenejskog poluooka u (aliju preko $ireneja i Alpa,
i Eanibal se odluio na ovaj opasan po#od.
" proljee ,12. g. Eanibal je s velikom vojskom krenuo iz Nove Karage, preao $ireneje i
marirao du morske obale, naseljene kelskim plemenima. Njemu je uspjelo s nekim
domorodakim plemenima sklopii sporazum, dok je sa drugima morao raovai. )alska plemena
nisu mogla sprijeii Eanibala da prije'e rijeku !onu. &sobio eak bio je prijelaz preko Alpa.
Ali je genijalni karaki vojskovo'a, premda po cijenu veliki# gubiaka, uspio savladai sve
8;
prepreke koje su mu na pu savljali ora alpska priroda i neprijaeljska kelska plemena. 1 ove
srane Alpa Eanibal je dobio ranije obeanu pomo )ala, koji su bili nezadovoljni rimskom
vladavinom. -o mu je omoguilo odmaranje svoje vojske. nji#ov broj veoma se smanjio. od
velike vojske osalo je svega ,3.333 pjeaka i >.333 konjanika. $rijelaz Eanibalove vojske preko
Alpa predsavljao je za !imljane popuno iznena'enje.
4i t ke ko" Ti c i n! i ko" Tr e bi j e
Konzul iz ,12. g. * $ u b l i j e Ko r n e l i j e 1 c i p i o n ve se kreao u pravcu Gpanjolske,
radi borbe s Eanibalom, ali se je morao zadrai u sjevernoj (aliji, gdje su se pobunili )ali. +ijes
o Eanibalovom kreanju zaekla ga je u Masiliji i prisilila na odusajanje od panjolskog po#oda.
&n je isuvie kasno krenuo k !oni, i zao nije mogao sprijeii Eanibala da prije'e rijeku.
&premivi svoga braa )neja u Gpanjolsku, on se vraio u (aliju, da bi do alpski# prolaza sigao
prije Eanibala. Crugi konzul, -i b e r i j e 1 e mp r o n i j e 9o n g , bio je opozvan sa 1icilije. Na
aj nain, odusalo se od a%rike ekspedicije. " bici kod rijeke -i c i n a Eanibal je razbio
1cipionove posrojbe. &nda su se konzulske vojske sjedinile i napale Eanibala blizu rijeke
-r e b i j e , ali su i u prerpjele poraz.
+ijes o neuspjesima dviju konzulski# vojski predsavljala je za !imljane popuno iznena'enje
i izazvala u !imu borbu razni# poliiki# grupacija. $revlas su odnijele demokraske skupine,
koje su ,1;. g. izabrale za konzula popularnog javnog radnika )a j a B l a mi n i j a .
4itk! ko" Tr!%imensko+ je%er!
$oslije poraza !imljana kod -rebije opoeo je opi usanak kelski# plemena u sjevernoj
(aliji, Eanibalov plan * pokrenui )ale, nezadovoljne !imom * bio je osvaren, kelski usanici
poveali su za vie od dva pua njegovu vojsku. " proljee ,1;. g. Eanibal je napusio zimski
logor, da bi nasavio o%enzivu na (aliju. !imske rupe, koncenrirane u Ariminu i Areciji, rebale
su branii prolaze preko Apeninski# planina, ali je Eanibal proao kroz movarnu nizinu rijeke
Arno. Karaka vojska marirala je eiri dana i ri noi do pojasa i grudi u vodi, a vojnici su se
mogli odmarai samo na leevima uginuli# konja. &vaj prijelaz koao je Eanibala veoma skupo.
nasradalo je mnogo vojnika, uginulo mnogo konja a osao je samo jedan slon. 1am vojskovo'a
izgubio je oko. Ali kao rezula ovog sranog prelaska Eanibalova je vojska zaobila uvr'ene
poloaje !imljana.
0aobiavi Blaminijevu vojsku, Eanibal je krenuo dalje na jug, na !im, pusoei sve oko
sebe. Blaminije je odluio sii neprijaelja. Ne ekajui svoga kolegu, koji mu je iao u pomo,
on je raunao da e vlasiim snagama posii uspje# i opravdai svoju misiju. Krenuo je za
neprijaeljem, bez dovoljni# mjera opreza. zao su njegove akcije bile poznae Eanibalu, koji je
imao dobro organiziranu izvidnicu. Blaminijev pu vodio je kroz usku dolinu, koja je leala
izme'u planina i -r a z i me n s k o g j e z e r a . Eanibal je preko noi proao kroz dolinu, zauzeo
uzvisine i rasporedio svoje rupe iza breuljaka koji su se nalazili na rubu ravnice. :ilo je murno
juro. Kada je rimska vojska izbila, nia ne sluei, na pu pokraj obale, iznenada su je sa svi#
82
srana napale Eanibalove posrojbe. Na samom poeku boja ubijen je Blaminije. 6edan dio
rimske vojske bio je sasjeen, a drugi je konjica bacila u jezero. 1amo je jedan odred, od oko
>.333 ljudi, zauzeo brijeg, ali se, opkoljen od neprijaelja, predao pod uvjeom da dobije slobodan
odsup. 0adravi !imljane u zarobljenivu, Eanibal je pusio saveznike kuama, isiui da on
nije doao raovai proiv (alika, ve proiv !imljana, za oslobo'enje (alika. " oj bici poginulo
je ukupno 1F.333 !imljana.
$oslije pobjede kod -razimenskog jezera Eanibal je krenuo ka obali 6adranskog mora, da bi
sebi osigurao prekinuu vezu sa Karagom. $roavi kroz "mbriju i $icenum, koje je opusoio,
Eanibal se zausavio u Apuliji, gdje je pusio svoje rupe da se odmore i gdje je reorganizirao
pjeavo po rimskom uzoru.
F!bije M!ksim i nje+ov! t!ktik!
+ijes o razimenskoj kaasro%i izazvala je u !imu, kako kae $olibije, opu poienos. "
oku nekoliko dana 1ena je vijeao o novonasalim prilikama. Blaminijev poraz doprinio je
jaanju arisokraske sranke. 1ena je odluio imenovai dikaorom Kv i n a B a b i j a
Ma k s i ma , koji je bio pozna po konzervaivnim nazorima.
Babije je napravio novi rani plan, usmjeren na iscrpljivanje proivnika, koji se nalazi u u'oj
zemlji. $o $linijevim rijeima, Babije je bio svjesan oga da su ")artaani raskinuli sve veze iza
sebe i da je pobjeda jedina mogunost spasa! Poloaj rimske vojske bio je sasvim drugaiji! /ato
je ;abije predviao neizbjean poraz u presudnoj bitci ali je bio neodluan da se u nju upusti!
,$vativ"i u emu se sastoje prednosti njegovog poloaja u usporedbi s neprijateljem% on je na
nji$ jedino i raunao% i u skladu s njima je vodio rat% a ta prednost -imljana sastojala se u
neiscrpnim priuvama i brojnoj prevazi nji$ove vojske!" Babije je izbjegavao presudne sukobe.
&n je uznemiravano neprijaelja sinim arkama, napadajui u prvom redu karaku komoru. Ali
ovakva Babijeva akika, zbog koje je prozvan 0 u n c t a t o " o m 4 &k l i j e v a l o m 7 , nije
nailazila na simpaije u demokraskim krugovima !ima. oni su bili krajnje nezadovoljni gubikom
nizine rijeke $o, koja je poslije Blaminijeve re%orme i posljednjeg galskog raa bila naseljena
rimskim kolonisima. &sim oga, seljavo !ima i (alije bilo je nezadovoljno ime o je Eanibal,
koga nisu puali blizu veliki# gradova, pusoio seoska naselja. $roivnik Babijeve akike bio je
ak i njegov najblii pomonik, zapovjednik konjice Marko Minucije, kome je za vrijeme
Babijevog odsusva polo za rukom da u jednoj sluajnoj arki zada Karaanima poraz. " !imu
je o nailo na ako veliki odjek da je Minucije usprkos svi# obiaja bio izabran za drugog
dikaora. Ali je Eanibal ubrzo razbio Minucija, i samo je Babijeva pomo spasila njegove rupe
od propasi. -o je pokazalo koliko je pravilna bila akika parizanskog raa koju je vodio Babije
Maksim. Njegova zasluga sasojala se je i u ome o je zadrao rimske saveznike. Eanibal i# nije
uspio privui na svoju sranu.
&siguranje zali#a bio je jedan od najvaniji# Eanibalovi# zadaaka. (z Apulije on je krenuo u
1amnij, a odale preao u Kampaniju. Babije mu nije uspio preprijeii pu, kad se on vraao iz
Kampanije. $oo je osigurao zali#e, Eanibalova se vojska vraila u Apulijeu, gdje je Eanibal
88
proveo zimu ,1;. W ,1>. g. 0a konzula u ,1>. g. izabrani su 9u c i j e ?mi l i j e $ a u l , prisaa
akike Babija Maksima, i )a j -e r e n c i j e +a r o n , kandida demokraski# krugova i prisaa
odluni# vojni# operacija. +aronova akika dovela je do jedne od najpresudniji# biaka u
anikoj povijesi.
4itk! ko" '!ne
" ljeo ,1>. g. na rijeci Au%idu kod Kane 4Apulija7 rimska se vojska sukobila sa Eanibalom.
&na je bila brojno nadmonija od karake vojske, ali je Eanibal imao jaku konjicu. &sim oga,
rimska vojska nije imala jedinsvenog zapovjedniva. Na njenom elu nalazila su se dva
zapovjednika, koji su izme'u sebe bili suradnici i koji su se rebali u#vaii u koac sa genijalnim
karakim sraegom. Eanibal je rasporedio svoje rupe u obliku polumjeseca. " srediu su se
nalazili Keli, a na bokovima odabrani odredi karakog pjeava i konjica. Malobrojna rimska
konjica bila je razbijena i odbaena jo na samom poeku bike. Keli su pak prigodom napada
usuknuli, ali kada su i# rimski legionari poeli poiskivai, Eanibal je savio u pokre proiv
rimski# bokova odabrano a%riko pjeavo. !imljani su bili opkoljen e su %ormirali krug i
pokuali se branii, me'uim, nisu izdrali a bojni redovi su im se raspali. &poelo je ope
isrjebljivanje rimske vojske. )ubici !imljana bili su ogromni. &d vojske koja je brojala preko
F3.333 ljudi spasilo se, kako kau neki izvori, samo 1<.333. "bijeno je mnogo vojni# ribuna i
senaora koji su se nalazili u vojsci. Me'u poginulima bio je i konzul 9ucije ?milije $aul. 0naan
dio rimske vojske osao je na bojiu, mnogi su dopali zarobljeniva, a samo je neznaan dio
rupa spaen bijegom. Me'u ovima bio je i konzul -erencije +aron. &sake razbjegle vojske
zausavio je i doveo u red mladi vojni ribun $ u b l i j e Ko r n e l i j e 1 c i p i o n .
&savi bez vojske, !imljani su bili spremni na o da e Eanibal napasi !im. uinjeno je sve
da se svore odredi sposobni za borbu. " vojnu slubu pozvani su svi gra'ani koji su osali u
!imu, od sedamnaese godine navie. 1ena se odluio na krajnje sredsvo. dvije legije
sasavljene su od robova, koje je drava kupila.
Ali je Eanibal, koji je ako'er bio veoma oslabljen gubicima, iskorisio poraz !imljana u
prvom redu u diplomaske svr#e. &n je najprije pokuao supi u mirovne pregovore sa !imom,
ali poo je 1ena odbio s njim pregovarai, posigao je najzad ono na o je i raunao kad je
organizirao po#od proiv !ima. mnoga plemena i gradovi srednje i june (alije ili su preli na
njegovu sranu, ili su se kolebali. 1vuda su odnosile prevagu anirimske snage. " Kamapaniji
Eanibalu je prila Kapua, ali su Kuma, Napulj i Nola osale vjerne !imu. Neko vrijeme 4 ,38.g. 7
ak je dvanaes lainski# kolonija odbilo dai vojsku za borbu proiv Eanibala. "brzo nakon bike
kod Kane Eanibal je zakljuio savez s makedonskim kraljev Bilipom +., koji je rebao supii u
borbu proiv !ima. Na 1iciliji proiv !ima je usao sirakuki vladar * mladi Eijeronim.
Prvi m!ke"onski r!t
$oslije poraza kod Kane !imljani su izbjegavali presudne bike u samoj (aliji. &ni su se
ograniavali na pruanje pomoi gradovima koji su sajali na nji#ovoj srani, omeali su Eanibala
133
kod nabavljanja #rane i sprjeavali su mu dovo'enje pojaanja iz Karage. )lavna panja i napori
!imljana bili su koncenrirani na vo'enje rani# operacija izvan (alije. " (liriji je Bilip +.
opoeo ra proiv !ima 4 ,1F. g. 7 . Ali su !imljani puem diplomaski# pregovora uspjeli uvui
u borbu proiv Makedonije ?olski savez i neke druge grke gradove, a zaim je animakedonskoj
koaliciji prisupio i pergamski kralj Aal (. )odine ,3F. zavren je aj ra, koji je dobio naziv $rvi
makedonski ra, i zakljuen je mir, po kome su !imljani morali Bilipu usupii neke eriorije u
(liriji. Ali su glavni ciljevi rimske diplomacije bili posignui/ ra se vodio uglavnom na erioriju
)rke, vodili su ga veim dijelom rimski saveznici, a o je glavno * !imljani su uspjeli sprijeii
napad Bilipa +. na (aliju i ako onemoguii njegovo pruanje pomoi Eanibalu.
Rimsko osv!j!nje Sicilije
Na 1iciliju ju upuen Ma r k o Kl a u d i j e Ma r c e l , koji je ,1@. g. opsjeo 1 i r a k u z u . Ali
je bilo eko zauzei grad, jer je on imao sve o mu je bilo porebno, a kod podizanja obrambeni#
uvrda akivno je sudjelovao i glasovii %iziar i maemaiar anike * Ar # i me d . -ek ujesen
,11. g. uspjeli su !imljani osvojii 1irakuzu. )rad je bio prepuen vojnicima na pljakanje, i
me'u mnogim drugim sanovnicima poginuo je i Ar#imed. !imljani su iz 1irakuze odnijeli i
boga plijen, mnovo umjeniki# spomenika i drugi# dragocjenosi grke i #elenisike baine.
$oslije pada Agrigena 4 ,13. g. 7 !imljani su zavladali iavom 1icilijom.
4orb! & :p!njolskoj
$oevi od ,12. g. rane operacije nisu prekidane ni u Gpanjolskoj.-amo je bio upuen )nej
Kornelije 1cipion, a zaim 4,1;. g. 7 je njemu u pomo sigao njegov bra $ublije 4 konzul ,12. g.,
pobije'en od Eanibala 7. !imljanima je najprije uspjelo povesi o%enzivu. oni su zauzeli 1agun i
sekli sebi saveznike me'u lokalnim plemenima. Ali se je ,11. g. siuacija izmijenila. &ba
1cipiona bila su poraena od Eanibalove brae i poginula su u borbi. !imljani su smarali nunim
oslobodii Gpanjolsku od Karage, odakle su oni dobivali srebro i gdje su novaili vojnike. 0ao je
,13. g. u Gpanjolsku upuena nova ekspedicija. na njeno elo posavljen je $ u b l i j e
Ko r n e l i j e 1 c i p i o n , sin konzula iz ,12. g., koji se, usprkos svoje mladosi, isako u bikama
kod -icina i Kane, i koji je uivao veliki ugled. $osebnom odlukom Narodne skupine 1cipionu
je dodijeljen im#e"ium i dana su mu prava prokonzula. -o je bio prvi sluaj u rimskoj povijesi da
se imperij dodjeljuje privanoj osobi, a ne magisrau. 1cipion je uspjeno djelovao. )odine ,38.
zauzeo je glavnu karaku bazu u Gpanjolskoj * Novu Karagu. -vr'ava je bila neprisupana s
kopna. 1cipion je iskorisio oseku, i !imljani su prodrli u onaj dio vr'ave koji je bio okrenu
prema moru. Neka domorodaka plemena, nezadovoljna karakom upravom, djelovala su u
savezu s !imom.
1cipion nije mogao sprijeii Eanibalovog braa Eazdrubala da povede vojsku u (aliju, ali je
,3>. g. prisilio Karaane na prekid opora u Gpanjolskoj, i !imljani su zavladali junim dijelom
$irenejskog poluooka.
131
H!nib!l !nte port!s
" samoj (aliji ako'er je posepeno nasupao preokre. $oo su !imljani posigli odre'en
uspje#e i oduzeli pojedine gradove Eanibalu, oni su ,1,. g. prisupili opsadi Ka p u e . )rad se
nije predavao, nadajui se Eanibalovoj pomoi. " proljee ,11. g. karaki vojskovo'a pojavio se
je pred gradom, ali !imljani nisu prekidali opsadu. &nda, da bi odvraio panju !imljana,
Eanibal se upuio prema !imu. &vo je izazvalo paniku kod gradskog sanovniva. !ijei
A Ea n i b a l p r e d v r a i ma A ( ,a n i b a l a n t e # o " t a s ) ule su vremenom u
poslovicu. Me'uim, opsada !ima po svemu sudei nije ulazila u Eanibalov plan, jer se on,
pribliivi se gradu, zadovoljio ime o je opusoio ogromna polja i imanja izvan grada, pa se
zaim , poo je neko vrijem proveo ispod grada, povukao od !ima u Kampaniju i krenuo u junu
(aliju. "brzo poslije oga grad Kapua bio je prisiljen na kapiulaciju e je okruno kanjen.
$ad Kapue pokolebao je Eanibalov auorie me'u njegovim ialskim saveznicima. ,38. g.
osamdeseogodinji Babije Maksim zauzeo je -aren. Eanibalov plan sasojao se je u oma da se
sjedini sa braom Eazdrubalom, koji mu je iz Gpanjolske vodio pojaanja. Ali je Eazdrubal ,3;.
g. kod rijeke Me a u r a prerpio poraz i bio ubijen. &d og renuak poloaj Eanibala, koji nije
dobio porebnu podrku od karake oligar#ije 4 jer se ona bojala jaanja isaknuog vojskovo'e 7,
posao je osobio eak.
4itk! ko" Z!me
$oslije panjolski# pobjeda 1cipionov auorie je porasao. on je izabran za konzula u ,3F. g.
)odine ,3<. 1cipion se iskrcao u A%rici, nedaleko "ike, s vojskom od @3.333 ljudi, u kojoj je
bilo oko ;.333 dobrovoljaca=veerana. Karaki 1ena opozvao je Eanibala iz (alije. $osljednja
bika, koja je konano odluila is#od raa, odigrala se , 3 , . g . blizu grada 0a me . +eliku
pomo pruio je !imljanima susjed Karage, numidski kralj Masinisa. &n je !imljanima usupio
izvrsnu konjicu. " bici kod 0ame Eanibal je prerpio prvi i posljednji poraz u svom ivou i
Karaga nije mogla dalje pruai opor.
Skl!p!nje mir!
,31. g. sklopljen je mir, po kome je Karaga zadrala samo svoje posjede u A%rici. &na nije
smjela vodii ra u drugim zemljama, a u A%rici je mogla raovai samo uz dopuenje !ima.
Karaani su morali u roku F3 godina isplaii konribuciju u visini od 13.333 alenaa. &ni su
izgubili iavu mornaricu 4 s izuzekom 13 sraarski# brodova 7 i morali su !imu predai aoce.
0nanu prednos dobio je Masinisa, ija je kraljevina ojaala na raun numidski# plemena * kako
slobodni#, ako i oni# koji su doada bili zavisni od Karage. Mo Karage bila je slomljena.
Poslje"ice *r&+o+ p&nsko+ r!t!
13,
$oslije sklapanja mira Eanibal je svu svoju panju posveio ure'enju svoje drave. $od
njegovim ujecajem sprovedene su demokraske re%orme, pravilna konrola nad %inancijama
omoguila je isplaivanje konribucije !imljanima, a priom gra'ani nisu bile opereeni
prejeranim porezima. Ali je a djelanos izazvala nezadovoljsvo oligar#ijske sranke u Karagi i
poveala oprez !imljana. )odine 18F. Eanibal je morao pobjei iz Karage, i sve do posljednjeg
dana nije ga napuala misao o osvei !imu.
1cipionova a%rika ekspedicija zadala je konaan udarac karakom vojskovo'i, ali je njegova
sudbina bila odluena jo u (aliji. "sprkos uspjesima na poeku raa, Karaani nisu mogli
slomii opor !imljana, koji su branili svoj erioriji. $olibije je ispravno ukazao na o da se je
"prednost +-imljana sastojala u neiscrpnosti priuva i u brojnoj prevazi nji$ove vojske".
!imljani su se borili na svom erioriju i branili svoju zemlju. nji#ova vojska sasojala se je od
slobodni# gra'ana. Eanibal je pak djelovao na u'em erioriju, imajui pod sobom uglavnom
plaenike. &vaj ra pokazao je sve nedosake susava plaeniki# vojski, sasavljeni# od razni#
plemena. Eanibalove nade da e saveznici opasi od !ima opravdale su se samo djelomino i za
krako vrijeme. Him su !imljani poeli odnosii pobjede, na nji#ovu su sranu ponovo poeli
prelazii ialski saveznici, koji se vjerojano nisu nadali da e osvajanje (alije od u'inaca
poboljai nji#ov poloaj. Najzad, karaka oligar#ija nije Eanibalu pruila porebnu pomo.
!imljani se nisu ograniili samo na obranu svog eriorija. Crugi punski ra, osobio u svojoj
drugoj %azi, bio je osvajaki ra. 0a vrijeme og raa prvi pu su se oiovale one poliike
endencije, koje su kasnije odigrale veliku ulogu u sudbini !ima. !imski usav pokazao se
nepogodnim za izvanredne rane prilike. (menovanje 1cipiona i uvr'ivanje u Gpanjolskoj,
njegova ekspedicija u A%riku, podrka plebsa 1cipionu * sve je o prourjeilo rimskim poliikim
radicijama. " 1enau je jo igrala veliku ulogu konzervaivna skupina Babija Maksima
5uncaora, princepsa 1enaa, koji je bio prizna za spasielja domovine. Ali poslije njegove smri
nobilie je morao priznai auorie 1cipiona, koji je zbog vojni# pobjeda prozvan A% r i k i m (
Af " i c a n u s ) +
$oslije Crugog punskog raa !im je proirio svoje prekomorske posjede. Njemu je pripala
juna (alija. poslije ,13. g. u njegovim rukama nalazila se iava 1icilija. !im je posao
najmonija drava u zapadnom dijelu 1redozemnog mora.
$unski raovi razlikuju se od pre#odni# raova im o borba nije vo'ena za ujedinjenje
ialski# plemena oko !ima, nego za osvajanje novi# eriorija, za sjecanje robova, za ponovnu
podjelu zemalja u zapadnom dijelu 1redozemlja.
$rema ome, punski su raovi obiljeili novu eapu u povijesi !ima. &ni su predsavljali
poeak niza osvajaki# raova koje su !imljani kasnije vodili. Crugi punski ra doveo je ne samo
do promjena u vanjskom poloaju !ima, nego i do znani# unuarnji# promjena. +ojne operacije
eso su dovodile do pusoenja neki# krajeva. )radovi i podruja koji su se odmenuli od !ima
podvrgnui su egzekuciji, praenoj kon%iskacijom zemlje. &d vremena Crugog punskog raa
pojaava se konrola 1enaa nad ialskim saveznicima. Cok su rimske vlasi do og vremena
vodile rauna o auonomiji ialski# gradova, dole je od poeka ((. s. rimski 1ena paljivo
morio na sve o se doga'a u ialskim podrujima. Kaznene ekspedicije guile su pokuaje
13@
usanaka, kao i nemire robova u raznim pokrajinama (alije. Krnjena su prava saveznika 4 osobio
u vojsci 7. !imljani poinju na nji# gledai kao na svoje podanike. "osalom, pojedine mjere
nailaze na podrku municipalne arisokracije, koja je u rimskom 1enau vidjela bedem proiv
nemirni# demokraski# elemenaa.
&ve promjene u rimskom gospodarsvu i socijalnim odnosima za vrijeme i nakon Crugog
punskog raa osobio su se jasno oiovale sredinom ((. soljea.
Glava X.
RI M I ,E* E1I STI ?KE )R=AVE U P RVOJ P O* OVI 0I I I +
ST+ P R+ K+
3 + Ri m i I s t o 8 n a 8 " a 4 u II I+ i # o 7e t 8 o m II + s t + # " + K+
0a vrijeme (lirskog raa, a jo prije za vrijeme prvog raa s Makedonijom koji je vo'en u iso
vrijem kad i Crugi punski ra, !im se je morao umijeai u one izvanredno sloene
vanjskopoliike odnose koji su nasali u #elenisikim zemljama. &dnosi izme'u !ima i
#elenisiki# zemlja ine glavni sadraj rimske vanjskopoliike povijesi u vrijeme nakon
pobjede !ima nad Eanibalom.
&pe prilike u #elenisikim zemljama na kraju (((. s. karakeriziraju se obino kao ravnoea
sila. &va neodre'ena karakerisika ima odre'eni# osnova. )lavne #elenisike drave i dalje su
bile/ ?gipaska kraljevina $olomeida 4 9agida 7, 1irijska kraljevina 1eleukida i Makedonska
kraljevina, kojom su vladali poomci Anigona )onaa * Anigonidi.
2+ip!tsk! kr!ljevin!
Kraljevina 9agida predsavljala je cenraliziranu poliiku vorevinu, koja je posjedovala
ogromne izvore sredsava. $ o l o me j ( . 1 o e r 4 @3F. * ,2@. 7 odrekao se me'u prvima
enje za svjeskom vladavinom i obraio panju na konsolidaciju i jaanje svoje drave. ali su i
on i njegovi najblii nasljednici, oslanjajui se na veliku plaeniku vojsku, vodili agresivnu
vanjsku poliiku u isonom dijelu medieranskog bazena. $od nji#ovom vlau nalazili su se/
5irenaika, veliki dio sirijske oble 1redozemnog mora, ook 5ipar, kao i niz primorski# gradova u
?gejskom moru. Ali posljednji# godina (((. s. vanjskopoliiko znaenje ?gipa poinje opadai,
a pod vladavinom $olomeja (+. Bilopaora, uglavnom zbog unuarnji# sukoba * ?gipa je, i uz
pobjede koje je odnio nad Anio#om (((. 1irijskim, izgubio svoj prijanji ujecaj.
'r!ljevin! Sele&ki"!
13<
Najprosranija #elenisika drava bila je kraljevina 1eleukidD, koja se isprva prosirala od
1redozemnog mora do granica (ndije. ali se ona sasojala od podruja koja su bila razliia u
privrednom, kulurnom i enikom pogledu i u kojima su posojala jaka cenri%ugalna nasojanja.
1eleukidi nisu mogli zadrai u svojim rukama iav eriorij koji su naslijedili poslije smri
osnivaa dinasije. Eelenizacija je isone pokrajine najmanje za#vaila. " njima vlas nasljednika
Aleksandra Makedonskog nikad nije bila vrsa.
1redinom (((. s. u sjeveroisonim podrujima nasaje $arska kraljevina. njeni osnivai
pripadali su polunomadskim narodima koji su ivjeli u sepskom pojasu isono od Kaspijskog
jezera, u oazama dananjeg -urkmenisana. $leme $ara napua rodne sepe i, poevi od sredine
(((. s., oduzima 1eleukidima niz isoni# sarapija. -ako je udaren emelj kraljevini $ara, ije je
osnivanje bilo posljedica reakcije na #elenizam.
+anjsko slabljenje i unuarnju borbu u samoj kraljevini 1eleukida iskorisili su sini
maloazijski dinasi. &sobio veliko znaenje sekla je $ e r g a ms k a k r a l j e v i n a . Njena
prijesolnica * grad $ergam, prevara se u jedan od najsnaniji# kulurni# sredia #elenisikog
(soka. Ciplomacija pergamski# kraljeva imala je za cilj odravanje ravnoee u susavu
#elenisiki# drava. &sim $ergama, svoju samosalnos su ouvale i druge maloazijske drave *
$ o n , :i i n i j a , Ka p a d o k i j a , )a l a i j a i rgovaka republika !o d o s . Nezavisna od
#elenisiki# drava bila je :osporska kraljevina, koja se nalazila pod vlau kraljeva iz dinasije
1parokida. 1redie drave bio je $anikapej 4 dananji Ker 7. u njezin sasav ulazili su poluooci
Ker i -aman, kao i podruja du donjeg oka rijeka Kubana. "nuarnja borba 4 po svemu sudei,
uglavnom dinasika 7 i borba s barbarima 4 1kiima i 1armaima 7 u (((. s. jo nisu pokopale
gospodarsko blagosanje :osporske drave. -ome su doprinijele ive rgovake veze sa
gradovima balkanske )rke i Male Azije, s !odosom i drugim #elenisikim zemljama. "sprkos
konkurencije ?gipa, crnomorski su gradovi i dalje bili rgovci iom. pored ia, izvozila se riba,
soarski proizvodi, robovi, plemenie kovine i skupocjena krzna.
M!ke"onsk! kr!ljevin! i Gr,k!
Makedonska kraljevina ojaala je poslije uvrivanja na prijesolju Anigona )onaa 4 ,;>. g.
7. $o svojem erioriju i maerijalnim izvorima Makedonska je kraljevina zaosajala iza dviju
osali# veliki# monar#ija. Makedonski kraljevi nasavili su radicije Bilipa ((. i Aleksandra,
oslanjajui se na lokalnu arisokraciju i na discipliniranu vojsku, povezanu sa narodom, nasupro
#elenisikim dravama 1irije i ?gipa, gdje su domaem sanovnivu namenue u'inske
vladavine.
Makedonski kraljevi vodili su dugorajnu borbu sa drugim dravama za #egemoniju nad
grkim gradovima i oocima ?gejskog mora. Nakon gubika svoje nezavisnosi )rka je
proivljavala razdoblje opadanja. Kraki period oivljavanja grkog obra i rgovine, nasao u
svezi s po#odima Aleksandra Makedonskog, nije dugo rajao. 0bog razvika novi# gospodarski#
cenara na (soku, kao i zbog porasa grki# gradova ne peri%eriji, sari grki cenri gube svoj
prijanji gospodarski znaaj. me'uim, u me'unarodnoj poliici #elenisiki# drava grki gradovi
13F
igraju znaajnu ulogu. Aena, koja je od ,,8. g. uivala poliiku slobodu, sauvala je svoj znaaj
kulurnog cenra, ali nije igrala nikakvu vaniju ulogu u vanjskoj poliici. Cva grka saveza *
A#ajski i ?olski * eili su uvrenju svog poloaja, korisei se vanjskopoliikim
prourjenosima. Cugo vremena $olomeji su podravali e saveze, da bi oslabili Makedoniju, ali
radi borbe proiv sparanskog kralja=re%ormaora Kleomena (((., A#ajski savez napusio je svoju
radicionalnu poliiku i supio u savez s Makedonijom, plaei se jaanja revolucionarno=
demokraski# sruja na :alkanskom poluooku. na srani Makedonije on se je borio za vrijeme
$rvog makedonskog raa 4 ,1F.=,3F. g. pr. K.7. 0a#valjujui savezu sa A#ejcima Bilip +. je
vrio ujecaj na grke gradove. :orbu grki# gradova za slobodu popomagali su $ergam i !odos,
koji su se plaili da Makedonija ne monopolizira rgovinu u podruju Eelespona i 5rnog mora,
pa su eili njenom slabljenju i uvanju posojei odnosa.
S!ve% Filip! V. s! Antio-om III.
!ealna opasnos od naruavanja doadanjeg susava ravnoee nasala je krajem (((. s.
$oslije uspjeli# po#oda na (soku Anio# (((. 1irijski uvrsio je poloaj svoje kraljevine i eio je
proirenju njeni# granica na zapadu. Kada je umro $olomej (+. i kao nasljednik osao njegov
everogodinji sin $olomej +. ?pi%an, kraljevi 1irije i Makedonije * Anio# (((., i Bilip +.,
sklopili su savez, koji je za glavni cilj imao podjelu izvanegipaski# posjeda $olomeida i
o%enzivu na male nezavisne drave. Anio# je upao u junu 1iriju, a Bilip +. osvajao je posjede
$olomeida na sjeveru ?gejskog mora.
Rimsk! "iplom!cij! n! po,etk& III. st.
Male isone drave 4 $ergam, !odos, Aena 7, kao i ?gipa, koji je u o vrijeme oslabljen u
vojnom pogledu, obraili su se za pomo !imu. 6aanje jedne od drava ili obiju agresivni#
drava na raun mali# susjeda, j. naruavanje radicionalnog susava ravnoee, nije ilo u prilog
!imu, kojemu je za vrijeme Crugog punskog raa zaprijeila opasnos od makedonske invazije na
(aliju.
$rema ome, od poeka (((. s. !im vodi akivnu vanjsku poliiku. +anjskopoliikim svarima
rukovodi 1ena. Narodna skupina zadrala je u naelu vr#ovna prava * objavu raa i sklapanje
mira, ali su njoj podnoene na povrdu ve goove odluke. samo su se u rijekim sluajevima
njene odluke kosile s odlukama 1enaa. " vezi s novim prilikama oblikuju se i usavravaju
meode rimske diplomacije.
Ciplomacija je odigrala prilino veliku ulogu i u doba borbe !ima za #egemoniju u (aliji, i u
vrijeme punski# raova. " (((. s. !imljani su mnogo o preuzeli iz posojee diplomaske prakse
#elenisiki# zemlja 4 parola borbe za slobodu grki# gradova, susav proekoraa, podjela s%era
ujecaja 7. Kao ni osale zemlje anikog svijea, ni !im nije imao salni# diplomaski#
predsavnika nalik na dananje poslanike i konzule. +eliku ulogu u diplomaskom ivou igrale su
delegacije. (sprva dunos poslanika vre sveenici %ecijali, ali ijekom vremena %ecijalima osaje
smo vrenje radicionalni# vjerski# obreda koji su praili razne vanjskopoliike ake, dok se
13>
pregovori i druge diplomaske misije povjeravaju posebnim poslanicima ( leationes ), koje
imenuje i kojima rukovodi 1ena i koja se sasoje od njegovi# lanova. $oslansva su uivala
posebne privilegije, linos poslanika smarana je sveom. "bojsvo ili uvreda poslanika eso su
sluili kao povod rau. " o vrijeme u !imu se %ormiraju obiaji u svezi s prijemom poslanika.
5 + ) " u i m a 8 e ! o n s 8 i " a t
(supanje !ima proiv Makedonije pada u ,33. g. i predsavlja poeak rimske agresije na
(soku. Mijeanje 1enaa u isone svari nailo je isprva na opoziciju u Narodnoj skupini.
+ojnim operacijama u Makedoniji pre#odili su sloeni diplomaski pregovori. " !im su dolazile
delegacije #elenisiki# kraljevina i gradova. !imski poslanici imali su zadaak odre'ivanje
pozicija pojedini# drava u predsojeem rau. Bilipu je posavljen ulimaum, u kojem je od njega
zaraeno vraanje egipaskom kralju posjeda koje je osvojio, prekid rani# operacija proiv )rka
i da sporna pianja izme'u makedonskog kralja, $ergama i !odosa mora rijeii arbirani sud.
Bilipovo odbijanje ispunjavanja ovi# za#jeva posluilo je kao povod rau.
Antim!ke"onsk! ko!licij!
$roiv Bilipa je %ormirana znaajna koalicija. &sobio akivnu ulogu u njoj igrali su $ergam i
!odos. $ergamski kralj Aal (. nasojao je svoju kraljevinu prevorii u maloazijsku dravu koja
po svom znaenju ne bi zaosajala za Makedonijom, a !odos je jo uvao svoje dominanno
rgovako znaenje u bazenu ?gejskog mora. -ijekom raa koaliciji su se pridruili ?olci, a za
njima preao je na sranu !ima i A#ajski savez. +eliki uspje# rimske diplomacije predsavljalo je
sklapanje sporazuma sa Anio#om (((., po kome !im de %aco nije imao nia proiv Anio#ovog
osvajanja, dok se Anio#, sa svoje srane, obvezivao da nee vodii ra u ?uropi, j. da nee
pomagai Bilipu za vrijeme njegovog raa sa !imom.
4itk! ko" 'inoske.!l!
X88. g. pr. K. !imljani su poeli o%enzivu preko (lirije. Ali su na poeku vojne operacije bile
bez rezulaa. Na moru je proiv gradova makedonske obale djelovala saveznika mornarica.
Girenje koalicije, ukljuivanje ?olskog i A#ajskog saveza u nju, ojaalo je pozicije !ima, i 18;.
g., u bici kod Ki n o s k e % a l a 4 u -esaliji7, rimske su posrojbe pod zapovjednivom -i a
Kv i n k c i j a B l a mi n i n a nanijele Bilipu +. presudan poraz. ?olci su insisirali na
nasavljanju raa do popunog unienja Makedonije, ali je Blaminin najprije zakljuio s Bilipom
primirje, a zaim je Bilip bio prisiljen na uvjee za mir koje mu je !im predloio. $o im uvjeima
!im nije dobivao nikakav novi eriorij, a Bilip se odricao svi# svoji# osvojeni# eriorija, morao
je !imu plaii 1333 alenaa kao naknadu za rane rokove, !imljanima je morao predai svoju
mornaricu, sa izuzekom > brodova, i bio je obvezan svoju su#ozemnu vojsku smanjii na F.333
ljudi. Ali najvanija oka u uvjeima za mir bilo je priznavanje slobode grkim gradovima.
13;
Rimsk! politik! & Gr,koj
18>. g. na (samskim igrama Blaminin je proglasio slobodu grki# gradova. !ijei njegovog
edika doekane su sa izvanrednim enuzijazmom. )lasnik i# je morao dvapu ponovii, i poslije
drugog ianja, kae $olibije, "nastala je takva eksplozija aplauza% da to dana"nji itatelj te"ko
moe sebi predoiti". &kupacija razni# podruja )rke za vrijeme Crugog makedonskog raa
dovodila je pravog pusoenja grki# naselja. "sprkos ome, Blaminin je u )rkoj sekao veliku
popularnos. " jednom od gradova on je ak bio dei%iciran, pa je prema ome bio prvi !imljanin
kome su ukazane boanske poasi. " unuarnjoj poliici )rke Blaminin je popomagao
arisokraske sranke. " ime svi# )rka objavljen je ra sparanskom iraninu Nabisu, ija je
djelanos predsavljala opasnos po arisokraske krugove grki# gradova, jer je Nabis, po
$olibijevim rijeima, "protjerivao graane% oslobaao robove+pretvorio svoju dravu u neku
vrstu neprikosnovenog utoi"ta za one koji bi pobjegli iz svoje domovine"!
18F. g. Nabis je bio pouen i morao je primii uvjee koje mu je posavio Blaminin.
1ljedee godine rimske su posrojbe napusile eriorij )rke. " svojim odnosima prema
grkim gradovima !imljani su se sluili poliikom #elenisiki# drava, koje su )rcima
proglaavale slobodu, da bi ime oslabile svog monog proivnika. !imljani su u poliiku
sproveli u velikim razmjerima.
E + S i " i 4 s 8 i " a t
*iplom!tski s&kobi Antio-! III. s! Rimlj!nim!
"govor sa !imom nije Anio#u smeao da osvari svoje agresivne namjere. Cok se na
:alkanskom poluooku vodio Crugi makedonski ra, on je osvojio posjede $olomeida najprije u
1iriji, a zaim u Maloj Aziji, pa je onda preao Eelespon i na europskoj obali poeo zauzimai
gradove koje je Bilip osvojio i koji su poom bili proglaeni samosalnim. -o je dovelo do prvog
diplomaskog sukoba izme'u Anio#a i !imljana. 9isopada 18>. g. rimski poslanici sasali su se
u 9izima#iji s Anio#om. 1asanak je najprije imao prijaeljski karaker, ali su se ijekom
pregovora odnosi zaorili. !imljani su insisirali na ome da Anio# vrai egipaskom kralju
gradove koje je okupirao i, kao zainici grke slobode, za#ijevali su od njega osloba'anje
grki# gradova u Maloj Aziji i ?uropi. Anio# je osporavao !imljanima pravo mijeanja u grke
svari, a kad su na kon%erenciji uzeli rije predsavnici azijski# gradova, on je odbio odgovorii na
nji#ove prigovore i poom je napusio pregovore. 1ena je odbacio Anio#ov prijedlog za
sklapanje ugovora . &bje srane smarale su sukob neizbjenim.
Anio# je pruio uoie sarom i uvjerenom proivniku !imljana * Eanibalu, koji je 18F. g.
pobjegao iz Karage. Eanibal je Anio#u predloio plan za svaranjem anirimske koalicije i upad
132
savezniki# rupa u (aliju. $o om planu i Karaga je rebala uzei uea u rau proiv !imljana.
Me'uim, iako je ukazivao panju svom gosu, Anio# nije prisupio osvarenju og plana. &n je
smarao da je uinkoviije opoei vojne operacije u )rkoj, gdje je u o vrijeme sve vie #vaalo
ma#a razoarenje u oslobodilaku poliiku !ima. !imljanima su osobio bili nezadovoljni ?olci,
koji su smarali da su nedovoljno nagra'eni za svoje uee u Crugom makedonskom rau.
?olci su pozvali Anio#a kao zainika #elenske slobode, i on se 18,. g. prebacio u )rku.
Ali su njemu prili samo gradovi od drugorazredne vanosi. A#ajci su sajali na sani !imljana.
!im je obeanjima posigao o da je Bilip osao lojalan prema ranijim ugovorima i ak pomagao
!imljane. !imu su pruili pomo i !odos i $ergam. $od priiskom rimski# rupa Anio# je morao
napusii )rku. "skoro je grka mornarica, koja je bila saveznik, odnijela pobjedu na moru, i ra
se prenio u Malu Aziju. 183. g. amo je poslan 9ucije Kornelije 1cipion, kojega je kao legaa
praio njegov bra $ublije, glasovii sudionik u Crugom punskom rau. ovaj je u svari posao
glavni rukovodielj vojni# operacija i diplomaski# pregovora.
4itk! ko" M!+ne%ije i mir s! Antio-om
" bici kod Magnezije, 183. g. Anio# je bio do nogu pouen. Maloazijski gradovi opali su
od njega, i on je bio primoran molii za mir. $ublije 1cipion odredio je uvjee mira i poslao i# u
!im na povrdu 1enau. Mir je konano zakljuen u Apameji, 122. g.
Anio# se je morao povui iz -aura i u roku od 1, godina isplaii 1F.333 alenaa. on se
obvezao da e imai svega 13 brodova i da nee drai rane slonove. $oslije 1irijskoga raa
!imljani nisu sekli nikakve nove eriorije, ali je zao znano proirio svoj eriorij pergamski
kralj ?umen ((., a !odos je dobio zemljia u Maloj Aziji. Neki maloazijski gradovi proglaeni su
slobodnim. Anio#ovi pak maloazijski saveznici 4 )ali, Kapadokijci i drugi 7 bili su smanjeni i
oslabljeni. " )aliju je, npr., jo prije sklapanja mira upuena jedna ekspedicija, koja je
opljakala zemlju i odnijela boga plijen. $o mirovnom ugovoru Anio# je bio duan predai
!imu Eanibala. &vaj je pobjegao u :iiniju i ivio amo nekoliko godina, ali kad je doznao da ga
je biinski kralj izdao i da je kua opkoljena od ubojica 412@. g.7, popio je orov, koji je salno
nosio sa sobom. (se godine umro je i njegov pobjednik * 1cipion A%riki.
Poslje"ice Sirijsko+ r!t!
$oslije 1irijskog raa monar#ija 1eleukida izgubila je svoj prijanji znaaj. 6edna od posljedica
Anio#ovog poraza bila je ani#elenisika reakcija. 1eleukidi su izgubili vlas nad Armenijom i
drugim podrujima, koja su se prevorila u samosalne kraljevine. Anio# (((., pokuao je obnovii
svoju vlas u (ranu, ali je umro u ?limandi, za vrijeme dok je pljakao #ram :elov. &padanje
isoni# podruja nasavilo se pod nasljednicima Anio#a +elikog. 0a vladavine energinog
kralja Mi r i d a a ( . 4 oko 1>3. * 1@2. 7, pravog osnivaa parske moi, poela je energina
o%enziva $ara na isona podruja kraljevine 1eleukida. Midrida je znano proirio granice
138
svoji# posjeda. $arska drava se prevarala u jednu od najjai# isoni# drava. Nezavisno, jedan
od drugog, !im i $arska drava zadavali su udarce monar#iji 1eleukida, koja je posepeno gubila
svaki poliiki znaaj.
Ani#elenisika reakcija za#vaila je i unuarnja podruja monar#ije 1eleukida. (zraz e
reakcije bio je oslobodilaki ra u 6udeji 4 1>>.=1><.7 pod rukovodsvom Makabeja, koji se zavrio
pobjedom usanika i obnovom samosalne 6udejske kraljevine. Njenu samosalnos priznao je i
!im, koji je posebnom poslanicom, upuenom isonim dinasijama, povrdio da se judejski
vladari nalaze u prijaeljsvu s !imom, :ez mijeanja rimske diplomacije nije odsada mogao
proi nijedan iole vanije doga'aj u #elenisikim zemljama.
E + T " e C i m a 8 e ! o n s 8 i " a t
Per%ej i nje+ovi s!ve%nici
$oslije poraza kod Kinoske%ala snaga Makedonije nije bila slomljena. Bilip je ulagao sve
napore u obnovu nekadanje moi Makedonije. &n je znao izigrai uvjee mirovnog ugovora koji
je brojnos makedonske vojske ograniavao na F .333 vojnika. 1vake godine Bilip bi obuio po <
isue vojnika, pa i# zaim puao kuama i novaio nove. 0najui o, !imljani su sa svoje srane
nasojali sprijeii makedonski preporod. &ni su podravali Bilipovog sina Cemerija, koji je bio
naklonjen !imljanima. Ali je $erzej, drugi Bilipov sin, proivnik !imljana, uspio uklonii svoga
braa, pa je poslije oeve smri on posao makedonski kralj. $erzej je poeo prikupljai snage za
borbu proiv !ima, sklapao je saveze i supao u pregovore s onima, koji su bili nezadovoljni
!imom. Mnogo simpaizera naao je on u )rkoj.
$okrovieljsvo nad Eelenima, koje je Blaminin proglasio, prevorilo se u srogo uorsvo i
susavno mijeanje !ima u unuarnje svari grki# gradova. !imljani su goov svuda podravali
oligar#ijske grupe. 0ao su demokrai bili proei anirimskim savovima i rado pruali podrku
$erzeju. -ako je svorena ozbiljna anirimska koalicija, koja je predsavljala opasnos ne samo za
!im nego i za njegove saveznike, npr. za pergamskog kralja ?umena ((. &n je posjeio !im i uzeo
uea u svaranju plana za borbu proiv $erzeja. $erzej je bio opuen da napada na rimske
saveznike, ali !im jo nije bio spreman za opoinjanje vojni# operacija.
*iplom!tsk! priprem! r!t! protiv Per%ej!
!imljani su prije svega eili da diplomaskim puem odloe poeak raa. !imsko poslansvo
uspjelo je nagovorii $erzeja da opone nove pregovore sa 1enaom, a u iso vrijeme rimska je
delegacija uloila sve napore da razbije $erzejevog saveznika, %ederaciju beoski# gradova.
$erzejeve pobude za mir bile su odbaene, i ako je opoeo -r e i ma k e d o n s k i r a 4 1;1.
* 1>; 7. $oeak raa bio je povoljan po $erzeja. " rimskoj vojsci nije bilo dovoljno discipline, a
$erzejevi apeli raznim dravama i molbe za pomo nailazili su na simpaije. &nda su !imljani
113
upuili u Makedoniju pojaanja, pod zapovjednivom 9ucija ?milija $aula, sina konzula iz ,1>.
g., koji je poginuo kod Kane.
4itk! ko" Pi"ne i %!vo#enje rimsko+ protektor!t! n!" M!ke"onijom
" bici kod $ i d n e 4 1>2.7 $erzejeve rupe bile su pouene. sam on uspio je najprije pobjei,
ali je zaim bio prisiljen predai se !imljanima. $objeda !imljana nad $erzejem bila je daljnji
korak na puu ka uvrivanju nji#ove #egemonije u )rkoj. "vjei za mir nisu samo liavali
Makedoniju samosalnosi, ve su i okruno kanjavali one koji su pomagali $erzeja, ili ga ak
samo simpaizirali. Makedonija je bila podijeljena na eiri gradska okruga. 1vaki okrug
proglaen je samosalnim, ali je imao svoj novac i nije smio supai u odnose sa drugim
makedonskim okruzima. 1varno uzevi, Makedonija je prevorena u vazalnu dravu i bila je
duna plaai danak !imu.
$erzejevi saveznici * epirski gradovi bili su unieni i 1F3.333 nji#ovog sanovniva prodano
je u ropsvo. -isuu najisaknuiji# gra'ana A#ajskog saveza ivjelo je u !imu i (aliji kao aoci.
!odos je, zbog oga o su njegovi predsavnici ovoreno izraavali nezadovoljsvo raom, izgubio
svoje posjede na koninenu, koji su mu donosili veliki pri#od. &sim oga, ook Celos proglaen
je za slobodnu luku ( #o"to f"anco ), o je zadalo nenadoknadiv udarac !odosu koji je dole
ubirao ogromne luke prisojbe. $ergamski kralj ?umen, za koga se je sumnjalo da je sajao u
ajnim vezama sa $erzejom, nije bio nagra'en i izgubio je svoj prijanji ujecaj.
Rimsk! "iplom!cij! n!kon Tree+ m!ke"onsko+ r!t!
$oslije -reeg makedonskog raa vanjska poliika grki# i isoni# drava dospjela je u
popunu zavisnos od rimskog 1enaa. Kao rezula i# pobjeda, !im je posao jedina mona
drava na 1redozemlju.
" o vrijeme jasno se oiovao duboki jaz izme'u slubeni# parola i pravi# ciljeva rimske
diplomacije. Na ideoloko uobliavanje slubenog rimskog programa vanjske poliike izvrila je
nesumnjiv ujecaj soika %ilozo%ija, koja je u ((. s. pr. K. bila u modi. *ibe"tas 4 sloboda 7,
&umanitas 4 ovjenos 7, iustitia 4 pravednos 7, fi!es 4 vjernos 7 = o su naela kojima se je
rukovodila slubena rimska diplomacija. " svari, rimska je poliika bila egoisina, ona je vodila
rauna samo o rimskim ineresima. $roglaavajui sebe za prisae #elenske slobode, !imljani po
pojedinim gradovima organiziraju i popomau romano%ilske sranke, oslanjajui se obino na
arisokraciju i oligar#iju, oni organiziraju usanke po sranim dravama, podravaju u njima
separaisika nasojanja. rimski diplomai ajno sudjeluju u dinasikim rasprama, sarajui se da
dovedu na prijesolje svoga ienika ili da oslabe dravu dvorskim sukobima.
"koliko rimski ujecaj vie jaa, uoliko rimski diplomai odlunije poinju razgovarai s
kraljevima koji su !e iu"e bili nezavisni. )odine 1>8. Anio# (+. ?pi%an napao je na ?gipa.
?gipaski kralj obraio se je rimskom 1enau, i u ?gipa je upueno poslansvo, koje je imalo
zadaak da od Anio#a zarai da njegove rupe odma# napuse ?gipa. $olibije pria da je Anio#,
111
kad mu je javljeno da je poslansvo siglo, iziao u susre i pruio ruku glavnom poslaniku
$opiliju. Ali je ovaj umjeso odgovora na pozdrav predao kralju za#jev 1enaa i, nacravi oko
njega krug, rekao da kralj nee izii iz og kruga prije no o mu dD odgovor. 0bunjeni kralj
morao je prisai na rimske za#jeve.
Cok su se !imljani na poeku ((. s. pr. K. nasojali odrai saus Kuo, susav ravnoee,
sredinom soljea prilike se mijenjaju. 0ajedno s rimskim poliiarima i rimskim vojnim snagama
na (sok prodiru rimski i ialski poslovni ljudi, i rimsko=ialski zelenaki kapial poinje igrai
vidljivu ulogu u ivou #elenisiki# zemalja. -o nailazi na svoj odraz i u poliici. $oslije raa s
$erzejem !im napua poliiku jaanja slabi# drava na raun moni# susjeda i prelazi na
pripremanje aneksije oslabljeni# drava.
Glava XI.
VA1JSKA PO*ITIKA RIMA 1A ZAPA)U U PRVOJ PO*OVI0I
II+ ST+ PR+ K+ D OSVAJA1JE MAKE)O1IJE I .R?KE
'on!,no osv!j!nje sjeverne It!lije i otok! S!r"inije i 'or%ike
0a vrijeme Crugog punskog raa znaan dio galski# plemena u podruju doline rijeke $o borio
se je na sani Eanibala. !imske naseobine veoma su nasradale za vrijeme raa. !aovi u sjevernoj
(aliji obnovljeni su one godine koje je sklopljen mir s Karagom 4 ,31. g. 7, a poom je dolo do
novog usanka, kome su s pridruili ak i 9iguri. :orba je rajala od 181. g. i zavrila se okrunom
guenjem usanka. Kelski okruzi osali su samo sjeverno od rijeke $o. &ni su rebali sluii kao
brana proiv ransalpinski# Kela, ali se i u om podruju brzo irila romanizacija. $olibije, koji je
a mjesa posjeio ezdesei# godina ((. s. pr. K., pie da je samo mali broj sela sauvao kelski
karaker. " dolini rijeke $o osnivaju se kolonije, od koji# su najglasoviije bile :ologna, $arma i
Muina.
!aovi u 9iguriji, na Korzici i 1ardiniji imali su za cilj uvrenje rimske vlasi u im
podrujima. -i su raovi bili obiljeeni posebnom okrunou. -iberije 1empronije )rak#o, oac
budui# ribuna, dijelom je pobio, a dijelom zarobio oko 23 isua 1ardinjana. $revoreni u roblje,
oni su prodavani po ako niskoj cijeni da je nasala izreka/ "*e.tin kao ,ardinjanin"!
R!tovi & :p!njolskoj
" Gpanjolskoj su se !imljani uvrsili jo ,3>. g. Ali se nji#ov ujecaj amo ograniavao
uglavnom na primorsko podruje. "poria rimske vladavine bili su gradovi -arakon, Nova
Karaga i 1agun. Ca bi uvrsili svoju vladavinu !imljani su osnivali vojne naseobine. 18;. g. od
rimski# posjeda u Gpanjolskoj %ormirane su dvije provincije, i za upravu nad njima birana su dva
preora 4 j. ukupan broj preora poveao se na es 7 .
Cok su se !imljani za vrijeme Crugog punskog raa borili s Karaanima na $irenejskom
poluooku, neka lokalna plemena pruala su im podrku. Ali o nije znailo da su se ona odricala
11,
svoje nezavisnosi. !imljani su doli u sukob sa #rabrim plemenima, koja su usrajno branila
svoju nezavisnos, e su !imljani morali s njima vodii borbu pod ekim i za nji# nepovoljnim
uvjeima. +o'e i# plemena primjenjivale su u borbi sa osvajaima meode parizanskog raa.
!imljani su morali osvajai okrug po okrug, osobio eka bila je borba po planinskim podrujima,
ako je sjeverozapadni dio poluooka bio pokorene ek na poeku 5arsva.
18;. g. opoeo je usanak u Gpanjolskoj, a 18F. g. za njegovo guenje poslana je vojska pod
zapovjednivom konzula Marka $orcija Kaona, koji je ekom mukom uguio usanak i okruno
se obraunao sa usanicima. Kaon je donio niz mjera kojim je reguliran susav provincijske
uprave. &n je uveo porez na rudnike srebra i eljeza. &d 18<. do 128. g. vo'en je ra proiv
9uzianaca, a 12>. g. izbio je usanak Keliberaca. njega je 18;. g. konano uguio ve spomenui
-iberije 1empronije )rak#, koji se odlikovao diplomaskim alenom. )rak# se je znao op#odii
sa domaim kneevima, primao i# je u rimsku slubu i isovremeno uvrivao granice rimski#
posjeda u Gpanjolskoj, ali akve prilike nisu dugo rajale. 1F<. g. opoeo je novi usanak
9uzianaca, kome su se pridruili Keliberci i druga plemena. Nealeniranos rimski# vojskovo'a,
vjerolomsvo prema plemenima koja su sajala u prijaeljskim odnosima s !imom, kao i niim
moivirano krenje ugovorD s domorodcima * doprinijeli su ome da je ra u 9uzianiji doveo u
pianje vladavinu !imljana u om podruju. 1F3. g. preor 1ervije 1ulpicije )alba prodro je u
zemlju 9uzianaca i zakljuio s njima mir. ali poo su poloili oruje, znaan dio nji# bio je
pobijen ili prodan u ropsvo. &nda su 9uzianci ponovo digli usanak i za predvodnika izabrali
+i r i j a a , koji je prije oga bio obian pasir. +irija se pokazao kao aleniran vojskovo'a i
izvrsan organizaor. Hiavi# deve godina on je osao nepobije'en. 1<1. g. prokonzul Babije
Maksim 1ervilijan bio je prisiljen +irijaa priznai za kralja. &vaj ugovor bio je u !imu povr'en,
ali zaim prekren. u 9uzianiju su ponovo poslane znane vojne snage. Ali je samo izdaja
oslobodila !imljane oga opasnog proivnika/ ljudi iz +irijaove okoline, koje su !imljani
pokupili , ubili su ga u aoru na spavanju 4 1@8. g. 7.
Cugorajni raovi u Gpanjolskoj bili su posljedica upornog opora lokalni# plemena, kao i
unuarnjeg sanja u rimskoj dravi, a prije svega u vojsci. Nain popunjavanja vojske i dalje je bio
sari. 9egije su se sasojale od seljaka, ije je propadanje dobivalo masovan karaker. vojnik nije
mislio na raove i osvajanja, nego na povraak u domovinu. zbog oga je sega poela naglo
popuai. "z o je vladavina nobiliea bila povezana s posebno uvr'enim redom kod zauzimanja
magisraura i posavljanja na zapovjednike poloaje. Heso su najaleniraniji vojskovo'e i
poliiari poiskivani u zadnji plan, a na nji#ova mjesa dolazili su ujecajni ljudi bez alena.
$oslije pobjede na +irijaom cenar usanka posao je grad Numancija. 1@;. g. rimska vojska ,
koja je opsjedala grad, bila je od Numaninaca opkoljena, usprkos svoje brojne nadmoi. Konzul
Mancin bio je prisiljen na kapiulaciju i poslao je u Numanciju kvesora -iberija 4 budueg
ribuna 7, radi vo'enja pregovora. )rak# je uspio zakljuii ugovor po kome je rimskoj vojsci
zajamena sloboda odsupa, ali je iava logorska imovina pripala Numaninicma.
1ena nije priznao aj ugovor. on je, po sarim obiajima, odluio konzula Mancina predai
neprijaelju, ali Numaninci nisu #jeli primii Mancina. " Gpanjolsku je poslan, u o vrijeme
uveni , $ u b l i j e Ko r n e l i j e 1 c i p i o n ?mi l i j a n , koji je 1@@. g. pokorio Numanciju.
11@
5%roci Tree+ p&nsko+ r!t!
$oslije Crugog punskog raa Karaani su bili prisiljen na odricanje od vanjske ekspanzije. "
poliikom pogledu Karaga se prevorila u dravu drugog reda. Ali bilo je eko savladai njenu
gospodarsku mo. $oslije gubika kolonija i smanjenja rgovakog promea osobio znaenje
sekla je kulura vinove loze, kao i maslinovog drvea. 1amim im Karaga se posepeno
osloba'ala od uvoza vina i ulja sa ooka !odosa i 1icilije.
Karaga je poela izvozii veliku koliinu vina i ulja, i posala je opasan konkuren rimskim
zemljoposjednicima, koji su uzgajali vinovu lozu i maslinu. 1 nezavisnou Karage nisu se mogli
pomirii ni rgovaki krugovi !ima.
+elike uspje#e posigla je u om razdoblju Numidska kraljevina, koja je od poraza Karage
bila u viesrukom dobiku. 0a vrije vladavine Masinise u Numidiji rasu sari i niu novi gradovi,
jaa redovna vojska a Numidija jaa i u gospodarskom pogledu. :rodove naovarene iom
Masinisa je slao ak u ?gejsko more, na ook Celos
(zme'u Karage i Numidije dolazilo je do salni# sukoba, u kojima je !im uvijek podravao
Numidiju.
"mjereni vanjskopoliiki program 1cipiona, koji se zalagao za svaranje susava zavisni# i
poluzavisni# drava, nalazi sve manje prisaa, i poslije pobjede na $erzejem osvajaka poliika
prema Karagi nailazi na simpaije kod razni# grupa vladajue klase rimskog druva. (zraz i#
nasojanja bio je Ma r k o $ o r c i j e Ka o n 4 1 a r i j i 7 , koji je proveo neko vrijeme u
Karagi i uvjerio se u njeno bogasvo. :lagosanje karake poljoprivrede nije davalo mira
Kaonu. on se zalagao za popuno unienje Karage, i njegovi govori u 1enau redovno su se
zavravali rijeima/ (0ete"um censeo 0a"t&ainem !elen!am esse(. 4 "osalom, ja smaram da
Karagu reba razorii 7.
1alni napadi Masinise doprinijeli su ome da je u Karagi ojaala sanka parioa, koja je
polagala nadu u o da e !imljani prerpjei porazu Gpanjolskoj. 6edan od Masinisini# napada
Karaani su doekali pruanjem opora. !imljani su u ome vidjeli prekraj uvjea ugovora
zakljuenog ,31. g. i ma da su Karaani, koji su u sukobu s Masinisom prerpjeli poraz, odluili
prisai na kapiulaciju, !imljani su im ipak objavili ra. " Karagi se u o vrijeme na vlasi
nalazila sanka koja se zalagala za mir i koja je bila spremna na svake usupke. Ali kada su rimski
konzuli, koji su sigli u "iku, pored drugi# za#jeva naloili Karaanima da napuse grad i da se
nasane na mjesu najmanje 1F kilomeara udaljenom od mora, Karaani su s negodovanjem
odbili aj za#jev i odluili su grad branii do kraja.
Ops!"! '!rt!+e
$oduzee su sve mjere za obranu grada. !imljani su namjeravali Karagu zauzei na juri, ali
su nji#ovi pokuaji osali bez rezulaa. Moralo se prisupii rajnoj opsadi. ( ovdje, kao i u
panjolskim po#odima, rimske rupe nisu bile ni izdaleka ako sposobne za borbu kao nekada.
11<
$okazalo se da je Karaga neprisupana vr'ava, a za vrijeme opsade Karaani su prisiljavali
pojedine rimske odrede na povlaenje.
-ako je o rajalo do 1<;. g., kada je u A%riku poslan $ u b l i j e Ko r n e l i j e 1 c i p i o m
?mi l i j a n . 1igavi u A%riku, 1cipion je najprije uvrsio segu u vojsci, a zaim je poduzeo sve
mjere kojima je presjekao svaki prisup Karagi. &pkoljeni branielji Karage bili su odsjeeni od
vanjskog svijea, i opskrba namirnicama je presala. Karaka voska koja se nalazila izvan grada
bila je pouena. "gledni vojni zapovjednik Eazdrubal, koji je rukovodio obranom Karage,
poeo je molii za mir. Ali 1cipion nije na o prisao, i u proljee 1<>. g. opoeo je juri na grad.
P!" '!rt!+e
Hiavi# es dana bjesnjela je borba po ulicama grada. -ek sedmog dana uspjeli su !imljani
zauzei :irsu * akropolu Karage. Eazdrubal se sa svojom obielji i rimskim prebjezima sklonio u
?skulapov #ram, spremajui se na samospaljivanje. Ali u odlunom renuku karaki vojskovo'a
nije izdrao. &n je israo iz #rama i na koljenima zamolio 1cipiona da mu poedi ivo.
Eazdrubalova ena, kada je o ugledala, sarkasino je poeljela svom muu da spasi svoji ivo,
gurnula djecu u varu, pa se za njima i sama bacila u plamen.
1cipion je #io sauvai grad, ali na za#jev 1enaa Karaga je bila do emelja poruena. )rad
je spaljen, a zaim sravnjen sa zemljom. na gradski eriorij baena je anaema, i za vjena
vremena zabranjeno je naseljavanje na njemu. 1anovnici su prodani u ropsvo. 6edna senaska
komisija odluila je da se znaan dio karaki# posjeda prevori u rimsku provinciju A%riku. velik
dio zemljia proglaen je dravnim 4 ager publicus 7, sanovnici su morali plaai porez
( sti#en!ium ). 1amo su neki gradovi 4 "ika, Eadrumeum i dr. 7, koji su pruili pomo !imu,
zadrali slobodu i ak dobili jedan dio karakog eriorija. $ovean je erioriji numidske
kraljevine. njome su vladali sinovi Masinise, koji je umro za vrijeme -reeg punskog raa u
dubokoj sarosi.
Pokor!v!nje M!ke"onije i Gr,ke
$rilike koje su nasale u Makedoniji poslije pobjede nad $erzejem nisu bile dugorajne.
(zme'u okrugD nasajali su razdori, a posljedica oga je bila rimska inervencija. Nezadovoljsvo
sanovniva iskorisio je neuki Andrisk, koji se lano predsavljao kao Bilip, $erzejev sin. Njega
su priznali sanovnici -rakije i pruili mu pomo. 9ani Bilip uao je u Makedoniju, gdje ga je
veina sanovniva doekala sa oduevljenjem. !imska legija, poslana proiv njega, bila je
pouena 4 1<8. g.7. !imljani su morali u Makedoniju upuii nove rupe. "z pomo pergamskog
kralja Aala ((. !imljani su poukli rupe lanog Bilipa. Makedonija je prikljuena !imu i
p r o g l a e n a z a r i ms k u p r o v i n c i j u 4 1 < 2 . 7 . Novoosvojeno podruje imalo je za
!imljane veliki sraeki znaaj. &no je iilo )rku od upada barbara. (z njega su !imljani eso
opoinjali svoje ekspedicije na sjeveroisok. u u svr#u oni su od Craa do 1oluna izgradili cesu,
koja je 6adransko more povezivala sa ?gejskim.
11F
" o vrijeme po grkim gradovima vodi se ogorena klasna borba. uz o su pojedini gradovi
bili u me'usobnom sukobu. 1vuda su posojale prisae i proivnici !imljana. 1<8. g. 1para se
odvojila od A#ajskog sveza, i o je posluilo kao povod rau. !imljani su sali na sranu 1pare,
dok je A#ajski savez, uglavnom pod priiskom demokraski# elemenaa, objavio !imu ra. "
odlunom renuku sraeg a#ajskog saveza Ciaj upuio je siroinji poziv da u vojsku supa svako
ko je sposoban nosii oruje, i ukljuio je u sasav rupa 1,.333 robova, ro'eni# u )rkoj.
:ogaaima je razrezan izvanredni porez.
&dluna bika odigrala se je na ( s mu . A#ajci su bili poueni, i )r k a j e
p r i k l j u e n a !i mu . $o direknom nare'enju 1enaa Korin je 1<>. g. poruen, a njegovi
sanovnici prodani u ropsvo. )rki su gradovi slubeno zadrali slobodu, ali su savljeni pod
konrolu makedonskog namjesnika, a na neke od nji# udaren je poseban name. 1amo su 1para i
Aena proglaene samosalnim gradovima.
Priklj&,enje Per+!mske kr!ljevine
&dma# iza Makedonije i )rke isa sudbina zadesila je i $ergamsku kraljevinu. 6o od
vremena raa s $erzejem ?umen ((. bio je kompromiiran u oima !imljana. $od nasljednicima
?umena ((. $ergam posepeno gubi svoje znaenje pomorske sile u vodama Medieranskog
bazena, a ujecaj !ima sve vie jaa i iri se. $od Aalom (((. 4 1@2.=1@@.7 rimski zelenai ve
gospodare u $ergamu. 1@@. g. kralj Aal, koji je, po svemu sudei, podinjavanje !imljanima
smarao neizbjenim, oporuno je osavio svoju kraljevinu !imu. u oporuci je osigurana sloboda
nekim gradovima, u prvom redu $ergamu. $obude za ovaj usupak nisu nam dovoljno jasne.
$opuno je mogue da je odre'enu ulogu odigao pokre donji# slojeva sanovniva. rimska
okupacija rebala je pruii pomo robovlasnicima u borbi proiv nezadovoljni# elemenaa. Ali
!imljani nisu odma# mogli preuzei novi eriorij. " $ergamu je izbio usanak robova pod
rukovodsvom Arisonika, koji se pojavio kao preenden na prijesolje. -ek poslije uporne borbe
!imljani su usposavili u $ergamu svoju vlas. $rijanja $ergamska kraljevina prevorena je u
provinciju Aziju.
Rimske provincije
1redinom ((. s. !im je predsavljao ogromnu dravu. svi posjedi izvan (alije smarani su
njegovim provincijama.
" prvo vrijeme !imljani nisu imali nikakvi# pravila za upravljanje provincijama. &naj kome
bi bilo povjereno vo'enje raa, upravljao bi i osvojenom zemljom. Kasnije su svaraju eiri nove
dunosi provincijski# preora, kojima se povjeravala uprava nad odre'enim provincijama 4 od
,,;. g. biraju se dva preora za upravu nad 1icilijom i 1ardinijom, od 18;. g. * dva preora za
panjolske provincije 7.
$rovincijski preori, kao i drugi magisrai, birani su na godinu dana. Ali se rok upravljanja
provincijom mogao produii posebnom 1enaskom odlukom ( #"o"oatio im#e"ii ). " provincije
su ponekad slani bivi magisrai, kao i osobe koje jo nisu sekle najvie magisraure. Namjesnik
11>
koji provincijama upravlja poslije iseka magisraski# ovlasi ili prije dobivanja magisraure *
smaran je za promagisraa. &n je dobivao iulu prokonzula ( #"o consule ) ili propreora ( #"o
#"aeto"e ). " granicama povjereni# provincija namjesnici su imali isu vlas ( im#e"ium ) kao i
svi najvii magisrai, ali izvan granica svoje oblasi oni su bili privane osobe. 0ajedno s
magisraom u provinciju je slan i kvesor, koji je vodio i %inancijske i privredne poslove. &sim
oga, pokraj provincijskog magisraa obino su se nalazili senaori u svojsvu legaa.
1usav uprave provincijama %ormirao se posepeno. Nije bilo nikakvi# opi# zakonski#
odredbi koje bi se odnosile na upravu i poloaj svi# provincija. $osojali su pojedini saui za ove
ili one provincije ( lees #"o'inciae ), koje su odre'ivali 1ena ili upravnici provincija. 1upajui
na dunos, provincijski magisra izdavao je obino edik ( e!ictum #"o'inciale ), u kome je
naznaavo kojim e se naelima rukovodii pri upravljanju.
$oloaj gradova koji ulaze u sasav provincije bio je razlii. +eliki dio gradova spadao je u
kaegoriju zavisni# gradova ( ci'itates sti#en!ia"iae ). oni plaaju porez ( sti#en!ium-
t"ibutum), pokoravaju se upravniku provincije i zadravaju auonomiju kod odluivanja o
lokalnim pianjima. $ored nji#, posojali su slobodni gradovi ( ci'itates libe"ae ), koji su se dalje
dijelili na vie kaegorija. $rava grada, njegova sloboda ( libe"tas ) mogli su bii uvr'eni
posebnim saveznikim ugovorom ( foe!us ). onda je grad smaran saveznikim ( ci'itates
foe!e"atae ). &ni su uivali punu auonomiju, nisu plaali poreze, ali su za vrijeme raa bili
duni davai rupe ili brodove. " pojedinim sluajevima gradovima je jamio slobodu sam 1ena.
-akvi su gradovi uivali auonomiju, zadravali pravo gradnje brodova, ali su priom jedni od
nji# bilo oslobo'eni porezD ( ci'itates libe"ae et immunes ), dok su drugi morali polagai
odre'en novani iznos. $rema ome, kod organiziranja provincija !imljani su posupali po
naelu/ ( ! i ' i ! e e t i m# e " a ( 4 p o d i j e l i p a v l a d a j 7 . Na provincije su !imljani
gledali kao na AposjedA, kao na Aimanja rimskog narodaA ( #"ae!ia #o#uli Romani ), u prvom redu
kao na izvor svoji# pri#oda.
&dre'en dio zemljia 4 eriorij Karage i Korina, panjolski rudnici i dr. 7 prevoren je u
Adravnu zemljuA 4 ager publicus 7, i preori su ga davali pod zakup. $odinjeni gradovi bili su
duni plaai neposredni porez ( t"ibutum- sti#en!ium ), koji je ponekad ubiran u nauralnom
obliku ( 'ectialia ) * u vidu deseine 4 na 1iciliji 7. &sim oga, gradovima su razrezivani posebni
porezi, koji su se sasojali uglavnom od carinski# poreza. (zdravanje upravnika provincije padalo
je na ere mjesnog sanovniva. Na njegova plea padala je i is#rana rupa koje su smjeene u
provinciji, a ako iso i svi ras#odi za lokalne porebe. " mnogim sluajevima !imljani su
osavljali sari porezni susav.
0bog meoda ubiranja dabina koje su !imljani prakicirali rasao je ere porezni# obveza.
&ni su uveli susav zakupa poreza, koji je prakiciran po #elenisikim zemljama i koji su
!imljani preuzeli, po svemu sudei, sa 1icilije. " !imu su osnivana okupna druva ( societates
#ublicano"um ), koja su dravi unaprijed isplaivala odre'eni iznos, koji je ona zaim naplaivala
od lokalnog sanovniva uz veliku dobi. Kakvi su mogli bii rezulai djelanosi p u b l i k a n a ,
11;
moe se vidjei iz rijei -ia 9iivja/ " :amo gdje se pojave publikani% ili se javno pravo pretvara
u praznu .razu% ili saveznicima ne ostaje nimalo slobode". "pravnici provincija, koji su vodili
porijeklo od senaora, pribjegavali su svakovrsnim iznu'ivanjima, da bi se obogaili na raun
provincija. 1anovnici provincija nisu imali pravo albe na svog magisraa za sve vrijeme dok se
nalazio na vlasi. oni su se mogli alii na upravnikove odluke ek poo ovaj preda svoju
punomo. 1<8. g. po Kalpurijevom zakonu, uvedeni su posebni sudovi, zv. salne sudske
komisije za razmaranje sluajeva iznu'ivanja ( %uaestiones #e"#etuae !e "ebus "e#etun!is ),
ali su u im komisijama zasjedali senaori, koji su predsavnike svog salea eso osloba'ali od
su'enja, usprkos maerijalni# dokaza.
0bog osvajanja i eksploaacije provincijskog sanovniva izmijenio se poloaj rimske drave i
razni# slojeva njenog sanovniva. !aovi su bili praeni sjecanjem velikog plijena i
zarobljenika, koji su prevarani u robove. " vijesima o rijum%ima rimski# vojskovo'a govori se
o ogromnim koliinama zlaa i srebra, skupocjenog posu'a, novca. sve je o noeno ispred
rijum%aora kao plijen. (z provincije su, obino preko okupni# kompanija, prijecali u rimsku
blagajnu godinji prinosi lokalnog sanovniva s dravnog zemljia, svakovrsne carine i druge
vrse pri#oda.
$oras dravnog do#oka bio je oliko znaan da su !imljani poslije bike kod $idne 4 1>2. g. 7
presali plaai neposredni porez ( t"ibutum ) koji je do og vremena ubiran u vojne svr#e.
Glava XII.
RIMSKO )RU2TVO SRE)I1OM II+ ST+ PR+ K+
3 + 1 o b i l i t e t i ' i t e @ o ' i
Polibije o rimskom politi,kom poretk&
$revaranje !ima u svjesku dravu izazivalo je divljenje kod saveznika. $olibije je na poeku
svog djela napisao / AIma li igdje toliko lakomislenog ili nemarnog ovjeka koji ne bi elio da se
zna na koji je nain i pri kakvom dru"tvenom ureenju gotovo itav poznati svijet potpao pod
jedinstvenu vlast -imljana 1 u toku od nepune pedeset i tri godineD " 4 od kraja Cugog punskog
raa do pobjede nad Makedonijom 7. 1am $olibije nasoji uzdizanje !ima objasnii njegovim
savrenim poliikim ure'enjem. &n smara da su u rimskom dravnom poreku spojena sva ri
oblika uprave/ monar#ija, arisokracija i demokracija. &va kombinacija razliii# oblika uprave
predsavlja, po $olibiju, jamsvo uspje#a !ima u vanjskoj i unuarnjoj poliici. -ako je glasio
odgovor eoreiara koji je bio sklon ome da pojave druvenog ivoa objasni na osnovu
poliiki# eorija raireni# u doba #elenizma. Na osnovu $olibijevog izlaganja konkrene povijesi
112
moe se izvesi zakljuak da je za doba koje je ono opisivao karakerisina v l a d a v i n a
n o b i l i e a .
Rimsk! !ristokr!cij! n! po,etk& II. st.
Narodna skupina i dalje je osala najvia usanova u dravi. " pojedinim sluajevima ona je
odbacivala odluke 1enaa, birala ponekad na najvie dunosi osobe koje nobilima nisu bile po
volji, ali su akvi sluajevi bili prije iznimka nego pravilo. Najvii magisrai svarno su imali
slubeno goovo neogranienu vlas, samo o je rok rajanja nji#ove vlasi bio ogranien, a
nji#ov izbor zavisio od senaske veine. )aj Blaminije bio je jedan od posljednji# snani#
poliiara proizali# iz redova plebejaca. Krako vrijeme prije Crugog punskog raa i u prvom
njegovom razdoblju demokraski pokre je ojaao, i demokraske grupacije vrile su odre'en
ujecaj na ijek doga'aja. ali uslijed iavog niza okolnosi, za vrijeme Eanibalove najezde uloga
1enaa je porasla, u sljedee doba njegov se ujecaj jo vie pojaao. &n je rukovodio iavom
vanjskom i unuarnjom poliikom. 1ena je sluio kao glavni oslonac nobiliea. Me'u nobilima
dominanan poloaj i dalje su zauzimali najsariji paricijski rodovi/ ?miliji, Korneliji, Klaudiji,
+aleriji. Neki paricijski rodovi gube svoje znaenje i posepeno silaze s pozornice. " o vrijeme
pojedini plebejski rodovi sjeu veliko znaenje. Me'u njima isicali su se naroio 9iviji,
5ecilijij, Meeli, 1emproniji i dr. " pre#odno doba senaorska arisokracija nije popunjavana
samo plebejcima, ve ako'er i predsavnicima lainski#, pa ak i kampanski# gradova. &d kraja
(((. s. prilike su se promijenile. $risup novim lanovima u 1ena bio je oean. &naj ko ne
pripada 1enaorskoj arisokraciji mogao je sii od najvii# poloaja samo u izuzenim
sluajevima. -o su bili AskorojeviiA ( &omines no'i ).
$redsavnici nobiliea dijelili su se na razne grupacije. AparicijeA, koje su se ponekad
razilazile u pianjima poliike, ali koje su najee konkurirale jedne drugima u borbi za
dobivanje najvii# magisraura, vani# sveeniki# dunosi id, $ojedine porodice i rodovi
sklapali su koalicije, uvr'ivali poliike saveze dinasikim brakovima, pruali jedni drugima
podrku ako bi neko od lanova odre'ene poliike grupacije odgovarao pred sudom.
Nekadanja jednosavnos usupila je mjeso raskoi. Arisokraske obielji sarale su se o
svom presiu. u oima javnog mnijenja veliki ujecaj imala je saros odre'enog roda i ugled
njegovi# predaka. $orodini zapisi eso su krivovoreni, broj ugledni# ro'aka je umnoavan,
pojavljivali su se preci kojima su pripisivani %anasini podvizi.
$osojanosi porodini# radicija doprinosilo je pravo dranja voani# likova predaka ( ius
imainum ). &ni su uvani u glavnom dijelu kue, u ariju, i iznoeni su za vrijeme sveani#
procesija prilikom sa#rane.
1enaori su nosili uniku sa irokim grimiznim rubom, duboke cipele sa eiri remena i zlani
prsen. Nji#ove kue bile su prepune klijenaa, koji su svuda praili svoga parona. :ogae
arisokraske kue imale su ogroman broj klijenaa iz redova gradskog i seoskog sanovniva. 1vi
oslobo'enici posajali su klijeni. &ni su na izborima glasovali za svoga parona, vrili agiaciju
118
za njega, a sa svoje srane, paron se zalagao za klijena na sudu, popomagao ga svojim
darovima.
)ospodarsku osnovicu moi nobiliea inio je krupni zemljini posjed. $rivilegirani poloaj
nobiliea poveavao je izvore pri#oda njegovi# predsavnika. Hesi po#odi u daleke zemlje
bogaili su vojne zapovjednike iz redova senaorskog salea. &gromne pri#ode donosila je
uprava provincijama, koja se nalazila u rukama senaorskog salea. Klaudijev zakon iz ,,3. g. pr.
K., koji je ograniio rgovake akivnosi nobiliea, doprinio je ome da je nobilie pri#ode od
raova i pljake provincija ulagao u zemlju.
Scipion St!riji i '!ton
0a rimski poliiki ivo prve polovice ((. s. pr. K. karakerisina je borba u samom
nobilieu.
" vrijeme Crugog punskog raa osobi ujecaj me'u senaorima vrio je Kvin Babije Maksim,
prozvan 5uncaorom. Kao princeps 1enaa, on je vrio snaan ujecaj na nobilie. $oslije
Babijeve smri uivao je izvanredan auorie $ u b l i j e Ko r n e l i j e 1 c i p i o n A% r i k i
1 a r i j i . &d 188. do 12<. g. on je bio princeps 1enaa, pod njegovim ujecajem vo'ena je
vanjska i unuarnja poliika. " vanjskoj poliici on je bio proivnik svaranja novi# provincija i
zalagao se za jaanje rimske moi puem svaranja susava vazalni# drava, zavisni# od !ima. "
unuarnjoj poliici 1cipion je bio prisaa senaskog susava uprave, ali je u iso vrijeme posavio
sebi za cilj olakanje vojne slube i smanjenje neposredni# poreza. 1cipion je bio popularan me'u
svojim bivim vojnicima, koji su s njim izveli prilian broj vojni# po#oda, a ako iso i me'u
plebejcima, gdje je imao brojnu i razgranau klijenelu. 1cipion je vodio odre'enu dinasiku
poliiku. $redsavnici roda Kornelijevaca eso zauzimaju u o vrijeme najvie poloaje. 1a
mnogim drugim rodovima 4 npr. ?milijevcima 7 Kornelijevci su bili u prijaeljskim i rodbinskim
vezama. Ali je ipak me'u senaorskom oligar#ijom posojala i jaka oporba proiv 1cipiona. $rema
njemu su bili neprijaeljski raspoloeni Babijevci i porodice koje su bile povezane s njima. Cugo
vremena 1cipionov proivnik bio je -iberije 1empronije )rak#, oac budui# ribuna. $objednik
B(lipa +.= -i Kvinkcije Blaminin, izabran je za konzula za 182. g., proiv elje 1cipiona, koji se
zalagao za druge kandidae. " 1irijskom rau $ublije 1cipion sudjelovao je kao lega u soeru
svoga braa 9ucija. poslije ovog raa njegovo znaenje poinje opadai.
12;. g. od 9ucija 1cipiona zaraeno je polaganje rauna o uporebi novca dobivenog iz
sirijskog plijena. $ublije je aj za#jev smarao poniavajuim i demonsraivno je uniio raune.
Ali su napadi uskoro obnovljeni. 12<. g. komicije su 9ucija osudile na plaanje velike svoe
novca, a kad je on o odbio, namjeravali su ga odvesi u amnicu. "mijeao se $ublije, koga je
podravao narodni ribun -iberije )rak#. &n je bio u neprijaeljsvu sa 1cipionima, ali je smarao
da je odluka komicija nepravedna, i on je uloio veo na odluku o 9ucijevom u#ienju. Kazivanje
o procesu proiv 1cipiona nije popuno vjerodosojno, ali ono u odre'enoj mjeri odraava gubiak
poliikog ujecaja 1cipionD
1,3
6edan od najdosljedniji# 1cipionovi# proivnika bio je Ma r k o $ o r c i j e Ka o n
1 a r i j i . $o svom porijeklu on nije pripadao arisokraciji 4 njegova porodica vodila je porijeklo
iz -uskula 7, ali kada je posigao senaorske poloaje, on se pokazao varenim pobornikom sarine
i branieljem arisokraski# privilegija. isovremeno Kaon je isupao proiv pojedini#
predsavnika nobiliea, govorio je sa njima oro i vrlo urno ukazivao na nji#ove poroke.
Me'uim, Kaonu konzervaivizam nije smeao da zasupa inerese robovlasnike privrede, koja
se brzo razvijala, i zelenakog kapiala. &n je insisirao na ome da se Karaga srui. u
Gpanjolskoj on je provodio poliiku supronu 1cipionovoj. podruja oni# usaniki# plemena koja
su smarana rimskim saveznicima prikljuena su provinciji. Cok su se 1cipioni zalagali za
prikljuenje !ima #elenisikoj kuluri, dole je Kaon bio zainik sari# rimski# obiaja. &n je
bio revoliran ime o je u !im sigla aenska delegacija predsavnika riju %ilozo%ski# kola, sa
akademiarem Karneadom na elu, povodom sukoba izme'u Aene i &rona 4 1FF. g. 7. Kaon se
bojao da e nova uenja, koja su pobudila ogroman ineres u rimskom druvu, eno ujecai na
isou naravi. -ijekom mnogi# godina Kaon se borio proiv raskoi. 12<. g. on je izabran za
cenzora. Kaonova cenzura sekla je osobio znaenje. &n je uveo porez na luksuz. neki senaori,
iju je vladavinu Kaon smarao nedosojnom og visokog zvanja, nisu uneseni u nove spiskove.
1manjen je i broj viezova. 1rogos Kaonove cenzure ula je u poslovicu. $roiv njega udruile
su se razne grupe nobiliea.
5enzori izabrani za sljedei rok ukinuli su mnoge Kaonove re%orme. Kaon 1ariji doivio je
osamdese i pe godina i umro je ise godine koje je poeo posljednji ra s Karagom, ra za koji
se je on ako dugo i zduno zalagao.
Z!koni Vilij!
$ad 1cipiona, kao i ukidanje Kaonovi# mjera, svjedoe o jo veem jaanju senaorske
oligar#ije. 6aanje 1enaorske oligar#ije odrazilo se u zakonodavsvu prve polovice ((. s. 0akon
+ilija 4 123. g. 7 uvrdio je red za dobivanje magisraura. Najvie magisraure 4 konzula, preuru
7 mogli su zauzimai smo oni koji su pre#odno proli kroz nie izborne dunosi 4 kvesuru,
ediliee 7. $reenden za prvu magisrauru nije mogao bi mla'i od ,2 godina. (zbornim
dunosima mogla je pre#odii vojna sluba. $rema ome, preorom se nije moglo posai prije
<3., konzulom prije <@. godine ivoa. &vim zakonom se #jelo pomoi oligar#iji u nji#ovoj borbi
proiv ljudi popularni# me'u plebsom. Kod zauzimanja magisraura veliku ulogu odigrao je
odre'eni red, koji je uvr'ivala vladajua oligar#ija. Na najvie dunosi, po pravilu, dospijevali
su predsavnici arisokracije osrednji# sposobnosi. ?nergini ljudi, kao -iberije 1empronije
)rak#, predsavljali su izuzeak.
5lo+! vite%ov!
&granienje prisupa u najvii sale dovodilo je do jaanja nearisokraskog gornje sloja
plebsa * viezova.
1,1
" rukama viezova nalazio se zakup provincijski# poreza. Me'u sudionicima u okupnim
kompanijama ( societates #ublicano"um ) moglo je bii i ljudi srednjeg sanja, koji su ulagali
svoj udio i razmjerno njemu dobivali pri#ode. ali su glavnu ulogu igrali viezovi. Kod ubiranja
provincijski# poreza, pored zlouporeba svake vrse, oni su pribjegavali zelenavu. 0a#ijevali su
renunu isplau poreza, u sluaj pak da porezni obveznici nisu imali sredsava za renunu isplau,
viezovi su im raene iznose davali na zajam uz visoke kamae, i po iseku roka naplaivali novac
najokrunijim sredsvima.
0elenake operacije u !imu prelaze u ruke viezova, a ako iso i vanjska rgovina. 0avaljujui
zakupima poreza i izuzenom poloaju rimskog rgovakog i zelenakog kapiala u provincijama,
bogasvo viezova sve je vie raslo. +iezovi se posepeno izdvajaju od osnovne plebejske mase i
%ormiraju poseban sale.
Kao nobilie, i viezovi su pripadali najviem sloju robovlasnikog druva. ( viezovi i nobili
eksploairali su provincije. Nobili su preko svoji# posrednika sudjelovali u svakovrsnim
zelenakim operacijama i rgovakim pekulacijama, a viezovi su, sa svoje srane, posjedovali
zemlju u (aliji i provincijama. Ali ipak, prvi su uglavnom bili zemljina arisokracija, a drugi
novana arisokracija.
( pored zajedniki# ineresa, izme'u senaorskog salea i viezova posojalo je prilino mnogo
prourjenosi, i zao su viezovi sudjelovali u mnogim anisenaorskim koalicijama.
5 + I t a l s 8 a # o l 4 o # " i ' " e ! a s " e ! i n o m I I + s t + # " + K +
"sprkos osvajanja i razvika rgovako=zelenakog kapiala, poljoprivreda je i dalje bila
osnovna grana ialskog gospodarsva.
'!tonov! r!spr!v! ;O poljoprivre"i ;
6edan od glavni# izvora koji nam daju predodbu o ialskoj poljoprivredi u ((. s. pr. K. je
rasprava Kaona 1arijeg "O poljoprivredi". &bra'ujui razna zanimanja, Kaon daje prednos
zemljoradnji. ")ada su na"i preci $valili dobrog ovjeka 1 kae on 1 oni su ga $valili kao dobrog
zemljoradnika". "Od zemljoradnikB postaju i naj$rabriji junaci i najpoduzetniji vojnici% sama
zemljoradnja je najpobonije i najtrajnije zanimanje% a ljudima koji se njoj predaju% najmanje su
svojstvene zle misli". -rgovina se Kaonu ini riskannim zanimanjem, a zelenavo * zanimanjem
nedosojnim gra'anina.
(ako branielj sarinskog !ima, iji su socijalni oslonac inili srednji i sini vlasnici, Kaon je
pojmu Adobri zemljoradnikA ( a"icola bonus ) davao sasvim drugaiji sadraj. (z njegovi# misli o
om pianju moe se zakljuii da pod Adobrim zemljoradnikomA on nije podrazumijevao seljaka
iz sari# vremena, ve zemljoposjednika koji primjenjuje robovski rad i koji je povezan sa
riem. " Kaonovoj raspravi odrazile su se one znaajne promjene koje su se dogodile u
ialskoj poljoprivredi u om razdoblju.
1,,
Kaon je prisaa inenzivne poljoprivrede proizvodnje. $riom on ne smara sve vrse kulura
podjednako unosnim. )ovorei o unosnosi, on na prvo mjeso savlja kuluru vinove loze
( 'inea ), na drugo * povrlarsvo ( &o"tus ), na ree * sa'enje vrbe ( salictum ), na evro *
uzgoj maslina ( oli'etum ), na peo * panjak ( salictum ), i ek se na esom mjesu nalazi kod
njega ina oranica ( cam#us f"umenta"ius ). -ermin ' i l l a uporebljava Kaon za oznaku
seoskog domainsva srednji# razmjera. " isom znaenju uporebljava se u drugim izvorima
rije f u n ! u s , od koje je poekao pojam l a i % u n d i j e ( l a t i f u n ! i u m ) , o znai krupan
posjed. Kaon govori o dva ipa villa/ o villi od ,<3 jugera 4 oko >3 #a 7, zasa'enoj maslinama, i o
villi od 133 jugera 4 oko ,F #a 7, zasa'enoj vinovom lozom. $opuno je mogue da se ove ville
nalaze u blizini jedna druge, ili da ak predsavljaju dijelove isog posjeda.
Kaonovi savjei iu se najraznovrsniji# pianja poljoprivrede/ on govori o uzgoju maslinovog
drvea i vinove loze, o uzgoju iarica i soarsvu.
Cobar domain reba se sarai na prvom mjesu o dobroj obradi zemlje/ "Eto znai dobro
obraivati njivu D 1 3obro orati!0 Eto na drugom mjestuD 0 Orati! 1 Eto na treemD 1 (nojiti!"
Kaon daje iav niz savjea, kada i kako reba gnojii njive. Ne gnoje se samo zasijane
povrine. da bi se osigurala dobra kosidba, reba gnojii i panjake, isii i# od korova. $ravila za
sjevu, evu, vridbu, izbor i ure'enje gumna, uvanje goove ljeine * sve o paljiv domain
mora predvidjei. "zgoj vinove loze i maslina, cije'enje vina i maslinovog ulja, nji#ovo uvanje
i, najzad, prodaja * sve je o predme Kaonovog prouavanja. &n daje recepe pomou koji#
ialski domain moe cijedii vino koje nee bii gore od vina sa ooka Kosa. &n ako'er savjeuje
kako ga najunosnije plasirai na rie. Kod Kaona se nalaze savjei i za uzgoj voa. &n predlae
da se sa posebnom panjom uzgaja soka i daje savje kao reba gradii saje, drai i #ranii soku.
Kaonova djela ne sumiraju samo iskusvo ialski# zemljoposjednika. (ako proivnik sveg
inozemnog, pisac je korisio savjee #elenisiki# agronoma i radove svoji# konkurenaa,
karaki# agronoma. Kaonovo djelo ne sadri samo racionalne savjee o poljoprivredi. &no u iso
vrijeme ui vlasnika imanja kako se reba molii bogovima, kako se poga'ai. Njegova knjiga
predsavlja zbornik isaknui# savjea, ije izvrenje osigurava uspje# poljoprivredniku. Mnogo
panje posveuje on ome kako reba izgradii vilu, kako upravljai imanjem i organizirai rad.
$ianju o racionalnom korienju radne snage on ako'er posveuje veliku panju. Cobar
poljoprivrednik * o je robovlasnik koji mora do maksimuma iskoriavai radnu snagu svoji#
robova, koji ine glavni koningen radne snage. :roj robova relaivno je mali/ u masliniku * 1@,
u vinogradu * 1>. Ali reba imai u vidu da Kaon govori o Aidealnim vilamaA, a da je svarno
robova po imanjima bilo daleko vie. !obovlasnik iz robova mora izvlaii maksimum vika
proizvoda. ako je rob osario ili se razbolio, ne reba ga vie drai, ve ga reba prodai kao sara
zaprena kola, sari ala ili neo drugo suvino u domainsvu. !obovi ne rebaju sjedii bez
posla/ ako je kino vrijeme, reba i# zaposlii na drugim poslovima, npr. na pranju baava,
izbacivanju gnojiva, na ienju sjemena, pleenju uadi i sl.
!obovi nemaju praznika. na seoske praznike, kad je zabranjeno radii na njivi, robovi rebaju
popravljai cese, okopavai povrnjak, isii prosorije. Neki robovi, po svemu sudei oni
1,@
nepouzdani, radili su, po karakom primjeru, u okovima. (zdravanje robova svodi se na
minimum. Njima se daje relaivno mnogo kru#a * do F %uni 4 rimska %una Y @,;.F grama 7
dnevno, u vrijeme eki# radova, ali im se zao ne daje goovo nikakvo ku#ano jelo. njima se daje
kiselo vino i ulje najgore kvaliee. &d odjee robovima se daje svega jedna unika i jedan ogra
za cijelu godinu. 1am gospodar ne ivi uvijek u vili. (manjem upravlja upravielj * ' i l l i c u s ,
posavljen iz redova robova.
Nabrajajui dunosi vilikusa, Kaon isie da on mora pazii na raspoloenje robova. (z
pojedini# Kaonovi# primjedbi moemo uvrdii da je bijeg robova bio obina pojava, a da bi
robove drao u pokornosi, Kaon je, po $luar#ovim rjeima, Astalno nastojao meu robovima
poticati razdor% jer je slogu smatrao opasnom i bojao je se".
$oljoprivredni radovi nose sezonski karaker, pa bi soga bilo nerenabilno izdravai robove
iavu godinu, da bi se oni iskorisili u oku jednoj krakog vremena. 0ao Kaon predvi'a i
korienje slobodne radne snage. )ovorei o izboru imanja, Kaon predvi'a porebu da na daom
mjesu posoje slobodni radnici. Mi doznajemo da berbu maslina uzimaju na sebe, po pogodbi,
kompanije radnika sa srane. $onekad je eva ia povjeravana slobodnim radnicima, moda
seljacima slabog imovnog sanja koji su ivjeli u blizini, i o ivjeli od odre'enog, obino
neznanog dijela eve.
:irenje inten%ivni- oblik! poljoprivre"e
Kaonovo djelo daje nam pravo da izvedemo zakljuak o irenju inenzivni# oblika
poljoprivrede u (aliji u ((. s. pr. K. Kada govori o izboru imanja, Kaon savjeuje da se obrai
panja na o, posoji li "u blizini kakav vaniji grad% more% plovna rijeka ili dobar prometni put"!
Crugim rijeima, on ima u vidu u prvom redu domainsvo u okolici grada. (z pojedini# njegovi#
primjedbi moe se zakljuii da vila o kojoj on govori lei nedaleko !ima, u 9aciju ili Kampaniji.
" udaljenijim podrujima i dalje su zadravali svoje znaenje uzgoj iarica i soarsvo.
Kaonova rasu'ivanja renabilnosi pojedinog domainsva i razni njegovi savjei svjedoe da se
sa priljevom je%inog prekomorskog ia u (aliju uzgoj iarica posaje nerenabilan, o je imalo
velikog znaenja za rimsku socijalnu povijes sljedeeg razdoblja. $ored srednji# inenzivni#
poljoprivredni# domainsava ipa Kaonovi# vila, na poeku ((. s. pojavljuju se krupna
eksenzivna domainsva. -o je bila jedna od posljedica Crugog punskog raa. Cravni zemljini
%ond 4 ager publicus 7 porasao je i na raun zemljia zapueni# za vrijeme raa, i na raun
zemljia kon%iscirani# od nepokorni# saveznika. +eliki dio og %onda dospio je u ruke krupni#
posjednika. &vo je osobio karakerisino za junu (aliju, koja je u veoj mjeri od osali#
dijelova $oluooka osala bez ljudi i posradala za vrijeme Eanibalovog raa.
E + O b " t i t " o ' i n a
1,<
Novi gospodarski odnosi ujecali su i na razvoj ialskog obra. " !imu i raznim ialskim
gradovima posojale su radionice 4 po svemu sudei sine 7, koje su radile za podmirivanje
poreba poljoprivrednika.
$ojedini gradovi specijalizirali su se za proizvodnju ovi# ili oni# predmea, porebni# u
poljoprivredi. Kaon kae da su unike, ograi i obua za robove kupovani u !imu. u Kapui i
Noli 4 u Kampaniji 7 nabavljana su vjedra, urne za maslinovo ulje i vino e razno bakreno posu'e.
Kampanija i ?rurija bile su podruja u kojim je obrnika proizvodnja bila razvijenija nego u
osalim podrujima.
" ?ruriji oga vremena zapaa se opadanje keramikog obra, ali se zao i dalje razvija
e#nika obrade meala, izra'uju bronani i eljezni predmei za domau uporebu i oru'a za rad.
&brnike radionice zadovoljavale su uglavnom porebe lokalni# poljoprivrednika i sanovnika
okolni# gradova. 9uksuzni predmei dovoeni su u (aliju iz )rke i drugi# zemlja #elenisikog
(soka. 0apadne pak zemlje dosavljale su poljoprivrede proizvode. "voz je u znanoj mjeri
premaivao izvoz. Me'uim, promjene koje su se dogodile u poljoprivredi ujecale su i na ialsku
rgovinu. ialsko vino pojavljuje se u raznim podrujima ?gejskog mora, osvajajui sebi ria i
poiskujui grka vina. & ome svjedoe napisi sa Celosa i velika koliina %ragmenaa am%ora za
vino sa ialskim igovima.
Tr+ov!,k! sre"i1t! n! Istok&
)lavni rgovaki ceni nalazili su se na (soku. (zvanrednu ulogu u svjeskoj rgovini igrao je u
(((. i ((. s. pr. K. !o d o s . $oslije 1>;. g. sekao je veliko znaenje Ce l o s , na kome su se
sasajali rgovci iz razni# zemlja i gdje su posojala razliia udruenja (alika, uglavnom
pro%esionalnog i vjerskog karakera. $ad Karage doprinio je jo veem jaanju Celosa. !imska
osvajanja ovorila su iroko polje rada uglavnom )rcima iz june (alije i kampanskim rgovcima.
" sve mogue pekulacije bili su uvueni i razni slojevi rimskog sanovniva. $rvo mjeso
zauzimali su, razumije se, viezovi. Ali su u ome sudjelovali i nobili, koji su poslovali u prvom
redu preko svoji# klijenaa. Hak se i apologe poljoprivrede Kaon, kao o se vidi iz njegove
biogra%ije koju je napisao $luar#, bavio unosnim rgovakim pekulacijama. &n je kupovao i
preprodavao produkivna jezera, mjesa pogodna za gradnju valjaonica sukna, davao novac na
zajam, pri emu su kao zalog sluili brodovi id. $oo pomorski prome nije bio uvijek pouzdan,
Kaon je svarao kompanije, od koji# je svaka opremala brodove za prijevoz robe. Njegova
maerijalna sredsava bila su podijeljena na vie kompanija. -ime je rizik od gubiak novca u
sluaju propasi brodova bio smanjen, a izgled za pro%i povean.
(zmijenilo se i %inancijsko sanje rimske drave. 1ve do ,33. g,. !im je osjeao odre'en
nedosaak u srednjoj monei, ali poslije osvajanja, naroio poslije prikljuenja Gpanjolske s
njenim bogaim srebrenim rudnicima, rimska je drava sekla mogunos da u popunosi osigura
srebrenu podlogu svoga novanog susava.
0a vrijeme Eanibalovog raa bronani as je spao od dvije na jednu unciju, a sada se njegova
eina smanjila na pola uncije 4 uncija Y ,;.,8 grama 7. As je poeo igrai ulogu sinog novca.
1,F
R!%voj %elen!1tv!
$riljev zlaa i srebra doprinio je razvoju zelenava. 9judi koji su poslovali novcem ovarali su
mjenjanice. one su odgovarale bankarskim konoarima s kraja srednjeg i poeka novog vijeka.
+lasnici i# mjenjanica, a r g e n a r i j i ( a " e n t a " i i ) , bili su uglavnom oslobo'enici ili
sranci, veim dijelom )rci. &ni su uvijek raspolagali goovim novcem, praili sanje na riu
novca, vrili razmjenu monea, odre'ivali nji#ovu kvalieu, uvali i prenosili novane iznose s
rauna jednog ulagaa na raun drugog i davali novac na zajam, uz kamau. Ali ne reba
preuveliavai znaaj argenarija. u !imu nije bilo pravog kredia, i sve su novane operacije
nosile poglavio zelenaki karaker.
9+ Ri ms 8 o " o bo ' l a s n i 6 t ' o s " e !i n o m II + s t + # " + K+
I%vori ropstv!
!obovlasnivo je posojalo u !imu od najsariji# vremena, ali je ropsvo svoj klasini oblik
dobilo u vrijeme $unski# raova. 1vako osvajanje bilo je praeno odvo'enjem u zarobljenivo i
prodajom u roblje deseina isua robova 4 1>;. g. prevoreno je u robove 1F3.333 ?piraca, za
vrijeme smirivanja 1ardinije * preko 23.333 1arda id. 7.
0arobljenici su prelazili u ruke kvesora, koji se nalazio pri vojsci, i ovaj i# je prodavao na
liciaciji. 1ve nji# kupovali su preprodavai, koji si i# izvodili na rie. 5enar rgovine
robovima bio je Ce l o s . -amo nisu sizali samo rani zarobljenici, veliku ulogu kod
snabdijevanja ria robova igrali su gusari. ( u vrijeme klasine )rke, i u #elenisiko doba
gusarske su la'e omeale normalan pomorski prome. Evaanje i prodaja robova na riu bio je
jedan od najvaniji# izvora pri#oda za gusare. " svakom sluaju na Celosu se skupljalo po
13.333 robova dnevno, i svi su oni do veeri bili prodani.
Cjeca ro'ena od robinje, pripadala su njezinom vlasniku. -o je ako'er bio jedan od izvora
ropsva. Me'uim reba isaknui da je u ((. s. pr. K. skuplje koalo odgajai roba u svojoj kui
nego ga kupii na rnici.
Pr!vni polo6!j rob!
$ravno uzevi, rob je smaran vlasnivom svoga gospodara, spadao je u "es manci#i, j.
mogao se prodai puem mancipacije, poklonii, oporuno osavii i dr. (sovremeno on se nalazio
pod vlau oca obielji ( #ate" familias ). !ob je pripadao porodici kao njeni najbespravniji lan.
)ospodar je nad njim imao pravo ivoa i smri ( ius 'itae ac necis ). Cok se ovo pravo prema
drugim lanovima porodice nije primjenjivalo, dole su okrune kazne i ak pogubljenja robova
bili obina pojava.
1,>
" zavisnosi od oga gdje se uporebljavao rad robova, oni su se dijelili na dvije grupe/ jedni
su radili na polju, o su s e o s k i r o b o v i ( f a mi l i a " u s t i c a ) , drugi * u gradu, o su bili
g r a d s k i r o b o v i ( f a mi l i a u " b a n a ) . $oloaj prvi# opisuje Kaon. Go se ie gradski#
robova, jedan nji#ov dio bio je zaposlen u gospodarskoj kui, inio je poslugu, dok je drugi dio
bio zaposlen u obru. Me'u kunim robovima posojala je jedna, u odre'enoj mjeri privilegirana
grupa/ uielji, lijenici, glazbenici razni kuni upravielji. !obovi * obrnici mogli su radii u
kui, podmirivai njene porebe, ali je znaan nji#ov dio bio zaposlen po radionicama. $rema
ome, robovi su bili osnovna proizvodna klasa rimskog robovlasnikog druva.
!obovi su mogli imai poomsvo. $o rimskim zakonima, veza roba i robinje ili veza roba i
slobodnoro'ene ene nije smarana brakom, ve zajednicom ( contu"benium ) i nije imala
nikakve pravne vrijednosi.
!obovi su odgajali i obrazovali djecu, oni su bili lijenici i umjenici. :ilo je d r a v n i #
r o b o v a , koji su vrili dunos pisara, ar#ivara id. $resudno je bilo o da je ropsvo inilo
osnovicu iave proizvodnje, a prourjenos izme'u robova i robovlasnika * osnovnu
prourjenos rimskog robovlasnikog druva.
Prop!"!nje selj!1tv!
(sovremeno s razvikom krupnog seoskog posjeda zapaa se opadanje sinog seoskog
domainsva. &voj okolnosi doprinio je iav niz uzroka.
Crugi punski ra izazvao je uniavanje oni# podruja kojima je prolazio Eanibal. Cugorajni
raovi bogaili su vladajue klase, a veoma nepovoljno ujecali na seljako gospodarsvo, jer su
glavni radnici morali provodii vrijeme u ranim po#odima. Na sino seosko gospodarsvo
nepovoljno je ujecao i uvoz je%inog ia u (aliju. -ome se pridruila nasilna i nezakonia
eksproprijacija mali# posjednika. (ako je na parcelu dravne zemlje 4 ager publicus 7 imao pravo
svaki rimski gra'anin, ipak su vei dio e zemlje zauzeli krupni zemljoposjednici. "slijed svi# i#
uzroka, broj slobodni# gra'ana koji su posjedovali odre'eni zemljini cenzus * sve se vie
smanjivao. 5enzus iz 1><. g. pokazivao je broj punopravni# gra'ana * @@;.<F,, iz 1F8. g. *
@,2.@1>, iz 1<;. g. * @,,.333, iz 1@>. g. * @1;.8@@.
$roces propadanja seljava isakli su povjesniari sarog vijeka. Apijan ga je prikazao na
slijedei nain/
"'ogati ljudi% po"to su zauzeli veliki dio te nepodijeljene zemlje i po"to su s vremenom
postajali sve uvjereijin u to da ime je vi"e nitko nee oduzeti% poeli su i druge parcele% koliko i$
je u blizini bilo% 0 omanje posjede siroma$a 1 bilo kupovati% nagovarajui ove da i$ prodaju% bilo
silom oduzimati% tako da su umjesto omanji$ zemlji"ta obraivali prostrana polja! 2a njima su
upotrebljavali kupljene zemljoradnike i pastire% jer bi inae morali slobodnu radnu snagu
odvajati od zemljoposjeda i davati za ratne po$ode! Osim toga% posjedovanje robova donosilo im
je veliku dobit% jer su se robovi brzo mnoili i poveavali% a bili su slobodni od vojne slube i
1,;
ratni$ opasnosti! 5slijed svega toga% bogati ljudi su se jo" vi"e obogatili % a zemlja se je napunila
robovima! 2aprotiv% broj Italika se smanjivao% jer su ove iscrpljivali siroma"tvo% porezi i ratni
po$odi! #li i onda kad su bili slobodni od ovi$ po$oda% ostajali su oni ipak bez novca% jer su
zemlju posjedovali bogata"i% koji su je obraivali pomou robova% a ne pomou slobodni$ "!
"slijed speci%inosi robovlasnikog naina proizvodnja osnovna masa propali# seljaka nije se
prevarala u slobodne radnike 4 robovski rad bio je je%iniji 7, ve je odlazila u !im, gdje je ivjela
od sluajne zarade, poklona bogai# ljudi i pomou dravne pomoi. 9umpenprolearija je inio
znaan dio sanovniva veliki# gradova anikog svijea. 1a sve veim propadanjem seljava
rasli su lumpenproleerski slojevi u !imu.
E+ Ri ms8a !"Ba'a na #o7et8u !"ue #ol o'i ce II+ st+ i st"an8a
Sci #i ona Emi l i 4ana 8o4a se @al aal a @a "efo"me
$ropadanje ialskog seljava, koje se doga'alo u srednjima, dijelom i junim podrujima
(alije, nasavljalo se ijekom mnogi# godina. Na sjeveru, kao i u planinskim podrujima srednje
(alije, seljavo je ako'er osjealo ekoe uslijed novi# gospodarski# uvjea. &skudijevanje
seljava nepovoljno je ujecalo na sanje rimske drave, a u prvom redu na borbenu mo !ima. "
prvoj polovici ((. s. svoreni su preduvjei za usanak robova i za iroki pokre slobodne siroinje.
"slijed oga, misao o re%ormi javlja se ak i me'u nekim predsavnicima nobiliea, a konkreno
kod 1cipiona ?milijana i njemu bliski# osoba. Me'uim, predsavnici 1cipionovog smjera nisu
proveli u djelo nikakve re%orme. "sprkos ome, nji#ovi su pogledi ujecali na razviak
demokraskog pokrea.
Kao o je poslije Crugog punskog raa osobi ujecaj sekao 1cipion A%riki 1ariji, ako iso
je poslije -reeg punskog raa u poliikom ivou !ima veliku ulogu igrao ruielj Karage *
$ u b l i j e Ko r n e l i j e 1 c i p i o n A% r i k i Ml a ' i , koji je spojio radicije dvaju
paricijski# rodova * Kornelijevaca i ?milijevaca. 6o kao esnaesogodinji mladi 1cipion
?milijan se isako u bici kod $idne. 0aim je uspjeno raovao u Gpanjolskoj, najzad, proslavio se
u -reem punskom rau. "ivao je veliki auorie i bio ujecajan u redovima plebsa. (sovremeno
je imao i jaki# veza u arisokraskim krugovima i mnogo prisaa me'u senaorskom
arisokracijom. ?milijan je bio vareni oboavaelj #elenisike kulure i #elenisike %ilozo%ije.
Me'u njemu bliskim osobama nalazili su se povjesniar $olibije, %ilozo% $anaiije, dramski
pjesnik -erencije i iav niz drugi# osoba iz kulurnog i poliikog ivoa !ima oga doba.
1cipion ?milijan je bio pod ujecajem soika, ali je isovremeno bio i prisaa sarorimski# ideala.
&n je visoko cijenio Kaona, bez obzira o je on imao negaivan sav prema #elenisikoj kuluri.
" skupini 1cipionovi# isomiljenika svarao se ideal sarog !imljanina iz dobri# sari# vremena,
koji se odlikuje #rabrou, jednosavnou i pravednou u svojim odlukama.
1cipion je bio popularan kod svoji# vojnika, dobro je poznavao nji#ov ivo i bio svjesan
znaenja seljavo za sigurnos !ima. " redovima njemu bliski# ljudi javlja se misao o nunosi
re%orme, o usposavljanju odnosa koji su vladali u doba rane !epublike. Ali je 1cipion bio oliko
1,2
ijesno povezan s nobilieom. on je bio akav apsoluni prisaa vlasi 1enaa, da se nije mogao
odluii na radikalne mjere. Njegov cenzura odlikovala se srogou, ali njegova borba proiv
raskoi nije imala vidniji# rezulaa. Njemu blizak ovjek * )aj 9elije, napravio je projek
agrarnog zakon, ali ga nije predloio u komicijama, i zao je dobio nadimak Mudri ( Sa#iens )+
Glava XIII.
R I M S K A K U * T U R A S R E ) I 1 O M I I + S T + P R + K +
5tjec!j -eleni%m!
1ocijalno=gospodarski razvoj u (((.. i ((. s. svorio je u !imu preduvjee za razvoj kulure.
"slijed dodira sa #elenisikim zemljama, u !imu je rasao ujecaj #elenisike kulure i e#nike.
Coba borbe !ima za prevlas na 1redozemnom moru bilo je vrijeme u kome su ponikli i razvili se
razni rodovi rimske knjievnosi i umjenosi. &vo doba je obiljeeno borbom sarorimski#
radicija sa novim srujama. " rimskoj kuluri oga doba ima mnogo u'eg i neoriginalnog, ima
mnogo ega prourjenog i neprera'enog, pa ipak nekadanje ialske radicije nisu bili
zaboravljene. one su doprinijele ome da se savladaju kulurni rendovi koji su !imu bili u'i.
!im je iao puem svaranja originalni# kulurni# oblika. nji# e on kasnije rairii po pokorenim
zemljama koje su bile na niem supnju razvoja.
$oeak grkog ujecaja na !im pad u daleka vremena rimske povijesi, a ujecaj #elenisike
kulure osobio se snano mani%esirao od vremena rimskog podinjavanja ialski# grki# gradova
i od vremena rimskog angairanja u poliikom ivou razni# #elenisiki# zemalja.
Promjen! n!,in! 6ivot!
Novi uvjei socijalnog i gospodarskog ivoa mijenjali su najvanije korijene rimskog naina
ivoa. !im je gubio cre seljakog grada i prevarao se u svjeski cenar. !imska jednosavnos
sve je vie pripadala prolosi. 1roge mjere cenzora nisu mogle zausavii irenje raskoi. !asko
u odijelu 4 osobio enskom 7, rasko na gozbama i u kui * posala je bino obiljeje naina
ivoa vladajui# klasa. Kue su odsad gra'ene po #elenisikim uzorima.
" rano doba oac je bio jedini odgajaelj svoje djece. on i# je uio pismenosi i raunanju,
davao im elemenarne pouke iz agronomije, jerao i# da ue napame 0akonik dvanaes ploa,
pouavao i# u du#u obiaja predaka. $oevi od ((. s. obrazovanje posaje kompliciranije.
$ozivaju se uielji=)rci, koji su vrlo eso bili robovi. &d poeka ezdesei# godina u !imu se
ovaraju grke kole. " njima se iaju i umae grki pjesnici, prouava gramaika, obra'uje se
reorika i uenici se upoznaju sa osnovama razni# %ilozo%ski# susava. 1a veim razvikom rimske
knjievnosi u kolama se obra'uju i lainski uzori. $rosvjedi rimski# sarovjeraca, od koji# je
osobio ujecajan bio Kaon 1arji, nisu mogli zausavii irenje #elenisikog obrazovanja.
1,8
5tjec!j -eleni%m! n! rimsk& reli+ij&
Eelenizam je ujecao i na razne oblike rimske ideologije. " podruju religije proces
#elenizacije vrio se sporo. !imljani su uvodili grke bogove, pri emu su zadravali nji#ova
imena, ili i# pak ideni%icirali sa odre'enim rimskim boansvima. Na kraju krajeva, grki
olimpijski paneon sekao je slubeno priznanje. $ored olimpijski# boansava u !imu se vre i
drugi grki kulovi.
-ako, npr., u !im prodire kul Eerakla i krajem (+. s. sjee opedravni karaker. 0akon
&gulnija 4 @33. g.7, koji je plebejcima ovorio prisup na vane sveenike dunosi, doprinio je
slubenom priznanju grki# boansava, osobio oni# koja su ovana u junoj (aliji. &vo se
objanjava, najvjerojanije, im o su isaknui plebejci koji su uvravani u sveenike kolegije *
bili poslovni ljudi, koji su eso imali dodira s grkim gradovima u 6unoj (aliji. " (((. s. uvodi
se kul boga=iscjelielja As k l e p i j a , uvode se rve i igre po arenskom uzoru u as 6upiera=
oca i $rozerpine. -ime su dobivale priznanje grke predodbe o zagrobnom svijeu. +jerske
novosi uvo'ene su obino odlukom 1enaa, na osnovu 1ibilini# knjiga.
&sobio znaenje u povijesi rimske religije imao je Crugi punski ra. Cemonsraivno
zanemarivanje sarinski# vjerski# obiaja, koje se zapaalo kod neki# vjerski# magisraa,
iskorisili su konzervaivni elemeni za objanjenje uzroka nesrea o su zadesile rimski narod.
Babije Maksim, koji je bio izabran za dikaora poslije kaasro%e kod -razimenskog jezera,
najprije se pobrinuo za vjerska pianja. &n je objavio da je konzul )aj Blaminije pogrijeio vie
"zbog zanemarivanja ceremonija i auspicija% nego uslijed nerazboritosti i neznanja"!
!imljani su se sjeili goovo ve zaboravljenog ialskog vjerskog obiaja * zavjea sveog raa
( 'e" sac"um ), i Babije je dao aj zavje na osnovu upua 1ibilini# knjiga. Karakerisino je da se
na osnovu isi# i# knjiga uvode grki vjerski ceremonijal/ paneonu od dvanaes bogova
prire'uju se specijalne sveane AgozbeA, koje su se sasojale u ome o su kipove bogova savljali
na posebne jasuke, a pred nji# savljali solove s jelima.
Eramovi posveeni grkim bogovima grade su u gradskim granicama. 6o u doba rane
!epublike pojavljuju se predodbe bogova preuzee od ?ruana i )rka. $oslije osvajanja grki#
gradova u !im se dovoze kipovi bogova i smjeaju u sare #ramove. )rke predodbe doprinose
irenju anropomor%izma, koji je bio sran ranoj rimskoj religiji. 0ajedno s grkim kulom i
predodbama bogova iri se i grka miologija. Nju populariziraju pjesnici. " prijevodima s
grkog oni na osnovu svakovrsni# asocijacija nalaze ekvivalene grkim boansvima. 4 Muza *
Kamena. $an * 1ilvan id. 7.
" !imu, kao i u )rkoj, nije bilo sveenike kase ni vjerski# dogmi. #elenizacija rimske
religije nije znaila prijelaz u drugu vjeru. -o je bilo prilago'avanje radicionalni# rimski#
pojmova novim uvjeima ivoa i novom pogledu na svije. 0adravaju se slubeni blagdani,
zadrava se mnovo sarinski# obreda, koji posaju sve nerazumljiviji i samim !imljanima.
Najdue je osao, sauvan i najmanje promjena prerpio porodini kul. Codue, me'u penaima i
larima uju se ponekad i nova boansva, srana sarinskim vjerskim predodbama.
1@3
$red kraj Crugog punskog raa, na osnovu isi# i# knjiga odlueno je da se u !im uvede kul
+e l i k e ma j k e b o g o v a . 0a njenu inkarnaciju smaran je meeor koji se ranije nalazio u
maloazijskomj gradu $esinunu i koji je kasnije prenesen u !im. Majci bogova prire'en je
sveani doek, kamen je smjeen u #ram +ikorije 4 na $alainu 7. " njenu as usanovljeno je
svake godine prire'ivanje igara po grkom uzoru.
+elika majka poovana je jo na Krei, a u povijesno doba * u Maloj Aziji, pod imenom !ee
i Kibele. &na je smarana majkom bogova, poekom svakog ivoa, kako boanskog ako i
ljudskog. $risae njenog kula vjerovali su da od nje zavisi ivo ivoinja i biljaka, da ona vlada
na zemlji i u podzemnom carsvu. Njen ljubimac Ais svake godine umire, da se ponovo vrai u
ivo. Njen kul spadao je u broj o r g i j a s i k i # kulova. prilikom bogosluja sveenici su
padali u eksazu. &ni su proricali i izvodili svee igre, praene samounakazivanjem. -o je bio
jedan od najgrublji# kulova koji su posojali na (soku. &n je prenesen u !im, ali poo su obredi
akve vrse prourjeili rimskim vjerskim obiajima, 1ena je zabranio rimskim gra'anima da
budu sveenici +elike majke.
"vo'enje og kula znailo je poeak irenja #elenisiki# kulova u !imu i (aliji.
Cavno prije Crugog punskog raa pojavili su se po ialskim grkim gradovima isonjaki
#elenisiki kulovi. &ni su u !im poeli prodirai zajedno sa sanovnicima i# gradova, ali
uglavnom zajedno s robovima porijeklom iz isoni# zemlja, koji su i u !imu osajali privreni
svojim vjerskim obiajima i radicijama. !obovi su i# irili po kuama u kojima su ivjeli, vrlo
eso su usa'ivali svoje vjerske obiaje maloljenim slobodnim !imljanima koje su uvali i
odgajali.
(sonjaku kulovi nalazili se sebi prisaa poglavio u demokraskim krugovima, koji nisu
bili zadovoljni slubenom rimskom religijom.
)odine 12>. 1ena je zabranio kul Cioniza, kako u !imu ako i u (aliji. $risae og kula bili
su srogo kanjeni, mnogi i pogubljeni. 1rogi sud -ia 9ivija o ovaeljima Cioniza svjedoi o
ome da je senaska odluka bila izraz vjerske reakcije, na ijem su elu, po svemu sudei, sajali
poni%ici.
0a radicionalnu religiju vezivan ja poliika posojanos i nepokolebljivos rimske drave,
iavog njenog robovlasnikog susava. Kulovi me'u ijim je prisaama bilo ljudi iz nii# klasa
smarani su sumnjivim. ?ksaza i enuzijazam, karakerisini za e kulove, bili su za
predsavnike slubene religije izraz praznovjerja ( su#e"stitio ).
Me'u viim slojevima rimskog druva ire se razni pogledi grki# %ilozo%a po pianjima
religije. $revedeno je na lainski jezik djelo ?u#emera, koji je sve bogove smarao ljudima koji su
ranije ivjeli. 1cipionu ?milijanu bliski %ilozo% $anaiaije bio je skepik u pianjima religije. Ali
sam 1cipion, iako je moda dijelio e poglede, svjesno je vrio sve propise slubene religije,
smarajui je osnovom dravnog ivoa. 9judima iz njegovog kruoka bio je jasan znaaj religije.
$jesnik 9ucilije, $anaiijev uenik, govorio je/ "3a bi ljudi vladali nad masom% morali su se %
$tjeli ne $tjeli% obratiti stra$otama nepoznatog i izmi"ljanju razni$ zastra"ujui$ .ikcija ". Ali se
ako govorilo samo u uskom krugu. Kada se pojavilo pianje o predaji prava izbora sveenika
1@1
narodu, 9elije, blizak 1cipionu ?milijanu, odrao je vareni govor, u kome je veliao sarinske
kulove. $o 5iceronovim rijeima, on je Agovorio zlanim usimaA u obranu radicija predaka.
$rema ome, #elenisiki ujecaji ne samo da su izmijenili vjerske predodbe !imljana, ve su
i doprinijeli pojavi krize rimske religije, krize koja je nala izraz kako u irenju orgijasiki#
kulova, ako i u skepikom savu prema radicionalnoj religiji.
Post!n!k rimske poe%ije i "r!me
$rvi koraci rimske umjenike knjievnosi ako'er su vezani za irenje grkog obrazovanja u
!imu. !ani rimski pisci oponaali su klasine uzore grke knjievnosi, iako su uporebljavali
rimske siee i neke rimske oblike. Nema osnova za poricanje usmene rimske poezije, nasale u
dalekoj prolosi. Najraniji oblici pjesnikog svaralava bili su u vezi sa kulom.
-ako je nasala vjerska #imna, svea pjesma ( ca"men ). primjer akve #imne predsavlja
sauvana pjesma 1alijevaca. &na je sasavljena u saurnijskim si#ovima. -o je najsariji
spomenik ialskog slobodnog si#a, kome nalazimo analogije u usmenoj poeziji drugi# naroda.
$o paricijskim rodovima sasavljanje su pjesme i legende, koje su slavile uvene preke.
6edna od vrsa og svaralava bili su e l o g i j i , sasavljani u as pokojnikD iz ugledni# porodica.
Kao najraniji primjer elogija moe posluii epia% posveen 9uciju Korneliju 1cipionu :arbau,
koji nam ako'er daje primjer saurnijskog si#a. &d drugi# vrsa rimskog usmenog svaralava
mogu se spomenuim ualjke, koje su izgovarale posebne narikae, dalje, svakovrsne basne, koje
su ako'er sasavljane u si#ovima. $rema ome, jo mnogo prije pojave rimske umjenike
knjievnosi u pravom smislu e rijei, !imljani su imali svoj si# = s a u r n i j s k i s i # , koji su
prvi pjesnici iskorisili.
0ameke rimske n a r o d n e d r a me reba raii u raznim seoskim praznicima, ali njen
razvoj soji u vezi s ujecajem susjedni# gradova. )lavna vrsa dramski# predodbi bile su
a e l a n e . &ne su se pojavile u ?ruriji i bile su u vezi s kulskim radnjama. ali su aj oblik
razvili &sci, ako da i sam naziv AaelanaA vodi porijeklo od kampanskog grada Aele. Aelane su
bile veseli komadi, iji je sadraj uziman iz seoskog ivoa i ivoa mali# gradova. " aelanama
glavne uloge igrali su jedni e isi ipovi, s karakerisinim maskama 4 prodrljivac, #vasavi
besposliar, priglupi sarac, grbavi prepredenjak i dr. 7. Aelane su prvobino improvizirane. u (.
s. pr. K ., rimski dramski pjesnici iskorisili su aj improvizirani oblik kao poseban anr poezije.
R!ni oblici rimske pro%e
" najsarija vremena pada i poeak rimske proze. " rano doba pojavljuju se pisani zakoni,
govori, obredne knjige. "vjei druvenog ivoa doprinijeli su razvoju govorniva. Neki od
odrani# govora bili su zapisani.
5iceron je, npr., znao za govor Apija Klaudija 5eka, odran u 1enau povodom $irove ponude
za mir. Nailazimo i na indicije da se jo u rano doba pojavljuju u !imu posmrna slova
( lau!ationes funeb"s ).
1@,
Prvi rimski pjesnici
!imska knjievnos nasaje kao knjievnos oponaanja. $rvi rimski pjesnik bio je 9i v i j e
An d r o n i k , koji je preveo na lainski jezik "Odiseju".
$o svom porijeklu 9ivije je bio )rk iz -arena. ,;,. g. doveli su ga u !im kao zarobljenika,
kasnije je bio oslobo'en i bavio se pouavanjem djece svoga parona i drugi# arisokraa.
$rijevod "Odiseje" izvren je u saurnijskom si#u. Njegov jezik nije se odlikovao elegancijom, u
njemu je bilo i neologizama, doad nepoznai# lainskom jeziku. -o je bilo prvo pjesniko djelo
napisano na lainskom jeziku. " rimskim kolama ijekom mnogi# godina uilo se po
Andronikovom prijevodu A&disejeA.
9ivije Andronik napisao je i nekoliko komedija i ragedija, koje predsavljaju prijevode ili
prerade grki# djela.
6o za 9ivijevog ivoa poela je pjesnika djelanos )n e j a Ne v i j a 4 oko ,;<.=,3<. g. 7,
rodom iz Kampanije, koji je napisao epsko djelo o $rvom punskom rau, s krakim prikazom
ranije rimske povijesi, osim oga, Nevije je napisao nekoliko ragedija, me'u kojima i akve za
koje je sie uzeo iz rimski# legendi.
$oo su se u Nevijevim ragedijama pojavljivali !imljani odjeveni u sveano odijelo * ogu s
grimiznim obrubom ( toa #"aete8xta ), a se djela nazivaju fabulae #"aetextae. Nevije je
pisao i komedije, u kojima nije krio svoje demokrasko uvjerenje. " jednoj komediji on se
ironino izrazio o ada svemonom 1cipionu 1arijem. o Meelima je rekao/ "5slijed zle sudbine
Feteli kozuluju u -imu" ( /ato Metelii Romae fiunt consules ). 0bog svoji# si#ova Nevije je
dospio u amnicu i spasio se je iz nje za#valjujui zauzimanju narodni# ribuna. (pak je morao
oii iz !ima, i umro je u karakom gradu "ici, za vrijeme rimske opsade.
$oslije Crugog punskog raa pojavila su se djela pjesnika ?n i j a 4 ,@8.=1>8.7.
?nije je bio rodom iz :ruija. 1udjelovao je u Crugom punskom rau, poslije njega sluio kao
cenurion na ooku 1ardiniji, u se sreo sa Kaonom 1arijim, koji ga je doveo sa sobom u !im.
&d og vremena ?nije je ivio u !imu i bavio se nasavnikim i knjievnim radom. ?nije je dobio
pravo rimskog gra'ansva i kreao se u krugu uglednika !imljana. osobio je popularan bio u
kruoku 1cipionD.
)lavno ?nijevo djelo bili su "Ljetopisi" ( (Annales( ), ali je on osim nji#, po ugledu na svoje
pre#odnike, pisao ragedije i komedije. ?nije je prvi uveo u lainsku knjievnos #eksamear. Na
aj nain, grki meri, zasnovani na odre'enom smjenjivanju dugi# i kraki# slogova, mogli su se
korisii za lainsku poeziju. ?nije je uivao slavu jo za svog ivoa, a poslije smri poovan je
kao jedan od najbolji# pjesnika.
&d djelD sve rojice nabrojani# pjesnika * 9ivija Andronika, Nevija i ?nija * sauvani su samo
%ragmeni.
Pl!&t
1@@
:olje je zasupljena rimska komedija. Komedije -ia Makcija $laua 4 oko ,F<. * 12<. g. 7
ijekom mnogi# vjekova smarane su za uzor komedije.
$lau se rodio u "mbriji. Cospjevi u !im, supio je kao sluga u skupinu glumaca, zaim se
bavio rgovinom, ali bez uspje#a, pa je onda radio pod najam, piui u slobodno vrijeme
komedije, koje je uspijevao prodai. Caljnja $lauova sudbina nije nam nepoznaa. 0namo samo
o da je umro 12<. g. $lau je imao prilike mnogo puovai, sreai se s ljudima koji su pripadali
najrazliiijim slojevima sanovniva (alije.
$o sieu, kompoziciji i karakeru ipova, $lauove su komedije imiaorske. &ne su svorene
pod ujecajem nove aike komedije, koja je, za razliku od poliike komedije klasinog doba,
bila komedija naravi. $lauovi junaci nose grka imena, radnja njegovi# komedija doga'a se po
grkim gradovima. " $lauovim komedijama, kao i u novoj aikoj komediji, %iguriraju odre'eni
ipovi. +eliku ulogu u komadima igraju robovi. goovo uvijek %iguriraju u komediji lijenina i
svodnik. enske uloge donekle su isolike i umjene. nji# su na sceni igrali mukarci. " osnovi
komedije obino lei ljubavna inriga. 1ve $lauove komedije zavravaju se sreno po glavne
likove.
$lauove komedije obino se izdaju abecednim redom. $rva nosi naslov (Amfit"ion(. Njen
sie je sljedei. -ebanac Am%irion kree u ra. Njegovoj eni dolazi 6upier, uzevi na sebe lik
samog Am%iriona, i Merkura, preruen kao Amirionov sluga. $oslije nekog vremena vraa se
pravi sluga da javi eni svog gospodara njegovo dolazak, ali ga ona isjeruju iz kue. (sa sudbina
sie i samog Am%iriona. Jena ga ne priznaje za mua i uvjerava da se njen mu ve odavno
vraio. Najzad, bogovi su se odluili povui. 6upier je okrio Am%irionu iavu ajnu, i zajedno s
Merkurom odleio na nebo. Am%irion je srean o je sam 6upier siao njegovoj eni.
+eliku popularnos uivala je komedija "&valisavi vojnik" ( (Miles lo"iosus( ). !adnja se
doga'a u ?%ezu. )lavni lik * $irgopolinik * je vojnik u slubi kralja 1eleuka. Njemu je polo za
rukom odvui iz Aene djevojku. " ?%ez sie aenski mladi, njen zarunik, koji nasoji
oslobodii djevojku. )lavni pomagai pri ome su mu rob $alesron i dobri sarac, vojnikov
susjed. 1areva klijenkinja pone se prevarai da je zaljubljena u vojnika, odredi mu sasanak, i
on, elei se oslobodii Aenjanke, opusi ju s bogaim darovima. " posljednjem inu inriga
izbija na vidjelo, robovi mudrog sarca uku #valisavog vojnika, uz opi smije#. ( pored oga o
se radnja $lauovi# komedija doga'a u grkim gradovima i o nji#ovi junaci nose grka imena, u
njima ima dosa ivi# odjeka rimske svarnosi.
$lau nije imao parona=arisokraa, on je zavisio u prvom redu od gledaelja. u njegovim
komedijama odraavaju se u izvjesnoj mjeri ineresi i pogledi iroki# masa gradskog plebsa. "
njegovim komedijama nailazimo na prosvjed proiv zelenava, proiv arisokraske nadmoi.
Komedija "&valisvi vojnik" bila je uperena proiv najamnike vojske i podsjeala gledaelje na
pobjedu nad Eanibalom.
$lauovi siei nisu originalni, u njegovim komedijama pojavljuju se jedni e isi ipovi. Ali su
kod $laua originalne komine siuacije. &ne su se gledaeljima svi'ale, i ovi su i# lako pamili. o
ome moemo sudii na osnovu oga o na ialskim oslikanim vazama nalazimo predodbe sa
1@<
scenama iz $lauoiv# komedija. $laua su oponaali ijekom mnogi# vjekova, komedija novog
vijeka nesumnjivo duguje njemu za pojedine siee i moive.
$lau je svorio jezik komedije, koji se odlikuju svjeinom i raznolikou. vjeo se korisei
igrom rijei, on je svarao nove, slikovie izraze, sreno uvodio neologizme, parodirao izraze iz
slubenog jezika i sa suda.
Mnogo o je on uzeo iz svakidanjeg govora, iz rjenika nii# klasa. " $lauovom jeziku nai
e se prilian broj grubi# izraza, ali je on usprkos ome smaran uzorom.
Terencije
Krugu 1cipiona ?milijana pripadao je drugi pisac komedija * $ublije -erencije A%er 4 oko
183.=1F8.7.
&n je bio rodom iz Karage i jo u ranoj mladosi dospio je u !im kao rob. Njegov gospodar
dao mu je obrazovanje i pusio ga na slobodu. -erencije se kreao u najviem sloju rimskog
druva, i njegove komedije usmjerene su ka obrazovanom gledaelju. -erencije je ako'er
oponaao grke pisce, a najvie Menandra, znameniog pisca nove anike komedije. 1ve
-erencijeve komedije odlikovale su se elengacijom sila. " om pogledu one su smarane uzorom
i bile predme mnogi# komenara gramaiara.
)&cilijeve s!tire
Crugi predsavnik 1cipionovog kruoka = 9ucilije 4 123.=13,. g. 7 pozna je po svojim
sairama u kojim se zrcalio druveni ivo oga doba.
9ucilije je napadao poroke suvremenog druva. on je osu'ivao krivoklesvo, gramzivos i
rasko, ali pored oga obra'ivao je i knjievne i druge eme. !ije s a t u " a znaila je prvobino
jelo koje se sasoji od razni# plodova, i prije 9ucilija imala je razliia znaenja. 9ucilije ju je
uporijebio za svoja djela da bi ukazao na mjeovi knjievni oblik, ali se od og vremena ovaj
pojam obino odnosi na didakika djela koja imaju za cilj osudu poroka i ispravljanje naravi
suvremenog druva. &d 9ucilijevi# saira sauvani su samo %ragmeni.
&d 9ucilijevog vremena saira je posala iso rimski knjievni rod i bila je razvijena u
slijedeem razdoblju.
" razdoblju od kraj (((. do polovice ((. s. pr. K. rimska knjievnos, isprava imiaorska,
dobiva posepeno originalne cre i razvija se samosalno. Knjievnos je rimsko druvo
upoznavala s novim idejama, ona je doprinosila svaranju onog lainskog jezika koji je prouavan
ijekom slijedei# soljea.
$irk&s i !m.ite!t!r
-ragedija i komedija nisu poisnule predsave koje su nasale jo u pre#odnom razdoblju i
koje su bile vezane za razne rimske praznike. Me'u najsarije predsave spadaju svakovrsna
najecanja. &na su odravana u dolini izme'u Aveninskog i $alainskog breuljka ( 0 i " c u s
1@F
Ma x i mu s ) , gdje su, po predaji, !imljani nekad oeli 1abinjanke. -u su jo u rano doba
napravljena mjesa za gledaelje. -o su bile drvene skele, koje su skidane po zavreku igara.
1ocijalni uvjei rimskog ivoa 4 priljev bogasava, enja predsavnika arisokracije da privuku
na svoju sranu rimsku svjeinu, poveanje gradskog plebsa 7 uinili su predsave rajnima,
raskonima i raznolikima. 5irkuske predsave sasojale su se iz razni# najecanja. prire'ivane su
borbe u boksu, rke na kolima, pojedini gra'ani najecali su se u ranju, mladi !imljani izvodili
su pred gledaeljima uzor=bike.
$ored cirkuski#, pojavljuju se i druge predsave, koje su kasnije davane u rimskom
am%iearu. " ?ruriji su jo u doba cvjeanja eruanski# gradova uivale popularnos
gladijaorske igre, koje su prvobino bile u svezi s kulom predaka. ?ruani su jerali
zarobljenika i vojnike da se bore na ivo i smr nad grobom umrli# arisokraa. Kasnije su e
krvave predsave davane kao predsave u am%iearima. (zvori govore da su gladijaorske igre prvi
pu prire'ene ,><. g. Na njima su sudjelovala ri para gladijaora. 1redinom ((. s. prire'ivanje i#
igara posaje obina pojava, nji# su obino davale privane osobe, i o samo poslije sa#rane
ugledni# !imljana. :roj gladijaora koji sudjeluju u borbama sve vie rase, a na organiziranje
predsava rone se znaajne svoe novca. )ladijaori su uzimani iz redova osu'eni# zloinaca,
rani# zarobljenika i robova=krivaca. $osebni nadzornici uili su i# borbi. Kasnije se javlja
pro%esija uielja gladijaorskog umijea i poele su se ovarai gladijaorske kole,
)ladijaorske igre imale su i u kasnijim razdobljima u !imu i (aliji akav uspje# kakav
dramske predsave nikad nisu uivale. &vo ukazuje na o da #elenisiki ujecaji nisu duboko
prodirali u rimsko druvo, za#vaajui samo ograniene krugove, a da su lokalni obiaji,
porijeklom iz duboke sarine, i dalje zadravali svoje znaenje i bili raireni vie nego ranije.
Ar-itekt&r! i likovne &mjetnosti
(((. i ((. s. pr. K. obiljeeno je razvikom rimske likovne umjenosi i ar#iekure. Neke
monumenalne gra'evine spadaju u najsarije razdoblje rimske povijesi.
6edna od najsariji# zgrada bio je okrugli # r a m b o g i n j e +e s e . u ar#iekonskom
pogledu on je imao zajednike cre sa eruanskim nadgrobnim spomenicima i vodio je porijeklo
od ovalni# koliba neoliskog doba. " rano doba, po eruanskim uzorima, podignu je i
pravokuni # r a m 6 u p i e r a n a Ka p i o l u 4 oko @.@33 m
,
7. !ano se je poeo mani%esirali
u rimskoj ar#iekuri i grki ujecaj. Eram na Aveninskom breuljku, posveen plebejskom
rojsvu * 5ereri, 9iberu i 9iberi, = po svom planu bio je eruansko = ialski #ram, ali je bio
dekoriran u grkom silu.
&d rani# vremena podizane su gra'evine od prakinog znaenja. "brzo nakon galske najezde
!im je ogra'en kamenim zidom, iji su krajevi dopirali do -ibra. 6o ranije, moda ak u doba
kraljeva, svorena je kanalizacija, kloaka obloena kamenom, radi odvo'enja neisoe. Kasnije
su sprovedeni a k v e d u k i 4 vodovodi 7, sagra'eni mosovi i puovi. Karakerisinu cru
rimski# gra'evina predsavlja nji#ova izvanredan vrsoa. !imljani su usavrili razne meode
1@>
zidanja, preuzee uglavnom iz ?rurije, ali su naroio umijee posigli u gra'enju svodova. &ve
su uporebljavali pri gra'enju mosova, akvedukaa i razni# zgrada,
$o svom vanjskom izgledu !im je, po svemu sudei, dugo vremena osao AseoskiA grad, sa
skromnim drvenim kuama.
1ara rimska kua bila je jednokana. " njenom srediu nalazila se velika soba * a r i j , u
kojoj su bile smjeene porodine sveinje i gdje je gorjela vara. Nedaleko od ognjia gra'en je
mali bazen ispunjen vodom, koja se slijevala iz ovora na krovu. " ariju se je odvijao cjelokupan
ivo ukuana. (z njega se odlazilo u sobe za spavanje. Crugi# prosorija u kui nije bilo.
Me'uim poliike i gospodarske promjene izvrene u ((. s. pr. K. odrazile su se i na
unuarnjem ure'enju pojedini# sambeni# zgrada i na vanjskom izgledu grada. $lan kue osao je
uglavnom isi, ali su kue zidane na dva i ri kaa. Arij, ukraen supovima, prevoren je u sobu
za prijem, iza arija nalazila se gosinjska soba, rpezarija, soba za spavanje, kupaonica, zavorena
dvoria i vrovi, okrueni supovima i ukraeni kipovima. &d kraja (((. s. poinju se gradii
viekane kue za iznajmljivanje, zv. i n s u l a e 4 ooci 7.
$osepeno se iznova izgra'ivao iav grad. Borum je gubio izgled seljake rnice, okruene
sajama za soku, i prevarao se u sredinji rg velikog grada, ukraen #ramovima i javnim
zgradama.
" !imu se pojavljuju doad nevi'ene gra'evine. Krajem (((. s. gradi se B l a mi n i j e v
c i r k u s . na poeku ((. s. pojavljuju se b a z i l i k e 4 javne zgrade sa posebnim ar#iekonskim
planom 7, koje su kasnije igrale veliku ulogu u rimskom druvenom ivou. u njima su odravana
su'enja i vrene svakovrsne nagodbe, prire'ivani poliiki sasanci, u njima su se, najzad, ljudi
sklanjali od kie i suneve ege. &d poeka ((. s. pobjednici ukraavaju grad r i j u m% a l n i m
l u k o v i ma , koji predsavljaju dekoraivnu primjenu svodne konsrukcije.
&groman ujecaj na rimsku ar#iekuru u doba osvajanjD izvrile su #elenisike konsrukcije.
(ako plan zgrade zadrava ranije eruansko=ialske cre, sam nain zidanja usavrava se pod
ujecajem #elenisike prakse, i novi smjerovi mani%esiraju se naroio kod ukraavanja %asade i
drugi# dijelova zgrade.
!imski ar#ieki uporebljavaju sva ri grka ar#iekonska sila * dorski, jonski i korinski, ali
daju prednos korinskom redu, kao najdekoraivnijem. Kombiniranje eruansko=ialskog naina
zidanja sa #elenisikim nainom ukraavanja moe se praii na primjeru rimski# #ramova
podignui# u ovo doba. &ni su sagra'eni u raznim dijelovima !ima. po svojim dimenzijama bili
su osrednji, zaosajui u om pogledu za sarinskim Kapiolskim #ramom. umjeniki su
dekorirani u #elenisikom luku. & uspjesima rimske ar#iekure moe se sudii po ome o je
Anio# (+. 41;<.g.7 pozvao rimskog ar#ieka Kosucija da dovri radove na rekonsrukcije
&limpejona u Aeni.
!elaivno rano pojavile su se u !imu i kiparske predodbe.
(sina, sarinska rimska boansva su amor%na i sarinska rimska religija bila je daleko od jasno
izraenog anropomor%izma, koji je, npr., bio svojsven grkim vjerskim predodbama. ali su se i
u izrazili ujecaji razvijeni# naroda. " Kapiolskom #ramu nalazila se je obojena erakona saua
1@;
6upiera, i u svim kasnije podignuim #amovima nalaze se predodbe boansava i #eroja,
svoreni# po eruanskim ili grkim uzorima.
" (((. i ((. s. pr. K. iz osvojeni# grki# gradova donose se u !im sjajna kiparska djela
znamenii# majsora. Me'u rimskim vojskovo'ama bilo je akvi# Aoboavaelja grke umjenosiA
koji su doslovno pljakali grke gradove. $rvoklasni kipovi ukraavaju rimske #ramove, javne
zgrade i privane kue. Ali ni u (((., ni u ((. s. nisu sami !imljani svorili originalne saue
boansava i #eroja. oni ne idu dalje od kopiranja i oponaanja grki# uzora. 0asluge !imljana
sasoje se u usavravanju i razvijanju dvaju ipova kiparski# djela/ o d j e v e n i # k i p o v a i
r e a l i s i k i # p o r r e a .
" om pogledu oni nasavljaju eruansko=ialsku radiciju. Majsorsvo porrea soji u
ijesnoj vezi s kulom predaka, s predodbom o ome da zagrobni ivo pokojnika zavisi od
njegovog pravilnog lika koji je osao kod ivi#. 6o se rani eruanski kipovi odlikuju realizmom
i ak nauralizmom. &dre'enog znaaja za razviak individualnog porrea imali su voani oisci
s lica pokojnikD ( imaines ). " arijima ugledni# rimski# obielji uvane su maske predaka, koje
su iznoene iz kue samo za vrijeme sveani# sa#rana. &biaj izlaganja maski predaka bio je
jedna od najsariji#, iako su !imljani ek u (((. s. pr. K. nauili izra'ivai prave plasine oiske,
pod ujecajem #elenisike plasike. Ali jo prije oga posmrne maske ujecale su na razvoj
realisikog porrea. $od ujecajem maski orije su naglaavane individualne cre, i nama su
sauvani primjeri porreni# skulpura 4 isina, relaivno kasni# 7, izra'eni# na osnovu voani#
oisaka. Me'uim nema osnova za o da se rimski porre izvodi iz maski. &n je nasavak
eruanske radicije i po svojim principima moe se ak suprosavii spomenicima grkog
kiparsva klasinog doba. )rki kipovi idealiziraju ovjeka, rimski porre daje njegov realisini
lik. 0a jedan od najraniji# primjera rimskog porrea moe se smarai bronana bisa iz (+. s..
poznaa pod imenom porre 6unija :rua. 5re njegovog lica su individualizirane, u njemu ima
mnogo zajednikog sa eruanskim porreima, ali je umjenik bio i pod grkim ujecajem, on je
ve bio upozna s primjerima uopavanja, izraavanja neke osnovne ideje modela. pred nam je
srogi i koncenrirani !imljanin, ovjek vrse volje. " (((. i ((. s., pod #elenisikim ujecajem,
ova se AuopenosA u individualnim predodbama jo vie pojaava, ali rimski porre ne napua
svoj osnovni smjer/ on zadrava svoju realisinos, koja se posie u prvom redu prikazivanjem
individualni# cra.
Nasupro grkim obnaenim predodbama, !imljani svaraju Aodjeveni kipA, u vezi s
predodbom o veliini i dosojansvu rimskog magisraa, koji se pred narodom pojavljuje
odjeven u ogu. 1pomenik rimske skulpure ((. s. je kip koji predsavlja !imljanina odjevenog u
ogu. $odignua ruka oznaava govornika koji se obraa sluaeljima. :riljivo obra'ena oga
daje kipu ivonos i konkrenos. " ome djelu izrazili su se u iso vrijeme i eruanske i
#elenisike meode predoavanja, pored iso rimski# meoda.
" daleko doba rimske povijesi poniklo je i slikarsvo, koje je kod !imljana uivalo osobio
poovanje.
& karakeru sarorimskog slikarsva prua nam predodbu %reska s kraja (((. s., na'ena u
jednom grobu na ?skvilinu. &na predsavlja daljnji razviak Asukcesivno=naraivnogA sila, na ije
1@2
primjere nailazimo po eruanskim grobovima. 1auvani %ragmen slike iz groba na ?skvilinu
sasoji se iz riju predodbi. Na najnioj predodbi prikazani su vojnici kako se bore, na srednjoj *
susre vojskovo'a, na gornjoj * ise vojskovo'e oko zidova vr'ave. 1lika ApriaA o doga'aju,
prai razne njegove eape. &na prua primjer uvjene perspekive. udaljene %igure prikazane su u
manjim dimenzijama i poredane u redove iznad prednji# %igura. Na osnovu ove i drugi# slika
moe se rei da je rimskom slikarsvu svojsven isi onaj realizam koji je karakerisian za
rimsku skulpuru.
!imsko slikarsvo nasavlja radiciju eruanski# i osako=samniski# umjenika. " ((. s. pr.
K. pojavljuju se u !imu relje%i. -o su isina imiacije #elenisiki# djela, ali u slijedeem
razdoblju rimski relje% dobiva originalne cre.
!imski umjenici korisili su relje% za A#isorijsko prianjeA, oni su na relje% primijenili susav
koninuirani# predodbi. 1likarsvo se pak u zadnjem vijeku !epublike uporebljava poglavio u
dekoraivne svr#e. u !imu i ialskim gradovima razvija se zidno slikarsvo, ije cvjeanje pada u
prvo soljee 5arsva.
$rema ome, u svim podrujima kulurnog svaralava !imljani su mnogo o preuzeli od
svoji# susjeda * ?ruana i )rka, ali oni nisu osali samo na oponaanju uzora svoji# susjeda koji
su se nalazili na viem supnju kulure, ve su e uzore prera'ivali, uvajui i razvijajui pri ome
svoje samosalne cre. -o vrijedi za podruje religije i kula, ar#iekure i skulpure, poezije i
proze, komedije i ragedije ovog razdoblja.
P E T I D I O
1@8
*O4A GRA<A(S'IH RATOVA
Glava XIV.
K*AS1A :OR:A U RIMU TRI)ESETI, I )VA)ESETI,
.O)I1A II+ ST+ PR+ K+
3 + P " ' i u s t a n a 8 " o b o ' a n a S i c i l i 4 i
-ridesei# godina ((. sa. pr. K. klasna borba u !imu ula je u novu %azu. $rourjenosi
druvenog poreka oiovale su se u ovorenim usancima robova i izazvale pokre slobodne
siroinje. socijalni sukobi nalazili su izraza u gra'anskim raovima, koji su u krajnjoj liniji doveli
do propasi !epublike i zavo'enja monar#ije u !imu.
5st!nci robov! & It!liji n! po,etk& II. st. pr. '.
"sanaka robova bilo je u !imu jo u rano doba, ali su sve do ((. s. o bile relaivno male
akcije, koje nisu ujecale na poliiki i druveni ivo !ima. Na samom poeku ((. s. izbili su
usanci robova koji su za#ijevali oruanu inervenciju rimske uprave. 188. g. u gradu 1eiji, blizu
!ima, karaki aoci supili su u vezu sa lokalnim robovima i poeli agiaciju me'u neslobodnim
sanovnivom drugi# gradova. Ali su dva izdajnika odala uronike. u 1eiju je upuen preor, koji
je u#iio gladijaore i ako sprijeio mogunos usanka. "brzo poslije oga dolo je do usanka
robova u $renesi. )uenje og usanka bilo je praeno pogubljenjem F33 robova. 18>. g. digli su
usanak robovi u ?ruriji, ali su usanici bili poueni, a organizaori usanka razapei na kri.
&sobio je bilo raireno robovlasnivo u junoj (aliji i na 1iciliji. " im podrujima
prevladavali su veliki posjedi, na kojima je radilo veliko mnovo robova. "roe i usanci od
poeka ((. s. eso se ponavljaju. &samdesei# godina digli su usanak robovi=pasiri u Apuliji.
$okre je brzo uguen, a zbog uea u njemu osu'eno je na smr oko sedam isua ljudi. Neki su
se uspjeli spasii bijegom, osali su razapei na kri.
Polo6!j robov! n! Siciliji
$rvi veliki i osobio dugorajan usanak robova izbio je na 1iciliji. Krupni sicilijski
zemljoposjednici, zakupci dravnog zemljia, me'u kojima su glavnu ulogu igrali rimski
viezovi, nasojali su izvui o vie pri#oda iz zemlje i svoji# sada. & ome kako su oni posupali
s robovima, Ciodor 1icilijski kae sljedee/ "+<,icilijanci A su kupovali mno"tvo robova! Po"to
bi i$ u masama odveli s mjesta gdje su uvani% odma$ bi na nji$ stavljali igove i biljege! Flae
robove upotrebljavali su kao pastire% a ostale 1 kako je kome bilo potrebno! 5 slubi te"ko su
1<3
postupali s njima i sasvim se malo o njima starali% kako u pogledu $rane% tako i u pogledu
odijela"!
!imska adminisracija plaila se je sicilijski# robovlasnika i nia nije mogla poduzei proiv
robova, koji su bili prisiljeni na bavljenje pljakom.
&gorenje robova proiv svoji# gospodara oiovalo se u usanku, iji poeak pada u 1@2. g.
(nicijaori usanka bili su robovi bogaog sicilijskog robovlasnika Camo%ila, koji je naroio
okruno posupao sa svojim robovima.
Po,et!k &st!nk! robov! n! Siciliji
1am Camo%il i njegova ena bili su ubijeni, a nji#ova vila spaljena. -o je posluilo kao signal
za usanak robova na iavoj 1iciliji. Girenju pokrea doprinijelo je i o o je veina sicilijski#
robova pripadala jednoj narodnosi/ o su bili uglavnom 1irijci.
+o'a pokrea bi je rob ?unus, koji je uivao slavu vjeog maga i proroka i sajao pod
osobiom zaiom velike sirijske boginje 4 Aarais 7. ?unus je proglaen kraljem i uzeo je ime
sirijski# kraljeva * Anio#.
)lavni cenar usanka bio je grad Eena. (sovremeno s pokreom ?unusa, na jugozapadnom
dijelu 1icilije ako'er su se digli robovi. na nji#ovo elo sao je 5ilicijanac Kleon, o kome Ciodor
kae da je u svojoj domovini bio pasir i razbojnik.
"sanak se brzo irio po ooku, a nada robovlasnika u rascjep i borbu izmeu dvaju vo'a
usanka nije se opravdala. ?unus i Kleon udruili su svoje snage. )lavni rukovodielj pokrea
osaje ?unus, a Kleon mu se podinio. $oo je uniila nekoliko rimski# odreda, ujedinjena
usanika vojska zauzela je iav niz vani# sicilijski# gradova. Crugi cenar usanika posao je
grad -auromenij, koji su usanici uvrdili i prevorili u vr'avu.
"sanak robova naiao je na simpaije i kod neki# slojeva slobodnog sanovniva. !obovima
su bili najblii sini zemljoradnici, koji su uzimali pod najam manje esice zemlje. !obovi, po
Ciodorovim rijeima "nisu spaljivali sitne vile% nisu uni"tavali u njim ni imovinu ni zali$e
plodova% niti su dirali one koji su se i dalje mirno bavili zemljoradnjom ali je svjetina% iz zavisti%
u ime robova napadale na sela i ne samo pljakala imovinu% ve i spaljivala vile".
(ov! sirijsk! kr!ljevin! i njen! or+!ni%!cij!
1icilijski usanak ridesei# godina ((. s. pr. K. ineresanan je kao prvi pokuaj robova=
usanika da svore svoju dravu.
!ukovodielji usanka nasojali su iskorisii goove poliike oblike. "sanici su priznali za
kralja ?unusa, koji je uzeo u 1iriji popularno ime = Anio#. "spomena na monar#iju 1eleukida
sauvala se kako u imenu kralja, ako i u nazivlju njegovi# podanika, usali# robova, 1irijaca.
$ored kralja, posajalo je i vijee, u koje su birani Aljudi isaknui umomA. &sobio se isicao )rk
A#ej, koji je posjedovao izvanrednu energiju.
$rema ome, u novoj sirijskoj kraljevini spojeni su elemeni #elenisike monar#ije i
#elenisiki# gradova. Novo je bilo o o je o bila drava ugnjeeni# i eksploairani#. Ali reba
1<1
isaknui da ropsvo kao usanova nije bilo ukinuo. slobodu su dobivali samo oni koji prisupe
pokreu.
(spoeka su rimske vojske rpjele jedan poraz za drugim. !imljani su morali na 1iciliju slai
konzulske vojske, i ek 1@,. g., poslije dugorajne opsade, konzul !upilije uspio je osvojii
najprije -auromenij, a zaim i Eenu.
"sanici su se junaki branili, i bili su pobije'eni ne oliko snagom oruja koliko dugorajnom
gla'u. Kleon je bio ubijen za vrijeme jednog napuanja vr'ave, a ?unus je bio u#vaen i umro je
u amnici.
Zn!,enje &st!nk!
"sanak robova na 1iciliji posluio je kao signal za iav niz usanaka u podruju
1redozemnog mora. Krajem ((. s. pr. K. bilo je usanaka u (aliji, na oocima Celosu i Kiosu, i u
9aurijskim rudinama u Aeni. 1icilijski robovi uspjeli su osvojii vlas, ali kod njene organizacije
nisu svorili nia principijelno novo, ve su zadrali ak i robovlasnivo kao socijalnu usanovu.
"sprkos ome, usanci robova poresali su robovlasniki poredak, produbljivali krizu
robovlasnikog druva i ubrzavali proces njegovog raspadanja.
5 + T " i b u n a t T i b e " i 4 a . " a 8 & a
"sanak robova na 1iciliji u ((. s. pr. K. bio je simpom ore prourjenosi rimskog druva,
ali je vladavina nobiliea izazvala nezadovoljsvo i iri# demokraski# krugova.
&porba prema 1enau ojaala je jo erdesei# godina ((. s. 6o 1<F. g. narodni ribuni poeli
su govorii narodu, a 1@8. g., po zakonu )abinija, uvedeno je ajno glasovanje po izbornim
komicijama. Ali su o bile samo pojedine epizode. Kao poeak snanog demokraskog pokrea
reba smarai izbor za narodnog ribuna , 1@<. g., -iberja 1empronija )rak#a, inicijaora i
odlunog prisae agrarni# re%ormi.
Tiberije Gr!k-o i nje+ov! k!rijer! "o =>?. +.
$orodica )rak#o je, kao o je naprijed ve reeno, pripadala uglednom plebejskom rodu
1empronijD. &ac budui# ribuna, -iberije 1empronije )rak#o, bio je pozna vojskovo'a,
diploma i poliiar. Nji#ova mai Kornelija, ker 1cipiona 1arijeg, odlikovala se umom i
obrazovanjem, i poslije muevljeve smri sve svoje snage posveila je odgoju djece.
)rasi su bili bliski kruoku 1cipiona ?milijana. &ba braa dobila su sjajno obrazovanje. Kao
drugi lanovi 1cipionovog kruoka, i oni su bili pod ujecajem #elenisike %ilozo%ije. -iberijevi
uielji * reor Cio%an iz Miilene i %ilozo%=epikurejac :losije iz Kume * uveli su -iberija u krug
socijalno* poliiki# ideja grkog svijea. Kao mladi, -iberije se borio zajedno sa 1cipionom
pod zidinama Karage.
Kao kvesor, -iberije je bio zajedno s Mancinom pod Numidijom. 1anovnici oga grada
sjeali su se njegovog oca i samo zbog -iberija prisali su na uvjee povoljne po !imljane. Ali su
1<,
predsavnici senaski# krugova bili nezadovoljni uvjeima mira, i na inicijaivu 1cipiona
?milijana raskinu je ugovor koji je -iberije zakljuio. &vo je, po svemu sudei, posluilo kao
uzrok -iberijevog raskida sa 1cipionom i za njegovo pribliavanje krugovima neprijaeljski
raspoloeni# prema 1cipionu.
I%bor %! trib&n! i !+it!cij! %! !+r!rni %!kon
$rosinca 1@<. g. -iberije je bio izabran za narodnog ribuna za 1@@. godinu. $oliike prilike u
!imu bile su u o vrijeme zaegnue. Kod mnogi# poliiara javila se misao o agrarnom zakonu.
Mnovo ljudi koju su udili za zemljom izraavali su svoju elju u napisima urezanim na
zidovima #ramova i javni# zgrada. -iberije je agiirao za agrarnu re%ormu. $o $luar#u, on je
govorio/
"3ivlje zvijeri koje ive u Italiji imaju svaka svoju rupu% skloni"te i jazbinu oni pak koji se
bore za Italiju i umiru za nju nemaju nieg drugog osim zraka i svjetlosti% te lutaju sa enama i
djecom% bez kue i kui"ta! Vojskovoe obmanjuju vojnike u bitkama% pozivajui i$ da brane od
neprijatelja grobove i $ramove% dok u stvari mno"tvo -imljana nema ni oinskog oltara ni
grobova predaka% ve ratuje i umire za tui luksuz i bogatstvo! 2ji$ nazivaju gospodarima
svijeta% a oni nemaju ni komada grude vlastite zemlje"!
5ilj agrarnog zakona bio je obnavljanje slobodnog seljava. &vo je rebalo uzdii borbenu
sposobnos rimske vojske i isovremeno sprijeii usanke robova, sline onom koji je u o
vrijeme plamio 1icilijom. Apijan je isicao da je )rak#o "s negodovanjem govorio o robovima%
kao nepogodnim za vojnu slubu i uvijek nevjernim svojim gospodarima! On je iznio kako su
nedavno gospodari na ,iciliji nastradali od robova% iji se broj jako poveao uslijed potreba
zemljoradnje on je iznio i to kako rat -imljana protiv nji$ nije bio lak ni kratak% ve se otegao
dugo vremena i imao razliite i opasne obrate".
Z!konski projekt Tiberij! Gr!k-!
&slanjajui se na sari zakon 9icinija i 1eksija, -iberije je predlagao da se ogranie razmjeri
okupirane dravne zemlje 4 ager publicus 7. )lava porodice moe imai najvie F33 jugera zemlje
za sebe i po ,F3 na odrasle sinove, s im da nijedna porodica ne posjeduje vie od 1333 jugera.
+iak e se oduzimai uz posebnu naknadu, zaim dijelii na esice od po @3 jugera i davai
seljacima u nasljedno korienje, ali bez prava ou'ivanja i uz obvezu plaanja posebne naknade.
" cilju provo'enja og zakona u ivo, rebala se je svake godine birai komicija od ri osobe.
Tijek re.orme
$rema ome, -iberije je najprije isupio kao re%ormaor koji se oslanja na sari zakon. &n je
djelovao u sporazumu s odre'enom grupom nobila, neprijaeljski raspoloeni# prema 1cipionu
?milijanu. Kao neposredan vorac zakonskog projeka -iberija )rak#a 5iceron spominje $ublija
1<@
Mucija 1caevolu i njegovog braa 9icinija Mucijana, 0a re%ormu se zalagao i princeps 1enaa
Apije Klaudije, ijom je kerkom -iberije bio oenjen.
$rema ome, i sadraj zakonskog projeka, i krug osoba koje su se zalagale za njegovo
provo'enje svjedoe o umjerenim -iberijevim planovima na poeku njegovog ribunaa.
Njegova enja da ogranii korienje zemlje nije prourjena ineresima oni# zemljoposjednika
koji su bili prisae inenzivnog vo'enja privrede. (ako su norme okupljanja dravne zemlje koje
je )rak#o predloio 4 do isuu jugera 7 bile popuno dovoljne za ure'enje gospodarsva
Kaonovog ipa, ipak se pokazalo da se re%orma nee noi provesi mirnim puem. +eina
senaorske arisokracije bila je proiv projeka zakona. -iberijev prijedlog naiao je na oar opor
od srane vladajue skupine i u iso vrijeme na pune simpaije me'u seljacima.
"5 -im su se slijevale * kae Ciodor * gomile naroda iz selB% kao rijeke u sveobu$vatno
more". :orba za agrarnu re%ormu prevarala se u masovni pokre. !eakcija od srane 1enaa
primorala je -iberija da pribjegne svojevrsnoj opsrukciji. &n je zavorio #ram 1aurna i savio
veo na sve naredbe koje su pojecale kako od 1enaa ako i od magisraD.
Kada se prisupilo razmaranju zakonskog projeka u ribuskim komicijama, narodni ribun
Marko &kavije, koji je bio jedan od krupni# posjednika, savio je svoj veo na )rak#ov projek
zakona, ali je na o -iberije pribjegao doad nepoznaoj mjeri. on je iznio na glasovanje pianje/
"Foe li biti narodni tribun onaj koji ide protiv interesa narodaDG A. +eina ribusa sala je na
sranu -iberija, i &kavije je bio razrijeen dunosi. &vo je bio pravi revolucionaran ak. Narodni
ribun, koji ima pravo zadravai naredbe magisraD i odluke narodni# skupina, bio je lien
svoji# ovlasi. 1vojim apelom -iberije je suverenie narodne skupine savio iznad usavni#
radicija. -iberijev projek zakona bio je primljen, izabrana je komisija od ri lana za
dodjeljivanje zemljiD ( t"es 'i"i a"is iu!ican!is a!sinan!is ), koja je dobila najire ovlasi. "
njen sasav uli su/ sam -iberije, njegov bra )aj i as Apije Klaudije.
Komisija je prisupila radu, ali je naila na niz ekoa. " nekim sluajevima bilo je goovo
nemogue uvrdii granice dravne zemlje. Mnogo ekoa bilo je kod uvr'ivanja prava
vlasniva. Najzad, kod razgraniavanja eso se moralo dirai u prava saveznika.
" o vrijeme 4 1@@. g. 7 umro je pergamski kralj Aal (((., koji je svoju kraljevinu oporuno
osavio !imu. $o -iberijevom prijedlogu, kraljevom blagajnom reba raspolagai ne 1ena, ve
narodna skupina, i novac osavljen !imu reba se podijelii kao pomo seljacima koji su
nedavno dobili zemlju. -o je bio novi udarac za 1ena, koji je doada rjeavao sva pianja
%inancija i dravne privrede bez ikakve konrole.
Trij&m. re!kcije. Po+ibij! Tiberij! Gr!k-!
!ad komisije se oegao, i -iberije je posavio svoju kandidauru za iduu godinu. (zvori
govore da je on ukljuio u svoj program niz demokraski# re%ormi 4 sudska re%orma, skraenje
roka vojne slube id. 7. Nesigurnos njegovog poloaja sasojala se u ome o je ponovni izbor
narodnog ribuna prourjeio usavnim obiajima. &sim oga, izbori su odravani u srpnju, u
vrijeme poljski# radova, ako da mnogi seljaci, glavne -iberijeve prisae, nisu mogli nazoii
1<<
izborima. "sprkos ome, prvi ribusi glasovali su za )rak#a. &nda je njegovim proivnicima
polo za rukom raspusii skupinu i odredii izbore za suradan. Apijan govori kako se -iberije,
uoi drugog, odlunog dana izbora, odijevan u alobno odijelo, pojavio sa svojim maloljenim
sinom na Borumu i, obraajui se pojedincima, preporuivao im svoga sina, jer se nije nadao da
e osai u ivou.
Crugog dana izbora srasi su se razbukale do e mjere da je dolo do oruanog sukoba.
)rak#o je bio opuen u 1enau da ei iraniji i kraljevskoj vlasi. 6edna grupa senaora zaraila
je da konzul poduzme odlune mjere, a kad je ovaj o odbio, jedan dio senaora, sa velikim
poni%ikom 1cipionom Nazikom na elu, organizirao je napad na -iberija, u kome je ovaj bio
ubijen. (sovremeno sa njim poginulo je oko @33 njegovi# prisaa. 9eevi poginuli# baeni su u
-iber.
$oslije smri -iberjja )rak#a nasavljeno se sa dodjeljivanjem zemljia. &va mjera bila je
ivono porebna, ako da ak i konzul $opilije, koji je prognao iz !ima )rak#ove prisae, u
sauvanom napisu govori o sebi da je Aprvi uinio da na dravnoj zemlji pasiri usupe mjeso
eacimaA. $rema ome, ak ni najakivniji proivnici -iberija nisu mogli zadrai provo'enje
njegovog zakona. -iberijeva pogibija ne objanjava se uopijom njegovog projeka, ve ime o
je sama meoda provo'enja zakona podrivala mo 1enaa. -o je zadiralo u prvom redu u poliiku
mo 1enaa i presi senaorD, kao najvieg salea u dravi i naruavalo sve radicije svorene u
konzervaivnim arisokraskim krugovima !ima. &sim oga, snage koje su sudjelovale u
demokraskom pokreu nisu bile dovoljno jedinsvene. &slonac -iberija )rak#a bilo je seljavo.
(s#od borbe pokazuje da gradski plebs, iji je odre'en dio bio u klijenskim vezama sa
nobilieom, nije pruio dovoljnu podrku -iberiju. Go se ie viezova, oni su po svemu sudei,
pruili izvjesnu podrku kod povr'ivanja zakonskog projeka, jer je o podrivalo mo 1enaa. ali
se provo'enje zakona u ivo icalo ineresa viezova*zelenaa i zemljoposjednika, ako da su se
oni povukli iz pokrea.
E+ P o l i t i 78 a bo" ba # o s l i 4 e s m" t i Ti be" i 4 a ." a 8 &a
Optim!ti i pop&l!ri
1mru -iberija )rak#a poliika borba nije bila prekinua. Bormirale su se dvije osnovne
rimske poliike grupacije/ o p i ma i 4 opimaes, od o#timus * najbolji 7 i p o p u l a r i
4 populares, od #o#ulus * narod 7. &pimai su izraavali inerese nobiliea, populari * inerese
seoskog i gradskog plebsa.
-ridesei# i dvadesei# godina ((. s. pr. K. populari su uivali podrku viezova, ali ona nije
uvijek bila pouzdana.
&ve poliike grupacije nisu bile popuno uobliene poliike sranke u suvremenom znaenju
e rijei. +o'e populara, po pravilu, nisu vodile porijeklo iz donji# slojeva sanovniva, ve
ako'er iz nobiliea. Heso je poliika borba poveavana inrigama izme'u razni# grupa
1<F
nobiliea i kombiniranja s radicionalnim vezama ili rasprama me'u pojedinim rodovima i
%amilijama. ali se u srediu borbe izme'u populara i opimaa nalazilo agrarno pianje i pianje
demokraizacije rimske drave. -a su pianja posala predme panje rimskog druva s kraja ((. i
poeka (. s. pr. K. 1mru -iberija )rak#a rad agrarne komisije nije obusavljen. "mjeso njega i
Apija Klaudija, koji je umro ubrzo nakon pogibije svoga zea, za lanove komisije izabrani su
Marko Bulvije i )aj $apirije Karbon, isaknui predsavnici sranke populara. " svom radu
komisija je, kao i za -iberijevog ivoa, nailazila na nesavladive ekoe.
Komisija je posupala odluno i provodila kon%iskacija zemljia u irokim razmjerima.
osobio su nezadovoljni provo'enjem agrarnog zakona bili (alici, od koji# su ako'er oduzimana
zemljia. Nezadovoljnici su sebi nali zainika u linosi 1cipiona ?milijana.
Scipion 2milij!n i pokret Tiberij! Gr!k-!
1@@. g. 1cipion je zauzeo Numanciju. &n se nalazio u Gpanjolskoj kad mu je sigla vijes o
smri -iberija )rk#a. Kau da je 1cipion, doznavi za pogibiju svog urjaka, ciirao si# iz
A&disejeA/ AI pravo jeste% "to onaj sad mrtav po zasluzi lei% I drugi pogini tako% tko uini takovo
"togodG"
Kada se 1cipion vraio u !im, sigle su mu albe (alika, od koji# su mnogi sluili u njegovim
rupama. 1cipion i# je uzeo pod svoju zaiu i sao na sranu )rk#ovi# proivnika. 1,8. g. na
1cipionov prijedlog, pravo sudskog preresanja predmeD u vezi sa razgranienjem oduzeo je
agrarnoj komisiji i dano cenzorima i konzulima. &va odluka zakoila je rad agrarne komisije.
$lebs je bio nezadovoljna 1cipionom. Kruili su glasovi da se on sprema sasvim anulirai
)rak#ov zakon. " o nemirno vrijeme, jednog jura 1cipion je na'en mrav u svojoj kui, bez
vidljivi# rana na ijelu 4 1,8. g. 7.
5st!n!k Aristonik!
"brzo poslije smri -iberija )rak#a, u Maloj Aziji, u $ergamskoj kraljevini, koju je Aal (((.
oporuno osavio !imu, opoeo je usanak robova 4 1@,. g. 7
Na njegovo elo sao je Arisonik, nezakonii sin ?umena ((. on je proglasio slobodu robovima
i pozvao siroinju na usanak. 1voje prisae Arisonik je nazvao #eliopoliima j. gra'anima
Asuneve draveA. Naziv A#eliopoliiA vjerojano je uze iz 6ambulovog uopijskog romana, koji se
pojavio u #elenisiko doba. " romanu se govori o dravi na Aoocima suncaA, u kojoj ljudi ive
srenim ivoom i gdje vlada sloga. Eelenisiko doba znalo je i za projeke socijalnog
preure'enja. odjeke i# uopijski# konsrukcija nalazimo po svemu sudei i u Arisonikovom
programu.
Arisonikova vojska sasojala se uglavnom od robova i oslobo'enika. -ijekom dvije godine
4 1@,.=1@3.7 !imljani nisu mogli izii na kraj sa Arisonikovim usankom, i pored oga o su im
pomagali maloazijski grki gradovi i neki od kraljeva 4 biinski, pa%lagonski, kapadokijski 7, koji
su se bojali da se usanak ne proiri i na nji#ove posjede. Arisonik se ogoreno branio i 1@3. g.
ak poukao konzula $ublija 9ucinija Krasa, za vrijeme dok je ovaj opsjedao grad 9euku. 1am
1<>
konzul poginuo je za vrijeme bike, ali su Arisonikove snage bile iscrpljene, i Krasov nasljednik
poukao je usanike kod 1raonikeje 4 1,8. g. 7. Arisonik je zarobljen i poslan u !im, gdje je u
amnici uguen.
-ek poo su uguili ovaj usanak, !imljani su mogli organizirai novu provinciju, koja je
dobila ime Azija.
Re.orme =>=. / =@A. +. 5st!n!k & Ask&l& i Fre+eli
"sprkos rijum%a konzervaivni# elemenaa, u samom !imu demokraski pokre nije bio
konano uguen. 1@1. g. pr. K. jednom od narodni# ribuna 4 )aju $apiriju Karbonu 7 polo je za
rukom provesi zakon po kome je u zakonodavnim komicijama uvedeno ajno glasovanje. "skoro
je bio dopuen ponovni izbor na poloaj ribuna.
Konzul iz 1,F. g. pr. K. = Bulvije Blak, koji je bio blizak brai )rak#o, nosio se je milju da
podnese zakonski projek o dodjeljivanju prava gra'ansva ialskim saveznicima. Ali ga je 1ena
poslao u )aliju radi guenje usanka, ako da on nije uspio svoj zakon podnijei na povrdu.
Negaivan sav 1enaa prema zakonskom projeku Bulvija Blaka izazvao je pobunu (alika u
Askulu i Bregeli. Bregela se je morala smirivai orujem. !imljani su grad poruili, jedan dio
njegovog eriorija dodijelili susjedima, a na drugom osnovali rimsku koloniju.
9 + R e f o " m e . a 4 a . " a 8 & a
'!r!kteristik! G!j! Gr!k-!
$oeak nove eape demokraskog pokrea vezan je za ribuna )aja 1empronija )rak#a.
(zvori ga prikazuju kao uvjerenog, energinog i usrajnog ovjeka. "spore'ujui ga s njegovim
braom -iberijem, $luar# isie da je )aj bio odluan i varen ovjek, dok je -iberije u usporedbi
s njim bio kroak i pomirljiv. Kao -iberije, i )aj se odlikovao irokim obrazovanjem a bio je i
isaknui govornik.
$oslije -iberijeve smri )aj je i dalje bio rijumvir za dodjeljivanje zemlje, zaim je kao
kvesor upuen na 1ardiniju, a nakon povraaka je bio pozvan na odgovornos kao uzronik
pobune u Bregeli. Ali je plebs bio na njegovoj srani, i )rak#ova opuba je bila povuena.
1,<. g. )aj je posavio svoju kandidauru i bio izabran za narodnog ribuna za 1,@. g. &n je
bio izabran i za sljedeu, 1,,. g., iako nije posavljao svu kandidauru. "(aj je + bio po drugi put
izabran za narodnog tribuna + uslijed ljubavi naroda prema njemu" * kae $luar#.
Po,et!k %!kono"!vne "jel!tnosti G!j! Gr!k-!

" svojoj poliikoj djelanosi )aj se pokazao kao nasavlja djela svog braa i kao osvenik
njegove pogibije. " njegovim prvim govorima sapali su se ujedno osobni i opepoliiki moivi.
Njegov sav prema krvavom obraunu s braom jasno je izraen u jednom od originalni#
1<;
%ragmenaa njegovog govora. "(dje ja% nesretnik% mogu pronai utoi"te D )ome da se obratimD
2a )apitolD :a on je jo" mokar od bratovljeve krvi! )uiD 3a bi$ vidio jadnu i odbaenu majku
gdje kukaD" &sveu braa )aj je smarao svojom dunou, i prvi zakon koji se bio sproveden na
njegovu inicijaivu, nalagao je pozivanje na sudsku odgovornos svakog onog ko bez suda
progna rimskog gra'anina. 0akon je bio uperen proiv $opilija 9enaa, koji je za vrijeme svog
konzulovanja prognao iz !ima prisae -iberija )rak#a. $opilije je bio prisiljen napusii (aliju.
Pro1iriv!nje pr!v! provok!cije
&vaj zakon, koji je iio linos rimskog gra'anina od samovolje magisraD, predsavljao je
logiki razviak sarinskog prava apelacije na narodnu skupinu ( ius #"o'ocationis ). $oslije
)rak#D on se poeo primjenjivai i u vojsci, gdje doada nije bilo mjesa albi na odluku
zapovjednika. " svezi s im soje i drugi vojni zakoni )aja )rak#a/ u vojnu slubu ne smiju se
primai ljudi mla'i od sedamnaes godina, obusavljaju se odbici od vojnike plae za opremu i
dr.
0akonski projek uperen proiv Marka &kavija )aj je povukao na molbu svoje majke
Kornelije. &dma# iza ovi# mjera, koje su uvrsile njegov poliiki znaaj, )aj )rak#o je razvio
svesranu socijalnu djelanos, kojoj je cilj bio okupljanje svi# slobodni# elemena, neprijaeljski
raspoloeni# prema senaorskom saleu = seoske i gradske plebejce, a ako'er i viezove.
8itni %!kon
Me'u prvi zakonima sproveden je ini zakon ( lex f"umenta"ia ), po kome je svaki plebejac
moga osobno kupii io po niskoj cijeni/ jedan modij davan je po > T asa .
(deja og zakona nije bila nova. 1luajeva prodaje ia po niim cijenama bilo je u !imu i
prije. Go se ie veliki# #elenisiki# gradova, skrb o opskrbi gra'ana namirnicama smarano je u
njima jednim od glavni# zadaaka uprave. S vremena na vrijeme vrena je podjela ia gra'anima
slabog imovnog sanja. Eelenisika praksa ujecala je nesumnjivo na )rak#a. ali se osobios
)rak#ova zakona sasojala u ome o je maerijalna pomo gra'anima slabog imovnog sanja
priznaa obvezom drave. &sim oga, )aj )rak#o je imao pred sobom odre'ene poliike ciljeve.
zakon je sproveden u ineresu siromani# gradski# plebejaca, za koje se oekivalo da e sai na
sranu re%ormaora.
" ineresu seoskog plebsa obnovl j en j e u punom obi mu agrarni zakon -i bei j a
)rak#a.
)eB "e provinci! Asi!
:orba proiv nobiliea za#ijevala je da se na sranu demokracije privuku i viezovi, ija je
gospodarska snaga sve vie rasla. " vezi s im kod viezova se pojavljuju i odre'eni poliiki
za#jevi. )aj )rak#o sprovodi zakon o provinciji Aziji ( lex !e #"o'incia Asia), koji uvodi
deseinu u podruju bive $ergamske kraljevine. "biranje ovog poreza prepueno je okupnim
1<2
kompanijama, a davanje zakupa imalo se vrii puem liciacije, koju su organizirali cenzori u
!imu. &vaj zakon sproveden je u ineresu viezova. poo su se liciacije morale odrai u !imu, a
ne u samoj provinciji 4 kao o je o, npr., bilo na 1iciliji 7, samim ime opadala je mogunos
konkurencije lokalni# %inancijera. Na aj nain, viezovi su dobivali neograniena prava za
gospodarsko iskoriavanje bogae isone provincije. Napisi sa ooka Celosa ukazuju na o da od
ovog vremena rase uloga rimski# zelenaa u %inancijskom ivou isoni# podruja.
S&"ski %!kon
+elik znaaj za viezove imao je sudski zakon ( lex iu!icia"ia ), po kome su u salnim sudskim
komisijama za preresanje sluajeva zlouporeba po provincijama ( uaestiones #e"#etuae !e
"e#etun!is ) rebali sjedii viezovi. -o je zadavalo eak udarac nobilieu. Apijan govori da je
)aj, nakon usvajanja zakona rekao da je "jednim udarcem uni"tio ,enat"! &dsad su viezovi
morali preresai sluajeve senaora, bivi# namjesnika provincija, koje sanovnici provincije ue
sudu, a akvi su sluajevi bili obina pojava. 0louporebe pak publikana osajale se nekanjene,
jer su oni bili oraci rimski# sudaca.
Gr!"nj! cest!
" cilju oivljavanja gospodarskog ivoa (alije, )aj )rak#o je poduzeo gradnju cesa. -o je
prualo zaradu slabo imunom sanovnivu, viezovi su dobivali posao, najzad, dobre
komunikacije bile su od korisi seoskom sanovnivu.
Osniv!nje kolonij!
$rvorazredni znaaj pridavao je )rak#o osnivanju novi# kolinija. )aj )rak#o je namjeravao
osnovai kolonije u prvom redu na mjesu 5apue i -arena. 1pecijalnim zakonom, koji je podnio
narodni ribun !ubrije, odlueno je da se osnuje kolonija 6unonija na mjesu sare KarKage. )aj
)rak#o zanemario je ime religijsko proklesvo, koje se odnosilo na aj eriorij. -amo se je
rebalo premjesii >.333 ljudi, pri emu je svako dobivao esicu veliine do ,33 jugera. $o
svemu sudei, imalo se u vidu svaranje i jaanje sloja srednji# zemljoposjednika, koji zemlju ne
obra'uju samo radi podmirivanja vlasii# poreba, ve i u cilju prodaje poljoprivredni#
proizvoda.
Nove kolonije, koje su osnivane na mjesu sari# rgovaki# cenara, nisu dakle sliile na
ranije vojno=zemljoradnike naseobine. Nji#ovo osnivanje rebalo je ne samo zaineresirai one
koji su raunali da e dobii zemlju, ve i privui panju rgovaca i obrnika.
)rak#o je uivao izvanredan auorie u demokraskim i poslovnim krugovima rimskog
sanovniva. " svojoj djelanosi on je prelazio okvire koji su bili posavljeni narodnim
ribunima. &n je rukovodio djelanou agrarne komisije, mijeao se u vanjskopoliike svari,
vodio nadzor nad gradnjom cesa i osnivanjem kolonija. 1ena mu se nije mogao suprosavii i
1<8
pri#vaio je njegove prijedloge. $o sarim obiajima, narodni ribun nije smio napuai !im, ali je
)aj )rak#o opuovao u A%riku, da osobno rukovodi osnivanjem 6unonije.
" iso vrijeme, paralelno s jaanjem )ajevog ujecaja rasla je i oporba. Nove kolonije
osnivane su na raun zemljia koja su doad uzimali pod zakup veliki posjednici. &snivanje
kolonije na mjesu Karage prourjeilo je poliikim radicijama, jer nikad kolonije nisu osnivane
izvan granica (alije, i vjerskim radicijama, jer je mjeso Karage smarano prokleim.
Z!konski projekt o s!ve%nicim!
&sobio oru oporbu izazvao je zakonski projek )aja )rak#a o dodjeljivanju prava rimskog
gra'ansva saveznicima, koji su se u svim raovima borili zajedno sa !imljanima, ali su i pored
oga, za razliku od ovi# posljednji#, i dalje plaali neposredni vojni porez ( t"ibutum ). 1aveznici
nisu sudjelovali u podjeli zemljia. nji#ova linos nije bila zaiena pravom provokacije.
0louporebe rimski# magisraa prelazile su ponekad svaku mjeru. 1amovolja je dolazila dole da
su slobodni sanovnici ialski# gradova, bez ikakvog povoda, osu'ivani na javne jelesne kazne.
Codjeljivanje prava gra'ansva uvealo bi za mnogo pua broj poliiki punopravni# gra'ana i
samim im ojaalo poziciju rimske demokracije. &vaj zakonski projek, koji je zadirao u inerese
razni# slojeva rimskog gra'ansva, naiao je na oporbu ne samo od srane senaora, nego i plebsa,
koji se nije elio odrei svoji# prednosi u koris saveznika.
Akcij! )ivij! *r&%! St!rije+
$o svemu sudei, )ajev boravak u A%rici doprinio je udruivanju oporbe. Me'u narodnim
ribunima 4 1,,. g. 7 proivnik )aja )rak#a bio je Marko 9ivije Cruz. " suglasju sa 1enaom on
je iznio projek novog agrarnog zakona, koji je izgledao radikalniji od )ajevog prijedloga. Cruz
je predloio da se u granicama (alije osnuje 1, novi# kolonija, sa po @ isue zemljini# esica u
svakoj. " nove kolonije rebali su se preselii najsiromaniji gra'ani, pri emu su svi osloba'ani
svi# poreza na zemlju. 0akon je nosio oio demagoki karaker. Njegov cilj je bilo podizanje
auoriea 1enaa e je od )rak#a rebao odvojii njegove glavne prisae.
G&1enje Gr!k-ovo+ pokret! i smrt G!j! Gr!k-!
$rijedlog 9ivija Cruza bio je pri#vaen, zakonski projek )aja )rak#a o saveznicima bio je
odbijen. Neprijaelji )aja )rak#a poeli su djelovai #rabrije. Nji#ova agiacija imala je uspje#a, i
za 1,1. g. )aj )rak#o nije bio izabran na narodnog ribuna. &poeli su napadi opimaD na
zakone sprovedene uz njegovo uee. 1,1. g. pokrenuo je pianje o koloniji 6unoniji. &pimai
su iskorisili glasove o nepovoljnim znamenjima, koja su oboe zapaena pri osnivanju kolonije.
$riali su, kako su vuci preko noi podigli kamene me'ae koji su dan ranije posavljeni na
granici budue kolonije. -o su auguri proumaili kao izraz gnjeva bogova zbog osnivanja
kolonija na prokleom zemljiu.Konzul 9ucije &pimije, jedan od glavni# )rak#ovi# proivnika,
sazvao je narodnu skupinu, da ukine !ubrijev zakon o koloniji 6unoniji.
1F3
!aspoloenje u !imu bilo je zaegnuo, obje srane grozniavo su se spremale za predsojee
komicije. Kao mjeso za narodnu skupinu odre'en je Kapiol, gdje su se obje neprijaeljske
sranke pojavile jo u rano juro, spremivi se za odlunu borbu. Cok je &pimije prinosio
uobiajenu rvu pred ovaranje narodne skupine njegov dikaor Anilije uvrijedio je populare i
na mjesu je bio ubijen od nekog )rak#ovog prisae.
"bojsvo likora pruilo je &pimiju povod za sazivanje 1ena, da bi sproveo senasku odluku o
ome da je drava u opasnosi i da se konzulu daju izvanredne ovlasi u obliku zv. Se n a t u s
c o n s u l t u m u l t i mu m, koji je glasio/ (Vi!eant consules ne %ui! !et"imenti "es #ublica
ca#iat( < 2eka se postaraju konzuli da drava ne pretrpi nikakvu "tetu A! -o je bio prvi sluaj
primjene ovakve izvanredne odluke 1enaa.
$o &pimijevoj nardbi senaori i jedna dio viezova pojavili su se na Kapiolu naoruani. !adi
obraunavanja s demokraima iskorien je i jedan odred grki# plaenika. )aj )rak#o i Bulvije
Blak 4 konzul 1,F. g. 7 zauzeli su sa svojim prisaama Avenin.
" posljednjem renuku )aj i Bulvije obraili su se za pomo robovima. obeavajui im
slobodu, ali nji#ov glas nije bio sasluan, bilo je ve suvie kasno. Konzul &pimije poslao je
proiv populara plaenike kreske srijelce, koji su i# zasuli kiom srijela. &ko @ isue
)rak#ovi# prisaa bilo je ubijeno, nji#ovi leevi baeni su u -iber, imovina poginuli# je
kon%iscirana, a nji#ovim blinjima bilo je zabranjeno nosii alobno odijelo.
Bulvije Blak bio je ubijen u radionici svog klijena, u koju se je #io sakrii. )aj )rak#o je
uspio pobjei na drugu sranu -ibera. " umarku Burnia na'eni su leevi )rak#a i njemu odanog
roba. Ne elei pasi u neprijaeljske ruke, )aj )rak#o je naredio robu da ga ubije. ovaj pak nije
#io preivjei smr svoga gospodara.
" om odlunom sukobu s rimskom demokracijom opimai su odnijeli pobjedu. &pimije je
izvrio sveano oienje grada i podigao #ram 1loge ( 0onco"!ia )+
"sprkos pobjede opimaa, braa )rak#o su osali u svijeloj i rajnoj uspomeni kod rimski#
plebejaca.
"-imski narod 0 pisao je $luar# = uskoro je pokazao koliku ljubav gaji prema brai (rak$o i
koliku alost za njima! On im je podigao spomenik na vidnom mjestu i% posvetiv"i mjesta na
kojima su bili ubijeni% donosio tamo prve plodove svakog godi"njeg doba% a mnogi su i
svakodnevno prinosili rtve i padali niice% kao da u do"li u $ramove bogova"!
Re%&lt!ti %!kono"!vne "jel!tnosti br!e Gr!k-o
!e%orme brae )rak#o su zadirale u ivone inerese rimskog druva. &ne su rezula
znaajni# promjena koji su se dogodile u socijalnom ivou sarog !ima. Kao prisae rimskog
plebsa, braa )rak#o su unijeli novu sruju u rimski poliiki ivo. &ni su nasojali sprovesi u
ivo one demokraske ideje koje su svoj oblik dobile jo u )rkoj klasinog doba i oko koji# je
vo'ena borba po grkim gradovima u doba #elenizma. ( -iberije i )aj pali su kao rve reakcije,
ali je rimskoj oligar#iji bio zadan udarac. &d vremena brae )rak#a poinje novo razdoblje
inenzivne poliike borbe u !imu, razdoblje koje e rajai preko so godina. ( pored ragine
1F1
pogibije brae=re%ormaora, nji#ovu djelanos reba smarai jednim od vei# uspje#a rimske
demokracije. (zmijenio se poloaj pojedini# socijalni# grupacija.
$oliika brae )rak#o donijela je najvie korisi viezovima, koji od vremena )aja )rak#a
sjeu znaenje posebnog salea ( o"!o e%ueste" ). &ni su dobili izvjesne poliike i
gospodarske prednosi, mogli su uspjeno konkurirai senaorima, kako u !imu ako i u
provincijama. 1vi za#jevi e grupe bili su zadovoljeni. Me'uim, radikalnije socijalne re%orme *
poliika osnivanja kolonija izvan granica (alije, davanje prava gra'ansva saveznicima *
prourjeile su ineresima viezova, ako da su se u odlunom renuku odre'ene grupe viezova
nale u aboru neprijaelja )aja )rak#a.
" podruju agrarne poliike braa )rak#o su ako'er posigli izvjesne uspje#e.
Kao posljedica re%orme brae )rak#o broj sini# seljaki# domainsava se poveao/ 1@>. g.
bilo je @1; 8@@, a 1,F. g. * @8< ;@> i# domainsava. " pre#odnom pak razdoblju nji#ov broj
nije se poveavao, ve smanjivao . $riraaj gra'ana objanjava se ime o je porasao broj osoba
koje posjeduju cenzus. $rema ome, poslije re%orme dobilo je oko 23 333 gra'ana zemljine
esice. Ali je uspje# agrarni# zakona bio samo djelomian. :raa )rak#o nisu uklonili uzroke
koji su dovodili do obezemljivanja seljava, sloj novi# sini# posjednika bio je neznaan, bio je
nemogue obnovii nekadanju seljaku vojsku.
( pored nedosljednosi brae )rak#o i socijalne ogranienosi nji#ovi# re%ormi, ne smije se
podcjenjivai znaenje ovi# eminenni# djelanika u rimskoj povijesi.
A+r!rno %!kono"!vstvo poslije smrti G!j! Gr!k-!. Z!kon i% ===. +o"ine
Agrarno zakonodavsvo i dalje se nalazilo u srediu poliikog ivoa !ima, i poslije smri
)aja )rak#a. $rijedlog 9ivija Cruza osao je neosvaren 4 izgleda da je bila osnovana samo jedna
manja kolonija * 1kilacij 7. 0akoni doneseni poslije 1,1. g. posepeno su ukidali ono o su braa
)rak#o uvela. $osljednji me'u njima bio je zakon iz 111. g., koji je, po svemu sudei, izdao
narodni ribun 1purije -orije. Napis na'en jo u I+(. s., sadri znane %ragmene og zakona.
$o om zakonu, razne kaegorije okupiranog zemljia prelazile su u privano vlasnivo. &vo
se icalo Asari# posjedaA iz vremena prije )rak#D ( 'etus #ossessio ) i esica po zakonima
brae )rak#o.
Nji#ovi vlasnici posajali su neogranieni vlasnici svoji# esica, po slovu zakona, oni su se
mogli Akorisii, uivai, imai i posjedovai A ( uti- f"ui- &abe"e- #ossi!e"e ). sve su o izrazi za
oznaku kviriskog vlasniva na zemlju. +lasnici su bili oslobo'eni svi# davanja i mogli su
prodai zgrade koje se nalaze na nji#ovim esicama, a ako iso i same esice. "budue, jo
nepodijeljena dravna zemlja nije mogla bii okupirana od privani# osoba, ve se je rebala dai
pod zakup ili prevorii u dravne panjake. "vr'en je maksimum krupne i sine soke koja moe
pasi na dravnoj ispai.
0akon ne obu#vaa samo ialska, ve ako'er i provincijska dravna zemljia. " njemu se u
prvom redu govori o a%rikim zemljiima. $oznao je da su u oj provinciji posojale ri osnovne
kaegorije zemljia/ zemljia krupni# privani# vlasnika !imljana ( ae" #"i'atus 'ectialis%ue)
1F,
posjedi lokalne arisokracije ( ae" sti#en!ia"ius ) i poseban zemljini %ond, koji su rimski
cenzori davali pod zakup gra'anima, 9ainima i peregrinima, u manjim esicama. +isina
zakupnine bila je odre'ena zakonom )aja 1empronija )rak#a.
0akon iz 111. g. zadrava demokrasku %razeologiju, priznaje 1empronijev zakon vaeim, ali
svara mogunos za mobilizaciju zemljinog vlasniva kako u (aliji, ako i u provincijama.
1udbina grak#ovski# posesora nije nam poznaa. +jerojano je da su jedni od nji# propadali, a
drugi se prevarali u vlasnike planaa. Me'uim reba isaknui da srednje i sino gospodarsvo
nije bilo konano poisnuo ni u vrijeme )rak#D, ni poslije nji#. 1eljaki zemljoposjed najvre
se drao u sjevernoj i nekim dijelovima srednje (alije, gdje se sauvalo vie cra nauralne
privrede i gdje robovlasnivo nije igralo onu presudnu ulogu koju je igralo po lai%undijima june
(alije.
Glava XV.
VA1JSKA PO*ITIKA RIMA 1A ZAPA)U KRAJEM II+ ST+ PR+ K+
3+ Juu"tin "at 333+ D 3H<+ + #"+ K+
Cvadesei# i sljedei# godina ((. s. pr. K., dok se u !imu vodila borba izme'u populara i
opimaa, goovo na svim granicama rimske drave vo'eni su raovi s pograninim narodima. "
veini sluajeva o su bili neznani sukobi. ali su se oni ponekad prevarali u ozbiljne i dugorajne
raove. )lavni zadaak !ima u vanjskoj poliici na sjeveru bila je enja da sebi osigura kako
su#ozemnu ako i pomorsku vezu sa Gpanjolskom. -o je bilo vano i sa sraekog gledia, i sa
gledia rgovaki# ineresa. &%enziva na alpska plemena imala je i drugi# ciljeva. !imljani su
eili ka osvajanju zemljia na alpskoj obali, da bi amo osnovali kolonije. Go se ie
sjeveroisonog dijela (alije, u se !imljani ne saraju oliko oko jaanja koliko o ome da zaie
granice od upadD i da odre presi rimske drave.
R!t n! sjever& It!lije
6o 1F<. g. sanovnici Masilije, kojima se prijeila opasnosi od 9igura, obraili su se za pomo
!imu. $oslije uporne borbe nad 9igurima je odnesena pobjeda. 1,F. g., na poziv sanovnika
Masilije, !imljani su krenuli u po#od proiv Kela. Konzul e godine, jedan od rukovodielja
sranke populara, Bulvije Blak, bio je prvi !imljanin koji je preao Alpe. !a je nasavljen i
1F@
sljedei# godina. !imljani su naili na snanu koaliciju kelski# plemena, me'u kojima su
dominanan znaaj imali Arverni. ovi su uspjeli podinii veliki dio kelski# plemena i proirii
svoju vlas od $ireneja do !ajne. 1a Eeduancima, koji su bili u neprijaeljsvu sa Arvernima,
!imljani su sklopili savez. $oslije po#oda Bulvija Blaka, pojedina su plemena bila pokorena i
obvezala se na plaanje danka Masiliji. 1,,. g. osnovana je vr'ava A%uae Sextiae, a 112. g. u
sari kelski grad Narbon upuena je rimska kolonija. (zme'u Alpa i $ireneja obrazovana je nova
provincija, koja je dobila naziv Na r b o n s k a )a l i j a . " novoj oblasi uvrsili su se rimski
rgovci i doseljenici. su#ozemni pu koji spaja (aliju sa Gpanjolskom nalazio se sada u rukama
!imljana. &svajanje :alearski# ooka, koji su sluili kao uporie gusara, osiguralo je i pomorske
komunikacije sa $irenejskim poluookom. Me'uim, raovi u isonim Alpama, u Gpanjolskoj i na
Cunavu nisu uvijek bili uspjeni po !imljane.
!e%orma brae )rak#o nije bino ujecala na rimsku vojsku. vladajua grupa nobiliea rijeko
je kad davala iz svoji# redova sposobne i alenirane zapovjednike, o se u vie ma#ova ispoljilo
za vrijeme raa na sjeveru, ali se osobio jasno mani%esiralo za vrijem akozvanog 6 u g u r i n o g
r a a .
St!nje & (&mi"iji
(zme'u poomaka numidskog kralja Masinise vodila se borba oko prijesolja. Masinisin unuk
6 u g u r a prigrabio je posjede svoji# srievia. 6edan od nji#, Eiempsal, bio je ubijen, dok je
drugi, Ad#erbal, uspio pobjei u !im, gdje se obraio za pomo. 6ugura je bio darovii
vojskovo'a i diploma, ali vlasoljubiv ovjek, kadar da se radi vlasi upusi u svaki zloin. &n je
uivao popularnos i auorie me'u lokalnim plemenima i dobro poznavao !imljane. " svoje
vrijeme 6ugura se borio pod zapovjednivom 1cipiona ?milijana kod Numancije i bio blizak
mnogim rimskim arisokraima. $oznavajui rimsku narav, 6ugura je sekao uvjerenje da se
miom moe u !imu sve posii i izgladii svaki delik
Rimski Sen!t i n&mi"ske prilike
Kad je Ad#erbal oiao u !im, 6ugura je preko svoji# poslanika, ne alei zlaa na
podmiivanje ujecajni# osoba, poeo raii oslonac kod isaknui# senaora. 1ena je upuio u
A%riku specijalnu komisiju. Ali je 6ugura uspio pokupii rimske legae, i svar je bila odluena u
njegovu koris/ njemu je pripao zapadni, plodni dio Numidije, dok je Ad#erbal dobio isonu,
slabo naseljenu oblas, sa glavnim gradom Numidije * 5irom.
R!t s! J&+&rtom
Ali je poredak zaveden u Numidiji bio krakog vijeka. "brzo polije razgranienja 6ugura je
napao na 5iru i opsjeo je. " !imu se doznalo za o, ali umjeso da se prui realna pomo
Ad#erbalu, u A%riku su upuivana poslansva, koja su se vraala u !im bez ikakvi# rezulaa.
5ira je bila prisiljena na predaju, 6ugura je usprkos svoji# obeanja pogubio Ad#erbala, a osim
1F<
oga, po njegovom nare'enju pobijeni su svi mukarci koji su se nalazili u gradu. Me'u
poginulim bilo je i rimski# gra'ana i (alika, koji su se u Numidiji bavili rgovinom. +ijes o ome
izazvala je u !imu revol. Naroio su negodovali viezovi. "sprkos opora neki# senaora 6uguri
se objavljen ra 4 111. g. 7. !imske rupe ve su prele granice Numidije, ali je 6ugura ope uspio
pokupii rimske zapovjednike, i ovi su prisali na mir, koji je bio sramoan za !im. &vaj ugovor
izazvao je u !imu novi val prosvjeda. ?nergini narodni ribun )aj Memije insisirao je ak na
ome da se 6ugura pozove u !im. 6ugura se pojavio pred narodnom skupinom, ali ek nakon
o mu je Memije poeo posavljai pianja, drugi narodni ribun, koga je 6ugura ve uspio
pokupii, zabranio mu je odgovaranje na nji#. 1var se nije ograniila na o. 6ugura, koji je bio
pozvan u !im da odgovara, ne samo da je podmiivao senaore, nego je ak poajno poslao
ovjeka da ubije jednog od preendenaa na Numidsku kraljevinu, koji se u o vrijeme nalazio u
!imu. -ek ovakvo ovoreno zaobilaenje svakog prava najeralo je 1ena da odbaci mirovni
ugovor i projera 6uguru iz !ima. Kau da je 6ugura napuajui !im uzviknuo/ "O grade na
prodaju% koji e" brzo propasti% samo dok ti se nae kupacG"
$oslije oga ponovo je zapoe ra s 6ugurom 4 113. g. 7, ali je vo'en krajnje nevjeo. "brzo
poslije poeka vojni# operacija 6ugura je iznenada napao na rimski logor i najerao !imljane na
kapiulaciju. $okupljeni rimski zapovjednik zakljuio je ugovor, kojim je 6ugura prizna za
saveznika rimskog naroda. &vaj uspje# oliko je uzdigao presi numidskog kralja da su se pod
njegovom zasavom poela okupljai slobodna i poluslobodna plemena. " !imu je pak javno
mnijenje bilo revolirano senaorskom oligar#ijom, pokupljivom, lienom alena i nesposobnom
za akivnu vanjsku poliiku. &poeli su sudski procesi, i niz isaknui# senaora, me'u kojima i
&pimije, organizaor ubojsva )aja )rak#a, bio je prognan iz !ima.
'vint $ecilije Metel
-ek nakon oga opoele su odlune rane operacije. 138. g. u A%riku je poslan Kvin 5ecilije
Meel, uvjereni i nepomirljivi arisokra, iskusni vojskovo'a, srogi, nepokupljiv ovjek. 1igavi
na mjeso rani# operacija, Meel je prije svega poduzeo najodlunije mjere da usposavi
disciplinu u demoraliziranoj vojsci. $rojerao je iz logora rgovce i ene i naredio da se vojska
dovede u prisojan red. 1#vaivi neizbjenos poraza, 6ugura je molio za mir i prisajao na svaki
uvje, ali je Meel, smarajui nunim popuno unienje proivnika, krenuo s rimskom vojskom u
unuranjos Numidije i u bici na rijeci Mu u l u 4 138. g. 7 zadao neprijaelju odluujui poraz.
Numidska vojska bila je pouena. Ali ra nije bio zavren. 6ugura je i dalje pruao opor. &n je
vodio parizanski ra, uz energinu podrku a%riki# plemena.
Meel je smarao nunim #vaanje samog 6ugure, zao se ra oegao.
G!j M!rije
1FF
" o vrijeme, neoekivano za Meela, zapovjednivo je preneseno na novoizabranog konzula
)aja Marija, koji je u Numidskom rau sudjelovao pod Meelovim zapovjednivom, kao njegov
lega.
)aj Marije, koji je smijenio Meela, bio je AskorojeviA ( &omo no'us( ). &n je vodio porijeklo
iz lainske porodice, koja je ivjela u jednom selu blizu grada Arpina. !odielji mu nisu dali
obrazovanje. &d rane mladosi )aj Marije je sluio u vojsci i odlikovao se #rabrou jo u
vrijeme Numaninskog raa, kada je na njega obraio pozornos 1cipion ?milijan. 118. g. Marije
je bio narodni ribun i sproveo neke zakone u koris plebsa. Ca bi supio u vezu sa arisokracijom,
oenio se je 6ulijom, koja je pripadala sarom paricijskom rodu 6ulijevaca. "brzo nakon oga
Marije je uspio dobii kurulnu magisrauru. Marije je izabran za preora, a zaim je upravljao
Gpanjolskom. " 6ugurinom rau on je bio lega Meela, s kojim je bio vezan davnanjim
klijenskim vezama. Marije se je uspio namenui kao iskusan vojni zapovjednik. Me'u vojnicima
uivao je veliki auorie, jer im je kao AskorojeviA bio blizak i po umu i po karakeru. 132. g.,
proiv Meelove volje, Marije je posavio svoju kandidauru za konzula. 0a Marija su glasovali
viezovi i publikani, njega su podravali i plebejci.
Z!vr1et!k r!t! i M!rijev trij&m.
$osebnom odlukom narodne skupine Mariju je savljeno u zadaak da nasavi ra s 6ugurom.
Marije je preuzeo zapovjednivo i zadao 6uguri niz poraza. -as numidskog kralja, maureanski
kralj :ok#, preao je na sranu !imljana i izdao svog zea. Kvesor 9ucije Kornelije 1ula, koji se
nalazio u Marijevoj vojsci, krenuo je zajedno s :ok#om u numidski logor i u#vaio 6uguru 4 13F.
g. 7. !a sa numidskim kraljem bio je okonan.
1. sijenja 13<. g. Marije je proslavio rijum%. " rijum%alnoj povorci iao je 6ugura u lancima
i kraljevskom odijelu. "brzo poslije rijum%a 6ugura je po Marijevoj zapovijedi bio pogubljen.
6edan dio numidske kraljevine pripao je maureanskom kralju :ok#u, dok je preosali dio predan
jednom bolesnom i slaboumnom 6ugurinom ro'aku.
5+ Ma " i 4 e ' a ' o 4 n a " e f o" ma
)rak#ove re%orme nisu rijeile pianje o nainu popunjavanje rimske vojske. 1ari susav
novaenja vojske posajao je sve ei. 0a kasnije doga'aje, ne samo vanjskopoliike ve i
unuarnje, bila je od vanosi novina koju je uveo )aj Marije. & n j e p r v i p o e o
p r i m a i u v o j s k u p r o l e e r e * g r a ' a n e k o j i n e m a j u c e n z u s a .
" !imu gdje je posojalo veliko mnovo siromani# ljudi, nije bilo eko nai ljude voljne da
supe u vojsku. Ali samim im mijenjao se i sam princip popunjavanja vojske. -o je bio poeak
zamjene gra'anskog novaenja dobrovoljnim skupljanjem vojske najamnika. +ojnici su dobivali
odre'enu plau i punu opremu, sluba u vojsci 4 bez obzira na rane ili mirnodopske prilike 7
uvr'ena je na 1> godina. $oslije oga vojnici su dobivali opus i ma#om, zajedno s im, zemlju.
1F>
&d og vremena legija se dijelila na dese ko#ori od koji# se svaka sasojala od dvaju
manipula, a u svakoj manipuli bile su po dvije cenurije. " svakoj ko#ori bilo je F33 ili >33 ljudi,
ako da je legija obu#vaala od F do > isua ljudi. -akika jedinica nije vie bila manipula, ve
cenurija. "slijed ove re%orme posignua je vea koncenriranos zapovjedniva 4 ne @3, ve
samo 13 akiki# jedinica 7. +ojska je prije bila razvrsana u lako naoruane #asae, principe i
riarije, pri emu su vojnici u svaku pojedinu kaegoriju uvravani prema cenzusu. !aspored u ri
linije osao je i kod Marija, ali se sada u svakoj ko#ori nalazila manipula riarija, manipula
principa i manipula #asaa. ( oruje i mjeso u sroju odre'ivali su zapovjednici, cenzus nije imao
vie nikakve vanosi. "vedene su i neke sine promjene, npr., umjeso sari# zasava uvedene su
nove. svaka legija dobila je svog srebrenog orla.
&sim oga, znano je uvrena disciplina. +ojnici su morali salno vrii obuku, radii u
logoru, gradii puove, podizai uvr'enja id. Kao posljedica Marijeve re%orme, rimska se vojska
izmijenila, njena borbena sposobnos je porasla. !e%orma je imala i odre'eni# poliiki#
posljedica. $rijanji vojnici eljeli su da se o prije okona ra, pa da se vrae u zaviaj, gdje i# je
ekalo vlasio gospodarsvo. Marijevi vojnici prevarali su se u vojnike=pro%esionalce. &ni su
eili za novim po#odima, koji su im obeavali plijen i bogasvo. Mijenjaju se i odnosi izme'u
vojskovo'e i vojnika. &vi su osobio cijenili one zapovjednike koji i# vode u uspjene po#ode.
+ojnici su bili spremni da akvim zapovjednicima vjerno slue ne samo u vanjskim raovima. "
sluaju porebe oni su sa orujem u rukama popomagali nji#ove poliike za#jeve. $rijelaz na
susav dobrovoljne vojske prilino je doprinio pojavi gra'anski# raova u sljedeem razdoblju,
savljao izvjesan pea na ijek unuarnje borbe pred kraj !epublike.
E+ Ra t s 0i mb" i ma i Te u t o n c i ma
(sovremeno s 6ugurinim raom !imljani su morali vodii ra na sjeveru, proiv kelski# i
germanski# skupina 5imbra i -euonaca.
$rvi sukob !imljana sa 5imbrima dogodio se je 11@. g., blizu Akvileje, i zavrio porazom
!imljana. 5ibrima su prila neka kelska plemena, nasanjena u ransalpskim podrujima, i
!imljani su nekoliko godina rpjeli poraze. &sobio velike gubike prerpjeli su !imljani u bici
kod Ar a u z o n a 13F. g., kada su bile pouen dvije nji#ove vojske i poginulo oko 23 333
vojnika. &d popunog poraza )aliju i (aliju spasilo je samo o o 5imbri nisu udarili na (aliju,
ve na Gpanjolsku.
13<. g. borba s 5imbrima i -euoncima povjerena je Mariju, koji je mimo obiaja, bio u
odsunosi ponovo izabran za konzula. Mariju je predsojao eak rani po#od. ali su se rezulai
vojne re%orme ubrzo pokazali. 13<. i 13@. godina prole su u pripremanju vojske. zaim, kada su
skupine barbara krenula na (aliju. Marije im se suprosavio u odlunoj bici.
4itk! ko" Akv! Sekstij! i Vercele
1F;
13,. g. u bici kod Ak v a 1 e k s i j a Marije je razbio -euonce, sljedee, 131. g., on je
odnio pobjedu nad 5imbrima u sjevernoj (aliji kod +e r c e l e . bika se zavrila goovo
popunim unienjem 5imbra.
"sprkos posojei# zakona, Marije je pe pua bez prekida 4 13;. i od 13<. do 131. g. 7 biran za
konzula, i vrio je izvanredan ujecaja u dravi. Konzuli birani na uobiajeni nain pokazali su se
nemonim u opasnoj borbi na sjevernim granicama. Cemokraske grupacije, koje su u obrani
proiv vanjske opasnosi dopusile da se vojska organizira na naelima koja su !imu doad bila
srana, prekrile su usav. -o je bio jedan o prvi# koraka na puu ka zavo'enju vojne dikaure.
$oslije pobjede nad 5imbrima Marije je proslavio rijum% i 133. g. po esi pu bio izabran za
konzula. &vog pua Marijev izbor nije bio izazvan vanjskom opasnou. &n je bio rezula
Marijevog saveza s vo'ama populara.
Glava XVI.
SO0IJA*1A :OR:A PRE) KRAJ II+ I 1A PO?ETKU I+ ST+ PR+ KRISTA
3+ )"ui ustana8 "obo'a na Sicili4i
0aegnua siuacija, nasala uslijed vanjski# ekoa posala je krajem ((. s. jo sloenija
uslijed unuarnji# doga'aja. -e godine obiljeene su novim valom usanaka robova. 13<. g. izbio
je usanak robova u blizini Kapue, u Kampaniji. Njime je rukovodio propali rimski viez Municije
koji je naoruao @ F33 robova. Ali je o bila samo epizoda iz povijesi borbe robova proiv
robovlasnika. 0nano opasniji po !im bio je drugi usanak robova na 1iciliji koji je opoeo ise e
13<. godine.
Povo" &st!nk&
$ovod usanku bio je sljedei. 0a vrijeme raa s 5imbrima 1ena je Mariju dao pravo da se
obraa za pomo saveznim kraljevinama. Kada se Marije obraio za pomo kralju :iinije, ovaj je
odgovorio da su mu veina podanika odveli rimski publikani i da oni ame u ropsvu po raznim
provincijama. &nda je 1ena donio odluku da se podanici savezni# drava, koji su nezakonio
lieni slobode, oslobode ropsva. !imski preor $ublije 9icinije Nerva, koji je upravljao 1icilijom,
prisupio je izvrenju senaske odluke, i za krako vrijeme oslobodio 233 robova. Ali su sicilijski
robovlasnici miom i prijenjama najerali upravnika provincije Nervu da obusavi dalje
osloba'anje ljudi nezakonio baeni# u ropsvo. &vo je i posluilo kao povod za usanak, koji je
1F2
poeo u raznim mjesima. !imski preor uspio je izai na kraj s jednom grupom usanika, ali je
drugi dio usanika napao na rimski odred, pobio ga i naoruao se njegovim orujem. &vaj
doga'aj je doprinio irenju usanka na znaan eriorij.
Vo#e &st!nk!
Kao i za vrijeme prvog sicilijskog usanka, usanici su izabrali kralja i svorili vijee uz njega.
0a kralja je proglaen 1irijac 1alvije koji je smaran za iskusnog gaara po urobi ivoinje.
1alvije je uzeo ime -ri%on 4 ako se zvao jedan od sirijski# kraljeva=uzurpaora, rob po porijeklu 7
i izabrao za svoju rezidenciju grad -riokalu. 1a znanom vojskom -ri%on je prisupio opsadi grada
Morganine. &n je objavio robovima u opsjednuom gradu da e dobii slobodu ako pre'u na
sranu usanika. &nda su morganinski robovlasnici sa svoje srane obeali robovima slobodu ako
pomognu obranu grada, i oni su izabrali slobodu koju bi im podijelili gospodari a ne slobodu koju
bi im donijeli drugi robovi. -ri%on je razbio na brzu ruku sakupljeni rimski odred koji je krenuo u
pomo opsjednuima. Ali su Morganinci, uz pomo robova, uspjeli obranii grad. Me'uim,
robove koji su se nadali oslobo'enju ekalo je razoarenje/ preor je obeanje robovlasnika
proglasio nevaeim, jer je bilo iznu'eno i nezakonio.
(sovremeno sa -ri%onovom vojskom na zapadu je djelovala druga vojska, na ijem se elu
nalazio 5ilijac Aenion, koji je uivao slavu proricaelja po zvijezdama. Aenion se ako'er
proglasio kraljem i, poo je sakupio znanu vojsku, prisupio je opsadi 9ilibeja, koja se me'uim
zavrila neuspje#om. " -riokali je izvreno ujedinjenje dviju usaniki# vojski. Aeninon je
priznao vlas -ri%ona i u svemu se podinio njemu. 6ako uvr'eni grad -riokala je izabran je za
prijesolnicu druge sicilijske drave robova. " njemu se nalazio kraljevski dvorac, pred kojim se
sasajala narodna skupina, koja je rjeavala pianja pre#odno razmorena u vijeu. -ri%on, a
zaim i Aenion, pojavljivali su se pred narodom sa dijademom na glavi, u irokom #ionu i
purpurnoj ogi. ispred nji# ili su likori. $rema ome, oni su #elenisike oznake vlasi spojili s
rimskim.
"sanak robova doveo je do nemira izazvani# od srane slobodne siroinje, koja je plijenila
sada i imovinu bogai#.
5+&1enje &st!nk!
$okuaji !imljana da pokore usanike zavrili su se 13@. i 13,. g. neuspje#om. -ek 131. g.
uspio je Manije Akvilije, Marijev prijaelj i kolega po konzulau, uguii usanak. " o vrijeme
-ri%on je umro i na njegovo mjeso je doao Aenion, koga je Akvilije, po Ciodorovim rijeima,
ubio u #erojskom dvoboju. "skoro je osvojeno posljednje uporie robova. -ime je slomljen
opor usanika. "budue je robovima bilo zabranjeno nosii oruje.
Crugi sicilijski usanak robova, kao i prvi, naiao je na odjek i u drugim dijelovima rimske
drave/ na ooku Celosu i u Aici.
1F8
5+ A8 c i 4 a A# u l e 4 a Sa t u " n i n a
$osljednji# godina ((. s. pr. K. zaorava se poliika borba u !imu. $onovo jaa sranka
populara. & ome svjedoi izbor )aja Marija za konzula, koji je bio ienik populara. Marijevi
uspjesi doprinijeli su daljnjem jaanju poliike pozicije populara i ujedinjenju razni# grupa
nezadovoljni# 1enaom. ?nergini rukovodielji oporbeni# grupa bili su 9ucije Apulej 1aurnin i
)aj 1ervilije )laucija.
S!t&rnin i Gl!&cij!
13@. g. 1aurnin je bio prvi pu narodni ribun. &n je sekao popularnos ime o je ovoreno
govorio na %orumu o pokupljivanju vladajue arisokracije i o je zaim podnio agrarni zakon po
kome su Marijevi veerani dobivali zemlju. 1aurninove akcije naile su na opoziciju opimaa.
&dluan njegov proivnik bio je Meel Numidik 4 konzul iz 138. g. 7. 13,. g., kao cenzor, on je
#io iskljuii 1aurina iz 1enaa. 1ljedee, 131. g., populari su na izborima posigli odluujue
uspje#e. usprkos oporu 1enaa, Marije je 133. g. po esi pu izabran za konzula, 1aurnin za
ribuna, a )laucija * za preora. Co kuda su dopirale poliike srasi, pokazuje ve i injenica o
je svjeina za vrijeme izborne borbe ubila 1aurninovog konkurena.
S!t&rninovi %!koni
133. g. 1aurnin je podnio zakone po kojima su Marijevi veerani rebali dobii zemlju u
A%rici, po 133 jugera svaki. po zakonu, rebala se je podijelii i galska zemlja osvojena od 5imbra
4 nije uzimano u obzir o o su a podruja pripadala saveznicima rimskog naroda 7. -u zemlju
Marijevi veerani dobivali su u privaan posjed i nisu rebali nia plaii za svoju esicu. &sim
oga, predvi'alo se organiziranje kolonija u raznim provincijama. " ineresu galskog plebsa
cijena za jedan modij ia sniavanja je na pe esina asa. $rovo'enje svi# ovi# mjera savljeno je
u zadaak Mariju.
&ko 1aurninovi# zakona razvila se ogorena borba. &pimai su na sve naine nasojali
sprijeii nji#ovo provo'enje, ne libei se i mogunosi raspuanja narodne skupine. Ali ni
1aurnin nije birao sredsva. Na kraju krajeva, uz uee Marijevi# vojnika rad narodne skupine
priveden je kraju. 1aurninovi prijedlozi 4 osim projeka snienja cijena ia 7 dobili su snagu
zakona. Kao jamsvo za nji#ovo osvarenje rebala je posluii prisega senaora na vjernos novim
zakonima. Nijedan od senaora nije imao #rabrosi da se usproivi om za#jevu, osim Meela
Numidika/ on je odbio poloii prisegu i bio je prisiljen napusii (aliju.
5st!n!k S!t&rnin! i Gl!&cije. (ji-ov! po+ibij!
Na aj nain, Marije i 1aurnin uspjeli su se oslobodii ujecajnog proivnika, koji se odlikovao
dosljednou u svojim poliikim uvjerenjima. 0akoni su bili usvojeni, ali je borba i dalje rajala.
$oeli su izbori magisraD za sljedeu godinu. Apuleju je polo za rukom da bude ponovo izabran
1>3
za narodnog ribuna. )laucija se pak borio za konzula. Kao njegov konkuren pojavio se )aj
Memije, koji je za vrijeme svog ribunaa pripadao popularima i insisirao na ome da se 6ugura
pozove u !im radi oiovanja, ali je kasnije preao na sranu opimaa. )lauciejve prisae
organizirale su napad na Memija. on je bio bainama preuen za vrijeme predizborne kampanje.
Memijevo ubojsvo jo je vie zaorilo borbu. 1ena je iskorisio nasalu siuaciju da objavi da je
drava u opasnosi. "guenje nemirD povjereno je Mariju. Marije se najprije kolebao, zaim je
priao opimaima i iskorisio podijeljena mu prava. &n je opsjeo Kapiol, gdje su zauzeli pozicije
njegovi bivi saveznici 1aurnin i )laucija. Kapiol je bio zauze, a 1aurnin i )laucija zavoreni u
kuriju. (zvori govore kako im je Marije #io sauvai ivoe, ali su prisae opimaa skinule krov i
bacali crjepove sve dole dok ribun i preor u punoj magisarskoj opremi * kako naglaava izvor
* nisu bili ubijeni.
1aurninova akcija obiljeava novu eapu klasne borbe. !azlika u ineresima izme'u gradskog
i seoskog plebsa jae se oiovala nego ranije. Me'u gradskim plebsom posojale su jake
klijenske veze sa isaknuim opimaima. &sim oga, on nije bio zaineresiran za rjeavanje
agrarnog pianja, i zao je u odlunom renuku jedan njegov dio isupio ak proiv vo'D populara.
1aurninovi zakoni obiljeavaju poeak nove eape u agrarnom zakonodavsvu/ oni su imali u
vidu u prvom redu dodjeljivanje zemlje veeranima. -o je bila jedna od posljedica promjena koje
su se dogodila u srukuri vojske. 0emlja se ne dodjeljuje slabo imunim seljacima nii
bezemljaima, ve isluenim vojnicima. Marijeva kolebljivos ne svjedoi samo o odsusvu
poliiki# principa kod njega, ona je, oigledno, karakerisina za grupu koja ga je uvijek isicala
i podravala * za viezove. $onovna podjela provincijski# zemljia prourjeila je ineresima
viezova, i ovi su podravali 1ena u njegovoj borbi proiv 1aurnina i )laucije. $rijanje usavne
meode borbe pokazale su se neodrivim. $roivnike skupine su sklone najraznovrsnijim
sredsvima, sve do rasjerivanja skupine i ubojsva kandidaD koji im nisu po volji. 133. g.
poliika borba prela je u gra'anski ra. -e godine vojni vo'a, koji se uzdigao za#valjujui
podrci plebsa, guio je oruanom silom demokraski pokre. &va pojava moe se smarai za
jedan od prvi# simpoma pada !epublike i zavo'enja vojne dikaure u obliku monar#ije.
Ali je Marije poslije ubojsva 1aurnina i )laucije bio kompromiiran u oima populara.
&pimai su pak, i pored usluga koje im je Marije uinio, i dalje gledali na njega kao na
skorojevia. "vi'ajui neodre'enos svog poloaja, Marije je oiao iz !ima na (sok, pod
izgovorom da mora ispunii zavje i poklonii se Majci bogova. 88. godine vraio se Meel, i
1aurninovi zakoni bili su ukinui. $roiv 1aurninovi# prisaa pokrenui su sudski procesi.
E+ * i ' i 4 e )" u @ Ml a Ai i Sa ' e @ n i 78 i " a t
1loga izme'u nobiliea i viezova, usposavljena za vrijeme borbe proiv 1aurnina i )laucije,
bila je krakog vijeka. Neograniena vlas vieki# sudova, koji su smjenjivali upravnike
provincija koji zelenaima nisu bili po volji, bez obzira na nji#ovo porijeklo, druveni poloaj i
ponaanje u provinciji, izazvala je oar prosvjed od srane opimaa.
1>1
1amovolja vieki# sudova dola je do e mjere da je bio opuen za iznu'ivanje u provinciji
Aziji i osu'en * $ublije !uilije !u%, pozna po svom nepokupljivom poenju i po borbi proiv
samovolje viezova=publikana. $oslije osude $ublije se povukao u isu onu provinciju u kojoj je
bio lega, amo je bio s poasima doekan od mjesni# sanovnika i sve do kraja ivoa osao
me'u pukom, koji se sjeao njegove pravedne uprave.
Z!konski projekti )ivij! *r&%!
Novi plamen borbe posao je neizbjean. 0a narodnog ribuna za 88. g. izabran je Marko
9ivije Cruz, sin isoimenog proivnika )aja )rak#a.
$o svom karakeru Cruz je sliio na )rak#e, iako je po svojim pogledima bio blizak
opimaima. &dluan i ispravan ovjek, Cruz je, za razliku od mnogi# svoji# suvremenika, u prvi
plan savljao inerese drave. &n je bio u dobrim odnosima sa isaknuim senaorima * sa
govornikom Krasom, princepsom 1enaa ?milijanom 1kaurom. Njegov zakonski projeki imali su
za cilj privlaenje plebejaca na sranu oni# opimaa koji su se zalagali za obnovu drave. Cruz je
bio proivnik vladajue senaorske oligar#ije i gornjeg sloja viezova, koji je neogranieno
zapovijedao u sudskim komisijama. &n je predlagao da se u prvom redu, re%ormiraju sudovi, da
se u njima viezovi zamjene senaorima. ali se je i sam 1ena imao podvri re%ormi/ po Cruzovom
projeku, njegov sasav rebao se je popunii sa @33 novi# lanova, izabrani# iz redova isaknui# i
dosojni# viezova 4 na aj nain, broj senaora iznosio bi es soina 7. (sovremeno, pomou
posebni# %inancijski# mjera rebala se je proirii je%ina prodaja ia a predvi'ao je i osnivanje
kolonija u podruju Kampanije i na 1iciliji. Cruz je #io kolonijama dodijelii nepodijeljeni dio
ialskog zemljinog %onda. -ime je oduzimana mogunos buduim re%ormaorima=demagozima
da podnose zakonske projeke o podjeli ialskog zemljia. Cruzu se pripisuju rijei da e se
ubudue moi dijelii samo blao i zrak.
S!ve%ni,ko pit!nje
&dma# iza ovi# mjera 9ivije Cruz je #io podnijei zakon o dodjeljivanju prava gra'ansva
rimskim saveznicima. &vo pianje pokreali su jo Bulvije Blak i )aj )rak#o. 1aveznici su, kao i
prije, sluili u vojsci, ali je broj unovaeni# salno rasao. Cok je svaki rimski gra'anin, ak i
obini vojnik, imao pravo provokacije, ialski su saveznici bili bespravni, ako da su ak i asnici
osu'ivani na smrnu kaznu. Konrola nad ialskim gradovima je pojaana, a samovolja rimski#
magisraa prelazila je ponekad svaku mjeru. 6o je )aj )rak#o priao ovakav sluaj. 6edan seljak
ironino se izrazio o nosiljci u kojoj su nosili nekog rimskog arisokraa, koji u o vrijeme nije
vrio slubenu dunos. Krivac je bio podvrgnu jelesnim kaznama i preuen.
$ianje dodjeljivanja prava gra'ansva saveznicima bilo je povezano s gospodarskim
za#jevima/ savezniko pianje bilo je izraz borbe izme'u krupni# i sini# zemljoposjednika.
1aveznici su zajedno s !imljanima sudjelovali u po#odima, ali nji# nisu obu#vaale podjele
zemljia koje su provo'ene poevi od brae )rak#o. &sim oga, poras krupnog rimskog
zemljoposjeda dovodio je do oga da su okupirani erioriji koje su oduvijek korisila ialska
1>,
plemena. -ako su se, npr., krupna soarska gospodarsva rimski# magnaa pojavila u Apuliji,
kuda su oduvijek jerala svoju soku ialska plemena nasanjena u planinskim podrujima srednje
(alije. 0a prava gra'ansva borili su se i predsavnici ialski# gradova. nji#ovi ineresi bili su
vezani za rimske provincije, gdje su morali konkurirai rimskim viezovima, koji su uivali razne
privilegije.
" svojoj borbi za prava saveznici su raili zaiu rimski# javni# radnika. "z uee 9ivija
Cruza svorena je ajna organizacija, iji su lanovi bili me'usobno povezani sveanom prisegom.
Codjeljivanje prava saveznicima imalo je, po Cruzovom miljenju, za cilj uvrenje poloaja
rimske drave.
1jednica narodne skupine na kojoj su i zakoni preresani bila je izvanredno posjeena.
Konzul e godine, 9ucije Marcije Bilip, jedan od najisaknuiji# i najuporniji# Cruzovi#
proivnika, isupio je sa orom kriikom zakonski# projekaa. &nda je Cruz, korisei se svojim
pravom ribuna, naredio da se ovaj u#ii i baci u amnicu. 0akoni su proli kroz narodnu
skupinu. (sprva su naili na odobravanje i u 1enau, ali je okrie ajni# Cruzovi# veza sa
saveznicima pomoglo Marciju Bilipu da posigne, na osnovu %ormalni# argumenaa, ukidanje i#
zakona.
"brzo poslije oga, dok se Cruz jedne veeri opraao sa skupinom koja ga je praila, zadana
mu je smrna rana noem, od koje je umro nakon nekoliko renuaka.
Po,et!k r!t!
Neuspje# Cruzove saveznike re%orme i njegova smr doveli su do usanka saveznikD,
poznaog u povijesi pod nazivom 1 a v e z n i k i r a 4 8 3 . * 2 2 . g . 7 .
-ajna organizacija saveznika pojaala je svoju djelanos nakon Cruzove smri. (zme'u
pojedini# gradova vrena je razmjena aoca. -o je primijeio rimski preor koji se je nalazio u
gradu Askuli, i pred svjeinom koja se sakupila u kazaliu odrao prijeei govor, ali je bio
ubijen, zajedno sa svojim legaom i sraom koja ga je iila. )radska vraa bila su zavorena, svi
!imljani koji su se nalazili u Askuli su pobijeni, a nji#ova imovina opljakana. Coga'aji u Askuli
posluili su kao signal za usanak. Kao najakivniji sudionici u usanku pokazali su se Marsi
4 uslijed ega se i ra ponekad naziva Marsijskim raom 7. njima su se pridruila sina sabelska
plemena i 1amniani, za ijim su primjerom pola osala plemena u srednjoj i junoj (aliji. !imu
su osali vjerni ?ruani i "mbri, jer su me'u njima veliku ulogu igrali krupni zemljoposjednici.
$o drugim mjesima sranu !ima drali su samo pojedini gradovi, npr. Nola i Nucerija u
Kampanji. Najzad, glavni oslonac !ima inile su kolonije osnovane u razdoblju pokoravanja
(alije na raznim dijelovima $oluooka.
Kv i n i $ o mo p e d i j e 1 i l o n iz plemena Marsa i 1amnianin )a j $ a r i j e Mu i l
bili su glavni organizaori i vo'e koalicije ialski# plemena koja su se digla proiv !ima.
$rijedlog usanika da poloe svoje oruje ako se (alicima dadu prava gra'ansva !imljani su
odbacili, i proiv (alika ujedinile su se sve grupacije rimskog druva. 1udovi su privremeno
obusavili svoj rad, dijeljenje ia bilo je ogranieno. Na elo rimske vojske sali su konzuli 83. g.
1>@
* 9ucije 6ulije 5ezar i $ublije !uilije 9upus, ali su kao legai zapovijedali sare, iskusne
vojskovo'e * )aj Marije, koji se bio vraio sa (soka, i 9ucije Kornelije 1ula.
*r6!vn! or+!ni%!cij! s!ve%nik!
1aveznici su svorili svoju dravnu organizaciju, koja je u sebi spajala naela rimskog usava,
grki# %ederaivni# organizacija i sarinski# ialski# usanova. 1redie nove saveznike
organizacije posao je grad Kor%inij, koji je dobio naziv A(alijaA. " njemu je zasjedao 1ena od
F33 lanova, koje su (alici izabrali, dok su poslovima upravljali , konzula i 1, preora. $uen je
u opjecaj poseban novac sa odgovarajuim simbolikim predodbama. npr., na jednoj vrsi og
novca predsavljen je ialski bik kako gazi rimsku vuicu.
Prv! +o"in! r!t!
!a je vo'en s neuvenom ogorenou i na raznim mjesima. "sanici nigdje nisu
koncenrirali svoje snage, ako da su !imljani morali rascjepkai svoje vojske. !imska vojska
koja je djelovala na jugu eila je za im da, oslanjajui se na gradove koji su !imu osali vjerni,
zadri Kampaniju i krene u o%enzivu na nepokorna plemena. Ali su !imljani imali uspje#a samo
u pojedinim bikama. prevaga je bila na srani saveznika, ako da se je konzul 9ucije 6ulije 5ezar
morao povui. )oovo iava Kampanija prela je u ruke saveznika, pored osalog i grad Nola,
koji je sada posao glavni oslonac (alika u Kampaniji. Na sjeveru rezulai rani# operacija bili su
manje odre'eni. " borbi proiv MarsD poginuo je konzul !uilije 9upus. -ek je Marije, koji je
poslije njega preuzeo zapovjednivo na om vojskom, posigao izvjesne uspje#e. 1 promjenjivim
uspje#om vo'en je ra i u $icenumu.
$objede saveznika dovele su do kolebanja "mra i ?ruraca. -eki gubici i opasnos od
odmeanja novi# plemena najerali su !imljane da prisanu na usupke.
J&lijev %!kon i %!kon Pl!&cij!9P!pirij!
Konzul 6ulije 5ezar sproveo je krajem 83. g. zakon ( lex Julia ), po kome se saveznicima koji
su do og vremena osali vjerni !imu dodjeljuju prava rimskog gra'ansva. 28. g., po zakonu
narodni# ribuna Marka $laucija 1ilvana i )aja $apirija Karbona ( lex Plautia Pa#i"ia ), pravo
rimskog gra'ansva dobivali su svi oni koji ijekom dva mjeseca poloe oruje. &vi zakoni
izazvali su raskol u logoru usanika. $osebnim zakonom iz 28. g. dodijeljena su prava lainskog
gra'ansva sanovnicima sjeverne (alije * 5isalpinske )alije. "mbri i ?ruani osali su vjerni
!imu, osala plemena i opine ako'er su poeli prelazii na rimsku sranu. Ali je borba i dalje
rajala, zadravajui u pojedinim oblasima raniji ogoreni karaker. &sobio su se uporno borili
Marsi.
Z!vr1et!k S!ve%ni,ko+ r!t!
1><
22. g., nakon niza poraza, saveznici su se obraili za pomo ponskom kralju Miridau, ali im
on im nije pruio podrku. (se godine pao je u bici najaleniraniji vo'a saveznika * Mars,
$ompedije 1ilon. !imljani su osvajali jednu oblas za drugom. &rganizacija savezne (alije proiv
!ima pokazala se e%emernom. 1aveznici su morali poloii oruje. "sanici su samo jo ponegdje
nasavljali beznadenu borbu proiv !ima, npr. grad Nola u Kampaniji. &nda je u samom !imu
buknuo gra'anski ra. (pak je u o vrijeme !im posigao svoj glavni cilj * raspadanje ialske
%ederacije. &vaj uspje# posignu je ne samo snagom oruja, ve u znanoj mjeri i poliikom
usupaka. 1aveznici su posigli ispunjenje oni# minimalni# za#jeva s kojima su se obraali !imu
na poeku ranog podu#vaa. )oovo iavo slobodno sanovnivo (alije dobilo je prava
rimskog gra'ansva. Codue, da bi paralizirali poliiki ujecaj novi# gra'ana, !imljani i# nisu
uvrsili u svi# @F ribusa, ve samo u 2. ali nji#ova gra'anska prava nisu od oga rpjela. $o
ialskim gradovima zadrana je lokalna samouprava. sada se smaralo da u njima sanuju rimski
gra'ani, koji imaju pravo uzimai uea u rimskom poliikom i druvenom ivou. &d oga su
najvie dobili predsavnici najvieg gradskog salea. $oslije 1aveznikog raa poinje poras
mnogi# ialski# gradova, poras koji je i pored burni# poresa u razdoblju gra'anski# raova rajao
sve do sredine (. s. pr. K. !omanizacija je posizala velike uspje#e, i samo su neke planinske
oblasi sauvale svoj prvobini karaker.
Glava XVII.
:OR:A I ZMEIU MARIJA I SU* E
3 + P " ' i " a t s a Mi t " i !a t o m i Su l i n # " e ' " a t
Mitri"!t VI. 2&p!tor
(sovremeno sa 1aveznikim raom, u Maloj Aziji je poeo ra proiv ponskog kalja Miridaa
+(., koji je predsavljao opasnos po rimsku vladavinu u isonim provincijama.
Mirida +(. ?upaor 4 1,3.= >@. g. 7 vodio je porijeklo po ocu od A#menida, a po majci od
1eleukida. -o je bio energian i sposoban ovjek, koji je raspolagao ogromnom jelesnom
1>F
snagom. Mirida nije dobio susavno obrazovanje, ali je i pored oga poznavao ,, jezika, bio
upozna s najboljim predsavnicima #elenisike kulure svog vremena i sam napisao djela iz
povijesi prirode, uivajui glas zainike znanosi i umjenosi. Ali i pored oga, njegovu
karakerisinu cru inili su praznovjerje, podmuklos i okrunos. -o je bio ipian azijaski
despo.
-ajna ubojsva * pored osali# i ljudi bliski# Miridau * bila su obina pojava na dvoru
ponskog kralja. Naslijedivi od oca malu kneevinu, Mirida je osvajanjima svorio veliku
dravu. &n je osvojio i prevorio u ponsku sarapiju Kol#idu, koja lei na isonoj obali 5rnog
mora. &ko sredine ((. s. na Krimu je svorena jaka skiska kraljevina, koja je eila izlazu na
more. " borbi sa 1kiima Eersonez se obraio Miridau. 0a njegovim primjerom poao je i
bosporski kralj, posljednji predsavnik dinasije 1parokidD, koji se odrekao vlasi u koris
Miridaa. Miridaovom vojskovo'i polo je za rukom obranii 1kie od Eerzoneza. " o vrijeme
u :osporskoj kraljevini izbio je usanak robova pod rukovodsvom 1aumaka, koji se je uspio
odrai na vlasi iavi# godinu dana. Miridaove rupe uguile su pokre robova. Miridau je
pripala vlas nad posjedima 1parokida. &n je supio u savez sa 1kiima, :asarnima i -raanima.
)rki gradovi i :osporska kraljevina davali su Miridau io i novana sredsva, sjeveroisoni
barbari popunjavali su redove njegove vojske.
Mirda je supio u savez s armenskim kraljem -igranom i pomogao mu je u borbi proiv
kraljeva Kapadokije i 1irije. Me'uim, irenje Miridaove vlasi na sredinje i zapadne
maloazijske oblasi nailo je na opor !imljana. 9ucije Kornelije 1ula, koji je 8,. g. upravljao
5ilicijom, povraio je samosalnos Kapadokijske kraljevine. Ali ubrzo nakon 1ulinog odlaska
Mirida je projerao kraljeve Kapadokije i :iinije i posavio na nji#ova mjesa svoje ienike.
$o nalogu rimskog 1enaa konzular Manije Akvilije, koji je svojedobno uguio usanak robova na
1iciliji, usposavio je ranije sanje u :iiniji i Kapadokiji, emu se Mirida nije mogao
suprosavii, ne elei u om renuku raovai s !imom. Ali je Ailije oiao jo dalje. Na njegovu
inicijaivu biinski kralj opoeo je ra proiv Miridaa.
Po,et!k r!tni- oper!cij!
Miridaov opor uze je kao povod za rimsku inervenciju, i Akvilije je supio u ra. -ako je
poeo $ r v i r a p r o i v Mi r i d a a 4 2 8 . * 2 < . g . 7 . Mirida je imao jaku i dobro
obuenu vojsku. :iinske rupe bile su odma# pouene, prerpjeli su popun poraz i rimski
odredi, i Mirida je uao u provinciju Aziju. Akvilije je uspio pobjei, ali su ga sanovnici
9ezbosa predali Miridau.
Mitri"!t & A%iji i Gr,koj
0a pola soljea svoje vladavine !imljani su uspjeli pobudii mrnju prema sebi kod
sanovniva bive $ergamske kraljevine, ako da je Mirida, ulazei u Aziju, mogao uzei na
1>>
sebe ulogu oslobodielja. $o grkim gradovima doekivali su ga sa likovanjem, a u ?%ez je sigla
delegacija odjevena u blagdansku odjeu i pozdravila ga kao novog Cioniza, oca i spasielja
Azije. $rve Miridaove mjere imale su za cilj iskorjenjivanje rimskog ujecaja. " ?%ezu je izdao
naredbu kojom je provincijama svi# gradova nalagao da odre'enog dana pobiju sve !imljane i
(alike, koji se nalaze u maloazijskim gradovima, bez obzira na spol i dob. &vo nare'enje bilo je
izvreno, prema podacima aenski# povjesniara, pobijeno je oko 23 isua ljudi.
&svojeni erioriji Mirida je podijelio na sarapije. Go se ie grki# gradova, oni su bili
proglaeni slobodnima i za pe godina oslobo'eni svi# poreza.
(z Male Azije Mirida je krenuo s vojskom u )rku. " Aeni je uz njegovu podrku doao na
vlas predava epikurejske %ilozo%ije Arision, koji je oslanjajui se na siroinju, poeo provodii
radikalan demokraski program, uslijed ega je veina bogai# napusila grad. Na aj nain, ise
one 22. g. u kojoj su !imljani posigli izvjesan uspje# u borbi sa (alicima, izgubili su vlas nad
vanim isonim podrujima.
Z!o1tr!v!nje socij!lne borbe & Rim&
"pravu nad Azijom i vo'enje raa proiv Miridaa 1ena je povjerio isaknuom opimau
9u c i j u Ko r n e l i j u 1 u l i , koji se isakao za vrijeme 1aveznikog raa. &vo imenovanje
nailo je na ogoren opor od srane demokraski# slojeva !ima. 0a vrijeme 1aveznikog raa
zaorile su se socijalne prilike u samom !imu. +eu akivnos nego prije dobilo je duniko
pianje. $reor Azelion, koji je sao na sranu dunika, bio je ubijen od vjerovnika=viezova, koji
su ga napali za vrijeme prinoenja rve.
22. g. proiv 1enaa su se ponovo udruili populari i viezovi, koji se nikako nisu mogli
pomirii s im da u oj bogaoj provinciji zapovijedaju opimai. Korisei se im raspoloenjem,
)aj Marije je isako svoje preenzije na poloaj zapovjednika i sklopio sporazum s poznaim
popularom, narodnim ribunom $ublijem 1ulpicijem !u%om. &vaj je podnio zakonski projek koji
je zadovoljavao inerese anisenaorske skupine.
Z!koni S&lpicij! R&.!
1ulpicije !u% predloio je da se vrae svi oni koji su 133. g. prognani u svezi sa sluajem
Apuleja 1aurnina. (z 1enaa su se rebali iskljuii svi oni koji imaju preko dvije isue denarija
duga. &va mjera imala je za cilj slabljenje 1enaa, jer je u njegovom sasavu bilo dosa ljudi iji
su dugovi prelazili pri#ode. $o reem zakon, novi gra'ani 4 od (alika 7 rebali su se uvrsii ne u
2, ve u svi# @F ribusa. "sprkos oporu senaske veine 1ulpicijevi zakoni bili su pri#vaeni.
$osebna odluka komicija dala je Mariju prokonzulsku vlas i imenovala ga zapovjednikom u rau
proiv Miridaa.
S&lin po-o" n! Rim
1>;
Cva narodna ribuna upuena su pod Nolu da saope 1uli odluku narodne skupine. Ali se
1ula nije pokorio oj odluci. &n je sakupio svoje vojnike i saopio im odluke komicija. +ojska je
oekivala isoni po#od, koji je obeavao boga plijen, bojala se da drugi vojskovo'a ne uzme
druge vojnike. +ojnici su za#ijevali da i# 1ula vodi na !im. Kada su se narodni ribuni pojavili u
logoru, gomila i# je rasrgla. +ii zapovjednici odbili su sudjelovai u gra'anskom rau, ali o
1ulu nije spreavalo da sa svojim rupama krene na !im, koji je on, po vlasiim rijeima, #io
spasii od irana.
$rema ome, borba proiv iranije bila je njegova slubena parola. Marije i 1ulpicije
pokuavali su pruii opor. &ni su se obraali za pomo vladajuim grupama sanovniva. "
zadnjem renuku oni su pozvali u borbu ak robove, obeavajui im slobodu. Ali su sve e mjere
bile uzaludne. 1uline rupe zauzele su !im. 1ula je posao neogranieni gospodar grada. &d
isaknui# marijevaca ubijen je 1ulpicije, dok je sam Marije pobjegao u A%riku.
S&lino %!kono"!vstvo
$o 1ulinom nalogu ukinui su 1ulpicijevi zakoni i sprovedeni novi, u ineresu sranke
opimaa. 1ula je proglasio vraanje zakona 1ervija -ulija. na osnovu oga cenurijaske su
komicije ojaale na raun ribuski# komicija, pri emu je 1ula usposavio 1ervijev nain
glasovanja po cenurijama. +las 1enaa je proirena i u iso vrijeme smanjena je vlas glavni#
plebejski# magisraa * narodni# ribuna. 1vaki prijedlog narodnog ribuna imao se je pre#odno
raspravii u 1enau. broj lanova 1enaa rebao se je poveai za @33 ljudi. " ineresu veerana
osnivane su nove kolonije.
E+ Vl a !a ' i n a ma " i 4 e ' a c a ( GJ+ D G5+ + )
0a 2;. g. izabrani su za konzule 9ucije Kornelije 5ina 4 marijevac 7 i )nej &kavije 4 prisaa
1ule, opima 7. Konzuli su 1uli poloili prisegu na vjernos dravnom poreku koji je on zaveo, a
zaim je 1ula krenuo na (sok.
$inin! !kcij!
"brzo nakon 1ulinog odlaska 5ina je podnio narodnoj skupini zakone po kojima su se novi
gra'ani 4 saveznici 7 rebali podijelii na sve ribuse a u !im se vraii svi oni koji su bili prognani
nakon 1ulinog prevraa. :orba je bila oliko ogorena, da se skupina prevorila u pravu biku,
koja se je zavrila pobjedom 1ulini# prisaa. 5ina i druge vo'e populara morali su bjeai iz
!ima. " odsusvu on je lien konzulaa. Ali 5ina nije bio voljan popusii pred svojim
proivnicima.
M!rijev povr!t!k i trij&m. m!rijev!c!
1>2
Na 5ininu sranu prela je rimska vojska koja se je nalazila kod Nole. njemu su pruili pomo
i (alici. Na elu velike vojske 5ina je krenuo na !im. Mariju i drugim izgnanicima poslan je
poziv da se vrae u (aliju, i Marije se uskoro iskrcao u ?ruriji. &d bivi# robova koji su dobili
slobodu, od (alika koji su dobjegli Mariju i vraeni# izgnanika, Marije i 5ina uspjeli su sasavii
znanu vojsku. Marijevci su opkolili !im. " gradu je zavladala glad, a zaim je poela bijesnii
kuga.
5ina je proglasio slobodu svim robovima koji prebjegnu njemu iz !ima. &poeo je masovni
bijeg neslobodni# elemenaa. +ojnici koji su sluili u rupama opimaa ako'er su prelazili na
sranu marijevaca. Najzad je 1ena bio prisiljen podinii se 5ini, i !im se predao. &poelo je
okruno razraunavanje sa 1ulinm prisaama. Hiavi# pe dana rajalo je ubijanje poliiki#
proivnika marijevaca. Me'u prvima ubijen je konzul &kavije i poginuo Marko Anonije, jedan
od isaknui# govornika i pravnika oga vremena. &sobiom okrunou odlikovao se sam Marije,
o je izazvalo prosvjed ak i me'u njegovim prisaama. 0a 2>. g. izabrani su za konzule Marije i
5ina. Ali je sedmi Marijev konzula rajao samo nekoliko dana/ 1,. sijenja on je umro. " gradu
je zavo'en red. $o 5ininom prisanku 1erorije je sakupio robove kojima su marijevci obeali
slobodu, opkolio i# svojim vojnicima i naredio da se pobiju.
1ula je smijenjen sa zapovjednikog poloaja, i za borbu proiv Miridaa upuen je 9ucije
+alerije Blak, koji je posao konzul nakon Marijeve smri. 1vi 1ulini zakon bili su ukinui, novi
gra'ani podijeljeni su na svi# @F ribusa, sprovedena je ak djelomina kasacija dugova,
prisupilo se organizaciji kolonije u Kapui, koju je plebsu obeao jo )aj )rak#o. Marijevska
uprava zamijenila je iskvarenu moneu punovrijednom. &d e re%orme bili su na dobiku u prvom
redu viezovi=publikani, koji su predsavljali glavni oslonac marijevaca.
$oo je me'u senaorima bilo prisaa 1ule i kolebljivaca spremni# na sporazum sa 1ulom,
opoeli su pregovori o 1ulinom povraku u (aliju. Ne vodei rauna o njima, 5ina je krenuo
vojsci, da bi je ukrcao na brodove i upuio proiv 1ule, ali je u Ankoni pao kao rva vojnike
pobune. $regovori sa 1ulom nisu ni do ega doveli.
E+ :o " be Su l e s a Mi t " i !a t o m
S&l! & Gr,koj. Z!&%im!nje Atene
2;. g. 1ula se iskrcao u ?piru, odale je izvrio brzi mar do :eoije, amo zadao poraz
Miridaovom vojskovo'i Ar#elaju, zaim krenuo u Aiku i prisupio opsadi Aene, koja je rajala
nekoliko mjeseci. 0namenii parkovi 9ikej i Akademija bili su posjeeni, jer je 1uli bio poreban
maerijal za opsadne srojeve. 1. oujka 2>. g. grad je bio zauze na juri i prepuen vojnicima na
pljakanje. "bojsva i pljaka rajali su sve dok 1ula nije izdao zapovijed da se prekine. Arision
je bio ubijen, a Ar#elaj, koji se uvrsio u $ireju, morao ga je napusii. $o 1ulinom nare'enju,
sarinske gra'evine u $ireju bile su sruene.
4itk! ko" Heroneje i Or-omen!
1>8
Ali 1ula nije imao ni %loe ni novaca. " )rkoj se je rebao s vojskom pojavii +alerije Blak.
Miridaove rupe osvojile su Makedoniju i ponovo ule u )rku. " :eoiji njim je polo za
rukom da se spoje sa osacima Ar#elajeve vojske. "sprkos savjeima Ar#elaja, ponske rupe
napale su !imljane. )lavna bika odigrala se u :eoiji, kod Eeronej e 4 2>. g. 7 i zavrila
pobjedom 1ule. $oslije druge bike uspjene za !imljane, kod &r # o me n a , preosale
Miridaove rupe napusile su )rku.
Mitri"!tov por!% i *!r"!nski mir
Miridaov poloaj u osvojenim oblasima bio je nesiguran. Hak je i po maloazijskim grkim
gradovima, koji su ga nedavno doekivali kao spasielja, bilo ve mnogo nezadovoljsva. Me'u
arisokracijom i zemljinim krugovima, bilo je dosa prisaa !imljana. Mobilizacija vojnika za
vo'enje raa u )rkoj izazvala je nezadovoljsvo naroda.
2>. g. u ?%ezu je izbio usanak, koji je pripremila prorimska sranka. $okre u ?%ezu naiao je,
po svemu sudei, na odjek i u drugim gradovima, i Mirida je poduzeo krajnje mjere. 1vim
maloazijskim gradovima dao je slobodu, proglasio je kasaciju dugova, robovi su pueni na
slobodu, a meeci su dobili pravo gra'ansva. Na aj nain, Mirida je iskorisio demokraske
parole sare mnogo soljea.
Ali se izgubljena mo nije vie mogla povraii. 2>. g. u )rkoj se iskrcao +alerije Blak.
Njegovi vojnici poeli su prelazii 1uli. Blak se nije pouzdavao u vjernos svoji# vojnika i zao se
je klonio sukoba sa 1ulom i krenuo u Makedoniju, da bi odale prodro u Aziju. "spu je u
njegovim rupama izbila pobuna. Blak se je dao u bijeg, ali su ga vojnici sigli i ubili. na elo
vojske sao je )aj Blavije Bimbrija. Na $roponidi Miridaove rupe bile su pouene. &dale je
Bimbrija krenuo na jug i primorao Miridaa na napuanje $ergama.
$oloaj Miridaa, koji je prerpio poraze i u )rkoj i u Maloj Aziji, bio je oean jo i ime o
je 1ulin kvesor * 9ucije 9icinije 9ukul organizirao %lou i oisio ooke ?gejskog mora.
1anovnici ooni# i maloazijski# gradova, u kojim su prevlas imale arisokraske skupine, poeli
su prelazii na sranu !imljana.
Mirida je bio prisiljen supii u pregovore. mir je zakljuen u gradu Cardanu, uz direkno
sudjelovanje 1ule i Miridaa 4 ujesen 2F. g. 7. 1ula je dobio konribuciju u visini od @333 alenaa
i jedan dio %loe ponskog kralja, koji je morao napusii osvojene oblasi. Nesumnjivo je da je za
!im aj mir bio kompromisan. Nije bilo ikakvi# jamsava da e se Mirida odrei svoji#
agresivni# namjera, ali je 1ula elio o prije zavrii ra, da bi supio u borbu sa svojim poliikim
proivnicama.
0akljuivi ugovor sa Miridaom, 1ula je krenuo proiv Bimbrije. -rupe ovog posljednjeg
odbile su se borii i Bimbrija je poinio samoubojsvo, a njegovi vojnici preli su 1uli. Kraj 2F. g.
i jedan dio 2<. g. 1ula je proveo u Aziji. $roivnici !imljana i sudionici u isrebljivanju (alika 22.
g. bili su okruno kanjeni. &slobo'enje robova i kasacija dugova bili su ukinui. Kanoniranje
4 smjeaj vojnika po privanim kuama 7 rupa i ogromna konribucija od ,3 333 alenaa
pokopavali su blagosanje Azije. 1amo je mali broj gradova koji su osali vjerni !imu i bili
1;3
nasradali od Miridaa, nagra'en i dobio niz privilegija. Crugu polovicu 2<. g. 1ula je proveo u
)rkoj. )rki su gradovi ako'er jako nasradali od raa, mnogi od nji# bili su opusoeni, a
riznice #ramova opljakane. 1ula je svuda usposavio sare odnose. +las !imljana, kako po
grkim gradovima ako i u Makedoniji, bila je uvrena. poo je zavrio pripreme za po#od
proiv marijevaca, 1ula je oplovio u (aliju.
9 + S u l i n a ! i 8 t a t u " a
R!t & It!liji
" proljee 2@. g., s vojskom od <3 333 ljudi, 1ula se iskrcao u :rindiziju. Me'u prvima priao
mu je mladi )nej $ompej 4 sin $ompeja 1rabona, sudionika u 1aveznikom rau 7. on mu je
doveo dvije legije, koje je sasavio od klijenaa i arendaora. 1uli su dobjegli i neki isaknui
opimai. &n je objavio da sanovnicima (alije jami sva seena prava. "sprkos ome, neka
plemena, naroio 1amnianii, pruili su mu opor i do kraja raa osali nepomirljivi. 1uli se nije
podinila ni ?rurija.
Marijevci su sakupili veliku vojsku, ali nisu imali jedinsvenog plana za borbu. " pojedinim
sluajevima oni su pruali uporan opor. Ali su 1ula i vojskovo'e=opimai koji su preli na
njegovu sranu uspjeli poui vojske svoji# neprijaelja. " posljednjoj bici sa proivnicima, koji
su pokuavali prei u o%enzivu, 1ula se sukobio pred samim ulazom u !im, kod Kolinski# vraa.
Marijevci su prerpjeli poraz, i kada se poslije oga predalo posljednje nji#ovo uporie * grad
$renesa, 1ula je mogao proslavii punu pobjedu. 1amo je mali broj isaknui# marijevaca uspio
pobjei. Marijev sin, konzul za 2,. g. * )aj Marije, zavrio je samoubojsvom.
$oslije ovog poraza marijevaca samo je mali broj ialski# gradova i dalje pruao opor. "
zapadnim provincijama, na 1iciliji i u A%rici, oni su se drali sve do ;8. g.
1ulina pobjeda nad marijevcima bila je praena okrunim obraunavanjem, kako u (aliji ako i
u !imu. Na Marsovom polju pobijeno je nekoliko isua zarobljeni# 1amniana. Kada su krici
ubijeni# sigli do #rama +elone, u kome je zasjedao 1ena, 1ula je #ladnokrvno rekao da "to po
njegovoj zapovijedi kanjavanju nekoliko zlikovaca% i zamolio je senatore da sauvaju mirnou"!
" 1amnij i ?ruriju poslane su kaznene ekspedicije. pri ome je 1amnij bio oliko opusoen da se
poslije oga nije vie mogao popuno oporavii. Kaznene ekspedicije rajale su sve do ;8. g.
Proskripcije
" samom !imu, odma# poslije 1ulinog ulaska u grad opoelo je razraunavanje s
proivnicima. 1asavljeni su specijalni spiskovi, p r o s k r i p c i j e , u koje su unoene osobe
koje su se 1uli inile sumnjivim. &ne su savljane izvan zakona. svako ko i# ubije ili preda
dobivao je nagradu. nji#ova imovina podlijegala je kon%iskaciji, a robovi su posajali slobodni.
)lave ubijeni# izlagane su na Borumu. (zvren je veliki broj nekanjeni# ubojsava iz osobni#
1;1
razloga i korisoljublja. $o nekim podacima, pobijeno je 83 senaora i , >33 viezova. (movina
osu'eni# prodavana je na liciaciji. 1uline prisae, me'u kojima je bilo i njegovi# oslobo'enika i
veerana, sekle su ogromnu imovinu.
S&lin! "ikt!t&r!
Nakon o je osvojio vlas, 1ula se posarao da prona'e %ormu za svoj poloaj. &n je isakao da
smara porebnim da se jednom ovjeku dodjele izvanredna opunomoenja, kako bi zaveo red u
dravi. " !imu se ada na vlasi nalazio privremeni upravlja * inte""ex 4 privremeni kralj 7, jer
nije bilo konzulD. &vaj obiaj vodi porijeklo jo od najsariji# vremena. " doba kraljeva, u
sluaju kaljeve smri vr#ovna je vlas prelazila obino na 1ena/ ovaj je posavljao Aprivremene
kraljeveA ( inte""ees ), koji su naizmjenino vladali do izbora novog kralja. " vrijeme
!epublike, u sluaju da poginu oba konzula, do iseka roka nji#ovi# oblasi i supanja na vlas
novi# magisraa 1ena je ako'er birao privremenog kralja, na koga je prelazila vr#ovna vlas.
Krajem 2,. g. inte""ex 9ucije +alerije Blak 4 1ariji 7 sproveo je u komicijama zakon o vr#ovnoj
vlasi ( lex Vale"ia !e im#e"io ) i imenovao 1ulu za dikaora na neodre'eno vrijeme.
$o +alerijevom zakonu 1ula je dobio izvanredna prava dikaora. &n je dobio dikauru radi
izdavanja zakona i ure'enja drave (!ictato" leibus sc"ibun!is et "ei#ubliceae constituen!ae),
uz neograniene ovlasi. dikaor je u svim oblasima po vlasiom na#o'enju raspolagao ivoom
i imovinom gra'ana. on je mogao dai vr#ovnu vlas ( im#e"ium ) pojedinim osobama, osnivai
kolonije, vodii vanjsku poliiku i izdavai zakone u vezi s bilo kojim pianjem.
$oloaj dikaora bio je u !imu nepopunjen jo od vremena Crugog punskog raa. 1ulina
dikaura sliila je na sarinsku samo po imenu. " pre#odna vremena dikaor je imao
neograniena prava, ali je posavljan radi odre'enog cilja 4 vo'enje raa, guenje usanka 7. !ok
ranije dikaure bio je vremenski srogo ogranien 4 najvie es mjeseci 7. 1ula je pak imenovan
za dikaora na neodre'eno vrijeme.
1ula je pripadao opimaima, i sve njegove novine proee su konzervaivnim du#om, uperene
su proiv demokracije i ee za usposavljanjem poreka koji je u !imu posojao prije )rak#D, ili
ak prije Eorenzijevog zakona.
S&lin &st!v
$o zakonima koje je 1ula donio, 1ena se svarno prevarao u najvii dravni organ. Njegov
sasav bio je obnovljen i povean od @33 na >33 ljudi. Novi lanovi 1enaa pojecali su uglavnom
iz redova islueni# 1ulini# vojskovo'a. "slijed novi# principa kod sasavljanja spiskova, zvanje
senaora posalo je %akiki doivono. $roirene su sudske %unkcije 1enaa. :roj salni# sudski#
komisija ( %uaestiones #e"#etuae ) povean je 4 pojavljuju se komisije za razmaranje predmeD
o miu, o rovanju, o krivovorenju esamenaa id. 7, za poronike se biraju, kao o je o bilo i
prije )rak#a, senaori, a komisijama predsjedavaju preori. $ovean je broj magisraura. umjeso
es preora odsada je birano osam, umjeso osam kvesora * dvadese. Konzuli i preori morali su
1;,
se godinu dana nalazii u !imu. $ri ome je vlas konzula ograniena, nji#ov im#e"ium proezao
se samo na !im i (aliju. Go se ie preora, oni su ijekom godine vladanja vodili nadzor jedino
nad sudovima. $o iseku godine konzuli i preori dobivali su dunosi u provincijama, gdje su,
kao i prije, uivali znana prava. "vr'en je odre'eni red sjecanja magisraurD. kvesor nije
mogao bii mla'i od @3 godina, preor * od @8, a konzul od <, godina. (zme'u svake dunosi
morao je proi razmak od najmanje dvije godine. ponovni izbor za isu dunos mogao se vrii
samo poslije dese godina.
5enzori su bili lieni svoji# glavni# %unkcija, i cenzura je %akiki bila ukinua. Narodni ribuni
rebali su, po novim zakonima, posai odvjenici pojedini# plebejaca, kao o je o bilo u vrijeme
rane !epublike. (sina, oni su mogli podnosii narodnoj skupini zakonske projeke, ali samo one
koje bi pre#odno odobrio 1ena. $ravo inercesije bilo je u znanoj mjeri ogranieno. &sim oga,
bivi ribuni nisu se mogli kandidirai za druge magisraure. -ime je oduzimana mogunos
mladim nobilima da svoju karijeru poinju s narodnim ribunaom. 6aanje vlasi 1enaa dovelo je
do ograniavanja prava komicija, koje su morale bez pogovora primai mnogobrojne
Kornel i j eve zakone. 1vi i zakoni provo'eni su u ineresu nobiliea. &busavljeno je
dijeljenje ia plebsu, koje je redovno vreno od vremena brae )rak#a.
Socij!ln! osnov! S&line re!kcije
Neposredni oslonac 1uline vlasi bila je vojska, za#valjujui kojoj je i doao na vlas. !adi
rupa sprovedena je kon%iskacija zemljia ialski# gradova. " ?ruriji, kao i na erioriju neki#
gradova 9acija i Kampanije, osnovane su kolonije, u koje je naseljeno oko so isua 1ulini#
veerana. !aseljavajui bive vojnike, 1ula je prije svega ispunjavao svoje obeanje. osim oga,
raseljavanjem veerana rebalo je u (aliji obnovii srednji i sini zemljoposjed. najzad, samim im
1uli je na raspolaganju sajala iava armija, koju je u sluaju porebe mogao pozvai. Nisu svi
1ulini kolonisi mogli racionalno iskorisii svoje posjede. Mnogi od nji# nisu bili vini
poljoprivredi, zapadali su u dugove i napuali zemlju, dok su se drugi vjeo odrali i racionalno
vodili svoje gospodarsvo.
" samom !imu 1ula se oslanjao na 13 isua k o r n e l i j e v a c a . -ako su se zvali robovi
gra'ana osu'eni# i poginuli# za vrijem proskripcija, robovi koji su dobili slobodu i prava
gra'ansva. $reko nji# 1ula je mogao vrii priisak na narodne skupine.
1ula je bio neogranieni vladar !ima, ali je ;8. g. iznenada vraio ovlasi dikaora i nakon
oga ivio na svom imanju kao privana osoba, vrei, dodue, i dalje ujecaj na poliiki ivo.
;2. g. 1ula je umro. Njegovo ijelo preneseno je iz Kume u !im, u pranji ogromnog broja ljudi *
veerana, oslobo'enika, depuaa ialski# gradova. " samom !imu, u pogrebnoj povorci
sudjelovali su svi sveenici, magisrai i senaori, arisokraska mlade u ranoj opremi i viezovi.
u procesiji su noene dvije isue zlani# vijenaca * od legija, gradova i prijaelja. Na Marsovom
polju 1ulino ijelo je spaljeno i amo sa#ranjeno pokraj grobnica rimski# kraljeva. "jecaj 1ulini#
prisaa bio je oliko velik da niko nije prosvjedovao proiv luksuznog pogreba koji !im doad
nije vidio. $o Apijanovim rijeima, 1ula je "bio stra"an ak i nakon svoje smrti"!
1;@
S&lin! k!r!kteristik!
Karakerizirajui 1ulu, aniki povjesniari isiu u njegovoj linosi niz prourjenosi.
1posoban vojskovo'a, 1ula je uivao rijedak auorie me'u vojnicima, ali je sam bio egoisian i
#ladan ovjek. -enje za resauracijom mijeale su se kod njega s praksom mimoilaenja rimski#
obiaja. &n se npr., u grkim gradovima pojavljivao u grkoj odjei, o rimski magisrai obino
nisu inili. Jedan novca, smarajui svu kon%isciranu imovinu osu'eni# svojim plijenom, 1ula je
isovremeno bio rasipnik. 1ula je znao svoju neizmjernu okrunos kombinirai sa #ladnom
ironijom. &n je obusavio pljakanje Aene, rekavi da "voli ive zbog mrtvi$". Kad mu je za
vrijeme proskripcija neki nealenirani pjesnik donio panegirik u si#ovnim, 1ula je naredio da se
piscu plai odre'ena svoa novca, pod uvjeom da ubudue ne pie si#ove. 1ula je bio obrazovan
ovjek, dobro je poznavao grku lierauru i %ilozo%iju. &n je bio epikurejac i skepiar i sa
ironijom se izraavao o za#jevima radicionalne religije. &pusoivi riznice grki# #ramova,
1ula je izjavio da #ramovi ne osjeaju porebu ni za im, jer bogovi pune nji#ovu blagajnu. Ali je
1ula u iso vrijeme bio praznovjeran ovjek, vjerovao u svakakva privi'enja i znamenja, bio
uvjereni %aalis, vjerovao u svoju sudbinu i uz svoje ime savio nadimak /elix * 1reni. :oginju
+eneru smarao je svojoj zainicom. &sim oga, pod imenom sarinske boginje +elone poovao
je kapadokijsku boginju Ma, iji se kul odlikovao naroiim %anaizmom.
1ulino odricanje od vlasi bilo je neoekivano za njegove suvremenike i nes#valjivo anikim
povjesniarima.
Zn!,!j S&line "ikt!t&re
$ianje o uzroku 1ulinog odricanja od vlasi zanimalo je i moderne povjesniare. $o miljenju
Mommsena, 1ula je svorio oligar#iji nezavisan poloaj, osigurao joj vlas, Apa poo je posao bio
zavren, vorac je usupio mjeso svom djeluA. " svari 1ulin reim nije bio vrs. $roiv njega
rasla je oporba i me'u nobilieom, ako da je odricanje od dikaure, uz ouvanje osali# osnova
1ulinog usava, bio jedini izlaz. 1ulina dikaura bila je vaan momen u rimskoj povijesi.
&ruani sukobi razni# poliiki# grupacija posali su od vremena brae )rak#o obina pojava.
&samdesei# godina i su se oruani sukobi prevorili u dugorajan i uporan gra'anski ra, praen
okrunim razraunavanjem s proivnicima. Ne vodei rauna o sarim rimskim obiajima Marije i
1ula su nasojali pomou vojske zadobii poliiku vlas. Cosljedniji od svoji# proivnika, 1ula je
u gra'anskom rau osvojio vlas i posao neogranieni vladar. &n je nasojao osvarii poliike
ciljeve one grupacije koja ga je isaknula. Ali, iako je 1ula provodio re%orme koje su slubeno
imale za cilj obnovu sarog rimskog poliikog poreka, ipak karaker njegove vlasi obiljeava
novu eapu u rimskim poliikim odnosima. 1ari rimski usav bio je republikanski. on je
preposavljao vr#ovnu vlas narodne skupine, auorie 1enaa, ovlasi magisraa zasnovane na
zakonu i obiaju. 1ula je samo %ormalno obnavljao poliiki poredak iz vremena prije brae
)rak#o, ili ak i ranije. " svari, on je i mao n e o g r a n i e n u mo n a r # i j s k u v l a s , a
1;<
usav koji je on svorio obezvre'ivao je vladavinu oligar#ije, ne iavog nobiliea uzeog u
cjelini, ve odre'ene njegove grupe.
-o je bio prvi pokuaj oruanog osvajanja poliike vlasi. o je bio presedan, primjer, za
kojim e ubudue poi druge rimske vojskovo'e=poliiari.
1ulina dikaura nije bila popuno neoekivana i neobina pojava za rimski ivo, ali njene
presedane ne reba raii u sarinskoj rimskoj dikauri iz vremena 1amnianski# raova i borbe
paricija s plebejcima, ve u izvanrednim ovlasima koje su uvo'ene od vremena borbe 1enaa
proiv )aja )rak#a. 1ulina dikaura bila je odre'ena vrsa izvanredne magisraure. &va poliika
pojava ukazuje na krizu rimskog poliikog poreka, %ormiranog prije vie soljea.
1ula je zadobio vlas oslanjajui se u prvom redu na najamniku vojsku koju je svorio Marije,
Najamnika vojska mogla se iskorisii ne samo u borbi sa vanjskim neprijaeljem. ona je
posajala i oruje unuarnje poliike borbe.
Na o je skrenuo panju jo MonesKuieu, u svojim A!azmaranjima o uzrocima veliine i
propasi !imljanaA.
Glava XVIIII.
RIMSKA )R=AVA POS*IJE SU*I1E SMRTI I SPARTAKOV
USTA1AK
3+ Ital s8a #ol 4o#"i '"e!a s"e!i nom I+ st+ #"+ K+
Por!st robovl!sni1tv!
0a oni# pedese godina koliko je proeklo od vremena akcije -iberija )rak#a do 1uline
dikaure, u ivou rimskog druva dogodile su se znaajne promjene. $oras robovlasniva
predsavlja jednu od osnovni# cra rimskog gospodarskog ivoa u prvoj polovici (. s. pr. K.
!aovi Marija i 1ule, a i kasniji po#odi, imali su za posljedicu sjecanje velikog broja
zarobljenika, koji su prevarani u robove.
+aan izvor za popunjavanje ria robova bilo je gusarsvo, koje je osobio ojaalo za
vrijeme 1aveznikog i Miridaovog raa.
1;F
1redie rgovine robljem u ?gejskom bazenu i dalje bio je ook Celos. Kakav je znaaj on
imao za rimski i ialski ivo, moe se vidjei iz oga o je prilikom njegovog osvajanja od srane
Miridaa na njemu pobijeno ,3 333 (alika.
" ialskoj privredi robovlasniki susav sekao je vei znaaj nego u pre#odnom razdoblju.
!obovski rad i dalje je poiskivao slobodni rad. uslijed oga poveavao se proces propadanja
sini# gospodarsava.
R!%vit!k poljoprivre"e
+odea grana robovlasnike ekonomike (alije sredinom (. s. pr. K. i dalje je bila
poljoprivreda.
& dinamici njenog razvoja moemo sei predodbu ako Kaonove podake, iz sredine ((.s.,
usporedimo sa onim o kae rimski pisac Marko -erencije +aron u svom djelu o poljoprivredi.
1voju agronomsku raspravu +aron je pisao ridesei# godina (. s. pr. K., ali se puno oga o on
govori o poljoprivrednim odnosima moe savii u prvu polovicu (. s. Kaonovi savjei iu se
uglavnom 9acija i Kampanije, dok +aron ima u vidu iavu (aliju, iju plodnos on visoko cijeni.
"Imali li ieg korisnog u privredi "to ne bi u Italiji ne samo uspijevalo nego i bilo izvrsnoD )oja
se druga zob moe usporediti s kampanijskom D )oja p"enica 1 sa apulskom D )oje vino 1 sa
.alernskim D )oje maslinovo ulje s vena.arskim D /ar nije itava Italija skroz zasaena drveem%
tako da slii na kakav vrt"!
Por!st kr&pni- +ospo"!rst!v!
(manja koja +aron ima u vidu vea su i ira po dimenzijama od Kaonovi#. +aron se zalae za
o da se sve radi emeljio i racionalno. " svojim razmaranjima on obu#vaa goovo sve grane
poljoprivrede.
Ali pianje o ome koja je od i# grana najunosnija, +aron ne rjeava onako jednosavno kao
njegov pre#odnik. Navodei ablicu relaivne isplaivosi razni# kulura, koju daje Kaon, +aron
primjeuje/ "#li se svi s tim ne slau% neki daju prednost dobrim livadama! 2eki kau da tro"kovi
oko odravanja vinograda gutaju pri$od"! +aron posveuje mnogo mjesa soarskom
gospodarenju. $rema ome, poras krupni# posjeda vodio je irenju eksenzivni# oblika
iskoriavanja imanja. +aron daje prednos imanjima koja su povezana s riem. "Poznato je 1
pi"e on 0 da mnogi vlasnici gospodarstava moraju uvoziti na svoja imanja ono "to im nedostaje
< ito% vino itd! A naprotiv% ima dosta takvi$ koji moraju izvoziti neke proizvode!" Ali ova
primjedba ukazuje na o da su mogli posojai i akvi posjedi koji su izlazili na kraj vlasiim
sredsvima, vodili izolirano gospodarsvo. +aron zna za lai%undije koje su imale svoje kovae,
eksilce i druge obrnike.
(z oga moemo zakljuii da su u granicama (alije posojala krupna gospodarsva koja su
sajala u slabim vezama s riem, proizvodila uglavnom za vlasiu poronju i zadravala
karaker nauralne privrede. +aron nji# samo spominje.
1;>
R!"n! sn!+! n! im!njim!
!obovi predsavljaju glavnu radnu snagu na +aronovom imanju. +aronu pripada znamenia
de%inicija roba kao oru'a koje govori. ",redstvo za rad 1 kae on dijel se na tri djelaH na orua
koja govore ( inst"umentum 'ocale )% na orua koja pu"taju neartikulirane glasove
( semi'ocale ) i nijema orua ( mutum )". me'u oru'a koja govore spadaju robovi, me'u ona
koja puaju nearikulirane glasove * volovi, a me'u nijema * zaprena kola. Ali pored robova na
posjedima je uporebljavan i rad slobodni# ljudi. Najamni radnici uzimani su vjerojano za
vrijeme sezonski# radova, ali su oni, osim oga, mogli bii i arendaori ili zakupnici. APo
nezdravim mjestima 1 savjetuje Varon 1 unosnije je obraivati zemlju pomou najamni$ radnika%
nego pomou robova"! 1misao ovog savjea je jasna/ rob koa novca i, prema ome, o njegovom
se zdravlju reba u odre'enoj mjeri sarai, dok je slobodan radnik za vlasnika bio srani ovjek
koji se svakog renuka moe zamijenii drugim ili opusii s posla.
$isci agronomski# rasprava davali su savjee kako reba posupai s robovima. +aron kae da
ne reba nabavljai robove ise narodnosi, Ajer je o u veini sluajeva uzrok domai# neredaA.
$isac ne porie znaaj jelesni# kazni za robove, ali on govori i o opomenama!"Volja prema radu
moe se pobuditi slobodnijim reimom% dareljivijim mjerama u $rani i odjei% smanjenjem
koliine rada% ili dopu"tenjem robu da na pa"njake imanja izgoni nekoliko grla vlastite stoke% ili
ma kojim drugim sredstvima"!
0a upravnike vila 4 vilike 7 i nadzornike nad robovima posavljaju se ako'er robovi. Ali
+aron predlae da se oni savljaju u drugaiji poloaj. Njima reba dodjeljivai p e k u l i j , j.
akvu imovinu kojom oni mogu raspolagai po svom na#o'enju, ali koja osaje u vlasnivu
vlasnika posjeda. njima reba dopuai da imaju ene=robinje, s kojima mogu imai djecu!":o
ini da oni postaju mirniji i privreniji imanju". "nijei podvojenos me'u robove i, na aj nain,
drai i# u pokornosi * o je glavna +aronova misao. Me'uim, +aron ima u vidu idealno imanje.
&n je uzeo o obzir iskusvo posjednika svoga vremena i pre#odnog doba. Njegovi savjei
odraavaju inerese oni# robovlasnika koji su eili da svoje pri#ode uveaju puem maksimalne
racionalizacije svog gospodarsva.
Coga'aji sedamdesei# godina (. s. pokazali su da se robovlasnici nikako nisu odnosili prema
svojim robovima onako blago kako o +aron preporuuje. Mogue je da je +aron pri ome uzeo u
obzir iskusvo velikog usanka robova u (aliji. " vrijeme 1ule i u sljedeem deseljeu pada
procva lai%undijskog gospodarsva. $osjedi rimski# magnaa obu#vaali su ogromne eriorije.
-ako su npr., posjedi Comicija A#enobarba iznosili preko <3 isua jugera. !asprodaja zemljia
poslije 1ulini# proskripcija doprinijela je koncenraciji mali# posjeda u rukama veleposjednika.
Kao izvjesna prouea oj lai%undijalnom vlasnivu sluila su naselja veerana, ali ona, razumije
se, nisu mogla ujecai na odnos izme'u krupnog i srednjeg zemljoposjeda.
Krupna imanja nisu bila koncenrirana na jednom mjesu. &na su se eso sasojala od posjeda
koji se nalaze u raznim dijelovima (alije.
1;;
5 + O b " t i t " o ' i n a
Obrt
!ad robova nalazio je primjenu i u obru. " rudnicima i kamenolomima goovo se iskljuivo
uporebljavao rad robova. $o obrnikim radionicama ako'er su bili zaposleni robovi. Me'u
njima bilo je iskusni# majsora, koji su cijenjeni vie od drugi# robova i nalazili se u drukijem
poloaju od oni# koji su radili u poljoprivredi ili rudnicima.
$o ialskim gradovima prevladavala je sina obrnika proizvodnja. " malim radionicama
radilo je po nekoliko ljudi, pod prismorom vlasnika, njegovog oslobo'enika ili roba. (alski obr
u om razdoblju nije samo podmirivao lokalne, ialske porebe. neke su radionice poele radii i za
izvoz u druge zemlje. :ronani i bakreni proizvodi kampanijski# gradova, proizvodi
sjevernoialske keramike * poinju se izvozii izvan granica (alije. &ni su sebi nalazili pro'u u
prvom redu u galskim oblasima, u kojima je romanizacija posizala sigurne uspje#e.
It!lsk! tr+ovin!
Ali, iako su mnogi ialski gradovi i oblasi bili uvueni u razmjenu, ialska je rgovina i dalje
bila pasivna. +rijednosi ialskog izvoza bila je znano nia od vrijednosi robe koja je u (aliju
uvoena. )lavnu poziciju u uvozu zauzimali su robovi i io, a odma# za njima dolazili su
luksuzni arikli, koji su se icali najraznovrsniji# srana rimskog ivoa. $omorska rgovina
donosila je velike pri#ode, ali je bila povezana s rizikom, jer je pomorski ranspor eso sradao i
od elemenarni# nepogoda, i od napada gusara. -rgovina se neposredno nalazila uglavnom u
rukama (alika 4 naroio Kampanca 7 i ialski# )rka. rimski poslovni ljudi vie su voljeli u njoj
sudjelovai samo sa svojim kapialom. Naseobine 1irijaca i )rka u $ueoli svjedoe o ome da su
se odre'ene grane ialske rgovine nalazile u rukama sranaca.
Kao kompenzacija za pasivnu bilancu ialske rgovine sluilo je o o su u !im, uslijed
izvanekonomske prinude, prijecala ogromna sredsva iz provincija i zavisni# #elenisiki#
drava.
E+ E8s#l oataci 4a #"o'i nci 4a i ul oa @el ena6t'a
0elenavo se u !imu pojavilo jo u davna vremena, ali od 1ulinog vremena ono uzima najire
razmjere. 1uline prisae, koje su se obogaile kon%iskacijama, ulagale su sredsva u razne unosne
poslove. $ojavljuju se poslovni ljudi krupni# razmjera. 0a jednog od nji# 5iceron kae da je
vodio masu poslova, uzimao pod zakup razne unosne objeke, imao velike udjele u raznim
kompanijama.A&n je krediirao narode i davao zajmove kraljevimaA. 0a iskoriavanje provincija
bili su zaineresirani i viezovi i nobili. +iezovi su nasojali osigurai vladavinu kompanija
1;2
publikana, a predsavnici nobiliea eljeli su iscijedii iz provincija novac puem iznu'ivanja.
0elenake operacije vrene su po provincijama u najkrupnijim razmjerima. )radske opine
morale se od zelenaa uzimai novac, da bi mogle isplaii ono o za#ijevaju publikani ili
namjesnici provincija. Kamae na zajmove dolazile su skoro do F3 posoaka. !a s Miridaom
pokazao je do kakvi# rezulaa moe dovesi a eksploaacija. "sprkos ome, sudbina ialski#
sanovnika u Maloj Aziji poslije Miridaovog e%ekog ukaza jo nije posluila kao lekcija
rimskim osvajaima. &goljenje provincija pobu'uje !imljane na nova osvajanja. &d 1ulinog
vremena poinje novo razdoblje rimskog imperijalizma. 0a kolonijalnu poliiku zaineresirani su
razni krugovi rimskog i ialskog sanovniva.
0a nova osvajanja bili su zaineresirani i predsavnici nobiliea i viezovi, i srednji slojevi
gradskog sanovniva, koji su ulagali sredsva u okupne komisije, i plebs, koji je raunao na
disribucije i predodbe poslije uspjeni# po#oda. Kad uporebljavamo pojmove AimperijalizamA i
Akolonijalna poliikaA, moramo imai u vidu ono o je speci%ino za aniki !im.
9+ Ri ms8o "obo'l asni 78o !"u6t'o u #"'o4 #ol o'i ci I+ st+ #"+ K+
Kao i u pre#odnom razdoblju, nobilie je i sada zauzimao dominanan poloaj u dravi, ali se
u njegovim redovima vri izvjesna di%erencijacija/ izdvaja se relaivno mala grupa magnaa, koji
se oslanjaju na razvijenu klijenelu, u koju spadaju iavi provincijski gradovi,
Maerijalnu bazu rimskog magnasva, kao i u pre#odnom razdoblju, ini krupni
zemljoposjed, pri emu bogai !imljanin, pored imanjD u (aliji, sjeu i velike posjede po
provincijama.
2ksplo!t!cij! provincij!
:ilo je i drugi# meoda za eksploaaciju provincija od srane rimskog magnasva. "pravljanje
raznim oblasima sluilo je ma#om kao izvor bogaenja.
Naroio je pozna bio, npr., preor )aj +er, koji je upravljao 1icilijom od ;@. do ;1. g.
Nijedan lan sicilijski# gradski# vijea nije mogao bii izabran ako pre#odno ne da +eru mio.
:ogai nasljednici plaali su mu ogromne iznose. 1anovnici jednog grada, koji su se naumili
alii na visoke namee, morali su mu plaii veliku koliinu ia i novca. 0a kupovinu namirnica
za grad !im +er je dobio @; milijuna sesercija. aj novac on je osavio kod sebe, a u !im poslao
opljakano io. 1vuda je kupio umjenika djela. Huvene saue, lijepu bronanu posudu, zlane
predmee * sve je o +er kon%iscirao u svoju koris. Njegovo gospodarenje na 1iciliji imalo je
skoro ise posljedice kao i osvajanje ili kuga. )oovo polovica obradive zemlje bila je zapuena.
1anovnivo se razbjealo, i u nekim oblasima osala je najvie jedna reina svi#
zemljoposjednika. +er se prouo svojom gramzivou i samovoljom u upravi. &n je, nesumnjivo,
bio izuzeak. Ali je zao magisraD opueni# za iznu'ivanje bilo mnogo. AKoliko li je krivaca
1;8
bilo u Aziji * rekao je 5iceron, +erov uielj, = koliko u A%rici, Gpanjolskoj, )aliji, na 1ardiniji,
koliko na samoj 1iciliji.
1anovnici provincija podnosili su albe, ali su u sudskim komisijama od 1ulinog vremena
zasjedali i isi senaori. 1redsva sjecanja po provincijama roena su na pokupljivanje biraa u
!imu. Ali nije svim predsavnicima najvieg salea ilo dobro. 0naan dio nobila je propadao,
neprodukivno roei svoje pri#ode, pri emu su neki on naina og roenja bili ras#odi prilikom
izbora za magisrae. $ropali nobili, pored najamni# vojnika, upravo su i inili 1ulin oslonac u
njegovoj borbi za dikauri. (zme'u razni# predsavnika nobiliea vo'ena je borba za ujecaj, za
vlas, za bogasvo.
Vite%ovi
" iso vrijeme nasavlja se borba izme'u nobiliea i viezova. +eina predsavnika viekog
salea sala je na sranu 1ulini# proivnika, ako da su viezovi vie od drugi# slojeva
sanovniva nasradali za vrijem 1ulini# proskripcija. Ali borba nije presajala ni poslije 1ule.
+eliku ulogu u rgovini sa provincijama, osobio poslije 1aveznikog raa, igrali su sanovnici
ialski# gradova, koji su u pravima bili izjednaeni sa sarim rimskim gra'anima.
Selj!1tvo
Agrarne re%orme nisu mogle zausavii propadanje seljava. (ako ono nije sasvim iezlo, iako
je jo bilo oblasi u kojima se sauvao srednji i sini zemljoposjed, ipak je seljavo u poliikom
pogledu gubilo svoj znaaj. $oslije 133. i 81. g. pr. K. mi vie ne ujemo da su ovi ili oni zakoni
proli za#valjujui akivnom ueu seoskog plebsa. $red propalim seljacima sajala su dva pua/
ili u vojsku da se znaan dio svog ivoa bore za nekog isaknuog vojskovo'u, ili u !im, gdje su
popunjavali redove rimskog lumpenprolearijaa.
$ropali seljaci i lumpenproleeri inili su onu rezervu iz koje je popunjavana najamnika
vojska, koja je odigrala izvanredno vanu ulogu kako u borbi izme'u Marija i 1ule, ako i u
gra'anskim raovima sljedeeg razdoblja. Agrarno pianje nije izgubilo svoju akualnos.
1upajui u vosku, seljaci bezemljai raunali su na o da e, poo odslue vosku, dobii
zemljine esice, u agrarnim zakonima oga vremena mi eso nailazimo na oke o dodjeljivanju
zemlje veeranima. Ali je u zemlju rebalo nai, i inicijaori zakonD morali su supai u borbu sa
onima koji ve korise ili namjeravaju u okviru krupni# imanja korisii zemljia predvi'ena za
podjelu me'u veeranima. $reresanje projekaa agrarni# zakona uvijek se odlikovalo osobiom
orinom.
Gr!"ski plebs
123
Me'u gradskim plebsom lumpenproleerski elemeni igrali su veliku ulogu. Crava je roila
ogromna sredsva na disribucije. $omou predsava i disribucija poliiari su privlaili plebejce
na svoju sranu. 0naan dio plebsa inio je klijenelu rimski# magnaa. 1redsva roena na
pokupljivanje * izravno ili neizravno, dobivana su uglavnom iz provincija. o je bio onaj Aviak
pro%iaA koji je vladajui sloj robovlasnikog druva dijelio sa siromanim rimskim gra'anima.
!imski lumpenprolearija pripadao je paraziskim slojevima rimskog druva. )radski sanovnici
koji su se bavili produkivnim radom 4 obrnici, nadniari, prodavai id. 7 nisu se mogli borii s
konkurencijom je%inog robovskog rada i nisu igrali binu ulogu ni u gospodarskom ni u
poliikom ivou prijesolnice.
Cominacija zelenakog kapiala osjeala se u svim slojevima sanovniva. &d zelenaa su
rpjeli i gradski sanovnici i seljavo, pa ak i neki predsavnici nobiliea. Nezadovoljna
posojeim sanjem siroinja je podravala as viezove, as nobilie, borei se za olakanje svog
poloaja. Ne smara 1alusije uzalud, e' za promjenama ( cu#i!itas "e"um no'a"um )
karakerisinom crom plebsa.
Oslobo#enici
-reba isaknui sve vei broj oslobo'enika. Nji#ov socijalni poloaj bio je razlii. Neki od
nji# pripadali su rimskoj pluokraciji. " jednom od svoji# govora 5iceron pria o 1ulinom
oslobo'eniku Krisgonu, koji je, korisei se zaiom svoga parona, za bescjenje pokupovao
kon%iscirana imanja, sekao ogromnu imovinu, sazidao sebi kuu na $alainu, okruio se
skupocjenim korinskim posu'em i drugim dragocjenosima, pojavljivao se na ulici praen
sjajnom sviom. Ali su akvi oslobo'enici, razumje se, bili manjina. +eina oslobo'enika robova
sapala se uglavnom sa slobodnim plebsom. &slobo'enici su, prema ome, predsavljali drugi
izvor porasa slobodnog gradskog sanovniva.
!obovi, zaposleni u svim granam privrede, po kuama ne samo ugledni# i bogai# osoba ve i
u ljudi srednjeg sloja, bespravni i iskoriavani, bili su u o vrijem srana poliika snaga. &ni su
predsavljali najprodukivniji sloj rimskog druva. Nji#ov broj bio je velik, naroio u !imu i po
krupnim posjedima.
5lo+! robov! & politi,koj borbi
$rejerano iskoriavanje i koncenriranje ogromnog broja robova po posjedima u gradovima
dovodilo je do usanaka robova koji su se sve ee ponavljali. " svojoj me'usobnoj borbi
robovlasnici u o vrijeme korise robove. 0bog pomoi u borbi proiv !imljana u Aziji, Mirida
im je dao slobodu. marijevci su osloba'ali robove svoji# poliiki# proivnika. robovi
proskribirani# 1ulini# proivnika obrazovali su odred AkornelijevacaA, koji je brojao dese isua
ljudi.
!im je u o doba rairio svoju vlas goovo na iav bazen 1redozemnog mora/ me'uim u
poliikom pogledu on je u popunosi zadrao cre grada=drave. Ali su doga'aji s kralja ((. i
121
poeka (. s. pr. K. pokolebali aj poredak. 0a borbu proiv pobunjeni# robova, za guenje nemira
slobodne siroinje, za guenje usanaka po provincijama, za uspje# u vanjskim raovima * bile su
porebne druge meode vladavine, !im je prelazio od republike na vojnu dikauru.
<+ *e#i !o' ustana8+ Se"to"i 4e' "at
"brzo nakon 1uline smri oporba je digla glavu. "skomeali su se razni slojevi sanovniva.
)radski plebs bio je nezadovoljan ukidanjem ini# disribucija za vrijeme 1ule i elio je vraii
vlas narodnim ribunima. viezovi su eili dobivanju sudova u svoje ruke. ro'aci proskribirani#
oekivali su povraak zemlje i gra'anski# prava. dunici su se nadali socijalnim re%ormama.
posojao je prilian broj nobila koji su smarali nunim usposavu sarog usava, koji je
omoguavao mnogima, a ne aici opimaa, da sudjeluje u poliikom ivou i ujee na dravne
poslove.
)epi"ov &st!n!k
$rvi je proiv 1ulinog usava usao konzul iz ;2. g. * Ma r k o ?mi l j e 9e p i d . " svoje
vrijeme 9epid je bio 1ulin prisaa i sekao sebi na proskripcijama imovinu, ali je zaim preao na
sranu oporbe i ubrzo nakon 1uline smri isupio sa za#jevima uperenim proiv 1ulinog usava.
9epidu je polo za rukom posii o da se, uz odre'ena ogranienja, obnovi je%ina prodaja ia
rimskoj siroinji. Crugi 9epidovi prijedlozi, a napose njegov projek o vraanju raniji# ovlasi
narodnim ribunima, bili su odbaeni. " iso vrijeme u ?ruriji je opoeo usanak, koji su lokalni
sanovnici, lieni zemlje, digli proiv 1ulini# veerana. " cilju guenja og pokrea u ?ruriju su
poslana oba konzula. Ali je 9epid svoj boravak u ?ruriji iskorisio za pripremu novog usanka.
&n se oslanjao u prvom redu na zemljoposjednike koje je 1ula upropasio, na Marijeve veerane i
na sanovnivo, nezadovoljno podjelom zemlje 1ulinim veeranima.
$ri kraju svog konzulovanja 9epid je s vojskom, koju je sakupio, krenuo na !im, doao do
samog grada, ali je bio pouen na Marsovom polju. 1ulin prisaa $ompej uspio je u sjevernoj
(aliji odnijei pobjedu nad 9epidovim saveznikom Marko 6unijem :ruom. :ru je poginuo, a
9epid pobjegao na 1ardiniju, gdje je ubrzo umro. &sake 9epidovi# rupa odveo je jedan od
isaknui# marijevaca * Marko $erperna, u Gpanjolsku, da bi i# prikljuio vojsci Kvina 1erorija,
koja se amo borila proiv 1uline oligar#ije.
'vint Sertorije
Kvin 1erorije bio je jedan od najkrupniji# vo'a marijevske oporbe. &n je vodio porijeklo iz
jedne bogae porodice koja je ivjela u zemlji 1abinjana. Kao mlad ovjek 1erorije je sudjelovao
u rau s 5imbrima, a zaim u 1aveznikom rau, i isakao se kao #rabar i aleniran zapovjednik.
0a vrijeme gra'anskog raa on se akivno borio na srani marijevaca, iako je uvao nezavisnos
prema Mariju. 2@. g. on je od marijevske vlade dobio provinciju Gpanjolsku, upravljao njom do
12,
21. g., ali je zaim pod priiskom 1ulini# rupa bio primoran pobjei u A%riku. &poele su godine
luanja, pune opasnosi i avanura. $oslije nekoliko godina, sanovnivo je pozvalo 1erorija da se
vrai na $irinejski poluook, gdje je opoeo uspjenu borbu proiv 1ulini# prisaa. 1erorije je
uivao veliki auorie. Njega su smarali oslobodieljem !ima i pripisivali mu posebnu boansku
snagu. $rialo se da 1erorija prai koua, koja mu prenosi volju bogova.
1av samog 1erorija prema iberskom sanovnivu bio je drukiji od sava osali# rimski#
namjesnika. &n je sebi savio u cilj romanizaciju iberske arisokracije. " &ski je osnovana kola,
u kojoj su se odgajala djeca lokalne arisokracije, uei lainski i grki jezik. (berci su sluili u
njegovim rupama, premda je jezgra vojske i zapovjedniki kadar bio iskljuivo rimski. &d
rimski# emigrana obrazovan je 1ena od @33 ljudi, koji je posavljao slubene osobe i po
rimskim uzorima upravljao oblasima koje je 1erorije zauzeo.
&d !imljana koji su pobjegli od 1ule i od (beraca 1erorije je sasavio znanu vojsku.
$erperna, koji je doveo u Gpanjolsku osake 9epidovi# odreda, popunio je 1erorjevu vojsku.
$oslije oga, 1erorije je nekoliko godina bio siguran. &n je ak supio u veze s Miridaom i s
cilicijskim gusarima.
4orb! Pompej! protiv Sertorij!
"slijed opasnosi koja je prijeila, sulanski 1ena je odluio poduzei izvanredne mjere i poslao
je u Gpanjolsku za borbu proiv 1erorija * )n e j a $ o mp e j a , koji jo nije bio biran za
magisraa, ali koji se je isakao za vrijeme 1ule i prilikom guenja 9epidovog usanka.
(menovanje $ompeja prourjeilo je radiciji, ali je poloaj uprave bio bezizlazan, i $ompeju je
sam 1ena, bez povrde narodne skupine dao prokonzulska prava i vr#ovno zapovjednivo u
dalekoj Gpanjolskoj. (spoeka je i $ompej rpio poraze od 1erorija. Njemu su bile porebne
svjee snage, da bi ojaao svoj poloaj i preao u o%enzivu. Ali je 1erorijev poloaj posepeno
posajo sve ei. &n je morao od svoji# iberski# saveznika raii sve vee rve. u logoru rimski#
emigrana opoele su nesuglasice. Na elu nezadovoljnika sajo je $erperna, koji nije elio
usupii prednos 1eroriju. $roiv 1erorija sklopljena je uroa, i on je bio ubijen za vrijeme gozbe
4 ;,.g. 7. 1mr aleniranog vojskovo'e prouzrokovala je raspadanje njegove vojske. +eina
iberski# odreda razila se kuama. $erperna, koji je zamijenio 1erorija, nije uivao auorie u
redovima usanika. &n je ubrzo bio pouen od $ompeja, zarobljen i pogubljen. ;,. g. Gpanjolska
je bila ponovo umirena. isovremeno !imljani su morali vodii novi ra s Miridaom. ali je
glavna opasnos bila u samoj (aliji.
1erorije spada, nesumnjivo, me'u isaknue dravnike. Erabar i aleniran vojskovo'a, on je
prvi od rimski# upravnika pokazao da se !imljani, ako ele vladai provincijama, moraju
oslanjai na lokalnu arisokraciju i da se u u svr#u moraju sarai o irenju romanizacije.
K+ S#a"ta8o' ustana8
12@
" renuku ogorene klasne borbe u samom !imu, raa sa 1erorijem u Gpanjolskoj i
Miridaom u Aziji, a osim oga i bezuspjene borbe s gusarima na moru, = opoeo je u samoj
(aliji najvei usanak robova u anici.
Gl!"ij!tori
!aovi sa ispunili (aliju robovima, me'u kojima su bile zasupljene najrazliiije enike
grupe/ )ali, )ermani, -rani, #elenizirani sanovnici Azije i 1irije. )lavna masa robova radila je,
kao o je naprijed ve reeno, u poljoprivredi i ivjela pod krajnje ekim uvjeima. &d gradski#
robova u posebnom poloaju nalazili su se gladijaori. " (. s. pr. K. bez gladijaorski# predsava
nije u !imu mogao proi nijedan praznik. 6edni od nji# borili su se u ekom oklopu, drugi su bili
naoruani samo rozupcem i bacali na proivnika mree, da bi mu zadali udarac, rei su imali
velike everokune iove i male maeve, evri ope duge maeve i male iove. bilo je
gladijaora koji su se borili na konjima. Kad bi u boju neko pao kao pobije'en, gledaelji su
kricima davali do znanja, rebali li mu poedjei ivo, ili ga pobjednik reba ubii.
5rot! & k!p&!nskoj +l!"ij!torskoj 1koli
)ladijaori su prije nasupa u areni prolazili emeljiu obuku i naporne reninge. $osojale su
posebne kole, u kojima su robovi sjecali gladijaorsko umijee. 1ama pro%esija za#ijevala je od
gladijaora smjelos i #rabros. " jednoj od akvi# kola, koja je pripadala 9unulu :aijau, u
kampanskom grdu Kapui, sklopljena je ;<. g. pr. K. uroa robova, u kojoj je uzelo uea oko ,33
ljudi. "roa je bila okrivena, ali je preko ;3 robova uspjelo izii iz grada i sakrii se na +ezuv.
Sp!rt!k i "r&+e vo#e &st!nk!
Na elo usanka sao je 1parak. $o $luar#ovom saopenju, 1parak je bio -raanin po
porijeklu, sluio u rimskim rupama kao najamnik, pobjegao, zaim bio zarobljen i predan me'u
gladijaore. Kasnije je, zbog svoje jelesne snage i #rabrosi, dobio slobodu i supio kao uielj
maevanja u gladijaorsku kolu 9enula :aijaa. & njegovoj snazi i visokoj inelekualnoj
nadarenosi $luar# kae/ Aon je vie sliio na obrazovanog Eelena nego na barbaraA. 1alusije je
o njemu rekao/ Aneobino velik snagom ijela i dueA. Nisu sauvan biogra%ski podaci o drugim
vo'ama usanka. 1ama nji#ova imena * Kriks, ?nomaj * nia ne govore, jer su robovima imena
davali obino nji#ovi gospodari po svom na#o'enju.
Prvi Sp!rt!kovi &spjesi
"sanici su se uvrsili na +ezuvu, i ubrzo je nji#ov broj jako porasao, njima su prijecali
robovi sa susjedni# posjeda, kao i Aslobodni ljudi s poljaA, kako kae Apijan. +jerojano su o bili
propali seljaci, koji# je bilo puno u Kampaniji. !imske vlasi nisu isprva posveivale usanku
naroiu panju, jer su bjegovi robova od svoji# gospodara bili svakodnevni. $roiv 1paraka
12<
poslani su samo lokalni odredi. usanici su i# poukli i zaplijenili oruje. -ek poslije i# neuspje#a
poslan je radi guenja pokrea )aj Klaudije )laber, sa odredom od ri isue ljudi. Klaudije je
zauzeo jedini pu koji vodi u planine, ako da je robovima odsupnica bila presjeena. Ali je
1parak naao izlaz iz siuacije/ od grana divlje vinove loze, koja je u izobilju rasla po padinama
planine, naredio je da se ispleu ljesvice, niz koje su se opkoljeni spusili i zali !imljanima za
le'a. "slijed neoekivanog napada Klaudijev odred dao se je u bijeg. $oslije oga snage usanika
poele su brzo rasi. $obunjeni robovi u masama su prijecali 1paraku. &nda je u Kampaniju
poslan s rupama preor $ublije +arinije. Ali je 1parak najprije zadao poraz njegovim legaima, a
zaim poukao i samog preora. A1ada je 1parakA * pie $lura# * Aposao ve velika i srana
snagaA. "sanak nije za#vaio samo Kampanju, ve se prenio na susjedna podruja. $oloaj
robovlasnika posao je krajnje opasan.
(es&+l!sice me#& vo#!m! &st!nk!
1parakova vojska je narasla, ako da se pojavilo pianje o daljnjim njenim akcijama. Ali me'u
vo'ama usanka nije bilo jedinsva.
1parak je namjeravao povesi robove na sjever (alije, prijei Alpe i odvesi robove u
domovinu * u -rakiju i )aliju. Kriks je pak #io osai u (aliji i udarii na !im. "zroci
nesuglasica nisu jasni. 1alusije ukazuje na o da je u Kriksovoj vojsci bilo )ala i )ermana. Na
osnovu onog o saopava $luar# moe se izvesi zakljuak da su u vojsci samog 1paraka bili
-rani. Momsen je smarao da je uzrok nesuglasica bila plemenska podvojenos. Ali je od
odre'ene vanosi bila i #eerogenos socijalnog sasava usanika. 1lobodni seljaci, koji su
prisupili pokreu, nisu bili zaineresirani za napuanje (alije. Kao rezula i# sporova dolo je
do podjele vojske. Kriksova vojska odijelila se od 1parakove.
Por!%i rimski- vojski
;,. g. 1ena je proiv robova poslao dva konzula. " Apuliji, kod planine )argana, jedan od
nji# uspio je poui Kriksov odred. sam Kriks bio je ubijen u bici. Ali se 1parak ubrzo osveio
!imljanima za aj poraz. 0adajui nekoliko udaraca rimskim rupama on je brzim marem krenuo
na sjever (alije, i kod Muine odnio pobjedu nad vojskom namjesnika 5isalpinske )alije. $u
prema Alpama bio je ovoren, ali je 1parak iznenada okrenuo narag. -eko je rei o ga je
najeralo na odusajanje od prvobinog plana. $opuno je mogue da 1parak u dolini rijeke $o i
po planinskim mjesima, gdje je srednji zemljoposjed posojao jo u vrijeme +ergilija i gdje je
bilo malo robova, nije mogao raunai na podrku lokalnog sanovniva. Cakle, 1parak je od
Muine krenuo u srednju (aliju i u $icenumu poukao vojske oba konzula. $od 1parakovim
zapovjednivom nalazila se ogromna vojska od najmanje >3 isua ljudi, kako kae ?uropije,
Apijan pak misli da je 1parakova vojska imala 1,3 isua ljudi.
1parak je poduzeo sve mjere da uzdigne disciplinu i ojaa borbenu sposobnos svoje ogromne
vojske. &n nije primao prebjege, nije dopuao da se u njegovim rupama prodaju zlane i
srebrene svari. nabavljali su samo bakar i eljezo, za izradu oruja.
12F
(majui dobro organiziranu i discipliniranu vojsku, 1parak je namjeravao krenui na sam !im.
Imenov!nje 'r!s!
" prijesolnici su osjeali isi onakav sra# kao u vrijem Eanibalovog raa. 1ena je dodijelio
izvanredne ovlasi preoru Ma r k u 9i c i n i j u Kr a s u , koji se svojevremeno borio pod
1ulinim zapovjednivom.
Kras je poeo s jaanjem discipline u vojsci. Hiava jedna ko#ora bila je podvrgnua okrunoj
kazni * decimiranju, koja odavno nije primjenjivana u rimskoj vojsci, = pogubljivanju svakog
deseog vojnika, koje je vreno pred oima iave vojske i bilo praeno mranim odredima. Ali
ispoeka ni Krasove svari nisu ile naroio uspjeno. &n je ak molio 1ena da se pozovu
$ompej iz Gpanjolske i Marko 9icinije 9ukul iz -rakije.
Sp!rt!k n! j&+& It!lije
&dusavi od po#oda na !im, 1parak se kreao prema jugu (alije, elei se prebacii na
1iciliju i amo nai podrku me'u mnogobrojnim robovima. &n se dogovorio s cilicijskim
gusarima da ovi prebace rupe preko Mesinskog jesnaca. ali oni nisu ispunili svoje obeanje.
$rebacivanje splavima nije uspjelo, uz o je propreor +er, koji je ada upravljao 1icilijom,
uvrsio sicilijsku obalu. "slijed ovog po#oda, 1parakova vojska bila je zavorena u :ruiji.
Krasove rupe odsjekle su je od osale (alije. Ca bi preprijeio usanicima pu narag, Kras je
naredio da se iskopa dubok rov preko prevlake, od jednog mora do drugog. Ali je 1parak za
vrijeme burne zimske noi naredio da se jedan mali dio rova zarpa zemljom i su#im granjem, pa
je po njemu preveo svoju vojsku. Kras se bojao da robovi ne krenu na !im, ali se 1parak upuio
u :rindizij, namjeravajui ukrcai svoju vojsku na la'e i prebjei u )rku. Cva isaknua
zapovjednika njegove vojske, )anik i Kas, odbili su se pokorii oj odluci i odvojili su se od
1paraka. Korisei se ime, Kras je napao odcijepljeni odred i u krvavoj bici sasvim ga uniio.
poginulo je preko 1, isua robova. Kras se je pod svaku cijenu elio sam razraunai s robovima,
prije povraka $ompeja i 9ukula u (aliju. 0ao je krenuo u napad na 1parakovu vojsku.
Sp!rt!kov! po+ibij!
Co presudne bike dolo je u Apuliji 4 ;1. g. 7. $red borbu 1paraku su doveli konja, ali ga je
on, do#vaivi ma, zaklao rekavi da e u sluaju pobjede bii mnogo dobri# konja, a u sluaju
poraza da mu nee rebai ni vlasii, pa je zaim jurnuo u neprijaeljske redove. 1 maem u
rukama 1parak se je pokuavao probii do samog Krasa. $obio je mnogo proivnika, me'u
kojima i dva cenuriona, ali i sam je pao na bojnom polju. $oslije 1parakove smri njegova se
vojska raspala. " o vrijeme iz Gpanjolske je sigao $ompej, koji je zajedno s Krasom organizirao
pravu #ajku na odbjegle robove. (zme'u !ima i Kapue raspeo je na kri oko > isua ljudi. Ali su
se pojedini odredi usanika drali u (aliji jo iavo deseljee.
12>
Historijsko %n!,enje Sp!rt!kovo+ &st!nk!
1parakov usanak imao je znaajne posljedice za rimsku povijes. &pravdana je preposavka
neki# israivaa da su uslijed isrebljivanja robova, kao i uslijed opasnosi od novog usanka, u
pojedinim sluajevima krupna imanja dijeljena na sine esice i davana pod zakup kolonima. "
spomenicima iz ovog vremena mi prvi pu nailazimo na uporebu rijei kolon ( colonus ) upravo u
om znaenju.
1parakov usanak doprinio je izvjesnoj konsolidaciji vladajui# grupa rimski# robovlasnika *
nobiliea i viezova. Nije sluajnos o su obojica vojskovo'a=akmaca, $ompej i Kras, izabrani
za konzule za ;3. g.. iako su obojica bili prisae 1ule, oni su bili prisiljeni sprovesi niz mjera za
usposavljanje usava iz vremena prije 1ule.
G l a v a X I X .
RIMSKA )R=AVA 2EZ)ESETI, .O)I1A I+ ST+ PR+ K+
( U1UTAR1JE I VA1JSKE PRI*IKE )
3+ Us#osta'l 4an4e usta'a i @ '"emena #"i 4e Sul e
'r!s i Pompej
0bog svoje pobjede nad 1parakom Kras je dobio ovaciju i lovorov vijenac. Marko 9icinije
Kras pripadao je senaorskoj arisokraciji i vodio porijeklo iz sarog plebejskog roda 9icinijD. :io
je prisaa 1ule i za vrijeme proskripcija kupovinom imanja sekao je ogromno bogasvo, koje je
uveao pomou svakovrsni# pekulacija. 0a vrijeme poarD kupovao je u bescjenje zapaljene
kue i susjedne zgrade, a zaim davao pod zakup ili prodavao gradilia uz visoku cijenu. osim
oga, posjedovao je rudnike srebra, zemlju i veliki broj robova. & njemu se govorilo da on
bogaim smara onog ovjeka koji moe vlasiim sredsvima izdravai vojsku. Kras je mnogima
davao kredie, zauzimao se na sudovima i ako salno sjecao veliki broj zavisni# osoba. (pak,
poslije 1uline smri, za vrijeme vladavine 1uline oligar#ije, on nije uivao neki naroi poliiki
ujecaj.
Krasov akmac bio je $ompej, koji je sekao vojnu slavu i dobio zapovjednivo u rau proiv
1erorija. &n se najprije isakao kao prisaa 1ule. Njemu, jo mladom ovjeku, koji nije proao
kroz magisraure, povjerena je borba s marijevcima na 1iciliji i u A%rici. pri ome su ga vojnici
proglasili imperaorom, a 1ula nagradio rijum%om. ( jedno i drugo posizale su doad samo one
osobe koje su obnaale magisrauru. $objede nad 6unijem :ruom, 9epidovim prisaom, nad
1erorijem, kao i nad osacima 1parakovi# rupa * uvrsile su $ompejev poloaj. Ali nisu samo
pobjede nad proivnikom bile njegov glavni oslonac. $ompej je bio jedan od krupniji# magnaa,
12;
koji su posjedovali zemlju kako u (aliji 4 u $icenumu 7, ako i u provincijama 4 u prvom redu
Gpanjolskoj 7, on je imao razvijenu klijenelu, najzad, uivao je popularnos me'u svojim
vojnicima.
Kao i u predgrak#ovskom razdoblju, senaorska oligar#ija spreavala je uzdizanje pojedini#
svoji# lanova. zao $ompej nakon svog povraak iz Gpanjolske nije naiao na podrku me'u
vladajuim skupinama u pogledu svoji# osnovni# za#jeva/ dodjeljivanja zemlje svojim
vojnicima, a sebi konzulaa i rijum%a. -e okolnosi pribliile su ga vo'ama populara.
0bliavanje vojskovo'e s vo'ama demokracije simpomaino je za sljedee razdoblje.
$ompej je poeo raii oslonac u demokraskim krugovima, da bi dobio nova imenovanja, da bi
narodnu skupinu savio nasupro svemonome 1enau. 1a svoje srane, predsavnici populara
raili su podrku u vojsci, radi borbe sa 1enaom u pianjima vanjske i unuarnje poliike.
Nesumnjivo je da je revolucionarni pokre robova, koji su Kras i $ompej nedavno uguili,
doprinio konsolidaciji razni# grupa robovlasnikog druva, dogovoru $ompeja i Krasa s vo'ama
populara i popusljivosi 1enaa, koji je na kraju krajeva prisao na rijum% i konzula $ompeja.
Kras je priredio grandioznu gozbu na dese isua solova i razdijelio narodu ia za ri mjeseca.
Ali njegov sporazum s $ompejem nije bio vrs. ijekom iavog razdoblja nji#ovog konzulaa
izme'u nji# su rajale nesuglasice. Ni Kras ni $ompej nisu raspuali svoju vojsku. -ek pred kraj
godine dolo je do nji#ove pomirbe, poslije ega su vojske bile raspuene.
Z!koni i% CD.+o"ine
0a vrijeme konzulaa Krasa i $ompeja 4 ;3. g. 7 u popunosi je usposavljena vlas narodni#
ribuna i dunos cenzora, a po zakonu Aurelija ( lex Au"elia ) re%ormirani su sudovi. salne
sudske komisije sasojale su se odsada od predsavnika riju grupa/ jedna reina popunjavanja je
iz redova senaora, druga * iz redova viezova, a rea * iz redova erarni# ribuna
1
.
Verov proces
1udska re%orma izvrena je u vrijeme poeka su'enja bivem namjesniku 1icilije * )aju
+eru, koji se prouo svojim iznu'ivanjima i zlouporebama. +erova samovolja na 1iciliji dola je
dole da je on naredio da se jedan rimski gra'anin, koji se je #io alii na njega, podvrgne
jelesnoj kazni, a zaim razapne na kri. "mirui u mukama, nesrenik je ponavljao/ "*a sam
rimski graanin", a +er je rekao/ "2eka pogleda!!! na domovinu! 2eka umre gledajui zakone i
slobodu". -ubu proiv +era podigao je mladi odvjenik Ma r k o -u l i j e 5i c e r o n
413>.=<@.7, koji se prije oga prouo svojim #rabrim sudskim govorima.
6edan od prvi# bio je njegov govor u obranu nekog !oscija, koji je bio opuen za ubojsvo
oca. o je bio plod inriga jednog svemonog kornelijevca=oslobo'enika. 5iceron se nije bojao
usai proiv klevee, iako je imao posla s ljudima koji su uivali podrku samog 1ule 4 o je bilo
1
?rarnim ribunima 4 ribuni aerarii 7 nazivane su prvono, po svemu sudei, plebejske sarjeine koje su
skupljale ribu. u (. s. o je bio privilegirani sloj gra'ansva, koji je po svom poloaju zauzimao prvo
mjeso iza viezova.
122
23. g. 7. )odine ;F. 5iceron je bio kvesor na 1iciliji, briljivo je prikupio maerijal i izloio ga
pred sudskom komisijom, u kojoj su zasjedale 1uline prisae. +erov branielj bio je uveni
govornik Eorenzije. 1udska rasprava je ve bila poela. ali su poslije objavljivanja Apulejevog
zakona anse bile oio na 5iceronovoj srani. "vi'ajui o, +er je dobrovoljno oiao u
izgnansvo. 5iceron je kasnije objavio govore proiv +era, kako one koje je odrao, ako i one
koje je ek spremio. &va djela predsavljaju ipian primjer poliiki# pam%lea oga doba i
upoznaju nas s praksom provincijske uprave u posljednjem soljeu !epublike.
5+ :o"ba Pom#e4a s usa"i ma
Por!st +&s!rstv!
&d vremena Miridaovog raa gusarsvo je na 1redozemnom moru uzelo velikog ma#a.
)lavna uporia bila su mu primorski gradovi 5ilicije i ook Krea. Kod gusara nalazili su uoie
odbjegli robovi, zloinci i razni pusolovi.
Na svojim lakim la'ama gusari su krsarili po iavom 1redozemnom moru. &ni su opkoljavali
gradove, pusoili ooke, prisiljavali sanovnike neki# gradova da im plaaju danak. 1vuda su
#vaali slobodne ljude i puali i# na slobodu uz veliki okup, ili i# prodavali u ropsvo. Nji#ova
drskos dolazila je dole da su napadali ak i na &siju. (skrcavali su se na obale i pljakali du
veliki# puova. 6ednom su zarobili dva preora sa svim likorima o su i# praili. $uovanje
morem posalo je opasno, gusarsvo je nanosilo ogromnu eu rimskoj rgovini, u (aliji su rasle
cijene. )usari, koji su vladali morem, inili su akorei zasebnu dravu.
G!binijevi %!koni
1ena je proiv nji# upuivao vie ekspedicija. Ali one nisu dovele ni do kakvog rezulaa. 0a
poduzimanje odluni# akcija proiv gusara osobio su se zalagali populari, koji su bili povezani s
rimskim rgovakim krugovima. >;. g. $ompejev prsaa, narodni ribun Aul )abinije podnio je
zakon kojim je predlagao energine mjere u borbi proiv gusara. Na osnovu og zakona )nej
$ompej je dobio izvanredne ovlasi. Kao prokonzul, $ompej je dobio im#e"ium koji se prosirao
od Eerkulovi# supova kroz iavo 1redozemno more, na udaljenosi F3 milja od morske obale.
&n je dobio pravo da po vlasiom na#o'enju posavlja legae s preorskim ovlasima, iz redova
osoba sa senaorskim zvanjem, i dva kvesora. Mogao je raspolagai dravnom blagajnom,
pri#odima provincija, kao i sredsvima vazalni# drava. $od njegovim zapovjednivom nalazila
se je velika armija i %loa od F33 rani# la'a.
Pompejev! borb! protiv +&s!r!
$ompej je poduzeo najenerginije mjere da o prije izvri ovaj zadaak. More je podijeljeno
na @3 okruga. Na elo svakog okruga posavljen je poseban zapovjednik, sa odre'enim brojem
128
rani# la'a. one su osvajale gusarske brodove, ili i# pak gonile u posebno organizirane zasjede.
$oo je zapadni dio 1redozemnog mora bio oiene od gusara, $ompej je prenio svoju
djelanos na isok. )usari su bili ojerani u 5iliciju, mnogi od nji# su se predali, dok su drugi bili
poueni i zarobljeni. neprisupane vr'ave u 5ilicije bile su poruene. Hiava operacija zavrena
je za ri mjeseca. Komunikacije !ima sa svim provincijama posale su sigurne.
E+ Stan4e na Isto8u i Mani li 4e' @a8on
Mitri"!t VI. i Ti+r!n Veliki
Cardanski mir, sklopljen izme'u 1ule i Miridaa, oslabio je ponskog kralja, ali nije slomio
njegovu mo. $od Miridaovom vlau osao je znaan dio crnomorske obale. &n je nasojao sebi
podinii oblasi koje lee izme'u $onske i :osporske kraljevine, uvrsii i po rimskom uzoru
reorganizirai svoju vojsku, emu su doprinijeli rimski emigrani koji su dobjegli na Miridaov
dvor. Najzad, Mirida je nasojao sebi osigurai podrku monog susjeda * armenskog kralja
-igrana ((. +elikog. &vaj je ujedinio razne dijelove Armenske kraljevine. Korisei se nemirima u
$ariji, -igran je proirio granice svoji# posjeda u dubinu Azije. Neke kraljevine, npr. Medija
Aropaena 4 Azerbejdan 7 prevorile su se od parski# vazalni# kraljevina u armenske. -igran je
najprije uvrsio svoju vlas u Mezopoamiji, Kapadokiji i 5iliciji, a zaim, na poziv neki# grki#
gradova, nezadovoljni# rasprama i raovima posljednji# 1eleukida, zauzeo znaan dio 1irije. Na
granici Armenije i Mezopoamije osnovana je nova provincija * -igranokera. 1am -igran , koji
je sebe smarao nasljednikom Carija i Kserksa, oponaao je A#menide u obiajima i poliici.
!imljani se nisu mijeali u maloazijske i sirijske poslove i nisu spreavali uvrivanje -igranove
moi. Mirida pak, koji je eio uvrenju svog poloaja na (soku, je smarao porebiim
izgradnju prijaeljski# odnosa s novom monom kraljevinom. i da bi usposavio bliske dinasike
veze, supio je u brak s -igranovom kerkom.
*r&+i Mitri"!tov r!t
Co sukoba izme'u Miridaa i !ima dolo je ubrzo nakon 1ulinog odlaska s (soka. 9ucije
9icinije Murena, rukovo'en eljom da opljaka oslabljenog 4 kako se njemu inilo 7 susjeda,
napao je, pod izgovorom da Mirida ne izvrava uvjee Cardanskog mira, na $onsku kraljevinu,
ali je prerpio poraz. &vaj sukob obino se naziva Crugim Miridaovim raom 4 2@.=2,. g. 7.
Mirida se obraio 1uli, i za#valjujui njegovoj inervenciji Cardanski ugovor je u popunosi
obnovljen.
Po,et!k Tree+ Mitri"!tovo+ r!t!
6aajui svoje pozicije na $onu ?uksejnosu 4 5rnom moru 7, Mirida nikada nije napusio
misao o novom osvajanju maloazijski# podruja, koja je izgubio nakon raa sa 1ulom. "nuarnji
183
poloaj u rimskoj dravi sedamdesei# godina (. s. iao je na ruku akciji ponskog kralja. $ovod
novom rau sa Miridaom, ili -reem Miridaovom rau 4 ;<.=><.7, bile su biinske prilike. $red
svoju smr kralj :iinije Nikomed (((. Bilopaor osavio je svoju kraljevinu !imu. " zemlji su i
bez oga gospodarili rimski rgovci i zelenai, i !imljani su odma# zauzeli podruja koja su
graniila s nji#ovim maloazijskim posjedima. &nda je Mirida isupio kao zainik ineresa
Nikomedovog sina i objavio !imljanima ra. 1a 1erorijem, koji je u o vrijeme raovao u
Gpanjolskoj, Mirida je sklopio ugovor. &sim oga, on je uivao podrku gusara, ijom je
pomou svorio znanu %lou. +elika Miridaova vojska podijeljena je na nekoliko armija, koje su
krenule u raznim smjerovima, s namjerom da !imljanima presijeku pu u $onsku kraljevinu.
1ena je vo'enje raa povjerio konzulima iz ;<. g.= 9u c i j u 9i c i n i j u 9u k u l u i
Ma r k u Au r e l i j u Ko i .
)&k&l n! istok&
Na poeku raa premo je bila na srani Miridaa, koji je u :iiniji poukao Koinu vojsku i,
prodrijevi u provinciju Aziju, zauzeo je goovo iavu obalu Eelespona. Ali je 9ukulu uskoro
uspio ne samo povraii rimske eriorije, nego i da zauzei :iiniju i ak isisnuui Miridaa iz
same $onske kraljevine. Mirida je bio prisiljen pobjei -igranu 4 ;1. g. 7. -igranovo odbijanje
da izda svoga zea posluilo je kao povod za 9ukulov po#od u Armeniju. ( pored uspje#a u prvim
po#odima, 9ukulov poloaj bio je eak/ u provinciji Aziji i on se mijeao u %inancijske poslove
gradova, koje su publikani upropasili, i ime navukao na sebe mrnju rimski# poslovni# ljudi. u
vojsci je zaveo srogu disciplinu, o je izazvalo nezadovoljsvo u redovima njegovi# vojnika.
9ukul je bio pozna kao opima i 1ulin prisaa, i u !imu su mu predbacivali da odugovlai ra.
"slijed svega oga, rimski vojskovo'a bio je prisiljen na neakivnos, a ovo je pomoglo Miridau
da se ponovo uvrsi u $onskoj kraljevini.
M!nilijev %!kon
-akvo je bilo sanje svari na (soku kada je >>. g. narodni ribun )aj Manilije podnio
komicijama prijedlog o prenoenju vr#ovnog zapovjedniava u rau s Miridaom na $ompeja.
" obranu Manilijevog zakonskog projeka usao je Marko -ulije 5iceron, koji je ada bio
preor.
" svom govoru 5iceron je rekao da ra s Miridaom reba bii odmazda za ono o je ponski
kralj poinio 22. g. " 5iceronovoj argumenaciji na prvom se mjesu nalaze pri#odi provincije
Azije, jer po do#odcima koji siu iz e oblasi, ona zauzima prvo mjeso me'u svim rimskim
provincijama. Najzad, ra dovodi u opasnos imovinu mnogi# rimski# gra'ana. )ubiak
provincije Azije predsavljao je opasnos u prvom redu za rimske publikane, ije bi se maerijalno
upropaavanje, po 5iceronu, moglo odrazii i na sanje ljudi iz drugi# salea.
Crugi dio govora posveen je dokazivanju eze da vr#ovno zapovjednivo u om rau reba
povjerii $ompeju, koji se odlikuje umjerenou, vjernou, prisupanou u op#o'enju, umom i
181
#umanou. Ali je od naroiog znaenja auorie 4 aucto"itas 7 $ompeja kao vojskovo'e i
upravljaa.
9+ Pom#e4e'i #o&o!i
Mitri"!tov por!%
Kada je $ompej preuzeo zapovjednivo, 9ukul je ve bio zavrio najei dio podu#vaa.
$ompej je supio u veze s $arima i dobio od nji# obeanje da e napasi na -igrana. $ompejeva
%loa zauzela je goovo iavu isonu obalu, od Benikije do -rakog :ospora. " ljeo >>. g.
!imljani su ponovo uli u $onsku kraljevinu. Mirida je raunao da e vodii obrambeni ra, i
izbjegavao je bike, ali je $ompej uspio sii njegovu vojsku i zadai joj poraz na rijeci ?u%rau.
:ojei se !imljana -igran je odbio primii Miridaa, i ovaj je pobjegao u Kol#idu, a odale u
svoje bosporske posjede. -igran se je predao $ompeju, koji mu je vraio kraljevinu i priznao ga za
prijaelja rimskog naroda, o je imalo za posljedicu da Armenija nije vie mogla vodii
samosalnu poliiku prema drugim dravama.
Pompej & Z!k!vk!%j&
>F. g. $ompejeva vojska pojavljuje se u 0akavkazju. $ompej je doao do Bazisa, ali je morao
odusai od namjere da du kavkaske obale signe u :osporsku kraljevinu i amo napadne
Miridaa. 9okalna plemena vodila su proiv njega uspjean ra. (ako je $ompej uspio pobijedii u
nekoliko sukoba, njemu je bilo eko raovai na parizanski nain. 0ao se on zadovoljio ime o
su Albanci, (berci i svi narodi koji su ivjeli na junim obroncima Kavkaski# planina i pored nji#
* slubeno izrazili priznanje svoje zavisnosi od !ima. -o je priznanje bilo iso %ormalno.
$ompej nije uspio prijei preko glavnog bila. AKavkaz je * po Mommsenovim rijeima * jo
jednom pokazao svoje svjesko=povijesno znaenje. Kao o su perzijska i grka osvajanja, i
rimska je najezda naila u na krajnju granicuA.
Stv!r!nje novi- provincij!
$ompej se vraio u Armeniju, a odale ponovo krenuo na erioriju $onske kraljevine, gdje je
jo bilo oblasi koje !imljani nisu pokorili. $ompej je zavrio osvajanje $ona iji je znaan dio
pripojen rimskoj provinciji :iiniji, a iava oblas prevoren u rimsku provinciju :i i n i j u i
$ o n .
><. g. $ompej je krenuo u 1iriju. Nakon njenog oslobo'enja od vlasi armenskog kralja u njoj
su izbile raspre izme'u posljednji# predsavnika dinasije 1eleukida, razni# sini# kneevina i
grki# gradova. -e raspre prelazile su u gra'anske raove. )ledajui na 1iriju kao na posjed
18,
rimskog naroda, dobiven od -igrana, $ompej je odsranio niz sini# dinasa i regulirao prilike po
grim gradovima, pruajui im oiu zaiu. " 6udeji $ompej se na molbu sranke %arizeja
umijeao u dinasiki spor izme'u dva braa, koji su jedan drugom osporavali pravo na kraljevsko
prijesolje. >@. g. on je s rupama krenuo na 6eruzalem. 6eruzalemski sveenici predali su grad, ali
je #ram bio osvojen ek nakon opsade. Gienik sveenikD * Eirkan, koga je podravao $ompej,
bio je prizna za prvosveenika i enar#a 4 ali ne kralja 7. 6udeja je izgubila eriorije koje je
osvojila pred kraj ((. i na poeku (. s. pr. K., napose * grke gradove, i smarana je sasavnim
dijelom novosvorene provincije 1 i r i j e .
Mitri"!tov! smrt
0a vrijeme opsade 6eruzalema $ompej je dobio vijes o smri sarog neprijaelja !imljana,
Miridaa +(. ?upaora. $oslije neuspje#D na $onu i u Armeniji, Mirida je naao uoie u
svojim bosporskim posjedima i spremao se za novi po#od proiv !imljana namjeravajui upasi u
(aliju. !imska blokada gradova na krimskoj obali nepovoljno je ujecala na poloaj grki#
gradova, koji su uz o, po svemu sudei, bili nezadovoljni Miridaovim savezom sa skiskim
dinasima. " Banagoriji izbio je usanak, koji je naiao na odjek na Eerzonezu, u -eodoziji i
Nim%eju. Nezadovoljsvo je vladalo i u vojsci. -akvo sanje odluio je iskorisi Miridaov sin
Barnak, i usao je proiv oca. Napuen od sviju, u svome panikapejskom dvorcu Mirida se
odluio na uzimanje jakog orova, koji je uvijek nosio sa sobom. Ali, svakako ouda o je
Mirida salno uzimao prouorove, orov nije djelovao, i onda je sari ponski kralj naredio
svome robu=Kelu da ga ubije.
Barnak je objavio bezuvjenu kapiulaciju. 1mr nekada opasnog proivnika !imljana
doekana je u $ompejevoj vojsci kao radosan doga'aj. Barnaku su osavljeni bosporski posjedi.
&n je prizna za prijaelja i saveznika rimskog naroda. Banagorija je proglaena slobodnim
gradom.
$rema ome, rezula $ompejevi# po#oda bilo je svaranje novi# provincija. &sim oga, !im je
sada supao u prilino sloene odnose s raznim azijskim dinasijama, koje su pod raznim uvjeima
priznavane za prijaelje i saveznike rimskog naroda. Na isoku rimski se eriorij sada neposredno
naslanjao na posjede parski# kraljeva, koji su osvojili iavu Mezopoamiju. Na poeku
$ompejevog po#oda $ari su djelovali u savezu s !imljanima proiv -igrana, ali je priznavanje
armenskog kralja za prijaelja rimskog naroda izmijenilo sanje svari. !imljani su eso krnjili
inerese parskog kralja u koris svoji# vazalni# i savezni# kraljeva, ali se $ari nisu odluivali na
prourimsku akciju, sve dok se je $ompej sa svojim rupama nalazio u blizini nji#ove kraljevine.
>,. g. $ompej, koji je smarao da je njegova misija na (soku zavrena, vraio se je u !im.
(ovi st!"ij rimske provincijske politike
$ompejeva osvajanja predsavljaju daljnji razviak onog sadija rimske provincijske poliike
koji je poeo od vremena Marija i 1ule. &va osvajanja ovarala su pu rimskom zelenakom
kapialu. &na su uveavala pri#ode rimske drave. )odinji pri#odi od ribua poveali su se
18@
goovo za ;3 U. $ompej je dareljivo nagradio vojnike i unio veliki novac u dravnu blagajnu.
&ni krugovi viezova koji su ranije isicali $ompeja proiv 9ukula * bili su apsoluno u dobiku.
)oovo sve one grandiozne pekulacije koje 5iceron spominje u govorima * vezane su za
$ompjeve po#ode. $ompej je podravao susav vazalni# kneevina, koji je !im oduvijek
prakicirao. Ali u mnogim sluajevima on je naglaavao svoje pokrovieljsvo nad grkim
gradovima. 1am on osnovao je niz novi# gradova, koji su doprinijeli prodiranju #elenisike
kulure na (sok. $rema ome, od vremena $ompeja !i ml j ani se poj avl j uj u kao
nasl j edni ci #el eni s i ki # osvaj aa * di j ado#a i epi gona Al eksandra
Makedonskog.
<+ Pol iti 78i Bi 'ot na #o7et8u 6e@!eseti & o!i na I+ st+ #"+ K+
I%bori m!+istr!tE
!e%ormama iz sedamdesei# i sljedei# godina 1ulinoj oligar#iji bio je zadan udarac. odluke
narodne skupine ponovo su sekle veliko znaenje i mogle su se donijei mimo volje i elje
rukovodei# osoba senaorske sranke * kao o o pokazuju primjeri dvaju zakona o izvanrednim
ovlasima danim $ompeju. Nakon dvanaesogodinje vladavine oligar#ije, demokracija je ponovo
dobivala snagu. +eliku ulogu u poliikom ivou !ima igrali su u o vrijem izbori magisraa,
koji su zavisili ne samo od dogovora najvii# senaorski# krugova, nego i od volje cenurijaski#
komicija. $oredak koji je zaveo 1ula, po kome su konzuli i preori mogli dobii dunos u
provinciji ek nakon prolaska kroz magisraure u !imu, i dalje je bio na snazi, premda ga se nisu
uvijek srogo pridravali. Na aj nain, osoba izabrana za magisraa mogla je raunai na
dobivanje poloaja u provinciji, a uprava provincijom bila je, po pravilu, izvor bogaenja.
"slijed oga, kandidai su eili da svim sredsvima privuku birae na svoju sranu. zao su
izbori magisraa, naroio konzula, vreni vrlo eso u napeoj siuaciji.
1auvan je izvor koji sadri upue kako se reba borii za konzula. -e savjee davao je Kvin
-ulije 5iceron svome brau Marku, glasoviom govorniku, kada je ovaj posavio svoju
kandidauru za konzula. $oloaj Marka 5icerona bio je oean ime o je on bio skorojevi
( &omo no'us ). on nije imao prednosi koju donosi porijeklo i ugledni preci.
"slijed oga, 5iceron je, za razliku od svoji# konkurenaa, mogao raunai jedino na svoju
slavu isaknuog govornika i odvjenika. Ali je o bilo nedovoljno. $o Kvinovom miljenju, dvije
okolnosi mogu kandidau osigurai glasove biraa/ usrdnos prijaeljD i raspoloenje naroda.
$rijaeljske veze reba jaai i irii, i svim sredsvima privlaii na svoju sranu magisrae,
senaore i viezove. Ne reba zanemarivai ni obine ljude * klijene, oslobo'enike, gra'ane
svojeg ribusa, pa ak ni robove. iako oni ne sudjeluju u izborima, ipak ovjekov ugled u
mnogome ovisi od miljenja posluge.
18<
1ama pojava kandidaa na ulici reba ulijevai biraima poovanje. A$orebno je da se
svakodnevno okruuje ljudima razliie obrazovanosi, sarosi i svi# druveni# slojeva. sam
nji#ov broj reba svorii predodbu ...o auorieu koji e i uivai...A
,
!aspoloenje naroda moe se posii raznim sredsvima. Kandida reba bii ljubazan, nasojai
zapamii o je mogue vie ljudi, pri susreu svakoga bi rebao nazvai njegovim imenom,
napreui svoje pamenje i korisei se uslugama nomenklaora * roba koji e na u#o doapnui
ime prolaznika. 9askavos je porok u svakodnevnom ivou, ali je ona nuna kod borbe za
konzula. Kandida reba pred biraima bii dareljiv, i ako ne raspolae dovoljnim sredsvima da
bi i# sve gosio, reba posii o da njegovi prijaelji #vale dobrou i raspoloenje budueg konzula
prema narodu.
Na osnovu AinsrukcijeA Kvina 5icerona moe se sudii o ome da je demokraizacija rimskog
ivoa bila kombinirana sa sarim principom paronaa i klijenele. 0asnovana na #ijerar#ijskim
naelima 4 klijeni su mogli imai svoje klijene id. 7, razvijena klijenela bila je oslonac rimskog
magnasva. " sasav klijenele ulazili su iavi gradovi, koji su sklapali posebne ugovore o
supanju u klijenelu kakvog isaknuog rimskog arisokraa. Kandidai su se dodvoravali
mnovu, ali su oni u svari bili daleko od mnova sini# ljudi 4 tenuio"es 7.
Na dravne poloaje birani su uglavnom predsavnici uskog kruga arisokracije 4 nobilD 7, i
samo u rijekim sluajevima mogli su sebi prokrii pu ljudi neznanog porijekla.
Kvin 5iceron donekle oprezno govori o prijaznosi 4 beninitas 7 kandidaa prema biraima.
" svari, za poliiki ivo ezdesei# godina karakerisino je direkno pokupljivanje biraa.
$reko svoji# klijenaa kandida je dijelio po ribusima novac me'u biraima. $osojali su ak
posebni posrednici koji su se bavili disribucijom novani# iznosa 4 zv. !i'iso"es 7. $roiv
pokupljivanja izdano je nekoliko srogi# zakona, ali je o bilo bez rezulaa. $raksa predizborne
borbe svorila je %orme pravi# pogodbi * s garancijama, jamcima i ak sa arbiranom
inervencijom u spornim sluajevima. 1voren je ak speci%ina aksa/ iznos koji je kandida
rebao uroii na pokupljivanje biraa zavisila je od vanosi magisraure. +eliku ulogu igralo je
prire'ivanje svakovrsni# predsava, na koje su roeni ogromne svoe novca. 6avno mnijenje nije
prosvjedovalo proiv pokupljivanja biraa ako ovo nje prelazilo odre'ene granice. Marko -ulije
5iceron, koji se za vrijeme svog konzulaa borio proiv podmiivanja, sam je usao u obranu
9ucija 9icinija Murene , opuenog za o. &n je rekao ovo/ A-o je sara usanova da sini ljudi
4 &omines tenuio"es 7 dobiju akve darove od svoji sugra'ana po ribusimaA.
5lo+! +r!"sko+ plebs!
&snovnu masu biraa inio je gradski plebs, Abijedni i gladni pukA 4 mise"a et ieiuna
#labecula ), kako ga 5iceron naziva u jednom od svoji# pisama. )radski plebs je u dravnim i
privanim disribucijama vidio jedno od svoji# osnovni# prava. Ne uslijed neke radicije, neki#
sarinski# naela, ve kao rezula jaanja uloge gradskog plebsa i njegove poliike borbe, drava
,
5ic, Ce pe. cons., (I, @<.
18F
je roila velika sredsva na snabdijevanje slabosojeeg sanovniva prijesolnice. ( od kandidaD
za najvie dunosi siromano je sanovnivo za#ijevalo panju prema sebi i odre'ene
maerijalne rve. -ime se i objanjava poliiki uspje# isaknui# magnaa, koji su raspolagali
ogromnim sredsvima i oslanjali se na iroku klijenelu.
$oeak opadanja demokracije oiuje se i u ome o se principijelna, poliika pianja ijekom
predizborne agiacije savljaju na drugo mjeso, premda se ne skidaju s dnevnog reda. " savjeima
Kvina 5icerona Anada u buduu poliiku djelanosA 4s#es in "e #ublica 7 kandidaa zauzima
posljednje mjeso me'u osalim sredsvima za sjecanje narodnog raspoloenja. -ako se i
poliika pla%orma koju Kvin predouje svome brau odlikuje neodre'enou/ "2eka kod tebe
postoji uvjerenosti da te ,enat ocjenjuje po tome kako si prije ivio i da na tebe gleda kao na
branitelja svog autoriteta neka rimski vitezovi i bogati ljudi na osnovu tvoga pro"log ivota vide
u tebi uvara reda i mira% a veina% ukoliko su te tvoji govori na sudovima i zborovima
< contiones Apokazali kao populara% neka smatra da e" djelovati u njenom interesu"!
" skladu s rimskom osvajakom vanjskom poliikom oga vremena, vojni uspjesi igrali su za
vrijeme izbora veliku ulogu. 1ve vee znaenje dobivali su me'u biraima veerani i islueni
vojnici/ prilikom izbora za konzule, isie 5iceron, kod iavog rimskog naroda uivaju auorie
rijei ranika koji su sluili pod zapovjednivom daog kandidaa.
1vake godine za vrijeme izbora najecalo se po vie kandidaa. Meode borbe bile su
najraznovrsnije. +eliku ulogu igrale su AinvekiveA * osobni napadi na proivnike, njegovo
podrijelo, njegov rad i osobni ivo. Heso je svar dolazila do prave klevee, ali ni o nije
smarano za osudu. 9judi koji su eljeli igrai poliiku ulogu drali su demokraske govore,
vodili odgovarajue sudske procese, pozivajui na odgovornos isaknue magisrae, davali
narodu ova ili ona obeanja. -ako je posupao do ><. g. Marko -ulije 5iceron. jo dosljednije i
energinije djelovao je )aj 6ulije 5ezar 4 133. * <<. g. 7.
G!j J&lije $e%!r
(z paricijskog roda 6ulijevaca vodili su podrijelo mnogi magisrai, pa ipak u poliikom
ivou !ima 6ulijevci nisu igrali onu ulogu koju su igrali predsavnici drugi# paricijski# rodova.
)ajev oac bio je preor, njegova majka pripadala je isaknuom plebejskom rodu Aurelijevaca.
Na proekciju Marija, koji je bio oenjen 5ezarovom ekom, ovaj je jo u razdoblju vladavine
marijevaca bio izabran za 6upierovog sveenika 4 flamen )ialis 7 i supio u prvi brak s
Kornelijom, 5ininom kerkom, s kojom se nije #io razvesi kada je o 1ula raio.
Nekoliko godina 5ezar je proveo u Aziji i vraio se u !im ek nakon 1uline smri.
5ezar je isupio proiv dvojice isaknui# 1ulini# prisaa=arisokraa, opueni# za
iznu'ivanje, ali, ma da je simpaizirao populare, 5ezar je pokazivao izvjesnu opreznos i nije
sudjelovao u poliici za vrijeme 1erorijevog raa . &n je roio ogromna sredsva na o da sekne
popularnos u narodu. >2. g. 5ezar je bio kvesor. $ogreb svoje eke 6ulije i pogreb prve ene
Kornelije 5ezar je iskorisio za svojevrsnu poliiku demonsraciju/ u svojim posmrnim
govorima on je veliao rod 6ulijevaca, iji je prarodielj 6ul bio sin ?neje i unuk same boginje
18>
+enere. (sovremeno 5ezar je u svom govoru veliao vo'e sanke populara * Marija i 5inu.
$rilikom pranje ovoreno su noeni likovi Marija i 5ine, o se doada niko nije usudio uinii.
>;. i >2. g. 5ezar je usao u obranu zakonD )abinija i Manilija. -i# godina on je djelovao kao
prisaa zblienja $ompeja s popularima, ali za vrijeme $ompejevi# po#oda na (soku 5ezar se
zbliava s njegovim proivnikom Krasom.
>F. g. Kras je bio cenzor, a 5ezar edil. 1voje edilsvo 5ezar je obiljeio raskonim
predsavama 4 on je izveo na scenu @,3 parova gladijaora 7 i gra'evinama. "sprkos volje
opimaa, po 5ezarovom nare'enju jedne su noi na Kapiolu ponovo posavljeni likovi Marija i
spomenici u as njegovi# pobjeda, koji su bili uklonjeni po 1ulinom nare'enju. -o je izazvalo
negodovanje neki# uporni# 1ulini# prisaa, ali su zao marijevci aplaudirali 5ezaru i govorili da
je jedino on dosojan da bude Marijev ro'ak. Na aj nain, 5ezar se predsavljao obnavljaem
sranke populara.
Kao cenzor, Kras je predloio da se prava gra'ansva dodjele sanovnicima -ranspadanske
)alije i da se ?gipaska kraljevina prikljui !imu kao rimska provincija, o je imalo za cilj
slabljenje $ompejevog ujecaja na (soku. Ali 1ena nije pri#vaio nijedan od ova dva prijedloga.
Kras je salno nailazio na opor svoga kolege po cenzuri, ako da su cenzori vraili svoje ovlasi,
ne izvrivi cenz i ne revidiravi ak ni spisak senaora.
Prv! '!tilinin! &rot!
" >>. g. pada prvi pokuaj da se najvii poloaji u !epublici zadobiju puem uroe, sklopljene
u ajnom udruenju odre'enog broja osoba koje su me'usobno povezane zaklevom vjernosi
4 coniu"atio 7.
6edan od glavni# inicijaora e uroe bio je 9ucije 1rgije Kailina 4 132. * >,. g. 7, koji je vodio
porijeklo iz propalog paricijskog roda 1ergijevaca i koji je u svoje vrijeme bio prisaa 1ule i
akivni sudionik u proskripcijama. govorilo se da su om prilikom posali njegove rve i neki
njemu bliski ljudi. $oslije 1uline smri Kailina je bio blizak 1ulinim prisaama i nji#ovom
pomou posao je >2. g. preor. $oslije preure upravljao je provincijom A%rikom i vraio se u !im
>>. g., da se bori za konzula. Ali je u o vrijeme jedna a%rika delegacija opuila Kailinu za
iznu'ivanje i na osnovu oga njegova je kandidaura bila odbaena. &vo je, po svemu sudei, i
poaklo Kailinu na organizaciju uroe.
)lavni sudionici u uroi bili su propali nobili. &ni su vrbovali sebi prisae me'u
arisokraskom mladei ialski# kolonija i municipija.
&kolnosi pod kojima je uroa sklopljena nisu nam dovoljno poznae. Neki izvori imenuju
me'u sudionicima u zavjeri Krasa i 5ezara. "roa nije uspjela, ali poo su u nju bili umijeani
isaknui senaori, svar je osala bez posljedica. 1amo je jedan od glavni# sudionika u uroi,
Kalpurnije $izon, upuen kao kvesor u Gpanjolsku.
1udska rasprava povodom Kailininog predmea koju su pokrenuli A%rikanci, oegla se, ako
da Kailina, iako je bio oslobo'en sumnje, nije uspio posavii svoju kandidauru za ><. g. Ali je
on uzeo akivnog uea u izbornoj borbi prilikom izbora konzulD za ><. g., i u u svr#u sklopio je
18;
drugu urou, u koju je, kao i prije pola godine, uvukao uglavnom mlade osiromaene nobile.
"roa je nosila srogo konspiraivni karaker i bila uvrena sveanom prisegom. (pak je glavni
Kailinin suparnik, 5iceron, preko svoji# dounika doznao za urou i iskorisio je u izbornoj
borbi. :ojei se agiacije Kailinini# prisaa me'u plebskom, 1ena je raspusio kvaralne
kolegije, koji su se sasojali od demokraski# elemenaa. Cok su se prije oga za 5icerona zalagali
uglavnom viezovi i populari, na samim izborima za njega su glasovali i neki senaori, koji su se
bojali nereda u sluaju pobjede Kailinini# ljudi. $o broju glasova 5iceron je proao kao prvi. za
drugog konzula izabran je )aj Anonije, jedan od Kailinini# prisaa. 5iceron ga je odma#
privukao na svoju sranu, odrekavi se unosne makedonske provincije u njegovu koris. (ako je
dobio mnogo glasova, Kailina je bio rei na spisku, i ope nije bio izabran za konzula.
Projekt !+r!rno+ %!kon! Servilij! R&l!
(se e ><. g. narodni ribun $ublije 1ervilije !ul, odma# po supanju na dunos, podnio je
zakonski projek o dodjeljivanju zemlje slabosojeem sanovnivu. !ulov prijedlog bio je
dealjno razra'en, njegovi vorci uzeli su u obzir viesoljeno iskusvo rimskog agrarnog
zakonodavsva i nasojali su predvidjei sve sluajeve na koje se moe naii prilikom provo'enja
zakona u ivo. $redvi'ano je osnivanje novi# kolonija, iskljuivo u granicama (alije. " u svr#u
inicijaori zakona namjeravali su podijelii, u prvom redu, jo nedirnuu dravnu zemlju ( ae"
#ublicus ) u Kampaniji. Ali, poo je a zemlja bila oio nedovoljna, oni su #jeli nairoko
organizirai kupovinu privani# ialski# zemljia. 0emljia su se rebala ou'ii uz suglasnos
vlasnika, koji su za nji# dobivali punu vrijednos. 1redsva za provo'enje e re%orme rebala su se
osigurai prodajom dravni# zemljia u granicama svi# provincija. &sim oga, projek je imao u
vidu prodaju privanim osobama prava na korienje razni# pri#oda u provincijama. $o projeku,
rebao se je iskorisii i rani plijen )neja $ompjea. 0emlju su rebali dobii slabosojei gra'ani, u
prvom redu seoski#, a zaim i gradski# ribusa. $rovo'enje re%orme savljeno je u zadaak
komisiji od dese ljudi, koja je dobila najire ovlasi. " sasav e komisije rebao je ui i sam
inicijaor zakona 1ervilije !ul.
Marko -ulije 5iceron usao je jo prije supanja na konzulsku dunos proiv !ulovog zakona
u 1enau, a zaim je, >@. g., ve kao konzul, dvapu isupio proiv og zakona pred 1enaom i
narodom.
5iceron je uinio sve da aj zakonski projek prikae pred gradskim plebsom s nepovoljne
srane. 1ervilije !ul imao je u vidu, nesumnjivo, oslobo'enje !ima od izvjesnog dijela
lumpenproleerski# elemenaa. $rigovarajui 5iceronu u 1enau, on je neoprezno rekao da je
"gradski plebs postao suvi"e moan u draviH treba ga iz nje i"istiti" ( ex&au"ien!em esse )+
Korisei se ovim izrazom, 5iceron je rekao narodu/ "Vidite% upotrijebio je tu rije% kao da govori
o kakvom olo"u% a ne o najboljem sloju graana! ,lu"ajte mene% kviritiH drite se vrsto
dareljivosti% slobode% davanja glasova% svog dostojanstva% samoga (rada i ;oruma% igara i
praznika nastojte u svojim rukama sauvati i sve druge koristi gradskog ivota ili vam je moda
182
drae sve to ostaviti% i taj sjaj -epublike% pa da se% s -ulom na elu nastanite u ,ipontnskoj
pustinji ili u kunim krajevima ,alapinki$ movara"!
!ulov zakonski projek nije iznesen na glasovanje, njegov vorac, koji se oevidno nije nadao
uspje#u svoga prijedloga, povukao ga je. " svojoj argumenaciji 5iceron nasoji da gradski plebs
odvoji od seoskog. (z njegovi# rijei moemo zakljuii da je gradski plebs bio malo zaineresiran
za dobivanje zemlje. " njemu su bili jaki lumpenproleerski elemeni, koje je u prvom redu
sablanjavao paraziski ivo u !imu.
!ulov poraz svjedoi o opadanju rimske demokracije. "slijed propadanja seljava, seoski
plebs je izgubio poliiki ujecaj, premda nije sasvim iezao. 0naan dio bivi# ialski# saveznika
koji su dobili prava gra'ansva poslije 1aveznikog raa * %akiki nije mogao sudjelovai u
poliikom ivou.
K+ Kati l i ni na u"ota
" svom govoru proiv agrarnog zakona 5iceron je obeao narodu da e za vrijeme njegovog
konzulaa u dravi vladai mir, spokojsvo i dokolica 4 #ax- t"an%uillitas- otium 7, a kasnije je
eso govorio da drava njemu duguje za svoj spas, za zaiu od opasnog prevraa. >@. g.
odlikovala se izvanrednom napeou poliikog ivoa. 0a o vrijeme pojaao se ujecaj 5ezara.
><. i >@. g. on je nesumnjivo bio umijean u Kailininu urou i u iso vrijeme nasavljao borbu
proiv osaaka 1ulinog reima i vladavine opimaa.
Procesi i% F?. i F>. +.
><. g. 5ezar je pozvao na sud dvojicu 1ulini# prisaa, koje je opuio za ubojsvo gra'ana
uneseni# u proskripcijske spiskove. samim im kao da se ukidala od 1ule proklamirana
nekanjivos za ubojsvo proskribirani# gra'ana.
>@. g. 5ezaru bliski narodni ribun -i 9abijen pojavio se kao uielj nekog )aja !abirija,
kome se inkriminiralo da je sudjelovao u ubojsvu Apuleja 1aurnina. Kao !abirijev branielj
pojavio se 5iceron. &n nije samo nasojao dokazai nevinos !abirija u zloinima koji su mu
pripisivani, ve je ujedno iskorisio priliku da se zaloi za pravo 1enaa da proglaava izvanredno
sanje na osnovu senatusconsultum ultimum, o predsavnici sranke populara po svemu sudei
nisu priznavali.
$rema ome, procesi iz ><. i >@. g. bili su upereni proiv izvanredni# zakona koji su
ograniavali suverenie narodne skupine. &ni su nosili nesumnjivo agiacijski karaker i
svjedoili o radikalnoj usmjerenosi rimskog plebsa u im godinama.
*&6ni,ko pit!nje
$rolearizacija rimskog slobodnog sanovniva nije presajala, jer je konkurencija robovskog
rada odvlaila plebs od proizvodne djelanosi. "slijed oga je duniko pianje, koje je jo od
188
davni# vremena igralo veliku ulogu u rimskoj dravi, dobilo ezdesei# godina osobiu akualnos.
0a zakonsko mijeanje u odnose izme'u dunika i vjerovnika bili su zaineresirani predsavnici
razni# socijalni# krugova.
'!tilinin pro+r!m
+odei rauna o ome, Kailina, koji je odluio posavii svoju kandidauru za konzula u >,. g.,
isako je kao svoju glavnu poliiku parolu * tabulae no'ae, j. kasaciju dugova.
" prolosi prisaa 1ule i opimaa, Kailina se >@. g. pojavljuje kao branielj siroinje.
5iceron navodi Kailinine rijei koje je ovaj rekao pred njemu bliskim ljudima/ " Vjeran branitelj
bijednikB moe biti samo onaj 1 vrdio je Kailina 1 tko je i sam bijednik oni koji su ranjeni i
bijedni% ne trebaju vjerovati obeanjima oni$ koji su zdravi i itavi i koji ive u
blagostanju!!!voa i zastavnik nevoljnika < !ux et sinife" calamitoso"um A treba biti onaj koji je
najmanje kukavica i tko je ljuti nevoljnik"!
Kailinina agiacija imala je odre'enog uspje#a. Njega su simpaizirali nobili koji su zapadali u
dugove. 0a njim su poli oni predsavnici arisokracije koji su raunali da e se, oslanjajui se na
njega, ne samo oslobodii dugova, nego i dokopai najvii# poloaja. Kailina je imao svoji#
privrenika ne samo u !imu nego i u municipijima. $reko sebi bliski# ljudi on je poveo agiaciju
me'u propalim 1ulinim veeranima. " ?ruriji je cenurion Manlije poeo od nji# %ormirai
oruane odrede, koji su rebali u sluaju porebe opoei rane akcije. 5icerona, svog glavnog
proivnika, Kailinine prisae namjeravale su uklonii nasilnim puem.
Kailinin poliiki program bio je neodre'en. &n se svodio na osvajanje konzulske vlasi
puem izbora ili nasilja. 0a kasnije se predvi'alo ograniavanje vlasi 1enaa. -o je Kailina
izrazio zagonenim i dvosmislenim rijeima, izgovorenim 1enau/ "3rava 1 rekao je on 1 ima
dva tijelaH jedno nemono% sa slabom glavom% drugo vrsto% ali bez glave ovo posljednje moe
nai svoju glavu u meni% samo ako budem iv". $od nemonim ijelom Kailina je imao u vidu
1ena, pod vrsim i snanim * veinu gra'ana, na koju se je #io oslonii. 5iceron je paljivo
praio rad uronika. preko provokaorD on je dobivao in%ormacije o ome o se doga'a u
Kailininom aboru. 1am Kailina izazivao je svojim ponaanjem. Na prijenju Kaona Mla'eg da
e ga pozvai na sud, Kailina je odgovorio * ako mu popale kuu, on poar nee gasii vodom,
ve ruevinama.
$iceronov! t!ktik!
Na konzulskim izborima 5iceron, koji i# je provodio, pojavio se u oklopu ispod oge i praen
sraom mladi# viezova. -e su mjere nosile bezuvjeno demonsraivni karaker. &ne su imale za
cilj da mirnim gra'anima pokau da su konzuli i drava u opasnosi. Kailinine namjere bile su
poznae, ali je on imao mnogo ugledni# zainika, ako da njegovi proivnici nisu mogli
poduzimai odlune mjere. -ek ,1. lisopada, kada je 5iceron dobio obavjeenje o
,33
konspiraivnom sasanku na kome je uvr'en rok za prevra, uspio je posii donoenje senaske
odluke o donoenju izvanredni# ovlasi konzulima ( senatusconsultum ultimum )+
5iceronova demonsracija i pokupljivanje biraa odigrali su svoju ulogu/ vladajui krugovi
robovlasnikog druva bojali su se usanka i Kailina je ponovo propao na izborima. "skoro se
proulo da je Manlije u ?ruriji digao usanak, a u !imu su se poele irii najalarmannije vijesi
kako su po mnogim mjesima izbili nemiri. Kailina je i dalje osajao u !imu, gdje je nesumnjivo
imao prilian broj prisalica u 1enau, me'u propalim i vlasi eljnim senaorima. njegovim pak
proivnicima bilo je eko djelovai nemajui u rukama direkne dokaze.
-ek poo je u noi izme'u >. i ;. sudenoga na ajnom sasanku Kailinini# ljudi donijea
odluka da se iskorise Manlijeve rupe, da se povede o%enziva na !im, osvoji grad i okruno
razrauna sa svim proivnicama, a u prvom redu sa 5iceronom. Coznavi za o, doao je 5iceron
do zakljuka da reba odluno djelovai. 2. sudenoga sasao se 1ena, na ijem je zasjedanju
5iceron odrao govor, ovoreno opuujui Kailinu za spremanje oruanog usanka. 5iceronov
govor posigao je svoj e%ek. 1enaori su ovoreno izraavali svoju solidarnos s konzulom.
'!tilinin o"l!%!k i% Rim!
Kailina je uke napusio 1ena i jo ise noi pobjegao iz !ima u ?ruriji, Manliju. 1uradan
5iceron je pred narodom odrao novi govor kojim je nasojao unijei spokojsvo u narod.
1a Kailininim odlaskom uronici su izgubili iskusnog i vjeog rukovodielja. Njega je
zamijenio $ublije Kornelije 9enul, konzul iz ;1. g., koji je neko vrijeme bio iskljuen iz 1enaa,
zbog naina ivoa koji ne dolikuje zvanju senaora. 9enul je bio asoljubiv ovjek, ali rom i
slabe inicijaive. "ronici su sasavili novi plan za prevra, koji su namjeravali osvarii na dan
praznika 1aurnalija 4 1;. prosinca 7. &ni su supili u pregovore s poslanicima galskog plemena
Alobroana, koji su u o vrijeme sigli u !im, i predloili im da prue pomo usanku,
obeavajui im u sluaju uspje#a bogae nagrade.
5-ienje &rotnik! & Rim&
Alobroani su izdali uronike 5iceronu, o je ovome dalo osnovu za nji#ovo u#ienje.
0a#valjujui izvanrednim ovlasima koje je 5iceron dobio, predme uronika raspravljan je @.
prosinca u 1enau. "veer isog dana 5iceron je ponovo odrao narodu govor o opasnosi uroe.
5iceron je u#ienike opuivao za pokuaj pokreanja robovskog raa u (aliji, opuio i# je da
su #jeli sa svi# srana popalii grad i izvri goovo ope isrebljenje gra'ana. "roa je, podvukao
je 5iceron, na vrijeme okrivena, i aj je uspje# ravan pobjedi bez krvi. "*er vi ste istrgnuti iz
kandi najokrutnije i najbjednije smrti 1 rekao je 6iceron% 0 i to bez pokolja% bez krvi% bez vojske%
bez oruane borbe pobijedili ste vi% mirni graani u togi% na elu sa mnom kao svojim
predvodnikom% odjevenim u mirnodopsku togu% i ratnim voom!". 6o u svom prvom govoru
proiv Kailine, odranom u 1enau, 5iceron se pokazao kao prisaa opimaa i opravdavao je
obraunavanje s braom )rak#o i 1aurninom. " govoru odranom @. prosinca pred narodom
5iceron ako'er nije krio svoje poglede/ on je opravdavao 1ulu i smarao za pobunjenike
,31
vojskovo'u Marija, narodnog ribuna 1ulpicija !u%a ijim se poliikim govorima u mladosi i
sam oduevljavao, i pored nji# 5inu.
5iceronov govor ujecao je na raspoloenje plebsa. "Feutim% plebs * kae 1alusije, = koji je
isprva% eljan prevratB% bio veoma zagrijan za rat% poslije otkria urote promijenio je mi"ljenje...A
Na o je ujecala moda navie opasnos od poara, koji je mogao imai srani# posljedica za
siromane ljude.
Po+&bljenje '!tilinini- prist!1!
F. lisopada odrana je senaska sjednica, na kojoj je raspravljeno pianje kanjavanje
u#ienika. Najprije su izreena miljenja da i# reba pogubii, ali kada je doao red na 5ezara,
koji je, kao i Kras, bio umijean u urou, on je, podravajui opubu, predloio da se u#ienici
umjeso smrne kazne razaalju po municipijima, moivirajui o ime o pogubljenje prourjei
rimskim zakonima koji su na snazi. neki senaori prikljuili su se njegovom miljenju, ali je
5iceron prekinuo glasovanje i odrao govor, u kome je dokazivao nunos srogog kanjavanja
opueni#. 0a o se izjasnio i Marko $orcije Kaon Mla'i, koji je u o vrijeme poinjao svoju
poliiku karijeru. 1udbina uronika bila je odluena/ 1ena i# je osudio na smrnu kaznu. 6o ise
veeri peorica u#ieni# bili su ugueni u Mamerinskoj amnici. Mnovo koje se sakupilo oko
amnice pozdravilo je 5icerona, a na prvoj senaskoj sjednici on je prozvan o c e m
d o mo v i n e .
"osalom, nisu ni izdaleka svi plebejci simpaizirali 5icerona, i kada je on posljednjeg dana
svog konzulaa #io odrai govori, narodni ribun Meel Nepo 4 prisaa $ompeja 7 savio je svoj
veo, uz odobravanje nazoni#. &nda je 5iceron poslije radicionalne prisege koju je konzul
izgovarao prilikom predaje punomoi * dodao da je on spasio !im. Ali je o, po rijeima Ciona
Kasija, razdrailo nazone i nimalo nije doprinijelo njegovoj popularnosi. 0ao je porasla
popularnos 5ezara. Njegove veze sa 1enaom nisu 5iceronu i njegovim prisaama dozvolile da
5ezara i Krasa nazovu Kailininim prisaama. 5ezarova demokraska agiacija imala je za
posljedicu da je on >@. g. bio izabran za preora za >,. g. i da je e ise >@. g. na izborima za
velikog poni%ika dobio prednos pred drugim kandidaima.
4itk! ko" Pistorije i '!tilinin! smrt
Na poeku sljedee godine Kailina je poveo akciju na elu znane vojske sasavljene od
veerana, ali je bio pouen u ?ruriji, blizu grada $isorije. AKada je Kailina vidio * govori
1alusije * da su mu ee razbijene i da je osao s malim brojem ljudi, on, sjeajui se svoga
porijekla i nekadanjeg dosojansva, jurne u najguu masu neprijaelja, i amo, borei se, padne
probodenA.
$okuaj oruanog osvajanja vlasi prerpio je neuspje#. Neko vrijeme Kailina je uivao
nesumnjivu podrku iroki krugova plebsa, koji su rpjeli od vladavine nobiliea i zelenava. on
je imao prisaa u raznim dijelovima (alije. njegovi rimski prijaelji bili su voljni pozvai na
uee u borbi ak i robove. Ali i pored oga o je Kailinin pokre nosio masovni karaker, on
,3,
nije sliio na ranije akcije demokracije. " programu brae )rak#o, 1aurnina, 9ivija Cruza i ak
1ulpicija !u%a sredinje mjeso zauzimao je ovaj ili onaj zakonski projek. Kod Kailine je pak u
prvom planu sajalo osvajanje vlasi, i on je, ne obazirui se na izborne parole, iao 1ulinim
puem. Ali ni prijelaz na monar#iju nije u irokim slojevima rimskog robovlasnikog druva
nailazio na porebnu podrku. 0a republikanski oblik vladavine zalagali su se mnogi * kako
opimai ako i populari. -ime se je znao okorisii 5iceron. Najzad, sama organizacija pokrea
nosila je konspiraivan, uroniki karaker. " njegove planove bio je upuen samo mali broj
pokreu odani# prijaelja, propali# nobila, koji su bili daleko od naroda. ( pored mrnje prema
opimaima, mnovo nije odobrilo nasilne mjere u borbi. (pak su rimski plebejci uvali Kailininu
uspomenu. $e godina kasnije 5iceron je prognan iz !ima kao krivac za nezakonio ubojsvo
Kailinin# prisaa. Kailinin pak grob ukraavan je cvijeem i na njemu su prire'ivane karmine.
&dredi Kailinini# ljudi, poslije smri nji#ovog predvodnika, borili su se zajedno sa osacima
1parakove vojske.
Glava XX.
PRVI TRIJUMVIRAT I POKORE1JE .A*IJE
3+ Pom#e4e' #o'"ata8
Str!nk! optim!t! poslije '!tilinine &rote
" razdoblju borbe nakon Kailine vri se novo ujedinjenje nobiliea i viezova. 1ena je
povraio svoj prijanji znaaj. 1uline pak meode upravljanja nisu nailazile na odobravanje ak ni
kod konzervaivaca. " sljedeem razdoblju 1ena se pokazuje kao uvar emelja arisokraske
republike, radicionalne rimske libe"tas 4 slobode 7. (deolog og smjera bio je 5iceron. on je
raskinuo s popularima, ali je eso mijenjao svoje poliike saveznike i u pianjima poliike nikad
se nije odlikovao posojanou i principijelnou. +elik znaaj u sranci opimaa sjee Ma r k o
$ o r c i j e Ka o n Ml a ' i .
-o je bio uvjereni prisaa republike, vareni branielj rimske sarine i ujedno prisaa soike
%ilozo%ije. (deal mu je bio predak Kaon 1ariji, koga je oponaao ak i u manirama. 6o kao
kvesor Kaon je re%ormirao upravu erarijem 4 dravnom blagajnom 7, pokazao se kao poen i
energian adminisraor, dosljedno se borio proiv svi# zlouporeba. Kaonovo poenje i
beskompromisnos uli su u poslovicu.
>@. g. energini Kaonov govor u 1enau, kada je podrao miljenje 5icerona o pogubljenju
Kailinini# prisaa, odluio je nji#ovu sudbinu. Na poeku >,. g., kao narodni ribun, isupio je
proiv svoga kolege Kvina Meela Nepoa, koji je bio $ompejev prisaa i koji se zalagao da se
$ompeju dodjele izvanredne ovlasi po povraku s (soka.
,3@
$oslije Kailininog poraza Kras se privremeno povukao iz poliike. 5ezar je pak djelovao u
koris $ompeja. 1anje u !imu ponovo je posalo napeo. Colo je do ulini# nereda. 1ena je
proglasio izvanredno sanje, ali za#valjujui uglavnom Kaonovoj ineligenciji planovi Nepoa i
5ezara nisu se osvarili.
" !imu se vraio mir, ali su mnogi sa zebnjom oekivali $ompejev povraak, plaei se da bi
on, kao 1ula, mogao osvojii vlas oslanjajui se na svoju vojsku. $o zavreku svoje preure
5ezar je dobio dunos u Gpanjolskoj. Ali njegovi mnogobrojni vjerovnici nisu ga #jeli pusii iz
!ima sve dok ne isplai sve dugove. &n je uspio oii iz grada samo za#valjujui novanoj
pomoi i jamsva Krasa.
Pompejev polo6!j poslije nje+ovo+ povr!tk! & It!lij&
$rosinca >,. g. u :rundizij je prisala $ompejeva %loa. "sprkos svakom oekivanju $ompej je
raspusio rupe i s malom pranjom krenuo u !im. Ne ulazei u grad, on je oekivao svoj rijum%,
oigledno nadajui se da e mu rana slava osigurai prevlas u dravi. (sovremeno on je, po
svemu sudei, imao u vidu da njegovo osvajanje vlasi nee naii na simpaije kod opimaa, jer
se oni sjeaju Kailine, koji je izvrio aak na slobodu !epublike. "druivanje pak s popularima i
isupanje proiv posojeeg poreka moglo je $ompeju izgledai riskanan podu#va koji dovodi u
opasnos rezulae njegove doadanje djelanosi.
$ompejeve nade da e mu rani uspjesi osigurai ujecaj u dravi nisu se opravdale. " 1enau,
gdje je veliki ujecaj vrio 9ukul, prema $ompeju su se odnosili neprijaeljski. $ompej nije naiao
na porebne simpaije ni u redovima populara. ,2. i ,8. prosinca >1. g. on je proslavio sjajan
rijum%, ali je u poliikom pogledu bio izoliran. 1ena mu nije dopusio da rai konzula. iso
ako bio je odbijen i njegov za#jev za bezuvjenim povr'ivanjem svi# njegovi# mjera na (soku.
9ukul je insisirao da budu priznae i njegove naredbe u isonim oblasima. 1ena je prisao samo
na raspravu, oku po oku, svi# promjena koje je $ompej izvrio u isonim zemljama. Ali o
nije nimalo zadovoljavalo $ompeja. Nije proao ni agrarni zakon narodnog ribuna Blavija, po
kome se predlagalo da se $ompejevim veeranima dodjeli zemlja.
5+ P " ' i t " i 4 u m' i " a t
$e%!rov povr!t!k i% :p!njolske
>3. g. vraio se je iz Gpanjolske )aj 6ulije 5ezar. 0a krako vrijeme svog upravljanja on je
uspio odnijei pobjedu nad 9uziancima, poduzei mjere za obnovu ruinirane privrede. iz
Gpanjolske se vraio kao boga ovjek. +raivi se u (aliju, 5ezar se zausavio pred !imom,
oekujui rijum% i borei se za odobrenje da u odsusvu posavi svoju kandidauru za konzula,
ali je o izazvalo reakciju 1enaa. &nda je 5ezar, odrekavi se rijum%a, doao u !im, osobno uzeo
uea u izborima i bio izabran za konzula F8. g. 5ezarovim proivnicima polo je za rukom
,3<
provesi izbor Marka Kalpurnija :ibula, eksremnog opimaa, pasivnog i krakovidnog ovjeka, =
za drugog konzula, 5ezarovog kolegu.
T!jni spor!%&m i%me#& Pompej!0 $e%!r! i 'r!s!
&groman ujecaj imalo je o o je 5ezar znao iskorisii poliike prilike i izmirii $ompeja s
Krasom. &bojica nisu imali podrke u 1enau, a isovremeno su bili su u me'usobnoj sva'i.
Nji#ova pomirba imala je veoma vanu poliiku posljedicu/ ri mona ovjeka u !imu * $ompej,
5ezar i Kras * sklopili su neslubeni savez i obvezali se da e jedan drugog pomagai. &vo
udruivanje poznao je u povijesi pod nazivom p r v i r i j u mv i r a . Najujecajniji me'u
rijumvirima bio je $ompej/ on je za sobom imao slavu, za njega su bili vojnici koje je raspusio
kuama. Njegov ujecaj prosirao se ne samo na !im i (aliju, ve i na provincije. 6edan od
glavni# ciljeva ovog saveza bilo je osvarenje $ompejevi# prijedloga koji nisu proli u 1enau.
6ulije 5ezar uivao je popularnos me'u plebsom, on je za sobom imao slavu obnovielja
Marijeve sranke. Krasovo bogasvo ulo je u poslovicu. osim oga, on je imao jaki# veza u
%inancijskim krugovima. 1vaki od nji# imao je prijaelja me'u nobilima i razvijenu klijenelu, i o
ne samo me'u rimskim plebsom/ u klijenskim odnosima s njima su se nalazili iavi gradovi *
kako u (aliji ako i po provincijama. -rijumvira je bio uvren dinasikim brakovima/ $ompej
se oenio 5ezarovom kerkom 6ulijom, a 5ezar je supio u brak s Kalpurnijom, kerkom jednog
od isaknui# prisaa rijumvirD, kome je obean konzula za F2. g.
Str!nk! optim!t! i trij&mviri
1porazum izme'u $ompeja, 5ezara i Krasa senaorska sranka doekala je neprijaeljski.
6edan od njeni# prisaa, Marko -erencije +aron objavio je sairu proiv rijumvirD, pod naslovom
A-roglavo udovieA. &sobio se energino proiv rijumvira borio Marko $orcije Kaon, koji je
pribjegavao najraznovrsnijim sredsvima radi obrane republikanski# naela. Kada se 5ezar, npr.,
borio da u odsusvu bude izabran za konzula i kad su neki senaori poeli naginjai na njegovu
sranu, Kaon je govorio u 1enau iav dan i samim im sprijeio donoenje odluke 4 senaske
sjednice mogle su rajai samo do zalaska sunca 7.
$e%!rov kon%&l!t
Ali je 1ena bio nemoan u borbi proiv rijumviraa. F8. g., kao konzul, 5ezar je sproveo dva
agrarna zakona, koji su bili zasnovani na isim principima kao i projek agrarnog zakona 1ervilija
!ula, iako su razmjeri i# zakona bili znano manji i skromniji. $od diobu su popadala doad jo
nepodijeljena ialska zemljia 4 po prvom zakonu, od oga su izuzea kampanska dravna polja.
drugi pak zakon ukljuio je u nji# i %ond zemljia koja podlijeu podjeli 7. &sim oga, drava je
rebala dobii zemlju od privani# osoba, po cijenama odre'enim u cenzorovim spiskovima. bilo
je predvi'eno da zemljine esice dobije ,3 333 ljudi, u prvom redu $ompejevi veerani, a zaim
slabosojei gra'ani koji imaju najmanje roje djece. 1vi su oni rebali osnovai kolonije i dobivali
,3F
su manje esice, koje se nisu mogle ou'ivai u roku od dvadese godina. " 1enau su 5ezarovi
prijedlozi naili na oru oporbu, ali i# je on, usprkos ome, iznio pred narodnu skupinu.
$ompejevi vojnici pojavili su se na Borumu s orujem skrivenim ispod odjee. 1kupina je bila
izvanredno burna, s vremena na vrijeme dolazilo je do prave guve. Kaon i :ibul nasojali su
svim sredsvima sprijeii realizaciju zakonskog projeka. &nda su i# nasilno udaljili sa skupine.
Na inercesiju ribunD 5ezar jednosavno nije obraao panju. Napokon, osnovni zakon bio je
pri#vaen, a poslije nekog vremena prola je i dopuna uz njega 4 o podjeli kampanskog polja 7. "
cilju provo'enja zakona izabrana je komisija od ,3 osoba, u koju su uli isaknui senaori, me'u
kojima i 5iceron. $od prijenjom sroge kazne senaore su najerali da se zakunu na vjernos
zakonu, i oni su se bili prisiljeni podinii. samo su Kaon i jo jedan senaor jo neko vrijeme
uporno osajali pri svome, ali su zaim i oni poloili prisegu.
$osebnim zakonom povr'ene su $ompejeve mjere na (soku. &sim oga, donesen je zakon po
kome je sniena okupna suma poreza u Aziji, o je zadovoljavalo Krasa i njegove prijaelje iz
salea viezova. sproveden je 6ulijev zakon o iznu'ivanju ( lex Julia !e "e#etun!is 7, kojim je
poveana kazna za iznu'ivanje u provincijama i onije odre'ena kompeencija provincijski#
namjesnika. "vedeno je objavljivanje senaski# odluka, koje je sliilo na moderne novine i
spreavalo krivovorenje senaski# odluka. &bjavljen je i niz drugi# zakona, koji se iu razni#
podruja uprave.
$o zakonu narodnog ribuna $ublija +ainija, 5ezar je dobio na upravu 5isalpinsku )aliju i
(lirik, s rokom od pe godina, izvanredno velikim ovlasima i pravom na mobilizaciju vojske od
dvije legije. ( rok i 5ezarove ovlasi bili su neuobiajeni. jedini presedan bio je Manilijev zakon o
$ompejevom zapovijedanju na (soku. $oslije smri namjesnika -ransalpinske )alije 1ena je i u
oblas dao 5ezaru. $rovincijska uprava rebala je 5ezaru osigurai vojnu slavu i bogasvo, a uz o
i njemu odanu vojsku.
'lo"ijev trib&n!t
0a F2. g. izabrani su za konzule prisae rijumvirD. Me'u narodnim ribunima za u godinu
bio je $ublije Klodije.
$oo pariciji nisu mogli bii birani za narodne ribune, Klodije je preao u plebejce. &n je
spadao u broj one arisokraske mladei koja je u svojoj javnoj djelanosi savljala u prvi plan
osobne ciljeve, smarajui sva sredsva dopuenima. Klodije je sluio u 9ukulovoj vojsci. &n je
bio nezadovoljan svojim sarjeinom i ak je pokuavao dii usanak proiv njega. 1voju poliiku
karijeru Klodije je poeo opubom Kailine za iznu'ivanje, ali je u opubu, neenergino
podravao i kasnije i sam moda bio me'u njegovim prisaa. >,. g., za vrijeme praznika u as
Cobre boginje, na kome su mogle prisusvovai samo ene, Klodije se, preobuen u ensku
odjeu, provukao u kuu vr#ovnog poni%ika 6ulija 5ezara, gdje se odravao aj praznik, na
sasanak s njegovom enom $ompejom. Klodije je opuen za skrnavljene sveinje, ali je 5ezar
odusao od podizanja opunice i ograniio se jedino na o da dopusi razvod svojoj eni. 1udska
rasprava o skrnavljenu sveinje zavrila je Klodijevim oslobo'enjem od krivnje. me'u onim koji
,3>
su raili Klodijevu osudu bio je 5iceron, o je dovelo do osobne mrnje izme'u Klodija i
5icerona.
$oo je supio na dunos, Klodije je poduzeo sve mjere da uvrsi 5ezarov ujecaj me'u
niim slojevima gradskog sanovniva. 6o na poeku F2. g. on je sproveo eiri zakona/ prvi od
nji# ukinuo je plaanje za io koje je mjeseno dijeljeno slabosojeem gradskom sanovnivu.
po drugom zakonu obnovljeni su kvarovski kolegiji 4 colleia com#italia 7 * poliiki klubovi
svoje vrse, koji su ><. g,. bili zavoreni po senaskoj odluci, u vrijeme borbe proiv Kailine. rei
zakon ograniio je vlas cenzorD kod sasavljanja senaski# spiskova, ime je Klodije privukao na
svoju sranu one senaore kojima je prijeilo iskljuenje iz 1enaa. najzad, evri zakon zabranio
je viim magisraima da za vrijeme komicija promaraju nebeska znamenja, jer su opimai, i
pored opadanja radicionalna religije, eso iskoriavali sarinska pravila i pod izgovorom da su
nebeska znamenja nepovoljna pokuavali ponekad donesene zakone proglasii nevaeim.
Klodije se okruio odredima sasavljenim od robova i nii# slojeva gradskog sanovniva, i
komicije su posluno primale sve njegove prijedloge. Klodije je bio povezan sa 5ezarom i radio u
njegovom ineresu, ali je u svojoj demagokoj poliici iao mnogo dalje od svog zainika.
$iceronovo pro+onstvo
Klodije je podnio zakonski projek po kome je podlijegao progonsvu iz !ima svako ko bez
suda pogubi rimskog gra'anina. -aj zakon bio je uperen proiv 5icerona, koji je isupao proiv
rijumvirD i bio osobni Klodijev neprijaelj. Na aj nain, senaska odluka o pogubljenju Kailine
proglaena je nezakoniom. 5iceron i njemu bliske osobe poduzeli su sve mjere da sprijee
progonsvo. 1enaori i viezovi oblaili su alobna odijela, sam 5iceron uzaludno je molio
$ompeja da ga osvi u !imu. Ali nia nije pomoglo, i 5iceron je morao dobrovoljno oii iz
!ima. 0akonski projek bio je pri#vaen, a poslije nekog vremena 5iceron je posebnom odlukom
bio osu'en na progonsvo. Njegova kua na $alainu bila je sruena, a mjeso na kome se nalazila
Klodije je posveio za novi #ram boginje 1lobode. 5iceronova imovina je kon%iscirana, i prilian
dio nje pripao je samom Klodiju. Kaon Mla'i je ako'er udaljen iz !ima pod zgodnim
izgovorom. &n je poslan na ook 5ipar, koji je po oporuci 4 moda krivovorenoj 7 egipaskog
kralja Aleksandra ((. rebalo pripasi !imu. Kaon je rebao primii o naslije'e.
-ek nakon o su 5iceron i Kaon napusili !im, 5ezar je krenuo iz (alije u svoju provinciju.
E+ 0e@ a " o ' i " a t o ' i u .a l i 4 i <G+ D <K+ +
$oekom pedesei# godina (. s. pr. Kr. !imljani su posjedovali iavu 5i s a l p i s n k u
)a l i j u 4 .a l l i a 0 i s a l # i n a 7 i primorski pojas -r a n s a l p i n s k e )a l i j e 4 .a l l i a
T" a n s a l # i n a 7, ali je osajao slobodan vei dio ove posljednje, koji je obu#vaao dananju
,3;
Brancusku, :elgiju, jedan dio Nizozemske, veliki dio Gvicarske i koji se prosirao na isok do
rijeke !ajne. &vaj dio nazivali su !imljani A k o s ma o mA )a l i j o m ( .a l l i a 0 o ma t a ),
za razliku od romanizirane )alije, odjevene u ogu ( .a l l i a To a t a )+
'eltsk! plemen!
)lavno sanovnivo slobodne )alije inila su kelska plemena. &na su bila nosielj akozvane
laenske kulure, koja je smijenila kuluru ranog eljeznog doba, poznau pod imenom
Eallsaska kulura. Na jugu kelsko se sanovnivo mijealo sa (bercima i 9igurima, a na
sjeveru je ono graniilo s germanskim plemenima. !azlikovale su se ri glavne grupe kelski#
plemena/ :e l g i na sjeveru. Ke l i u uem smislu e rijei, koje su !imljani nazivali )alima i
koji su ivjeli od 1eine do )aronne. najzad Ak v i a n c i , koji su boravili na erioriju od rijeke
)aronne do $irenejski# planina.
Gospo"!rski 6ivot
" gospodarskom ivou kelski# plemena veliku ulogu igrala je zemljoradnja. Njive su
zasijavane iaricama, ako da se je 5ezar za vrijeme svoji# po#oda mogao korisii lokalnim
izvorima pre#rane. -ijekom vremena goovo u svim kelskim podrujima razvila se rgovina, ako
da su ialskim rgovcima bila dobro poznaa mnoga podruja slobodne )alije jo mnogo prije
5ezarovi# po#oda. +eliku ulogu u galskom izvozu igaralo je vino, koje je izvoeno uglavnom
preko Masilije. -rgovina se kreala po rijekama, roba je dolazila do sjeverni# obala )alije i odale
prodirala u junu :rianiju. $o guso naseljenim podrujima )alije, na obalama rijeka i
raskrsnicama puova nicali su gradovi, u kojima se skupljala vojska, gdje su prire'ivani sajmovi i
odravani vjerski praznici. )rad je predsavljao sredie plemena, u njemu su se zadravali rimski
i lokalni rgovci i ivjeli obrnici. Ar#eoloki podaci svjedoe o relaivno visokom sadiju razvika
obrniva. Keli su dobro poznavali obradu mealD. &ni su se sluili orujem vlasie izradbe,
koje je uvalo cre laenske kulure. " umjenosi, i pored grki# i ak isoni# ujecaja, sauvale
su se originalne cre. Na bojeno glineno posu'e sa spiralnim ukrasima, kinjasim liem i
geomerijskim ukrasima eso se pri iskopavanjima nailazi po raznim kelsskim oblasima. :ile
veoma su raireni proizvodi od kovina, npr. maevi. bili su popularni umjeniki izra'eni ukrasi
od emajla.
Socij!lni o"nosi
Kelska plemena nalazila su se na raznim sadijima razvika. Cok su jedna jo uvala cre
prvobine zajednice, druga su prolazila kroz sadij raspadanja rodovskog poreka i %ormiranja
drave. Na elu plemena nalazila se rodovska arisokracija 4 5ezar je naziva viezovima 7, iz ije
se sredine izdvajaju vo'e 4 #"inci#es 7, koji su osale suplemenike nadmaivali ujecajem i
bogasvom.
,32
+elik ujecaj uivala je u )aliji sveenika kasa * d r u i d i . oni su inili zavorenu
korporaciju, koja se nije sarala samo o vjerskim pianjima, nego je i uvala sarinsku predaju,
predvi'ala budunos i umaila obiajno pravo. Cruidi su sveo uvali svoje obrede i svoje
uenje u ajnosi od neposveeni#. A posveivanju su pre#odile duge godine uenja. 1amo su se
druidi sluili pismom, sasavljenim na osnovu grke gra%ike, ali koje se znano razlikovalo od
grkog al%abea. $o %ragmenarnim podacima koje imamo o druidizmu moemo preposavii da
su vjerske predodbe druida imale mraan karaker. znanu ulogu u nji#ovom vjerskom susavu
igralo je vjerovanje u odmazdu nakon smri i seljenje dua. &ve predodbe rebale su ujecai na
masu i poicai kelske vojnike na #rabros i neusraivos. Kul druida bio je pun ajansvenosi i
zadrao je u sebi osake daleki# sadija ljudskog razvika. Cruidi nisu znali za #ramove, nji#ovi
kulni sasanci odravani su u gusim umama, oni su do najkasniji# vremena prakicirali ljudske
rve. Me'u sanovnicima druidi su uivali veliki auorie. &ni su bili oslobo'eni svi# obveza,
kao i vojne slube, u nji#ovim rukama nalazio se sud i samo su oni poznavali umijee lijeenja.
Cruidi su odgajali mlade plemie, i neke plemenske vo'e pripadale su nji#ovoj korporaciji.
Masa slobodnog kelskog sanovniva nalazila se, po 5ezarovim rijeima, u punoj zavisnosi
od arisokraciji, u sanju bliskom ropsvu.
O"nosi me#& keltskim plemenim!
Me'u pojedinim galskim plemenima vo'eni su salni raovi, koji su predsavljali prepreku
ujedinjenju )ala i svaranju jedinsvene drave. :orba je eso vo'ena oko zemljia pogodni# za
obranu i za panjake. Nisu se sva plemena konano uvrsila na ovom ili onom erioriju. &sobio
znaenje za daljnju povijes )alije imala je migracija plemena Ee l v e a n a . Krajem
sedamdesei# godina (. s. pr. K. oni su napusili svoj sari eriorij izme'u Majne i gornjeg oka
!ajne i nasanili su u zapadnom dijelu dananje Gvicarske. 1eoba Eelvea imala je za posljedicu
migraciju germanskog plemena 1 v e v a , koji su prodrli u oblas gornje !ajne.
" samoj )aliji na elu jedne od zaraeni# plemenski# grupa sajali su Ee d u a n c i . glavni
nji#ovi proivnici bili su 1 e k v a n c i . ( jedni i drugi imali su svoji# prisaa goovo u svakoj
grupi plemena. " borbi proiv Eeduanaca 1ekvanci su pozvali u pomo vo'u germanskog
plemena 1veva * Ar i o v i s a i poslije dugi# borbi odnijeli pobjedu nad Eeduancima 4 oko >3.
g. pr. K. 7. Eeduanci, koji su smarani za prijaelje rimskog naroda, zaraili su podrku rimskog
1enaa. 0a#valjujui inervenciji 1enaa, Ariovis je prekinuo rane akcije proiv Eeduanaca i bio
ak prizna za prijaelja rimskog naroda. Ali ovo kompromisno rjeenje nije moglo osigurai mir.
)ermani su se uvrsili u oblasi 1ekvanaca 4 dananji Alsace 7 i mogli su svakog renuka upasi
u podruja susjedni# galski# plemena.
+eliku opasnos predsavljala je za !imljane nova migracija Eelveana, koji su sa svog mjesa
krenuli na zapad.
$e%!rove borbe protiv Helvet! i Svev!
,38
" oujku F2. g. 5ezar je sigao u provinciju. &n je poduzeo sve mjere da Eelveani ne upadnu
u rimske posjede, a kada su ovi izabrali pu preko zemlje 1ekvanaca i ?dua, 5ezar je na osnovu
poziva koji su mu ovi posljednji upuili * preao granice svoje provincije i poeo gonii
Eelveane. :lizu grada :ibrake dolo je do bike izme'u !imljana i Eelveana, koji su, usprkos
svoje brojne nadmoi, prerpjeli poraz i bili su prisiljeni s !imom sklopii mir i savez, a uz o
ispunii 5ezarov za#jev i vraii se na svoje saro mjeso.
$oslije oga 5ezar se umijeao u unuarnje poslove kelski# plemena, isupivi kao pokrovielj
Eeduanaca i kao nji#ov branielj od Ariovisa. &n je )ermane napao prije nego o su ovima
mogla sii pojaanja s one sane !ajne. ( pored upornog opora 1veva, nji#ove brojne nadmoi
nad !imljanima i vjee akike Ariovisa, oni su bili poueni u podruju dananjeg grada
1rasbourga. $objeda na Ariovisom bila je od ogromnog znaaja. &na je spreavala upad novi#
germanski# plemena s one srane !ajne i uvrsila 5ezarov ujecaj u srednjoj )aliji, svarajui
samim im uvjee za pokoravanje osali# dijelova zemlje. Kraj F2. i poeak F;. g. 5ezar je
proveo u 5isalpinskog )aliji, vrei dunos prokonzula.
Pokor!v!nje sjeverni- +!lski- plemen!
" proljee F;. g. poela je 5ezarova borba sa sjevernim kelskim plemenima, :elgima.
5ezarova vojska bila je znano manja od belgijski# snaga, ali ove nisu mogle dugo sauvai
sposobnos za borbu i raspale su se. $ojedina plemena pruala su uporan opor, ako da se napad
jednog od nji# 4 Nervi 7 zavrio goovo porazom rimske vojske. Ali je 5ezara spasilo umijee
brze orijenacije pod najeim uvjeima. &va belgijska plemena bila su pokorena. $od izgovorom
kazne za vjerolomni napad na !imljane bilo je prodano u ropsvo F@ isue ljudi iz plemena
Aduauka.
5ezar je krenuo u (lirik, a njegovi legai nasavili su pokoravai )aliju. Me'u njima osobio se
isako $ublije Kras, sin rijumvira. &n je uspio podinii akvianska plemena. 1jeverozapadna
plemena izgradila su uz pomo :rianaca veliku %lou, ali i# je sam 5ezar poukao u bici kod
9oire. Krajem F>. g. pokoravanje )alije moglo se smarai zavrenim. $objeda je !imljanima
pribavila ogroman plijen * mnovo soke, skupocjene meale, deseine i ak soine isua
robova. 5ezarovi uspjesi izazvali su divljenje i oduevljenje u !imu. $o odluci 1enaa prire'eni
su praznici, koji su rajali penaes dana.
9+ S# o " a @ u m u * u 8 i
St!nje & Rim&
" !imu je poslije burne F2. g. ponovo ojaala senaorska sranka. Kao prouea Klodiju, F;.
g. izabran je za narodnog ribuna -i Anije Milon, koji je djelovao isim meodama kao i Klodije,
ali je sajao na srani 1enaa. -e godine opimaima je polo za rukom is#odii 5iceronov
,13
povraak. " ialskim municipijima i u samom !imu njemu je prire'en svean doek, koji je bio
odraz nezadovoljsva vladavinom rijumvirD. 1 Krasom zava'eni $ompej ponovo se pribliio
1enau i dobio izvanredne ovlasi u pogledu opskrbe !ima namirnicama. &dnosi izme'u $ompeja
i Krasa ponovo su posali zaegnui, u gradu su vladali nemiri, ulini sukobi izme'u prisaa
Klodija i Milona posali su obina pojava. " 1enau su uesali napadi na rijumvire..-rijumvira
je doivljavao krizu, i 5ezar je poduzeo sve mjere da ga ponovo uvrsi.
S!st!n!k & )&ki
" proljee F>. g. u gradu 9uki odran je sasanak rijumvira, koji se odlikovao izvanrednom
sveanou. -rijumvire su praili isaknui senaori, me'u kojim je bilo magisraa i
promagisraa, osoba preorskog i konzulskog ranga. !ezula pregovora bio je aj da je poliiki
savez izme'u najisaknuiji# ljudi u !imu bio uvren, a prava rijumvria proirena/ 5ezaru je
produen rok upravljanja )alijom jo za pe godina. uvr'eno je da za FF. g. $ompej i Kras budu
izabrani za konzule, poslije ega e $ompej dobii na upravu Gpanjolsku s rokom od pe godina, a
Kras za iso vrijeme 1iriju, koja ga je privlaila svojim bogasvom i mogunou da sekne ranu
slavu u borbi s $arima.
$o povraku u !im $ompej i Kras su, usprkos, odre'enog opora opimaa, uspjeli posii
osvarenje plana svorenog u 9uki. Kao konzuli $ompej i Kras su sproveli niz mjera u koris
rijumvira. 6o prije zavreka konzulaa Kras je krenuo u 1iriju, dok je $ompej osao u (aliji i
upravljao Gpanjolskom preko legaD.
<+ P a " t i i Ri m s " e !i n o m I+ s t + # " + K+
$oeak diplomaski# odnosa izme'u drave $ara i !ima pada u 8,. g. pr. K., kada su
poslanici paranskog kralja doli u Kapadokiju * 1uli, koji se amo nalazio, i predloio mu ugovor
o savezu proiv ponskog kralja Miridaa +(. ?upaora. $arskom dravom je ada upravljao
Mirida ((. -o je bio energian vladar, pod kojim se parska drava oporavila od upadD
barbarski# plemena iz 1rednje Azije i ponovo pomakla svoje granice na zapad.
$arski kraljevi vodili su porijeklo iz roda ArakidD i smarali su se nasljednicima perzijski#
kraljeva A#menida. Nji#ova vlas bila je apsoluna, ali izbor nasljednika nije ovisio o vladajuem
monar#u, ve o dva arisokraska savjea, koji su mu birali nasljednika me'u njegovim ro'acima.
Kraljeva smr bila je obino praena sporovima me'u preendenima, koji su se prevarali u
gra'anske raove. Me'u dvorskom arisokracijom isaknuo znaenje imalo je sedam rodova, koji
su preendirali na porijeklo od vo'D parski# osvajaa. Ali pored arisokracije znanu ulogu u
dvorskom ivou i me'usobnim raovima igrali su vazalni kraljevi i nezavisni kneevi razni#
oblasi (rana koje su ulazile u sasav parske monar#ije. 1upanj nji#ove zavisnosi od $ara bio je
,11
uvjeovan snagom sredinje vlasi. 1arinske oblasi perzijske monar#ije 4 Medija, $erzija 7 i dalje
su se dijelile na sarapije.
Bormiranje parske drave bilo je posljedica usanka sanovniva sjevernog dijela (rana proiv
iranije #elenizirane adminisracije monar#ije 1eleukidD. Arakidi su obnovili saroperzijske
usanove i obiaje. Me'u parskom birokracijom bio je prilian broj )rka, ali su nji# rpjeli samo
kao prevodioce, inenjere, dvorske arise i poslovne ljude, nikad im ne povjeravajui vie
poloaje, kao o je o bilo u #elenisikim monar#ijama. $red kraj ((. s. pr. K. u sasav
arakidske monar#ije ulazili su i neki grki gradovi, koji su i dalje uivali izvjesnu auonomiju.
1lino monar#ijama Kira i Aleksandra, parska drava je predsavljala konglomera razni#
naroda, koji su se nalazili na raznim supnjevima druveno=gospodarskog razvika. 1anovnivo
sjeverni#, sjeveroisoni# i isoni# oblasi (rana zadralo je cre prvobine zajednice, dok je za
nain ivoa grki# gradova u mezopoamskoj dolini karakerisino razvijemo robovlasnivo.
$arski arisokrai bili su vlasnici ogromni# posjeda u sjeverozapadnim dijelovima (rana, koji
su obra'ivali pomou zavisni# i poluzavisni# zemljoradnika. &br je bio razvijen uglavnom po
grkim gradovima Mezopoamije i nije igrao binu ulogu u ivou zemlje. +eliko znaenje imala
je ranzina rgovina. $reko parske drave :akrije vodili se rgovaki puovi, koji su povezivali
Kinu sa najvanijim cenrima 1redozemnog mora. 6edan od i# puova bio je uveni A p u
s v i l e A , kojim su skupocjene kineske kanine dosavljane u 1iriju i ak ?gipa. &ko vladavine
nad najvanijim rgovakim cenrima $ari su vodili borbu najprije sa grko=bakrijskim
kraljevima i 1eleukidima, a zaim s !imljanima.
1@3. g. pr. K. $ari su morali izdrai eko borbu sa seleukidskim vladarima, koji su poduzeli
posljednji oajniki pokuaj da obnove svoju vladavinu nad (ranom, a poslije pobjede nad njima
* i pokuaj najezde srednjoazijski# nomada 1aka, koji su esoko opusoili ne samo (ran, ve i
jedan dio Mezopoamije. Cva parska kralja poginula su u borbi sa 1akima. -ek je za vladavine
Miridaa ((. 4 Arak (I. 7 parska drava ponovo ojaala. " o vrijeme pada i vojna re%orma, koja
je dovela do reorganizacije parske vojske. Mirida ((. odbacio je #elenisiki susav vojske
mjeoviog ipa, koja se uglavnom sasojala od najamnika. &n je poeo vojsku popunjavai
zavisnim ljudima samog kralja i vazalni# vladara. )lavninu parske vojske inila je sad konjica,
koja se sasojala od dvije vrse/ eko naoruani# i lako naoruani# vojnika. -eko naoruani
konjanici bili su odjeveni u oklop ispleen od mealni# prsena 4 koji nije pokrivao samo
konjanika, nego i konja 7 i naoruani konjima i maevima. $ored eke udarne konjice sekli su
veliko znaenje i lako naoruani konjaniki odredi sasavljeni od srijelaca, koji su neprijaelja
zasipali kiom srijela.
Rim i P!rti & prvoj polovici I. st.
$rodiranje !imljana na (sok dovelo i# je u neposredan dodir s $arima. Nakon pregovora
poslanikD Miridaa ((. sa 1ulom, njegov nasljednik Braa (((. raio je savez s 9ukulom,
za#ijevajui od !imljana da priznaju njegove preenzije na sve oblasi isono od rijeke ?u%raa.
,1,
$oo je dobio usmeni prisanak 9ukula i njegovog nasljednika $ompeja na e uvjee, Braa je kao
rimski saveznik napao armenskog kralja -igrana +elikog. Ali su se odnosi !imljana i $ara
uskoro izmijenili. Nakon bijega Miridaa +(. ?upaora $ompej je -igrana priznao za prijaelja
rimskog naroda. $o nalogu rimskog zapovjednika, usprkos svi# ugovora i raniji# obeanja, Braa
(((. je morao napusii zauzei eriorij. $ari dugo vremena nisu zaboravili dvolinu igru rimski#
vojskovo'a.
&ko F;. g. Braaa (((. ubili su sinovi &rod i Mirdia, me'u kojima je izbio ra oko prijesolja.
Mirida je pobjegao u 1iriju i zaraio podrku od Aula )abinija, poznaog $ompejevog prisae
koji je ada upravljao om provincijom. kralj parske drave posao je &rod ((. )abinije se je
poeo energino spremai za po#od, ali nije osvario svoj plan i opasnom po#odu proiv $ara
preposavio je laku i unosnu ekspediciju na ?gipa. &vaj podu#va bio je osvaren usprkos volje
1enaa. )abinije je vraio na egipasko prijesolje kralja $olomeja Aulea, koga je sanovnivo
bilo prognalo. njegovi proivnici bili su okruno kanjeni. Kada se vraio u !im s bogaim
plijenom, )abinije je bio pozvan na sud. pokupljivi suci su ga oslobodili, ali je o izazvalo
nezadovoljsvo oporbeni# grupa. svar je prela u komicije, i )abinije je bio osu'en.
'r!sov! ekspe"icij!
6o prilikom sklapanja sporazuma u 9uki Kras je imao u vidu po#od proiv $ara, koji mu se
inio primamljivim i lakim podu#vaom, koji obeava ranu slavu i boga plijen. F<. g. on je upao
u Mezopoamiju i osvojio niz gradova, ali je pred zimu odveo vojsku u 1iriju. F@. g. Kras je
ponovo krenuo proiv $ara. !imljani nisu bili navikli na prirodne uvjee u Mezopoamiji. nji#ovi
vodii nisu bili pouzdani. $ari isprva nisu pri#vaili borbu. najzad, u blizini Kare Kras je napao
parsku vojsku, koja se sasojala od izvrsne konjice. ova je proivnika zasula kiom srijela. "
ovoj bici poginuo je Krasov sin, pobijen je i zarobljen veliki broj !imljana. " ruke $ara pali su
rimski znaci 4 srebrni orlovi 7 a sam Kras bio je izdajniki ubijen kada je prilikom odsupanja
pri#vaio parski prijedlog da supi s njima u pregovore.
Krasov kvesor )aj Kasije 9ongin uspio je osake rimske vojske odvesi u 1iriju. Hiava
Mezopoamija pala je u ruke $ara. F1. g. oni su ak preli ?u%ra i, usprkos upornog opora
!imljana, osali su na erioriju 1irije, prijeei napadima !imljanima i nji#ovim saveznicima.
-ek su i# unuarnji nemiri u samoj $ariji prisilili F3. g. na povlaenje svoji# rupa s one srane
rijeke ?u%raa. 1redinom (. s. sve znaajne drave #elenisikog (soka izgubile su svoju
samosalnos. 1amo je parska kraljevina, koja je izrasla i ojaala za#valjujui borbi sa
#elenizmom, sauvali svoju nezavisnos. Co poeka (. s. !im i $arija nisu dolazili u dodir.
:ika kod Kare bila je prvi ozbiljan sukob izme'u dviju veliki# sila.
&d vremena Krasovog po#oda par sko pi anj e i gra gl avnu ul ogu u vanj skog
pol i i ci !i ma na (s oku.
K+ 0e@ a " o ' a bo " ba u .a l i 4 i o ! <<+ !o <H+ + # " + K+
,1@
" zimu izme'u F>. i FF. g. 5ezar je vodio ra s germanskim plemenima koja su prela !ajnu.
&na su imala namjeru uvrsii se u )aliji. $oo je supio s njima u pregovore, 5ezar i# je
iznenada napao. +eina )ermana bila je uniena, i samo je konjica uspjela prijei preko !ajne.
)onei )ermane, 5ezar je kao prvi vojskovo'a preao !ajnu i proveo osamnaes dana na njenoj
desnoj obali. $rijelaz preko !ajne imao je za cilj demonsriranje moi rimskog oruja
$e%!rov po-o" & 4rit!nij&.
Cruga mjera u FF. g. bio je 5ezarov po#od u :rianiju. :rianija je bila naseljena kelskim
plemenima, koja su sa svojim koninenalnim suplemenicima bila povezana zajednikom
religijom, obiajima i jezikom i koja su im eso pomagala u borbi proiv !imljana. 5ezar se je
iskrcao u :rianiji sa dvije legije i odnio pobjedu nad plemenima koja su krenula proiv !imljana,
ali ga je nepovoljno godinje doba koje je izabrao za ekspediciju primoralo na sklapanje mira i
povraak. 5ezar se energino spremio za novu ekspediciju i sljedee F<. g.., preao u :rianiju s
veom vojskom, pojaanom galskom konjicom. &n je prodro u dubinu ooka i preao -emzu. ali
su njegovi uspjesi, u krajnjoj liniji, bili od malog znaaja. "sprkos ome i bez obzira na svoje
rezulae, ekspedicija u :rianiju, malo poznau zemlju o ijoj su prirodi i sanovnivu posojale
naj%anasinije predodbe, izazvala je u !imu dubok uisak.
Antirimski pokret & G!liji
0a vrijeme brianskog po#oda me'u )alima je ojaao anirimski pokre. !imska poliika nije
nailazila na simpaije kod veine galskog sanovniva. )alski odredi morali su se borii na srani
!imljana, obveza dosava ia i drugi# proizvoda porebni# za izdravanje rimske vojske sve su
se vie poveavale. !imljani su se mijeali u unuarnje poslove galski# plemena, podravali jednu
sranu proiv druge ili uzdizali jedno pleme na raun drugog. 5ezarova poliika nije se razlikovala
od poliike osali# osvajaa. Nezadovoljsvo i enja za osloba'anjem zemlje ujedinila je sve
slojeve galskog druva * od druida i plemenski# vo'a do upropaeni# i osiromaeni# )ala.
$okre je poeo me'u :elgima. 6edan od rimski# garnizona bio je u popunosi pobijen. Crugi
rimski logor, u kome je kao lega bio 5iceronov bra Kvin, )ali su opkolili i drali pod opsadom
sve dole dok 5iceronu nije priskoio u pomo 5ezar.
Vercin+etoriksov &st!n!k
&ve ekspedicije bile su predigra za veliki usanak u F,. g. " o vrijeme 5ezar se nalazio u
5isalpinskoj )aliji, budno praei burne doga'aje koji su se ada razvijali u !imu. Ali i doga'aji
nisu apsra#irali njegovu panju od galski# vo'a, koji su se spremali na akciju proiv !imljana.
Na elu anirimskog pokrea nalazio se mladi, ali alenirani vo'a ArvernD *
+e r c i n g e o r i k s , koji se odlikovao #rabrou i uivao auorie kako me'u svojim
,1<
suplemenicima ako i kod susjeda. "sanicima su se pridruila ak i ona plemena koja su ranije
bila na srani !imljana.
5ezar se nalazio daleko od svoje vojske, razbacane po iavoj )aliji. +ercingeoriks je sebi
savio u cilj odvajanje 5ezara od njegovi# sjeverni# rupa, i u ome je jednim dijelom uspio. Ali
je 5ezar djelovao veoma odluno. prikupivi znaan dio svoji# odreda i ojaavi i# najamnikom
germanskom konjicom. 1a usanicima se obraunao izvanrednom okrunou. " gradu Avariku,
koji je 5ezar zauzeo poslije dugorajne opsade, pobijeno je preko <3 isua ljudi, me'u kojima i
ena i djece. Ali je 5ezarov napad na )ergoviju, u kojoj se uvrsio +ercingeoriks, zavrio
popunim neuspje#om. 1ada je usanak posao sveopim. &d !imljana su opali ak i Eeduanci.
)alska plemena izabrala su +ercingeoriksa za vo'u u borbi proiv !ima. !imljanima je prijeila
opasnos od odsijecanja od 5isalpinske )alije, u kojoj su )ali ako'er mogli upasi. $oslije
neuspje#a kod )ergovije 5ezar je svoju vojsku spojio s rupama svoga legaa 9abiena u sjevernoj
)aliji i krenuo na jug, ali je uspu morao izdrai napad +ercingeoriksa. 0a#valjujui germanskoj
konjici 5ezar je ipak uspio odbii napade )ala. +ercingeoriks se je morao povui i sklonii u
uvr'eni logor u Aleziji, svorivi sve uvjee za dugorajnu obranu. !imljani su sa svi# srana
opkolili vr'avu, i +ercingeoriks je bio odsjeen od galske vojske, koja je bezuspjeno
pokuavala priskoii svome vo'i u pomo. Na kraju je glad +ercingeoriksa najerala na predaju.
&n je raunao na milos i velikodunos pobjednika, ali se njegove nade nisu opravdale/ on je u
lancima odveden u !im. 1ve do 5ezarovog rijum%a dran je u amnici, a zaim pogubljen.
$ad Alezije bio je eak udarac za usanike. 6edinsvena organizacija se raspala, ali usanak jo
nije bio konano uguen. Mnoga plemena nasavila su borbu s !imom, i jo F1. g. rajale su
posljednje bike. $lemena koja bi prela na sanu !ima dobivala su opros, i za razliku od prve
godine usanka 5ezar je pokazivao svoju blagos 4 clementia 7.
G!lij! po" rimskom vl!1&
A Ko s ma a )a l i j a A 4 .a l l i a 0 o s ma t a 7 sve do !ajne posala je rimski posjed. Ali
ona nije proglaena provincijom. )alska plemena %ormalno su smarana rimskim saveznicima i
sajala pod nadzorom upravnika Narbonske )alije. &na su bila duna svake godine plaai
odre'eni iznos, koji je ukupno iznosio <3 milijun sesercija. 0a razliku od drugi# provincija,
danak 4 t"ibutum 7 nisu prikupljali publikani, ve predsavnici pojedini# plemena. -o je
predsavljalo jednu od bini# 5ezarovi# novina, koja je novoosvojene oblasi spaavala
prejeranog iskoriavanja od srane rimski# zakupaca, koji su upropaavali iave provincije i
eso davali povoda nemirima.
)alski ra predsavlja jedan od najvaniji# doga'aja rimske povijesi, doga'aj koji je ubrzao
raspadanje !epublike i %ormiranje 5arsva. )alski po#odi ovorili su 5ezaru nove perspekive.
&ni su doprinijeli radikalnim promjenama poliikog sanja u !imu.
5ezaru je pao u ruke ogroman plijen. :ogaei se sam, 5ezar nije zaboravljao ni svoje
prijaelje i suborce. Mnogi od nji# obogaili su se i posali magnai. )alski plijen omoguio je
,1F
5ezarovim prisaama, da razviju iroku demagoku poliiku. )alskim novcem pokrivani su
ras#odi na prire'ivanju predsava, praznika, na disribucije, poklone i mia.
"brzo poslije osvajanja slobodne )alije u njoj su osnovane rimske kolonije. )alska zemljia,
koja su pripala krupnim posjednicima ili pak osala u rukama lokalne arisokracije, poela su se
inenzivno obra'ivai. Giroko se razvila razmjena izme'u razni# ialski# i galski# oblasi. Neki
gradovi 5isalpinske )alije i ?rurije proizvodili su robu koja je plasirana u ransalpinskim
oblasima. Ali se je u samoj )aliji poela razvijai proizvodnja, kako poljoprivredni# ako i
obrniki# proizvoda. $oslije nekoliko deseljea produki galske proizvodnje uspjeno su
konkurirali ialskoj robi.
(ako je )alija i kasnije eso pokazivala svoje nezadovoljsvo rimskom vlau, ipak je
romanizacija posizala brze uspje#e. Najvea galska naselja prevarala su se u rimske gradove, u
kojima se razvijala galsko=rimska kulura, koja se odlikovala speci%inou i koja je odigrala
veliku ulogu u povijesi posanka zapadnoeuropske civilizacije.
Glava XXI.
:OR:A I ZMEIU 0EZARA I P OMP EJA+
0EZAROVA )I KTATURA+
3+ Pol iti 78i Bi 'ot u Ri mu 8"a4em #e!eseti & o!i na I+ st+ #"+ K+
Cok je 5ezar vodio raove u )aliji, u !imu je dolazilo do doga'aja koji su svjedoili o
produbljivanju poliike krize koju je !epublika doivljavala jo od poeka (. s. pr. K. 1ranka
opimaa nasavila je borbu proiv rijumviraa. $oliiki procesi, uglavnom po predmeima i
zlouporebama u provincijama, iznosili su na vidjelo nevjerojane zlouporebe rimski#
adminisraivni# i poslovni# ljudi u oblasima podinjenim !imu. Ali su pokupljeni suci
osloba'ali ak i one ija je krivnja bila svakome jasna. :orba za vrijeme izbora magisraa
dosizala je izvanrednu orinu, predizborni zborovi prevarali su se u oruane sukobe po ulicama
!ima.
5bojstvo 'lo"ij!
F@. g. oko konzulski# mjesa vodile su se prve bike, ako da konzuli nisu ni bili izabrani.
&dredi Klodija, sasavljeni od lumpenproleerski# elemenaa i robova, borili su se sa slinim
odredima Milona, koga su isaknuli opimai. Milon je preendirao na konzula, dok je Klodije
#io posai preor. $oekom F,. g. obojica su se sluajno sreli nedaleko !ima, na Apijevoj cesi.
( jednog i drugog praili su naoruani ljudi. Colo je do sva'e, koja se prevorila u uu, u kojoj su
Milonovi ljudi ubili Klodija.
,1>
Klodijevo ubojsvo izazvalo je u !imu nemire. 1vjeina, u kojoj je pored plebejaca bilo i
mnogo robova, poaknua govorima ribunD, Klodijevi# prijaelja, sveano je prenijela njegov le
na Borum, u Eosilijevu kuriju 4 mjeso senaski# zasjedanja 7, gdje je nainjena pogrebna
lomaa. uslijed oga je nasao poar, u kome je izgorjela kurija. Mnovo naroda je za#ijevalo
osveu za smri Klodija. " prijesolnici je nasalo sanje opasno za vladajue klase.
Pompejeve i%v!nre"ne ovl!sti
1ena je $ompeju dodijelio posebne ovlasi, naloivi mu da ugui pokre i vrai red u !im.
Mimo obiaja, $ompej je bio izabran za konzula u F,. g. bez kolege ( sine collea )+ &d ovog
renuak $ompejevo zbliavanje sa opimaima dobiva odre'en oblik, o je ubrzo dovelo do
$ompejevog raskida sa 5ezarom. $ompej je u svojim rukama koncenrirao razne magisraure
4 konzula, prokonzula u panjolskim provincijama, izvanredne ovlasi za opskrbu !ima
namirnicama 7. &vakvo spajanje dunosi bilo je neuobiajeno u prijanjim razdobljima rimske
povijesi, ono je predsavljalo presedan za budue doga'aje. $ompej je sproveo sroge zakone
proiv krivaca za nasilje i pokupljivanje. revidirani su i spiskovi sudaca. &pimai su morali
rvovai Milona. Njemu je odrano su'enje u veoma napeoj siuaciji. 5iceronov obrambeni
govor nije imao uspje#a. Milon je bio osu'en i morao je krenui u izgnansvo.
(se godine $ompej je sproveo zakone koji su poveali kazne za pokupljivanje, regulirali
proceduru prilikom izbora za najvie dunosi i uvrdili novi susav podjele provincija. &vi zakoni
oeali su produenje 5ezarovi# ovlasi i njegov izbor u odsusvu za konzula u <2. g. Me'uim
5ezar se nije usudio doi u !im i posavii svoju kandidauru, jer su ga proivnici mogli pozvai
na sud radi zlouporeba u njegovoj provinciji. A u povodima za opubu nije se moralo
oskudijevai. nije nedosajalo ni ljudi koji bi poveli proces proiv 5ezara. Na insisiranje 5ezara i
njegovi# prisaa $ompej je nasojao ogradii 5ezara i rekao je da se osobno uee na izborima
ne ie 5ezara, ali komicije nisu povrdile u ogradu, i novi su zakoni svarali uvjee za napade na
5ezara. )lavni 5ezarovi proivnici bili su rukovodielji senaorske sranke * opimai, od koji# je
najrevnosniji bio Kaon Mla'i. (deolog pak iavog smjera bio je 5iceron. F1. g. izala je njegova
rasprava A& draviA 4 ()e "e#ublica(7. 1lino $olibiju, 5iceron smara izvrsnom onu Amjeavinu
oblikaA, Aravnoeu vlasiA, koja se opaa u !imu, gdje je vlas podijeljena izme'u narodne
skupine, 1enaa i magisraa. Najineresannija je 5iceronova misao o idealnom dravniku,
Agoovo boanskom ovjekuA, koji se u ekom renuku po dravu pojavljuje kao upravlja
( "ecto" ) i umirielj 4 mo!e"ato" 7 drave. !aspolaui posebnim ovlasima, on upravlja
individualno, u sporazumu s najboljim ljudima u dravi, j. sa opimaima. 5iceron ne govori na
koga misli kad govori o om idealnom ovjeku. $opuno je mogue da je idealizirao $ompeja. ali
u iso vrijeme 5iceron, po svemu sudei, nije zaboravljao ni sebe, inei aluzije na svoje akcije za
vrijeme borbe proiv Kailine.
$ompejev savez sa opimaima ojaao je pozicije 5ezarovi# neprijaelja. 0a konzule od F1. do
<8. g. birani su njegovi krajnji neprijaelji.
,1;
5+ ." a Aa n s 8 i " a t i @ me Au P o m# e 4 a i 0e @ a " a
-rijumvira se usvari raspao onda kada je poginuo Kras i kada su osala u savezu samo
dvojica od rojice moni# ljudi. #la'enju osobni# odnosa izme'u 5ezara i $ompeja doprinijelo je
o o je neposredno prije oga umrla 5ezarova ker 6ulija, koju je $ompej oenio odma# nakon
sklapanja rijumviraa.
'r!jnji optim!ti protiv $e%!r!
+eliku ulogu u raskidu odnosa izme'u $ompeja i 5ezara odigrali su krajnji opimai,
najkonzervaivniji predsavnici senaorskog salea.
Konzul F1. g., Marko Klaudije Marcel, demonsraivno je isupio proiv 5ezarovog masovnog
dodjeljivanja rimskog gra'ansva sanovnicima 5isalpinske )alije. 6ednog od novi# gra'ana
Marcel je osudio na jelesnu kaznu i rekao mu da se moe alii samom 5ezaru. 5ezarovi
proivnici za#ijevali su da on u roku preda svoje ovlasi. $ompej, koji je isprva krio svoj odnos
prema 5ezaru, sao je na kraju na nji#ovu sranu. Ali je 5ezar imao i mnogo prisaa. Me'u
njegovim privrenicima u o vrijeme osobio se isicao )aj 1kribonije Kurion, koji je bio izabran
za narodnog ribuna u F3. g. Kurion je ranije bio pozna kao prisaa opimaa, ali ga je 5ezar
pokupio, isplaivi njegove ogromne dugove. Ca bi prikrio svoj prijelaz na sranu 5ezara, Kurion
je poeo demonsraivno isupai proiv $ompeja i proiv 5ezara. Na jednoj od senaski# sjednica
on je predloio da i 5ezar i $ompej isovremeno predaju svoje ovlasi. $od akvim uvjeima bio bi
u dobiku 5ezar, koji je raspolagao ogromnim galskim plijenom i imao iroki# veza me'u
rimskim plebejcima. $opuno neoekivano Kurionov prijedlog je proao u 1enau s ogromnom
veinom, ali je konzul zavorio sjednicu rijeima/ A$obje'ujee, da bise dobili u 5ezaru
despoaA. &dluka 1enaa nije dobila %ormu. Ali je ovaj inciden poakao krajnje opimae, prisae
gra'anskog raa, na odlune akcije. $o !imu su poeli kruii glasovi kako 5ezar ide na (aliju,
o je dalo povoda prisai opimaa, konzulu )aju Marcelu, da povjeri $ompeju zapovjednivo
nad vojskom.
5ezar, koji je koncenrirao svoje rupe u -ransalpinskog )aliji, nalazio se sa jednom legijom u
5isalpinskoj )aliji, nasojei pokazai kako svim silama eli sprijeii ra. &n je najprije predloio
1enau da mu osavi dvije legije i 5isalpinsku provinciju sa (lirikom. Kada je aj prijedlog
odbaen, on je prisao na raspuanje svoje vojske, pod uvjeom da o iso uini $ompej. &vo
pianje raspravljeno je na sjednici 1enaa u sijenju <8. g. 5iceron, koji se je malo prije oga vrio
iz 5ilicije, gdje je bio prokonzul, pokuao je nai mogunos pomirbe.
Ali su pobijedili krajnji opimai, s kojima se $ompej povezao. 1ena je donio odluku da 5ezar
vrai ovlasi, i odredio mu je zamjenika. &nda su 5ezarove prisae, narodni ribun Marko
Anonije i Kvin Kasije, savili svoj 'eto na ovu odluku 1enaa. Ali opimai nisu #jeli vodii
rauna o pravima ribuna, i ovi su morali pobjei 5ezaru.
,12
$e%!rov prijel!% preko R&bikon!
13. sijenja <8. g. 5ezar je s jednom legijom preao rijeku !ubikon, koja je galske provincije
dijelila od (alije. ")ocka je baena" 4 Alea iacta est 7 * bile su rijei sa kojima je 5ezar poeo
prijelaz preko rijeke. 1amim im opoeo je gra'anski ra. $ojava prokonzula s vojskom u (aliji
bila je prouzakonia. 5ezar je svoju akciju moivirao osveom za gaenje prava narodni# ribuna,
pokuavajui ime odgovornos za ra prebacii na svoje neprijaelje.
5ezarov prijelaz preko !ubikona bio je popuno neoekivan za njegove proivnike. )lavne
$ompejeve vojne snage nalazile su se u Gpanjolskoj. $ompej nije mogao zausavii 5ezarov
napredovanje, on je zajedno s velikim dijelom senaora pobjegao iz !ima na isok (alije i
oplovio iz :rundizija u )rku. 5ezaru nije polo za rukom sprijeii ovaj prijelaz. ali je sad
iava (alija bila u njegovim rukama. $ompejeve rupe koje su osale u (aliji prele su na
5ezarovu sranu. prilian broj prisaa naao je on i po ialskim gradovima. 5ezar je krenuo na
!im, gdje poslije bijega $ompeja i konzulD vlas nije %unkcionirala. $red 5ezarov dolazak neki
magisrai vraili su se na svoje dunosi, a narodni ribuni sakupili su senaore koji su osali u
(aliji. 5ezar je blago posupio sa zarobljenim proivnicima, o je bila neobina reakcija, s
obzirom na posupke Marija i 1ule. &n je samo uzeo u svoje ruke dravnu blagajnu, usprkos
prosvjeda jednog od narodni# ribuna.
4itk! ko" Iler"e
5ezar je u !imu osao krako vrijeme. &n je krenuo u Gpanjolsku, gdje su bile koncenrirane
glavne snage njegovog proivnika. Neoekivanim napadom na $ompejeve panjolske legije 5ezar
je #io onemoguii nji#ovu o%enzivu na (aliju. (sprva 5ezar nije imao uspje#a, ali kada su mu
sigla pojaanja iz )alije, on je kod ( l e r d e 4 <8. g. 7 poukao $ompejeve rupe i prisilio i# na
predaju. Na svom povraku 5ezar je osvojio i grki grad Masiliju. Kao kaznu za uspjean opor.
Masilija je izgubila nezavisnos i osim oga znaan dio svog eriorija. $o povraku iz Gpanjolske
5ezar je proglaen dikaorom, ali je na oj dunosi proveo svega 11 dana. &n je de%iniivno
vraio prava svima onima koje je 1ula bio proskribirao, proveo je izbore za konzule i vraio
dikaorske ovlasi.. Krajem <8. g. 5ezar je krenuo u )rku i iskrcao se u ?piru, gdje se sukobio s
$ompejevim rupama.
4itk! ko" F!rs!l! i nje%ino %n!,enje
$rednos je bila na srani $ompeja. on je imao prilian broj dobro naoruani# i #ranom
opskrbljeni# vojnika, kao i jaku %lou. 5ezarova vojska bila je disciplinirana, ali on nije uspio sve
svoje snage odjednom prebacii, jer je o spreavala $ompejeva %loa. osim oga, 5ezarova je
vojska bila loe opskrbljena. $rvi 5ezarovi sukobi s $ompejem dogodili su se u ?piru kod
Cira#ija. 0a vrijeme nji# 5ezar je prerpio znane gubike, povukao se u -esaliju i rasporedio
svoje rupe blizu grada B a r s a l a . "skoro je u sa svojom vojskom sigao i $ompej. &pimai
koji su se nalazili zajedno $ompejem bili su poslije uspje#a kod Cira#ija uvjereni u pobjedu i
,18
prepirali su se ak oko oga koga e izabrai za 5ezarovog nasljednika na dunosi velikog
poni%ika. Nji#ova uvjerenos u pobjedu prela je i na $ompeja, i on se odluio upusii u biku.
&n je namjeravao proivniku konjicu razbii izvrsnim snagama svoje konjice i zadai udarac
proivnikom desnom krilu.
$redvi'ajui o, 5ezar je na svome desnom krilu koncenrirao dvije isue svoji# najbolji#
legionara. $ompejevi konjanici poisnuli su 5ezarovu konjicu i poeli poiskivai njegove rupe s
desnog boka, ali su u naili na elinu posrojbu i ne izdravi njegov prounapad uzmakli narag,
okrivi bok $ompejeve vojske. &nda je 5ezar uveo u borbu svoje priuvne snage, koje usu prele
u napad na demoraliziranog proivnika i upale u njegov logor.
:ika kod Barsala 4 >. lipnja <2. g. pr. K. 7 zavrila se u 5ezarovu koris. $ompej je pobjegao s
bojia.
&saci njegove vojske predali su se 5ezaru. 1am $ompej sklonio se je najprije na ook 9ezbos,
a odale je prebjegao u ?gipa, gdje je poraio uoie i pomo kod mladog kralja $olomeja,
kome je ranije pruao zaiu. Ali je po $olomejevom nare'enju $ompej izdajniki ubijen dok se
iskrcavao na obalu.
(s#od bike kod Barsala i daljnji ijek doga'aja omoguuju usporedbu alenaa dvojice
akmaca * $ompeja i 5ezara. $ompej je poginuo borei se u savezu sa opimaima. Kasnija
rimska poliika radicija predsavljala ga je kao muenika za slobodu, za republiku, za radicije
predaka. &va predodba nije odraavala prave namjere $ompeja, koji je eso mijenjao svoje
poliike pozicije. kao 5ezar, i on je eio apsolunoj vlasi. $red njim je lebdio ideal
#elenisikog #eroja=pobjednika.
Nije uzalud on sebe smarao novim Aleksandrom i nasojao je u mnogo emu oponaai
makedonskog osvajaa.
-eei osvajanju vlasi, on je bio neusporedivo slabiji od svog proivnika, kao poliiar i kao
vojskovo'a.
E+ Al e 8 s a n !" i 4 s 8 i " a t i 0e@ a " o ' a # o b4 e !a n a ! /a " n a 8 o m
5ezar je sigao u Aleksandriju ri dna nakon $ompejeve smri. " ?gipu se u o vrijeme vodila
dinasika borba/ po esamenu $olomeja Aulea, koji je umro nedugo prije oga, ?gipom je
rebala zavladai njegova sarija ker Kl e o p a r a i sin $ o l o me j . (zme'u braa i sesre
opoela je borba, koja se prevorila u ovoreni ra. Kleopara je prognana iz Aleksandrije, i
?gipom je zavladao maloljeni $olomje Cioniz. 1igavi u ?gipa, 5ezar je zaraio ogromne
svoe koje mu je bio duan $olomej Aule i arbirau po pianju naslije'a prijesolja. Kleopara se
ajno vraila u Aleksandriju i prodrla do 5ezara. 5ezar se je oduevio mladom kraljicom, koja se
odlikovala umom i obrazovanjem. Me'uim, odnosi izme'u 5ezara i Kleopare ne mogu se svesi
na obinu romaninu povijes. &slanjajui se na 5ezara i njegovu vojsku, Kleopara je #jela
povraii vlas. 5ezaru su pak bila porebna ogromna sredsva za osvarenje njegovi# poliiki#
planova. 5ezar je $olomeja i Kleoparu proglasio egipaskim kraljevima, ali je $olomejeva
,,3
sranka, koju su podravali aleksandrinci, bila nezadovoljna njegovom poliikom. " Aleksandriji
je opoeo usanak, koji je doveo u opasnos ak i 5ezarov ivo. :ojei se da %loa, koja se
nalazila u luci, ne pre'e na sranu usanika., 5ezar je naredio da se spali. 0a vrijeme poara
izgorio je jedan dio slavne Al e k s a n d r i j s k e k n j i n i c e . 5ezara su spasila ek brojna
pojaanja, koja su mu na vrijeme dola iz 1irije. " bici kod Nila !imljani su odnijeli pobjedu.
$olomej Cioniz je poginuo. 5ezar se vraio u Aleksandriju kao pobjednik i vraio na vlas
Kleoparu.
5ezarove akcije u Aleksandriji pruile su neprijaeljima mogunos prikupljanja snage. 1in
Miriaa +(. ?upaora * B a r n a k , osvojio je kraljevine koje su bile saveznice !ima, ili od njega
zavisne, i zauzeo ak :iiniju, koja je pripadala !imu. Nevjerojanom brzinom sigao je 5ezar iz
?gipa u Aziju, bez naroie muke pobijedio Barnaka i lakonski javio u !im o svojoj pobjedi/
ACo'o#, vi dj e#, pobi j edi #A ( Veni - 'i !i - 'i ci ).
Barnak je pobjegao u $anikanej, gdje ga je ubio vojskovo'a Asandar, koji je u njegovom
odsusvu upravljao :osporskom kraljevinom. $objeda nad Barnakom predsavlja poeak rimskog
mijeanja u prilike :osporske kraljevine, iako se 5ezarov pokuaj da na :osporu uvrsi svog
kandidaa svrio neuspje#om. Novi preenden poginuo je u borbi sa Asandrom.
Nakon zavreka akcija u Aziji, 5ezar se je vraio u !im.
9+ So c i 4 a l n i # o 8 " et u Ri mu 9G+ D 9J+ +
*&6ni,ko pit!nje
)ospodarsko sanje !ima pogoravalo se za vrijeme gra'anskog raa. +rijednos novca je
opadala, ivo je poskupljivao, i posljedica oga bilo je zaoravanje dunikog pianja. $arola
Abrisanje dugovaA ponovo je posala akualna. <8. g., po svemu sudei pod ujecajem gradskog
plebsa, koji se zalagao za anuliranje dugova. 5ezar je sproveo sljedee mjere/ kamae su
ukljuivane u dug, imovina koja je sluila kao pokrie za novac uze na posudbu * rebala se je
kupovai po cijeni koja je bila prije gra'anskog raa. &sim oga uvr'eno je da niko ne moe
drai goovog novca vie od >3 333 sesercija.
Akcij! $elij! R&.!
&vakvo rjeenje pianja nije zadovoljavalo ni dunike ni vjerovnike, i <2. g., za vrijeme
5ezarovog boravka na (soku, preor Marko 5elije !u% podnio je najprije prijedlog da se plaanje
svi# dugova odgodi za es mjeseci, a kada je aj prijedlog naiao na opor, podnio je narodnoj
,,1
skupini zakonski projek kojim se anuliraju svi dugovi i zakupci sana osloba'aju plaanja
najamnine za proeklo vrijeme sanovanja. 5ezarovski 1ena smijenio je 5elija s dunosi. &nda
je on opuovao na jug (alije, gdje je zajedno s Milonom, koji se vraio iz prognansva * od
pompejevaca, gladijaora i robova, kojim je obeana sloboda, %ormirao odrede i pripremao
usanak. ali su usaniki odredi bili poueni od rupa poslani# iz !ima, a 5elije i Milon ubijeni.
Pokret *ol!bele
1ljedee, <;. g., narodni ribun $ublije Kornelije Colabela obnovio je zakonski projek o
brisanju dugova i oslobo'enju zakupaca od zakupnine. Colabela je digao usanak, u koji su se
ukljuili i oslobo'enici, Marko Anonije 4 ribun iz <8. g. 7, koga je 5ezar osavio u (aliji, uguio
je usanak.
$e%!rove socij!lne re.orme
5ezarov povraak u !im poklopio se vremenski sa jaanjem pompejevaca u A%rici, ako su
me'u noblieom i u onom dijelu viezova koji je simpaizirao $ompjea ponovno oivjele nade u
5ezarov poraz. 0ao je 5ezar morao poraii podrku plebsa. 5ezar nije izrazio nezadovoljsvo
Anonijevim mjerama, ali nije prekinuo ni s Colabelom. Ne pri#vaajui iav njegov program,
5ezar je proveo brisanje zakupniki# dugova za vrijeme od godinu dana za one koji u !imu
plaaju dvije isue, a po ialskim gradovima * F33 sesercija. " ineresu dunika uvr'eno je da
se kamae raunaju u dug.
Ca bi podigao ialsku poljoprivredu, 5ezar je proveo obvezni zajam i prodao na liciaciji
imovinu svoji# proivnika, poginuli# za vrijeme posljednjeg gra'anskog raa. (sovremeno je s
ekom mukom uspio uguii nemire u legijama, koje su bile nezadovoljne ime o im se ne
isplauje obeana nagrada.
!ed u !imu bio je usposavljen. $onovo su izabrani konzuli, a 1ena popunjen novim
lanovima, me'u kojima je bio i prilian broj 5ezarovi# cenuriona.
<+ P o s l 4 e !n 4 a e t a # a 0e @ a " o ' e bo " be s # o m# e 4 e ' c i ma
4itk! ko" T!ns!
Cok se 5ezar nalazio na (soku, a zaim sre'ivao prilike u !imu, pompejevci su ponovo
koncenrirali svoje snage u A%rici. &ni su uspjeli prikupii veliku vojsku. Numidski kralj 6uba
opskrbljivao ju je namirnicama i savio im je na raspolaganje pomone rupe. Krajem <;. g. 5ezar
je krenuo u A%riku. Njegova vojska bila je malobrojnija od proivnike, ali je usprkos, ome, u
ravnju <>. g. u krvavoj bici kod -ansa pobijedila pompejevce. 1vi a%riki gradovi predali su se
,,,
5ezaru. &brana grada "ike povjerena je Kaonu Mla'em. 1marajui pruanje opora 5ezaru
beznadenim, on je zavrio ivo samoubojsvom. -ako je siao s pozornice najuvjereniji prisaa
sare arisokraske !epublike, koji je najdosljednije branio njena naela. Cogmasko zanoenje
republikanskim radicijama dovodilo je Kaona do poliike krakovidnosi. Njegova borba
pokazala se neuinkoviom. !imski republikanci slavili su kasnije njegovo poenje i ispravnos,
kao i njegovu smr, ako da je Kaon u kasnijim vremenima imao dosa poovaelja.
"slijed raa poginuo je i numidski kralj 6uba, poslije ega je Numidija prevorna u rimsku
provinciju pod imenom Af"ica 1o'a.
4itk! ko" M&n"e
5ezar se vraio u !im i proslavio eiri rijum%a * za svoje pobjede u )aliji, ?gipu, Aziji i
A%rici. Ali su se $ompejevi sinovi )nej i 1ekso uvrsili u Gpanjolskoj i ponovo prikupili veliku
vojsku. " bici kod Munde 4 <F. g. 7 oni su bili poueni. 1ariji, )nej, bio je ubijen, dok se je
1ekso uspio sklonii u sjevernu Gpanjolsku. 1ada je 5ezarova pobjeda bila popuna. &n je bio
apsoluni vladar !ima.
K+ :o " ba @ a ' o 4 n u !i 8t a t u " u
)ra'anski ra <8. * <F. g. bio je rezula krize koju je proivljavala rimska drava. Klasna
borba u !imu ula je u novu %azu. $resudan znaaj dobivala je borba za vojnu dikauru. prijelaz
na nju posojao je za !im neminovna nunos. !obovi koji su se digli pod 1parakovim vodsvom
bili su poueni. od oga vremena nije bilo ovoreni# akcija robova, ali je akcija 5elija !u%a
pokazala da su robovi u !imu, kao i u kasnoj )rkoj, mogli pruai podrku pokreu slobodne
siroinje, pokreu koji se odvijao pod parolom brisanja dugova, prijeei ime zelenakom
kapialu, koji je bio moan u !imu.
!imski usav %ormirao se u ono vrijeme kad je !im bio relaivno mali grad=drava. &snovna
naela rimskog poliikog ure'enja osajala su nepromijenjena, iako je rimska drava obu#vaala
velik eriorij * njoj su bile podinjene sve drave 1redozemnog mora. Novo sanje nije nailo na
poreban odraz u rimskom poliikom susavu. Na provincije se nije gledalo kao na dijelove
jedinsvene drave, ve kao na posjede rimskog naroda ( #"ae!ia #o#uli Romani ), kao na oblasi
na koje se proee njegova vlas ( im#e"ium )+
Nemilosrdno iskoriavanje provincija, koje je neke oblasi dovodio do popunog
upropaavanja, izazivalo je usanke, koji su dovodili u pianje vladavinu !ima nad pokorenim
eriorijima. !imsko zakonodavsvo predvi'alo je sroge kazne za zlouporebe u provincijama.
1udski procesi, koji su eso vo'eni u o doba, nisu imali u vidu inerese rimski# podanika, ve su
samo bili sredsvo za borbu izme'u pojedini# predsavnika vladajui# grupa.
&bjekivnu nunos predsavljao je prijelaz na akvo poliiko ure'enje koje e izmijenii
meode i oblike iskoriavanja provincija. Nobilie se pokazao nemonim da izvri izmjene u
,,@
dravnom ure'enju koje e odgovarai objekivnom sanju svari * prerasanju !ima od grada=
drave u svjesku silu. 1redinom (. s. pr. K. viezovi nisu igrali samosalnu poliiku ulogu.
$ojedini nji#ovi predsavnici pruali su podrku senaorskim grupacijama, drugi su pak nasojali
sauvai svoju neuralnos i osai izvan poliike. 0ajedno s propadanjem seljava i raspadanjem
demokracije nesajalo je preduvjea za daljnju demokraizaciju rimskog poliikog ure'enja.
Me'u gradskim plebsom bile su jo ive radicije sranke populara, ali su demokraske parole
gubile svoj realan sadraj.
-ijekom borbe izme'u razni# robovlasniki# grupacija, kao o se o moe vidjei na
primjerima Marija, 1ule, Kailine i isog og 5ezara, predsavnici vladajui# klasa obraali su se
slobodnoj siroinji, pa ak i robovima, o je u odre'enoj mjeri predsavljalo prepreku za guenje
revolucionarnog pokrea robova i donji# slojeva slobodnog sanovniva. (skusvo klasne borbe u
razdoblju nakon 1ule pokazalo je da je prijelaz na vojnu dikauru bio neizbjean. 5ezar je bio
dosljedniji od $ompeja, koji je #io zadobii apsolunu vlas, a isovremeno sauvai vladavinu
nobiliea, koji je branio sarorepublikanska naela.
$e%!r i rimski "emokr!tski kr&+ovi
5ezar se pojavio na poliikoj pozornici kao rukovodielj demokraske sranke. sranke
populara. $arole populara sauvale su svoje znaenje i u sljedeim razdobljima njegov djelanosi.
-ako je on prijelaz preko !ubikona i poeak raa s $ompejem pravdao nunou da se osvei za
uvredu narodni# ribuna, predsavnika plebsa. Kod samog 5ezara i njemu bliski# ljudi zapaaju
se odjeci ideja soike %ilozo%ije, koja je uila o prvobinoj jednosavnosi ljudi i nji#ovoj opoj
jednakosi. " "'ilje"kama o (alskom ratu" on idealizira germanski agrarni susav. " godinjoj
raspodjeli zemljia kod )ermana 5ezar je vidio elju da se sprijei imovinska nejednakos i
sras za novcem. 5ezaru bliski povjesniar 1alusije pozivao ga je u svojim pismima da izvri
socijalne re%orme. on je ak predlagao ukidanje novca, koji ra'a rasko * glavni porok rimskog
druva. 1alusije je 5ezaru preporuivao da izvri re%ormu obiaja, za koju se nisu borili samo
cezarovci/ na nju je pozivao 5ezar i 5iceron. )ovorei o mjerama koje bi mogle uskrsnui
sarinsku rimsku jednosavnos ivoa, 1alusije je 5ezaru savjeovao odusajanje od prakse
snabdijevanja rimskog plebsa iom.
5ezar je smanjio besplanu disribuciju ia, ali je i pored oga ijekom iave svoje djelanosi
sauvao popularnos me'u rimskim gradskim plebsom, koji je uzalud oekivao od njega
radikalne re%orme. Me'uim, podrka od srane rimskog plebsa nije mogla bii vrsa ni dovoljna,
im prije o su i 5ezarovi proivnici imali me'u plebejcima mnogobrojne klijene. $rilian broj
prisaa imao je 5ezar i me'u sanovnivom ialski# municipija. +eina municipija sajala je na
srani 5ezara za vrijeme njegove borbe s $ompejem. Me'u sanovnicima municipija bilo je
poduzenika, koji su se korisili 5ezarovom provincijskom poliikom. novi ialski kolonisi
dobivali su od njega zemljine esice. iz redova ialski# sanovnika popunjavane su 5ezarove
legije. Ali su neprijaeljske grupe ako'er imale u gradovima podrku, koja se zasnivala na isim
im klijenskim vezama.
,,<
&ko 5ezara okupili su se neki moni rimski poslovni ljudi, ijesno povezani s provincijama. u
nji#ovom ineresu bilo je svaranje akvi# uvjea koji e uvrsi rgovake veze. 5ezar je nasojao
na svoju sanu privui vladajue grupe provincijskog sanovniva i samim im proirii svoju
socijalnu bazu. &n je dareljivo dijelio prava rimskog gra'ansva ne samo pojedinim osobama,
ve i iavim gradovima. &pine 5isalpinske )alije dobile su od njega pravo rimskog gra'ansva.
"brzo nakon 5ezarove smri 5isalpinska )alija presala se je smarai provincijom, i na nju se
poelo gledai kao na dio (alije.
$rava rimska gra'ansva dodjeljivana su pojedinim panjolskim gradovima, kao i mnogim
sanovnicima novoosvojeni# podruja slobodne )alije. Nadaleko se iri lainsko pravo, koje je
dano raznim gradovima Narbonske provincije, mnogim panjolskim opinama, sicilijskim
gradovima i nekim a%rikim gradovima. !omanizaciji zapadni# podruja doprinijelo je osnivanje
rimski# kolonija po ranim provincijama. Naselja ialski# kolonisa pojavila su se i u isonim
provincijama * na junoj obali 5rnog mora i u 1iriji. 1ve ove mjere poveale su broj 5ezarovi#
prisaa u oblasima zavisnim od !ima, ali su 5ezarove prisae po provincijama bile malo
ujecajne u poliikom pogledu.
$e%!r i nobilitet
+ladajua grupa u dravi i dalje je bio nobilie. isina, i me'u rimskom arisokracijom bilo je
5ezarovi# prisaa. 0a vrijeme borbe s $ompejem u 5ezarovom se logoru nalazio prilian broj
mladi# nobila iji su se sariji ro'aci borili na srani $ompeja. 0a razliku od 1ule, 5ezar je
velikoduno posupao sa svojim proivnicima. Kon%iscirana je imovina samo $ompeja i njegovi#
najdosljedniji# prisaa. Mnogi od 5ezarovi# prijanji# proivnika dobili su amnesiju. Nakon
pobjede nad neprijaeljima 5ezar odluno kree puem pomirbe sa sarom arisokracijom. &n se
vrlo dareljivo odnosi prema isaknuim arisokraima, bivim $ompejevim prisaama. &ni se
biraju na najvie dravne poloaje, alju u provincije, dobivaju posjede na dar. 0a 5ezarovu
socijalnu poliiku karakerisino je nasojanje da na'e oslonac kod razni# socijalni# grupa, i o se
odraava u mnogobrojnim re%ormama koje je on sproveo.
$e%!rovo %!kono"!vstvo
$osljednje godine 5ezarove djelanosi obiljeene su anidemokraskim re%ormama,
sprovedenim u du#u opimaD i oni# cezarovaca koji su prisajali uz 1alusijeve poglede/ broj
plebejaca koji uivaju pravo da od drave besplano dobiva io i neke druge proizvode * smanjen
je od @,3 na 1F3 isua. (zdan je zakon koji je ponovo zabranjivao kolegije, koje je Klodije bio
obnovio krako vrijeme prije oga. Ca bi smanjio broj rimske siroinje bez kue i posla. 5ezar je
iselio u kolonije 23 isua gradski# proleera.
&d mjera sprovedeni# u ineresu i al ski # s anovni ka od osobiog je znaenja 6 u l i j e v
z a k o n o mu n i c i p i j i ma , iji nam je znaan dio pozna po sauvanom napisu. &vaj zakon,
koji je predloio 5ezar, ali koji je sproveden po svemu sudei u <<. g., nakon njegove smri,
davao je gradovima auonomiju u rjeavanju lokalni# pianja, uvr'ivao pravila za izbor gradski#
,,F
magisraa, davao privilegije veeranima, ali je isovremeno ograniavao pravo udruivanja. "
du#u anipluokraski# endencija sprovedeni su zakoni koji su iili osobnos dunika. Hiav niz
mjera imao je za cilj da doprinese uzdizanju poljoprivrede. 0akon koji je ograniavao iznos
goovine koju pojedinac moe posjedovai * imao je za cilj poveanje sredsava koja se ulau u
zemljine posjede. 5ezar je vorac veliki# projekaa za isuivanje movara, drenau la i izgradnju
puova, projekaa koji su bili samo djelomino osvareni. " ineresu ialskog seoskog prolearijaa
on je uvrdio da se najmanje jedna reina pasira zaposleni# po lai%undijima mora sasojai od
slobodni# ljudi.
6o F8. g., za vrijeme svog konzulaa, 5ezar je sproveo srogi z a k o n p r o i v
i z n u ' i v a n j a u provincijama ( lex Julia !e "e#etun!is ), koji je u svojim glavnim crama
osao na snazi sve vrijeme rajanja 5arsva. Kasnije je r e g u l i r a n p o r e z n i s u s a v .
ograniena je i savljena pod konrolu djelanos publikana. i dalje su zadrani zakupci posredni#
poreza, dok su neposredne poreze u nekim provincijama odsada plaali dravi izravno
predsavnici opina.
Niz mjera imao rebao je doprinijei razviku razmjene. " (aliji je produbljena luka !ima *
&sija, u )rkoj se namjeravalo prokopai kanal kroz Korinsku prevlaku. &d 5ezarovog vremena
poeo se je redovio kovai zlani novac. !imski denarij konano se prevara u jedinsvenu
moneu za iav 0apad. Na (soku je dodue u dalje osala ranija arolikos monearni# susava.
5ezar je sproveo i r e % o r mu k a l e n d a r a . "z pomo egipaskog maemaiara i asronoma
1ozigena uveden je 1. sijenja <F. g. onaj nain raunanja vremena koji je za vie soljea
preivio !imsko 5arsvo, a u !usiji posojao sve do poeka 1812. g. 4 zv. julijanski kalendar 7.
5ezar je namjeravao kodi%icirai rimsko pravo, o je bilo osvareno ek u doba kasnog !imskog
5arsva.
5ezar je uspio osvarii samo mali dio onoga o je namjeravao. Hiav susav njegovi# re%ormi
imao je za cilj reguliranje raznoliki# odnosa i pripremu sapanja !ima i provincija u monar#iju
#elenisikog ipa. !im je rebao osai samo glavni grad rimske svjeske drave, rezidencija
monar#a. "osalom, o 5ezaru se ak govorilo da se nosio milju da prenese prijesolnicu u
Aleksandriju ili (lion.
0a 5ezar je karakerisina kombinacija u njegovim re%ormama i projekima radicionalni#
naela sranke populara, monar#ijski# ideja raireni# po zemljama #elenisikog (soka i neki#
posavki rimski# konzervaivaca. " du#u ovi# posljednji# on je i izdao, ili namjeravao izdai,
zabrane proiv raskoi i razvraa. " ineresu najujecajniji# krugova nobiliea neke su senaorske
porodice uvrene u paricije ( lex 0assia ).
$e%!rov! vl!st
&slanjajui se na vojsku, 5ezar je uspio sei slavu i bogasvo. pomou svoji# legija on je
uspio zadobii vlas u dravi. $opularnos 5ezara, aleniranog sraega i dareljivog vojskovo'e,
bila je me'u vojnicima veoma velika, ali o nije oklanjalo opasnos od vojniki# usanaka. pri
guenju i# usanka 5ezar je pokazivao podjednaku invenivnos kao i za vrijeme rani# po#oda.
,,>
$oslije pobjede nad $ompejem 5ezar je bio apsoluni gospodar, ali je a vlas ipak izraavana u
radicionalnim republikanskim oblicima. Kao 1ula, 5ezar je nosio iulu d i k a o r a . $rvi pu je
za dikaora imenovan <8. g., po povraku u !im iz Gpanjolske. ada mu je dikaorska vlas
dodijeljena radi sazivanja izborni# komicija. $oo je izabran za konzula, on je vraio ovlasi
dikaora. $oslije bike kod Barsala imenovan je dikaorom, na odre'eno vrijeme, a poslije bike
kod -ansa dobio je dikauru na dese godina. Najzad, <<. g. 1ena mu je dao iulu
d o i v o n o g A v j e n o g A d i k a o r a ( !ictato" in #e"#etum ). $ored dikaure, 5ezar je
imao i druge ovlasi. &n je iao puem $ompeja, koji je F,. g. koncenrirao u svojim rukama
dunosi nespojive s gledia uobiajeni# rimski# pravni# normi. <2. g. on je dobio d o i v o n u
r i b u n s k u v l a s ( t"ibunica #otestas ), <>. g. povjerena mu je p r e % e k u r a mo r a l a
( #"aefectu"a mo"um ), o je %akiki bilo jednako ovlasima cenzorD. 6o >@. g. 5ezar je bio
izabran za v e l i k o g p o n i % i k a . &n je dobio iulu o c a d o mo v i n e ( #a"ens #at"iae ).
iula i mp e r a o r a ula je u sasav njegovog imena i ukazivala na njegovu osobnu vezu s
vojskom. $ored oga ,5ezar je imao v r # o v n o p r a v o r a a i mi r a , p r a v o
o d r e ' i v a n j a k a n d i d a a z a ma g i s r a e , r a s p o l a g a n j a d r a v n o m
b l a g a j n o m. 1ve e ovlasi, uzee zajedno, davale su 5ezaru doivonu monar#ijsku vlas.
" razdoblju 5ezarove dikaure narodne skupine posluno su primale sve njegove prijedloge.
&n je iroko korisio svoje pravo preporuivanja kandidaD ( ius commen!ationis )- ako da su
izbori bili u svari zamijenjeni posavljanjem. 5ezar je reorganizirao 1ena. :roj njegovi# lanova
povean je na 833. 5ezar je u njegov sasav uvrsio svoje asnike i ak bive oslobo'enike.
$ovean je broj razni# magisraa 4 preora * na 1>, edila na > i kvesora * na <3 7. -o je bilo
izazvano proirivanjem dravni# %unkcija. osim oga, ovorena je mogunos napredovanja na
slubenoj ljesvici velikom broju osoba. 5ezar se nije ograniio na o da u svojim rukama spoji
razne ovlasi i da svojoj vlasi podini najvie dravne usanove. 1lino #elenisikim dinasima,
on je nasojao pronai vjersko opravdanje svoje vlasi. Kao veliki poni%ik on se nalazio na elu
rimske religije. Njegov kip posavlja se u #ram uz kipove bogova, on se naziva boansvom na
nekim napisima, koji su, dodue, privanog karakera. 5ezar se svuda pojavljuje u purpurnoj
odjei koju su nosili rijum%aori i koju su, po radiciji, nosili rimski kraljevi. $roglaenje 5ezar za
kralja rebalo je zavrii njegove poliike mjere. $oslije pobjede nad pompejevcima 5ezar je
razra'ivao plan za po#od proiv $ara. " 1ibilinim knjigama na'eno je proroansvo da pobjedu
na (soku moe odnijei ovjek koji ima kraljevsku vlas. $oekom <<. g. 5ezarov prijaelj
Marko Anonije, na dan praznika 9uperkalijD, #io je u kazaliu pred ogromnim mnovom ljudi
savii 5ezarzu na glavu kraljevsku dijademu, ali ju je 5ezar demonsraivno uklonio, o je
izazvalo buru aplauza, jer je veina rimskog sanovniva jo bila republikanski nasrojena.
M!rtovske i"e
Me'u predsavnicama rimskog nobiliea i dalje je posojao prilian broj 5ezarovi# proivnika,
koji su bili nezadovoljni zbog naruavanja republikanskog usava, zbog svog uklanjanja s
dravni# poloaja, i koji su raili priliku da se 5ezaru osvee za sve uvrede i ponienja. $roiv
,,;
5ezara sklopljena je uroa, u koju se ukljuilo preko >3 senaora. )lavni uronici bili su/ )a j
Ka s i j e 9o n g i n , Ma r k o 6 u n i j e :r u i Ce c i m 6 u n i j e :r u .
)aj Kasije 9ongin bio je najprije pompejevac, a zaim je preao na sanu 5ezara i dobio od
njega dunos preora. Kasnije je bio isaknui vojskovo'a. Kao kvesor sudjelovao je u po#odu
proiv $ara, vrlo vjeo izveo povlaenje preosali# dijelova razbijene Krasove vojske i
organizirao obranu 1irije. Crugi isaknui sudionik u uroi bio je Marko 6unije :ru. &dgojen u
arisokraskom du#u, oboavaelj i ro'ak Kaona Mla'eg, :ru je sebe smarao poomkom
polulegendarnog :rua koji je isjerao -arkvinijevce iz !ima. &n se odlikovao srogim nainom
ivoa i bio pozna po svom oduevljavanju za %ilozo%iju. :ru je bio sljedbenik $laona i soiara.
prouavanje najbolji# uzora grke %ilozo%ije bilo je njegovo omiljeno zanimanje. Me'uim, o mu
nije smealo da se u mladosi bavi li#varsvom. 1anovnici ciparskog grada 1alamine dobili su od
njega zajam uz godinju kamau od <2 U. kasnije su :ruu bliski zelenai sa izvanrednom
okrunou raili plaanje zajma. 0a vrijeme bike kod Barsala :ru je bio na sani $ompeja.
5ezar je pokazao izvanrednu skrb za njega i narodio da ga se poedi dok se nalazio u
proivnikom aboru, a zaim ga rado primio k sebi. Neko vrijeme :ru je bio upravnik )alije,
gdje ga je sanovnivo uvaavalo. <<. g. on je bio preor/ :ru nije odma# prisao na sudjelovanje
u uroi, ali su ga obieljske radicije i ujecaj prijaeljD privukli na sranu 5ezarovi# neprijaelja.
$rikljuivi se uronicima, :ru se sa dosljednou jednog dokrinara laio osvarivanja nji#ovi#
planova.
+eliku ulogu u organizaciji uroe igrao je i Cecim 6unije :ru. 1udionik u )alskom rau,
izvrsan vojskovo'a, on je priao 5ezarovim proivnicima onda kada se je anirepublikanski
karaker 5ezarovog upravljanja poeo osobio jasno oiovai. $rilian broj senaora ukljuio su u
urou iz elje za osveom 5ezaru za uvrede koje je nanio njima i njima bliskim ljudima.
$lan aenaa na 5ezar bio je dealjno razra'en, i uronici su raunali da e iza 5ezarovog
ubojsva doi obnova sarog poreka i povraak vladavine senaorske arisokracije. Kao dan za
izvrenje odre'ene su ma r o v s k e i d e 4 1F. oujka 7. Aena se je rebao izvesi u
$ompejevoj kuriji, u kojoj je za aj dan bila zakazana senaska sjednica. " susjednoj zgradi
uronici su smjesili odred naoruani# gladijaora i robova, koji su im rebali pruii pomo ako
uroa ne bi uspjela. 5ezar nia nije znao o napadu koji se na njega sprema. $rilikom ulaska u
kuriju predali su mu pismo, u kome mu je skrenua panja na urou, ali ga on nije raspeaio. "
dvorani za sjednice 5ezara su opkolili uronici, od koji# se jedan obraio dikaoru s molbom da
amnesira njegovog braa i, kad je bio odbijen, u#vaio je 5ezara za ogu, o je bio dogovoreni
znak za napad. Na 5ezara su jurnuli uronici, naoruani maevima i bodeima, i zadali mu mnogo
rana. 5ezar je pao mrav ispred $ompejeve saue.
J+ 0e @ a " o ' a 8 a " a 8t e " i s t i 8 a
5ezar je imao oko ezdese godina kad je bio ubijen od uronika. &n se proslavio kao isaknui
vojskovo'a anike, kao veoma snaan poliiar, diploma i upravlja. (zvori govore o njegovoj
,,2
neobinoj energiji. & njemu se govorilo da je mogao isovremeno sluai, iai i dikirai pisma.
1auvane predodbe 5ezara i opisi njegove vanjine prikazuju ga kao skladnog ovjeka, visokog
rasa, mravog, ori# cra lica. 5ezar se nije odlikovao vrsim zdravljem. Ali mu o nije smealo
da za vrijeme galski# po#oda podnosi zajedno s vojnicima sve rane egobe. 0a vrijeme
Aleksandrijskog raa samo je neobian jelesni napor spasio 5ezara propasi. $redsavnik najvieg
sloja nobiliea, srasni ljubielj raskoi i elegancije, on je roio ogromna sredsva na svoje vile,
slike i kipove. & njegovoj raskalaenosi sasavljali su epigrame ak i njemu odani vojnici.
5ezarov sav prema ljudima bio je uvjeovan najee poliikim moivima. 0a vrijeme )alskog
raa on je vie pua pokazivao okrunos i vjerolomsvo, ali je isovremeno znao zadivii svojom
velikodunou i blagou. 5ezar je bio jedan od najobrazovaniji# ljudi svoga vremena. $a ipak,
iava njegova djelanos ne moe se objasnii samo njegovim osobnim alenima. &ni su mu
pomogli bolje nego drugim predsavnicima njegove klase da s#vai zadake koji soje pred
rimskim robovlasnikim druvom i da odredi puove za nji#ovo rjeavanje. Arisokra po
porijeklu, on se pokazivao kao obnavlja i rukovodielj sranke populara, a pred kraj svoje
djelanosi nasojao je pokazai kako se brine za inerese svi# grupa slobodnog sanovniva
rimske drave.
Ali je 5ezar precijenio svoje snage, svoj auorie i svoj poloaj. 1oljene republikanske
radicije bile su jo ive, iako je !epublika proivljavala krizu.
G+ Pol e!i na 0e@a"o'u !4el atnost u no'o4 &i sto"i o"afi 4i
5ezarova djelanos, njen karaker, kao i njegova sudbina izazivali su razlii sav prema sebi
kako u anikoj ako i u novoj #isoriogra%iji.
" novom vijeku pianje o 5ezarovoj ulozi pobu'ivalo je osobi ineres u Napoleonovo doba.
1am Napoleon (((. visoko je cijenio 5ezarov vojni alen i osavio djelo posveeno galskim
raovima. " predgovoru roomnoj povijesi 5ezara Napoleon (((. je pisao/ "Providnost uzdie
takve ljude kao "to su 6ezar% )arlo Veliki% 2apoleon% da bi prokrili narodima put kojim oni
trebaju ii!!! :e"ko onima koji i$ ne priznaju i koji im se protiveG"
" Njemakoj, jedan od prvi# cezarijanski nasrojeni# povjesniara bio je Cruman, koji se sa
oduevljenjem izraavao o 5ezaru i eso kriizirao njegove proivnike. Ali je naroio veliku
ulogu u #isoriogra%iji o 5ezaru odigrao (((. om Mommsenove A!imske povijesiA. Mommsen na
5ezara gleda kao na demokraskog monar#a i velia ga kao idealnog junaka ne samo rimske ve i
iave svjeske povijesi.
Mommsenova koncepcija naila je na mnoge prigovore. $riznajui 5ezaru osobni alen,
Nizsc# je na njega ukazivao kao na jednog od uzronika pada rimske demokracije. 6edan od
najodluniji# Mommsenovi# proivnika bio je Berrero. &n je odbijao 5ezaru priznai ma kakvu
izvanrednu ulogu. $o Berrerovom miljenju, ne moe se smarai da je iava 5ezarova djelanos
podinjena nekom odre'enom planu. Berrero je 5ezara smarao Avelikim pusolovomA i
Agenijalnim nesrenikomA. 5ezarovi posupci zavisili su od sjecaja sluajni# okolnosi, on je rpio
,,8
mnoge poraze i neuspje#e, a njegovi uspjesi eso su bili rezula sluajnosi. 5ezar nije uspio
osvarii cilj koji je sebi posavio, jer on, po Berrerovom miljenju, nije vodio rauna o realnom
sanju.
1812. g. izala je velika monogra%ija ?duarda MeOera, pod naslovom A5ezarova monar#ija i
$ompejev principaA. 1lino Mommsenu, MeOer smara da je 5ezarova monar#ija bila naklasna.
&n priznaje da je 5ezarova djelanos bilo podinjena odre'enom programu, ali smara da njegovi
planovi nisu sazreli jo prvi# dana po supanju na poliiku pozornicu, ve da su svoreni pred
kraj njegove poliike djelanosi. 5ezar je nasojao osvarii prijelaz !ima na svjesku monar#iju
#elenisikog ipa, u kojoj bi se rasopio i sam grad !im. &dajui duno priznanje osobnim
5ezarovim vrijednosima, MeOer smara da su i planovi bili preuranjeni. &ni su se mogli
osvarii ek nakon vie soljea, u vrijeme Konsanina +elikog. Caleko je realnija bila djelanos
$ompeja/ on je bio prvi osniva principaa. u principau osoba koja zauzima poseban poloaj i
uva vlas arisokracije, !im i dalje igra izvanrednu ulogu u sudbini drave, a (alija zauzima
privilegirano mjeso. " poliikom pogledu Augus nije nasavio poliiku 5ezara, ve $ompeja.
MeOerova knjiga ujecala je na nain obrade povijesi zadnji# deseljea !epublike. Neki
povjesniari pri#vaili su osnovne eze eorije ?duarda MeOera, ali su, u iso vrijeme, njegovoj
koncepciji savljeni u #isorijskoj lierauri nasupro i drugi pogledi.
1uvremeni engleski povjesniari 4 od koji# reba spomenui ?dkoka, pisca lanaka o 5ezaru u
A-#e 5ambridge old #isorOA, i 1eima, koji je 18@8. g. objavio monogra%iju pod naslovom
A!imska revolucijaA 7 smaraju da nema osnova za o da se govori kako je 5ezar eio svaranju
monar#ije #elenisikog ipa.
Nieg zajednikog sa svarnom #isoriogra%ijom nema krivovorenje 5ezarove povijesi od
srne %aisiki# ApovjesniaraA, koji su 5ezarove uspje#e objanjavali ime o je on bio pravi
arijevac.
)ra'anski povjesniari ispiali su razne eape 5ezarove djelanosi i iznijeli niz objanjenja za
pojedine doga'aje njegovog doba. Ali je glavna nji#ova panja bila usmjerena na pianje o ulozi
5ezarove osobnosi a ne na ispiivanje odnosa klasni# snaga i karakerisike njegove socijalne
poliike u vezi s im odnosom. &vaj nedosaak podvukao je jo 1832. g. ruski povjesniar !. 6.
+iper, koji je nasojao 5ezarovu djelanos dovesi u svezu s rimskom kolonijalnom poliikom i
porasom magnasva. $ovijes 5ezarovog uzdizanja prikazan je u knjizi !. 6. +ipera na podlozi
ogorene klasne borbe u !imu.
&d noviji# zapadni# povjesniara pianje o socijalnoj osnovici 5ezarove vlasi najjasnije je
posavio 1eim. $o njegovom miljenu, 5ezaru su pruali podrku u prvom redu ialski gradovi, iz
koji# se pojecali njegovi vojnici i asnici * glavni oslonac njegove vlasi. na 5ezarovoj srani bili
su i rimski plebs i poslovni rimski krugovi. 1vi i elemeni pojavljuju se kao 5ezarova sranka,
koja je sebi savila u cilj obrazovanje vlade Anacionalne koncenracijeA. " 1eimovoj sudiji ima
dosa novog i ineresannog, ali on u svojim zakljucima modernizira doga'aje rimske povijesi,
prenosi u prolos pojmove i parole karakerisine za povijes kapialisiki# drava zadnji#
deseljea.
,@3
&d sovjeski# povjesniara karakerisici 5ezarove djelanosi najveu je panju posveio
pro%esor +. 1. 1ergejev u svojim A&gledima iz povijesi sarog !imaA. $isac je iroko iskorisio
izvore i lierauru o 5ezaru, koga on smara osnivaem monar#ije vojnikog ipa, u izvjesnoj
mjeri pre#odnikom 1everD. +. 1. 1ergejev daje podrobnu karakerisiku 5ezarovi# poliiki#
planova i njegove socijalno=gospodarske poliike.
Glava XXII.
.RAIA1SKI RATOVI 1AKO1 0EZAROVE SMRTI
3 + Ri m u # " ' i m !a n i ma n a 8 o n 0e @ a " o ' o u bo 4 s t ' a
"ronicima je bila jasna samo prva oka nji#ovog plan * ubojsvo 5ezara. &ni su djelovali
pod parolom borbe proiv iranije i usposavljanja ApradjedovskogA naina upravljanja. Ali su se
senaori, umjeso da pozdrave usposavljanje slobode, razbjeali u panici. Coga'aj u $ompejevoj
kuriji izazvao je najraznovrsnije glasine, i u gradu je svorena izvanredno napea siuacija.
&krueni gladijaorima i robovima, kojim su obeali slobodu, uronici su se uz povike da su ubili
cara i iranina upuili na Kapiol i amo se uvrsili.
Antonije i )epi"
$omunju i odsusvo perspekive za daljnje akcije karakerisini su kako za uronike, ako i za
cezarovce, na ijem su elu sajali Ma r k o An o n i j e i Ma r k o ?mi l i j e 9e p i d .
Anonije je pripadao poznaom senaorskom plebejskom rodu. F<. g. on je priao 5ezaru i borio
se zajedno s njim u )aliji. <8. g. bio je narodni ribun, a sljedee godine borio se na 5ezarovoj
srani kod Barsala. <;. g. uguio je pokre siroinje pod rukovodsvom Colabele. <<. g. Anonije je
bio konzul i akivnije je od osali# podravao 5ezarove monar#ijske enje.
Anonije je bio #rabar i iskusan vojskovo'a. -o je bio prilino #rabar i odluan ovjek, ali u
iso vrijeme neuravnoeenog karakera i nedovoljno dosljedan u borbi za svoje poliike ciljeve.
6o u mladosi, neumjereni nain ivoa i ogromni rokovi uvalili su Anonija u krupne dugove.
0a#valjujui bliskom prijaeljsvu sa 5ezarom Anonije je sekao veliku imovinu, ali ga
prejerana rasko nije spasila vjerovnika. Anonije nia nije znao o spremanju uroe proiv
5ezara, doga'aj u 1enau bio je za njega popuno neoekivan.
Crugi isaknui cezarovac bio je Marko ?milije 9epid, predsavnik sarog paricijskog roda i
sin isoimenoga konzula iz ;2. g., koji se borio proiv 1ulini# prisaa. Arisokrasko porijeklo
bila je glavna odlika 9epida, osrednjeg i ogranienog ovjeka. 1jeanje na akcije njegovog oca
vjerojano je i pobudilo 5ezara da ga priblii sebi. <<. g. 9epid je bio zapovjednik konjice, j.
,@1
zauzimao drugo mjeso iza dikaora. " oujku <<. g. 9epid je prvi poveo rije o osvei za
5ezarovu smr i ova parola ubrzo je sekla u nekim krugovima veliku popularnos.
$rvi# dana nakon 5ezarove smri poloaj Anonija i 9epida nije bio vrs. !aspoloenje plebsa
bilo je neodre'eno, veerani i vojnici ek su se prikupljali u !imu, osobe bliske 5ezaru bile su
razjedinjene. 1ve je o primoralo Anonija da prisane na kompromis.
Pomirb! ce%!rov!c! i &rotnik!
1;. oujka, dva dana nakon 5ezarovog ubojsva, u #ramu boginje 0emlje ( Tellus ) odrana je
sjednica 1enaa, koju je sazvao Anonije. Na njoj nije bilo uronika, ali je bilo mnogo ljudi koji su
sajali na nji#ovoj srani. $odnesen je prijedlog da se 5ezar proglasi za iranina i da se izjavi
za#valnos njegovim ubojicama. &vaj prijedlog nije proao. 1enaori su prisali na 5iceronov
kompromisni prijedlog. &dlueno je da se svi 5ezarovi aki i naredbe priznaju vaeim, a da
isovremeno njegove ubojice osanu nekanjene. $ored oga, odlueno je da se 5ezar sa#rani o
dravnom roku. najzad, odlueno je da se objavi njegov esamen.
(z objavljenog esamena doznalo se da se jedan od 5ezarovi# ubojica 4 Cecim :ru 7
spominje me'u njegovim nasljednicima. " esamenu je sajalo da rimski plebs reba dobii po
@33 sesercija po ovjeku. osim oga, dravi su savljeni na raspolaganje ogromni 5ezarovi vrovi
s one srane -ibra.
5ezarova sa#rana obavljena je nekoliko dan nakon odluke o amnesiji. Anonije je odrao
kraak govor, spomenuvi 5ezarove zasluge . " gomili koja je nazoila sa#rani nalazio se prilian
broj 5ezarovi# veerana, legionara, klijena i sanovnika provincija koji su se nalazili pod
njegovom zaiom. 9e ubijenog dikaora bio je spaljen na Borumu, poslije ega je razjarena
gomila krenula sruii kue uronika. $ogrom i poari sprijeeni su ekom mukom.
)!6ni M!rije
Na mjesu na kome se nalazila pogrebna lomaa podignu je rvenik posveen 5ezaru, oko
kojeg su se sakupljali po svemu sudei oni koji su nedavno sudjelovali u pokreima 5elija !u%a i
Colabele. Neki Eero%il, )rk po porijeklu, prozvao se Marijevim unukom i pozivao je na osveu za
5ezarovu smr. -ako je ponikao kul 5ezara, koga je rimska svjeina dei%icirala. " !im i (aliju
ve odavno su prodirala #elenisika vjerovanja, me'u kojima je dei%iciranje vladara i isaknui#
vojskovo'a bilo obina pojava. &vaj pokre predsavljao je opasnos za vladajue klase. &sobio
opasan bio je on za uronike i njima bliske osobe. Marko :ru i Kasije 9ongin napusili su !im i,
poo su proveli ljeo u (aliji, krenuli na (sok. (z !ima je opuovao i 5iceron.
Ali je isprva pokre lanog Marija najerao Anonija i druge cezarovce da se privremeno
priblie senaorskoj sranci. Anonije je u#iio lanog Marija i bez suda ga pogubio. &vaj pokre
de%iniivno je uguio Anonijev kolega $ublije Kornelije Colabela. &n je konzulske dunosi
primio ubrzo nakon 5ezarove smri i okruno se razraunavao sa onima na ijem je elu do prije
nekoliko godina sajao i isupao proiv zelenaa i sanodavaca.
,@,
5+ P o 7e t a 8 O8 t a ' i 4 a n o ' e # o l i t i 78 e !4 e l a t n o s t i
$e%!rov n!slje"nik
" svom esamenu 5ezar je posinio i proglasio za glavnog nasljednika svog ro'aka )aja
&kavija. Njegov oac pripadao je ialskoj municipalnoj arisokraciji i dospio do preure
uglavnom zao o je supio u brak s neakom 6ulija 5ezara. " renuku 5ezarove smri &kavije
se nalazio u Apoloniji, gdje su bile koncenrirane 5ezarove rupe namijenjene za parski po#od.
Coznavi za svoje usinovljenje, &kavije je krenuo u (aliju i mjeseca ravnja sigao u :rundizij,
gdje su ga vojnici oduevljeno doekali. ( pored svoje mladosi &kavije je pokazao izvanrednu
akinos i opreznos. $rimajui pozdrave veerana, on je u iso vrijeme poveo pregovore i s
predsavnicima nobiliea. " !imu je &kavije izrazio elju za preuzimanjem 5ezarovog
naslije'a. &n se je poeo nazivai )aj em 6ul i j em 5ezarom &k avi j anom i isupajui pred
plebsom izjavljivao da smara porebnim ispunii oevu volju i isplaii svou koju je on osavio
narodu. Anonije se prema &kavijanu odnosio s visine, izjavivi da je on jo mlad i neiskusan da
bi preuzeo 5ezarovo naslije'e. &nda je &kavijan poveo proiv Anonija agiaciju, opuujui ga
za pomirbu s 5ezarovim ubojicama, i podsjeao plebs na njegovo razraunavanje iz <;. g.
&kavijanova agiacija podrivala je Anonijev auorie.
Antonijevo %!kono"!vstvo
Anonije je pokazao veliku energiju nasojei sauvai svoj ujecaj me'u raznim grupama
sanovniva. &n je sproveo zakon koji je dikauru likvidirao za sva vremena, o je predsavljalo
usupak senaorskoj arisokraciji. Na Anonijev prijedlog 1ena je donio i odluku po kojoj se
1eksu $ompeju jami osobna sigurnos i vraa kon%iscirana imovina. Ali su se odnosi izme'u
Anonija i senaorske arisokracije uskoro ponovo zaorili. $redsavnici vieg nobiliea eili su
popunom oslobo'enju drave od ujecaja cezarovaca. Anonije je pak svoj poloaj pokuao
uvrsii oslanjajui se na 5ezarove rupe i veerane. " nji#ovom ineresu sproveden je niz
zakona, od koji# je osobi znaaj imao agrarni zakon koji je predloio bra Marka Anonija,
narodni ribun 9ucije. &vaj zakon predvi'ao je dodjeljivanje zemlje veeranima.
&dnosi izme'u 1enaa i Anonija posali su osobio zaegnui nakon o je u komicijama
primljen zakon o Azamjeni provincijaA ( lex !e #e"mutatione #"o'incia"um ), po kome se je
Anoniju rebala povjerii )alija, koja je imala veliki sraeki znaaj i u kojoj je ada bio
namjesnik Cecim :ru.
Sen!t i Okt!vij!n protiv Antonij!
Na elu oporbe proiv Anonija u 1enau sajao je 5iceron, koji se bio vraio u !im. Krajem
<<. i poekom <@. g. 5iceron je odrao 1< govora, koje je sam, oponaajui Cemosena, nazvao
%ilipikama.
,@@
" prvom govoru 5iceron priznaje odre'ene zasluge Anoniju, ali mu savlja u krivnju
prekraj rimskog usava i principD pod kojim je izvrena pomirba od 1;. oujka. " svojim
daljnjim govorima 5iceron nabraja svarne i %ikivne Anonijeve delike, za#jeva borbu proiv
njega, ujedinjenje svi# dobronamjerni# elemena rimskog druva/ senaorskog salea, viezova,
ialske municipalne arisokracije. Anonijevu pobjedu on prikazuje kao rijum% razuzdane
soldaeske koja prijei unienju pradjedovski# ognjia i sveinja. &n nasoji svoje sluaelje
uvjerii da e iza Anonijeve pobjede doi pljake i nasilja, da e vojnici po pravu rau dobii kue
i izvrii ponovnu podjelu zemljia.
( pored svoji# godina 5iceron je djelovao izvanredno energino. &n je pripadao onoj grupi
senaora koja se zalagala za raskid s cezarovcima i usmjeravala doga'aje ka gra'anskom rau. "
ajnom savezu s 5iceronom djelovao je &kavijan, ija je agiacija imala uspje#a kod veerana i
vojnika. &braajui se njima on je obeao da e se osveii za 5ezarovu smr i obilno nagradii
svakog ko prije'e na njegovu sranu. $red kraj <<. g. dolo je do ovorene borbe. $rema Anoniju
neprijaeljski raspoloeni Cecim :ru nije napusio provinciju )aliju, kojom je upravljao, ve se
uvrsio u gradu Muini. Anonije je amo upuio svoje rupe i opkolio grad.
E+ Mu t i n s 8 i " a t
1vi pokuaji pomirbe 1enaa sa Anonijem pokazali su se uzaludnim, i proiv njega su poslane
rupe pod zapovjednivom konzulD Eircija i $anse, kao i legije &kavijana, koji je dobio iulu
propreora i im#e"ium. $osebnom senaskom odlukom proglaeno je izvanredno sanje.
4itk! ko" M&tine
-ravnja <@. g. nedaleko od Muine, dolo je do odlune bike, u kojoj je Anonije prerpio
poraz. &n je bio primoran prekinui opsadu grada i sa osalim rupama se povui na sjeverozapad.
+ijes o is#odu bike kod Muine doekana je u !imu s oduevljenjem. Na 5iceronov prijedlog
Anonije je bio proglaen neprijaeljem domovine.
Sen!t i Okt!vij!n n!kon M&tinske bitke
+o'e senaorske sranke preposavljali su da je Anonije konano razbijen, a cezarovska
sranka uniena, ako da nisu smarali za porebno ispunjavanje obeanja koja su bila dana
devenaesogodinjem &kavijanu. Ali rijum% opimaD nije dugo rajao. &kavijan nije krenuo u
pojeru za Anonijem i nije spojio svoje legije s rupama Cecima :rua. &dnosi izme'u
&kavijana i 1enaa zaorili su se. 1ena nije udovoljio njegovom za#jevu da se dareljivo
nagrade vojnici koji su se borili kod Muine, a prijedlog cenuriona, poslani# iz !ima, da se
&kavijan izabere za konzula, bio je u 1enau doekan s negodovanjem.
Me'uim, Anonije, koji je bio slobodan od neprijaeljskog progona, krenuo je na sjeverozapad
i spojio se s 9epidom u Narbonskoj )aljji, kojom je ovaj upravljao jo od <<. g.
,@<
1ena nije imao mogunosi za borbu proiv ove kolonije, im prije o je i sa &kavijanom
dolo do popunog raskida. &dbijanje 1enaa da &kavijana izabere za konzula posluilo je kao
povod za odlune akcije. 5ezarov nasljednik okrenuo je svoje legije na !im i bez ikakve borbe
zavladao prijesolnicom. 1ada je bez napora mogao sprovesi svoj izbor za konzula i poseban
zakon o kanjavanju 5ezarovi# ubojica.
9+ )" u i t " i 4 u m' i " a t i #" o s 8 " i # c i 4 e
" rupama Anonija i 9epida, kao i &kavijanovim legijama, sluili su uglavnom vojnici i
veerani, koji su bili za usposavljanje sloge me'u 5ezarovim nasljednicima i kanjavanje
njegovi# ubojica. &ni su s nesrpljenjem oekivali renuak kad e najzad bii izvren konani
obraun i svi oni dobii zemljine esice koje im je 5ezar obeao.
Tresviri reip&blic!e constit&en"!e
+odei rauna o raspoloenju vojnika, &kavijan je ukinuo senaske odluke kojima se
Anonije i 9epid proglaavaju neprijaeljima domovine. !askid sa 1enaom i priisak rupa
najerali su &kavijana na zbliavanje s 5ezarovim prijaeljima. $regovori s njima zavreni su
sporazumom, koji je zakljuen poekom sudenoga <@. g., nedaleko do grada :ononije, i koji je
u povijesi pozna pod imenom d r u g i r i j u mv i r a . -rijumviri su morali sakupii snage za
borbu proiv republikanaca. &ni su morali zadovoljii za#jeve vojnika i veerana. -rijumvri su
izvrili izme'u sebe podjelu zapadni# provincija. osim oga, oni su odluili pribjei susavu
proskripcija. +ijes o ome doekana je u !imu sa uasom. Krajem sudenoga rijumviri su doli u
!im i sproveli kroz narodnu skupinu odluku o priznavanju nji#ove vlasi. $osebnim zakonom
An o n i j e , &k a v i j a n i 9e p i d dobili su izvanredne ovlasi kao rijumviri za ure'enje
drave (t"es'i"i "ei#ublicae constituen!ae ).
Proskripcije
&bjavljivanje spiska proskribirani# bilo je jedna od prvi# mjera rijumvirD. $roskripcije drugi#
rijumvira * po broju rava, po okrunosi i bezobzirnosi s kojom su provo'ene * osavile su
daleko za sobom proskripcije iz vremena 1ule. &ne se nisu proezale samo na senaore * akivne
proivnike cezarovaca 4 od koji# je veina napusila (aliju u o vrijeme 7. u spiskove su unesene i
osobe poznae po svom bogasvu. Na aj nain, poginulo je oko @33 senaora i dvije isue
viezova. Me'u poginulima bio je 5i c e r o n , koji je u spiskove unesen na insisiranje Anonija.
$oslije vijesi o proskripcijama 5iceron je odluio pobjei iz (alije, ali nije mogao izdrai pu
preko mora i iskrcao se na obalu. $repoznao ga je i izdao jedan obrnik, koji se nekad nalazio u
Klodijevim druinama, a cenurion, koji je u svoje vrijeme dobio parnicu za#valjujui 5iceronu,
odsjekao mu je glavu i poslao je u !im Anoniju. -ako je poginuo jedan od najsnaniji# rimski#
,@F
javni# djelanika. 5iceron je pripadao broju AskorojeviaA i uzdigao se ne za#valjujui porijeklu
nii bogasvu, ve u prvom redu svojim osobnim kvalieama. ( pored krivudavog pua koji je
karakerisian za njegovu karijeru, 5iceron je poginuo za svoja uvjerenja, u borbi proiv
uzurpacije i neprikrivene vladavine miliarizma. Njegov Aaren, moralno nejasan ivo ukrasila je
i preobrazila snaga raginog krajaA 4 ! .6. +iper, $regled povijesi !imskog 5arsva 7.
&bnavljajui proskripcije, rijumviri su obeavali veliku nagradu onima koji izdaju osobe
unesene u spiskove. (zvori mnogo govore o ome kako su osu'enicima bliske osobe, nji#ova
djeca i ene pokazivali svoje mueve, da bi dobili nagradu i prije vremena doli do naslije'a.
-rijumvrii su se obraali i robovima, kojima su obeavali slobodu, gra'anska prava i veliku
novanu nagradu ako izdaju gospodare koji su pali u nemilos. $rilian broj robova korisio se
ovom ponudom, iako je bilo i primjera vjernosi, koji su isaknui u raznim izvorima. &braanje
robovima nesumnjivo je uruavalo emelje rimskog robovlasnikog druva. $okopavan je
auorie oca porodice, naruavano radicionalno naelo na kome poiva rimsko robovlasnivo/
gospodar je raspolagao ivoom i smru svog roba. $o (aliji su nekanjeno operirale bande
svakakvi# avanurisa, koje su #vaale slobodne ljude i prevarale i# u robove, u iso vrijeme bijeg
robova uzeo je doad nevi'ene razmjere. +lada rijumvirD, zauzea proskripcijma i spremanjem za
novi gra'anki ra, osavljalo je sve o nekanjeno.
<+ :i t 8 a 8 o ! /i l i # a i P e " u @ i n s 8 i " a t
Cok su se rijumviri u (aliji obraunavali sa svojim svarnim i obonjim neprijaeljima,
republikanci su se energino spremali za borbu proiv cezarovski# vo'a. Na 1iciliji se uvrsio
1eks $ompej. 1irija, Azija, )rka i Makedonija prele su u ruke :rua i Kasija, koji su se
okruno razraunavali sa prisaama cezarovaca. $revisoki porezi, udareni na gradove, dali su im
sredsva za svaranje jake vojske. 1vaki opor bio je okruno slomljen. +azalne kraljevine morale
su dai ogromna sredsva i poslai pomone rupe.
Por!% rep&blik!n!c!. Smrt '!sij! i 4r&t!
+ojne snage :rua i Kasija bile su koncenrirane u Makedoniji, i blizu Bilipa svoren je
uvr'eni logor. -amo su rijumviri upuili svoje vojske. Na elu rupa sajali su Anonije i
&kavijan. $o brojnosi, nji#ova vojska nije zaosajala za proivnikim rupama, ali je bila znano
loije opskrbljena. :ru i Kasije uzdravali su se od borbe i jo prije odluili rijumvire savladai
zamaranjem. Ali im nije polo za rukom osvarii aj plan. " jesen <,. g. u dvjema bikama kod
B i l i p a republikanska vojska bila je pouena, a njene vo'e zavrili su samoubojsvom. $objede
kod Bilipa zadale su udarac republikanskoj sranci. $oginuli su njeni posljednji najisaknuiji i
najakivniji rukovodielji. Ali pobjeda rijumvira jo nije znaila kraj gra'anskog raa.
$oslije biaka kod Bilipa dolo je do nove podjele provincija me'u rijumvirima. Anonije je
krenuo u isone provincije, &kavijan se vraio u (aliju, gdje ga je ekalo rjeavanje agrarnog
pianja i dodjela zemlje veeranima.
Ali je iav zemljini %ond u granicama Apeninskog poluooka bio ve iscrpljen.
,@>
Po"jel! it!lsko+ %emlji1t!
-rijumviri su odluili veerane naselii po kolonijama osnovanim na erioriji 1> ialski#
gradova. -o su bili sari i najznaajniji gradovi poglavio sjeverne i srednje (alije 4 Ankona,
Arimin, Kapua i dr. 7. 0emljia koja su pripadala sanovnicima i# gradova kon%iscirana su,
sanovnici su projerani sa zemlje, a novi vlasnici dobivali su obra'enu zemlju zajedno s
robovima, sa ivim i mrvim invenarom.
$rema mirnim ialskim sanovnicima veerani su se ponaali kao osvajai. +eerani su birali
najbolje esice, uzimali i vie od onog o im je dodijeljeno i odma# supali u neprijaeljske
odnose sa svojim susjedima * sarim vlasnicima.
(emiri & It!liji
Nezadovoljsvom ialskog sanovniva korisili su se Anoniju bliski ljudi/ njegov bra 9ucije,
koji je <1. g. zauzimao poloaj konzula, i Anonijeva ena Bulvija. 9ucije, Anonije i Bulvija
poveli su me'u ialskim sanovnivom agiaciju proiv &kavijana. &ni su na njega bacali
odgovornos za nasilja koja su injena u vezi s naseljavanjem veerana na zemljia ialski#
sanovnika i, savljajui &kavijanu nasupro Anonija, uvjeravali da e ovaj vraii svoje
izvanredne ovlasi i usposavii slobodu im se vrai iz isoni# provincija. Agiacija je vo'ena i
me'u vojnicima. &kavijanovi proivnici uspjeli su skupii vojsku od nezadovoljni# ialski#
sanovnika, uglavnom od vojnika i veerana, koji# je bilo mnogo po svim oblasima (alije.
Nemiri su se doga'ali goovo posvuda, ali je Marku +ipsaniju Agripi, koji je %akiki zapovijedao
&kavijanovim rupama, polo za rukom borbu sa usanicima lokalizirai u erurskom gradu
$eruziji.
$ e r u z i n s k i r a poeo je krajem <1. g. i zavrio se u proljee <3. g. pobjedom &kavijana.
)lad je usanike najerala na predaju. Bulvija je pobjegla u )rku, gdje je uskoro umrla, 9ucije je
dobio amnesiju, a njegove rupe primljene su u slubu &kavijna, ali su zao sanovnici $eruzije,
kao i senaori i viezovi koji su drali sranu usanicima, bili okruno kanjeni.
$eruzinksi ra nije zausavio dodjeljivanje zemljia veeranima. 0naan dio veerana dobio je
zemlju. Ali nisu svi veerani zadrali zemlju u svojim rukama. mnogi od nji#, nenavikli na eke
seoske radove, prodavali su svoje esice i napuali mjesa svoji# novi# naselja. $a ipak i# je
odre'en broj osao, ako da se po najvanijim ialskim gradovima obrazovao socijalni sloj odan
vo'ama cezarovske sranke, naroio &kavijanu.
Antonije n! Istok&
$oslije bike kod Bilipa Marko Anonije je krenuo na (sok. -amo je namjeravao sakupii
sredsva za isplau vojnika i regulirai odnose u isonim provincijama. Anonije je kanjavao
gradove koji su pruali podrku :ruu i Kasiju, nagra'ivao i davao privilegije onima koji su im
,@;
pruali opor, vrio dinasike promjene u sinim, od !ima zavisnim kraljevinama, ubirui pri
ome ogromne poreze.
" -arsos je Anoniju sigla egipaska kraljica Kleopara., da bi skinula sa sebe opubu za
podravanje Kasija. Anonije je krenuo za njom u Aleksandriju, gdje je proveo zimu <1.W<3. g.
kao Kleoparin gos.
Cok je u (aliji rajao gra'anski ra, a na isone provincije poeli su napadai $ari, Anonije je
provodio vrijeme u beskrajnim gozbama i zabavama. -ek u proljee <3. g. napusio je ?gipa i,
poo je posjeio isone provincije, krenuo u (aliju. -u je sklopio sporazum sa 1eksom
$ompejem. Na jugu (alije dolo je ak do sukoba nji#ovi# rupa sa &kavijanovom vojskom. ali
ubrzo je dolo do ope pomirbe/ vojnici nisu eljeli gra'anski ra, uz o je bila umrla Anonijeva
ena Bulvija, koja se zalagala za odlunu borbu sa &kavijanom.
Spor!%&m & 4rin"i%ij&
" :rindiziju je sklopljen sporazum, po kome je izvrena nova podjela provincija/ &kavijanu
su dodijeljene zapadne provincije sa (lirikom. Anonije je dobio (sok, a 9epid zadrao A%riku. (
Anonije i &kavijan dobili su pravo mobilizacije vojnika u (aliji/ prvi za ra s $arima, drugi za
borbu proiv 1eksa $ompeja. 1porazum je uvren dinasikim brakom/ Anonije se oenio
&kavijom, &kavijanovom sesrom, koja je nedugo prije oga osala udovica.
(alija je posradala jo za vrijeme Muinskog raa. $odjela zemljia veeranima upropasila je
prilian broj napredni# gradova. &d ialski# sanovnika, koji ranije nisu plaali nikakve namee,
ubirani su prejerano visoki rani porezi, a sami oni pozivani su u vojsku. Bloa 1eksa $ompeja
omeala je dovoz #rane iz provincijski# podruja. +eza sa prekomorskim oblasima bila je
prekinua. (zmueni raovima, ialski sanovnici nadali su se da e poslije sporazuma u :rindiziju
nasai mir za dugo godina.
-o je nalo odraza u pjesnikim djelima oga vremena. " (+. +ergilijevoj eklogi govori se o
ro'enju djeea, poomka bogova, u ije e vrijeme presai svi raovi i nasupii srena vremena.
1novi o miru pokazali su se neosvarivima, i jedan drugi mladi alenirani pjesnik, Eoracije, ali
se u I+(. epodi na o kako ve druga generacija doivljava gra'anske raove. $jesnik ne vidi u
budunosi nia svjelo/ !im e osvojii barbari i oskrnavii kosi predaka. &n savjeuju da
!imljani napuse zaviaj i krenu preko mora. -amo daleko posoje ooci blaeni#, koja je 6upier
sakrio i spremio za pobone ljude.
Spor!%&m & P&teoli
Arisokrai su bjeali od proskripcija na 1iciliju, 1eksu $ompeju. isovremeno, kod njega su
se sakupljali i odbjegli robovi, koje je $ompej primio na slubu u mornarici i vojsci. $ompej je
ugroavao mir (alije i oeavao kreanje brodova koji plove u smjeru !ima.
(alija je udjela za mirom, u !imu je raslo nezadovoljsvo proiv rijumvirD, jer se zbog
vladavine 1eksa $ompeja na moru eko mogao osigurai dovoz namirnica. 1ve je o doprinijelo
ome da su rijumviri sljedee, @8. g., sklopili sa 1eksom $ompejom sporazum u $ueoli. &vaj je
,@2
prizna za zapovjednika svi# pomorski# snaga, dodijeljene su mu 1icilija i 1ardinija, dobio je na
upravu $eloponez, a osim oga obeano mu je da e mu se isplaii naknada za kon%isciranu
imovinu njegovog oca. &ni koji su doli $ompeju radi proskripcija dobili sa amnesiju. robovima
koji su dobjegli 1eksu $ompeju i sluili u njegovoj vojsci priznaa je sloboda.
"brzo nakon sporazuma u $ueoli Anonije je ponovo krenuo na (sok. &n se nadao da e
osvarii 5ezarove planove i osveii se $arima za poraz koji je prerpio Kras. &sim oga, parski
ra, po njegovim planovima, rebalo je za njega imai iso znaenje kao i galski raovi za 5ezara.
on je mogao uvrsii Anonijev poloaj u !imu i (aliji.
$ari su se znali okorisii unuarnjim sanjem u rimskoj dravi. <,. g. oni su obeali podrku
:ruu i Kasiju, a <3. g. upali u eriorij rimske drave, osvojili 1iciliju i niz maloazijski# oblasi.
!imljani su bili prisiljeni na povlaenje. niz maloazijski# gradova preao je na sranu $ara. -ek
@8. g. uspio je Anonijev vojskovo'a +enidije :as poui $are i povraii osvojene oblasi.
sljedee godine odbijen je pokuaj nove parske o%enzive.
K+ O8 t a ' i 4 a n o ' a bo " ba s a Se 8 s t o m P o m# e 4 e m
Politik! Sekst! Pompej!
1porazum rijumvirD sa 1eksom $ompejem pokazao se krakorajnim. $ompejeva %loa
oeavala je kreanje brodova u smjeru (alije. osim oga, $ompej je nasavio primai odbjegle
robove.
:jeanje robova uzimalo je ako opasne razmjere da su djevojke=vesalke u svojim molivama
molile bogove da izbave ljude oga zla. $rvi# godina nakon 5ezarove smri mnogi su se nadali da
e 1eks $ompje oslobodii (aliju od vladavine rijumvirD i uskrsnui !epubliku. Ali se e nade
nisu opravdale. $ompej je vodio isu auokrasku poliiku kao i rijumviri i samovoljno posupao
sa senaorima koji su se nalazili u njegovom aboru. $oslije sporazuma u $ueoli veina
arisokraa vraila se u (aliju. $ompeju su osali vjerni oslobo'enici njegovog oca. +ladajui
krugovi ialskog robovlasnikog druva poeli su se sada prema $ompeju ponaai kao prema
gusaru. &vo raspoloenje iskorisio je &kavijan, koji je nasojao ra sa 1eksom $ompjem
prikazai kao opeialsku svar. Nezavisno od Anonija &kavijan je supio u borbu sa 1eksom
$ompejem.
Spor!%&m & T!rent&
Ali je poeak raa bio neodre'en, i o je &kavijana primoralo na novi sporazum sa
Anonijem, koji je bio zakljuen @;. g. u -arenu. $oo je od Anonija dobio brodove za ra sa
1eksom $ompejem, &kavijan mu je u zamjenu predao nekoliko legija za po#od proiv $ara.
,@8
Okt!vij!nov! pobje"! n!" Sekstom Pompejem
" (aliji su pak poele %orsirane priprema za nasavak bobe sa 1eksom $ompejem.
&kavijanova %loa popunjena je velikim brojem novi# brodova, sagra'eni# po posljednjim
uzorima #elenisike e#nike. Na njeno elo posavljen je Marko +ipsanije Agripa, koji je svoj
alen pokazao jo za vrijeme $eruzinskog raa. @>. g., najprije u bici kod Mi l a , a zaim u bici
kod Na u l o # a , prerpio je 1eks $ompje odluan poraz i pobjegao u Aziju, gdje su ga sljedee
godine ubile prisae Marka Anonija.
?milije 9epid, kolega &kavijana i Anonija po rijumvirau, dugo godina sajao je po srani.
Na &kavijanov za#jev on je supio u borbu sa 1eksom $ompjem, a kada je ovaj bio pobije'en,
pokuao je osvojii vlas nad iavom 1icilijom. Ali je &kavijan uspio pridobii na svoju sanu
9epidove rupe, a 9epid je bio lien vlasi i nakon oga vie nije imao nikakav poliiki ujecaj.
-rupe 1eksa $ompjea upuene su u razne provincije, iji su upravnici dobili nare'enje da
odbjegle robove razoruaju i upue u (aliju. "sprkos sporazuma u $ueoli i svi# &kavijanovi#
obeanja, ridese isua robova vraeno je svojim prijanjim gospodarima, a nekoliko isua nji#,
po &kavijanovoj zapovijedi, bilo je kanjeno smru. &kavijan i njegove prisae prikazivali su
kasnije ra sa 1eksom $ompjem kao borbu sa gusarima i odbjeglim robovima. " popisu svoji#
djela &kavijana je pisao/ "Fore sam oistio od gusara! /arobiv"i u tom rat oko ?I tisua
robova% koji su bili pobjegli od svoji$ gospodara i digli oruje protiv drave% predao sam i$
gospodarima da i$ kazne"!
J+ P o s l 4 e !n 4 a e t a # a " a Aa n s 8 o " a t a
4orb! i%me#& Okt!vij!n! i Antonij!
$oraz 1eksa $ompjea uzdigao je u (aliji presi &kavijana, ali je oslonac samo na
najamniku vojsku bio nedovoljan, i &kavijan je raio podrku vladajui# klasa, nasojei
naglasii svoju miroljubivos i poovanje radicionalnog usava. &kako je 9epid lien vlasi,
&kavijan je %akiki posao apsoluni gospodar 0apada, dok je na (soku i dalje vladao Anonije,
iji su se odnosi sa &kavijanom svake godine sve vie pogoravali.
Antonijev! isto,n! politik!
$oo je zakljuio sporazum u -arenu 4 @;. g. 7, Anonije je krenuo u Aziju gdje se ponovo
sasao s Kleoparom i usprkos svi# rimski# obiaja proslavio svoj brak sa njom, ne razvodei se u
iso vrijeme sa &kavijom. @>. g. Anonije je na elu velike vojske krenuo u po#od proiv $ara.
(zgledalo je da su unuarnji doga'aji u Kraljevsvu $ara ili na ruku Anonijevom podu#vau.
1upanje na prijesolje Braaa (+. bilo je praeno dinasikom borbom. Anonije je raunao na
podrku kaljeva zavisni# od parske drave. "zimajui u obzir iskusvo sa Krasom, Anonije je
,<3
izabrao pu preko Armenski# planina, umjeso pusinjskog pua peko Mezopoamije. &n je uspio
sii do prijesolnice Medije, Aropaene Braaspe, zapoei njenu opsadu, ali je pomoni odred, s
kojim su vueni opsadni srojevi, bio unien. $okazalo se da su gradski sanovnici bili
pripremljeni na opsadu. " iso vrijeme, parske su rupe uznemirivale Anonijevu vojsku s le'a.
0bog svi# ovi# neuspje#a Anonije se je morao vraii, izgubivi pri povlaenju mnogo vojnika.
@<. g. on je ponovo krenuo u po#od, ali se ovog pua ograniio na operacije u Armeniji, gdje
!imljani nisu nailazili ni na kakav opor. Armenskog kralja Anonije je zarobio i pogubio,
opuivi ga za izdaju. &dma# iza oga Kleopara je proglaena za kraljicu nad kraljicama, a njena
djeca dobila su od Anonija u posjed oblasi koje su smarane samosalnim kraljevinama ili ak
rimskim oblasima.
( Anonije i Kleopara imali su pred sobom odre'en poliike ciljeve. Anonije je raunao da
e mu neiscrpna sredsva egipaski# kraljeva omoguii organiziranje po#oda proiv $ara, a
Kleopara je maala da e uz podrku rimske vojske uskrsnui kraljevinu 9agida u granicama
koje su posojale na poeku (((. s.
Anonijevim posupcima nisu mogli bii zadovoljni ialski pekulani. njegovo ponaanje
osu'ivali su svi privrenici radicije i sarinski# rimski# obiaja, o je sjajno iskorisio &kavijan.
Co raskida izme'u njega i Anonija dolo je @,. g. Anonijevim prisaama bilo je dopueno
napusii !im, nakon ega je !im osavilo oko ri soine senaora, me'u kojim oba konzula.
&kavijan je ovorio Anonijev esamen, koji je uvan u #amu boginje +ese. " om je
esamenu sajalo da Anonije moli da se sa#rani u ?gipu zajedno s Kleoparom, priznaje
5ezariona 4 sina Kleopare i )aja 6ulija 5ezara 7 za pravog 5ezarovog sina i dodjeljuje svojoj
djeci ro'enoj od Kleopare darove u veliini koja premauje svaku mjeru.
4itk! ko" Akcij!
&vaj esamen jo vie je pokopao Anonijev auorie. Kleopari je objavljen ra, i u iso
vrijeme &kavijan je zaraio prisegu sanovnika (alije i zapadni# provincija, koji su mu povjerili
zapovjednivo u rau proiv Anonija. Hiava @,. i prva polovica @1. g. proekle su u pripremanju
za ra. &kavijan je morao angairai bogae slojeve, u cilju izgradnje %loe.
Anonije je prikupio znana sredsva od #elenisiki# gradova, na (soku i najerao na
sudjelovanje u rau vladare zavisne od !ima. Co sukoba izme'u proivniki# oruani# snaga
doloj je ,. rujna @1. g., blizu obala zapadne )rke, kod ra Ak c i j a . Na poeku bike Kleopara
je napusila bojie i krenula svojim brodom narag. za njom je krenuo i Anonije. Neko vrijeme
vojska se borila bez vojskovo'e, a zaim je prela na sranu &kavijana.
$objednik je morao #ino krenui u (aliju, da bi uguio pobunu veerana. " (aliji on se
ponovo laio dijeljenja zemlje veeranima, ali ovog pua nisu bila podijeljena kon%iscirana
zemljia, ve zemljia kupljena za novac od ialski# gradova. $oslije oga &kavijan je krenuo
na (sok, posjeio grke i maloazijske gradove, prebacio se u 1iriju, koja je prela na njegovu
sranu, i osiguravi zale'e, poduzeo o%enzivu na ?gipa 4 @3. g. pr. K. 7.
,<1
Osv!j!nje 2+ipt!
&por Anonija i Kleopare bio je uguen bez vei# ekoa. Ne nadajui se pobjedi, Anonije
je izvrio samoubojsvo. Kleopara je pokuala spasii svoj poloaj prelaskom na &kavijanovu
sranu, ali poo se uvjerila da je pobjednik namjerava upuii u !im, da bi je vukao u rijum%u,
ona je ako'er oduzela sebi ivo. $o predaji, umrla je od ujeda zmije koje su joj ajno bile
donesene. 5ezarion i niz Anonijevi# prisaa bili su pogubljeni. ?gipa je konano izgubio svoju
samosalnos i bio prikljuen !imu.
&svajanje ?gipa donijelo je &kavijanu ogroman plijen/ u njegove ruke preli su blagajna i
ogromna bogasva egipaskog dvora. &kavijan je dobio mogunos da dareljivo nagradi svoje
vojnike i pokrije sve dugove. &n je posao vr#ovni vlasnik iave egipaske zemlje, i od og
vremena egipasko io igra veliku ulogu u opskrbi sanovniva grada !ima.
,8. g. &kavijan se vraio u !im i proslavio ri veliansvena rijum%a. 5ezarov nasljednik
poso je neogranieni gospodar iave rimske drave.
Poslje"ice +r!#!nski- r!tov!
)ra'anski raovi nakon 5ezarove smri predsavljaju zavrnu eapu povijesi rimske
!epublike. $rijelaz na monar#iju bio je rezula klasne borbe i vanjske ekspanzije !ima.
!epublika je proivljavala krizu jo od poeka (. s. pr. K. )ra'anski raovi pripremili su
konanu pobjedu monar#ijskog poreka u !imu. -ijekom gra'anski# raova izgubio je svoje
znaenje onaj sloj nobiliea koji je osobio uporno branio republikanski poredak, vezan za
neogranienu vladavinu rimske oligar#ije. )ra'anski raovi praeni su proskripcijama,
kon%iskacijom zemljia, prekomjernim porezima, prisilnim novaenjem vojnika, bjeanjem
robova i odsusvom osobne sigurnosi. &d gra'anski# raova naroio je sradalo sanovnivo
(alije. -enja vladajui# grupa za mirom i redom doprinijela je nesumnjivo uvrivanju
monar#ije, koja se oslanjala na vojnu snagu, im prije o je uslijed ponovni# podjela zemljia
dolo do promjena u ialskom zemljinom vlasnivu. &kavijanu bliski ljudi bili su vlasnici
ogromni# lai%undija. isovremeno sekli su vei znaaj nego prijanji vlasnici srednji# zemljini#
esica. -o su bili 5ezarovi veerani, naseljeni po ialskim gradovima, koji su za sve o imaju
dugovali 5ezarovom nasljedniku. 1ve e promjene u socijalnim odnosima nale se svoj odraz u
ideologiji og vremena. Je' za mirom, enja ka povraku sarinski# obiaja, odricanje od akivne
poliike borbe * sve je o doprinijelo ideolokom opravdanju i eorijskom zasnivanju rimske
monar#ije. (sina, u !imu i (aliji osao je prilian broj prisaa republikanskog oblika uprave.
mnogi su bili uvjereni da se reba vraii idealnom poreku daleke sarine. &voreni prijelaz na
apsolunu monar#iju, kao o je o pokazao primjer 6ulija 5ezara, bio je za !im nepri#valjiv.
uslijed oga, poslije gra'anski# raova %ormirao se speci%ian poliiki oblik, koji je dobio naziv
principa.
Glava XXIII.
,<,
RI MSKA KU* TURA U RAZ)O:* JU KAS1E REP U:* I KE
3 + =i ' o t i o bi 7a 4 i " i ms 8 o !" u6 t ' a u I+ s t + # " + K+
:urni doga'aji u ((. i (. s. pr. K. nisu zausavili onaj kulurni pokre koji je poeo u vremenu
borbe !ima za #egemoniju na Medieranu. " posljednjem soljeu !epublike i prvom vijeku
5arsva zavrava se sineza sarinski# ialski# kulurni# osnova sa onim raznolikim srujanjima
o su pojecala iz razvijeniji# #elenisiki# zemlja.
)lavni nosielji novi# kulurni# srujanja bili su predsavnici vii# slojeva rimskog druva.
(zvori nam pruaju podake o ivou, pogledima i raspoloenjima povlaeni# skupina
sanovniva. Go se pak ie kulurnog nivoa i kulurni# ineresa rimske siroinje i srednji#
slojeva rimskog sanovniva, kao i sanovnika ialski# municipija * o njima se zna relaivno
malo. !asko vladajui# klasa i bi j eda siromani# slojeva sanovniva dosigli su u o doba
krajnje granice. $orebni rokovi eso su predsavnike arisokracije dovodili do propasi,
prezaduenos nobila 4 osobio mladi# 7 gurala i# je u sve mogue poliike avanure.
Poro"ic!
-ijekom mnogi# vjekova rimsko je druvo uvalo odre'ene cre parijar#alnog ure'enja. Ali
su izmijenjene socijalne i gospodarske prilike, ujecaj grki# obiaja i #elenisiki# kulurni#
srujanja djelovali desrukivno, ako da je vrsa porodica bila prije socijalni ideal nego svarnos.
$ri sklapanju brakova veliku ulogu igrali su poliiki moivi i %inancijski razlozi. !azvodi su
bili obina pojava. $rosiucija je uzela u o vrijeme znaajne razmjere. 9jubavne avanure dama
iz najvieg druva bile su opepoznae i samo u iznimnim sluajevima privlaile pozornos 4 kao
npr. sasanak 5ezarove ene s Klodijem, preobuenim u ensku odjeu, za vrijeme praznika u
as Cobre boginje 7.
$romijenio se poloaj rimski# ena iz vii# krugova. &ne su sekle veliku samosalnos u
porodinom ivou, kao i u raspolaganju svojom imovinom. Mnoge od nji# dobile su solidno
obrazovanje, a za neke se zna da su igrale odre'enu ulogu u poliikom ivou. Aniki pisci
izriu poziivan sud o Korneliji, keri 1cipiona 1arijeg i majci brae )rak#o. Ker )aja )rak#a
* 1empronija sudjelovala je u Kailininom pokreu. 1ervilija, majka Marka 6unija :rua,
nada#njivala je svoga sina na borbu proiv cezarovaca. $orcija, ker Kaona Mla'eg i ena Marka
6unija :rua, ako'er je sudjelovala u poliici. &na nije podnijela smr svoga mua i zavrila je
ivo samoubojsvom. Bulvija, ena Marka Anonija, rukovodila je pokreom koji se zavrio
$eruzinskim raom. ?mancipacija ena imala je i svoji# negaivni# srana. " 5iceronovim
govorima i pismima, npr., eso se spominje Klodija, sesra Klodija, ribuna iz F2. g., koja se
proula svojim avanurama i za koju se ak sumnjalo da je poinila kriminalno djelo 4 rovanje
mua 7.
,<@
!azdori izme'u rodielja i djece bili su obina pojava. Cjeca su radi bogaog naslije'a eljela
smr rodielja. &sobio mnogo primjera u om pogledu prua povijes proskripicija iz <@. g.
!aspadanje parijar#alnog ivoa izazivalo je prosvjed od srane konzervaivno raspoloeni#
predsavnika arisokracije. Neki od nji# bili su uvjereni da se srogim zakonima moe vraii sari
parijar#alni moral i samim im ispravii suvremeno druvo. 1alusije, npr., kriizira posojei
poredak i predlae 5ezaru da izvri niz re%ormi. one bi rebale uskrsnui moral iz razdoblja rane
!epublike, koji je on smarao idealnim.
Cruveni ivo oga vremena pun je %rapanni# prourjenosi. Moe se navesi prilian broj
sluajeva prodaje i izdaje poliiki# uvjerenja, kao i primjera pravog samorvovanja i junava.
Rimsk! reli+ij! pre" kr!j Rep&blike
-e prourjenosi karakerisine su i za du#ovni ivo najvie klase rimskog druva ovog
doba.
" slubenoj rimskoj religiji jo od kraja (((. s. pr. K. nije dolo ni do kakvi# bini# promjena.
&dravani su radicionalni praznici, svaki ak poliikog ivoa bio je praen prinoenjem rvi
i auspicijima, u as novi# pobjeda prire'ivani su veliansveni viednevni rijum%i. "sprkos ome
radicionalna religija nije igrala svoju prijanju ulogu. Me'u obrazovanim !imljanima bilo je
prilian broj racionalisa i skepiara, koji su se dodue zanimali za nacionalnu religiju i
prouavali je, ali koji su bili daleko do iskrenog vjerovanja. !acionalizam i skepicizma u manjoj
je mjeri doakao porodine kulove, ali su i oni vreni vie po radiciji nego iz iskrenog uvjerenja.
+eza sa #elenisikim (sokom doprinijela je prodiranju raznovrsni# misini# kulova u !im.
)rko=raki kul Cioniza, egipaski kul (zide i &zirisa, kulovi maloazijske Ma=:elone,
%rigijske +elige boginje i ak judejskog 6a#ve * nalazili su prilian broj poovaelja u raznim
druvenim slojevima. Nove kulove donosili su iz daleki# zemalja vojnici i rgovci, a veliku
ulogu igrali su u om pogledu i robovi. 1a njima su isona vjerovanja prodirala ak i u kue
rimski# arisokraa. oslobo'enici porijeklom sa #elenisikog (soka preapali su se u gradski
plebs, i irili svoje vjerske poglede me'u rimskim sanovnivom.
:irenje .ilo%o.ski- s&st!v!
$risaa novi# religija bilo je najvie u niim i srednjim slojevima sanovniva, dok je za vie
klase rimskog druva (. s. pr. K. karakerisino oduevljenje za racionalisike %ilozo%ske
susave.
Najvie uspje#a imalo je s o i k o u e n j e . Apsrakni ideal mudraca, srogog prema sebi i
ljudima, sopio se s predodbom o !imljaninu sarog kova, koji u sebi ujelovljuje sarinske
rimske vrline 4 junavo, pravinos, pobonos i dr. 7. &sim oga, soicizam je doprinosio irenju
kozmopoliizma. "enje o razumu koji vlada cijelim svijeom, o jednakosi ljudi, o razumnoj
pravednosi * nalo je svog odraza i u poliikim idejama, i u pravnim normama oga vremena.
&dre'enu popularnos seklo je i ?p i k u r o v o u e n j e . $oznavanje %ilozo%ije bilo je jedno od
obiljeja rimske obrazovanosi.
,<<
-reba isaknui da u ovo doba nijedan !imljani nije svorio originalan %ilozo%ski susav.
?k l e k i c i z a m je jedna od karakerisini# cra rimske %ilozo%ije s kraja !epublike.
Krug osoba koje su dobivale obrazovanje znano se proirio pred kraj !epublike. +eliku ulogu
u razviku rimske kulure odigrali su ljudi porijeklom iz razni# ialski# municipija. $oslije
1aveznikog raa posepeno poinje iezavai izoliranos ialski# gradova i oblasi, koja je dugo
rajala. Cjeca municipalne arisokracije dobivaju obrazovanje u !imu i ulaze u kruoke rimske
arisokraske mladei. Me'u im (alicima, AskorojeviimaA ( &omines no'i ), kako su i# u !imu
nazivali, naao se prilian broj alenaa, koji su kasnije sekli veliku popularnos.
Rimsko obr!%ov!nje
&brazovanje je u !imu zapoinjalo u sedmoj godini. " povlaenim obieljima nasavu s
djecom og uzrasa vodio je rob=pedagog, ma#om )rk. Ali su djeca od svoje sedme godine ee
odlazila u kolu, gdje su uila ianje, pisanje i raunanje. &d svoje dvanaese do esnaese godine
rimski su djeaci posjeivali obino kole gramaiara, koje su bile organizirane po #elenisikom
uzoru. )lavni predme bila je knjievnos s gramaikom. $ored oga, u kolama se predavala
logika, arimeika i geomerija, asronomija i neki elemeni glazbe. " svojoj esnaesoj godini
mladi je oblaio muku ogu i prisupao specijalnom izuavanju reorike pod rukovodsvom
grki# govornika ili pak lainski# uielja reorike. !eoriko obrazovanje dopunjavano je
prouavanjem rimskog prava pod rukovodsvom isaknui# jurisa. Neki mladi rimski arisokrai
zavravali su obrazovanje u grkim kulurnim cenrima 4 u Aeni, na !odosu, u $ergamu, kao i u
Masiliji 7.
5+ Re t o" i 8 a
" emelju iavog susava obrazovanja leala je reorika. !azviak govornikog umijea bio je
u ijesnoj vezi s druvenim i poliikim prilikama rimskog druva u ((. i (. s. pr. K. &d umijea
javnog isupanja eso je zavisio uspje# u narodnim skupinama i na zborovima koji su im
pre#odili ( contiones ), na senaskim sjednicama i sudskim komisijama. +ojskovo'a je morao
posjedovai govorniko umijee da bi mogao svojim vojnicima drai govore.
!imski govornici unijeli su malo ega novog u eoriju govorniva. oni su samo razra'ivali
principe koje su ve bili %ormulirali nji#ovi grki pre#odnici. ali, oponaajui grke uzore, oni su
svorili sjajne obrasce lainskog govorniva.
Apije 'l!&"ije i G!j Gr!k-o
0a najsariji primjer rimskog govorniva smaran je govor Apija Klaudija 5eka odran u
1enau, kojim je odbacio $irove uvjee za mir. (saknu govornik bio je )aj )rak#o. 5iceron, koji
,<F
je osu'ivao )rak#ove poliike poglede, priznavao je njegove izvanredne oraorske sposobnosi.
$o 5iceronovim rijeima, u govornivu njemu nije bilo ravnog.
)ovornike meode usavravale su se i komplicirale. -eoreiari govorniva smarali se
nedovoljnim ako govornik samo dobro govori lainskim jezikom. &n je morao znai rasu'ivai i
pouavai, izazivai kod ljudi sra#/ audiorij mu se morao divii, Asmarai ga akorei bogom
me'u ljudimaA.
'!r!kter rimsko+ +ovorni1tv! pre" kr!j Rep&blike
Ali je socijalna svarnos savila svoj pea i na rimsko govornivo. &raorsko umijee
razvijalo se na eu jednosavnosi, iskrenosi i isiniosi. " sudskom govornivu, npr. pravna
isina savljana je u pozadinu. "Veoma se vara onaj * kae 5iceron = tko u na"im govorima%
odranim na sudu% misli da ima u "aci takorei potpisane obveznice s na"im uvjerenjima! )roz
sve ov e govore ne uju se sami ljudi i patroni% nego i procesi i suvremene prilike"!
)ovorniku nije bilo vano da mu eza bude isinia, ve da ona izgleda vjerodosojna.
"obiajena meoda poliikog govora bila je invekivna/ u njoj su poliiki proivnici prikazivani
u loem svjelu, govornici su iskoriavali svakakve glasine i spleke, pekulirali s lakovjernou i
ak, sa praznovjerjem svoji# sluaelja.
Kakvu je vanos u druvenom ivou imalo govornivo pokazuju ove 5iceronove rijei/
"Postoje dvije umjetnosti koje ovjeka mogu dovesti do najvi"eg stupnja poastiH prva je umijee
vojskovoe% druga 1 umijee dobrog govornika". )ovorniko umijee u vrijeme pred kraj
!epublike bilo je ijesno povezana sa ivoom. 1voj sadraj ona je crpla iz rimski# dravni# i
privani# odnosa. ( pored odre'ene neprirodnosi on je uzimala oblik koji je bio prisupaan
veini. " o doba govornivo je nosilo u odre'enoj mjeri narodni karaker.
"loga reorike ne moe se svesi samo na umijee sasavljanja govorD. Na elemene reorike
nailazi se u raznovrsnim publicisikim djelima oga vremena, u rimskoj #isoriogra%iji i lijepoj
knjievnosi. izvjesan ujecaj izvrila je reorika i na obradu rimskog prava. )ovorniko umijee
doprinijelo je razviku i usavravanju lainskog jezika, jer je pridavan velik znaaj pravilnosi i
preciznosi izraza, kao i plasinosi, eleganciji i zvunosi govora.
A%ij!ni%!m i !tici%!m
(saknui govornik s kraja ((. ( poeak (. s. bio je Marko Anonije, djed budueg rijumvira,
konzul 88.g., ubijen od marijevaca 2;. g. Crugi isaknui govornik oga vremena bio je 9ucije
9icinije Kras.
" prvoj polovici ( .s. sekao je znaaj u rimskom govornikom umijeu onaj smjer koji nosi
naziv a z i j a n i z a m. &n se pojavio u Maloj Aziji ubrzo poslije smri Aleksandra Makedonskog.
Karakerisine cre og smjera bile su kienos, a%ekacija, prejerana ljubav prema vanjskim
e%ekima, paeinos i izvjeaenos. 1uproan smjer bio je a i c i z a m. Njegove prisae
zalagale su se za vraanje na jednosavnos, krakou i jasnou sari# aenski# govornika.
,<>
&d rimski# govornika azijaskog smjera osobio popularnos sekao je Kv i n Eo r e n z i j e
Eo r a l 4 11F.=F3. g. 7, jedan od glavni# 5iceronovi# akmaca. Me'u govornike aikog smjera
spadali su )a j 6 u l i j e 5e z a r i Ma r k o 6 u n i j e :r u .
M!rko T&lije $iceron
1naan poliiar s kraja rimske !epublike * Marko -ulije 5iceron, odigrao je izvanredno
znaajnu ulogu i u razvoju kulure. ne govori se uzalud o 5iceronovoj epo#i i ak o 5iceronovoj
kuluri. 6o za 5iceronovog ivoa njegovi govori, rasprave i pisma smarani su za priznae uzore
lainske proze. svojim %ilozo%skim djelima on je doprinio irenju #elenisiki# %ilozo%ski# susava.
u njegovim poliikim raspravama zrcalili su se ideali senaorske arisokracije, a njegova
prepiska, koja je dugo vremena smarana obrascem episolarnog sila, uvodi nas u svakodnevni
ivo najvii# krugova rimskog druva. 5iceron je sekao reoriku naobrazbu. &n se odgajao
pod rukovodsvom najbolji# rimski# govornika * Anonija i Krasa. " Aeni, na !odosu i u
maloazijskim gradovima on je usavrio svoje govornike meode i prouavao %ilozo%iju.
5iceron se prouo za#valjujui svojim isaknuim sudskim govorima, a njegovi poliiki
govori uvrsili su mu slavu najboljeg govornika. " prvom razdoblju svoje djelanosi 5iceron je
sajo pod ujecajem azijaskog govorniva, ali su mu ujecaj #elenisiki# uielja i prouavanje
najbolji# uzora grkog govornikog umijea pomogli da se oslobodi eksremnosi azijaskog sila
i u svojim govorima spojii elemen og sila sa srogim aicizmom. :riljivo pripremani
5iceronovi govori odlikuju se skladnou kompozicije. on je jedan od najbolji# majsora
lainskog periodinog govora.
5iceron je prisaa paeinog govorniva. Ca bi uzbudio svoje sluae, govornik mora
djelovai na nji#ova ula, a o se posie primjenom razliii# meoda.
5iceronova argumenacija ima pred sobom jedan cilj/ pod svaku cijenu uvjerii u opravdanos
svoji# misli. )ovornik preuveliava svari, on ponekad izvre ijek doga'aja i slui se
neprovjerenim glasinama. (nvekiva 4 iznoenje svakakvi# opubi 7 predsavlja jednu od bini#
5iceronovi# meoda. 0ao +e r u A)ovorima proiv +eraA, Ka i l i n a u A)ovorima proiv
KailineA i An o n i j e u ABilipikamaA nisu realno prikazani. -o su likovi koje je svorio uielj i
poliiki proivnik.
5iceronovi govori privlaili su ogroman broj sluaelja, o kojim je 5iceron vodio rauna. $red
kraj svoje djelanosi, zauzimajui anidemokrasku poziciju, on nije priznavao rimskom mnovu
sposobnos za razumne poliike odluke, ali je i ada imao visoko miljenje o njenoj sposobnosi
prosudbe govornikog umijea. &dlikom svoji# govora 5iceron je smarao obilje rijei i misli.
Me'uim, o nije bila uvijek odlika. Njegovim govorima nedosaje krakoa, on se eso ponavlja,
a njegovi ekskursi eso su posveeni prejeranoj samo#vali.
5iceron je napisao niz rasprava iz eorije govornikog umijea i niz %ilozo%ski# djela. (ako nije
bio originalan %ilozo%, 5iceron je bio sjajan popularizaor grki# i #elenisiki# %ilozo%ski#
susava. &sobio znaenje imale su njegove %ilozo%ske rasprave za uvr'ivanje lainske %ilozo%ske
erminologije, koja je do og vremena bila neizgra'ena.
,<;
E+ Ri ms 8 a # " o @ a i @ n a n s t ' e n a 8 n 4 i B e ' n o s t
G!j J&lije $e%!r
+idno mjeso u rimskoj knjievnosi kraja !epublike zauzima i )aj 6ulije 5ezar. &n je sekao
slavu drugog 4 iza 5icerona 7 rimskog govornika. (zvrsni su i po obliku i po sadraju njegovi
vojni memoari, poznai pod naslovom "'ilje"ke o (alskom ratu" i "'ilje"ke o graanskom ratu".
&n je napisao i druga djela, koja nam se nisu sauvala. Kao govornik, 5ezar je pripadao
aicisima. Njegovi govori nisu se sauvali, ali i# je 5iceron nazivao elegannim i govorio o
5ezarovom umijeu da se dri na ribuni. i su govori, soji u jednom drugom izboru, izgovarani
sa isim onakvim arom s kakvim je 5ezar vodio raove.
5ezarovi memoari imali su pred sobom poliike ciljeve. "'ilje"ke o (alskom ratu" opravdale
su njegove raove u )aliji i ukazivale na znaaj novoosvojeni# eriorija. "'ilje"ke o graanskom
ratu" bacale su odgovornos za ra na 5ezarove proivnike i pokazivale nji#ovu vojnu
nesposobnos.
5ezarovo kazivanje zadivljuje svojom dosljednou i jasnoom. Njegovi sudovi o svojim
akcijama odlikuju se uzdranou, on nigdje ne daje komenare svoji# posupaka i mjera o kojima
pria. Jivom i neusiljenom kazivanju odgovara jednosavan i precizan jezik. 5iceron je smarao
da su 5ezarove A:iljekeA prekrasne. po njegovim rijeima, one su liene umjeniki# ukrasa, kao
da su obnaene.
Knjievni rod kome pripadaju 5ezarove A:iljekeA naao je svoje oponaaelje. 5ezaru bliski
Eircije 4 konzul iz <@. g. , poginuo kod Muine 7 nasavio je 5ezarov rad i napisao osmu knjigu
A:iljeaka o )alskom rauA. Eircij i drugi sudionici u 5ezarovim raovima opisali su i druge
5ezarove po#ode.
G!j S!l&stije 'risp
Memoarskoj knjievnosi bila su bliska i povijesna djela posveena pojedinim doga'ajima
rimske povijesi. &d povjesniara ovog vremena osobio znaenje sekao je )aj 1alusije Krisp,
5ezarov prisaa. Njegova djela "O )atilininoj uroti", "*ugurtin rat", pa i "Pisma 6ezaru" nisu
samo vani povijesni izvori, ve i znaajna knjievna djela.
M!rko Terencije V!ron
6edan od najplodniji# pisaca ovog vremena bio je Marko -erencije +aron 4 11>.*,;. g. 7.
Njegovi iaelji divili su se raznovrsnosi siea koji su obra'ivani u njegovim djelima i broju
njegovi# djela.
+aronova djela obu#vaala su goovo sve grane znanja. Ali +aron nije samo prozni pisac. on
je napisao i niz pjesniki# djela. Njegove s a i r e sekle su popularnos. Na osnovu sauvani#
%ragmenaa moemo rei da su one imale odre'ene poliike i didakike ciljeve. Na primjer,
,<2
besplodnim %ilozo%skim rezoniranjima savljana je nasupro rimska ivona mudros. +aron je
obra'ivao i akualna poliika pianja. $oslije sklapanja $rvog rijumviraa on je objavio sairu
pod naslovom ":roglavo udovi"te".
9+ Ri ms 8 a # o e @ i 4 a I + s t + # " + K+
$osljednje soljee !epublike obiljeeno je ne samo procvaom lainske proze, nego i vidnim
uspjesima u podruju pjesnikog svaranja. +ersi%ikacija se je uila u kolama, i umijee
sasavljanja si#ova bilo je znak bonona.
" rimskoj poeziji oga doba borila su se dva pravca/ jedan od nji# raio je nove pjesnike
oblike, nasojao iskorisii raznovrsne pjesnike meode koje su gajili #elenisiki, naroio
aleksandrijski pjesnici. Crugi smjer branio je radicionalni nain sasavljanja si#ova koji pojeu
od ?nija. 5iceron je sebe smarao prisaom ovog pravca. isom pravcu pripadao je i -i 9ukrecije
Kar, pisac znameniog %ilozo%skog spjeva A& prirodiA.
Tit )&krecije '!r
& 9ukrecijevom ivou malo nam je o poznao. 1voj spjev posveuje preoru Memiju,
obraajui mu se kao ravnom. 1oga je mogue da je pripadao viim krugovima, iako ga neki
smaraju ovjekom demokraskog podrijela. Kranski pisac iz (+.=+. s. p. K., Eijeronim, kae
da je 9ukrecije zbog uporebe ljubavnog napika poludio, da je svoj spjev pisao u svjesnim
renucima i da je ivo zavrio samoubojsvom. Me'uim, u spjevu nema nikakvi# ragova
bolesne svijesi. ova verzija po svemu sudei pripada kasnijem vremenu i plod je proivnikD
9ukrecijeve %ilozo%ije.
1pjev A& prirodiA je %ilozo%sko djelo. $isac je iskorisio rimiki govor i raznovrsne oblike
pjesnikog izlaganja, da bi predme svog djela inio prisupanim iaelju. (zlaui svoje uenje
Au zvunim i slakim si#ovimaA, on, po vlasiim rijeima, posupa kao lijenik koji Amae
medom rubove ae kad djeci daje gorak lijekA.
9ukrecije je uvjereni prisaa i srasan propovjednik ?pikurovg uenja, koje, po njegovom
miljenju, reba ljude izbavii praznovjerja i uinii i# srenim.
1pjev poinje #imnom preblagoj +eneri, personi%ikaciji jedinsvene i vjeio ive prirode. "
prvoj knjizi %ormuliran je zakon vjenosi maerije, kao osnova uenja o svemu posojeem/ iz
niega nia ne posaje, ve se sve ra'a i rase iz najsiniji# prvobini# ijela ( #"inci#es ), od koji#
se sasoje sva ijela. !azvijajui ove misli posveen je i znaan dio sljedee knjige.
" reoj knjizi obra'uje se pianje ivoa i smri. 9ukrecije porie besmrnos due. Hovjekov
du# i dua ra'aju se i umiru zajedno s ijelom. 0ao je smr neizbjean kraj posojanja. " evroj
knjizi uvr'uje se da su naa ula osnovni izvor spoznaje. " peoj knjizi razvijena je veliansvena
slika kozmosa. 1vije je nasao uslijed raznovrsni# spajanja pojedini# ijela. 1vije ne osaje
nepomian u svom poloaju, sve je prolazno, priroda se vjeno mijenja. 9ukrecije izlae povijes
,<8
oblikovanja zemlje i pojavu ivi# bia na njoj. &n daje skicu razvika prvobinog druva. $rvi
ljudi vie su sliili ivoinjama, nisu imali zakona ni pravila druvenog ivoa, me'u njima je
vladalo nasilje. Ali su ljudi posepeno podinili sebi prirodne sile, ovladali varom, poeli se
sluii ivoinjskim koama, pojavila se obielj, kao rezula ugovora nasalo je i druvo. " esoj
knjizi objanjavaju se razne prirodne pojave/ oluje, poresi, kolebanja emperaure, epidemije.
1pjev pokazuje cjelovi, u svojoj osnovi maerijalisiki i me#aniski pogled na svije. $isac
spjeva nije samo racionalis=mislilac, nego i pjesnik. on prirodu ne samo da prouava, nego i
oboava.
Neki opisi 4 oluje, naoblaka 7 svjedoe o snazi pievog pjesnikog opaanja prirodni# pojava.
6edan od glavni# 9ukrecijevi# zadaaka je da ljude oslobodi sra#a od smri i od praznovjerja.
$rirodna slika svijea ne osavlja mjesa boanskoj inervenciji. " skladu sa ?pikurom, 9ukrecije
govori o ome da bogovi vode bezbrian ivo i da se ne mijeaju u ljudske svari. Hovjekova
premo nad prirodom i njegova bespomonos kod umaenja njeni# pojava bili su uzrok vjerski#
zabluda, koje mogu bii izvor svakakvi# zala.
9ukrecijev ideal predsavlja mudrac koji je saznao zakone ivoa i prirode i oslobodio se
praznovjerja, udaljio od rzavica, i uiva u svom duevnom miru. ?pikurejska eika je u svojoj
osnovi apoliina. &na opravdava individualizam, ovjekov oklon od druvenog ivoa.
Jivou punom eki# briga, udaljenom od prirode i oeanom borbom, on preposavlja ivo
prvobinog druva. Ali je 9ukreciju sran pesimizam. Klanjanje prirodi, vjera u njene neiscrpne
snage kombinira se kod njega sa apologijom ljudskog razuma koji prodire u najdublje ajne
kozmosa i koji je izvor prave mudrosi. " ome je snaga 9ukrecijeva opimizma.
1voje uenje, koje u bii soji u opreci s mnogim pojavama rimskog druvenog ure'enja,
punog kulova i praznovjerja, 9ukrecije je obukao u radicionalni lainski pjesniki oblik. &n nije
iao za aleksandrijskim uzorima, ve za rimskim pjesnikom ?nijem, prema kome je gajio duboko
poovanje.
9ukrecijeva re%orma ?nijevog si#a bila je od vanosi za kasnije pjesnike, naroio za
+ergilija.
6o oko 133. g. pr. K. pojavljuju se lainske pjesme napisane pod ujecajem
a l e k s a n d r i z ma . &vaj pravac je ponikao na dvoru $olomejevia i za njega su karakerisine
sljedee cre/ 1. podvuena erudicije pieva 4 naroio u pianjima miologije 7. 2. elegancija i
pro%injenos oblika/ 3. osobia panja prema osobnim doivljajima, naroio ljubavnim. $red kraj
prve polovice (. s. aleksandrizam ulazi u modu i u !imu. &n nalazi prilian broj prisaa,
uglavnom me'u arisokraskom mladei. 9judi konzervaivnog pravca bili su za sari ?nijev sil, i
5iceron je prezrivo nazivao nove pjesnike n e o e r i c i ma 4 AmladiiA, AnovaoriA 7.
G!j V!lerije '!t&l
$rvo mjeso me'u novim pjesnicima pripada nesumnjivo Kaulu. )aj +alerije Kaul 4oko 2;.*
F<. g. 7 rodio se u 5isalpinskoj )aliji, u gradu +eroni. Nasanivi se u !imu, on se zbliio s
predsavnicima arisokraske mladei, me'u kojima je bilo dosa alenirani# ljudi.
,F3
Kaul je dobro poznavao grku i #elenisiku poeziju. Niz njegovi# pjesma napisan je u iso
aleksandrijskom du#u 4 A1vadba $eleja i -eideA, dva svaovca=epialamija i druge 7.
Kaul je i sam bio pod ujecajem one naglaene uenosi koju je za#ijevala aleksandrijska
kola, ali je on u iso vrijeme davao one, pune realizma karakerisike ljudski# osjeaja i srasi.
&sobio znaenje sekle su u svjeskoj knjievnosi Kaulove lirske pjesme, od koji# je glavne
posveio svojoj ljubovci 9ezbiji.
$od ovim izmiljenim imenom krila se, kao o su o konsairali jo u anici arisokrakinja
Klodija, sesra poznaog ribuna iz F2. g., koja se eso spominje u 5iceronovim djelima.
Kaulove pjesme upoznaju nas sa obraima iavog romana. Kaul govori o svojoj srasi, koja ga
dovodi do neodlunosi. $oslije prvog zanosa i radosi zbog uspje#a dolazi razoarenja/ kod
Kaula se javlja sumnja, koja svara ljubomoru i koja se uskoro povr'uje. Kaul doivljava
suprone osjea, koje je osobio snano izrazio u disi#u koji poinje rijeima/ AMrzim i volim...A
Na kraju, Kaul raskida s Klodijom, i aj ga je raskid goovo oupio. &n moli bogove da ga
izbave ljubavne bolesi, on je razoaran u ljubavi i kasnije se ne eli vie vraii ranijoj ljubovci.
9jubav prema Klodiji nije jedini moiv Kaulovi# lirski# pjesma. &n pie si#ove o smri
voljenog braa i mnogobrojne i raznovrsne pjesme posveuje prijaeljima. 1jajni su Kaulovi
si#ovi o prirodi. $jesmu posveenu zaviajnom poluooku 1irmiju napisao je pjesnik nakon
povraka iz :iinije. rodni kraj drai je Kaulu od svi# drugi# Aooka i poluooka, insiki# i
biinski# poljaA.
Na aj nain, Kauulova lirika predsavlja odraz sloene ljesvice osobni# pjesnikovi#
doivljaja. Na njega nisu ujecali smo aleksndrinici/ on je bio pod ujecajem i rani# grki# liriara
4 naroio 1ap%e i Ar#ilo#a 7. Kaul je uspio nai po svojoj snazi i ljepoi izvanredne rijei, da bi
izrazio sloene ljudske doivljaje. on se s punim pravom moe smarai prvim rimskim lirskim
pjesnikom.
" Kaulovim lirskim pjesmama najjasnije se zrcalio razvoj individualizma u rimskom druvu.
Kaulu nisu bili srani ni poliiki moivi. Njegov oac smaran je 5ezarovim prijaeljem i
gosom, sam pak Kaul kreao se u krugu anicezarovske mladei. njemu pripada nekoliko ori#
epigrama na adresu 5ezara, a naroio na adresu njegovog ljubimca Mamure. (sina, u jednoj od
pjesama Kaul se oduevljavao 5ezarovim uspjesima u :rianiji.
$red kraj ovog razdoblja poeli su svoju djelanos isaknui pjesnici iz vremena poeka
5arsva. +ergilije i Eoracije. ali se nji#ova djela koja su objavili u vrijeme posljednji# gra'anski#
raova, ne mogu odvojii od iavog nji#ovog knjievnog svaranja, koje je ijesno povezano uz
poliike i socijalne prilike iz vremena Augusovog principaa.
<+ A" &i t e 8t u " a i l i 8 o ' n e u m4 e t n o s t i
!azvoj likovni# umjenosi i ar#iekure u zadnjem soljeu !epublike kree se isim smjerom
kao i u pre#odno doba. 6edan dio oni# ogromni# bogasva koja su prijecala u !im roen je na
,F1
izgradnju javni# i privani# zgrada, koje su preobraavale vanjski izgled grada. u o doba on se
prevara u snaan svjeski cenar.
Ar-itekt&r! II. / I. st. pr. '.
0adnji# deseljea ((. s. pr. K. sagra'ena su dva nova vodovoda. )rad se ukraava kamenim
lukovima, sjajnim privanim zgradama. Novim gradnjama osobio su se proslavili 1ula, $ompej i
5ezar. $opuno je mogua preposavka da je 1ulin boravak na (soku pobudio u njemu elju da
!im preuredi po uzoru na snane #elenisike cenre. " 1ulino doba je dolo do najinenzivnijeg
ujecaja #elenisiki# oblika na rimsku umjenos, a o se odrazilo u ar#iekuri oga vremena.
$ompej je podigao ogromno kameno kazalie, u koje je moglo sai dese isua gledaelja.
zgrada je bila obloena mramorom, ona je izazivala divljenje izvanrednom vrsoom i nevi'enim
razmjerima. Mnoge druge javne zgrade koje je $ompej podigao ukrasile su rimske rgove.
)randiozni su bili planovi 6ulija 5ezara za preure'enje !ima. " njegovo vrijeme sari Borum
je poploen, sjeverno od njega udareni su emelji drugom %orumu, u ijem se srediu rebao
nalazii #ram +enere $rarodieljice ( Venus .enet"ix ), podignu od mramora. 5ezara je smr
sprijeila da realizira sve svoje planove. 6edan dio onoga o je 5ezar bilo zamislio i zapoeo
dovrio je kasnije Augus, dok je puno oga osalo u projeku. 5ezarovi projeki odre'ivali su u
odre'enoj mjeri daljnji ijek razvoja rimske ar#iekure. &d njega poinje mijenjanje plana grada
puem izgradnje novi# %oruma. on je inicijaor prevaranja !ima u A mr a mo r n i A grad. 0a
razliku od 1ulinog perioda, ar#iekura 5ezarovog doba vraa se ialskim uzorima, poveavajui
razmjere konsrukcija i uvodei novo ar#iekonsko ukraavanje. &d 1ulinog vremena nove
zgrade ukraavaju se grkim kipovima, barelje%ima i vazama. Kiparske predodbe igraju, dakle,
dekoraivnu ulogu. &ne se savljaju u zgrade i vrove. (zvanredno visoko cijene se kipovi grki#
majsora. " !im siu iavi brodovi naovareni grkim anikvieima. " iso vrijeme, u !imu se
pojavljuju majsori koji izra'uju kopije grki# i #elenisiki# originala. "mijee kopiranja
dosiglo je visok nivo, premda je izra'ivano i niz svari niske kvaliee.
'ip!rstvo
!imljani su i dalje bili samosalni u umjenosi realisikog porrea. " doba 1ule i u oj je
oblasi pojaan ujecaj #elenisike umjenosi, ali se ve u razdoblju poslije njegove smri, j.
sedamdesei# i ezdesei# godina (. s. pr. K., zapaa reakcija. -ako se, na primjer, kiparski
porre $ompeja odlikuju briljivom obradom i %inom modelacijom povrine bise 4 u om
pogledu kipar je korisio meode visoke #elenisike e#nike, ali, prikazujui lice, umjenik se u
du#u rimske radicije rudio da dD sve individualne cre. &n je daleko od idealizacije, svojsvene
grkim i #elenisikim kiparima. " du#u svoji# erursko=rimski# pre#odnika, umjenik je
naglasio prirodne nedosake prikazanog ovjeka. &n je predsavio nepokreno, mesnao lice, sa
sinim, malo izraziim oima, malim prasim nosom...
Kao jedan od najbolji# primjera porrenog majsorsva ovog vremena moe posluii bisa
5icerona. ( na njoj se #elenisika e#nika obrade maerijala meode uopenog prikazivanja
,F,
kombiniraju s rimskim realizmom. 5iceron je prikazan kao ovjek u godinama, s neo oeanim
licem, visoka ela i ora pogleda, dok mu na usnama lei lagan i prirodna osmije#. $red nama
nije prosjean ovjek, ve mislilac i javni djelanik. Kolosalna 5ezarova saua, koja pada u
kasnije doba, ali koja vodi porijeklo od originala iz 5ezarovog vremena odlikuje se vrsinom
linija u prikazivanju individualni# cra 5ezara, koji je prikazan kao ovjek srednji# godina, srog i
jake volje. Na osnovu oga mi moemo sudii da je za kraj ovog razdoblja karakerisina
reakcija, enja ka povraku ranijim ialskim uzorima.
"mjenici doba !epublike obraili su panju na o da prenesu individualne cre lica/ %igura
odjevena u ogu prikazivana je goovo uvijek sereoipno. $ored mukog, u ovom razdoblju
pojavljuje se i enski individualni porre, iji procva pada u doba 5arsva.
+eliki uspje# posiu u ovom razdoblju i relje%i. ( u zapaamo kombiniranje #elenisiki# cra
s rimskim, koje je dodue u prvo vrijeme bilo eklekino. 6edan barelje%, na primjer, predsavlja
kombinaciju mioloki# scena koje su po svojim sieima i e#nici #elenisike * sa predodbom
rimskog prinoenja rve poslije cenza, predodbom koja je dana u radicionalnom rimskom
realisikom silu.
!elje%i iz 5ezarovog doba, kao i drugi umjeniki spomenici oga vremena, svjedoe o
pokuajima sineze i# dvaju silova.
Slik!rstvo
1likarsvo se u (. s. sve vie uporebljava u dekoraivne svr#e. " o vrijem %ormiraju se razni
silovi zidnog slikarsva, iji su nam sjajni primjeri sauvani u $ompejima.
K+ Ra @ ' o 4 " i ms 8 o # " a ' a
Knjievni razviak ovog doba, svaranje uzorne lainske proze, povoljno su ujecali i na
obra'ivanje rimskog prava. !imski pravnici korisili su eevine rimske proze, i u ovo doba svara
se onaj jasan i precizan jezik kojim su napisana isaknua djela pravne knjievnosi carskog doba.
" doba rane !epublike udareni su emelji gra'anskog prava. 0a njega je karakerisian
%ormalizam. ono je reguliralo samo odnose izme'u rimski# gra'ana. "slijed raova i
promijenjeni# socijalni# odnosa, u rimski gra'anski prome prijecalo je mnovo vrijedni#
predmea. !imski gra'ani sada su supali u razne odnose sa sanovnicima provincija i podanicima
drugi# drava.
1ve je o svaralo porebu za novim pravnim norama i novim propisima. 1ari oblici
prilago'avani su novim odnosima. &sim oga, na rimsko pravo ujecale su pravne norme drugi#
naroda, u prvom redu grko i #elenisiko pravo, a na same principe obrade prava ujecala je kako
#elenisika %ilozo%ija ako i grka reorika. 1auvani pravni spomenici spadaju u kasnija
razdoblja, e soga nije mogue ono dairai pojavu pojedini# pravni# odnosa i pojmova.
Mogue je samo skicirai opi ijek razvika prava.
,F@
I&s +enti&m
&gromno znaenje imalo je osnivanje 4 ,<,. g. pr. K. 7 dunosi drugog preora. &n je nazivan
#"aeto" %ui inte" #e"e"inos ius !icit, ili naproso #"aeto" #e"e"inos+ " njegovom djelokrugu
nalazili su se uglavnom sporovi izme'u sranaca i !imljana. Na e sporove nisu se mogle
primijeni norme sarog gra'anskog prava, jer su se one icale samo rimski# gra'ana. Nije se
moglo sudii ni po nekom drugom inozemnom pravu, jer se mogao pojavii sudski spor izme'u
podanika razni# drava, ili pak izme'u sranaca i !imljana. "slijed oga, pored sarog gra'anskog
prava posepeno se izgra'uju norme akozvanog openarodnog prava ( ius entium ). -e norme
uzimaju se jednim dijelom iz opi# obiaja me'unarodnog rgovakog prava, iz pravni#
insiucija drugi# naroda i samog rimskog gra'anskog prava, ali se one odlikuju velikom
jednosavnou i elasinou. Bormalizam u openarodnom pravu presao je bii vladajui
princip. (ndividualizam, svojsven epo#i kasne !epublike, naao je svog odraza i u gra'anskom
pravu. on je doprinio kompliciranju odnosa izme'u pojedinaca, pripomogao ome da se svlada
%ormalizam i uvrde novi principi za rjeavanje pravni# pianja, kako opi#, ako i posebni#.
Naglasak nije savljan na %ormu nagodbi, na odredbe i izgovorene rijei, ve na bi odnosD, na
namjeru obiju srana. " pravo se uvodi pojam je d n a k o s i i p r a v i n o s i ( ae%uitas 7 i
d o b r o n a mj e r n o s i ( bona fi!es ) osoba koje sklapaju razne nagodbe, kao osnovno naelo
svi# imovinski# odnosa. Kod pravnika se javlja misao da posoji neko pravo koje je ope za sve
narode i koje se sasoji od pravila koja svi priznaju 4 srodsvo, poovanje rodielja, borba proiv
zloinD 7. $od ujecajem soike %ilozo%ije openarodno pravo ( ius entium ) pribliava s pojmu
prirodnog prava ( ius natu"ale ), koje je akorei dikirano samom prirodom. &penarodno pravo
ujecalo je i na gra'ansko pravo, j. na propise koji su rebali regulirai odnose samo izme'u
rimski# gra'ana.
Pretorsko pr!vo
+eliku ulogu u razvoju rimskog prava ovog razdoblja odigrao je preorski edik. Kao i drugi
magisrai, i preori su imali pravo objavljivanja edikaa, j. odluka koje su se icale pianja iz
nji#ovog djelokruga. " svojim edikima preori su iznosili pravila kojim e se rukovodii kod
razmaanja pojedini# pianja. " poeku preorski su ediki savljali sebi u cilj sluenje sarim
pravom, Apomaganje om pravuA. ali su kasnije poeli unosii ispravke, ako da je pored sarog
gra'anskog prava poniklo i posebno preorsko pravo.
Re.orm! s&"sko+ post&pk!
$ravna disciplina u ovo doba izala je iz djelokruga poni%ikD. &na se prevorila u posebnu
disciplinu, koju su prouavali i obra'ivali specijalisi. :avljenje pravom smaralo se u !imu
asnim/ isaknui pravnici bili su predsavnici ugledni# rimski# obielji. &ni su izricali svoja
miljenja povodom ovog ili onog pianja, sasavljali obrasce razni# nagodbi, davali savjee
,F<
srankama u pogledu posupka na sudu. " samom sudskom posupku dogodio se oko 1F3. g. pr.
K. pravi prevra. $oslije e re%orme su'enje se, kao i ranije, sasojalo iz posupka in 4u"e i
posupka in iu!cio. Ali je pri sarom susavu magisra samo pazio da li obje sane pravilno
posupaju, da li se pridravaju obreda propisani# raznim leis actiones. " novom pak sudskom
posupku magisra je poeo igrai akivnu ulogu. &ne se upoznavao sa predmeom i sasavljao
%ormulu, j. dokumen u kome je ukrako izlagao poraivanja uielja i prigovore okrivljenoga. u
om dokumenu davana je i upua sucu, kakvo rjeenje reba donijei, ako se pokae da je pravda
na jednoj ili na drugoj srani. Na primjer, vodi se spor oko oga kome pripada neki rob. Magisra
se upoznaje sa predmeom i pie. AOktavije neka bude sudacH #ko se pokae da rob ,ti$
predstavlja vlasni"tvo #ula #gerija% onda ti% sue% optui 2umerija 2igidija u korist #ula #gerija%
a ako se to ne pokae% opravdaj ga". $risegnui sudac 4 ili suci 7 razmorio bi sluaj i donosio
rjeenje predvi'eno u %ormuli. &vaj akozvani %ormularni proces omoguavao je da se obu#vae
odnosi za koje okviri sarog gra'anskog prava nisu vie bili dovoljni. $reor i pravnici razra'ivali
su razne oblike parnica kako oni# oko imovine ako i osobni#.
Vl!sni1tvo i posje"
" podruju gra'anskog prava izvrene su u ovo doba bine promjene. 6edna od vani# novosi
ovog razdoblja bilo je uvr'ivanje razlike izme'u vlasniva i posjeda. +lasnivo ( !ominium 7 je
pravo na danu svar. me'uim nije uvijek mogue o pravo spojii sa svarnim posjedovanje svari
4 na primjer, kad je svar dana u zalog, pod zakup id. 7. $osjed ( #ossessio ), po rimskom pravu,
je svarno posjedovanje neke svari, spojeno sa razumnom enjom za vladavinom nad njom.
$reorsko pravo je priznavalo da se posjed u nizu sluajeva moe ne poklapai sa pravom
vlasniva, i uvrdio odre'ene oblike zaie posjeda od nezakonii# preenzija. 6edan od
sarinski# oblika posjeda bile su zemljine esice na dravnom polju. 0emljino vlasnivo, po
rimskom pravu, moglo je posojai smo u (aliji. u provincijama pak zemlja se mogla nalazii
samo u posjedu.
4onit!rno vl!sni1tvo
6edna od najvaniji# pojava u povijesi gra'anskog prava bio je posanak nove vrse
vlasniva, koje se naziva boniarnim ili preorskim. 1aro kvirisko vlasnivo moglo je nasai
samo poslije odre'eni# %ormalni# akaa 4u prvom redu mancipacijom 7. Ako se neka svar
predavala na kakav drugi nain, predvi'en gra'anskim pravom, ona se nije mogla smarai
vlasnivom. $reori nisu proirivali naine za sjecanje kviriskog vlasniva, ali su u nizu
sluajeva poeli branii posjednika kao vlasnika, i na aj nain dobivala se nova vrsa vlasniva.
$ojava boniarnog vlasniva vezana je za promjene u gra'anskom promeu. $ojavili su se
sluajevi kad se "es manci#i nisu predavale puem macipacije, ve puem obine kupoprodaje.
$osoji #ipoeza, da je posanku boniarnog vlasniva doprinijela rgovina robljem. !obovi su
kupovani u velikim skupinama, ako da je bilo eko vrii nad svakim od nji# ak mancipacije.
,FF
Ako bi kasnije prodava ili neka druga osoba za#ijevala da im se nji#ov bivi rob vrai, zao o
nije mancipiran, preor je smarao svojom dunou zaiii kupca.
" iso ovo doba nasaje uenje o raznim nainima sjecanja vlasniva 4 na primjer, okupacija,
j. osvajanje svari koje nikom ne pripadaju. sjecanje Aplodova svariA id. 7.
Cosljedna obrada prava privanog vlasniva pada u doba 5arsva, ali su emelji og uenja
poloeni pred kraj !epublike.
I%mjene & obve%nom pr!v&
Novi oblici odnosa dovode do promjena u obveznom pravu. Hak i u sari oblik ugovorD savlja
se ograda o dobronamjernosi ( bona fi!es ). $ojavljuju se novi oblici ugovorD. Na primjer,
priznaju se zakoniim konaki koji su zasnovani samo na obinom sporazumu. Me'u akve su, na
primjer, spadali kupoprodaja ( em#tioL'en!itio ), najma ( locatioLcon!uctio ).
Promjene & po"r&,j& obiteljsko+ pr!v!
$romjene u podruju obieljskog prava sasoje se u posepenom smanjivanju prava oca
porodice. 6o u rano doba odrasla djeca uivala su poliika prava. Ali svojim posupcima ona su,
kao i ranije, bila vezna rodieljskom voljom/ sluajeva da oac pokua najerai sina na ovaj ili
onaj poliiki ak, bilo je i u ovom razdoblju, ali se na o gledalo kao na anakronizam. Ali u
imovinskim odnosima djeca su i dalje osajala u vlasi oca porodice i nisu mogla samosalno
raspolagai imovinom. Me'uim, dolo je do slabljenja vlasi mua nad enom. $od ujecajem
razni# uzroka vri se odre'ena emancipacija ena. brak koji nije praen uvr'ivanjem muevljeve
vlasi ( mat"imonium sine manu ma"iti ), posaje pravilo, a ne izuzeak. $red kraj !epublike
uvr'uje se obiaj da je razvod mogu po obosranom sporazumu i po jednosranoj odluci kako
mua ako i ene. Mijenjaju se i imovinski odnosi me'u suprunicima. $ravnici obra'uju pianje
enine imovine, napose miraza, koji se razlikuje od osale enine imovine. on se nalazi u vlasi
mua, ali u odre'enim sluajevima mogu ga ena ili njen oac uzei narag.
" nasljednom pravu ograniava se u odre'enoj mjeri oporuieljeva sloboda, u koris najblii#
srodnika.
$reorsko pravo svara iav novi susav propisa za prijelaz imovine po naslije'u. aj susav
posojao je paralelno sa sarim, gra'anskim susavom. $ojednosavljen je oblik esamena,
odre'eni su rokovi kada se od rimskog magisraa moe dobii posjed nad pokojnikovom
imovinom. uvr'enje red nasljedsva po supnju srodsva nasljednikD. pri ome su nasljednici
mogli bii i kognai.
((. i (. s. pr. K. je doba izvanredno inenzivnog i produkivnog obra'ivanja prava. !im se
prevorio u svjeski cenar, on je primio pravne susave drugi# naroda. $rera'ujui svoje
sarinsko, zv. civilno pravo, rimski pravnici su se sluili meodama grke reorike i nasojali
savladai osnovna pianja pravne eorije, sluei se pri om zakljucima #elenisike %ilozo%ije. "
,F>
o doba %ormulirane su osnovne posavke rimskog prava, koje je osalo na snazi vie soljea, a
poslije pad !ima dugo vremena bio obrazac pravne misli.
1ljedea epo#a bila je razdoblje daljnje eoreizacije opi# pravni# pianja= puem rjeavanja
razni# sporni# sluajeva. "injeni su pokuaji da se pravo dovede u odre'eni susav.
'!r!kter rimske k&lt&re pre" kr!j Rep&blike
$regled povijesi rimske kulure u posljednjem razdoblju !epublike navodi nas na zakljuak
da se kulurni razvoj, i pored vanjski# i unuarnji# ekoa oga doba, nije zausavio, i da su
knjievnos i umjenos eso bile sredsva poliike borbe. $oeak kulurnog razvoja !ima pada
u doba kada je kulura u nekim podrujima (alije, u )rkoj i u isonim zemljama bila na
relaivno visokom supnju. !im je preuzimao i prera'ivao ve goove oblike. &d osobie vanosi
bio je ujecaj visoko razvijene #elenisike kulure. ali je rimska kulura sauvala prilian broj
svoji# originalni# cra, koje su odravale rimske kulurne radicije, eso iz najdavnije prolosi.
$onekad su !imljani samo prenosili na svoje lo ve goove oblike. u drugim sluajevima
oplo'ivalo se doad seeno iskusvo i preobraavale sare kulurne radicije. (za razdobljD
obiljeeni# samo oponaanjem ve goovi# uzora, eso je dolazila reakcija, koja se izraavala u
enji za povrakom sarinskim oblicima i radicijama. &va borba izme'u radicionalnog i novog
4 AneoerizmaA 7 nije sluajna. &na u odre'enoj mjeri predsavlja odraz borbe koja je vo'ena
izme'u senaora i konzervaivni# elemenaa i koja je u pojedinim renucima dosizala izvanrednu
napeos.
Kulura razdoblja kraja !epublike osavila je u svim podrujima dosa eklekikog,
neprera'enog. $u kulurnog razvika nije bio zavren. -aj razviak nasavii e se i u doba
5arsva. Kulura rimskog robovlasnikog druva bila je vlasnivo manjine. &na je bila
posljedica onog inenzivnog priljeva bogasva kojim je bilo praeno osvajanje novi# zemlja. Ali
odre'eni elemeni kulure posaju vlasnivo svi# slobodni# slojeva rimskog sanovniva. $oslije
1aveznikog raa rase kulurno znaenje isaknui# municipija. 6o prije oga poinje rimska
kulura prodirai u osvojena barbarska podruja. Ali ovaj proces pada uglavnom u sljedea
razdoblja, on je karakerisian za kulurni razviak u doba 5arsva.
,F;
E S T I D I O
*O4A RA(OG $ARSTVA
Glava XXIV.
AU.USTOV P RI 10I P AT
3 + Os n i ' a n 4 e 0a " s t ' a
Nakon dugogodinji# gra'anski# raova, praeni# proskripcijama, kon%iskacijama zemljia,
prisilnim porezima, vojnim novaenjima, bjegovima robova i vladavinom soldaeske, ialsko
druvo eilo je prije svega za mirom, za usposavljanjem normalnog ivoa. ( P a x R o ma n a (
4rimski mir 7 bila je parola koja je ujedinjavala razliie grupacije robovlasnikog druva.
Najakivniji proivnici izginuli su u gra'anskim raovima. $reivjeli predsavnici anicezarovski#
grupacija bili su u poliikom pogledu oslabljeni i demoralizirani. Ca bi sauvali svoj poloaj, oni
,F2
su bili spremni pruii podrku &kavijanu, ili bar prisai na sporazum. Nemiri i raovi doprinijeli
su popularizaciji ideje o prolim srenim i mirnim vremenima, o jednosavnom ivou poboni#
predaka. &kavaijan je bez sumnje poveo rauna o ovim raspoloenjima, i po povraku u (aliju
on nasoji u prvom redu naglasii kako su nasupila mirna vremena i kako je opoeo povraak
dobrim obiajima saroga !ima. 6edna od prvi# &kavijanovi# mjera bilo je resauriranje sari#
#ramova, u kojima je, po pjesnikovim rijeima, Apauk pleo svoju mreuA, i posveivanje novi#
#ramova. $oevi od @1. g. &kavijan je svake godine biran za konzula. ,8. g. on je dobio
cenzorske ovlasi, na osnovu koji# je ,8.=,2. g. sasavio novi spisak lanova 1enaa i sproveo
cenz, koji nije provo'en iave erdese i dvije godine. :roj senaora popeo se u o vrijeme na
isuu ljudi, 5ezar i rijumviri uvodili su u 1ena svoje prisae, uglavnom iz redova viezova i
cenuriona. &kaavijan iskljuuje iz 1enaa one koji po svom porijeklu nisu mogli pripadai
najviem saleu. -ime je on naglasio svoju skrb za dosojansvo senaorskog zvanja. isovremeno
o je prualo mogunos da se iz 1enaa iskljue Anonijeve prisae. " novom spisku
&kavijanovo ime savljeno je na elo, oud i njegova iula # " i n c e # s Se n a t u s . " doba
!epublike ova je iula bila poasna, ali #"ince#s nije imao nikakvi# posebni# ovlasi ni
privilegija, osim prava da privi izrie svoje miljenje. " doba borbe !ima za prevlas na
1redozemlju princepsi su bili osobe od auoriea, koje su vrile nesumnjiv ujecaj na unuarnju i
vanjsku poliiku 4 Kvin Babije Maksim, 1cipion 1ariji i drugi 7. $oslije 1ule princepsi su izgubili
svoje prijanje znaenje. 1avljajui sebe na prvo mjeso u spisku senaora, &kavijan kao da je
usposavljao prijanji znaaj princepsa 1enaa.
1@. sijenja ,;. g. &kavijan je vraio izvanredne ovlasi i proglasio usposavljanje sare
!epublike, izjavivi da se eli povui u privaan ivo. -a osavka bila je nesumnjivo %ormalna, a
uslijedile su molbe senaora da zadri vlas u dravi. (sog dana &kavijan je dobi niz ovlasi, koje
su mu %akiki osigurale vr#ovnu vlas. 1>. sijenja ise godine &kavijan je dobio poasni naslov
Au g u s ( Au u s t u s ) , o znai uzvien 4 od srane boansva 7. &vaj epie savljan je u
prvom redu uz sakralne objeke 4 #ram, sveo mjeso 7. sada je dodijeljen imenu princepsa, prvog
ovjeka u dravi. &kavijan mijenja svoje ime. on se sad naziva/ ( mp e r a o r 5e z a r
Au g u s , s i n b o a n s k o g a ( I m# e " a t o " 0 a e s a " Au u s t u s - ! i ' i f i l i u s )+
&bnavljanje #ramova, sasavljanje novog senaskog spiska, cenz praen lusraivnim
prinoenjem rvi, usposavljanje !epublike, promjena imena * sve je o injeno da se pokae
kako je doao kraj razdoblju gra'anski# raova i da poinje novo doba. Augus se na poliikoj
pozornici pojavio kao 5ezarov posinak i nasljednik.
Ali kod %ormiranja svoje vlasi &kavijan je vodio rauna o sudbini svoga pre#odnika. &n nije
uzeo ni iulu kralja ni iulu dikaora, odrekao se magisraura koje su bile u opreci sa obiajima.
$a ipak je usposavljanje !epublike bilo samo prividno. Augus je bio apsoluni gospodar drave.
5+ Ri ms 8 o # o l i t i 78 o u " e Ae n 4 e n a # o 7e t 8 u 0a " s t ' a
,F8
A&+&stov! vl!st
1usav izvanredni# magisraura, koji se u !imu razvio ijekom procesa kompliciranja
zadaaka klasne borbe i vanjske poliike, pripremao je u odre'enom smislu osnivanje monar#ijske
vlasi. ( $ompej i 5ezar imali su isovremeno vie ovlasi. (sim puem iao je i Augus. Njegova
vlas zasnivala se na spajanu u svojim rukama razni# magisraura, koje nisu spajane u vrijeme
klasine !epublike. " njegovim rukama nalazila se najvia vojna vlas = i m# e " i u m; on u
vlas ima od @1. do ,@. g. kao konzul, a od ,@. g. dobiva im#e"ium maius, koji se proee na sve
provincije. od 18. g. on dobiva do kraja ivoa z n a k o v e k o n z u l s k o g d o s o j a n s v a .
Na aj nain, Augus ima najviu vojnu i gra'ansku vlas. &n zapovijeda vojskom i ima vlas nad
provincijama. Nad nekim od provincija 4 carskim 7 Augus upravlja po vlasiom na#o'enju. Nad
drugim 4 senaskim 7 on 4 od ,@. g. 7 ima pravo najvie konrole.
6o @>. g. 4 nakon pobjede na 1eksom $ompejem 7 &kavijan je dobio d o i v o n u
r i b u n s k u v l a s ( t"ibunica #otestas ). &d ,@. g. t"ibuinicia #otestas isie se u njegovoj
iulauri. $oloaj ribuna davao je Augusu najire ovlasi, on je njegovu linos inio sveom i u
iso vrijeme akorei simbolizirao demokrasko porijeklo svi# Augusovi# vlasi naslije'eni# od
5ezara, koji se nekada na pozornici pojavio kao vo'a populara. Najvia vojna vlas ( im#e"ium ) i
ribunska vlas ( t"ibunicia #otestas ) bile su, dakle, pravna osnova Augusove vlasi. -iula
princepsa, koju je &kavijan uzeo jo ,8.=,2. g. 4 nakon sasavljanja novog popisa 1enaora 7,
dobila je sada drukije znaenje od znaenje koje je imala u doba !epublike. $od njom se ne
podrazumijeva samo prvi 1enaor ve i prvi ovjek u dravi. Mijenja se i znaenje iule
AimperaorA. " republikanska vremena u je iulu davala vojska vojskovo'i=pobjedniku, i rajala
je od pobjede do rijum%a. Ali ju je jo 1ula zadrao doivono. Augus ju je ukljuio u sasav
svoga imena, a osim oga, u njegovoj slubenoj iuli oznaavano je koliko je pua proglaavan
imperaorom. -ime je naglaena posebna, osobna veza s vojskom, i iula imperaora posepeno je
poela predsavljai vr#ovnu vojnu vlas. " #isoriogra%iji rajno se uvrsila radicija da se svi
rimski monarsi nazivaju imperaorima. -o ne odgovara u popunosi pravnim normama vremena
ranog 5arsva, ali ne soji u %akinoj prourjenosi sa sanjem svari. &sim ovi# salni# %unkcija
Augus uzima i izvanredne. Na osnovu posebni# ovlasi on je, slino republikanskim cenzorima,
u ri ma#a za vrijeme svoje vladavine provodio cenz i sasavljao 1enaske spiskove. 0a vrijeme
gladi u ,,. g. njemu je povjereno snabdijevanje prijesolnice namirnicama.
$o uzoru na #elenisike monar#ije Augusova vlas dobiva i religijsku sankciju. &va se
podrazumijeva kako u samoj iuli AAugusA, ako i u oznaci Asin boanskogA Z 6ulija[A. osim oga,
1,. g., u neobino sveanoj amos%eri, uz nazonos naroda iz iave (alije, Augus je izabran za
v e l i k o g p o n i % i k a ( #ontifex maximus ) i na aj nain posao poglavar rimske religije.
Njegova osobna veza sa iavim rimskim gra'ansvom bila je naglaena u iuli A o a c
d o mo v i n e A ( #ate" #at"iae ), koja je Augusu podijeljena ,. g. pr. K. & svom poloaju u
dravi sam Augus govori sljedee/ A$o svom auorieu ( aucto"itas ) ja samo sajo ispred svi#,
vlasi pak nisam imao nia vie od drugi# koji su mi bili kolege po magisrauriA (+++aucto"itate
,>3
omnibus #"aestiti- #otestatis autem ni&ilo am#lius &abui %uam cete"i %ui mi&i %uo%ue in
maist"atu coleae fue"unt ).
Na aj nain, aucto"itas * najvii auorie * bio je, po vrdnji samog Augusa, osnova njegove
vlasi.
Aucto"itas je pojam sarinskog rimskog prava. " dravnom ivou aucto"itas je imao 1ena.
u obieljskom pravu aucto"itas je uivao uor. u svakodnevnom govoru ulo je u obiaj da se
govor o auorieu ujecajni# osoba 4 vojskovo'D, isaknui# senaora 7. Augus je bio
najujecajniji ovjek u rimskom druvu. Njegov auorie 4aucto"itas ) emeljio se na ome o je
Augus donio unuarnji mir rimskom druvu, koje se je bilo spremno odrei poliike slobode,
samo da bi dobilo mir. Nije uzalud Pax Romana 4 rimski mir 7 bila slubena parola, koja je nala
svoj odraz u posebnom vjerskom kulu. -aj je auorie odravan ime o je Augus dalje i
osajao vojni vo'a.
+ojska je Augusu pribavila pobjedu, ona je bila svarni izraz njegove moi, njegovog
auoriea.
Sen!t
1are rimske dravne usanove i dalje su posojale i nisu %ormalno prerpjele bine promjene.
1ena je i za vrijeme Augusa smaran najviim dravnim organom. Na 1ena prelaze neke
%unkcije narodne skupine, on dobiva zakonodavnu i sudsku vlas. Augus sprovodi niz re%ormi
koje reguliraju senaske sjednice. :roj lanova 1enaa uvr'uje se na >33. 1enaska odluka dobiva
snagu zakona. Na dan osnivanja principaa, 1@. sijenja ,;. g., izvrena je podjela provincija.
$ogranine provincije 41irija, ri galske provincije sjeverne oblasi Gpanjolske i druge 7
proglaene su carskim. 1are, umirene provincije 4 A%rike, :eika, Narbonska )alija, Makedonija,
Azija 7 smarane su senaskim provincijama i njima su upravljali prokonzuli ili propreori birani
od srane 1enaa. $odijeljene su i dravne %inancije. $ored sare blagajne * erarija=%iska, kojim je
raspolagao 1ena, udaraju se emelji posebne carske blagajne * %iska. Kasnije je a podjela bila
oro sprovedena. " erarij su prijecali pri#odi od senaski# provincija, a u %isk * od carski#.
1enaska blagajna kovala je bakreni novac, carska * zlani i srebreni. " svari i erarij je bio
zavisan od cara, koji ga je popunjavao svojim ulozima.
" pravnom pogledu punovlasna usanova, 1ena je posluno primao Augusov prijedloge, koji
su obino razra'ivani u princepsovom savjeu ( consilium #"inci#is ), biranom kockom iz redova
senaora. &d ,@. g. u Augusove ruke prelo je rukovodsvo svim vanjskopoliikim poslovima.
(!ro"ne sk&p1tine
Narodne skupine sasaje su se i pod Augusom. Na komicijma donoeni su zakoni na
prijedlog samog Augusa ( lees Iuliae ) ili drugi# magisraa. Na komicijama birani su
magisrai. Ali i izbori nisu bili slobodni/ glasovalo se samo za Augusove kandidae po
,>1
akozvanom ius commen!ationis * pravu preporuke. Na aj nain, komicije su pod Augusom bile
posluno oru'e u rukama princepsa. &ne su izgubile svoj poliiki znaaj. "brzo poslije
Augusove smri, od 1<. g. p. K., izborne komicije popuno su presale s radom. 0akonodavne
komicije sazivane su ponekad i kasnije, ali nisu imale goovo nikakvo znaenje.
M!+istr!t&re
$od Augusom zadrane su sve magisraure. Konzula je dalje bio poloaj kome su eile
osobe iz senaorskog salea, i da bi se zadovoljilo asoljublje mnogi# osoba, za jednu godinu
birano je vie konzula, a ne samo dva. dvojica od nji# supali su na dunos 1. sijenja i davali
godini svoje ime ( consules o"!ina"ii ), a poslije nji# supali su na upravu redom drugi parovi
( consules suffecti ). 5enzura je izgubila sve prijanje znaenje. 5enz i sasavljanje senaski#
spiskova vrio je sam Augus. :roj preora smanjen je na dese. nji#ove %unkcije su proirene.
"vr'en je srogi red u zauzimanju magisraura. Ali je iava nji#ova djelanos zavisila od volje
princepsa. Njegov ujecaj proezao se i na sudske insance. Najvanija krivina djela razmarale
su sudske komisije ( %uaestiones #e"#etuae ). 1am Augus je po im#e"ium maius razmarao
krivina djela i donosio smrne presude. 0a neka djela podnoene su apelacije na cara kao na
najviu sudsku insancu. Njemu su radi su'enja upuivani rimski gra'ani svi# provincija,
opueni za eke zloine.
Z!,et!k c!rsko+ birokr!tsko+ !p!r!t!
$ored sari# usanova, od Augusova vremena poeo se je razvijai birokraski apara, koji je
dobivao sve vee znaenje. Kod svaranja og aparaa Augus je iskorisio u prvom redu osobne
veze. 5arski inovnici, koji su isprva zavisili osobno od princepsa, posepeno dobivaju
opedravno znaenje. Na najvie poloaje posavljane su osobe koje pripadaju najviim
saleima. (z redova snaora biran je p r e % e k g r a d a . $o predaji, a je dunos posojala jo u
vrijeme kraljeva, ali u doba !epublike pre%eki nisu posavljani. )lavna %unkcija pre%eka grada je
uvanje reda u !imu ( custo!ia u"bis ). $od Augusom je poloaj pre%eka popunjavan
neredovio. $od njegovim nasljednicima pre%ek grada je sekao veliko znaenje. (z redova
snaorskog salea birani su za namjesnike carski# provincija legai sa propreorskim rangom
4 akav namjesnik nosi iulu leatus #"o #"aeto"e 7.
+eliki znaaj u carskoj birokraciji sekli su poloaji koje su zauzimali viezovi. +r#unac
karijere viezova predsavljao je poloaj zapovjednika preorijanske garde * p r e % e k a =
p r e o r i j a . $reorijanske ko#ore uvale su Augusovu linos i pazile na red u !imu i (aliji,
gdje su bile raspore'ene. (z redova viezova posavljan je p r e % e k ?g i p a , koji je om
provincijom upravljao kao carevim vlasnivom. +eliko znaenje sekli su p r o k u r a o r i ,
kojima je povjeravano ubiranje poreza i uprava nad manjim provincijama. oni su vrili
raznovrsne privredne %unkcije. $rokuraori su posavljani iz redova viezova, a aka iso i
,>,
oslobo'enika. (z redova carski# oslobo'enika i robova popunjavani su nii inovi carske
birokracije, koja je kasnije sekla izvanredno znaenje u dravi.
-akov je bilo poliiko ure'enje !im pod Augusom. &no j e j o u an i ci dobi o nazi v
pri nci pa * za o o su republ i kanske us anove os al e sauvane, al i vl as pri pada
pri ncepsu * prvom sena oru i prvom ovj eku u dravi . $ri nci pa j e, dakl e bi o
posebna vrs a monar#i j e u !i mu.
E+ Au u s t o ' o @ a 8 o n o !a ' s t ' o
Z!kon o obitelji i br!k&
"3ono"enjem novi$ zakona vratio sam mnoge obiaje predaka% koji su se u na"oj praksi
poeli gubiti" * ako Augus de%inira smjer svog zakonodavsva. &no je bilo u ijesnoj vezi sa
raspoloenjima karakerisinim za vladajue robovlasnike grupe. (alske druvo udjelo je za
mirom, pogledi mnogi bili su upri u prolos. )ovorilo se o opadanju rimske naravi ( mo"se
maio"um ), o nesajanju radicionalne vjernosi ( fi!es ) i pobonosi ( #ietas ). 6o je 6ulije 5ezar
namjeravao izvrii niz re%ormi koje su rebale uzdii druveni moral. Augus je niz mjera u om
smjeru poduzeo jo ,2. g., ali su glavni zakoni sprovedeni 12. g. pr. K. Nji#ov cilj svodio se na o
da se ojaa obielj i povea broj rimski# gra'ana. 0a osobe iz senaorskog i viekog salea
uvr'ivano je obvezno supanje u brak ( lex !e ma"itan!is o"!inibus ). posebnim zakonima
proiv razvraa ( lees Iuliae !e a!ulte"iis coe"cen!is ) uveden su sroge kazne za naruavanje
brane vjernosi. Mu i oac ene opuene za preljub morali su obvezno pozvai okrivljenu i
njenog ljubavnika na sud. &boje su podvrgavani srogoj kazni. 0akon iz 8. g. K. ( lex Pa#ia
Po##ea ) povlaio je granicu izme'u oni# koji nisu supili u brak i oni# koji nemaju djece.
(movinska prava i jedni# i drugi# bila su u odre'enoj mjeri ograniena. isovremeno uvr'ene su
odre'ene povlasice za osobe koje imaju djecu. " robovlasnikom druvu obielj je bila osnovna
elija druvenog ivoa. 6aanje obielji znailo je isovremeno jaanje radicionalni# druveni#
supova, uzdrmani# za vrijeme gra'anski# raova.
" du#u sarorimske radicije Augus je proveo zakon koji ograniava rasko.
Augusovo zakonodavsvo sajalo je u srediu druvene pozornosi. Njega su obra'ivali u
svojim djelima pjesnici, o njemu su govorili publicisi i povjesniari. $ianja u svezi s im
zakonodavsvom, bila su predme senaski# sjednica. Kolebanja javnoj mijenja u im pianjima
najbolje je izrazio -i 9ivije/ "Fi ne moemo trpjeti ni svoje poroke% ni sredstva za nji$ovo
ispravljanje" ( nec 'itia nost"a- nec "eme!ia #ati #ossumus ). -om zakonodavsvu simpaizirali
su, oigledno, konzervaivci. ono je, vjerojano, bilo popularno u ialskim municipijima, gdje su
se sauvale sarinske obieljske veze. 1rogim provo'enjem zakonD bili su nezadovoljni viezovi,
koji su raili naine da i# zaobi'u.
1am Augus morao je zakon o preljubu primijenii najprije na svoju ker 4 6uliju 1ariju 7, a
zaim na unuku 4 6uliju Mla'u 7.
,>@
Z!konske mjere koje se ti,& robov!
Augus je sproveo niz mjera koje su rebale podvui granicu izme'u robova i slobodni#. "
razdoblju koje je pre#odilo principau vlas gospodara nad svojim robovima bila je oslabljena.
Ali rimskom zakonodavsvu nisu bile porebne specijalne dopune koje e povr'ivai prava
robovlasnikD. !imsko pravo uvijek je govorilo da gospodar ima pravo nad ivoom i smru svoga
roba. ( Augus je elio povrdii nepokolebljivos og naela.
" popisu djelD on je sebi savio u zaslugu o je za vrijeme robovskog raa ( bellum se"'ile ),
pod kojim je on podrazumijevao borbu sa 1eksom $ompjem, zarobio ridese isua robova i
predao i# nji#ovim gospodarima da i# kazne. Cion Kaisje govori da je oac jednog mladog
senaora, osu'enog za pokuaj organiziranja uroe proiv Augusa, nagradio i pusio na slobodu
roba koji je njegovom sinu pruio pomo za vrijeme neuspjelog pokuaja bijega, a razapeo na
kri roba koji je okrio urou. Augus je ovaj posupak osavio nekanjenim. &vim inom je
naglaeno princepsovo nemijeanje u odnose izme'u robova i gospodara.
0a vrijeme gra'anski# raova bilo je ljudi koji su po puovima #vaali prolaznike i prevarali i#
u robove. Neki gra'ani, da bi izbjegli pozivanje u vojsku, %ikivno su se zapisivali kao robovi, ali
su poduzeni ljudi u %unkciju prevarali u realnos, i slobodni su posajali robovima. " cilju borbe
proiv ove pojave izvrena je po Augusovom nare'enju revizija ergasulD 4prosorija za robove
koji su neo skrivili. oni su ovdje radili u okovima 7.
Augus je nasojao ograniii puanje robova na slobodu.
0a k o n ?l i j a 1 e n c i j a 4 <. g. K. 7 usvr'ivao je da se osloba'anje robova od srane
nji#ovi# gospodara moe vrii samo pod odre'enim uvjeima. zakonom je predvi'ena saros
onog koji osloba'a i onog koje se pua na slobodu. 0a k o n B u % i j a Ka n i n i j a 4 ,. g. pr.
K. 7 ograniio je broj robova koji se puaju na slobodu na osnovu esamena.
13. g. p. Kr. posebnom senaskom odlukom povr'en je sari republikanski zakon po kome su
u sluaju gospodarevog ubojsva osu'ivani na smrnu kaznu svi robovi koji se nalaze u kui.
" komenarima za ovu odluku, koji pripadaju kasnijem vremenu, soji/ "Po"to nijedna kua ne
moe biti sigurna na neki drugi nain nego na taj "to e se robovi stra$om od smrtne kazne
natjerati na uvanje svoga gospodara od opasnosti koje mu prijete kako do strne ukuan tako i
od strane stranaca% 0 donesene su senatske oduke o odgovornosti svi$ robova koji pripadaju
graanima% poginulim nasilnom smru"!
1mr od ruke kuni# robova uvijek je bila realna opasnos za robovlasnike. Crava je
poduzimala mjere za zaiu od aaka sa srane mnogobojni# ukuana. Nije presajala ni opasnos
od masovnog usanka robova. -aci je govorio da je pre%eku grada savljano u dunos da
obuzdava drskos robova i oni# nemirni# gra'ana koji se pokoravaju samo sili.
$rema ome, Augusovo zakonodavsvo imalo je za cilj uvrsii emelje rimskog
robovlasnikog druva, uzdrmane za vrijeme gra'anski# raova.
,><
9+ Au u s t o ' a s o c i 4 a l n a # o l i t i 8 a
$oliiki poredak koji je uveo Augus bio je zavreak krize koju je rimska drava
proivljavala. -aj poredak znaio je rijum% vojne dikaure i sve veeg birokraizma. $oras
carske vlasi, jaanje vojske i svaranje birokraskog aparaa neizbjene su posljedice prevaranja
!ima od grada=drave u 5arsvo koje obu#vaa goovo sve zemlje Medierana. Augusovo doba
obiljeeno je gospodarskim poleom u prvom redu (alije, koja se posepeno oporavljala od
srani# pusoenja iz vremena gra'anski# raova. &d vremena osnivanja 5arsva nesaje
gra'anski# raova i regulira se uprava provincijama. Novi poliiki odnosi vre blagovoran
ujecaj i na gospodarski razvoj provincija. Augusovo doba predsavlja za provincije prekrenicu u
razvoju privrednog i druvenog ivoa. Na 0apadu posie velike uspje#e romanizacija, a u
isonim oblasima de%iniivno se uvruje rimska vladavina, za koju su zaineresirani najvii
slojevi lokalnog sanovniva. Novi poliiki reim doprinio je konsolidaciji i razviku mnogi#
oblasi. " ome se sasoje nesumnjivo progresivne srane og poreka, koje su nale svog odraza
kako u gospodarsvu ako i u kuluri Augusova doba.
" Augusovom odnosu prema raznim slojevima slobodnog rimskog sanovniva nai emo
prilian broj cra zajedniki# sa socijalnom poliikom )aja 6ulija 5ezara. ( za Augusa je
karakerisino laviranje izme'u razni# socijalni# grupa, ali ijekom svoje vladavine on pokazuje
veliku opreznos, nasoji naglasii svoj konzervaivizam i pokazai da se u rimskom ivou nije
dogodilo nia novo, ve da su usposavlja sari pradjedovski poredak.
A&+&st i sen!torski st!le6
-o je karakerisino u prvom redu za Augusove odnose sa senaorskim saleom. &vaj sale
nije osao nepromijenjen. 0a vrijeme gra'anski# raova nesalo je sa pozornice mnogi# isaknui#
predsavnika arisokraski# rimski# rodova. " 1enau je bilo mnogo AskorojeviaA. Augus je
de%iniivno uvrdio cenz za lanove 1enaa u visini od milijun sesercija. 1asav 1enaa uvr'ivao
je sam princeps, koji je na osnovu posebni# ovlasi u ri ma#a revidirao senaorske spiskove.
1lubeno, cilj sasavljanja novi# spiskova bilo je iskljuivanje iz 1enaa Anedosojni# ljudiA.
me'uim iz 1enaa su nesumnjivo udaljavani njegovi sumnjivi lanovi, prijanji Augusovi
proivnici. !evizija senaski# spiskova bila je mjera koja nije uivala popularnos me'u
senaorima. sjednici za reviziju sasava senaorD, 12. g. Augus je nazoio u oklopu i sa maem
ispod odjee. 1enaori su mu prilazili jedan po jedan i pre#odno bili preresani.
$redsavnici sari# %amilija zauzeli su u 1enau poasno mjeso. &ni su birani na najvie
poloaje, njima je dodjeljivana uprava provincijama. $o 5ezarovom primjeru Augus je
poveavao broj paricijski# rodova. Ali je Augus isovremeno nasojao naglasii da privilegirani
poloaj sare arisokracije zavisi od princepsove milosi. &n je pruio maerijalnu pomo
propalim arisokraima. isaknui senaori vrili su njegove naloge kao njegovi AprijaeljiA
( amici), praili ga kao Asupunici A ( comites ). :ez princepsove dozvole niko od senaora nije
smio napusii (aliju. Augus nije dopuao da ma ko do 1enaora sekne veu popularnos od
,>F
njegove. 6edan od senaora, u svojsvu edila, organizirao je o svom roku gaenje poarD. Augus
je izdao nare'enje po kome je gaenje poarD organizirano na dravni raun. 1enaorima je
zabranjivao prire'ivanje igara vie od dva pua godinje, a broj gladijaora na njima nije smio
prelazii odre'eni broj parova. 1lubeno o je bila borba proiv rasipniva, a u svari ime je
naglaavano da niko ne moe nadmaivai princepsa veliansvenou i razmjerima predsava.
$okazujui znakove panje prema ljudima iz sarinski# %amilija, Augus unapre'uje u
senaorski poloaj i AskorojevieA, uglavnom sanovnike ialski# gradova. &n je uveo u 1ena
Acvije ialski# kolonija i municipija A, rekao je kasnije o njemu rekao car Klaudije.
" odnosima izme'u princepsa i 1enaa zapaaju se kolebanja ijekom iavog dugog razdoblja
Augusove vladavine. Me'u senaorima bilo je dosa ljudi koje je Augus obvezao i koji su ga
popomagali. Ali je iso ako bilo i proivnika novog poliikog reima. &porba je uzimala razne
oblike. $roiv Augusa sklopljeno je nekoliko uroa, iji su sudionici pripadali isaknuijim
senaorskim obieljima. ali e uroe ni u kojoj mjeri nisu sliile na urou proiv 5ezara/ broj
uronika bio je neznaan, uroe su lako okrivane, a krivci su u veini sluajeva bili srogo
kanjeni. Na senaskim sjednicama goovo uvijek se primalo ono o je predlagao sam Augus, ili
o je iznoeno na raspravu po njegovoj inicijaivi, premda su diskusije ponekad bile esoke.
&porbeni sav izraavao se u raznim replikama i primjedbama, aluzijama na gubiak prijanje
slobode. $red kraj Augusove vladavine oporbena raspoloenja su se pojaala. $oeli su se irii
anonimni pam%lei i paskvili. neki senaori poslani su u progonsvo na ooke.
Ali je senaorska oporba bila neuinkovia. (deali senaora pripadali su prolosi. &duevljenje
rimskom srinom, koja se prikazivala kao Azlano dobaA, velianje sari# republikanski# vrlina,
klanjanje pred posljednjim republikancima * Kaonom Mla'im, :ruom i Kasijem * o je krug
ideja karakerisini# za poliiki pogled na svije rimske arisokracije, kako u Augusovo doba
ako i u vremenu koje je uslijedilo. 1voj najjasniji izraz nale su e ideje u rimskoj #isoriogra%iji
carskog doba. Ali, iako je izgubio poliiku mo, senaorski sale je i dalje zadrao sve prednosi
u gospodarsvu. $rijelaz na monar#iju nije izmijenio osnove rimskog druvenog poreka, a jedna
od glavni# cra og poreka bio je krupni, na robovskom radu zasnovani zemljini posjed, koji je i
pored poresa iz vremena gra'anski# raova i dalje osajao poglavio u senaorskim rukama.
Krupni zemljini posjed pruao je senaorskim saleu odre'enu nezavisnos, i o je vodilo
kon%likima izme'u cara i senaorskog salea. Ali je usposavljanje mira i privilegiranog poloaja
senaora najeralo rimsku arisokraciju da priznaje i podrava carsku vlas.
Vite1ki st!le6 & A&+&stovo "ob!
Crugo mjeso iz senaorskog salea zauzimali su viezovi. Augus uvr'uje za viezove cenz
od <33 isua sesercija, na nji# on gleda kao na sale ( o"!o ). svake godine prire'uju se parade
u kojim sudjeluju svi viezovi, do svoje @F godine. Augus revidira spiskove viekog salea. on
progoni njegove nedosojne lanove. 1ve je o imalo za cilj uzdii presi i znaenje viezova u
rimskom druvu.
,>>
" sasavu viekog salea mogu se isaknui dva elemena/ sari AnasljedniA viezovi, povezni
sa rimskom arisokracijom, i novi, koji su se sasojali od islueni# vojnika, najisaknuiji#
predsavnika ialske municipalne arisokracije i od oslobo'enika koji su se obogaili. 6o pred kraj
!epublike nisu viezovi igrali neku naroiu ulogu u poliikom ivou, vie cijenei osobno
bogasvo od uea u poliici. " Augusovo doba novi elemeni viekog salea sekli su
dominano znaenje. $oznai su sluajevi nezadovoljsva viezova zakonima o obveznom braku,
nji#ovi pokuaji da izbjegnu vojnu slubu. ali je aj sale uglavnom predsavljao oslonac
principaa. " rukama viezova osale su razne rgovake i zelenake operacije. Augus je nasojao
iskorisii poslovno iskusvo viezova. Njima su povjeravani najraznovrsniji privredni zadaci, oni
su posavljani za prokuraore po provincijama. +ieki sale je posepeno posao iso inovniki
sale
Rimski plebs
" pogledu rimskog plebsa Augus je doveo do loginog kraja susav disribucija koji je
zapoeo jo )aj )rak#o. $eko ,33 isua gra'ana dobivalo je svakog mjeseca besplano io.
osim oga, Augus je u vie navraa dijelio siromanim gra'anima novac, pri emu je svaki
dobivao oko <33 sesericja. (sina, kad je svjeina zaraila vina, Augus je odgovorio da je Agripa
proveo dobar vodovod i da se u !imu ne osjea nedosaak vode.
+eliku pozornos posveivao je Augus organizaciji predsava. " popisu svoji# djela on sam
govori da se je za vrijeme gladijaorski# igara koje je on prire'ivao narodu borilo oko dese isua
gladijaora i bilo ubijeno oko @F33 a%riki# zvijeri. &sobiom veliansvenou odlikovale su se
akozvane sekularne 4 vjekovne 7 igre, koje su prire'en 1;. g. pr. K. &ve mjere zadovoljavale su
plebejce, koji su raili A k r u # a i i g a r a A ( # a n e m e t c i " c e n s e s )- mirei se sa
gubikom poliike slobode. Mogu se navesi samo dva sluaja u kojima je dola do izraza
poliika akivnos plebsa. ,,. g., za vrijeme gladi, narod je od Augusa raio da uzme dikauru.
:ojei se, oigledno, da bi o moglo dovesi do sukoba sa arisokracijom, Augus je na koljenima
molio da ga oslobode e asi i ograniio se na izvanredne ovlas za opskrbu !ima namirnicama.
18. g. Augus se nije nalazio u !imu, i u prijesolnici je prilikom konzularni# izbora obnovljena
borba koja je podsjeala na vremena !epublike. &sobi uspje# posigao je Marko ?gnaije !u%.
-o je Augusa primoralo da se vri u (aliju. &n je dao prednos kandidau iz redova senaora, a
?gnaije !u% poginuo je u amnici. &vi doga'aji ukazivali su na opasnos od usanka plebsa. !im
su uvali preorijanska garda, gradske ko#ore i odredi none policije. Augus je, dakle, oduzeo
rimskom plebsu njegov prijanji poliiki znaaj. Cisribucije i predsave imale su za cilj
apoliizaciju gradskog sanovniva. " iso vrijeme, poduzee su sve mjere za sprjeavanje nemira
slobodne siroinje.
It!lsk! m&nicip!ln! !ristokr!cij!
,>;
(alska municipalna arisokracija, koja je nekada bila nezadovoljna poliikom rijumvira,
pomirila se sa &kavijanom jo prije njegove konane pobjede. $o gradovima nasanjeni veerani
inili su onaj socijalni sloj koji je bez pogovora pruao podrku Augusu. Ali su njemu pruali
podrku i drugi predsavnici vladajui# gradski# grupa. (alija je posradala od posljednji#
gra'anski# raova ali su ialski poslovni ljudi zadrali svoj povlaeni poloaj u provincijama.
A!imski mirA doprinio je priljevu bogasva i razviku razmjene. po mnogim gradovima 4 osobio
u Kampaniji, a ako'er i na sjeveru $oluooka 7 razvija se obr, i ialski proizvodi pojavljuju se u
mnogim provincijama. ?pigra%ski podaci i vijesi iz knjievni# izvora pokazuju da su ialski
rgovci, uivajui povlasice rimski# gra'ana, vodili rgovinu po najudaljenijim krajevima
prosrane rimske drave. (saknui predsavnici ialski# gradova unapre'uju se u vieki i
senaorski rang. & raspoloenju donji# slojeva ialskog sanovniva malo nam je poznao, ali je
nesumnjivo da je u Augusovo vrijeme municipalni ivo bio daleko od opadanja i da su na
izborima za lokalne magisrae uzimali akivno uee svi slojevi slobodnog sanovniva.
A&+&stov! politik! prem! provincij!m!
" Augusovo doba je dolo do znani# promjena u upravljanju provincijama. $odjela
provincija na senaorske i carske bio je jedan od prvi# akaa izvreni# prilikom osnivanja
principaa 4 1@. sijenja ,;. g. 7. $ogranine provincije pripale su caru, dok su sare, umirene
provincije osale slubeno pod nadzorom 1enaa. $o pograninim provincijama nalazile su se
rupe, koje su, kao i poslije pobjede nad Anonijem, u popunosi nalazile pod Augusovim
zapovjednivom. Ali podjela provincija nikako nije znaila da se car popuno odrie mijeanja u
poslove senaski# provincija. 1ena je u nji# upuivao prokonzule ili propreore, ali im je Augus
slao svoje naredbe. " 5irenaici, npr., on je svojom odlukom uveo novi sudski posupak.
Augusu je pripadalo su'enje rimskim gra'anima opuenim za eke prijesupe. Njemu su
upuivane apelacije na rjeenja lokalni# sudova ak i u onim sluajevima kada su a rjeenja
donosili slobodni gradovi.
" provincijama Augus nije samo poovan kao najvanija osoba u dravi, ve su mu
ukazivane i vjerske poasi. )oovo u svim provincijama gra'eni su #ramovi posveeni boginji
!omi i Augusu. $ri glavnom #ramu provincije sasajali su se svake godine sveenici iz razni#
gradova radi sveane molive. -aj sabor ( concilium ) nije samo vrio bogosluje, ve je i
upuivao caru molbe koje se iu lokalni# pianja. Kul Augusa i boginje !ome nalazio se u
rukama lokalne povlaene arisokracije i predsavljao izraz lojalnosi provincijskog sanovniva i
sredsvo promidbe u koris Augusa. Augusova poliika prema provincijama nije bila
podjednaka. 1are provincije dobivale su od njega povlasice. !eguliran je porezni susav. 0akupi
nisu bili konano ukinui, ve su samo izgubili svoje prijanje znaenje, jer su mnoge poreze
ubirali neposredno prokuraori koje je posavljao Augus. " pojedinim provincijama, npr. u
5irenaici, povlaene grupe lokalnog sanovniva dobivale su usporedno s !imljanima pravo
uea u sudovima za razmaranje krivini# djela koja se kanjavaju smrnom kaznom. iskljuivo
,>2
od sanovnika provincija sasavljani su sudski kolegiji po provincijama za razmaranje gra'anski#
parnica. $osebnom senaskom odlukom svoren je jednosavniji posupak kod rasprava o djelima
vezanim za iznu'ivanje u provincijama. primane su i sasluavane delegacije gradova, koje su
eso donosile albe na upravnike provincija. 1ve ove mjere rebale su doprinijei ome da se u
provincijama svori sale zaineresiran za odranje rimske drave, sale koji e podravai
5arsvo. $ovlaenom sanovnivu je bilo dozvoljeno uee u iskoriavanju provincija. &kruna
i bezobzirna eksploaacija lokalnog sanovniva izazvala je usanke u Gpanjolskoj 4 ,<. *18. g. p.
K. 7, $anoniji 4 >. * 8. g. p. K. 7 i )ermaniji 4 8. g. p. K. 7.
&dma# nakon guenja usanka i pokoravanja sanovniva, u nove provincije po#rlili bi rimski
i ialski pekulani. u nji# su upuivane kolonije veerana. !imske naseobine isprva su bile
izolirane, ali se ijekom vremena !imljani u (aliji, koji su inili povlaeni sloj sanovniva,
sapaju sa lokalnom arisokracijom, koja prima lainski jezik i rimsku kuluru. " nove oblasi
uvoena je ialska roba, a iz nji# su izvoeni razni poljoprivredni proizvodi i sirovine. Gpanjolska
i podunavske oblasi, naroio Norik, davali su kovine.
&d novi# isoni# oblasi osobio znaenje sekao je ?gipa, u pravnom pogledu ?gipa je
zauzimao drukiji poloaj nego druge provincije. on je smaran vlasnivom cara i njime je
upravljao pre%ek iz viekog salea. Augus je u ?gipu predsavljao nasljednika 9agida, i dok je
on po drugim provincijama bio predme kula zajedno s boginjom !omom. " ?gipu su ga
poovali kao vjeio ivog boga i spasielja, kao ljubimca boga $a# i (zide. $od posljednjim
$olomejeviima irigacijski susav bio je zapuen. 0ao je jedna od prvi# Augusovi# mjera bilo
ienje kanala. $od posljednjim $olomejeviima ojaalo je sveensvo na eu sredinje vlasi.
"brzo nakon osvajanja ?gipa, po Augusovom nare'enju vri se kon%iskacija zemljia, u prvom
redu crkveni#. -o, a u podjednakoj mjeri i jaanje poreznog priiska, dovodi do nemira me'u
sanovnivom, koje je uguio prvi pre%ek ?gipa, Kornelije )al. 5ar je od ?gipa dobivao
ogromne pri#ode. -reina ukupne koliine ia porebne gradu !imu dolazilo je iz ?gipa.
?gipasko io prualo je caru mogunos da opskrbljuje kru#om rimski gradski plebs.
$rema ome, od Augusovog vremena mijenja se poliika uloga i poliiko znaenje
provincija. $od Augusom jo se sauvao povlaeni poloaj !ima i (alije. $od njegovom
vladavinom sauvale su se i osobiosi pojedini# provincija, svorene ijekom dugorajnog
poliikog razvika. Ali e razlike posepeno nesaju. &d dodaka gradu=dravi, od Aposjeda
rimskog narodaA ( #"ae!ia #o#uli Romani ), rimske se provincije prevaraju u dijelove jedinsvene
poliike cjeline. Augus je poloio osnove provincijske poliike, koju su zaim razvili njegovi
nasljednici.
<+ Vo 4 s 8 a # o ! Au u s t o m
0a vrijeme drugog rijumviraa vojska je igrala glavnu ulogu u ivou drave. -ijekom
odre'enog krakog vremena vojska je sajala nasupro goovo iavom gra'anskom sanovnivu.
&na je posala opasna ak i za same upravljae koji su se na nju oslanjali.
,>8
Augus je vojsku reorganizirao na akav nain kako bi mogao, oslanjajui se na nju,
gospodarii 5arsvom.
0apovjedniko osoblje je podinjeno Augusu. Hiava vojska morala je bii svjesna da njom
upravlja sam Augus i da samo od njega zavisi karijera svakog vojnika. 0naan broj rupa bio je
raspuen. Mnogi vojnici dobili su zemlju u novoosvojenim kolonijama, drugi su pak dobili
znane novane kompenzacije i vraili se u zaviajne municipije.
$od Augusom je zavren prijelaz na salnu najamniku vojsku. !edovna vojska raspore'ena
je po pograninim provincijama. $red kraj Augusove vladavine ona se sasojala od ,F legija, u
ukupnom broju od 1F3 isua ljudi. 9egije su popunjavanje rimskim gra'anima, poglavio
sanovnicima (alije. $opunjavanje redovni# rupa predsavljalo je ekou jo pod Augusom.
:ilo je sve manje dobrovoljaca, u iznimnim sluajevima moralo se pribjegavai prisilnom
novaenju. ak su se u legije morali uzimai robovi, koji su pre#odno puani na slobodu i kojima
su dodjeljivana prava gra'ansva. $o isonim provincijama rupe su popunjavane veim dijelom
od rimski# gra'ana koji su amo ivjeli. $ored osnovni# rupa posojale su i pomone, koje su
pridodavane pojedinim legijama. $omone rupe popunjavane su uglavnom od provincijalaca.
9egija je bila podinjena legau sa zvanjem propreora ( leatus #"o #"aeto"e ), koji je upravljao
provincijom, ili je pak njom zapovijedao poseban lega ( leatus Auusti leionis ). +ojni ribuni
spadali su u vie zapovjedno osoblje. 9egai i vojni ribuni posavljani su iz redova senaorskog
salea. pre%eki, koji su zapovijedali pomonim odredima, vodili su nadzor nad orujem,
logorima, opskrbom vojske id., bili su iz redova viezova. " srednje zapovjedno osoblje spadali
su cenurioni, koji su bili islueni vojnici. 5enurioni koji bi se osobio isakli mogli su raunai
na ukljuenje u vieki sale i na dalje napredovanje u slubi.
&bini legionari supali su u vojsku od svoje 1;. do ,3. godine. 1luba je rajalo dugo * od ,F.
do @3., pa ak i do <3. godine. 1vako ko supi u vojsku bio je vezan prisegom na vjernos
Augusu. Cisciplina je odravana srogim mjerama/ jelesnim kaznama, prisilnim ekim
radovima, premjeajem iavi# jedinica u druge provincije. premjeaji i upuivanja bili su
sredsvo borbe sa izvanredno korporaivnim du#om, koji je naroio ojaao za vrijeme gra'anski#
raova i eso doprinosio vojnikim pobunama i nemirima.
" povlaenom poloaju nalazile su se p r e o r i j a n s k e k o # o r e raspore'ene u samom
!imu i (aliji, radi zaie careve linosi i odravanja unuarnjeg reda. $reorijanci su dobivali
veu plau i sluili manje vremena od osali# legionara. $osebne ko#ore vrile su policijsku
slubu u !imu ( co&o"tes u"banae i co&o"tes 'iilum ).
Cisciplinirana i reorganizirana vojska inila je maerijalni oslonac Augusove vlasi. &na je
bila predme salne careve skrbi. $oduzimane su sve mjere za redovno isplaivanje plae
vojnicima. da bi se osigurali veerani, osnovana je posebna blagajna, koja je veeranima
isplaivala opusninu ( ae"a"ium milita"e ). Ali u povlaenom poloaju vojske krili su se i
momeni opasni za carsku vlas. $rvi# deseljea proglaavanje novi# careva zavisilo je od
preorijanca. Kasnije, po -aciovim rijeima, okriven je ajna carske vlasi ( a"canum im#e"ii )/
cara su mogle proglasii rupe ne samo u !imu, ve i u provincijama.
,;3
K+ Au u s t o ' a ' a n 4 s 8 a # o l i t i 8 a
Augusov slubeni vanjskopoliiki program, koji je naao svog odraza u popisu njegovi#
djela, javljao je o rajnom miru, osiguranom pobjedom na kopnu i moru. " vezi sa privremenim
prekidanjem raova Augus je u ri navraa zavarao 6anusov #ram, dok je prije njega aj #ram bio
zavaran svega dvapu. Augusu bliski druveni slojevi vidjeli su u njemu nasljednika
pobjednikog 5ezara, oekivali od njega pobjede i proirenje rimskog eriorija. ali, za razliku od
svog pooima, Augus u vanjskopoliikim pianjima pokazuje odre'enu uzdrljivos i opreznos.
$ovijes Augusove vanjske poliike moe se podijeli na dva glavna razdoblja/ od ,;. g. pr. K. do
>. g. p. K., u kome je vreno osvajanje neki# eriorija na 0apadu i kada su !imljani posigli
diplomaske uspje# na (soku, i od >. do 1<. g. p. K., kada su !imljani bili prisiljeni prijei na
susav obrambene poliike, karakerisine goovo za iavo sljedee razdoblje !imskog 5arsva.
R!tovi & :p!njolskoj
" prvom razdoblju svoje vladavine Augus je vodio osvajake raove na 0apadu nasojei
rimske granice dovesi do prirodni# linija. "brzo nakon osnivanja principaa zavreno je
pokoravanje $irenejskog poluooka. $roiv !ima usali su Ka n a b r i . oni su ujedinili susjedna
plemena, me'u kojima su se po #rabrosi i brojnosi osobio isicali As u r i . ,>. g. pr. K. u
Gpanjolsku je krenuo sam Augus, da bi koordinirao rane operacije proiv neprijaelja. &vaj ra
bio je izvanredno eak za !imljane, jer su morali raovai na nepoznaom erenu i pod ekim
okolnosima proiv #rabrog neprijaelja. ,F. g. pr. K. Augusovi legai pokorili su Asure i
Kanabre, ali su ovi ubrzo ponovo digli usanak, borei se proiv !imljana s krajnjom
ogorenou, ako da # je konano pokorio ek Agripa, 18. g. pr. K.
&d og vremena iavi $irenejski poluook nalazio se pod vlau !imljana. Nasojei slomii
opor Asura i Kanabra, !imljanima nije bio cilj samo proirii svoje granice do mora i osigurai
panjolske provincije od napada slobodni# plemena, ve su nji# privlaili i bogai rudnici zlaa,
koji su se nalazili na sjeverozapadnom dijelu Gpanjolske.
$rva dva deseljea Augusove vladavine okarakerizirane su o%enzivnim ranim operacijama i
na sjevernim granicama !imskog 5arsva.
Alpske i po"&n!vske obl!sti
Co Augusovog vremena mnoga alpska podruja, kao i podunavske oblasi, bili su nezavisni
od !ima. su#ozemni puovi koji vode u Gpanjolsku, sjeverne granice (alije i Makedonije nisu
bile zaiene od napada razni# plemena. 1redinom (. s. pr. K. !imljani su uspjeli usposavii
svoj proekora nad -r a k o m k r a l j e v i n o m, koja je leala isono od Makedonije, ali je
od 5ezarovog vremena nesumnjivu opasnos za sjeveroisone rimske posjede predsavljala
Ca k a k r a l j e v i n a . uz o je nesigurno sanje bilo i u (liriji. 6ulije 5ezar, za vrijeme svoje
,;1
uprave )alijom, i &kavijan poslije pobjede nad 1eksom $ompejem vodili su u im oblasima
raove i posigli odre'ene uspje#e, ali provincija (lirik nije ni izdaleka bila umirena zemlja.
:orba na sjevernim granicama !imskog 5arsva poinje ubrzo nakon zavreka gra'anski#
raova. do sukoba dolazi na raznim sekorima, i oni su ponekad prevaraju u krupne po#ode,
kojim se pridaje veliko znaenje. " im raovima sudjelovao je Agripa. veliku ulogu igrali su
Augusovi pasorci -iberije i Cruz.
" 0apadnim Alpama, ,F. g. K., izvreno je okruno razraunavanje sa kelskim plemenom
1 a l a s i ma , iji je jedan dio bio isrijebljen, a drugi prodan u ropsvo. &d 1>. g. poinje
pokoravanje oblasi koje lee u (sonim Alpama i dalje, na gornjem oku Cunava/ !imljani
uvr'uju svoju vlas u !e c i j i i No r i k u . Na aj nain, oblas (lirije bila je proirena i ojaana,
emu su doprinijele pobjede nad $anoncima. 13. g. pr. K. svorena je posebna provincija
$ a n o n i j a . !imljani su eso odbijali napade plemena koja su ivjela na srednjem i donjem
oku Cunava, i u vie navra upadali na neprijaeljski erioriji. !imske vojskovo'e prelazile su
Cunav i dolazile do Cnjesra. poslije duge borbe !imljani su uvrsili granicu na Cunavu.
$roekora nad -rakijom bio je uvren. om oblau vladali su dinasi zavisni od !ima. $red
kraj Augusove vladavine usrojena je nova provincija * Me z i j a .
R!tovi s Germ!nim!
"brzo nakon zavreka gra'anski# raova na jugozapadu )alije uguen je opor neki#
nepokoreni# kelski# plemena, i ako je zavreno 5ezarovo djelo. Ali su !imljani velike ekoe
osjeali na sjeveroisonim granicama )alije, gdje su graniili sa slobodnim germanskim
plemenima, koja su napadala rimske oblasi i u njima eso nailazila na podrku )ala,
nezadovoljni# rimskom vladavinom. 1>. g. na rimsko podruje provalila su germanska plemena i
nanijela poraz !imljanima, ali su ve 1,. g. rimske rupe, pod vodsvom Augusovog pasorka
Cruza, krenule u o%enzivu proiv )ermana, ako da su germanska plemena sa ua !ajne morala
priznai vlas !imljana. $o#od proiv )ermana vo'en je i sljedei# godina. 8. g. pr. K. Cruz je
uspio doi do ?lbe, ali je ise godine umro. !a proiv )ermana nasavljen je i poslije Cruzove
smri. &sobio znaenje imali su po#odi njegovog sarijeg braa -iberija. &ko F. g. K. izgledalo je
da su se !imljani rajno uvrsili u oblasi izme'u !ajne i ?lbe, gdje je svoren nova rimska
p r o v i n c i j a )e r ma n i j a .
Ali je ubrzo uinjen kraj rimskim osvajanjima u rajnskoj oblasi. 6uno od nove provincije
usrojena je znaajna k r a l j e v i n a 1 v e b D , kojom je upravljao kralj Marobod, energian
vladar, dobro upozna sa rimskom vojnim usrojem. Augus je odluio poduzei po#od proiv
njega/ proiv kraljevine 1veba, rebale su krenui dvije vojske/ jedna sa !ajne, druga sa Cunava.
Ali aj plan nije uspio.
P!nonski &st!n!k
>. g. K. opoeo je usanak u $anoniji. "zrok usanka bili se prekomjerni porezi koje su
!imljani ubirali, a neposredan povod * novaenje vojske za borbu proiv Maroboda. "sanak je
,;,
poeo masakriranjem rimski# gra'ana. Nasradali su rgovci i garnizoni razmjeeni u $anoniji.
(zvori govore da je broj usanika iznosio preko 233 isua ljudi. &ni su napali na Makedoniju i
ak predsavljali opasnos po (aliju.
" !imu su poduzee krajnje mjere/ pozvani su u vojsku veerani. siuirani gra'ani, prema
svojoj imovini, morali su dai robove, koji su puani na slobodu i ukljuivani u vojsku. 1am
Augus na senaskoj sjednici rekao je, ako se ne poduzmu krajnje mjere, neprijaelj e kroz dese
dana bii pred !imom.
Kao i u svim drugim ekim sluajevima, posebne ovlasi dobio je Augusov pasorak -iberije,
koji je iave ri godine morao vodii upornu borbu. -iberije se nije odluivao da usanike
napadne u ovorenoj borbi. on je uvrsio pojedina podruja, iz koji# je poveo o%enzivu. "sanici
su se ogoreno borili. Mukarcima su pomagale ene, koje su prije birale smr nego ropsvo. Na
kraju su vo'e usanka bili prisiljeni na predaju. Kada je zarobljenom vo'i usanka posavljeno
pianje zao su se digli njegovi suplemenici, ovaj je, po rijeima Ciona Kasija, odgovorio/ "Vi
svojim stadima ne "aljete pse ni pastire% ve vukove"!
8. g. usanak je bio uguen, ali je nesumnjivo, izvrio snaan ujecaj kako na unuarnje sanje
rimske drave ako i na njenu vanjsku poliiku. !a s $anoncima, isie Cion Kasije, Akoao je
mnogo ljudiA, a donio malo korisi. " samom !imu je dolo do problema sa opskrbom, porasle su
cijene proizvodD. Hak i akva lojalna grupa kao o su viezovi izraavala je nezadovoljsvo
Augusovim zakonima o braku. 0aoravaju se odnosi izme'u princepsa i senaorskog salea.
Najzad, panonski ra je okrio lou sranu Augusove poliike prema novoosvojenim plemenima.
&kupacija je bila praena prekomjernim nameima i konribucijama, novi podanici uzimani su u
pomone odrede. $okorena plemena morala su izdravai rimsku vojsku. 1amovolja namjesnikD i
zloporaba vojnikD osajale su nekanjene. 1ve je o dovodilo do usanka.
4itk! & Te&tob&r1koj 1&mi
1labos !imljana za vrijeme guenje panonskog usanka iskorisili su sanovnici provincije
)ermanije, koji se nisu eljeli pokorii rimskom poreku. Namjesnik e provincije bio je $ u b l i j e
Kv i n i l i j e +a r , koji je poeo uvodii rimski poredak, a napose rimske sudove. -o je dovelo
do usanka, kojim je rukovodio vo'a plemena EeruskD * Arminije. on je pripadao uglednom
rodu, bio je u slubi !imljana i bio ak uvren u vieki sale. "sanak je poeo u jednoj od
udaljeniji# oblasi. uz o +ar nije imao predodbu o pravom karakeru pokrea i mislio je da e sa
njim moi lako izii na kraj. "sanici su odvlaili rimske rupe u dubinu zemlje, sve dole dok ri
rimske legije nisu ule u -euoburku umu. u su barbari, dobro poznajui eren, napali na
!imljane, koji su bili iscrpljeni marem i koji su se sporo kreali u rasrojenim redovima. " oj
bici sve ri legije bile su uniene.
1am Kvinilije +ar zavrio je samoubojsvom, jer nije mogao podnijei sramou poraza. "
!imu je +arov poraz osavio dubok uisak. Augus je, kako kae 1veonije, dugo vremena nosio
,;@
alobnu odjeu i eso ponavljao/ ")vintilije Vare% vrati legije"! " !imu i (aliji objavljeno je
prisilno novaenje. -ekom mukom uspjeli su se sakupii vojnici za popunjavanje izgubljeni#
jedinica.
"sanci > * 8. g. p. K. bili su izraz unuarnje i vanjskopoliike krize. Ali je !imsko carsvo
bilo jo oliko jako da je ubrzo moglo opoei novu o%enzivu na germanska plemena.
" )ermaniju je upuen -iberije, a zaim Cruzov sin, )ermanik. (ako su rimske rupe, koje su
uniavale sve na svom puu, pokazale da rimska vojska moe vodii o%enzivu, ipak je Augus
odusao od daljnjeg prodiranja i govorio da rimska granica reba bii na !ajni. $romjena rimske
poliike moe se objasnii ne samo porazom u -euoburkoj umi, ve i pre#odnim panonskim
usankom. Na !ajni i Cunavu nalazilo se preko polovice svi# oruani# snaga !ima 4 1F do ,F
legija 7. Caljnje poveavanje brojnosi vojske bilo je veoma eko za rimsku blagajnu, i goovo
nemogue pri posojeim principima popunjavanja legijD, u koje su uvravani samo rimski
gra'ani.
&brambena poliika na 0apadu karakerisina je i za sljedea razdoblja !imskog 5arsva.
A&+&stov! isto,n! politik!
6o od samog poeka svoje vladavine Augus je odusao od osvajanja na (soku. &vdje je
glavnu ulogu igralo parsko pianje. $jesnici su Augusa pozivali da organizira po#od proiv $ara
jo od Krasovog vremena. Ali je Augus bio daleko do agresivni# planova Krasa, 5ezara i
Anonija. &n je elio sporna pianja rijeii u prvom redu diplomaskim puem. ( rimski su
diplomai pod Augusom posigli velike uspje#e u parskom pianju. "spjesima rimske poliike
doprinijele su prilike u samo parskoj kraljevini. Bra (+. 4@2W@;. g. pr. K. * @W,. g. K. 7, koji je bio
zauze borbom sa svojim suradnicima, bilo je daleko od osvajaki# namjera svoji# pre#odnika.
$oslije diplomaski# pregovora !imljani su ,3. g. pr. K. uspjeli od njega zadobii zasave koje su
bili osavili Kras i Anonije, a $ari zaplijenili za vrijeme svoje o%enzive <3. g. pr. K. 0asave
vraene od $ara smjeene su u jedan od kapiolski# #ramova. " as ove pobjede u !imu su
uvedeni godinji praznici, sagra'en je luk i izdan novac na kome su bile scene predavanja
zasava. Augusovu pobjedu opjevali su i njemu bliski pjesnici.
(zme'u !ima i Kraljevine $arD usposavljeni su odnosi koji su doprinijeli razviku rgovine.
!edovnu karavansku rgovinu popomagali su i $ari i !imljani, ona je doprinosila gospodarskom
uzdizanju kako rimske 1irije ako i parske Mezopoamije.
+anu ulogu u diplomaskim odnosima izme'u !ima i parske kraljevine igralo je armensko
pianje, koje je sauvalo svoju akualnos ijekom iavog razdoblja ranog 5arsva. $ari nisu
mogli rpjei u Armeniji rimski ujecaj, jer bi o predsavljalo opasnos za parsku vladavinu u
Mezopoamiji i zapadnim sarapijama. 1a svoje srane, !imljani se nisu mogli pomirii sa
vladavinom $ara nad Armenijom, jer je o predsavljalo prepreku za veze sa s isonom obalom
5rnog Mora i svaralo salnu opasnos za 1iriju i Kapadokiju. Augus ulae sve napore u o da
Armenijom vlada rimski ienik. -o je ,3. g. pr. K. uspjela posii isa ona misija koja je dobila
zasave od $ara. Ali se romano%ilski vladar Armenije nije dugo odrao. Neuspjeni su bili daljnji
,;<
Augusovi pokuaji da armensko prijesolje osigura rimskom kandidau. Ca bi zaiili svog
ienika !imljani su morali u Armeniji opoei vojne operacije. (s#od ekspedicije bio je
nepovoljan po !imljane. $rema ome, u Armeniji Augusov rijum% nije dugo rajao, ali zao se ni
$ari nisu mogli rajno uvrsii u oj zemlji.
Crukije je sajala svar po malim maloazijskim i sirijskim kneevinama. Na $onu, u
Kapdokiji, Komageni i :osporskoj kraljevini vladali su dinasi zavisni od !ima. :iva )alaska
kraljevina prevorena je u provinciju. Eerod +eliki, koji je dobio vlas <3. g. pr. K. i koji je za
mnogo o dugovao Anoniju, uspio je i pod Augusom odrai vlas na 6udejom i susjednim
podrujima. $oslije Eerodove smri judejska je drava podijeljena izme'u njegovi# sinova, a
zaim je glavni njen dio, 6udeja, uao u sasav provincije 1irije i nalazio se pod upravom
prokuraora.
,F. g. pr. K. Augus je iz ?gipa upuio rupe u 1renu Arabiju ( A"abia /elix ). Ali se ova
ekspedicija, koja je nesumnjivo imala za cilj uvo'enje konrole nad rgovinskim puovima koji
vode u (ndiju, zavrila popunim neuspje#om. " 5irenaici i provinciji A%rici Augus je morao
odbijai napade juni# plemena.
Numidija, koju je osvojio 5ezar, usupljena je 6ubi ((., sinu isoimenog 5ezarovog proivnika,
koji je odgajan na Augusovom dvoru i bio oenjen kerkom Anonija i Kleopare. ,F. g. pr. K.
Numidija je prikljuna provinciji A%rici, a 6uba ((. dobio je na upravu Maurianiju.
!imsko 5arsvo uivalo je pod Augusom, nesumnjivo, veliki presi. Augus je dvapu
primao poslansva indijski# kraljeva kao i slobodni# naroda iz crnomorski# oblasi.
J+ Au u s t o ' a !i n a s t i 78 a # o l i t i 8 a
$rijelaz vlasi po nasljedsvu je jedno od redovni# obiljeja monar#ijske vlasi. 0a vrijeme
!imskog 5arsva nisu posojali nikakvi zakonodavni aki koji bi uvr'ivali red oko naslje'ivanja
prijesolja, ali je %akiko priznavanje monar#ije imalo za posljedicu i priznavanje carevi# prava
da predaju vlas po nasljedsvu. $objeda samog Augusa bila je odre'enim dijelom uvjeovana
ime o se on na poliikoj pozornici pojavio kao 5ezarov nasljednik. " slubenoj iuli Augus je
naglaavao da je on Asin boanskogA 6ulija, i sa svoje srane pokazao skrb oko nasljednika. Jivo
carske obielji nalazio se u srediu pozornosi. Njenim lanovima dodjeljivane su posebne
poasi/ dobivali su prije vremena magisraure, povjeravane su im razne vojne i diplomaske
misije.
A&+&stov! obitelj
Augus se je ri pua enio, ali nije imao direkni# muki# nasljednika. $rvi njegov brak
sklopljen je ubrzo nakon osnivanja drugog rijumviraa. &vaj brak imao je poliike ciljeve. &n se
oenio Klodijom, Anonijevom pokerkom, kerkom narodnog ribuna Klodija i Bulvije. Ali se
ubrzo raziao sa Klodijom i poslije nekog vremena, ope iz poliiki# razloga, oenio se ro'akom
,;F
1eksa $ompjea = 1kribonijom. (z og braka rodila se Augusova ker 6ulija. (sog dana kojeg je
ona rodila, &kavijan je dao 1kriboniji razvod i supo u brak sa 9ivijom Cruzilom, koja se je
morala razvesi od -iberija Klaudija Nerona, ljuog proivnika rijumirD, koji je nedugo prije oga
dobio amnesiju. &vaj brak bio je bez djece, ali je 9ivija od prvog mua imala dva sina * -iberija
Klaudija Nerona 4 budueg cara 7 i Nerona Klaudija Cruza, rano preminulog pobjednika
)ermanD. " Augusovoj dinasikoj poliici zapaaju se salna kolebanja izme'u njegovi#
direkni# srodnika i 9ivijine djece. "brzo nakon povraka s (soka, Augus je pribliio sebi sina
svoje sesre &kavije * Marcela, koji je supio u brak sa Augusovm kerkom 6ulijom i
neslubeno bio odre'en za nasljednika. Ali je ,@. g. pr. K. Marcel umro. 6ulija je po Augusovoj
elji supila u brak sa njegovim prijaeljem, poznaim vojskovo'om Agripom. Agripa je dobio
izvanredne ovlasi, njemu je dodijeljena ribunska vlas ( t"bunicia #otestas ), on se pojavljuje u
ulozi Augusovog suvladara. Kao princepsov ze Agripa je bio njegov prirodni nasljednik. Ali ni
Agripa nije nadivio Augusa/ 1,. g. pr. K. on je iznenada umro. 6ulija je udaa za sarijeg
pasorka -iberija, koji, me'uim nije ada posao nasljednik. Augus je posinio sinove Agripe i
6ulije * )aja i 9ucija 5ezara. &ni su odgajani na carskom dvoru. prije nego o se predvi'alo
zakonom dobili su oni pravo prisusvovanja senaskim sadnicama, prije roka su birani za najvie
dunosi, i usprkos svoje mladosi bili su odre'eni za vrenje razni# misija. Nakon prijevremene
smri najprije 9ucija, a zaim i )aja, Augus je posinio -iberija 4 <. g. p. K. 7, koji je poeo igrai
vanu ulogu u poliikom ivou. Augus je esamenom adopirao 9iviju, i od og vremena ona
se naziva Augusom.
Na aj nain, dinasika pianja, u prvom redu pianje nasljedsva prijesolja, dobivaju pod
Augusom osobio znaenje, o nesumnjivo ukazuje na monar#ijski karaker njegove vlasi.
A&+&stovi prij!telji i s&p&tnici
" Augusovo vrijeme u poliikom ivou !ima igrale su veliku ulogo ne samo linosi koje su
bile u srodsvu sa Augusom, ve i njegovi AprijaeljiA ( amici ), a ako iso i AsupuniciA
( comites ). nee se uzalud kasnije ermin comes uporebljavai za oznaku odre'enog slubenog
poloaja. Augus je za mnogo o dugovao Ag r i p i , koji je uspio odnijei pobjedu nad
poliikim proivnicima. 1am Agripa ako'er je uvao svoju lojalnos prema Augusu. -o je bio
vojnik po prirodi, #rabar i odluan, ali isovremeno neo pripros u svojim navikama. Agripa je
raspolagao ogromnom imovinom i uroio mnogo sredsava na podizanje prekrasni# zgrada
4 vodovod, #ram $aneon id. 7
+eliku ulogu na Augusovu dvoru igrao je i )a j 5i l n i j e Me c e n a . Mecena je pripadao
isaknuom rodu iz viekog salea. :lizak Augusu, on nije dobivao nikakve magisraure, ali je
ipak jo u vrijeme drugog rijumviraa izvrio niz vani# misija. )oovo sve ugovore koje je
&kavijan u om razdoblju zakljuio, pripremio je Mecena. 6o vei znaaj imali su Mecenaovi
napori da javno mnijenje privue na sranu svog zainika. Mecena je s#vaio vanos umjenosi
na javno mnijenje. &n sebi privlai pjesnike, vrbujui na aj nain alenirane prisae novog
reima, koji e aj reim opjevai u svojim djelima.
,;>
(zvori spominju i druge Augusove prijaelje. -o su uglavnom ljudi izvan arisokraskog
salea. &ni su Augusu inili velike usluge, ali priom i sami sjecali prilina imanja. "spjesi ove
ili one osobe ne mogu se uvijek objasnii alenom i sposobnosima. &padanje druvenog ivoa,
poras birokracije odraavaju se u ome o samovolja princepsa i proekcija lanova njegove
porodice kre pu skorojeviu, pomau mu da naini sjajnu karijeru. -o se naroio jasno
pokazalo u sljedeem razdoblju.
1am Augus nije ni izdaleka imao 5ezarove sposobnosi. -o je prije bio osrednji ovjek. &n je
bio lo vojskovo'a, a jedna pomorska bika kojom je pokuao rukovodii pokazala je popunu
njegovu nesposobnos kao admirala. Ali jo od prvi# koraka na poliikoj pozornici dole su do
izraza njegove diplomaske sposobnosi. " burnim godinama nakon 5ezarove smri on je vjeo
lavirao izme'u zaraeni# grupa, ne usruavajui se uporijebii bilo koje sredsvo da bi posigao
svoj glavni cilj * osvajanje vlasi. &n je bio okruan i gramziv za vrijeme proskripcija, a pomirljiv
i velikoduan prema republikancima kada je o bilo porebno. Augus je znao privui ljude na
svoju sranu, birai sposobne i vjee, koji e uspjeno izvravai njegove najraznovrsnije naloge.
(zvori ga prikazuju kao opreznog ovjeka, i 1veonije govori da je on ak i razgovore sa svojom
enom 9ivijom o naroio vanim emama vodio po unaprijed sasavljenom koncepu. Augus
nije isicao sebe na prvo mjeso, on je prisajao na kompromis kada je o bilo porebno, rvovao
je %ormu radi sadraja. " svojim mjerama Augus nije bio novaor, ali je znao osjeii
raspoloenja vladajui# grupa. ( republikanska vanjina novog dravnog ure'enja, i
resauraorske enje u zakonodavsvu * sve je o odgovaralo za#jevima ekueg renuka.
A&+&stov! smrt
Augus je umro u kampanskom gradu Noli u svojoj ;>. godini. Neposredno pred smr, kako
govori 1veonije, zapiao je prijaelje koji su mu doli * o misle, da li je dobro odigrao svoju
ulogu u komediji ivoa, pa je odma# zaim dodao zavrivi si#/ "Po"to je komad vrlo dobro
odigran% aplaudirajte i svi nas vesela lica ispratite"!
Augusu je prire'ena veliansven sa#rana. po senaskoj odluci on je proglaen za boanskog
( !i'us )+
G+ ,i s t o" i o " a f i 4 a o Au u s t u
Brancuski povjesniari i publicisi I+(((. s. eso su obra'ivali pianje Augusove uloge u
povijesi !ima. " o se vrijeme u prvom planu nalazi karakerisika linosi. " dvorskim
krugovima Brancuske Augus se slavi kao milosrdni monar#. &porbeni pisci ga vrlo negaivno
ocjenjuju. AHovjek bez srca, vjere i asiA, Aokreno i sreno udovieA * kae za njega +olaire.
$oredak koji je osnovao Augus, MonesKuieu naziva dugorajnim ropsvom. Moralizaorsku
ocjenu Augusa nalazimo u prvom planu i kod )ibbona. $o njegovom miljenju, Augus je A#io
obmanui narod sablasima gra'anskog susava upraveA.
,;;
&sobiu akualnos seklo je pianje o principau poslije izlaska drugog oma Mommsenovog
A!imskog dravnog pravaA, u kome je posavljeno pianje o javnopravnim osnovama Augusove
vladavine. Mommsen na principa gleda kao na posebnu magisrauru, podinjenu zakonu,
zasnovanu na opim naelima rimskog dravnog prava. $oo je 1ena u doba ranog 5arsva
predsavljao u pravnom pogledu najviu dravnu usanovu, a car je slubeno dijelio s njim vlas,
o Mommsen poliiki poredak ranog 5arsva naziva diar#ijom, j. dvovlaem. &vu ezu
pri#vaili su neki povjesniari=pravnici, ali je ona izazvala mnogo prigovora. -ijekom dueg
vremena u srediu pozornosi israivaa nalazilo se pianje o ome u koju vrsu dravnog
ure'enja reba uvrsii Augusov principa. ?duard MeOer de%inira principa kao republiku.
"kupnos vlasi pripada 1enau, a njegov uvar i zainik je prvi gra'anin republike, princeps. "
isom smjeru rjeava pianje i Berrero. $o njegovom miljenju, Augus je svarno usposavio
republiku, ali je apseneizam arisokracije mimo njegove elje doveo do jaanja carske vlasi. "
novijoj povijesnoj lierauri pogled na principa kao na republiku razvija israiva Eamond.
1laba srana svi# ovi# konsrukcija sasoji se u %ormalnom nainu prilaenja pianju. !alamba
pravnog poloaja sasoji se u %ormalnom nainu prilaenja pianju. Analiza Augusovog pravnog
poloaja ima, nesumnjivo, veliko znaenje, ali ona mora igrai podre'enu, a ne auarkinu ulogu.
Mnogi israivai isicali su da nema osnova za poricanje monar#ijski# osnova Augusove
vladavine. -akav pogled dijeli )ard#auzes, pisac opsene monogra%ije o Augusu u njegovom
vremenu. &n isie da je Augus jo od samog poeka svoje poliike karijere eio monar#ijskoj
vlasi i da je na kraju i osvario aj ideal. Augusova vlas, po )ard#auzenovm miljenju, bile je
Aneobina kombinacija obini# republikanski magisrauraA. Crugi israivai 4 Kers, $elman i
dr. 7 ukazali su na ujecaj #elenisiki# monar#ija. 1lino #elenisikim vladarima, Augus je
nasojao pronai vjersko opravdanje svoje vlasi. #elenisike radicije ujecale su na razvoj
birokraskog aparaa.
Augusovom principau posveen je rad ruskog znansvenika +. (. )erjea, u kome pisac
upoznaje ruske iaelje s glavnim radovima o principau u zapadnoeuropskoj lierauri. " oj
raspravi navedeni su ozbiljni argumeni u povrdu pogleda na Augusov principa kao na
monar#iju. Crugi ruski znansvenk, ?. C. )rim, u A1udijama iz povijesi razvika rimske carske
vlasiA ukazao je na ne#isorinos Mommsenove pravne konsrukcije. $o )rimu, carska se vlas
razvijala posepeno, i on razmara pojedine eape og razvika. !. 6. +iper bio je jedan od prvi#
koji su posavili pianje o klasnoj prirodi Augusovog principaa. $o +iperovom miljenju,
poliiko ure'enje nasalo ,;. g. bilo je kompromis izme'u najkrupnijeg kolonijalnog
posjednika, kakav je bio car, i Asare posjednike klaseA * senaorske arisokracije.
+eliko znaenje za israivae povijesi princpaa imalo je okrie nove 4 anio#ske 7 varijane
A$opisa Augusovi# poliiki# djelaA ( Res estae !i'i Auusti 7. Na osnovu e varijane
rekonsruirana je slubena ocjena koju je sam Augusu dao o svom poloaju u dravi. Augus
naglaava da on nadmauje sve magisrae svojim ujecajem, auorieom ( aucto"itas ).
Na osnovu og eksa drukije je okarekirizirana Augusova vlas, naglaen je njen
monar#ijski karaker 4 sudije Eajncea, )aea. $remerajna 7.
,;2
1ocijalnim prilikama u doba principaa posveena je velika panja u 1ajmovom djelu A!imska
revolucijaA. $rincipa je, smara 1ajm, predsavljao rezula dugogodinje revolucije, koja je
promijenila sasav rimske oligar#ije. 1arinska arisokracija ( nobilitas ) gubi svoje prijanje
znaenje. Augusa podrava vojska. 1ajmov rad izaziva znaan inerese, iako je sporno njegovo
de%iniranje doga'aja iz >3. = ,;. g. pr. K. kao revolucije, dok u ralambi socijalni# pomaka on
ignorira robovlasniki karaker socijalni# odnosa oga vremena.
M+ Ku l t u " a u Au u s t o ' o !o ba
Augusovo doba predsavlja razdoblja procvaa rimske kulure. " njegovo vrijeme svorena su
knjievna i umjenika djela koja su sekla svjesko=povijesno znaenje i ijekom mnogi# soljea
osala uzori. -a su djela rezula viesoljenog razvika rimske kulure, ali su ona u iso vrijeme
izraz oni# idejni# srujanja koje su karakerisine za Augusovo doba.
" vrijeme Augusove vladavine pada procva rimske poezije. )ra'anski raovi nisu presjekli
onu liniju razvika iji poeak pada u sredinu (. s. pr. K. $jesnici Augusovog doba nasavljaju
radicije 9ukrecija i Kaula. Nesumnjivo znaenje imao je mir koji je Augus usposavio i koji je
bio osobio povoljan za povlaene slojeve ialskog druva. Nije sluajnos o su svi pjesnici
(alici po svom porijeklu.
(aliju je !imu dala alene koji su ovjekovjeili rimsku poeziju.
0a umjeniku prozu ovog vremena karakerisian je povijesni anr. (saknuo djelo ove
epo#e je "Povijest" -i a 9i v i j a . Cruga povijesna djela iz Augusovog doba nisu nam se
sauvala. 1udei po oskudnim podacima kojim raspolaemo, mnoga su od nji# nosila, po svemu
sudei, publicisiki karaker.
'nji6evni 6ivot & A&+&stovo "ob!. Op!"!nje +ovorni1tv!
Cuboke promjene u poliikom ivou odrazile su se i u rimskoj knjievnosi. 5iceronov vijek
predsavlja razdoblje procvaa rimskog govorniva. !eorika zadrava svoje znaenje i u
Augusovo doba. &na se predaje po kolama, ona vri ujecaj na najraznovrsnije knjievne
rodove. Ali govorniko umijee poinje lagano opadai, druvene prilike nisu doprinosile njenom
procvau. -aci je ovako objanjavao u pojavu/ ACugorajni mir, salno odsusvo djelanosi
naroda, neprekidna iina u 1enau, srogi poredak princepsa = umirili su i samo govornivo, kao i
sve osaloA.
(sovremeno, Augusovo doba je vrijeme knjievnog svaranja najbolji# rimski# pjesnika.
1ariji me'u njima * +ergilije i Eoracije * poeli su svoju pjesniku akivnos jo u vrijeme
gra'anski# raova.
Ver+ilije
,;8
$ u b l i j e +e r g i l i j e Ma r o n 4 ;3. * 18. g. pr. K. 7 rodio se je u 1jevernoj (aliji, nedaleko
od grada Manove, u obielji bogaog zemljoposjednika. 1ekao je kvalienu naobrazbu,
prouavao knjievnos, reoriku, bio upozna sa epikurejskom %ilozo%ijom. :urni doga'aji iz
vremena gra'anski# raova odrazili su se i na +ergilijevoj sudbini. Njegovo malo imanje rebalo
je pripasi veeranima. Ali ga je spasilo zauzimanje prijaeljD kod &kavijana. +ergilije je ovog
pua sauvao svoju zemlju, ali ju je morao izgubii prilikom sljedee raspodjele. (pak je +ergilije
uz pomo Mecenaa 4 u iji je krug uao 7 posao vlasnik jednog drugog, manjeg imanja.
+ergilije je sekao glas svojim "'ukolikama"! &ne sa sasoje od dese pjesama, ekloga ,
napisani# pod ujecajem idilD grkog pjesnika iz (((. s. pr. K. * -eokria. " nizu ekloga +ergilije
prikazuje pasire, koji se u krilu prirode najeu u pjesnikom svaranju. &ni opjevavaju prirodu
koja i# okruuje i svoja sada. " nekim eklogama ima ljubavni# moiva. znaajno mjeso
dodijeljeno je i raznim miolokim likovima. Kao i kod -eokria, radnja u nekim eklogama
doga'a se na 1iciliji, dok se u drugim eklogama ona odvija u pjesnikovom zaviaju * sjevernoj
(aliji. u im djelima, posveenim prirodi, mirnim sadima i seoskom ivou * nali su odraz i
piscu suvremeni moivi. " deveoj eklogi govori o bezbonim raovima koji za#vaaju zemlju. "
prvoj eklogi 4 napisanoj, vjerojano, kasnije od drugi# 7 jedan od pasira prisiljen je na napuanje
rodnog panjaka, dok drugi obeava molive u as novog boansva koje se nalazi u !imu i pod
kojim +ergilije podrazumijeva bez sumnje &kavijana.
$omalo zasebna je evra ekloga, napisano <3. g., poslije :rundizijskog mira. " njoj pisac
prekazuje ro'enje boanskog djeea, koje e na zemlju donijei mir i sreu ljudima. &va ekloga
ne slii na druge. on nosi karaker sveanog proroansva. 6o u anici diskuiralo se oko oga na
koga je +ergilije mislio pod vjenim djeeom, ije je ro'enje proricao. Komenaori su u njemu
vidjeli sina Azinija $oliona, konzula iz <3. g., poznaog javnog radnika i pisca, kome je a ekloga
bila posveena. Ali je ekloga, po svemu sudei, svorena pod ujecajem isoni# proroansava,
koja su pod nazivom 1ibiline knjige sekla u o vrijeme iroku popularnos.
&ko ,8. g. pr. K. pojavljuje se novo +ergilijevo djelo = "(eorgike"! -o je didakino djelo,
koje daje upue poljoprivredniku. Cjelo je napisano na Meceninu inicijaivu. u njemu je slavio
asni rad zemljoradnika i opjevao (aliju. +rijednos A)eorgikDA sasoji se u ome o o nije
su#oparna rasprava o poljoprivredi, napisana u si#ovima. !azni ekskursi, prirodne scene, opisi
prirode, zvuni si#ovi, vjea uporeba ivopisni# sredsava govora * sve nam o omoguuje da
A)eorgikeA uvrsimo me'u vrijedna umjenika djela. +ergilije poeizira (aliju, 1aurnovu
zemlju, najplodniju i najbolju na svijeu. 1lavnom prolou !ima reba se ponosii iava (alija,
$rilian broj si#ova je posveen je slavljenju &kavijana.
)lavno +ergilijevo pjesniko djelo nosi, po imenu legendarnog preka julijevskog roda,
naslov "9neida". &no je svoreno po uzoru na najvee grke spjevove = A(lijaduA i A&disejuA.
1pjev poinje opisom dolaska na a%riku obalu -rojanca ?neje, koji je napusio -roju u
plamenu. Kraljica Cidona prire'uje ?neji srdaan prijem. Na gozbi, koju je Cidona priredila u
as neoekivanog gosa, ?neja podrobno pria o propasi -roje i o svom puu, punom doivljaja,
Cidonina suu prema ?neji prelazi u ljubav. Ali je 6upier ?neji naredio da napusi A%riku i
oplovi u (aliju, kao o mu je o jo ranije predodre'eno. Cidona nije mogla podnijei bol zbog
,23
rasanka, i oduzela je sebi ivo. Na puu u (aliju ?neja se zausavlja na 1iciliji, gdje je za vrijeme
dugi# luanja morao pokopai oca An#iza. ?neja obnavlja sjeanje na njega igrama a uprilien mu
je i susre s ocem u podzemnom carsvu. -amo An#iz prorie sudbinu ?neji i slavnu budunos
mone rimske drave, koju e osnovai ?nejini poomci. " drugom dijelu spjeva govori se o ome
kako ?neja usposavlja svoju vlas u 9aciju. &n mora raovai s lokalnim plemenskim vo'ama,
koji raspolau znanom snagom, ali ?neju ie bogovi, i borba s proivnicima zavrava se
njegovom punom pobjedom.
0amisao i osnovna ideja A?neideA popuno odgovaraju Augusovim poliikim endencijama.
+ergilije je opjevao njegovog legendarnog preka, koji je uspje#e posizao ne samo za#valjujui
svojoj #rabrosi, ve i uslijed svoj pobonosi ( #ietas ), koju on iskazuje kako prema
boansvima ako i prema svojim blinjima. " liku pobonog ?neje prikazan je idealni !imljanin,
ije ponaanje reba sluii kao primjer za poomsvo.
1pjev nosi vjersko=didakiki karaker. 5ilj mu je da uskrsne saru rimsku pobonos,
poovanje bogova, sra# pred njima, vjerovanje u znamenja, i da !imljane pobudi na vrenja
zavjea pobonosi i vjerski# obreda.
Mnogobrojni ekskursi posveeni su idealizaciji rimske povijesi. -o je najjasnije izraeno u
An#izovom proroansvu/
Tu "ee"e im#e"io #o#ulos- Romane- mementoN
,ae tibi e"unt a"tes- #acis%ue im#one"e mo"em
Pa"ce"e subiectis- et !ebella"e su#e"bos(+
A!imljanine, ovo e bii voja umijea/
pami da mora upravljai narodima,
da i# mora navikavai na mir, poe'ivai pobije'ene, a kroii nepokorne.A
Na iu koji je ?neji poklonila njegova majka +enera prikazane su najvanije bike iz rimske
povijesi. Kao posljednja prikazana je bika kod Akcija i Augusovi rijum%i.
A?neidaA je imala za cilj da pokae da je od renuka okako je Augus usposavio rimski mir,
poeo novi, sreni vijek.
$isac A?neideA imao je pred sobom odre'ene uzore. -i uzori bili su mu ne samo #omerski
spjevovi, ve i razne epska djela iz #elenisikog doba. &d rimski# pisaca +ergilije se, kao i
9ukrecije, ugledao na ?nija.
+iesrani i raznovrsni ujecaji nisu prevorili A?neiduA u su#oparno, anikvarno djelo. $iev
pjesniki alen, njegova ljubav prema !imu i (aliji * sve je o ujecalo da je on svorio snano
pjesniko djelo. & snazi njegovog emocionalnog uiska svjedoe jo aniki izvori. -ako se, na
primjer, pria, kada je +ergilije iao si#ove u kojima se proricala prijevremena smr
Augusovom neaku Marcelu, da je majka ovog posljednjeg, koja je nazoila ianju, pala u
nesvijes. A?neidaA je sekla goovo sveope priznanje odma# nakon svog nasanka. $jesnik je na
njoj radio dugo godina. &n je krenuo u )rku, da bi izme'u osalog posjeio i mjeso na kojem se
,21
nalazila -roja, zaviaj njegovog legendarnog junaka. Ali se u )rkoj razbolio i zajedno sa
Augusom vraio u (aliju, gdje je ubrzo umro. +ergilije je A?neiduA smarao nedovrenim djelom
i zabranio je njeno objavljivanje, ali je ona, po naredbi samog Augusa, ipak bila objavljena.
" povijesi rimske knjievnosi +ergilijevo svaralavo predsavlja jednu od najvaniji#
eapa. +ergilije je poznavao aleksnadrijsku kolu. aleksnadrizam je ujecao na njegovo svaranje,
ali je +ergilije i pored oga svorio iso rimska pjesnika djela.
Hor!cijevo stv!r!l!1tvo
Mecenaovom kruoku pripadao je i drugi pjesnik Augusovog vremena * Kv i n
Eo r a c i j e B l a k 4 >F. * 2. g. pr. K. 7.
Eoracije je bio sin jednog oslobo'enika i ro'en je u junoj (aliji, u gradu :enuziji. Eoracijev
oac bio je imuan ovjek i svom sinu je omoguio kvalieno obrazovanje. Eoracije se je najprije
obrazovao u !imu, a zaim u Aeni. 0ajedno sa arisokraskom mladei koja se amo nalazila
Eoracije je, unao svojoj mladosi, supio u vojsku Marka 6unija :rua, sigao do ina vojnog
ribuna i sudjelovao u bici kod Bilipa, za vrijeme koje je, po vlasiim rijeima, Asramno odbacio
iA. $oslije pobjede rijumvirD Eoracije se vraio u (aliju, gdje je kao i +ergilije izgubio svoju
zemljinu esicu za vrijeme ponovne podjele ialske zemlje. Mogao je supii u slubu 4 kao
kvesorski pisar 7. " o vrijeme pada poeak njegove pjesnike djelanosi. Mladi pjesnik zbliio
se je sa +ergilijem, i ovaj ga je uveo u Mecenaov kruok. &d ovog zainika umjenikD i
pjesnikD Eoracije je dobio posjed srednje veliine, koji se nalazio u bivoj zemlji 1abinjana.
$reko Mecenaa Eoracije se upoznao sa &kavijanom. Nakon +ergilijeve smri Eoracije je posao
slubeni pjesnik, i njemu je 1;. g. povjereno sasavljanje #imne, koja je pjevana za vrijeme
sekularni# 4 vjekovni# 7 igara. Neko vrijeme Augus je Eoraciju nudio mjeso svog ajnika, ali je
pjesnik odbio u ponudu, cijenei iznad svega svoju slobodu i neovisnos.
6edno od rani# Eoracijevi# djela bile su saire. Eoracije slijedi 9ucilija, ali je njemu vanija
elegancija oblika. Eoracije iba poroke i mane ljudi o ga okruuju/ gramzljivos, o#olos,
prejeranu rasko, jagmu za nasljedsvom. &n osu'uje pjesnike bez alena, skorojevie koji su se
obogaili. " njegovim si#ovima nema revola i negodovanja. Njegove saire pisane se u eka
vremena vladavine drugi# rijumvira. ime se moda objanjava o pisac ne navodi ni imena, ni
druvene grupe.
1voja poliika opredjeljenja Eoracije je izrazio u AepodamaA, koje su, kao i saire, napisane u
ranom razdoblju njegovog svaralava.
" sedmoj epodi Eoracije se s negodovanjem obraa vojnicima koji kreu u gra'anski ra i
pripremaju propas !ima. :ezna'e i oaj osjeaju se u esnaesoj Eoracijevoj epodi. Eoracijeve
poliike simpaije oio se nalaze na &kavijanovoj srani/ devea epoda slavi pobjedu kod
Akcija. $isac spominje i drugu pobjedu koju je &kavijan odnio, pobjedu nad ANepunovim
sinomA 1eksom $ompejem, koji je, po pjesnikovim rijeima, #io na !imljane savii okove
skinue s robova.
,2,
Najbolje Eoracijevo djelo jesu, neosporno, njegove o d e . ( u njima se re%lekira poliiki ivo
oga doba.
" jednoj od nji# pisac uspore'uje rimsku dravu 4 po svemu sudei, iz vremena gra'anski#
raova 7 sa la'om koja je izgubila krmu i kojoj prijei opasnos. 6edna druga oda napisana je
povodom &kavijanove pobjede nad Kleoparom. " mnogim pjesmama koje spadaju u vrijeme
principaa Eoracije pokazuje slubeni pogled na zadae zakonodavsva/ mudri upravlja mora
povraii poljuljan moral, kaznii poroke, dai poicaj vrlini, uskrsnui sarinsku rimsku pobonos.
Eoracije pozdravlja sroge Augusove zakone o obieljskom ivou i nalazi da su oni ve donijeli
sigurne plodove. Neke ode veliaju Augusovu vanjsku poliiku, prikazuju Augusa kao monog
osvajaa, koji !imu pokorava daleke narode. -eko je rei u kojoj je mjeri pjesnik bio iskren kad
je #valio Augusa. Mogue je da je Eoracije najjasnije izrazio svoj sav i sav mnogi#
predsavnika vladajui# slojeva kad je rekao/ "2e bojim se ni metea ni nasilne smrti% dokle god
6ezar vlada narodima!"
Ali ono o je glavno u Eoracijevim odama, nisu poliike eme. Kao Kaul, i Eoracije je lirski
pjesnik. &n propovijeda umjerenos, ali ujedno i razumno uivanje. 0a"#e !iem * Auivaj u
renukuA * o je njegova parola.
Eoracije je najprije bio prisaa epikurejsva, a kasnije je poeo naginjai prema soicizmu. Ali
je on bio daleko od rigorizma. )oova u svim pianjima on je prisaa zlane sredine ( au"ea
me!ioc"itas ). -emaika njegovi# pjesma je raznovrsna/ poruke prijaeljima, uspomene iz
prolosi, lirske pjesme. 1alno nailazimo na moiv koji je najbolje izraen u deveoj odi prve
knjige/
A&dbaci misli o om o e sura bii,
( koji god i sudbina dodijeli dan,
1maraj isim dobikom. dokle godi si mlad,
Ne preziri ljubavne ari, igru i pjesmu.A
" svojoj uvenoj pjesni, poznaoj pod naslovom A1pomenikA, koja je kasnije posluila kao
uzor mnogima. Eoracije govori da e se njegovo ime poovai dokle god posoji !im, jer je on
eolsku pjesmu preoio u ialske si#ove.
$red kraj svog ivoa Eoracije je napisao poslanice ( e#istolae ), upuene pojedinim osobama,
koje po svojim moivima podsjeaju na njegove rane saire. Na poslanice se nadovezuje njegova
(A"s #oetica(, povee djelo u si#ovima, posveeno razmaranjima o pjesnikom svaranju.
Tib&l i Propercije
(sovremeno kad i +ergilije i Eoracije, pisali su svoja djela dva pjesnika=elegiara * Al b i j e
-i b u l 4 F<.=18. g. pr. K. 7 i 1 e k s $ r o p e r c i j e 4 oko <8. * 1F. g. pr. K. 7.
-ibul je bio sin jednog rimskog vieza. &n nije pripadao Mecenaovom kruoku, ve kruoku
Marka +alerija Mesale Korvina, republikanca, koji je zaim preao na &kavijanovu sranu. Kod
-ibula se opaa ujecaju aleksandrijski# pjesnika. Najbolje svoje pjesme -ibul je posveio svojoj
,2@
ljubavi prema Celiji 4 sljedei primjere aleksandrijski# pjesnika i -ibul je svojoj ljubovci izabrao
ime iz grke poezije 7. 0a razliku od +ergilija i Eoracija, -ibul nijednom ne spominje Augusa,
ali i on proklinje ra, gramzljivos i rasko, a opjevava i#i seoski ivo. 1reni su bili primiivni
ljudi, kada nije bilo vlasniva ni mrnje i kada su ljudi bez rada dobivali darove same prirode.
$ropercije je rodom iz grada Asiza, u "mbriji. &n se nalazio pod ujecajem aleksandrijski#
pjesnika u veoj mjeri nego drugi pisci, i s ponosom je sebe nazivao rimskim Kalima#om.
9jubav prema 5iiji * darovioj eni, koja je pisala si#ove i bila vina glazbi je glavna
$ropercijeva ema. $red iaeljem se niu svi zaplei romana, od bu'enja simpaije pa do 5iijine
nevjere i raskida s njom. " du#u aleksandrijske kole, $ropercijeve su elegije pune svakovrsni#
reminiscencija iz grke i rimske miologije. $ropercije je pripadao Mecenavom krugu i plaio je
svoj danak slubenoj emaici. " iavom nizu pjesama on je opjevao rimsku sarinu.
Ovi"ije
Mla'i pjesnik Augusovog doba bio je $ u b l i j e &v i d i j e Na z o n . &n je vodio porijeklo
iz jednog sarog viekog roda i rodio se u 1ulmonu, gradu u zemlji $eligna. " !imu i Aici
&vidije je sekao kvalienu naobrazbu. Kao pjesnik bio je blizak -ibulu i kao i ovaj uivao
zaiu +alerija Mesale. " svojim djelima &vidije slijedi svoje pre#odnike ali kod njega nema
dubine, i u njegovim pjesmama ima vie neprirodnosi nego kod njegovi# uzora. &vidije se je
rodio <@. g., on se dakle nije mogao sjeai sra#oa gra'anski# raova, koje su ljude dovele do
iskrenog velianja novog poreka, koji je ljudima donio mir i spokojsvo. 0a &vidija su e po#vale
samo %ormule i kalupi koje mora slijedii. Na &vidijevo svaralavo savili su svoj pea
aleksandrizm i reorika. Ali, za#valjujui izvanrednoj snazi svoga alena, on je uspio svorii
pro%injena djela, koja su ovjekovjeila njegovo ime.
!ana &vidijeva djela posveena su ljubavnoj emaici. $rvo &vidijevo djelo bile su ljubavne
elegije ((Amo"es()+ $jesnik opjevava svoju ljubovcu Korinu i, slino svojim pre#odnicima,
donosi iav ok romana. "brzo poslije ljubavni# elegija pojavilo se drugo djelo, (,e"o!ies(, koje
sadri poruke poznai# mioloki# #eroina svojim ljubavnicima 4 poruka $enelope &diseju,
Eelene $arisu, Cidone ?neji i druge 7.
0a poku svake pojedine poruke uzei su siei iz miologije. Ali &vidije sniava popularne
mioloke likove, umai i# na svoj nain a o ponekad granii s ironijom. Njegova $enelopa je
nezaiena ena, koja sra#uje za vjernos svoga mua. Cidonine poruke su obini ljubomorni
prijekori, upueni ljubavniku koji ju je napusio. " oba djela ima dosa opi# razmaranja o
ljubavi i njenom znaenju, o odnosima me'u zaljubljenima. -a razmaranja soje nesumnjivo u
opreci sa idejama kojima je proeo Augusovo zakonodavsvo o obielji i braku. -aj jaz jo vie
se produbljuje u &vidijevom spjevu "5mijee ljubavi" ( A"s a"mato"ia ). &vidije daje savjee
ljubavnicima, kako mogu posii uspje# kod predmea svoje ljubavi i kako se reba ponaai
ljubavnik da bi sauvao naklonos svoje ljubovce prema sebi. $osebna glava donosi pouke
zaljubljenim djevojkama. 1pjev je napisan elegannim si#ovima, u njima ima mnogo du#ovii#
misli, ali i mnogo %rivolnog. 1pjev u izvjesnom pogledu predsavlja parodiju na Augusovo
,2<
zakonodavsvo proiv preljuba. Kasnije se &vidije branio da se u spjevu govori o ljubavnicima iz
nii# klasa, o kurizanama, na koje se ne proeu Augusovi zakoni. Ali ak i povrno poznavanje
djela pokazuje da pisac ima u vidu rimske dame iz vieg druva.
Kasnije je &vidije preao na mioloke siee. &n pie ";aste", u kojima izlae obrede i predaje
o rimskim praznicima. &vidije #vali Augusa, eso gubei osjeaj mjere.
+eliko &vidijevo djelo nosi naslov "Fetamor.oze"! &vidije je iz miologije izabrao razne
prie o prevaranju ljudi u ivoinje, biljke, kamenje i zvije'a. Ali, iako pokazuje svoju uenos,
&vidije ipak osaje isi onaj bezbrini, ponekad i lakomisleni pisac eroini# djela. :ogovima i
#erojima nisu samo svojsvene sve ljudske srasi. po svojim navikama i mislima oni se ne
razlikuju od &vidijevi# suvremenika, !imljana iz najvieg druva.
" AMeamor%ozamaA &vidije daje svoje doprinos druveno=poliikim koncepcijama koje su
propagirali i drugi pjesnici. $rva knjiga poinje opisom 1aurnovog carsva, zlanog vijeka, kada
su ljudi ivjeli bez ikakvi# zakona, kada je priroda davala sve o je najbolje za ivo.
1pjev se zavrava priom o prevaranju 6ulija 5ezara u zvijezdu i slavljenjem Augusa.
2. g. &vidije je, u nekoj vezi sa sluajem mla'e 6ulije, poslan u progonsvo u grad -ome, na
zapadnoj obali 5rnog Mora.
$reposavlja se da je uzrok za o bio spjev "5mijee ljubavi"! $reko godinu dana rajao je pu
u daleku pokrajinu, koja se &vidiju uinila surovom i ubogom. &pravdavanju sebe i enje za
!imom &vidije je posveio dva djela/ ":ristia" 4-uge 7 i "Pisma s Ponta". ( pored nosalgije,
&vidije osaje majsor ironije, a mioloke moive povodom ovog ili onog sluaja obradio je on sa
prijanjim sjajem, ponekad i sa lakomislenou. &vidije ivo opisuje lokalnu prirodu i ivo
domorodaca. &vidijeve albe nisu posigle cilj. Augus je osao glu# za njegove molbe. &vidiju
nije oprosio ni Augusov nasljednik, i pjesnik je umro u progonsvu, oko 1;. g.
&vidije je posljednji snani pjesnik Augusovog doba. Na njegova djela izvrila je ujecaj
reorika kola, ali je, usprkos ome, ivi i izrazii &vidijev alen uinio da su njegova djela jedan
od najbolji# uzora rimske poezije.
A&+&stov! vjersk! politik!
-endencije za resauracijom karakerisine su u ovoj ili onoj mjeri i za knjievnos, i za
povijesna djela, ali su one naroio uoljive u religiji.
$red kraj !epublike vie klase rimskog druva odnosile su se indi%erenno i ak skepiki
prema pianjima religije. 0a vrijeme gra'anski# raova dolo je do svojevrsne reakcije, koja je
nala svoj odraz u Augusovim vjerskim re%ormama. Augus resaurira sare #ramove i podie
nove. &bnavljaju se sarinski obiaji i praznici. " vjerskom ivou veliki znaaj dobivaju razni
kolegiji, iji posanak pada u duboku sarinu. 0a#valjujui Augusovom nasojanju popunjavane
su akve vjerske magisraure koje su, zbog razni# uzroka, osajale dugo vremena nepopunjene.
0a rimski vjerski ivo karakerisino je jo od davni# vremena prodiranje razni# isoni#
kulova. &sobio mnogo nji#ovi# prisaa bilo je u niim i srednjim klasama sanovniva. Augus
je odavao duno priznanje grkim boansvima i sarim grkim vjerskim obiajima, ali je imao
,2F
negaivan sav prema isonim kulovima. Na primjer, bilo je zabranjeno da se u gradskim
granicama podiu #ramovi posveeni egipaskim bogovima.
Augusova vjersko=re%ormaorska djelanos nije imala pred sobom resauracijske ciljeve.
&sjeala se poreba za vjerskim obrazloenjem novog poliikog pokrea, za njegovom vjerskom
sankcijom. +eu poas nego prije uivaju boansva * zainici julijevskog roda/ Mars, Apolon i
+enera. 0idaju se #ramovi i svara kul i# boansava. akvi su AAugusov mirA ( Pax Auusta),
ABorunaA [ Augusovog ] povrakaA id. " iso vrijeme promie se misao o nasupanju novog
vijeka. Najjasnijeg odraza nalo je o u akozvanim sekularnim igrama odranim 1;. g. pr. K.
$redodba o vijeku kao o vremenu ivoa pokoljena isovremeno ro'eni# ljudi vodi porijeklo
od eruanski# vjerovanja. 1ekularne su se igre jo od davni# vremena slavile oprilike svaki#
so godina, ali se pred kaj !epublike rok ovoga praznika poklopio sa vremenom borbe izme'u
5ezara i $ompeja, ako da igre nisu odrane. Augus je o iskorisio, i za#valjujui svakovrsnim
domiljanjima odre'eno je da igre reba proslavii 1;. g. $raznik je rajao ri dana i odlikovao se
izvanrednom veliansvenou. $osljednjeg dana sveano bogosluje odrano je na $alainu, gdje
se nalazio dvor samog Augusa. $oo je prinesena rva Apolonu i Cijani, kor mladia i
djevojaka pjevao je #imnu koju je sasavio pjesnik Eoracije. " #imni se slavila veliina !ima,
najboljeg grada na zemlji, u njoj se govorilo o nadolaenju novog vijeka, koji sobom obiljeava
rijum% najbolji# ljudski# svojsava * vjernosi, asi, srama i junava. " #imni je slavljena
Augusova vanjska i unuarnja poliika.
$oslije smri 9epida, biveg rijumvira, koji je imao poloaj velikog poni%ika, Augus je bio
sveano izabran za velikog poni%ika 4 1,. g. pr. K. 7, i na aj nain posao priznai poglavar
rimske religije.
(skusvo i primjer #elenisiki# monar#ija izvrili su nesumnjiv ujecaj i na slubenu
ideologiju !imskog 5arsva. " !imu i (aliji poovan je Augusov genij, ija je predodba
savljana zajedno s najvie cijenjenim obieljskim boansvima * larima. &sim oga, sredie
svakog rajona grada !ima inilo je sveie posveeno larima, me'u kojima se nalazio i Augusov
genij. & kulu lara vodili se nadzor posebni magisri, birani svake godine. &sobi znaaj sie
carski kul u provincijama. +jernos Augusu uvrivana je posebnom prisegom, iji je obrazac
na'en u $a%lagoniji, na mjesu grada )angre. 0aklinjalo se 0eusom, zemljom, suncem i samim
Augusom da e se inii samo dobro Augusu i njegovom poomsvu i pozivale su se svakojake
nesree na glavu onog ko prekri aj zavje. " #eleniziranim podrujima kul cara bio je nasavak
soljeni# radicija. na 0apadu on je sekao iroku rasprosranjenos i posao izraz lojalnosi
mjesnog sanovniva.
Ar-itekt&r! i likovne &mjetnosti
Ar#iekura i likovne umjenosi razvijale su se pod Augusom u isom smjeru u kojem i
poezija. !im je bio ponovo izgra'en. po rijeima sari# povjesniara, od grada od opeke on se
prevorio u grad od mramora. Novi ar#iekonski objeki i umjeniki spomenici rebali su
svjedoii o rimskoj veliini, o nasalom miru i blagosanju, o povraku dobrim obiajima
,2>
predaka, zaslugama samog princepsa, prvog gra'anina i sina boanskog 6ulija. )lavni Augusov
pomonik bio je Agripa, za ije je ime vezan niz monumenalni# gra'evina. Augus je sagradio
kazalie, koje je u as svoga neaka nazvao Ma r c e l o v i m k a z a l i e m, on je resaurirao i
obloio mramorom $ompejevo kazalie. Augus je sproveo vodovod, sagradio veliansvene
erme, podigao dimenzijama prosrani $ a n e o n * #ram posveen bogovima=zainicima
julijevskog roda.
Karakerisian za rimski ar#iekonski sil s poeka 5arsva je Au g u s o v ma u z o l e j .
$o svojoj ideji isonjako=#elenisika zgrada presvuena je u radicionalni ialski oblik
4 podsjeala je na eruanski nadgrobni spomenik 7. 0a ar#iekuru Augusovog doba
karakerisino je i vraanje klasinim uzorima. Kao primjer akvog spomenika moe posluii
#ram u galskom gradu Nemausu 4 Nimu 7, sagra'en u korinskom silu. #ram se odlikuje
simerijom, jednosavnou i savrensvom dealja.
$od Augusom je zavreno i preure'enje rimskog B o r u ma , zapoeo jo pod 5ezarom.
Borum je proiren i ukraen novim zgradama. 1agra'en je i 6ulijev %orum, a sa njegove sjeverne
srane dodan je novi %orum, Augusov Borum, na kome su se mogli vidjei kipovi mnogi#
isaknui# ljudi iz rimske prolosi. )ra'evina koja je izraavala glavni smjer Augusove poliike
bio je A &l a r mi r a A ( A"a #acis ), sagra'en izme'u 1@. i 8. g. pr. K. 1pomenik nije sauvan u
cijelosi, ali su prona'eni pojedini njegovi %ragmeni, kao i njegove predodbe na novcu.
6ednosavnos i #armonija kombiniraju se na om spomeniku sa masivnou. -o je bio
jednosavan pravokunik, okruen ogradom, ukraen ornamenima i barelje%ima. &rnamen je
predsavljao silizirano kombiniranje plodova i lia, o je rebalo ukazai na blagosanje i
blagoda (alije. (su u emu obra'ivali su i neki relje%i. $ersoni%ikacija (alije prikazana je kao
ena=#ranieljica, okruena simbolima plodnosi. Crugi relje%i prikazivali su prinoenje rve od
srane ?neje, legendarnog Augusovg preka, a ako iso i Augusovu obielj u vjerskoj procesiji.
Hiava kompozicija, uzea u cijelosi, rebala je svjedoii o blagodai (alije i povraku rimskog
druva sarinskim obiajima. 1ve je o dovo'eno u svezu sa djelanou Augusa i julijevskog
roda.
!elje%i na olaru nasavljaju radicije Asukcesivno naraivnog sila prikazivanjaA. "mjenik,
koji je pokazao veliku skrb za porresku slinos glavni# osoba, osaje dosljedna realisinom
silu, ali je daleko od nauralizma. njemu je svojsvena silizacija u du#u klasini# grki#
spomenika. -a silizacija ima za cilj jasnije izraavanje ideje iave kompozicije.
Najimpozanniji spomenik porrene umjenosi je Augusov kip iz $rimapore. &n je nasao
vjerojano ,3. g. pr. K., u vezi sa uspjesima isone poliike. Augus je predoen kao vojskovo'a
koji se obraa svojim vojnicima. $romarajui ga u cjelini, kip osavlja na gledaelja uisak
spokojsva, snage, jednosavnosi i veliine. " Augusu kao da su ujelovljene cre koje je
+ergilije pripisao ?neji.
1lino svom legendarnom preku, Augus je predoen kao ovjek koji se isie svojom
Apobonou i orujemA ( #ietate insinis et a"mis ).
Manji znaaj imala je silizacija u porreima privani# osoba, koji se od porrea pre#odnog
razdoblja razlikuju %inijom obradom. " Augusovo vrijeme pada i razviak enskog realisinog
,2;
kiparskog porrea, koji prenosi individualne cre. Jivou se odlikuju i predodbe djece u
procesijama prikazanim na A&laru miraA.
1likarsvo se u Augusovo doba primjenjuje, kao i ranije, u dekoraivne svr#e. $rimjere og
slikarsva nalazimo u $ompejima. osim oga, ono je zasupljeno i slikama na zidu u akozvanoj
9ivijinoj vili.
" povijesi rimske kulure Augusovo doba zauzima posebno mjeso. -o je Azlani vijekA
rimske umjenosi i knjievnosi. Cjela iz og vremena slavila su i promicala Augusovu poliiku,
ali su isovremeno u umjenosi savla'ivani #elenisiki ujecaji, koji su do naroiog izraaja
dolazili u vrijem 1ule. i dalje raje vraanje ialskim i klasinim grkim uzorima, koje je poelo
jo pod 6ulijem 5ezarom. &d i# elemenaa, me'u kojima su ialske radicije sekle
prevladavajui i preobraavajui znaaj, svara se onaj k l a s i n i r i m s k i s i l
koji je izvrio ogroman ujecaj na kasniji razvoj europske kulure.
G l a v a X X V .
0AREVI I Z )I 1ASTIJE JU* I JEVA0A D K* AU)I JEVA0A
3 + Ti be" i 4 e ( 3 9+ D EJ+ + # + K+ )
$oliiki susav koji je osnovao Augus pokazao se vrsim, jer je predsavljao uspjean
kompromis izme'u razni# grupacija rimskog robovlasnikog druva, jamio vladavinu nad
robovima i omoguavao obranu rimski# granica. -aj susav bio je vezan za imena 5ezara i
Augusa, za rod 6ulijevaca. i zao, usprkos ome o nije bilo dravni# akaa o nainu
naslje'ivanja prijesolja, poslije Augusove smsri i poslije smri njegovi# nasljednika, vlas
prelazi na lanove njegove obielji, na 6ulijevce=Klaudijevce. 1upanje na vlas 1ena je
sankcionirao posebnom odlukom, koja ima snagu zakona. $oslije Augusove smri vlas je prela
na njegovog pasoraka -i b e r i j a Kl a u d i j a Ne r o n a 4 poslije usinovljenja * -iberije 6ulije
5ezar 7, koji je vladao od 1<. do @;. g. 4 kao car zvao se -iberije 5ezar Augus 7.
Augus nije gajio simpaije prema svom pasorku. -iberiju su eso povjeravane vane misije,
koje je on sa uspje#om izvravao, ali je Augus i pored oga davao prednos najprije svom neaku
Marcelu, zaim Agripi, a poslije njegove smri * usinovljenim unucima )aju i 9uciju 5ezaru. -ek
<. g. Augus je usinio -iberija, ali ga oigledno nije smarao ravnim osalima, prije vremena
umrlim nasljednicima, ako da je ak i u svom esamenu pisao/ "Po"to mi je okrutna sudbina
oduzela sinove% (aja i Lucija% neka moj nasljednik bude :iberije 6ezar"!
Tiberijev! k!r!kteristik!
,22
0aposavljenos na dvoru nesumnjivo se odrazila na -iberijevom karakeru. Kada je doao na
vlas, imao je ve preko pedese godina. -o je bio iskusan vojskovo'a i diploma, na licu mjesa
upozna sa siuacijom u mnogim podrujima !imskog 5arsva.
$odozrivos i licemjerje, okrunos i nepovjerenje prema okolini * o su dvije cre kojim -aci
karakerizira -iberija. Ali je na -aciove sudove ujecalo nesumnjivo sanje iz vremena
Comicijana, u kome je aj povjesniar ivio. 9ik cara=iranina prenesen je u prolos.
$oslije veliansvene sa#rane Augusa 1ena se, po -aciu, obraio -iberiju s molbom da bude
Augusov nasljednik. -iberije je najprije na o odgovorio odbijanjem. Ali prijelaz vlasi na
-iberija bio je jo ranije dogovoren, ako da je njegovo odbijanje bilo %ormalno, znak poovanja
prema 1enau.
Tiberijev! politik! prem! Sen!t&
-iberije je u vie ma#ova naglaavao da on prema 1enau nasavlja poliiku svog pre#odnika.
6edna od prvi# njegovi# mjera bilo je jaanje vlasi 1enaa.
$oslije Augusove smri izborne komicije presale su se sasajai, i izbor magisraa prelazi na
1ena. Na aj nain, %ormalno, 1ena posaje ne samo najvia zakonodavna, ve i najvia izborna
usanova.
$rve godine -iberijeve vladavine obiljeene su slogom izme'u princepca i 1enaa, ali se ona
zaim naruava.
Pob&n! p!nonski- i r!jnski- le+ij!
Augus je poduzeo sve mjere da u svojim rukama koncenrira neogranienu vlas nad vojskom,
a da se isovremeno oslobodi salne konrole nad svemonom vojskom. &n je sam zapovijedao
vojskom, koja je rebala posai pouzdani oslonac njegove vlasi. 9egije su bile raspore'ene po
pograninim provincijama, radi zaie granica. +eerani su dobili zemljine esice. Ali je ubrzo
poslije Augusove smri izbio usanak panonski# legija 4 1<. g. 7. "sanak je bio izazvan ekim
poloajem vojnika=redova u legijama.
0a#jevi vojnika nosili su pro%esionalni karaker/ oni su se prije svega borili za poveanje
plae, skraenje vojnog roka, opuanje islueni# veerana.. " $anoniju je krenuo -iberijev sin
Cruz. on je uguio usanak, iskorisivi sva sredsva, u koja je spadalo ak i o da su njegovi
ageni pomrinu mjeseca proumaili kao znak nepovoljan za usanike.
)oovo isovremeno i zbog isi# uzroka pobunile su se i rajnske legije. $oslije +arovog poraza
one su bile popunjene rimskim plebejcima i oslobo'enim robovima, koji su i bili glavni inicijaori
nemira.
&ni su posavili za#jeve analogne za#jevima panonski# legionara. +ojnici su #jeli za cara
proglasii svog vojskovo'u, u rupama popularnog )ermanika, -iberijevog neaka. Ali )ermanik
je smarao da je nemogue primii vlas iz ruku usanika. &n je zadovoljio za#jeve vojnika i
uvjerio i# da reba usposavii disciplinu i izdai inicijaore.
Tiberije i Germ!nik
,28
$oslije oga )ermanik je poduzeo niz po#oda proiv )ermana. Ali je ubrzo opozvan u !im, i
po#odi preko !ajne bili su obusavljeni. -iberije nije elio nasavii akivne operacije, jer su one
iziskivale velika sredsva. " -iberijevoj odluci mogli su igrai odre'enu ulogu i osobni razlozi.
)ermanik je uivao veliku popularnos kako u vojsci ako i u prijesolnici. &pasnos od dinasike
borbe bila je realna jo od prvi# dana -iberijeve vladavine. "brzo nakon -iberijevog dolaska na
vlas bio je ubijen najmla'i sin 6ulije i Agripe, koga je Augus bio poslao u progonsvo. $oslije
nekog vremena jedan od robova pogubljenoga poeo se je predsavljai kao poginuli gospodar i
privukao je na svoju sanu prilian broj prisaa, sve dok -iberiju nije polo za rukom da sa njim
izi'e na kraj. $o povraku sa 0apada )ermanik je bio udaljen iz !ima, njemu su povjereni vani
zadaci na (soku. )ermanik je doveo na armensko prijesolje rimskog kandidaa i regulirao
odnose izme'u !imljna i $ara. Kapadokija i Komarena prevorene su u rimske provincije.
$oslije zavreaka i# poslova )ermanik je oiao u ?gipa, a zaim se vraio u 1iriju. 18. g. on se
u Anio#iji iznenada razbolio i umro. " !imu se pojavila sumnja da ga je orovao namjesnik
1irije, ne bez carevog znanja. )ermanikovi osaci preneseni su u !im. 1a#rani je prisusvovalo
ogromno mnovo ljudi. " svim slojevima rimskog sanovniva aljena je smr mladog
vojskovo'e.
$oslije )ermanikove smri odnosi izme'u -iberija i 1enaa pogorali su se. 1enaorska oporba
pokazala se jo prvi# dana -iberijeve vladavine. pored laskavi# govora car je mogao ui i niz
ironini# primjedbi. (zraz oporbene orijenacije bila je i duboka alos povodom )ermanikove
smri i izvanredna panja prema njegovoj udovici, Agripini 1arijoj. " ovoj ili onoj mjeri a je
oporba slabila carsku vlas, vojnu dikauru, dok je, me'uim, objekivna siuacija za#ijevala
njeno uvrenje. & ome su svjedoile pobune legija.
Pob&ne & provincij!m!
Nemirne su bile i provincije., ,1. g. poeo je pokre u -rakiji, koja se nalazila u poloaju
zavisne drave. (se e, ,1. g. izbila je pobuna u )aliji, izazvana ereom porezD. )lavnu ulogu u
usanku igrala su plemena ?duD i -reverD, njima su se poela pridruivai i druga plemena. $okre
je skoro za#vaio iavu )aliju. "sanici su polagali nade u osiromaenje (alije, u nepouzdanos i
slabos rimski# rupa. Ali !imljani nisu dopusili da se svi usanici ujedine. usanak je bio uguen
uz pomo neki# vo'a galski# plemena. !imljanima je znano ee bilo izii na kraj sa usankom u
Numidiji. Na elo usanka sao je Numi'anin -ak%arina, koji je prije oga sluio u rimskoj vojsci.
"sanak je poeo 1;. g. $rokonzuli A%rike vodili su due vremena vojne akcije proiv njega.
1nage -ak%arinaa su rasle, njemu su se pridruivala sve nova i nova plemena. !imljani su ak
morali poslai jednu legiju iz $anonije. -ek ,<. g. usanak je bio konano uguen.
,<. g. jedna vojnik iz preorijanski# ko#ori * Kurizije, pripremio je pobunu robova na jugu
(alije, gdje je na ogromnim panjacima bilo mnovo pasira, koji su, po -aciovim rijeima, bili
Adivlji i neusraivi roboviA. Kvesor Kurcije 9up, koji se nalazio u im mjesima, uspio je uguii
pokre u samom zaeku.
,83
Fin!ncijske te1koe
Binancijske ekoe osjeala je rimska drava jo zadnji# godina Augusove vladavine.
-iberije je, naroio u prvim godinama svoje vladavine, pokazivao izvanrednu edljivos i
ekonominos. " vezi s im njegova je poliika prema plebsu drukija od Augusove. "obiajene
disribucije su i dalje zadrane, ali su zao rje'e i s manje raskoi prire'ivane kazaline predsave,
o je eso izazivalo prosvjede rimskog mnova po kazaliima i burne aplauze upuene
glumcima koji bi izgovorili kakav uspjean epigram na raun -iberija.
)ospodarske ekoe bile su izazvane nedosakom novca u opjecaju. "voz u !im i (aliju
premaivao je izvoz, ialska rgovina biljeila je pasivnu bilancu, i uslijed oga su plemenii meali
ojecali u isone provincije, a odale * ak i izvan granica 5arsva. " 1enau se raspravljalo o
mjerama za suzbijanje raskoi. Ali je -iberije odbio o uinii, jer je akve mjere smarao
neuinkoviima. &sobiu orinu dosigla je %inancijska kriza @@. g., u svezi sa sljedeom
okolnou/ odlueno je da se no osnovu sari# zakona opone borba proiv zelenava. $replaeni
vjerovnici zaraili su povraak zajmova, novac je uslijed oga poeo iezavai, i kako su mnogi
od dunika isovremeno prodavali svoje parcele, pala je cijena zemljiu. uslijed oga, propao je
veliki broj obielji. Kriza je zausavljena kada je -iberije, da bi odrao valuu, unio u mjenjanice
133 milijuna sesercija.
Tiberijev! politik! & provincij!m!
( pored nedosaka sredsava, -iberije nije poveavao poreze, kada su mu savjeovali da o
uini. "3unost je dobroga pastira 1 govorio je on 1 da strie svoje stado% a ne da mu guli kou"!
0a vrijeme -iberijeve vladavine pozvan je prilian broj upravnika provincija na odgovornos
zbog iznu'ivanja i zlouporebe svoje vlasi. $o -aciovim rijeima, -iberije je isicao u 1enau da
!im i (alija ne mogu ivjei bez redovne podrke od srane provincija.
Poslje"nje +o"ine Tiberijeve vl!"!vine
"nuarnja i vanjska siuacija u 5arsvu dovela je do jaanja vojne dikaure. Ali -iberije nije
#io uzimai nikakve nove iule ni ovlasi. -iula imperaora nije ula u sasav njegovog imena,
on je odbio primii poasni naziv oca domovine. Copuao je samo robovima da ga nazivaju
gospodarom. &n nije volio laskanje i ulagivanje, i jednom prilikom, kad je iziao iz kurije,
uzviknuo je/ "O ljudi% stvoreni za ropstvoG" Bormalno, osobio prvi# godina svoje vladavine,
-iberije je nasojao naglasii svoju lojalnos prema 1enau. &n je u 1ena ulazio bez svie, poicao
raspravu o vanim pianjima, dopuao neslaganja sa svojim miljenjima. Ali ve 1F. g.
objavljeno je novo umaenje sarog zakonu o uvredi veliansva. $rije su po om zakonu
pozivani na odgovornos oni koji bi izdajom, poicanjem plebsa na pobunu, loim upravljanjem
dravom * umanjivali veliinu rimskog naroda. $od -iberijem su se za uvredu veliansva poeli
najprije opuivai oni iji su posupci ili rijei vrije'ali uspomenu na Augusa, a zaim su se pod
aj zakon poele podvodii i sve neoprezne opaske na adresu -iberija.
,81
Ne pouzdavajui se u svoju okolinu, -iberije je pribliio sebi pre%eka preorijanske garde,
vieza 9ucija ?lija 1ejana. 1ejan je posepeno sekao iskljuiv ujecaj na dvoru i dravi. -jeran
asoljubivim zamislima, on je orovao -iberijevog sina Cruza. &poeli su procesi proiv
isaknui# senaora, koji su se zavravali osudom i kon%iskacijom nji#ove imovine, progonsvima
i pogubljenjima. &d -iberijevog vremena u carevim rukama se obrazuje, za#valjujui
kon%iskacijama, znaan %ond zemljini# esica u (aliji i zapadnim provincijama.
Me'u nasradalima bilo je i carevi# ro'aka. $rognani su, a zaim i poginuli ljudi koji su bili u
rodbinskim vezama sa )ermanikom/ njegova ena Agripina, ker Agripe i 6ulije, energina ena,
koja se nalazila na elu dvorske oporbe, kao i njena djeca Neron i Cruz.
,>. g. -iberije je napusio !im i oiao u Kampaniju, a sljedee godine na ook Kapri, gdje je
ivio usamljenikim ivoom, upravljajui 5arsvom i rukovodei 1enaom puem prepiske.
"darac za -iberija predsavljalo je okrie uroe proiv njega, pripreman od 1ejana, koji se je #io
oslonii na preorijansku gardu. 1ejan je bio pogubljen. okruno su bili kanjeni i njegovi
pomagai. &vaj doga'aj udvosruio je nepovjerenje i sumnjiavos sarog cara. po njegovom
nare'enju, zbog najrazliiiij# povoda okruno su osu'ivani oni koji bi ma u emu izgledali
sumnjivo. -iberije je umro @;. g. $o -aciovom svjedoansvu, njega je jo za vrijeme agonije
uguio Makron, pre%ek preorija, koji je doao na 1ejanovo mjeso.
5+ .a 4 0e@ a " ( Ka l i u l a ) ( EJ+ D 93 + + )
Nakon -iberijeve smri vlas je prela na )ermanikovog sina )aja 6ulija 5ezara, prozvanog
Kaligula 4 5aligula * AizmicaA, sin )ermanika i Augusove unuke, )aj 5ezar ivio je u logorima rajnske
vojske, me'u vojnicima, i dobio je aj nadimak po djejim vojnikim izmicama 7. &eva popularnos
prela je i na njegovu djecu. Kaligula je poeo sa amnesijom svi# oni# koji su bili osu'eni pod
-iberijem, ije su odluke bile proglaene nevaeima. $rokazivai su bili kanjeni, zakon o
uvredi veliansva presao se je primjenjivai. Copueno je sluenje knjigama koje su bile
zabranjene pod Augusom i -iberijem. 0a razliku od ekonominog -iberija, Kaligula je roio
ogromna sredsva na kazaline predsave i na podizanje novi# zgrada. $rvo razdoblje vladavine
mladog cara obiljeeno je slogom izme'u njega i 1enaa. Ali su se vladajui krugovi !ima ubrzo
razoarali. Mladi vladar poeo je pokazivai enju za zlouporebom vlasi. &poeli su progoni, u
prvom redu osoba iz senaorskog salea. 1amovolja je dolazila do akvi# krajnosi da se neki
Kaligulini posupci mogu objasnii samo njegovim duevnim rasrojsvom. 1lino #elenisikim
kraljevima, Kaligula je sebe smarao neogranienim monar#om. &n je insisirao na ome da ga
nazivaju gospodarom i za#ijevao boanske poasi za sebe. Neki su ga pozdravljali kao 6upiera
9aciarskog. Kaligula je uveo poseban ceremonijal, duboke poklone, cjelivanje nogu id. 0nana
maerijalna sredsva koja je prikupio edljivi -iberije brzo su poroena. &nda je Kaligula
pribjegao najraznovrsnijim nainima popunjavanja dravne blagajne/ kon%iscirana je imovina
osu'eni#, organizirane su prisilne liciacije, provincije su morale plaai prejerano visoke poreze.
,8,
" pogledu provincija Kaligula je bio daleko od poliike svoga pre#odnika. 6udejci su zbog
svoje monoeisike religije prije bili oslobo'eni uea u carevom kulu. Me'uim, Kaligula, koji
je preendirao na boanske poasi, nije priznavao nikakve iznimke. $o njegovoj naredbi u
6eruzalemski #ram se je rebala smjesii ogromna careva saua. Kaligulu nije zbunjivalo o o je
izvrenje e naredbe moglo dovesi od ovorenog usanka, koji je svarno i pripreman ali je bio
sprijeen jedino carevom prijevremenom smru.
Kaligulina poliika prema 6udejcima i u Aleksandriji izazvala je pokolj 6udejaca, koji je
organiziralo #elenizirano sanovnivo grada, uz podrku vladinog adminisraivnog aparaa.
Kaliguli je upuena delegacija sasavljena od 6udejaca, u kojoj je sudjelovao i %ilozo% Bilon. "
iso vrijeme upuili su svoje poslanike i aleksnadrinci. &bjema sankama dopueno je da govore
pred carem, koji je povrdio svoja prijanja nare'enja.
-iranski nain Kaliguline vladavine i dopuanje robovima da pokazuju svoje gospodare
izazvali su nezadovoljsvo ne samo 1enaa, ve i zapovjednog osoblja preorijanaca. $roiv
Kaligule je sklopljena uroa, i 1F. sijenja <1. g. njega je ubio preorijanski vojni ribun Kasije
Eerea.
E+ Kl a u !i 4 e ( 93 + D <9+ + )
Kaligulino ubojsvo senaorski krugovi doekali su kao oslobo'enje od iranije. Neki od
senaora pomiljali su na proglaenje republike, dok su drugi #jeli izabrai princepsa iz svoje
sredine. &ve unuarnje sporove i kolebanja senaorD iznenada su prekinuli preorijanski vojnici,
koji su proglasili za cara -iberija Klaudija Nerona )ermanika, Kaligulinog srica i )ermanikovog
braa.
Klaudije se je rodio 13. g. pr. K. i nikad se nije spremao za poliiku djelanos. &n se nije
odlikovao krepkim zdravljem i posveivao je mnogo vremena znansvenom radu. :io je dobar
poznavaelj grkog i eruanskog jezika, oboavaelj rimske sarine, pisac mnogobrojni#
kompilaivni# anikvarski# djela. " svojoj obielj on nije uivao ni panju, ni auorie, Augus se
o njemu izraavao sa ironijom. -iberije mu nije davao nikakve dunosi. Kaligula ga je dodue
uinio konzulom, ali ga je eso poniavao i nanosio mu uvrede.
Kaligulino proglaenje carem pokazalo je kakvu snagu ima preorijanska garda. 1ena je,
poslije bojaljivi# pokuaja da proglasi republiku, bio prisiljen povrdii ono o su bili odluili
preorijanci, od koji# je svaki dobio od Klaudija kao nagradu po 1F isua sesercija.
Politik! prem! sen!torskom st!le6& i plebs&
Klaudije je svoju vladavinu poeo sa amnesijom i ukidanjem odluka svog pre#odnika. &n je
u mnogo emu nasojao slijedii Augusovu poliiku. " prvo vrijeme novi car je eio vladanju u
slozi sa 1enaom. Ali ga je pokuaj usanka vojnikD u (liriji, <,. g., koje su podravali neki
senaori, najerao na promjenu poliike prema arisokraciji. $rema plebsu Klaudije je nasavio
,8@
Augusovu poliiku. -ijekom njegove vladavine roeni su ogromni novci na prire'ivanje igara.
Kao i Augus, i on je priredio sekularne igre, iako od 1;. g. pr. K., jo nije bilo prolo so godina.
" !imu i (aliji pojavljuju se pod Klaudijem nove gra'evine/ zida se novi vodovod, grade
puovi, ponovo se podie &sija, koja je posala glavna ialska luka. $od Klaudijem je, u cilju
irigacije, sprovedena voda iz Buinskog jezera, koja je rebala navodnjavai znanu povrinu.
Por!st birokr!cije
" godinama principaa znano se razvila carska birokracija, ako da je pod Klaudijem izvrena
njena podjela na ri nadlenosi. (zdvojene su sljedee najvanije carske kancelarije/ ab e#istulis-
koja se sarala o carevim naredbama. a libelis, koja se bavila pianjem i razmaranjem albi, i
a "ationibus * nadlevo za upravljanje carskom imovinom. " carskim kancelarijama bili su
zaposleni oslobo'enici, koji su imali izvanredan ujecaj. &slobo'enici su sajali i na elu svakog
nadleva. -o su bile usanove koje su zavisile osobno od cara i koje su igrale veliku ulogu u
dravnom ivou. $roirena su prava prokuraorD, koji su dobili pravio na podnoenje sudske
odluke. 1lino Augusu, Klaudije je djelovao kao pobornik radicionalne rimske religije. " )aliji
je zabranio religiju druida. " samom !imu pokuao je ograniii slobodu isoni# kulova. -ako
je, na primjer, prognao iz !ima 6udejce.
Politik! prem! provincij!m!
" Klaudijevo doba pojavljuje se i nova poliika prema provincijama. 6o na samom poeku
svoje vladavine on je poduzeo mjere kojima je #io dokrajii borbe izme'u 6udejaca i
#elenizirani# sanovnika Aleksandrije. 1auvan je papirus koji sadri Klaudijevo pismo
aleksandrincima. 5ar im savjeuje da okonaju sve razdore sa 6udejcima i da ne krnje nji#ova
prava. ali ni 6udejci sa svoje srane ne smiju preendirai na privilegije koje su dodijeljene
Eelenima. "kinuo je Kaligulino nare'enje o smjeaju saue u 6eruzalemski #ram.
1ama 6udeja kroz neko vrijeme ponovo je prevorena u vazalnu kraljevinu, za ijeg je kralja
Klaudije posavio svog prijaelja Eeroda Agripu, koji je u svojim rukama sjedinio goovo sve
zemlje Eeroda +elikog. Ali poslije smri Eeroda Agripe 6udeja je ponovo posala prokuraorska
provincija. Naroio su vane Klaudijeve mjere prema carskim provincijama. <2. g. car je
predloio 1enau da dodijeli ius &ono"um 4 pravo da budu birani za senaore 7 sanovnicama
)alije.
@
Kao prvi uvedeni su u 1ena ?dui. Nova odluka icala se samo )alije, ali je ime bio
udaren emelj uvo'enju u 1ena bogai# i ugledni# sanovnika i drugi# provincija.
Sen!t i j!,!nje c!rske vl!sti
@
0naan dio Klaudijevog govora u 1enau, odranog im povodom, sauvan je u obliku napisa u gadu
9Oonu.
,8<
$rema ome, niz Klaudijevi# mjera doprinio je cenralizaciji vlasi, jaanju vojne dikaure, o
je moralo dovesi do zaoravanja odnosa sa senaorskim saleom, iji su predsavnici poslije
Kaliguline smri #jeli proglasii republiku. zao su i pod Klaudijem, zbog najrazliiiji# povoda,
donoene smrne presude osumnjienima za oporbeno djelovanje.
0aoravanje odnosa sa senaorskim saleom izvori objanjavaju osobnim Kaligulinim
osobinama. &n je prikazan kao ovjek slaba karakera, koji vie voli knjigu nego upravljanje
dravom. Klaudije je opisan kao naivac i neodluan ovjek, neumjeren u jelu i piu. (sovremeno
govori se o njegovoj okrunosi. " oj znaajki ima dosa prisranog. "sprkos im vrdnjama, mi
moemo zakljuii da se Kaaigula akivno bavio dravnim poslovima. 1auvani epigra%ski i
papiroloki dokumeni nose na sebi pea njegovog sila i ukazuju na o da i# je sasavljao ili
redigirao sam car. $rema ome, iako su u karakerisici koju o Klaudiju daju -aci i 1veonije,
pravilno obu#vaene neke cre njegovog karakera, ipak je puno oga u njima preuveliano.
:orba proiv oporbeno usmjereni# senaora, objekivno uzevi, bila je posljedica jaanja
carske vlasi/ kon%iskacija imovine osu'eni# jaala je %isk, uveavala carev zemljini %ond, koji je
doprinosio osvarenju og isog glavnog cilja * jaanja carske vlasi.
6aanjem vlasi rimskog monar#a carski je dvor dobivao sve vei znaaj u vladajuim
robovlasnikim krugovima. -ime se moe objasnii neobian ineres koji izvori oga vremena
posveuju ivou carskog dvora, inrigama carevi# ro'aka i %avoria.
Hiav niz sknadalozni# kronika vezna je za ime Klaudijev ene Me s a l i n e , koja je imala
veliki ujecaj na cara. Mesalina je dola dole da je, za vrijeme Klaudijevog odsusva, odluila
sveano proslavii svoje supanje u brak sa jednim mladim senaorom. -o je bilo javljeno
Klaudiju, po ijem su nare'enju Mesalina i njeni suuesnici, njoj bliski ljudi, opueni za pokuaj
dravnog prevraa, bili najerani na samoubojsvo.
+eliku ulogu igrali su pod Klaudijem svemoni oslobo'enici, me'u kojima su se naroio
isicali Narcis i $alan. &ni nisu samo upravljali carskim uredima, ve su i uzimali akivnog
uea u svim dvorskim poslovima. "brzo poslije Meslinine smri Klaudije je supio u brak sa
svojom neakinjom Agripinom Mla'om, )ermanikovom kerkom. $o rimskim zakonima akav
brak bio je zabranjen, ako da je bila porebna posebna senaska odluka, po kojoj je dozvoljen
brak izme'u srica i neakinje. +lasoljubiva Agripina uklonila je niz sebi nepoudni# osoba.
Klaudije je imao ro'enog sina :rianika, ali je na insisiranje Agripine posinio njenog sina 9ucija
Comicija A#enobarba, koji je dobio ime Neron Klaudije 5ezar. Nasojei osigurai vlas svom
sinu, a sebi sauvai ujecaj u dravi, Agripina je orovala svoga mua i na kraju krajeva posigla
ono o je eljela/ preorijanske rupe proglasile su njenog mla'eg sina za cara, i 1ena je u
odluku sankcionirao bez ikakvi# ekoa.
Klaudijeva vladavina osavila je, nesumnjivo, vidnog raga u povijesi razvika rimske carske
vlasi. Klaudije je bio nasavlja Augusove poliike. u iso vrijeme, u njegovim mjerama mogu se
zapazii cre iji je razviak imao znaajniji# posljedica u ((. s.
9+ Va n 4 s 8 a # o l i t i 8 a Ka l i u l e i Kl a u !i 4 a
,8F
Politik! prem! +erm!nskim plemenim!
Cok je -iberije posljednji# godina svoje vladavine vodio obrambenu poliiku na zapadnim
granicama, njegov je nasljednik pokuavao ponovo krenui u osvajanja. Kaligulin po#od proiv
)ermana nije doveo ni do kakvi# bini# rezulaa, ve je samo pruio caru povod da proslavi
buni rijum%. &sali su neosvareni i Kaligulini planovi da poduzme jednu ekspediciju na
:rianiju.
$od Klaudijem !imljani nisu dopuali ujedinjenje germanski# plemena, podravajui sukobe
me'u raznim plemenima, a ako i iso i dinasiku borbu koja je vo'ena u samim plemenima. 1a
Brizima je vie godina vo'en ra, bez ikakvog naroiog znaaja. " zemlji "bijaca osnovana je
F3. g. colonia A"i##ina 4 budui KPln 7, koja se ubrzo prevorila u sredie romanizacije
)ermana.
Osv!j!nje 4rit!nije
& osvajanju :rianije maali su jo pjesnici Augusvog doba, ali je ek Klaudije uspio
ovladai znanim dijelom :rianije. $o#od na nju organiziran je <@. g. Na elu ekspedicije nalazio
se je najprije Aul $lauije, a kasnije je u njoj sudjelovao i sam car. $lemenske vo'e :riD u
junom dijelu ooka priznali su nad sobom vlas !imljana i pruili im pomo u borbi proiv
suplemenika. Ali su !imljani sa sjevernim plemenima morali vodii dug i uporan ra. "
osvojenom dijelu osnovana je kolonija veeranD * 0amulo!unm 4 dananji 5olc#eserr 7, koja se
zajedno sa rgovakim gradom *on!ini4em 4 dananji 9ondon 7, u kome se nasanio veliki broj
rimski# gra'ana, vremenom prevorila u sredie rimske civilizacije.
Osv!j!nje M!&ret!nije i prilj&,enje Tr!kije
6o je Kaligula pozvao u !im i najerao na samoubojsvo maureanskog kralja $olomeja, sina
6ube ((. Ali !imljani nisu uspjeli odma# zavladai njegovom kraljevinom. " zemlji je izbio
usanak i pokoravanje Maureanije zavreno je ek <F. g. &svojena oblas podijeljena je na dvije
carske provincije 4 Maureranija -ingianska i Maureanija 5ezarijska 7, kojima su upravljali
prokuraori.
$od Klaudijem je presala posojai i -raka kraljevina 4 <>. g. 7. 6edan njen dio priao je
Meziji, dok je od drugog svorena prokuraorska provincija. 9egijama koje su se nalazile u Meziji
zapovijedao je lega. on je imao zadaak da uva zemlje na donjem Cunavu od upada barbara.
Rim i P!rti
" rimsko=parskim odnosima i dalje je veliku ulogu igalo armensko pianje. !imljani su se
korisili unuarnjim rzavicama, i privremeno uspjeli uvrsii svoj ujecaj u Armenijii uz pomo
susjedni# kavkaski# plemena. Ali se pred kraj Klaudijeve vladavine sanje promijenilo, vlas u
,8>
$arskom kraljevsvu prela je na +ologaza (., koji je na armensko prijesolje doveo svoga braa
-iridaa. 0auze unuarnjim poslovima, Klaudije se nije mogao akivno umijeai u svari na
(soku.
<+ 1e " o n o ' a ' l a !a ' i n a
Sen!t i princeps & prvim +o"in!m! vl!"!vine
Neron je svoju vladavinu poeo sa deklaraivnom najavom u 1enau o poivanju prava
1enaa, koji e odluivai o svim najvanijim dravnim pianjima. Neron je sebi zadrao samo
pravo odluivanja o onim provincijama u kojima se nalazila vojska. Co >,. g. Neron se nalazio
pod ujecajem pre%eka provincija 1eksa A%rancija :ura i %ilozo%a 9u c i j a An e j a 1 e n e k e ,
koji su u o vrijeme podravali dobre odnose izme'u princepsa i 1enaa. Ali jo od prvi# dana
vladavine mladog cara poinje borba na dvoru. Nasojanje Neronove majke Ag r i p i n e da igra
isaknuu ulogu u dravi dovela je do reakcije od srane njenog sina, koga su usro podravali i
popularni :ur i 1eneka. Na kraju je Agripina je izgubila svoj prijanje znaenje da dvoru.
Klaudijev ro'eni sin :rianik, koga je Agripina #jela isaknui nasupro svom sinu, bio je
orovan, a zaim je Neron, smarajui majine inrige opasnima po sebe, poslao ubojice i k njoj.
Politik! prem! !ristokr!ciji n!kon F@. +.
>,. g. umro je :ur, a 1eneka je izgubio ujecaj i povukao se u privaan ivo. Nji#ovo mjeso
zauzeo je novi %ilozo% * pre%ek preorija &onije -igelin, koji je #valio carevu okrunos i niske
srasi. Neron se oenio $opejom 1abinom, za koju -aci kae/ ":a ena imala je sve osim
po"tene du"e". $oslije oga pod Neronom su nasavljeni progoni po zakonu o uvredi veliansva,
proiv senaora su podizane opunice, koje su dovodile do srogi# kazni i kon%iskacije iave
imovine. Heso su bogasvo i ugled bili uzrok za osu'ivanje pojedini# osoba. "Eestoro
gospodara posjedovalo je polovicu #.rike% sve dok i$ nije pogubio princeps 2eron" kae na
jednom mjesu $linije 1ariji. Ali se progoni arisokracije ne mogu objasnii samo monar#ovim
osobnim karakerisikama/ oni su bili jedno od sredsava borbe proiv senaorskog salea, koji
nije bio izgubio svoje znaenje u rimskom druvu i koji je predsavljao objekivnu prepreku
jaanju carske vlasi. "slijed kon%iskacijD pokopavana je socijalna baza rimske arisokracije, prvi
i najkrupniji zemljoposjednik posao je rimski car. &porbena usmjerenja senaorskog salea
odrazila su se i u uroi )aja Kalpurija $izona 4 >F. g. 7, u kojoj su sudjelovali najisaknuiji
senaori i sa njima povezani preorijanski zapovjednici. "roa nije bila kvalieno pripremljena, u
njoj su sudjelovali prisae usposavljanja republike i ljudi koji su raunali da vlas osvoji novi,
posljednji preenden. :io je uvr'en i dan Neronovog ubojsva, ali je uroa okrivena. Mnogi
sudionici su pogubljeni, drugi su pak izvrili samoubojsvo. $izon je sebi presjekao vene. $o
Neronovoj naredbi oduzeo je sebi ivo i carev odgajaelj * %ilozo% 1eneka. 1amoubojsvo je
,8;
izvrio i pjesnik 9ukan, a poginule se i mnoge druge isaknue osobe. $oslije oga pojaani su
progoni arisokracije.
(eron i 1iroki slojevi rimsko+ +r!#!nstv!
$od Neronom bilo je sluajeva ovorenog izraavanja nezadovoljsva od srane iroki# slojeva
sanovniva. >1. g. u !imu je od ruke svoga roba ubijen pre%ek grada $edanije 1ekund. $o
sarom zakonu rebalo je osudii na smrnu kaznu sve robove koji su se u renuku ubojsva
nalazili pod isim krovom sa svojim gospodarom. 1var je dola do 1enaa, gdje su se uli glasovi
u koris ukidanja sarinske odluke, kao suvie okrune, ali je veina senaora bila proiv njenog
dokidanja. 1ari robovlasniki principi odnijeli su pobjedu, ali kada je rebalo izvrii presudu i
povesi na pogubljenje <33 robova $edanija 1ekunda, skupilo se veliko mnovo ljudi, koji su
prosvjedovali proiv pogubljenja. 5ar je morao objavii edik, kojim je osudio posupak mnova,
i poslai jaku pranju, koja je u#iene dovela do gubilia.
Neron je roio ogromna sredsva na kazalia i disribucije, i o mu je donosilo odre'enu
popularnos me'u rimskim plebsom. 5ar je bio srasven ljubielj kazalini# predsava i sam se
pojavljivao na sceni kao pjeva, ili pak u cirkuskoj areni, kao koija. :una odobravanja carevi#
isupa na sceni dareljivo su plaana, a nepaljiv odnosi prema njima kanjavan.
+eliku nesreu za rimsko sanovnivo predsavljao je poar iz ><. g., koji je rajao iavi#
dese dana.
(zgorio je znaan dio !ima, ogroman broj ljudi osao je bez krova i uoia. Kruili su glasovi
da je uzronik e srane nevolje sam car, koji je naredio da se !im zapali, jer ga je #io preuredii
i iznova isplanirai. " izvorima nema nikakvi# svarni# povrda za ovu verziju, ako da ak i
-aci, koji ima negaivan sav prema Neronu, sumnja u vjerodosojnos ove opube. Ali su i
glasovi bili opasni po cara, i da bi i# presjekao, Neron je podvrgao srogim kaznama predsavnike
jedne od judejski# seki, "one * kae -aci * koje je mno"tvo nazivalo kr"anima".
!im je poslije poara ponovo podignu. &sobiom elegancijom odlikovao se luksuzni carev
dvor = A 0l a n i d v o r a c A ( )omus au"ea ), koji je zauzimao ogroman prosor.
Fin!ncijsko st!nje $!rstv!
Hese predsave, koje je Neron prire'ivao, i nove gradnje za#ijevale su ogromna sredsava.
Namei za provincije su se poveavali, o je izazivalo nezadovoljsvo provincijskog sanovniva.
(sovremeno sa poveavanjem porezD Neron je u prvom razdoblju svoje djelanosi pokuao
dovesi u red upravu provincijama/ nekoliko namjesnika bilo je osu'eno zbog zlouporeba.
uvedena su nova ogranienja djelanosi zakupaca i unekoliko poboljani uvjei za rgovinu u
provincijama. Neron je ak #io ukinui sve neposredne poreze, ali je 1ena, odbacio aj projek,
jer je on pokopavao mo 5arsva.
5st!n!k & 4rit!niji
,82
Ali sve mjere koje je Neron poduzimao nisu imale binog znaenja. Nezadovoljsvo u
provincijama je raslo. !imljani su se u :rianiji suoili s ozbiljnim ekoama. $oslije okupacije
:rianije u vrijeme Klaudija borba u njoj nikako nije presajala.
Krajem F8. g. :rianijom je upravljao )aj 1veonije $aulin. &n je organizirao ekspediciju na
ook Monu, koja je bila sredie d r u i d i z ma * nacionalne kelske religije, zabranjene pod
Klaudijem. " odsusvu 1veonija $aulina izbio je usanka u samoj :rianiji. Kralj plemena (cenD
osavo je pred smr za svog nasljednika rimskog cara, a za sunasljednike = dvije svoje keri. Ali
su poslije kraljeve smri zemlju poeli pusoii cenurioni, a u njegovoj kui svime su upravljali
carski robovi. 1amovolja !imljana prela je sve granice/ kraljica :oudika bila je podvrgnua
jelesnoj kazni, a nad njenim kerima je poinjeno nasilje. (censko plemsvo izgubio je imanja i
bilo prevoreno u roblje. :oudika je pozvala svoje suplemenika i druge :riance na osveu.
Korisei se odsusvom iz :rianije glavni# vojni# snaga, usanici su napali rimska provincijska
sredia 4 5amulodunum, 9ondinij, +erolamij 7, iji sanovnici nisu mogli pruii opor. &ko ;3
isua !imljana bilo je pobijeno.
-ek po povraku 1veonija $aulina usanka je bio okruno uguen 4 >1. g. 7.
Po,et!k J&"ejsko+ r!t!
Na (soku jedna od najnemirniji# provincija bila je 6udeja. >>. g. lokalni sukob 6udejaca sa
)rcima doveo je do usanka, kome rimske vlasi isprva nisu pridavale vanos, ali kada je lega
1irije prilikom pokuaja zauzimanja 6eruzalema prerpio poraz, usanak se proirio na iavu
6udeju. " svr#u njegovog guenja u 6udeju je >>. g poslan -i B l a v i j e +e s p a z i j a n ,
pozna po svojim vojnim uspjesima u :rianiji. +espazijan se je u 6udeji morao sukobii sa
jakim i opasnim proivnikom.
(eronov! isto,n! politik!
6o na poeku Neronove vladavine !imljani su se ponovo umijeali u armenske prilike. FF. g.
u Armeniju je poslan Comicije Korbulon, koji je djelovao zajedno sa sirijskim legaom. Kroz
krako vrijem u Armeniji se uvrsio rimski ujecaj, ali je rimski kandida ubrzo morao napusii
Armeniju, i na armenskom se prijesolju ponovo uvrsio -irida, bra parskog kralja +ologaza.
$oslije neuspjelog po#oda iz >1.=>,. g. !imljani su sljedee godine uspjeli is#odii povlaenje
parske vojske i sklapanje mirovnog ugovora, zasnovanog na kompromisu/ !imljani su -iridaa
priznali armenskim kraljem, ali je -irida znakove kraljevskog dosojansva morao primii u !imu
iz ruku rimskog cara.
" u svr#u -irida je morao poduzei pu u daleku (aliju, i >>. g. Neron je sveano savio
-iridaau, koji je kleao, dijademu na glavu, dok je narod pozdravljao Nerona kao pobjednika. car
je odnio lovorov vijenac na Kapiol i zavorio vraa 6anusovog #rama. -o nije bila samo
beznaajna mani%esacija. Krunidba armenskog kralja iz parske dinasije od srane rimskog cara
predsavljalo je kompromisno rjeenje armenskog pianja, koje je osalo na snazi sve do poeka
((. s.
,88
$red kraj svoje vladavine Neron je sanjao o isonim po#odima proiv kavkaski# plemena i
proiv ?iopije. -i su ga po#odi rebali proslavii kao novog Aleksandra Makedonskog, ali je sve
osalo na planovima.
(z Mezije je poduzea ekspedicija proiv barbara koji su opsjedali Eersonez. ekspedicijom je
rukovodio vojskovo'a $lauije 1ilvan, koji se isako u :rianiji. " Neronovo vrijeme pada
okupacija uporiD u :osporskoj kraljevini i na -auridi od srane !ima. " im oblasima
raspore'eni su rimski garnizoni, ali sjeverna obala 5rnog Mora nikad nije prevorena u rimsku
provinciju, nii je rimska vlas, sa iznimkom pojedini# podruja, vrila neki naroi ujecaj na
unuarnje ure'enje i# oblasi.
(sovremeno Neron je nasavio Klaudijevu poliiku na prevaranju vazalni# kraljevina u
provincije. 0a vrijeme njegove vladavine prikljuena je !imu vazalna kraljevina $on 4 isoni
dio ponski# posjeda Miridaa +(. 7.

(eronov p!"
( u unuarnjoj i u vanjskoj poliici Neron se pokazao kao ovjek koji se lako oduevljava, koji
je sklon nerealnim, %anasinim planovima. &slobodivi se ujecaja koji su ga ograniavali.
Neron je poeo vodii raskalaen ivo, koji je izazivao osudu od srane vladajui# krugova, iako
su oni zadrali vanjsko poovanje prema caru i ropski #valili njegove poeze. &duevljavanje
arisikom djelanou, koje je dovodilo do zaljubljenosi u samog sebe, prelazi sve granice, i >>.
g. Neron kree na pu po )rkoj, nadajui se da e )rci po zasluzi ocijenii njegovu umjenos.
Kao za#valnos za izreene po#vale i poasi, u kojim su se )rci pokazali veoma izdanim,
grkim je gradovima objavljena sloboda i oslobo'enje od svi# poreza, "3rugi vladari * sajalo je
u Neronovom govoru, odranom u Korinu na (samskim igrama * davali su privilegije pojedinim
gradovimaH 2eron je darovao slobodu itavoj provinciji"! &siromaeni grki gradovi imali su
malo korisi od i# prava. Neron je maao o prokopavanju kanala na Korinskoj prevlaci, ali je o
bio samo jedan od njegovi# mnogi# neosvareni# projekaa. >2. g. on se je vraio u (aliju i
proslavio svoje pobjede na grkim igrama. " !im je Neron uao na isim kolima na kojima je
nekada Augus slavio svoj rijum%.
0auze svojim arisikim uspjesima, Neron je malo pozornosi posveivao unuarnjem ivou
5arsva/ u provincijama je rasao anirimski pokre, mnogo nezadovoljnika bilo je i u !imu,
nepouzdani su bili ak i preorijanci. $rvi se digao namjesnik 9urdunske )alije * )aj 6ulije
+indeks. njega su podravala galska plemena, opereena prejerano visokim porezima, kao i
upravnici drugi# provincija 4 -arakonske Gpanjolske, 9uzianije i A%rike 7. Neron je poslao proiv
+indeksa rupe koje su se nalazile u )ornjoj )ermaniji. +indeks je bio pouen i izvrio je
samoubojsvo. Ali a pobjeda nije spasila Nerona. $roiv njega usali su preorijanci, i car je bio
prisiljen pobjei iz !ima. 1voje posljednje renuke Neron je proveo u vili jednog od svoji#
oslobo'enika. "z pomo og oslobo'enika 4 koji je pogurnuo ruku cara koji se kolebao 7 on je
izvrio samoubojsvo. ")akav umjetnik propada" * ponavljao je Neron neposredno pred smr.
@33
0ajedno sa Neronom nesalo je sa povijesne scene dinasije 6ulijevaca=Klaudijevaca. )lavni njen
oslonac bila je vojska/ vojska ju je i svrgla s prijesolja.
K+ ." a Aa n s 8 i " a t
G!lbin! vl!"!vin!
Gpanjolske i galske posrojbe proglasile su za cara legaa -arakonske Gpanjolske * 1 e r v i j a
1 u l p i c i j a )a l b u , jednog vrlo sarog senaora koji je vodio podrijelo iz arisokraskog roda,
iskusnog vojskovo'u i upravljaa. 1ena je povrdio izbor vojnika. )alba je sigao u !im, ali
njegova vladavina nije bila dugog vijeka. &n nije znao sei popularnos ak ni me'u lanovima
senaorskog salea, kome je i sam pripadao. &sobio su pak njime bili nezadovoljni vojnici. $od
Neronom dravna blagajna se ispraznila. )alba je nasojao ograniii ras#ode, i o mu je
priskrbilo opube za kros i gramzljivos. )alba je odbio od sebe preorijance, im o nije #io
isplaii poklone u novcu, koje su bile obeale njegove prisae, a osim oga i ime o je opusio
neke preorijanske zapovjednike, koji su mu bili sumnjivi. )albom su bile nezadovoljne i
provincijske posrojbe, kao i sanovnivo isoni# i juni# oblasi )alije.
4orb! i%me#& Oton! i Vitelij!
$rva se odmenula vojska )ornje )ermanije, poaknua od lokalnog sanovniva. za njenim
primjerom pole su legije iz Conje )ermanije, koje su za cara proglasile svoga legaa Aula
+ielija. njega su priznale i druge vojske. " !imu su pak preorijanci proglasili za cara 1alvija
&ona. Cok je bio upravnik 9uzianije, on je pruao podrku )albi, ali kad je )alba posinio
jednog drugog preendena na carsku vlas, &on je poeo inrigirai proiv njega me'u
preorijancima i najzad je posigao svoj cilj. 1F. sijenja >8. g. )alba i njegov posinak 9ucije
Kalpurnije $izon bili su ubijeni na Borumu. &on je povla'ivao preorijancima, sljedei u ome
primjeru Nerona, na ijem se dvoru isakao. &ona su priznale dunavske posrojbe i isone
provincije, ali germanske vojske, kao i legije koje su se nalazile u )aliji i :rianiji, bile su na
srani +ielija. Njegove posrojbe krenule su na (aliju, prele Alpe i osvojile -ranspadansku
oblas. Ne ekajui da mu signu u pomo ilirske legije, &on je udario na +ielijevu vojsku kod
:edriaka 4 blizu 5remone 7 i, prerpjevi poraz, izvrio samoubojsvo. Njegovi vojnici preli su
na sranu +ielija, i 1ena je ovoga priznao za princepsa.
+ielije nije poduzimao nikakvi# mjera za opskrbu svoje vojske. Njegova vojska #ranila se na
raun sanovnika oni# mjesa kroz koja je prolazila. vojnici su puali na slobodu u'e robove,
@31
pljakali i ubijali one koji bi im pokuali pruii opor. Ali +ielije nije na o obraao panju.
albe na pljake i nasilja on je prevarao u alu. Njegova vlas bila je krakorajna.
Pro+l!1enje Vesp!%ij!n! i nje+ov! pobje"! n!" Vitelijem
1. srpnja >8. g. u Aleksandriji je proglaen za cara zapovjednik vojske u 6udeji * -i Blavije
+espazijan. Njemu su pruale podrku legije koje su se nalazile u 1iriji i 6udeji. "brzo su
+espazijana priznale i posrojbe u $anoniji i Meziji. Anonije $rimus, koji je zapovijedao
panonskim posrojbama, krenuo je u (aliju, i kod 5remone, nedaleko od isog onog mjesa na
kome je prije nekoliko mjeseci vo'ena bika izme'u &onove i +ielijev vojske, dolo je do nove
bike, u kojoj su vielijanci bili poraeni. Anonije $rimus krenuo je na !im, gdje je ve vo'ena
borba izme'u +ielija i +espazijanovi# prisaa. )rad je bio zauze na juri, +ielije ubijen, a !im
opljakan i spaljen. Krajem >8. g. 1ena je priznao +espazijana, a u ljeo ;3. g. +espazijan je
sigao u !im, predavi svome sinu -iu zapovjednivo nad posrojbama koje su se borile u
6udeji.
)ra'anski ra iz >2.=>8. g. pokazao je od kolike je vanosi vojska. $ojedine vojske borile su
se za svoje vojskovo'e, da bi njima osigurale carsku vlas, a sebi onaj povlaeni poloaj koji su
pod 6ulijevcima=Klaudijevcima imali preorijanci. Coga'aji i# godina bili su od velikog znaaja
u povijesi !ima, jer je ada, po -aciovim rijeima, Abila otkrivena tajna carske vlastiH da ovjek
princepsom moe postati ne samo u -imu% ve i na drugom mjestu". )ra'anski ra, kao o je o
bilo i u pre#odno doba, pokazao je razne prourjenosi rimskog druva. -o se oiovalo u
prvom redu u odnosima izme'u !ima i provincije. +indeks je naao podrku kod galski#
plemena. na )albinu sranu preli su bez nekakvog naroiog opora mnogi panjolski gradovi.
+espazijan je naiao na simpaije i podrku kod sanovniva #elenizirani# gradova i ujecajni#
isoni# dinasa. (sovremeno na raznim mjesima 5arsva dolo je do usanaka nii# slojeva
provincijskog sanovniva proiv rimske vlasi. Ali su !imljani imali prilian broj privrenika. Ni
carska vlas nije izazivala neki naroi prosvjed, naroio ne me'u arisokracijom provincijD. -o
se vidi iz oga o su se na nekim mjesima pojavili samozvanci, koji su se izdavali za Nerona i
nalazili sebi prisaa. " krajnjoj liniji, gra'anski ra iz >2.=>8. godine okrio je da je (alija sada
manje vana za sudbinu 5arsva negoli u doba raova poslije 5ezarove smri. " om
me'uvremenu dogodile su se u ivou (alije bine promjene, koje se moraju uzimai u obzir kada
se prouava povijes !imskog 5arsva.
Glava XXVI.
I TA* I JA U VRIJEME JU* I JEVA0A D K* AU)I JEVA0A
3 + ." a ! i " a !s 8 i B i ' o t
@3,
" doba 6ulijevaca=Klaudijevaca (alija je zadrala svoj dominanan poloaj u 5arsvu. 0a kraj
(. s. pr. K. i prvu polovicu sljedeeg soljea karakerisini su poras i razviak pojedini# oblasi
(alije. 6o u vrijeme drugog rijumviraa ukljuena je u sasav (alije 5isalpinska )alija, i od og
vremena su se ialske oblasi prosirale sve do sami# Alpa.
6ednu od glavni# cra ialskog razvika predsavlja poras gradova, iji broj, po nekim
podacima, dosie 1,33. $revladavali su sini gradovi, iji su sanovnici i dalje zadrali vezu sa
poljoprivredom. "kupan broj ialskog sanovniva u (. s. p. Kr. iznosi oprilike 1< milijuna ljudi.
1vaki od ialski# gradova uivao je odre'enu auonomiju.
Na poeku principaa odre'enu ulogu igrale su narodne skupine, na kojima su birani
magisrai. Ali su one posepeno gubile svoje znaenje, i nji#ove su %unkcije prele na gradske
senae ( o"!o !ecu"ionum )+
" granicama (alije osao je samo jedan jedini grad koji je imao posebno, grko ure'enje/ o je
bio Napulj. " njemu je iava adminisracija vo'ena na grkom jeziku, gradski dunosnici nosili
su grke nazive.
0a razliku od samog !ima, municipalni ivo po ialskim gradovima bio je u (. s. veoma iv.
& ome svjedoe mnogobrojni pompejanski napisi. (zbori magisraD, koji su se u prijesolnici
prevorili u obinu %ormalnos, po ialskim gradovima privlaili su veliku pozornos mjesnog
sanovniva. 1auvani napisi na zidovima svjedoe o ivoj predizbornoj agiaciji. Kakva
ugledna osoba u gradu, regionalni susjedi, klijeni, kolege po obru ili pro%esiji * pozivali su
gra'ane da glasuju za ovog ili onog kandidaa, pri emu se na napisima #vale dareljivos i druge
poziivne osobine budui# magisraa.
Hlanovi gradski# vijea, d e k u r i o n i , predsavljali su povlaen sloj sanovniva ialski#
gradova, municipalnu arisokraciju. Karakerisinu cru ialski#, kao i uope aniki# gradova,
inilo je o o gradovi nisu bili izolirani od poljoprivrede. Cominanan poloaj uvijek je pripadao
krupnim i srednjim zemljoradnicima ija su se imanja nalazila u danom okrugu. njima su
pripadale i najbolje gradske kue, oni su ulazili u mjesno vijee, zauzimali gradske magisraure,
vrili ujecaj na cjelokupan gradski ivo. -ijekom iavog carskog doba najisaknuiji dekurioni *
"cvijet italski$ kolonija i municipijB", kako je govorio car Klaudije * mogli su se nadai i
senaorskom zvanju.
5+ T" o ' i n a i o b" t i
$ored krupni# zemljoposjednika, odre'enu ulogu u ivou ialski# gradova igrali su rgovaki
elemeni, me'u kojima je znaajno mjeso pripadalo i bogaim oslobo'enicima. &bri i rgovina,
po pravilu, nisu bili di%erencirani. -rgovci su eo bili i vlasnici radionica.
" privrednom pogledu (alija nije bila #omogena. " iavom nizu gradova veliku ulogu igrao
je obr, naroio u sjevernoj (aliji i Kampaniji. vani# obrniki# sredia bio je i u ?ruriji. Na
sjeveru (alije razvijao se uglavnom keramiki obr, iji su proizvodi izvoeni u susjedne oblasi.
@3@
1vjeiljke iz grda Muine irile su se najprije u )aliju, a zaim u podunavske provincije i dalje sve
do crnomorski# podruja. Na zapadu, sjevernoialski su proizvodi dopirali sve do :rianije.
" ?ruriji veliku ulogu igrao je Arecij, koji je bio na glasu po obojanoj keramici sa
modeliranim predodbama, kao i po mealnim proizvodima. " kampanskim gradovima razvijao
se iav niz obrniki# grana. $roizvodi od bronce i eljeza, koji su u doba Kaona 1arijeg
prodavani samo na lokalnom riu, u doba 5arsva izvoze se u provincije. 1vjeiljke, ogledala i
mealno posu'e, izra'ene u Kampaniji, ar#eolozi nalaze daleko izvan podruja koja su ulazila u
sasav !imskog 5arsva. $o kampanskim gradovima izra'ivani su i sakleni predmei, kao i
vunene kanine, koje su zadovoljavale ne samo lokalnu poranju, ve i porebe daleki# ria.
(alske radionice radile su uglavnom od sirovina uvezeni# sa srane. Apeninski poluook nikad
nije bio boga kovinama. zali#e koje su posojale na poeku rimskog razvoja posepeno su
iscrpljene, i zao su se kovine morale uvozii iz drugi# podruja.
$roizvodi ialskog obra irili su se uglavnom po 0apadu. (sok nije osjeao porebu za
ialskom robom, jer je amo obr bio ve odavno razvijen.
$oeak 5arsva obiljeen je usavravanjem obrnike e#nike goovo u svim podrujima
ialske proizvodnje. Neka poduzea, kao o o om svjedoe predodbe iz $ompeja, primjenjivala
su podjelu rada, ako da je svaki radnik obavljao odre'eni posao. :roj osoba zaposleni# u
poduzeu iznosio je ponekad vie deseaka ljudi.
Keramiki proizvodi i obrada kovina svjedoe o umjenikom ukusu i visokoj vjeini, ali
sredsva za rad i u ovo doba osaju primiivna, a me#anizacija rada primjenjivana je u
najminimalnijim razmjerima, koja u konanici nije ujecala na rezula proizvodnje. (sina,
e#nika misao posigla je relaivno velik uspje#, ali su me#anizmi uporebljavani u kazaliima i
am%iearima, korieni ponekad i u kulurne svr#e, ali nisu primjenjivani u proizvodnji. !ob nije
bio zaineresiran za podizanje produkivnosi, nije mogli bii ni rijei o ome da se uvedu sloena
sredsva za rad, koja za#ijevaju paljivo rukovanje. !obno rie bilo je ogranieno, a masovna
proizvodnja nemogua.
$o obrnikim radionicama bili su zaposleni uglavnom robovi, ali su odre'enu ulogu igrali i
mali slobodni obrnici. & nji#ovom ivou poznao je relaivno malo. $rilinu ulogu me'u njima
igrali su oslobo'enici.
E+ P o l 4 o # " i ' " e !a
( pored razvika pojedini# grana obra, (alija nikad nije bila oblas u kojoj bi prevladavala
obrnika proizvodnja. 5ijelo vrijeme anike ona je osala poljoprivredna zemlja. Ali su agrarni
odnosi prerpjeli razliie promjene. & sanju poljoprivrede u provom soljeu 5arsva moe se
neo saznai iz Kolumeline rasprave, napisane u vrijeme Nerona.
)&cije J&nije Mo"er!t 'ol&mel!
@3<
:io je rodom iz Gpanjolske, ali je dugo vremena ivio u (aliji i dobro je prouio njeno
gospodarsvo. Njegovo djelo ima u vidu uglavnom ialsku poljoprivredu. Kolumela svoje djelo
poinje ralambom albi kojima ljudi pokuavaju objasnii opadanje poljoprivrede u (aliji. 6edni
se ale na amos%ersko sanje, drugi na isroenos ialskog la, ali su sva a objanjenja neodriva.
"*a mislim * kae Kolumela * da te pojave nikako nisu izazvane nedostacima klime% ve prije
na"im vlastitim manama! 2aime% mi smo obraivanje zemlje prepustili najgorim robovima% kao
da smo je predali delatu da je kazni% dok su se meutim najbolji ljudi meu na"im precima sami
bavili njenim obraivanjem% uz najveu skrb!
Calje Kolumela govori o zemljoradnji kao o sarinskom rimskom zanimanju. +o'enju
poljoprivrede reba se uii. Hovjek koji se bavi naukom o zemljoradnji mora kombinirai
prouavanje prirodni# uvjea sa prakinim zemljoradnikim iskusvom.
Kolumela je prisaa inenzivne privrede. " om pogledu on nasavlja radicije Kaona i
+arona. Ali, sudei po polemikim primjedbama koje su sadrane u njegovoj raspravi, moe se
zakljuii da akav ip privrede nije bio jedini u (aliji/ bilo je poljoprivrednika koji su zasupali
drukija naela vo'enja poljoprivrede. oni su nasojali o vie zasijai, pa makar o imalo za
posljedicu i nedovoljnu obradu zemljia. "pravo proiv nji# i isupa Kolumela.
" (.=((. s. posojala su, nesumnjivo, oba ipa privrede * i inenzivna i eksenzivna. (nenzivna
privreda njegovala je, kao i ranije, razne vrse vinove loze i masline. (alska su vina i u om
prvom soljeu 5arsva sauvala svoje dominanno znaenje na iavom zapadnom riu, a iz
(alije su izvoene i najbolje vrse maslinovog ulja. Ali iz Kolumeline rasprave proizlazi da su se
vie vrse vinove loze poele zamjenjivai niim, koje su davale vino slabije kvaliee, ali koje su
zao za#ijevale manje njege. iso je o bio sluaj i sa maslinarsvom. $rimjeivala se i druga
pojava, suprona onoj iz doba Kaona 1arijeg/ neki zemljoradnici preposavljali su uzgoj iarica
akvim kulurama kao o je uzgoj vinove loze.
-o je znailo prijelaz na eksenzivne ipove vo'enja privrede. &va endencija bila je izazvana
dubokim uzrocima. +eliku ulogu igrala je, nesumnjivo, konkurencija provincija. (sprva je (alija
dosavljala vina i maslinovo ulje goovo svim zapadnim provincijama/ Gpanjolskoj, )aliji,
podunavskim podrujima. Ali je plodnos la i# provincija ako'er dozvoljavala uzgoj vinove
loze i maslina. $rovincije su poele proizvodii svoje vrse vina, i neke od nji# nisu po kakvoi
zaosajale za ialskim, dok su se druge odlikovale izvanredno niskom cijenom. $oranja za
ialskim vinima se smanjivala, nji#ova prodaja je samim im znano opala i uzgoj vinove loze,
koji za#ijeva veliku njegu, posao je neisplaiv. (si je sluaj bio i sa maslinom.
$rema ome, konkurencija zapadni# provincija je jedan od glavni# uzroka o je ialska
poljoprivreda poela opadai.
9+ Ra ! " o bo ' a u It a l i 4 i u I + s t +
$osoji i drugi, podjednako vaan uzrok opadanja ialske poljoprivrede. +anjska poliika u
doba 5arsva bila je poglavio obrambena. 5arevi su odusali od veliki# osvajaki# raova. samim
@3F
im smanjen je priljev robova. Najzad, unuarnji mir koji je Augus zaveo bio je vezan za
sigurnos pomorski# puova. )usarsvo je bilo goovo sasvim unieno, a ono je ranije igralo
prilino vanu ulogu u popunjavanju ria robovima. Me'uim, poreba za radnom snagom nije
se smanjivala, ve je naproiv rasla, a broj robova koji je izvo'en na rie sve se vie smanjivao.
" !im i (aliju sizali su uglavnom okruni barbari/ Keli, )ermani, :rii. Njima se nije mogla
povjerii obrada vinograda i maslinika, koji su za#ijevali paljivu njegu. " om pogledu oni su se
razlikovali od isoni# sanovnika, koji su u (aliju uvoeni za vrijeme !epublike. &vi su jo u
domovini bili naviknui na rad u vinogradu i masliniku. -ako je smanjivanje priljeva robova i
promjena nji#ovog enikog sasava dovodili do odre'eni# promjena u poljoprivredi.
Najzad, robovi nikako nisu bili oru'e koje govori, kako i# je +aron nazivao. Kolumela se ali
na lo rad robova, isiui/ "-obovi poljima ine ogromnu "tetu! Oni daju drugima u najam
volove! Lo"e $rane nji$ i ostalu stoku! ,labo oru zemlju prilikom sjetve tro"e daleko vi"e
sjemena nego "to je potrebno ne skrbe se o tome da sjeme% baeno u zemlju% dobro klija% a kad
ga dovoze na gumno% ak smanjuju njegovu koliinu za vrijeme vr"idbe 1 bilo utajom jednog
njegovog dijela% bilo nepaljivim radom% jer oni i sami kradu ito% i od drugi$ ga lopova lo"e
uvaju! 2ajzad% kod primanja ita oni netono pokazuju njegovu koliini prilikom zapisivanja "!
-o se moe smarai svojevrsnom opsrukcijom robova. "sanci robova bili su okruno gueni jo
u (. s. pr. K., ali se nji#ov opor nije mogao slomii. :orba robova s robovlasnicima po pojedinim
gospodarsvima nije se prekidala i ponekad je dovodila do akvi# krajnosi kao o je ubojsvo
gospodarD, a ponekada se izraavala u pasivnom oporu i priinjavanju maerijalne ee
gospodarima. 1ve je o robovlasnike jeralo da rae izlaz iz gospodarske i druvene krize, koja
se ocravala. &uda gore spomenua endencija ka prijelazu na eksenzivne ipove vo'enja
privrede i vea panja nego ranije prema robovima odgojenim u kui. Kolumela je predlagao da
je izdvajaju robinje koje imaju poomsvo. $o njegovom miljenju, nji# reba oslobodii rada, a
one koje imaju mnogo djece ak pusii na slobodu. !obovi odrasli u kui ( 'e"nae ) igrali su u o
vrijeme veu ulogu nego prije, kada su svuda prevladavali kupljeni robovi.
<+ P o s t a n a 8 8 o l o n a t a
" Kolumelinim djelima ukazuje se i na drugi pokuaj da se na'e izlaz iz ekoa u svezi sa
radnom snagom, koju su osjeali zemljoposjednici. Na udaljenim imanjima, ili onim koja lee na
nezdravom mjesu, Kolumela je smarao korisnijim zemljie podijelii na sine esice i dai i#
pod zakup. 0akupci su nosili naziv k o l o n i . $rvono, rije colonus oznaavala je svakog
zemljoradnika koji sam obra'uje zemlju. kolonima su nazivani i iseljenici u kolonije. " znaenju
sinog zakupca pojam colonus susree se pred kraj !epublike. $rilino veliko znaenje dobilo je
davanje zemlje pod zakup kolonima za vrijeme Augusa. Na osnovu pak Kolumelini# djela moe
se zakljuii da je kolona sredinom (. s. bio rairena pojava. " agronomskim djelima oga
vremena raspravlja se pianje o renabilnosi imanja dani# kolonima pod zakup. Kolumela je o
kolonima govorio "kao da su vlasniku pripali po nasljedstvu"! (si pisac razlikovao je dvije
@3>
kaegorije kolona/ jedni su lokalni sanovnici i oni sami obra'uju zemlju. drugi su gradski
sanovnici, koji svoje robove alju na rad u polje. Kolumela je davao prednos prvima i zalagao se
za dugoroni zakup, jer je esa smjena zakupaca nekorisna svar po vlasnika. 0akup je, prema
Kolumelinom opisu, bio novani, ali su koloni imali i odre'ene nauralne obveze, kao o je, npr.,
dosavljanje drva. +e u o vrijeme zaduenos kolonD bila je jedna od cra karakerisini# za
nji#ove odnose prema vlasnicima imanja. Kolumela je preporuivao da se ne insisira na
sriknom pridravanju rokova plaanja. 0aduenos kolona bila je u odre'enom pogledu korisna
po zemljoposjednika, jer je sine zakupce vezala uz zemlju.
Girenje kolonaski# odnosa bio je jedan od simpoma predsojee krize robovlasnikog naina
proizvodnje u (aliji.
K+ P o b4 e !a 8" u # n o @ e ml 4 o # o s 4 e !a
Augusovo vrijeme bilo je razdoblje u kome je u odre'enoj mjeri bio zausavljen poras
krupni# posjeda. ali je o razdoblje bilo vrlo krako. Kolumela eso spominje enju krupni#
zemljoposjednika da neogranieno ire svoj posjed. u sairinom djelu iz og vremena *
$eronijevom ",atirikonu" * soji da je jedan bogaa=oslobo'enik posjedovao oliku koliinu
zemlje da je "sokol ne moe preletjeti". & ome da su posjednici imanja nepresano irili svoje
granice, saopava 1eneka. $linije 1ariji direkno je vrdio da su lai%undije upropasile (aliju
( latifun!i4a #e"i!e"e Italia ). 1vi su i pisci pravilno opaali odre'enu endenciju u razviku
agrarni# odnosa. Ali je u vrdnjama aniki# pisaca bilo i dosa prejerivanja. 1ino i srednje
seosko gospodarsvo i dalje je igralo znaajnu ulogu u ivou (alije, u prvom redu na sjeveru, u
podruju rijeke $o, a ako iso i u srednjoj (aliji, naroio u Kampaniji. 0a ova podruja i dalje je
bilo karakerisino srednje seosko gospodarsvo, sa inenzivnom poljoprivredom.
Kriza se osjeala u prvom redu u junim i jugoisonim ialskim oblasima, iji je poloaj bio
eak jo u vrijeme !epublike. &ne su nisu oporavile ni u prvom razdoblju 5arsva. 1ve vee
znaenje sjeu u njima krupna, poglavio soarska gospodarsva. u iso vrijeme nasavlja se
proces poiskivanja sini# gospodarsava.
-o o je (alija uivala odre'enu prednos u poliikom pogledu, jednim dijelom koilo je
razviak krize. " (aliju je u vidu porezD prijecala prilina koliina slobodni# sredsava, ako da
su (alici i neki bogai provincijalci nasojali sredsva seena u provincijama uloii u ialska
zemljia. Ali ono gospodarsko blagosanje u kome se nalazila pod Augusom, u sljedeim
razdobljima (alija vie nije mogla sauvai.
Glava XXVII.
USTA10I U P ROVI 10I JAMA 0ARSTVA
2EZ)ESETI , .O)I1A I+ ST+
@3;
3 + Ju !e 4 s 8 i " a t
Socij!ln! borb! & J&"eji
$oslije smri Eeroda Agripe, 6udejom, koja je ula u sasav provincije 1irije, upravljali su
rimski prokuraori, ali je rimska uprava vodila rauna o vjerskim radicijama 6udejaca. &ni su bili
oslobo'eni vojne slube i nisu sudjelovali u kulu cara. " 6eruzalemskom #ramu odravana su
radicionalna bogosluja. s i n d r i o n 4 najvia judejska vjersko=poliika usanova 7 je sauvao
svoje znaenje i zauzimao poasan poloaj. "sprkos ome, izme'u rimski# vlasi i sanovniva
nisu goovo nikako prekidani sukobi, koji su nasajali zbog najrazliiiji# povoda. 1anovnivo
6udeje, kao i sanovnivo drugi# provincija, rpjelo je od konribucja , iji je glavni ere padao na
seljavo. 1anovnicima provincije bio je eak u'inski jaram. osim oga oni su sra#ovali za
slobodu svoje religije, za koju je bila karakerisina iskljuivos koja nije dopuala mijeanje
inovjeraca, im prije o rimske upravnici 4 prokuraori 7 i vojnici koji su logorovali u 6udeiji nisu
ni izdaleka uvijek vodili rauna o vjerskim povlasicama judejsva.
" samoj 6udeji nije presajala unuarnja borba, koja je bila odraz socijalnog raslojavanja
judejskog sanovniva. )lavne judejske poliike grupacije nasale su jo u doba prije rimske
okupacije. radicionalne nesuglasice me'u njima produbljivane su uslijed razliiog sava prema
rimskoj dravi. !imljani su se oslanjali na prisae Eerodove dinasije * na s a d u c e j e , sranku
vieg judejskog sveensva, iji su isaknui predsavnici bili krupni zemljoposjednici, 1aduceji
nisu uivali popularnos u narodu. 6o u (. s. pr. K. u 6udeji su veliko znaenje sekli akozvani
% a r i z e j i * uvari srogog pridravanja obredD i riualne isoe. Barizeji su uivali odre'enu
popularnos u viim i srednjim slojevima gradskog sanovniva i imali negaivan sav prema
seljavu. $ored ovi# grupacija bilo je i drugi# sruja, koje su sekle osobio znaenje ijekom
usanka.
Po,et!k &st!nk!
$obuna je poela u gradu 5ezareji, nakon uklanjanja 6udejaca iz sudioniva u gradskoj
samoupravi. -o je dovelo do oruanog sukoba izme'u #eleniziranog sanovniva grada, koje je
uivalo podrku vlasi, i 6udejaca. nakon oga 6udejci su napusili 5ezareju. Kao odgovor na o
zapoeo je usanak u 6eruzalemu, ijem su izbijanju prilino doprinijele zlouporebe prokuraora
6udeje * )esija Blora. !imske posrojbe bile su pobijene. Namjesnik 1irije )aj 5esije )al
pokuao je zauzei 6eruzalem, ali je prerpio poraz, nakon ega se usanaj proirio na iavu
6udeju.
Tijek r!tni- oper!cij!
1anje je posalo opasno. Neron je morao u 6udeju upuii nove snage, pod zapovjednivom
Blavija +espazijana. !imska vojska naila je na uporan opor, iako usanici nisu zauzimali
o%enzivan, ve de%anzivan sav. Mnogi %arizeji, zaplaeni zama#om usanka, kapiulirali su pred
@32
!imom. -ako je, npr., izdao usanike i preao na sranu !imljana vojni zapovjednik 6osip, kasnije
pozna kao povjesniar 6 o s i p B l a v i j e . +espazijan je uspjeno vodio ra, i kad je sigla vijes
o Neronovoj smri, osali su neosvojeni jo samo grad 6eruzalem i nekoliko vr'ava.
Ops!"! Jer&%!lem!
" samom 6eruzalemu vo'ena je borba izme'u razliii# grupa usanika, koji su smijenili
najvie sveensvo i izabrali nove prvosveenike. Barizeji, koji su isprva vrili odre'en ujecaj,
bili su spremni na sporazum s !imljanima. +eliko znaenje sekli su predsavnici demokraski#
skupina * z e l o i , koji su imali svoji# prisaa me'u sinim rgovcima, obrnicima i seljacima, i
s i k a r i j i , bivi robovi i propali seljaci, koji su inili radikalnu skupinu. +o'e eksremni# grupa,
zeloi i sikariji, proveli su radikalne re%orme i organizirali obranu. !obovima je podijeljena
sloboda, vr#ovni sveenik izabran je kockom. #ram je prevoren u vr'avu. )lavni rukovodielj
usanka bili su (van iz Eiskale, ?leazar i 1imon, sin Eiorov. (zme'u vo'a posojala je borba, ali
su se oni ipak i dalje borili proiv !imljana. " gradu se osjeao nedosaka #rane, sanovnivo je
gladovalo, ali je junaki izdravalo opsadu.
Kad je +espazijan proglaen carem, predao je zapovjednivo svome sinu -iu, koji je nasavio
opsadu 6eruzelema.
Pobje"! Rimlj!n!
!imljani su uz velike napore uspjeli osvojii gradske zidine, ali je #ram i dalje osao
neprisupana vr'ava. &nda su !imljani spalili njegove galerije, a zaim i sam #ram. Nakon oga
je borba po gradskim ulicama rajala mjesec dana i zavrila se ek u rujnu ;3. g. Eram je bio
poruen i sravnjen sa zemljom. ;1. g. +espazijan i -i proslavili su zajedniki rijum% povodom
pobjede nad 6udejcima.
5+ Us t a n a 8 0i ' i l i s a
0a vrijeme gra'anskog raa iz >2.=>8. g. izbio je jedan drugi usanak opasan za !im * onaj u
)aliji. Na sjeveroisonoj galskoj granici ivjelo je republikansko pleme :aavi, koji su bili
glasovii po svojoj borbenosi i koji su sluili u rimskom posrojbama. -ijekom Neronove
vladavine u#iena su dva baavska arisokraa, braa 6ulije $aul i 6ulije 5ivilis, koji su bili
opueni da pripremaju usanka proiv !imljana. $aul je bio pogubljen, a 6ulija 5ivilisa !imljani
su drali u amnici. Nakon Neronove smri 5ivilis je bio puen na slobodu i vraio se u
domovinu. Me'u :aavima je u o vrijeme vreno novaenje vojske. Korisoljubivi rimski
inovnici uzimali su sarce i nemone, da bi za nji#ovo oslobo'enje dobili novac. 1ve je o
izazvalo revol :aanD. 0ao su oni odbili !imljanima dai vojsku. $od izgovorom da prire'uju
gozbu, 5ivilis je sakupio predsavnike svoga plemena i odrao govor u kome je rekao da i#
!imljani vie ne smaraju saveznicima, ve i# izjednauju sa robovima. !imljani se nalaze,
@38
isicao je on, u ekom poloaju, a ako :aavvi u danom renuku podignu usanak, naii se na
podrku slobodni# )ermana i !imljanima podinjeni# )ala. 5ivilis je poslao svoje ljude raznim
germanskim plemenima. Najprije se proglasio prisaom +espazijana, a kad je ovaj odnio
pobjedu nad +ielijem, 5ivilis je sebe proglasio proivnikom rimske vladavine. :aavima i
nji#ovim germanskim saveznicima poeli su se pridruivai )ali. 5ivilis je uspio na svoju sranu
pridobii uglede )ale * Klasika i -uora, koji su sluili u rimskoj vojsci. " rimskim vojnim
jedincima bilo je mnogo )ala nezadovoljni# svojim zapovjednicima, i oni su preli na sranu
5ivilisa. "sanici su sanjali o svaranju jakog )alskog carsva, nezavisnog od !ima.
Ali galske vo'e nisu naile na porebnu podrku kod svoji# suplemenika. )alski robovlasnici
bili su ijesno povezani sa !imom. nji# je bilo sra# narodnog pokrea. !imski ujecaj uspio je ve
uvrsii u galskim gradovima. Na zboru u gradu !emu mnogi predsavnici gradski# opina
izjavili su da vie vole osai pod rimskom vlau nego se borii u savezu sa )ermanima. +eina
galske arisokracije prela je na sranu !ima. $okre je bio uguen. ali je 5ivilis ipak uspio
is#odii sebi mogunos odlaska )ermanima. :aavi su bili oslobo'eni razni# davanja, ali su
morali osai pod rimskom vlau.
Glava XXVIII.
)I1ASTI JA /*AVI JEVA0A
3 + Ve s # a @ i 4 a n /l a ' i 4 e ( KM+ D JM+ + )
Vesp!%ij!nov polo6!j n!kon "ol!sk! n! vl!st
)uenje 5ivilisovog usanka u )aliji i zavreak 6udejskog raa, povoljan po !im, doprinijeli
su uvrenju +espazijanove vlasi. Ali je poloaj novog cara bio, nesumnjivo, eak. &gromni
neprodukivni ras#odi Nerona i njegovi# pre#odnika i gra'anski ra iz >2.W>8. godine ispraznili
su dravnu blagajnu. Cisciplina u vojsci bilo je naruena, odnosi izme'u novog cara i senaorskog
salea nisu bili regulirani.
0a razliku od svoji# pre#odnika +espazijan nije pripadao rimskoj arisokraciji. &n je poekao
iz srednji# ialski# slojeva. !o'en je u sabinskoj zemlji, blizu grada !eae. Cjed mu je u svoje
vrijeme sluio kao cenurion u $ompejevim posrojbama, a oac bio sakuplja poreza u Aziji. 1am
+espazijan uspio je sei najvie magisraure. 0auzimao je isaknua zapovjedna mjesa,
upravljao provincijom, kreao se na dvoru Klaudija i Nerona, ali je i pored oga sve do kraja
ivoa zadrao navike sanovnika ialske varoice. Njemu je bila srana rasko i sjaj,
karakerisini za njegove pre#odnike. (zvori ga prikazuju kao energinog i srogog ovjeka,
jednosavnog i prisupanog, prakinog kako u dravnim poslovima, ako i u privanom ivou,
edljivog i ak gramzljivog.
@13
+espazijan je inio sve da ojaa carsku vlas. Ali mu o nije smealo da se sa ironijom odnosi
prema njenoj vjerskoj dimenziji.")uku% ini mi se da postajem bog" * rekao je kad je osjeio da
mu se pribliava smr, aludirajui na dei%ikaciju koja ga je oekivala. Co posljednji# dana
sauvao je svoj uro'eni #umor. Njemu je bilo srano oduevljavanje vanjskom pompom. on se
iskreno alio na zamor koji je osjeao za vrijeme rijum%a povodom zavreka 6udejskog raa. 0a
rimsku arisokraciju +espazijan je, ak i nakon svog izbora za cara, i dalje osao AskorojeviA.
)eB "e imperio Vesp!si!ni
&n je nasojao vladai u suglasju sa najviim saleom u 5arsvu. 6edna od prvi# zakonodavni#
senaski# akaa bila je odluka o +espazijanovoj vr#ovnoj vlasi ( lex !e im#e"io Ves#asiani ).
-om odlukom uvr'eno je da +espazijan dobiva isa prva kao i njegovi pre#odnici 4 Augus,
-iberije i Kaligula 7. za svakoga je obvezno izvravanje njegovi# nare'enja, koja mogu ukidai
prijanje zakone. $roirene su ovlasi princepsa, ali je o bio rezula zakonodavnog aka, a ne
obine uzurpacije. Ali je i +espazijan veliku pozornos posveivao dinasikim ineresima.
Njegov sariji sin -i proglaen je carem, dobio je ribunsku vlas i sudjelovao u upravljanju.
1koro svake godine +espazijan je biran za konzula, o je imalo za cilj naglaavanje njegove
uloge u senaorskoj sredini. usprkos svog skromnog podrijela, on je bio ne samo princeps 1enaa,
ve i najvii me'u magisraima. ;@. g. +espazijan je uzeo ovlasi cenzora.
Obnov! s!st!v! Sen!t!
(zvren je novi cenzus i obnovljen sasav 1enaa. +espazijan je iao puem koji je odredio sam
Klaudije. &n je u sasav 1enaa uveo ne samo predsavnike ialske municipalne arisokracije, ve i
sanovnike romanizirani# rimski# provincija. Nove elemen u 1enau, srodan samome caru,
doprinio je drugaijem ivou najvieg salea. "2ovi ljudi iz municipija i kolonija% pa ak i iz
provincija% koji su esto primani u ,enat 1 kae -aci 1 unosili su u domai ivot "tedljivost iako
su se mnogi od nji$% za$valjujui srei ili radinosti% pod starost obogatili% nji$ov karakter je i
dalje ostao prija"nji"! (ako je +espazijan, po senaorskoj radiciji, uvren u red Adobri#A careva ,
ipak je oporba me'u senaorima posojala i u o vrijeme, premda nije imala prijanji znaaj. 0a
svoju vlas +espazijan je dugovao vojnicima. &n je poduzeo sve mjere da uzdigne vojnu segu.
+eliki dio +ielijeve vojske bio je raspuen. o se ie vlasii# prisaa, +espazijan im je izdao
samo obeane iznose i nije zadovoljio nji#ova poraivanja glede izvanredni# nagrada.
Politik! prem! provincij!m!
$od +espazijanom poinje nova eapa u rimskoj provincijskog poliici. 5arevi nasoje pronai
oslonac u romaniziranoj arisokraciji, kojoj je sad ovoren prisup ak u najvii, senaorski sale.
Naroiu carevu zaiu uivaju zapadni gradovi. napose, svi oni panjolski gradovi koji nisu imali
pravo rimskog ili lainskog gra'ansva, dobili su ova poonja. $osebni municipalni sau ( lees )
@11
propisuje nain upravljanja i unuarnji ivo i# municipija. Nji#ovi bivi magisrai posaju
rimski gra'ani. (saknuiji me'u njima popunjavaju redove rimski# viezova.
Crukije je sanje bilo u isonim podrujima. )rkim gradovima oduzea je auonomija koju
su dobili od Nerona. Moda u svezi s im soji oporba grki# %ilozo%a prema dinasiji Blavijevaca.
& karakeru e oporbe poznao nam je relaivno malo. " svojim govorima 4 diaribama 7, koje su
posvuda drali, %ilozo%i=kinici su, vjerojano, napadali svaku vlas i razvijali anidravne ideje.
predsavnici drugi# %ilozo%ski# sruja uili su da se prava monar#ija razlikuje od iranije.
+espazijan je, vjerojano, smarao da su i govori opasni po njega. ;1. g. %ilozo%i su, zajedno sa
asrolozima, projerani iz !ima.
+eliku pozornos posveivao je +espazijan provincijskoj upravi. $redsavnici nove
arisokracije drukije su se odnosili prema svojim obvezama nego o je o bio sluaj kod sari#
arisokraa, koji su i dalje na provincije gledali kao na plijen rimskog naroda. 1anje dravne
blagajne za#ijevalo je usposavljanje sari# i uvo'enje novi# poreza. 1veonije nam navodi niz
anegdoa, koje prikazuju pravu invenivnos kod uvo'enja novi# poreza i saniranja %inancija. -aj
pisac govori da je +espazijan uveo i porez na za#ode u !imu, pa kad mu je -i o poeo
predbacivai, on je sinu podnio novanicu, piajui ga osjea li neugodan miris. Kon%iscirana
zemljia senaora osu'eni# u vrijeme careva pre#odne dinasije predsavljala su ogroman
zemljini %ond. ovaj je pak bio nerenabilan zbog dezorganiziranosi koja je vladala po im
imanjima. &rganizacija i# imanja ako'er je ula u zadake careva nove dinasije. +espazijan je
uspio uredii dravne %inancije i popunii dravnu blagajnu, ako da je, i uz svu svoju edljivos,
naao mogunos ulaganja veliki# sredsava za resauraciju Kapiola, koji je nasradao za vrijeme
gra'anskog raa, kao i za druge gra'evine.
5+ Ve s # a @ i 4 a n o ' i n a s l 4 e !n c i
Titov! vl!"!vin!
+espazijana je naslijedio njegov sin -i 4 ;8. * 21. g. 7. 1enaorska radicija smara -ia
jednim od najbolji# careva. -o se odrazilo u priama o njegovom ivou i vladavini.
Karakerisina je, npr., sljedea epizoda, koju navodi 1veonije. 6ednom za vrijeme ruka,
sjeivi se da iavog dana nije uinio nijedno dobro djelo, -i je uzviknuo/ "Prijatelji% izgubio
sam dan!" $rema najviem saleu -i je nasavio poliiku svoga oca, godine njegove vladavine
obiljeene su slogom izme'u 1enaa i cara. Binancije, koje je +espazijan sanirao, omoguile su
njegovom sinu roenje znani# sredsava na disribucije i igre. -ijekom njegove vladavine
zavrena je izgradnja ogromnog am%ieara, koji je dobio naziv Ko l o s e u m.
" junoj (aliji u -iovo vrijeme dolo je do elemenarne kaasro%e/ ;8. g., prilikom erupcije
vulkana +ezuva, propala su ri grada * $ o mp e j i , Ee r k u l a n u m i 1 a b i j a .
*omicij!n
@1,
$oslije -iove smri vladao je njegov bra Co mi c i j a n 4 21. * 8>. g. 7, kojega su preorijanci
proglasili carem, a 1ena povrdio. $od Comicijanom jaaju apsoluisike endencije/ on je uzeo
iulu salnog cenzora. Kao Kaligula, i Comicijan je za#ijevao da ga oslovljavaju gospodarom
4!ominus 7 i bogom 4 !eus 7.
<
$oslije sloge koja je rajala dvanaes godina, ponovo je izbila borba izme'u cara i 1enaa. -o
je naroio karakerisino za posljednje godine Comicijanove vladavine. 28. g. lega )ornje
)ermanije Anonije 1aurnin bio je od svoje vojske proglaen carem. "sanak je bio uguen, a
poom su uslijedili progoni nepovjerljivi# senaora. $onovo su sekli vanos prokazivai
( !elato"es )- ije je usluge car dareljivo nagra'ivao. Cravne %inancije, koje je +espazijan
ojaao, ponovo su ruinirane pod Comicijanom, koji je roio ogromna sredsva na gra'evine,
predsave i disribucije/ one su uzdizale carev presi i doprinosile njegovoj popularnosi me'u
plebsom. +eliku pozornos posveio je Comicijena jaanju birokraskog aparaa. " pogledu
provincija on je slijedio primjer svoga oca. 0apadne provincije bile su predme vee pozornosi
od isoni# podruja 5arsva. Ca bi ojaao ialsku poljoprivredu, car je zabranio uzgoj vinove
loze u provincijama. &va mjera je rebala sprijeii konkurenciju provincijskog vinogradarsva.
Ali a naredba nikad nije srogo izvravana.
Comicijanova apsoluisika poliika doprinijela je jaanju zv. %ilozo%ske oporbe, ije su
prisae uivale nesumnjivu podrku vladajui# skupina isoni# gradova. Ali su se najakivniji
Comicijanovi proivnici nalazili u !imu, gdje je represalijama bila podvrgnua ak i careva
okolina. $roiv Comicijana sklopljena je uroa, i 8>. g. njega je ubio jedan oslobo'enik njegove
ene.
E+ Va n 4 s 8 a # o l i t i 8 a /l a ' i 4 e ' a c a
5ivilisov usanka ukazivao je na opasanos od ujedinjenja )ermana, koji su nasanjivali rimski
eriorij, sa nji#ovim slobodnim suplemenicima. $oslije guenja usanka poduzee su mjere da se
pomakne rimska granica na srednjoj i donjoj !ajni. $rikljueno je podruje izme'u !ajne i
Cunava, koje je nosilo naziv Cekumaska polja. $ojedine vojne ekspedicije osigurale su sigurnos
rimski# granica. Comicijan je organizirao po#od proiv Eaa 4 2@. g. 7. u porajnskim podrujima
uvr'ene su rimske granice i svoren susav kaela 4 uvr'eni# oaka 7 u kojima su se nalazile
manje vojne posrojbe. "slijed svi# i# mjera, za due razdoblje osigurana je sigurnos rimski#
eriorija na !ajni.
&zbiljna opasnos pojavila se na sjeveroisoku. Na donjem Cunavu ponovo je ojaala Caka
kraljevina, na ijem je elu sajao energian kralj Cecebal. (z podruja dananje :esarabije na
podunavska su podruja napadali 1armai i !oksolani, kao i Markomani. !imljani su rpjeli
poraze, i Comicijan je sa znanim snagama krenuo proiv dakog kralja. !imljani su uspjeli
posii odre'en uspje#e, ali su se mirovnim ugovorom 4 28. g. 7 obvezali Cakiji godinje plaai
<
Codue, mi na e iule ne nailazimo u slubenim dokumenima 4 napisima 7, ali Maricijalova djela
govore da su i# suvremenici uporebljavali kad se obraali caru.
@1@
odre'en novani iznos. &kolnosi zbog koji# je Comicijan prisao na akve uvjee nisu dovoljno
poznai. $o svemu sudei, uvjei mirovnog ugovora bili su dikirani upadima barbarski# plemena,
a borba s njima iziskivala je velike vojne snage. " :rianiji su !imljani nasavili s uvrivanjem
svoji# pozicija. &sobiu popularnos sekli su po#odi 6ulija Agrikole 4;;.*2@. g.7, ija je djelanos
doprinijela romanizaciji zemlje.
$rema isonim vazalnim kraljevinama +espazijan je nasavio poliiku posljednji# 6ulijevaca=
Klaudijevaca. Konano su carsvu prikljuene Komarena, Mala Armenija i niz manji# kneevina.
Glava XXIX.
RI MSKO 0ARSTVO U II + STO* JE>U
)I 1ASTI JA A1TO1I 1A
3 + 1e" ' a ( MK+ D MG+ + )
Nakon Comicijanove smri proglaen je carem Ma r k o Ko k c e j Ne r v a 4 8>.=82.7. &n je
ada imao oko @> godina. +odio je porijeklo iz jednog sarog senaorskog roda, i njegov izbor
simbolizirao je nasupanje nove epo#e, epo#e sloge izme'u 1enaa i princepsa. $oeak Nervine
vladavine obiljeen je obusavljanjem procesa za uvredu veliansva, amnesijom prognani# i
kanjavanjem !elato"es * prokazivaa, koji su igrali veliku ulogu u Comicijanovo doba.
!imskim plebejcima podijeljen je uobiajeni kongnarij. (ako su posrojbe dobile darove koji su
bili uobiajeni prilikom promjene vladara, ipak je u vojnim krugovima bilo ljudi nezadovoljni#
izborom senaorskog cara. Nezadovoljnika je bilo i u redovima preorijanaca. Ca bi osigurao
podrku vojsku, Nerva je posinio namjesnika )ermanije * Marka "lpija -rajana, koji je uivao
popularnos me'u vojnicima.
&d Nervini# mjera koje se iu unuarnje poliike reba isaknui agrarni zakon, po kome je
najsiromanijim gra'anima podijeljena zemlja u vrijednosi >3 milijuna sesercija. Ali je od
osobiog znaenja bilo osnivanje zv. alimenarnog %onda, iji razvoj pada u vrijeme vladavine
Nervini# nasljednka.
5+ T" a 4 a n ( MG+ D 3 3 J+ + )
Nervn nasljednik Marko "lpije -rajan 4 82.=11;.7 bio je rodom iz panjolskog grda (alike.
:io je popularan vojskovo'a i imao veza u senaorskim krugovima.
Tr!j!nov! v!njsk! politik!. R!tovi s! *!cijom
@1<
0a -rajanovu vladavinu vezana je prije svega promjena u rimskoj vanjskoj poliici. &d
Augusovog vremena rimska je poliika na (soku i 0apadu bila poglavio de%anzivna. -rajanovo
vrijeme obiljeeno je o%enzivnim djelovanjima !imljana. &vaj preokre ne moe se objasnii
samo vojnikim planovima novog cara. +anjska poliika !imljana nije zavisila od volje ili elje
pojedini# careva/ ona je bila odre'ena objekivnim uvjeima. " pograninim podrujima svaraju
se dravne vorevine. barbari primaju rimske obiaje. Nji#ovo vojno umijee usavrilo se pod
rimskim ujecajem, i o je, nesumnjivo, predsavljalo opasnos po rimske granice.
$oslije Comicijanovi# usupaka osobio je opasna bila Caka kraljevina. Cecebal je supio u
pregovore sa parskim kraljem o zajednikim akcijama, i uslijed oga su isone provincije
5arsva mogle posai predme napada.
Ca bi sprijeio evenualnu opasnos, -rajan je 131. g. krenuo u po#od proiv Cecebla. Cecebal
je bio poraen i prisiljen na sklapanje mira, predavi !imljanima oruje, rani maerijal i pionire
koje je dobio od Comicijana. !imljanima je pripao jedan dio Cake kraljevine, a osim oga
Cecebal je morao pomagai -rajnu u njegovim vojnim po#odima. Ca bi obiljeio svoj uspjeni
ra, -rajan je uzeo iulu )acius 4 Caki 7.
13F. g. poeo je novi ra sa Cakom kraljevinom, koji se zavrio 13>. g., prikljuenjem iave
Cacije !imu. Cecebal nije podnio svoj poraz i izvrio je samoubojsvo.
&svajanje Cacije imalo je odre'eni znaaj * kako sraeki, ako i gospodarski. !imljani su se
oslobodili opasnog susjeda i dobili pogodno zemljie za odbijanje napada sa sjeveroisoka. osim
oga, u Caciji su se nalazili rudnici zlaa. najzad, o je bilo podruje pogodna za kolonizaciju. 6o
pod -rajanom u nju se alju kolonisi, uglavnom iz Male Azije.
$o zavreku Cakog raa posveena je velika pozornos uvr'ivanju granicD. -rajan je
izgradio onaj susav pogranini# uvrda koji je inio zv. l i me s . Na odre'enim rasojanjima
podizana su manja uvr'enja * k a e l i . &ni su me'usobno povezivani cesama, pogodnima za
kreanje vojske. Na graninoj liniji kopani su rovovi i svarni nasipi. Na aj nain, svarana je
barijera, koja je rebala sprijeii evenualnu o%enzivu barbara.
Tr!j!nov! isto,n! politik!. Po-o" protiv P!rt!
&svajanje Cacije pomoglo je jaanju rimskog ujecaja u :osporskoj kraljevini. "skoro su
proirene rimske vojne akcije na (soku. 13>. g. prikljuena je Navaejska kraljevina, koja se
nalazila u Arabiji, u podruju :osre i $ere, a nakon nekoliko godina opoeo je ra sa $arima.
Kod izbijanja novog vojnog sukoba izme'u !ima i $arskog kraljevsva veliku je ulogu
odigralo armensko pianje, koje od Augusovog vremena nije gubilo na akualnosi. 0a Neronove
vladavine posignuo je kompromisno rjeenje, ali se sanje izmijenilo kad je $arskim
kraljevsvom poeo upravljai Eorzoje. on je uvrsio svoju vlas u samom $arskom kraljevsvu i
svrgnuo armenskog kralja priznaog od !ima. -o je posluilo kao povod za rimsku inervenciju.
,;. lisopada 11@. g. -rajan je krenuo iz !ima. 6o prije carevog odlaska na poprie rani#
djelovanja rimske su posrojbe uz pomo kavkaski# naroda pokorile Armeniju, i iav eriorij
Armenske kraljevine prevoren je u rimsku provinciju.
@1F
11F. g. pod rukovodsvom samog -rajana, !imljani su uspjeno poveli o%enzivu proiv $ara,
koji su pruali slab opor. !imljani su preli rijeku -igris. &svojili su Adiabenu, :abilon, a zaim
zauzeli i prijesolnicu $arskog kraljevsva Kesi%on. Na parsko prijesolje -rajan je doveo svog
ienika kao vazalnog kralja.
&ponaajui Aleksandra Makedonskog, -rajan je, nakon dolaska u $erzijski zaljev, pomiljao
na po#od u (ndiju. Ali ovim vojnikim namjerama nije bilo su'eno oivovorenje. 11>. g. -rajan
je morao prekinui o%enzivna djelovanja, jer su u Mezopoamiji izbili nemiri. u 5irenaici su jo
11F. g. 6udejci digli usanak, koji je naiao na odziv u ?gipu i na 5ipru. 11;. g. usanci su bili
ugueni, kako u Mezopoamiji, ako i u isonim rimskim provincijama, ali su zao bili iscrpljeni
izvori za nasavljanje o%enzivnog raa proiv $arskog kraljevsva. :oles je nagnala cara na
povraak u (aliju, ali je on puem 4 u Maloj Aziji 7 umro.
Teorijsko osniv!nje mon!r-ijske vl!sti
0a -rajanovu unuarnju poliiku karakerisino je daljnje jaanje carske vlasi a nasojalo joj
se je dai i eoresko obrazloenje.
-o se zasnivalo na naelima koja su bila nadaleko rairena u grkoj %ilozo%iji i publicisici, jo
u prvim soljeima #elenizma. -o pianje seklo je osobiu akualnos u doba Blavijevaca, kada se
progoni zv. %ilozo%ska oporba. 6edan od nasradali# je i Cion Krizosom 4 0laousi 7. &n je bio
projeran ne samo iz !ima i (alije, ve i iz rodnog grada $ruse 4 :iinija 7. Nakon Comicijanove
smri Cion je dobio amnesiju, vraio se u zaviajnu $rusu, a 133 g. posjeio !im, bio na
-rajanovu dvoru i odrao eiri govora o carskoj vlasi, u kojima je dao eoresko obrazloenje
neograniene monar#ije. Cion Krizosom razlikuje monar#iju i iraniju. $rava monar#ija je
sluenje druvu. Nosielj vr#ovne vlasi, iji je prooip bio 0eusov sin Eeraklo, ima visoke
moralne znaajke. &n je pravedan, ne boji se rada i voli zakone. )rka poliika eorija izvrila je
nesumnjiv ujecaj i na rimsku publicisiku. $o svom sadraju blizak je govorima Ciona
Krizosoma "Panegirik" $linija Mla'eg, u kome je -rajan prikazan kao pravedan monar#, koji
uva sare rimske radicije.
Tr!j!nov! provincijsk! politik!
-rajan nije bio samo dobar vojskovo'a, ve i iskusan i razbori upravlja. & naelima
njegovog upravljanja moe se sei predodba na osnovu njegove prepiske sa jednim od prijaelja
i suradnika, $linijem Mla'eim. $linije je bio posavljen upravnikom $ona i :iinije, odakle je
caru -rajanu slao pisma i dobivao na nji# odre'ene odgovore. Krug pianja koja je -rajan
rjeavao neobino je raznovrsan. &n se skrbio o sanaciji %inancija lokalni# gradova, o
gra'evinama, o gradskoj sigurnosi, o gaenju poara, o pravima razni# gradova. " pismima se
obra'uju pianja gradskog i kaznenog prava. &d vremena Nerve i -rajna carska je vlas nasojala
savii pod svoj nadzor gradsku upravu, regulirai municipalne %inancije. -o je obavljano puem
provincijski# namjesnika, a osim oga u gradove su upuivani posebni inovnici, gradski kuraori
( cu"ato"es "e"um #ublica"um ), kojima su povjeravane revizije i sanacije lokalni# %inancija.
@1>
Skrb o It!liji
5ijelom nizu -rajanovi# mjera cilj je bio poboljanje sanja u (aliji. 6edna od glavni# mjera
bio je razvoj a l i me n a r n i # usanova, koje je osnovao -rajanov pre#odnik. :i alimenacije
svodila se na sljedee/ iz odre'enog novanog %onda, koji je osnovala drava, podjeljivane su
posudbe sinim i srednjim zemljoposjednicima uz neznane kamae 4 obino FU godinje 7.
kamae od i# zajmova roene se na odgoj maloljene siroadi, kao i djece siromani# rodielja.
Co punoljenosi djeacima je mjeseno dijeljeno po 1>, a djevojicama po 1, sesercija. -a
zamisao nije nova. privane usanove sline vrse posojale su jo u pre#odnom razdoblju. Novo
je bilo o o je sada alimenarni %ond osnivala drava i o se alimenacija provodi po iavoj
(aliji, u relaivno irokom opsegu. Kao o o o ome svjedoe predodbe na relje%ima i novcu,
drava je reklamirala alimenacije kao izraz careve dareljivosi i njegove skrbi o sanovnivu.
Ali je o, nesumnjivo, bila palijaivna mjera, koja nije mogla zausavii ni propadanje srednjeg i
sinog seljava, ni pauperizaciju gradskog sanovniva.
1anovnivo neki# ialski# gradova popunjeno je naseljavanjem veerana. &sim oga, -rajan
je izdao naredbu kojom je obvezao svakog senaora da jednu reinu svoje imovine uloi u ialsku
zemlju. &va mjera imala je za cilj poveanje vrijednosi ialskog zemljia. $od -rajanom gra'ene
su nove i popravljane sare cese, o je ako'er doprinijelo razvoju ialskog gospodarsva.
" !imu su podizane nove zgrade, koje su izazivale divljenje svojom grandioznou i
isovremeno se odlikovale skladom i simerijom svoji# dijelova.
Pre"st!ve i "istrib&cije
&sim uobiajenog izdavanja ia siromanim !imljanima -rajan je u ri ma#a dijelio
kongnarij, pri emu je u dva sluaj podijelio po ;F, a u jednom ak po F33 sesercija na ovjeka.
:rojem i raskonou predsava -rajan je nadmaio i najdareljivije od svoji# pre#odnika.
Nakon sreno zavrenog Cakog raa kazaline su predsave rajale 1,@ dana, u areni se borilo 13
333 gladijaora i ubijeno 11 333 divlji# ivoinja. :ogai Caki ra omoguio je -rajanu
dareljivo ponaanje. Ali je pred kraj njegove vladavine, za vrijeme $arskog ra, sanje %inancija
bilo prilino loe.
Tr!j!n i sen!torski st!le6
-rajan je uivao popularnos. $linije Mla'i govori o ome da je -rajan u Comicijanovo
vrijeme dijelio nesreu sa osalim predsavnicima najvieg salea. Nasavljajui poliiku svoga
pooima, -rajan je odravao dobre odnose sa senaorima. &n se prisegom obvezao da nee
pogubii i prognai nijednog senaora. Na osnovu $linijevi# djela moe se zakljuii da je -rajan
vodio rauna o svim %ormalnosima koju su osale od republikanski# vremena. 1enaorska
radicija uvrava -rajana u dobe careve. 6o za ivoa dobio je iula o#timus 4 najbolji 7, i u
kasnija vremena, prilikom predaje vlasi novom princepsu, u 1enau se govorilo/
@1;
"'udi sretniji od #ugusta% a bolji od :rajana" (felicio" Auusto- melio" T"aiano )+
Ali se i pod -rajnom razvija birokraski susav upravljanja 5arsvom. 1ve vanije mjere
povjeravane su osobama koja je posebno odre'ivao car. $od -rajanom vee znaenje nego prije
dobio je pre%ek preorija, koji je u odre'enom pogledu bio po svom znaenju drugi ovjek u
dravi, odma# iz cara.
E+ ,a !" i 4 a n ( 3 3 J+ D 3 EG+ + )
Nakon -rajanove smri sirijske su posrojbe proglasile carem njegovog zemljaka i ro'aka
$ u b l i j a ?l i j a Ea d r i j a n a . !ano zapoevi slubeniku karijeru, Eadrijan je, kao i njegov
pre#odnik, bio iskusan vojskovo'a, ali je, za razliku od -rajana, glavnu pozornos obraio na
osiguranje granica i odravanje mira.
V!njsk! politik!
$arskom kralju vraena su podruja koja je -rajan osvojio, jer su se novoosvojeni i jo ni
blizu umireni erioriji eko mogli zadrai bez krajnjeg naprezanja snaga. +elika Armenija se od
provincije ponovo prevorila u kraljevinu, na ije je elo posavljen jedan kralj ovisan o !imu. Ali
je Eadrijan zadrao erioriji koji je -rajan osvojio u Arabiji, kao i Caciju, koja je i dalje
kolonizirana uglavnom ljudsvom iz isoni# provincija.
St!v prem! sen!torskom st!le6&
Na samom poeku vladavine, dok jo Eadrijan nije sigao u !im, eiri konzulara, bive
-rajanove vojskovo'e, organizirali su urou s ciljem ubijanja cara. "roa je bila okrivena, i po
odluci 1enaa uronici su pogubljeni.
1lino svojim pre#odnicima, Eadrijan je poloio prisegu da nee pogubii nijednog senaora,
bez senaske odluke. )odinama su odnosi 1enaa i princepsa bili dobri, karakerisini i za
pre#odnog vladara. -ek posljednji# godina Eadrijanova ivoa aj je mir naruen i pogubljeno je
nekoliko senaora.
J!,!nje c!rske vl!sti
Eadrijan je svojom djelanou elio uvrsii carsku vlas i razvii birokraski apara. " om
smjeru on je izvrio niz vani# re%ormi.
$ r i n c e p s o v s a v j e ( consilium #"inci#is ), koji se pojavio jo pod Augusom, posao je
pod Eadrijanom salna i slubena usanova. uz senaore, u savje su ukljueni i viezovi. +eliku
ulogu u carskom savjeu igrali su pravnici. Hlanovi savjea dobivali su odre'enu plau (sola"ium),
a samo zvanje lan savjea smarano je slubenim poloajem. Hlanovi og savjea slobodno su
izraavali svoje miljenje, koje je car pri#vaao ili odbijao, ovisno o svojoj volji. $od Eadrijanom
@12
svara se norma, koju su kasnije izrazili rimski pravnici, naime/ p r i n c e p s o v a v o l j a j e
z a k o n .
"mjeso oslobo'enika na elo carski# ureda posavljani su viezovi. 5arske usanove sjecale
su samim im opedravni znaaj.
Kadar razni# carski# inovnika znano se proirio. &sobia pozornos posveena je reguliranju
%inancijske uprave.
+anu Eadrijanovu mjeru predsavljalo je objavljivanje zv. A +j e n o g e d i k a A
( E!ictum #e"#etuum )+
6o od republikanski# vremena preorima je davano pravo dojerivanja i mijenjanja
gra'anskog zakonodavsva. $o Eadrijanovu nalogu, najisaknuiji pravnik oga vremena 1alvije
6ulijan revidirao je preorske edike, napravio izbor iz nji# i ususavio ono o je sauvalo znaaj
za o doba. Kodi%ikacijski rad zavren je izdavanjem A+jenog edikaA. " njemu su skupljeni
ediki gradskog preora i preora peregrinD. Na kraju je donesen edik kurulni# edila. $rvi dio
edika odnosio se na sudski posupak pred magisraom, drugi * %ormulD i parnicD, dok je rei dio
sadravao propise o sudskim odlukama i nji#ovom izvravanju.
H!"rij!nov! p&tov!nj!. Politik! prem! provincij!m!
Mnogobrojni napisi koji pripadaju Eadrijanovom vremenu svjedoe o njegovoj panji prema
provincijskom ivou. Njegova puovanja imala su najraznovrsnije ciljeve. " odre'enoj mjeri
Eadrijan je nasojao zadovoljii osobnu radoznalos. &n se penjao na ?nu, posjeio grobove
#eroja kod (liona, bio na $ompejevom grobu u $eluziju 4 ?gipa 7 i puovao uz Nil. 0a vrijeme e
ekspedicije uopio se njegov ljubimac Aninoj, i na mjesu nesree, na obali Nila, podignu je novi
grad, koji je po pokojnikovom imenu nazvan Aninopolis.
Eadrijanova puovanja imala su pred sobom u prvom redu poliike ciljeve. $risaa
miroljubive poliike, Eadrijan je posveivao veliku panju podizanju obrambene sposobnosi
5arsva. "vr'ene su pogranine linije 4 naroio u zapadnoj ?uropi 7. 1am car osobno je praio
svaranje uvr'eni# linija. Ne samo u ?uropi, ve i u dalekoj :rianiji podignu je pogranini
bedem. +eliku pozornos posveio je car podizanju vojne sege. " sjevernoj A%rici na'en je napis
sa %ragmenom iz Eadrijanovog govora, koji je on odrao za vrijeme posrojavanja. u njemu je
naglaen znaaj vojne sege i manevara, koji posrojbe navikavaju na rano sanje. &sobio
znaenje imala je promjena naina popunjavanja vojni# jedinca. Co ((. s. osnovne jedinice
4 legije 7 popunjavane su rimskim gra'anima. &d Eadrijanovog vremena u legije se poinju
primai sanovnici provincija, bez obzira pripadaju li rimskom gra'ansvu ili ne. !ezulai e
re%orme pokazali su se u (((. s. Koningeni novaka su ime poveani, ali se zao vojska
provincijalizirala i barbarizirala.
Kao rezula carevog boravka na (soku, sprijeena je diplomaskim puem opasnos od novog
parskog raa. $ri svakom puu po provincijama i (aliji Eadrijan je veliku pozornos posveivao
ivou gradskog sanovniva. Njegova poliika doprinijela je razvoju gradskog ivoa. Mnogi
gradovi dobili su najvia prava, razne naseobine sekle su gradska prava, u raznim podrujima
@18
5arsva niu novi gradski cenri. &miljen Eadrijanov grad bila je Aena. &n ju je ukrasio novim
gra'evnima i ponosio se ime o je bio aenski ar#on. 1vorio je ope#elenski savez, ija se
iava djelanos, dodue, svela na donoenje odluka kojima se izraava odanos i za#valnos caru.
$od Eadrijanom velika je panja posveena i agrarnom pianju. $od njegovom vlau rimska
uprava pokuala je regulirai odnose izme'u zakupaca koji ive na carskim zemljiima i
adminisraivnog osoblja doini# imanja. " (aliji je Eadrijan nasavio poliiku alimenacija.
"prava (alijom i dalje je bila u rukama 1enaa. Eadrijan je su'enje u gradskim parnicama u
(aliji predao evorici konzulara.
H!"rij!nov! %n!,!jk!
Eadrijan je bio dobar vojskovo'a, iskusan i energian adminisraor i isovremeno vareni
oboavaelj umjenosi i %ilozo%ije. $isao je si#ove, bavio se kiparsvom i slikanjem. Njegova je
znaajka naglos, brza promjena raspoloenja, odre'ena neuravnoeenos. (ronija i du#ovios,
koje je isako njegov biogra%, mijeale su se kod njega sa o#olou. &kruen znansvenicima, on
je nasojao bii najbolji me'u njima, i nije bez osnova jedan od njegovi# suvremenika primijeio
da su ljudi, #jeli ne #jeli, morali najobrazovanijim priznai onoga koji je zapovijedao nad
ridese legija. &n je bio #eleno%il, poznavaelj i oboavaelj grke kulure. 0a njegove poglede na
svije znaajan je kozmopoliizam, i njegova razmimoilaenja sa 1enaom objanjavaju se ne
oliko njegovom poliikom, koliko njegovom nepanjom prema rimskim obiajima. Eadrijan je
bio ovjek kome su bile srane sare radicije. &n je nasojao svojoj vladavini dai kozmopolisku
znaajku. Nije sluajnos o je u grkim podrujima uzimao epiee svojsvene najviim grkim
boansvima 4 &limpijski, &slobodielj i dr. 7. " !imu su ga u ali prozvali )rkom 4 ak
deminuivom * ."aeculus 7. 6edan od suvremenika kae da je Eadrijana poovao i bojao ga se,
kao kakvog sranog boansva, ali da ga nije volio... " Eadrijanovu znaaju ima dosa cra
svojsveni# njegovom vremenu, vremenu poeka opadanja anikog svijea. " njegovom pogledu
na svije nema cjeloviosi/ kod njega se racionalizam kombinira sa misicizmom. $red kraj ivoa
Eadrijan je sagradio u -iburu vilu, u kojoj su bili zasupljeni svi silovi. " om se oiovao njegov
eklekicizam, svojsven mnogim ljudima oga vremena.
$od Eadrijanom rimska je uprava uivala podrku provincijske arisokracije, koja je zauzela
povlaen poloaj u usporedbi sa niim slojevima sanovniva. &ra granica izme'u !imljana i
provincijalaca poela se gubii. :ogasvo i osobne zasluge za cara 4 a ne porijeklo 7 dobivali su
sve vee znaenje.
5stn!k 4!r9'o-be
Ali Eadrijanova poliika nije mogla zadovoljii sve slojeve sanovniva. Njegova vladavina
obiljeena je posljednjim usankom u 6udeji 4 1@,.=1@F. 7. $ovod usanku bio je pokuaj da se na
mjesu sruenog 6eruzalema podigne grad ?lija Kapiolina. -amo gdje je nekad bio 6eruzalemski
#ram rebalo je podii #ram 6upiera Kapiolskog, pod ijim se je imenom rebao odravai kul
samog cara Eadrijana. Na elo usanka sao je neki 1ijon nazvan :ar=Ko#ba 4 sin zvijezde 7, koji
@,3
se proglasio mesijom. "sanici su zauzeli mjeso na kome se nekad nalazio 6eruzalem i pruali su
opor s velikom upornou, koja je !imljane najerala na uporebu znani# vojni# snaga. -o je bio
posljednji vei usanak 6udejaca, nakon kojeg im je ak bilo zabranjen ivo na erioriju 6udeje.
H!"rij!nov! smrt
Eadrijan je umro 1@2. g., nakon eke bolesi koju je dobio za vrijeme puovanjD. Neslaganje
sa senaorskim saleom u zadnjim godinama njegovog ivoa oiovalo se u ome o ga je 1ena
odbio dei%icirai. Ca bi o posigao, Eadrijanov adopivni sin i nasljednik morao je uloii veliki
napor. Nakon sveanog pokopa pokojnikov pra# smjeen je u Ea d r i j a n o v ma u z o l e j *
monumenalnu gra'evinu koja i dan=danas posoji, pod imenom vr'ave sveog An'ela.
9+ An t o n i n P i o ( 3 EG+ D 3 K3 + )
Eadrijanov nasljednik * -i ?l i j e An o n i n , kao i -rajan i Eadrijan, poekao je iz redova
provincijalaca. Njegova obielj vodila je podrijelo iz galskog grada Namauza 4 Nima 7. -o je bio
jedan od najbogaiji# senaora, blizak carskom dvoru. Eadrijan ga je posinio neposredno pred
smr, onda kad je Anonin imao ve F3 godina. Njego sav prema pooimu, prema rimskim
vjerskim obiajima i radicijama ogledao se u nadimku P i u s 4 $oboni 7, koji je uao u sasav
Anoniovog imena. +ie nego Eadrijan odgovarao je on enjama senaorske arisokracije *
svojim porijeklom, nainom ivoa i svjeonazorom. 1auvane znaajke o njemu govore o
idealiziranom liku. Anonin je predoen kao razbori i uravnoeen ovjek, koji nikad ne gubi
mirnou du#a, ovoren i posojan, koji prezire ispraznu slavu. & njemu se govorilo da se odlikuje
radinou. bio je dareljiv prema drugima i isovremeno skroman u svojim porebama.
Naela njegove vladavine bili su ae%uitas- felicitas- fi!es 4 pravinos, srea, vjernos 7. Ali
sve su o kvaliee idealnog vladara, a ne realnog ovjeka.
Anonin je uspio uvrsii ono o su posigli njegovi pre#odnici. & bilo kakvim njegovim
mjerama malo nam je poznao. " Anoninovo doba !imskim 5arsvom vladao je mir,
gospodarski poloaj 5arsva dosegao je visoku razinu.
!aspoloenje povlaeni# slojeva provincijskog sanovniva izraeno je u govorima grkog
%ilozo%a ?lija Arisida. on govori o miru, srei i procvau iavog 5arsva, koje je svoje granice
proirilo do na kraj svijea i u kome su upravlja kao u kakvoj dobroj obielji.
Napisi su Anonina nazivali boansvom, spasieljem ljudskog roda, 0eusom ?leuerijem,
1oerom. Ali su sve o pojee od povlaeni# skupina sanovniva. & raspoloenju iroki#
slojeva sanovniva malo nam je poznao. 1F,. g. izbio je usanak 6udejaca, o kome skoro nia
ne znamo. (sovremeno je izbio usanak u A#aji. Nemiri u ?gipu 1F,.=1F@. g. odrazili su se na
opskrbu !ima iom, a ova okolnos izazvala je nemire i u prijesolnici, ako da je sam car dospio
u opasnos. Ca bi umirio svjeinu, Anonin je o svom roku organizirao disribucije vina, brana i
ulja najsiromanijem dijelu sanovniva.
@,1
" vanjskoj poliici Anonin $io se drao naelD svog pre#odnika. &n je eio miru i, po
rijeima njegovog biogra%a, ponavljao 1cipionovu izreku/ "'olje je sauvati ivot jednog
graanina nego ubiti tisuu neprijatelja". !imsko 5arsvo sauvalo je svoj presi. & ome
svjedoe poslansva iz (ndije, $arskog kraljevsva i Eirkanije. Anonin $io odbio je parskom
kralju +ologazu (((. vraii prijesolje koje mu je oduzeo -rajan. Ciplomaskim puem uspio je
sprijeii upad $ara u 1iriju. " crnomorskom podruju pruio je podrku gradu &lbiji i pobijedio
Alane.
Anonin je morao vodii ra u :rianiji. 1jeverno od Eadrijanovi# bedema podignu je novi
bedem, koji je branio rimsku granicu od novi# upada.
<+ Ma " 8 o Au " el i 4 e ( 3 K3 + D 3 GH+ + )
Anonina $ija naslijedio je Marko Aurelije
F
kojeg je on posinio jo za Eadrijanovog ivoa.
M!rko A&relije k!o .ilo%o.
Marko Aurelije pripadao je obielji AnijD, koji su vodili podrijelo iz Gpanjolske. !odio se u
!imu i odrasao u krugu ljudi bliski# caru Eadrijanu. Marko Aurelije pozna je kao isaknui
predsavnik soike %ilozo%ije. 1voje poglede izloio je u biljekama koje nose naslov ",amome
sebi" i koje su prona'ene i objavljene nakon careve smri. " osnovi njegove %ilozo%ije lei
samoanaliza, pomou koje ovjek reba pronalazii pu ka samousavravanju i vodii ivo u
skladu s prirodnim zakonima.
Cruveni ivo svi# vremena izgleda Marku Aureliju monoon i jednolik. A5vijek pamti da
sve "to se sada dogaa% i prije se dogaalo% i da e se uvijek dogaati!!!,jeti se % npr!% itavog
&arijanovog dvora% i itavog #ntoninovog dvora% i itavog dvora ;ilipa i #leksandra i )reza!
,vuda je bilo sve isto% samo "to su lica bila druga"! 0amor i sumnja odzvanjaju u njegovim
rijeima o mogunosi usavravanja poliikog poreka. "2e sanjaj o Platonovoj dravi budi
zadovoljan ako ti bilo "to poe za rukom% ak i na taj uspje$ gledaj kao na veliku stvar"! Marko
Aurelije vodio je skroman ivo, odlikovao se radinou, popunim izvravanjem svoji# obveza.
on je puno vremena posveivao su'enjima i u posljednjem razdoblju ivoa mnogo vremena
proveo u po#odima.
5n&t!rnj! politik!
1loga, koja je izme'u cara i 1enaa usposavljena za vrijeme Anonina $ija, nije naruena ni
pod Marko Aurelijem. " unuarnjoj poliici Marko Aurelije je izvrio neke re%orme, koje se iu
drugosupanjski# organa uprave ili gra'anskog prava. $ojaana je konrola nad provincijama.
Marko Aurelije povrdio je -rajanovu naredbu da senaori jedan dio svoji# sredsava moraju
ulagai u ialske zemljine posjede, ali je snizio visinu uloga * od jedne reine na jednu evrinu.
F
$rije usinovljenja * Marko Anije Karilije 1ever, nakon usinovljenja * Marko ?lije Aurelije +er 5ezar.
@,,
" !imu su prire'ivane predsave za plebs, dijeljeno je io i novac. Marko Aurelije pokazao se
manje dareljivim od svoji# pre#odnika, ali je o ovisilo o objekivnim uvjeima. Kao o su o
pokazali doga'aji rane povijesi oga vremena, rimska je vojska bila u punoj borbenoj spremi, a
sam Marko Aurelije bio aleniran vojskovo'a. ali on u vojsci nije bio omiljen i popularan,
osajui daleko od ljudi naviknui# na logorski i raniki ivo.
&d svog pooima Marko Aurelije je primio u naslije'e 5arsvo koje se nalazilo u blagosanju/
dravna blagajna raspolagala je znanim sredsvima, nemiri u provincijama bili su ugueni.
R!t s P!rtim!
"sprkos ome, u gospodarskoj i socijalnoj srukuri 5arsva bilo je mnogo prourjenosi.
Kriza je sazrijevala, i njeni simpomi oiovali su se u doba Marka Aurelija. )oovo iava
vladavina Marka Aurelija ispunjena je raovima. 1>,. g. parski kralj +ologaz (((. napao je
Armeniju i uvrsio na armenskom prijesolju svog kandidaa. Namjesnik pogranine rimske
provincije Kapadokije, koji mu je pokuao pruii opor, prerpio je poraz i poginuo u biki.
$arske posrojbe upale su u 1iriju i napale sirijske gradove. Nedovoljno disciplinirane sirijske
legije nisu mogle pruii opor neprijaelju. Na (sok su upuene posrojbe iz razni# provincija/ sa
Cunava, !ajne, iz A%rike i ?gipa. Na elo ujedinjeni# snaga posavljen je suvladar Marka
Aurelije * 9ucije +er. " svari su posrojbama zapovijedali iskusni vojskovo'e, me'u kojima se
isicao Avidije Kasije. !imljani su zauzeli Armeniju, a zaim i Mezopoamiju. 1eleukija i
Kesi%on ponovo su dospjeli u ruke !imljana. !imske posrojbe prele su ak -igris i upale u
Mediju. Ali se je u posrojbama iznenada pojavila kuga, koja je !imljanima nanijela srane
gubike. !a je zavren 1>>. g. Armenija je ponovo dospjela u poloaj vazalne kraljevine. 0naan
dio osvojenog eriorija vraen je $arskom kraljevsvu. $od rimskim ujecajem osao je samo
sjeverozapadni dio Mezopoamije. -o je bilo vano i za obranu granica 5arsva u sluaju daljnji#
o%enziva. $objede na (soku osigurale su mir na odre'eno vrijeme. -ome je doprinio susav
uvr'enja du rimski# granica na (soku, svoreni# po uzoru na zapadne uvr'ene linije. " Arabiji
je u cilju zaie od nomadski# plemena sagra'en limes.
!a je odnio mnogo sredsava. "z o su posrojbe raznijele po iavom 5arsvu kugu, koja je
bjesnjela ak i u !imu i pokosila mnovo ljudi. 9oa ljeina u (aliji za#ijevala je subsidije radi
pomoi rimskom sanovnivu. "skoro su se ome prikljuile i nove vanjskopoliike poekoe.
R!t s! 'v!"im!0 M!rkom!nim! i S!rm!tim!
1>;. g. podunavska podruja, sve do (alije, bila su napadnua od razni# barbarski# plemena.
0ajedno sa germanskim plemenima * Kvadima i Markomanima * napadali su 1armai. Njima su
se pridruili i drugi narodi. &pasnos je prijeila ne samo zapadnim provincijama, nego ak i
Aziji. &va okolnos najerala je obojicu careva na napuanje !ima i pokreanje vojni# po#oda.
1>8. g., na poeku po#oda, umro je 9ucije +ar, i iavim raovanjem rukovodio je sam Marko
Aurelije. +o'enje raa bilo je dovreno s velikim poekoama. !ana djelovanja morala su se
vodii na znanom prosoru i u raznim podrujima. !adi uspjenosi vo'enja raa rebalo je
@,@
obrazovai nove legije. me'uim %inancije su bile ruinirane, jer su mnoga podruja 5arsva bila
opusoena kugom. "sprkos ome !imljani su odnijeli pobjedu. Najprije su razbijeni Markomani,
zaim Kvadi, a najzad i 1armai. $redvi'alo se osnivanje novi# provincija, ali su o sprijeili
doga'aji u isonom dijelu 5arsva. $o miru sklopljenom 1;F. g. !imljani su se morali ograniii
na barbarko priznanje rimskog proekoraa. na nji#ovom erioriju raspore'ene su rimske
posrojbe. &sim oga, jedan dio barbara naseljen je u rimskim podrujima sa pravima kolonD.
1line naseobine osnivane su i prije, ali je o sada provedeno u irokom opsegu.
5st!nci & provincij!m!
1;,. g. u ?gipu je izbio usanak bukolD 4 ApasirDA 7, koji je imao agrarni karaker. "sanici su
sigli goovo do Aleksandrije, ali i# je savladao sirijski namjesnik u $arskom rau * Avidje
Kasije. Neposredno nakon oga Kasije, koji je imao veliku vlas u isonim provincijama, digao je
1;F. g. usanak proiv Marka Aurelija. -o je upravo i najeralo cara na sklapanje mira s
barbarima. Avidije Kasije, kojeg su ispoeka podravale posrojbe i lokalno sanovnivo, uskoro
je bio napuen od svoji# prisaa i ubijen.
1;;. g. obnovljen je ra sa Kvadima i Markomanima. 5ar je ponovo krenuo u po#od. ( ovaj
drugi po#od zavren je pobjedom !imljana ali je Marko Aurelije umro 123. g., za vrijeme novog
vala epidemije kuge, koja se rairila po posrojbama.
!aovi i unuarnji poresi negaivno su ujecali na dravne %inancije. -ijekom raova na
Cunava moralo se pribjei izvanrednim mjerama/ na riu je prodavano carevo posu'e, drago
kamenje, bogao ukraena careva odjea. )ospodarsko sanje 5arsva bilo je u vrijeme Marka
Aurelija uzdrmano.
K+ Ko mo ! i 8" a 4 !i n a s t i 4 e An t o n i n O
1in i nasljednik Marka Aurelija * Ko mo d 4 123. * 18,. 7 sklopio je s Kvadima i
Markomanima mir, odusavi od novog eriorijalnog irenja.
0a unuarnju poliiku Komoda karakerisino je jaanje apsoluisiki# nasojanja.
Kao Comicijan, i on je za#ijevao boanske poasi, nazivajui sebe novim Eerkulom. Eerkul
je smaran pokrovieljem i uzorom prosvijeeni# monar#a dinasije AnoninD. Njegov kul se
znaajno proirio. -ijekom Komodove vladavine Eerkul je bio uzor i prooip neogranienog
monar#a, koji je vlas dobio od svoga oca 6upiera.
$od Komodom se ponovo obnavljaju progoni senaora. 1am on raio je podrku u vojnim
krugovima, naroio me'u preorijancima. +ii krugovi bili su nezadovoljni carem i zbog oga o
je on bio srasveni ljubielj igara i predsava. 1am se car ponekad pojavljivao kao gladijaor.
Nezadovoljsvo careve okoline dovelo je do sklapanja uroe proiv Komoda, u kojoj je
sudjelovala i njegova ljubavnica Marcija. " noi uoi 1. sijenja 18@. g. Komod je ubijen u
gladijaorskoj vojarni, uoi dana kojeg je namjeravao primii konzula u odjei gladijaora.
@,<
Komod je bio posljednji predsavnik dinasije Anonia, koja je !imskim 5arsvom vladala oko
133 godina.
Glava XXX.
SO0IJA*1O STA1JE U RIMSKOM 0ARSTVU U I D II+ ST+
1ocijalno sanje !imskog 5arsva od vremena osnivanja Augusove vlasi pa do Komodove
smri nije osalo nepromijenjeno. " ((. s. !imsko je 5arsvo dosiglo kulminacijsku oku svojeg
razvika. $ojam I m# e " i u m R o ma n u m, koji je nekada znaio naproso rimsku vlas, sada
predsavlja !imsko 5arsvo. pod njim se podrazumijeva onaj eriorij na koji se proezala rimska
vlas. Im#e"ium Romanum je ujedno sinonim za pojam o " b i s t e " " a " u m 4 cijeli svije 7.
Coba AnoninD obiljeeno je porasom gradova, razvojem komunikacija, rgovine, irenjem
rimske kulure. (alija posepeno gubi svoj povlaeni poloaj, dok naproiv mnoge provincije
doivljavaju razdoblje procvaa.
(z ralambe socijalne i gospodarske srukure moe se zakljuii da je ((. s. predsavljalo
najvii supanj razvoja * u pogledu ukljuivanja zemalja 1redozemnog mora u rgovinski prome i
irenja gradskog ivoa. Ali su se u druvenom ivou 5arsva u doba AnoninD krile i mnoge
prourjenosi, koje su neminovno morale dovesi do krize.
3 + Ro # s t ' o i 8 o l o n a t
&snovu gospodarsko ivoa i dalje ini robovlasnivo, samo o se sve vie razvijaju oni novi
elemeni gospodarskog razvika koji su se pojavili u prvom razdoblju 5arsva.
Vern!e
:roj kupljeni# robova i dalje se smanjuje a robovi odgajani u kui ( 'e"nae ) sjeu vee
znaenje nego prije. $rema proraunima moderni# israivaa, u doba !epublike robovi odgojeni
u kui predsavljali su obino jednu reinu ukupnog broja robova, dok se u doba 5arsva aj
odnos mijenja/ jednu reini sainjavaju kupljeni robovi. " svezi s promjenom druveni# uvjea
mijenja se i pogled na robove. Bilozo% 1eneka ukazuje na ljudsko dosojansvo robova, na o da i
oni mogu bii prijaelji, samo o se nalaze na niem druvenom poloaju. $o Cionu Krizosomu
ropsvo i sloboda su moralna, a ne socijalna kaegorija. :ez obzira na svoje socijalno sanje, jedni
se ljudi ra'aju i osaju robovi po du#u, dok su drugi uvijek moralno slobodni. &vakav pogled na
robove odraava se i u rimskom zakonodavsvu.
Z!kono"!vstvo o robovim!
@,F
$rvi zakon koji je unekoliko zaiio robove objavio je jo car Klaudije. " !imu je vladao
obiaj da se bolesni robovi, bez veliki# izgleda na izljeenje, odvode na ?skulapov ook. Ako bi
ozdravili, morali su se vraii svome gospodaru. Klaudije je izdao naredbu po kojoj robovi
odvedeni na ?skulapov osok, u sluaju ozdravljenja, dobivaju slobodu. 5ar Eadrijan zabranio je
ubijanje robova. Njegov ivoopisac govori da je on pozvao na odgovornos jednu uglednu
!imljanku zbog okrunog posupanja prema robovima. 5ar Anonin $io izdao je naredbu po kojoj
onaj ko bez razloga ubije svoga roba snosi isu odgovornos kao i za ubojsvo u'eg roba.
&dre'en ujecaj izvrili su i grki obiaji/ po odluci og isog cara robovima je dozvoljeno raii
azil u #ramovima i pred kipovima careva. " sluaju okrunog posupanja prema robovima,
gospodari su prisiljavani na prodaju isi#.
Nema nikakvog razloga za o da preuveliavamo znaenje ovi# zakona. $oloaj robova
osajao je kao i prije veoma eak. Novi pogled na ropsvo i zakoni u koris robova samo su jedan
od simpoma krize robovlasnikog gospodarsva.
It!lij! & "ob! AntoninE
Kriza nije nasupila odma#, nii isovremeno u svim podrujima 5arsva. &na se oiovala u
prvom redu u (aliji. &snivanje alimenacijskog %onda i njegovo irenje u vrijeme Anonina
predsavljalo je pokuaj spreavanja propadanja srednji# i sini# zemljini# vlasnika, a
isovremeno i pokuaj pruanja pomoi siromanoj siroadi. 6asno je da je a mjera bila
palijaivna i da je mogla samo do odre'ene granice sprijeii, a ne popuno zausavii propadanje
seljava. 1auvane alimenacijske ablice svjedoe o ome da su se dravnim krediom korisili
sini i srednji posjednici ialski# gradova +eleje, $lacencije i :enevena. Na osnovu i# ablica
moemo uvrdii da se broj sini# posjeda smanjuje, u usporedbi sa sanjem pred kraj !epublike.
priom se ne moe govorii o svaranju cjelovii# lai%undija. Kompleks zemljia koja pripadaju
jednom vlasniku mogao se sasojai od vie nepovezani# parcela, ili su ak na jednom mjesu
mogli posojai posjedi me'usobno odvojeni u'im parcelama.
-o o je (alija posepeno gubila dominanan gospodarski poloaj, oiovalo se u odljevu
sredsava i zapuanju zemljia. 6edno od sredsava borbe proiv ovi# pojava predsavlja naredba
cara -rajana, a poom i Marka Aurelija, da senaori moraju jedan dio svoji# sredsava ulagai u
ialska zemljia.
R!%vit!k kolon!tski- o"nos!
6edan dio izvora koji nam daju predodbu o sanju krupnog zemljinog posjeda u (aliji za
vrijeme -rajana, jesu pisma $linija Mla'eg. (z nji# se vidi da je sam $linije Mla'i vie volio
posjedovai zemljine posjede na raznim mjesima u (aliji. $o njegovim rijeima, on je ime sebe
osigurao od iznena'enja. $linijevi podaci svjedoe o ome da su se kolonaski odnosi i dalje
razvijali. $rilikom izbora imanja $linije nasoji na odre'enom mjesu pronai sigurne zakupce.
0aduenos kolonD je sve vie rasla. &saci nji#ovi# dugova ( "eli%ua colono"um ), kao o
moemo doznai iz drugi# izvora, mogli su se davai u zalog, prodavai i naslje'ivai. $linije je
@,>
naglaavao da se koloni, uope ne pokuavaju vraii svoje dugove jer su oni isuvie veliki.
"slijed oga, vlasnici poinju novanu zakupninu zamjenjivai zakupninom sasavljenom od
jednog dijela proizvoda. $linije o naziva jedinim nainom lijeenja zasarjele bolesi.
&sobios ialski# kolonaski# odnosa sasoji se u ome o je kolon slobodan zakupac. u
osnovi odnosa izme'u njega i vlasnika lei dvosrani ugovor o najmu ( locatioLcon!uctio ).
Kolona se iri u provincijama. " isonim podrujima 5arsva odnosi bliski kolonau
%ormirali su se znano prije rimskog osvajanja. " ?gipu i Aziji kraljevska zemljia, zemljia
#ramova i drugi posjedi dijelili su se na parcele, koje su davane u zakup sinim
poljoprivrednicima. -aj zakup prevarao se u prisilan zakup, zemljoradnici su svarno vezivani uz
zemlju, i nisu mogli slobodno napusii mjeso u kojem su zapisani ( o"io ). Na 0apadu se
kolona razvija pokraj (. i poekom ((. s. Najbolje nam je poznao sanje na velikim carskim
posjedima !imske A%rike. -i posjedi %ormirani su jo pod 6ulijevcima=Klaudijevcima, uglavnom
kao rezula kon%iskacije privani# senaorski# imanja od sane careva. 5arski zemljini %ondovi
koji su se nalazili u !imskoj A%rici dijelili su se na regije ( t"actus- "eiones ). one su se
sasojale od veliki# posjeda=s a l u s a ( saltus ). Na elu regije nalazio se carski inovnik,
prokuraor. +eliki dio salusa dijeljen je na esice i davan u zakup kolonima. )lavna osoba na
imanju bio je kondukor ( con!ucto" ), kome su davani u zakup svi pri#odi s imanja. &dnosi
izme'u kolonD i carske adminisracije nisu se regulirani pojedinim ugovorima, kao o je o bilo
u (aliji, ve posebnim sauima ( lees ) o posjedima. $rilino veliki %ragmeni jednog akvog
saua sauvani su na jednom napisu. " njemu se govori o ome da se usposavlja poredak u
skladu sa Mancijevim sauom ( lex Manciana ). " pogledu dauma ovog saua u povijesnoj
lierauri nema jedinsvenog miljenja. po svemu sudei on pada u posljednje doba dinasije
Blavijevaca, ili pak u vrijeme -rajana. Koloni su za zemlju plaali jednim dijelom proizvoda. oni
su morali dai jednu reinu eve penice i jema, jednu evrinu pri#oda graka, jednu reinu
berbe maslina, odre'enu koliinu meda iz svake konice. Borsiran je uzgoj maslina, i onaj ko je
sadio masline uivao je odre'ene povlasice. Koloni su novano plaali samo soku. &sim
nauralni# i novani# podavanja, koloni su morali ri pua godinje po dva dana radii na samom
imanju. &vakav poredak bio je, po svemu sudei, karakerisian ne samo za carska, ve i za
krupna privana imanja.
&d careva ((. s. osobiu pozornos reguliranju odnosa izme'u kolonD i adminisracije a%riki#
carski# posjeda posveivao je Eadrijan. &n je povrdio da kondukor ne moe od kolonD
za#ijevai rad vie od es dana godinje.
Naroi povlasice davane su onima koji su orali ledinu ili napuena zemljia, sadili masline i
voke ili uzgajali vinovu lozu.
$ravilD, predvi'eni# sauima pojedini# posjeda, kondukori su nisu pridravali. 1anovnici
:urunianskog salusa na svoje sanje su se alili caru Komodu. &ni su u albi vrdili da
prokuraori uvijek soje na srani bogai# i ujecajni# kondukora, a oni da nezakonio poveavaju
poraivanja i rae obavljanje radova preko propisane mjere. $rokuraori se uope ne obaziru na
albe kolonD, a kada su se ovi sakupili i napisali albu samom caru, prokuraor je na nji# poslao
@,;
vojnike. mnogi od kolona baeni su u amnicu, pri emu su ak i rimski gra'ani podvrgnui
jelesnim kaznama.
Koloni :urunianskog salusa imali su sree/ nji#ova peicija sigla je do carske kancelarije, i
sam Komod naredio je da ubudue koloni rade onoliko koliko je propisano Eadrijanovim
zakonom. ali ni izdaleka sve molbe, vjerojano, nisu dovodile do akvi# rezulaa. -laenje kolona
i zlouporebe adminisracije bili su obina pojava.
$o sjeverozapadnim graninim podrujima naseljavani su barbari, pod uvjeima bliskim
poloaju kolonD. &vu mjeru osobio je opseno primjenjivao Marko Aurelije.
Kolonaski odnosi ujecali su i na poloaj neki# kaegorija poljoprivredni# robova. +lasnici
zemljia prevode i# na p e k u l i j , j, dodjeljuju im parcelu i, prepuajui robovima da je
obra'uju po svom na#o'enju, obvezuju i# na plaanje odre'enog danka u nauri. $ekulij je jedan
od sari# oblika rimski# pravni# odnosa. Njegova iroka primjena za vrijeme 5arsva svjedoi o
ome da je sari nain obrade prosrani# eriorija pomou robova gubio svoje znaenje. "nosnije
je bilo usinjavai imanja na manje esice i svim sredsvima osiguravai sebe od iznena'enja,
osiguravai sebi odre'eni pri#od. !obovi koji su dobivali zemlju kao pekulij nazivani su se"'i
casati. " odre'enoj mjeri mijenjao se i nji#ov pravni poloaj. Na nji# se gledalo kao na %uasi
coloni 4 skoro koloni 7. $ravnici isiu da nji#, za razliku od drugi# robova, ne reba uvravai u
invenar imanja. oni se ne mogu ni osavljai u naslije'e.
" povijesnoj i pravno=povijesno lierauri pianju kolonaa posveivana je velika panja.
Najvie sporova izazvalo je pianje o porijeklu kolonaa. Neki povjesniari smarali su kolona
nerimskom pojavom, preuzeom od )ermana, kod koji# su se robovi nalazili u drukijem
poloaju nego kod !imljana i po svom sausu bili slini kolonima. $rvi je o miljenje iznio
1avinji, kasnije su ga zasupali Markvar i 0ek. Njega je u odre'enom pogledu dijeli i Mommsen,
koji je, dodue, isako da je irenju kolonaski# odnosa doprinijelo smanjenje broja robova,
uslijed novi# uvjea rimske vanjske poliike. $u#a i !odberus smarali su kolona ublaenim
ropsvom. Busel de 5oulanges i (. M. )revs su smarali da kolona proisjee iz sve vee
zaduenosi sini# arendaora. Najzad, neki israivai objanjavali su razviak kolonaa ujecajem
isonog #elenisikog agrarnog susava. &sobio znaenje imala su u om pogledu israivanja
!osovceva. " svom radu o kolonau on je donio dealjnu sudiju agrarni# odnosa u #elenisikim
zemljama, gdje je jo prije rimskog osvajanja bio pozna prisilan zakup. !osovcem smara da se
ne moe govorii o izravnom preuzimanju i# odnosa sa (soka. $o njegovom miljenju, radi se
samo o uzajamnom proimanju isonog i rimskog socijalnog poreka. !osovcev smara da je
svaka pojedina regija !imskog 5arsva imala svoj pu do kolonaa. " (aliji kolona je ponikao
samosalno. " A%rici se primjeuje kombiniranje ialski# i isoni# oblika.
Kolonaski odnsoi bili su raireni i na druge socijalne kaegorije/ vezivani su za zemlju robovi,
naseljavani barbari. Ali e mjere ipak ne omoguuju da se kolona smara ublaenim ropsvom ili
usanovom preuzeom od )ermana. Nema nikakvi# osnova za zakljuak o isonjakom
podrijelu kolonaa ali je popuno mogue da je u organiziranju carski# imanja na 0apadu bilo
poneo uneseno iz isone organizacije posjedD.
@,2
!azvoj kolonaa predsavlja jednu od najvaniji# osobiosi gospodarskog razvoja doba ranog
5arsva. " (aliji se kolona razvijao uslijed oga o je robovski rad posao neunosan, a
robovlasniko gospodarsvo poelo opadai.
Kolon je u veoj mjeri nego rob bio zaineresiran za poveanje produkivnosi svoga rada.
Codue, kod raspodjele zemljia na pojedine parcele moglo je bii rijei samo o eksenzivnom
gospodarsvu. pod akvim uvjeima nisu se mogli izvrii savjei za poboljanje poljoprivrede koje
su davali rimski agronomi. Ali mi ne moemo uemeljeno govorii o ome da su oblici
inenzivnog robovlasnikog gospodarsva, o kojima moemo sudii na osnovu Kaonovi# i
Kolumelini# djela, bili nairoko rasprosranjeni. $o svemu sudei, a su gospodarsva posojala
samo u podrujima blizu gradova, amo gdje su posojale pogodne komunikacije. +elike
lai%undije bile su poglavio eksenzivna gospodarsva. $rema ome, mi ne moemo donijei
zakljuak da je irenje kolonaa u (aliji dovelo do opeg opadanja produkivnosi poljoprivrede.
" provincijama pak, naroio pograninim, kolona je bio jedan od glavni# oblika
iskoriavanja seljaka, oblika koji su doprinijeli korienju novi#, doad neobra'eni# zemljia.
5arski i privani posjedi bili su akvi# razmjera da se nisu mogli obra'ivai pomou robova.
Kolona je pruao mogunos obrade i# zemljia.
5+ ." a !o ' i u I I+ s t o l 4 e C u
6o u Augusovo doba odre'ene su glavne smjernice poliike 5arsva prema provincijama.
(skoriavanje provincija prevaralo su se u susav, a oslonac na provincijsku robovlasniku
arisokraciju predsavljao je sredsvo za jaanje oga novog susava. Augusovu poliiku nasavio
je Klaudije. osobio znaenje u om pogledu imala je djelanos careva iz dinasije Blavijevaca i
dinasije AnoninD. " svojoj osnovi !imsko je 5arsvo predsavljalo odre'eno poliiko jedinsvo,
ali je ono jo bilo daleko od sveobu#vane cenralizirane monar#ije. 1vaka provincija sasojala se
od samoupravni# gradova, kao i od pojedini# plemena, koja su sauvala svoje obiaje, svoj jezik,
i koja su ek posepeno primala rimsku kuluru na 0apadu i #elenisiku kuluru na (soku.
Porijeklo +r!"ov!
$orijeklo i# gradova je razliio. Ako uzmemo zapadni dio 5arsva, moramo ukazai na sare
gradove, nasale jo prije rimskog osvajanja, koji su bili vana rgovaka i kulurna sredia.
-akvi su panjolski gradovi )ades i Nova Karaga * sredia punske kulure, ili galski grad
Masilija * sredie grke kulure. -o su mogla bii prijanja sredia plemenski# naseobina. -akvi
su bili mnogi gradovi u )aliji. )radovi su mogli nasai i od manji# naselja, koja bi izrasla u
znaajnija sredia. -ijekom ((. s. osniva se prilian broj novi# gradova. Mnogi od nji# bili su po
svom porijeklu kolonije veerana. $rilian broj gradova nasaje od naseobina koje se pojavljuju
oko logora i boravia vojske. Go se ie isonog dijela 5arsva, u i dalje zadravaju svoje
znaenje sarinska sredia #elenisike kulure, iako se i na (soku pojavljuje prilian broj novi#
@,8
gradova, koji su igrali znaajnu ulogu u gospodarskom i kulurnom ivou 4 Eadrijanopolis u
-rakiji, -iberijada u $alesini, Aninopolis u ?gipu 7. $o isonim provincijama osnivane su i
kolonije veerana.
Gr!"ske &st!nove
" zapadnom dijelu 5arsva gradovi su se dijeli na vie kaegorija.
" najvii rang spadale su k o l o n i j e ( coloniae ). (spod nji# nalaze se mu n i c i p i j i
( munici#ii ), a zaim slijede g r a d o v i ( ci'itates ) r a z n o g r a n g a . Neki od nji# smarani su
u doba 5arsva s a v e z n i k i m ( foe!e"atae ) gradovima. Crugi su nazivani s l o b o d n i m
( libe"ae- leibe"ae et immunes ), dok je ogromna veina spadale u kaegoriju g r a d o v a k o j i
p l a a j u p o r e z e ( ci'itates sti#en!ia"iae ). &d ranga koji posjeduje koji grad ovisilo je
kakva prava uivaju njegovi sanovnici 4 prava !imljana, 9aina ili peregrina 7, na osnovu koji#
prava posjeduju zemlju i uivaju li kakve povlasice glede porezD.
5arevi unaprje'uju mnoge provincijske gradove u kolonije, ili municipije sa pravima punog
rimskog, ili lainskog gra'ansva.
)radska uprava u zapadnim opinama u mnogome podsjea na ialsku i, slino ovoj, kopira o
odre'enom pogledu sari rimski usav. Na elu grada soji g r a d s k i s e n a (o"!o
!ecu"ionum )N kasnije se on ee naziva k u r i j o m ( cu"ia ).
9okalni magisrai nosili su ise nazive kao i magisrai u (aliji. Najvii me'u njima, koji su
odgovarali rimskim konzulima, nazivani su d u u mv i r i ma ( !uo'i"i ). &ni su birani svake
godine i njima je pripadala najvia vlas u gradu.
6edanpu u pe godina birani su !uo'i"i %uin%uennales- koji su igrali isu ulogu kao i cenzori u
!imu. &ni su provodili cenz i sasavljali album, j. spisak dekuriona. Cva edila skrbila su se o
gradskom ure'enju, vodili nadzor na organizacijom igara i nad redom u gradu. Najnii magisrai
bili su kvesori, koji nisu birani u svim gradovima.
&sim magisraa, gradovi biraju i parone. -o su osobe iz senaorskog salea, visoki carski
dunosnici i sl. "z obine posojali su i sveeniki magisrai, od koji# su osobio znaenje imali
Avjeni %laminiA ( flamines #e"#etui ) * sveenici carskog kula. &ni su obino pripadali savjeu
dekuriona.
Gr!"ske .in!ncije
Municipalni pri#odi sasojali su se od raznovrsni# podavanja. )rad je mogao imai pri#ode od
svoji# zemljia koja je davao pod zakup. Ali su osobio znaenje imali svakovrsni prilozi
mjesni# magisraa. &sobe izabrane za dekurione, magisrai koji supaju na dunos * morali su
se u znak priznanja za ukazanu as ( &ono" ) pobrinui za razvoj rodnog grada i blagosanje
njegovi# sanovnika. &blici i# AdobroinsavaA bili su razliii/ podizane su nove zgrade,
@@3
izra'ivani rgovi, posavljani kipovi, prire'ivane igre i predsave, dijeljeni obroci, #rana i novac,
ulagana sredsva od koji# je obrazovan alimenarni %ond i sl.
5re#enje +r!"ov!
)radsko ure'enje imalo je veliko znaenje. -ako nam, npr., osaci a%rikog grada -amugadi
4 -#amugadi 7 daju sliku o jednom relaivnom malom gradu, koji se nalazi na peri%eriji 5arsva i
koji je nasao u vrijeme -rajana. )rad je pravilno oblikovan, ulice se sijeku pod pravim kuom. u
srediu, gdje se sjee vie ulica, nalazi se lijepo ure'eni %orum, okruen velikim, udobnim
zgradama. Me'u im zgradama, osim #ramova, posveeni# boansvima, reba isaknu
b a z i l i k u , gdje se je odvijao poslovni ivo, gdje su vrene svakojake pogodbe i odravan
su'enja, zaim kuriju, gdje je zasjedao gradski sena, zaim kazalie id. 1auvani su osaci dobro
opremljenog rga, sa ure'ajima za uvanje zali#a #rane. $o ulicama se nalazilo mnovo porika,
u koje su se ljudi mogli sklonii od arkog sunca ili kie.
F&nkcije +r!"ski- k&r!tor!
Nije u svim gradovima, nii uvijek gospodarsvo vo'eno racionalno. " nekim gradovima
ras#odi su bili vii od pri#oda. 5arska uprava od vremena Nerve poduzima sve mjere da bi
regulirala upravu gradskim %inancijama. $od Nervom i pod -rajanom svara se posebna dunos
g r a d s k o g k u r a o r a ( cu"ato" "ei #ublicae ), koji ima iroke ovlasi. on je imao dunos
vo'enja nadzora nad gradskim %inancijama.
&va mjera, kao i druge o kojima nam daje odre'enu predodbu prepiska $linija i -rajana,
svjedoi o cenralizaorskoj i nivelirajuoj endenciji !imskog 5arsva, karakerisinoj za doba
AnoninD. Cravna uprava je nasojala na gradove prebacii ubiranje svi# vrsa porezD. 6o na
poeku 5arsva na gradove prelazi ubiranje izravni# poreza. Na kraju, dravna uprava savlja
maerijalnu odgovornos za ubiranje porezD u odre'enom gradu i njegovom okrugu na dekurione,
onije, na dese najvii# lanova savjea.
)radska auonomija posepeno opada. zajedno s njom poinje i opadanje gradova. o je
ako'er jedan od simpoma poeka krize.
Provincijski sk&povi
&d ranog vremena 5arsva nasaju provincijska udruenja gradova, koji se grupiraju oko
carskog kula. $o #elenisikim zemljama skupovi predsavnika gradova odre'enog podruja
posojali su jo u predrimsko doba, u zapadnim, pak, provincijama i se skupovi pojavljuju
poekom 5arsva. 1vake godine u cenru provincije skupljaju se predsavnici pojedini# gradova.
1kupovima ( concilia ) rukovodi provincijski sveenik ( flamen #e"#etuus #"o'inciae ), u
isonim provincijama on se naziva azijar#, galaar#, biinijar#, id. Na im se skupovima
obavljaju bogosluja i prinose rve u as !ima i cara, a poom se raspravlja o lokalnim
@@1
pianjima i upuuju zamolbe caru. $rovincijski skupovi isprva su imali ujecaj na upravljanje
provincijama, ali se nji#ovo odravanje posepeno prevaralo u %ormalnu ceremoniju.
Socij!ln! str&kt&r! %!p!"ni- +r!"ov!
" socijalnoj srukuri pojedini# rimski# podruja sauvano je mnogo osobiosi, ali se ipak
mogu isaknui neke ope cre, karakerisine goovo za sve gradove u vremenu AnoninD.
Cekurioni, vladajui gradski sale, pripadali su, u pravilu, krupnim i srednjim
zemljoposjednicima, ija su se imanja nalazila u gradskoj okolici. "sprkos razvoju obrniva i
razmjene, samo je zemljini posjed ovjeku svarao povlaen poloaj u druvu.
1ale dekuriona nije bio zavoren. ?pigra%ski podaci nam svjedoe o ome da su njegovim
lanovima mogle posai osobe skromnog socijalnog podrijela. " A%rici, npr., jedan epia% govori
o ome kako je neki sin siromani# rodielja bio u mladosi nadniar, eo io, zaim sao na elo
korporacije eelaca, i najzad sekao imanje i posao gradski cenzor. $rilian broj dekuriona
sainjavali su bivi vojnici. Cekurionima su mogli posai i romanizirani predsavnici domae
arisokracije.
1ljedee mjeso iza municipalne zemljoposjednike arisokracije zauzimali su svakovrsni
poduzenici ( neotiato"es )/ rgovci, vlasnici obrniki# radionica, vlasnici brodova id. Me'u
njim eso ima i oslobo'enika.
& ivou nii# slojeva slobodnog sanovniva znamo relaivno malo. $o malim gradovima
posojao je prilian broj ljudi koji su se bavili poljoprivredom, obra'ivali parcele u predgra'u.
poseban sale sainjavali su obrnici.
'ole+iji
6ednu od osobiosi municipalno ivoa og vremena predsavlja razviak kolegija. -aj proces
je karakerisian za zapadni dio 5arsva. Kolegiji su imali najrazliiije ciljeve. Neki su imali
vjerski karaker. %ormirani su kolegiji siromani# ljudi ( colleia tenuio"um ). u !imu, (aliji, a i
po provincijama, bilo je mnogo akozvani# kolegija za pokope ( colleia fune"a"ia ), iji su
lanovi imali zadau prire'ivai pokope i spomene umrlim lanovima svoje korporacije.
&rganiziranje kolegija moglo je imai i gospodarske ciljeve/ siromani i srednji slojevi
sanovniva eljeli su se na svaki nain osigurai od propasi, koja im je prijeila. Ali je za
gospodarski razvoj 5arsva osobio vaan nasanak kolegijD rgovaca, vlasnika brodova i razni#
obrnika. $osojali su kolegiji pekara, eksilaca, oruara id. Hlanovi kolegijalni# korporacija
mogli su bii kako slobodni ljudi ako i robovi. Jivo kolegija, kao o o pokazuju napisi, bio je
neobino inenzivan. $o svom ure'enju oni su u odre'enoj mjeri podsjeali na municipije. Na
nji#ovom elu nalazili su se magisri, kuraori, pre%eki, praesides id. Kolegiji su imali svoje
parone, oni su se nalazili pod zaiom kakvog boansva i imali svoje blagdane. &dre'eni# dana
lanovi kolegija sasajali su se radi raspravljanja o pianjima vanim za kolegij.
@@,
!imska uprava odnosila se prema kolegijima s malom podozrivou. Coisa, u !imu su
kolegiji pred kraj !epublike bili neka vrsa poliiki# klubova, a u provincijama mogli su
doprinosii organiziranju usanaka. 0ao je -rajan, npr., u jednom od svoji# pisama izriio
zabranio $liniju osnivanje kolegija varogasaca.
E+ .o s # o !a " s 8 i B i ' o t # " o ' i n c i 4 a
" gospodarskom ivou 5arsva provincijski su gradovi igrali veoma vanu ulogu * kao
obrnika i rgovaka sredia. $oloaj gradova bio je nejednak. " nekim sluajevima oni su
podmirivali samo porebe svoga okruga, u drugim su o bila snana rgovaka i obrnika sredia.
Coba AnoninD obiljeeno je razvojem inenzivne razmjene. "-azmjena je razne narode tako
povezala% da je izgledalo da je ono "to je proizvedeno na jednom mjestu roeno svuda"
( )i'e"sas +++ entes ita comme"cio miscuit- ut %uo! entium esset us%uam- it a#u! omnes
natum esse 'i!e"etu" ). &ve rijei spadaju u niz reoriki# #iperbola, ali one ipak vjerno
naglaavaju odre'ene cre socijalne svarnosi.
!azvoju razmjene doprinosio je mir, koji je 5arsvo usposavilo. +eliko znaenje imala je skrb
carske uprave o komunikacijama. $rovincije su bile ispresijecane kvalienim cesama, na iju je
izgradnju roeno mnogo ruda i sredsva. (zgradnja promenica imala je u prvom redu sraeke
ciljeve, ali su cese doprinosile i razvoju razmjene.
Isto,n! po"r&,j! $!rstv!. M!l! A%ij! i Sirij!
" pogledu obrniva isoni su se gradovi nalazili ispred gradova zapadnog dijela 5arsva.
osobio su se isicala neka sredia na morskoj obali i na raskrijima rgovaki# puova. 1vako
podruje rimskog 5arsva imalo je svoje gospodarske osobiosi.
Mala Azija obu#vaala je vie provincija. "z sare rgovake gradove, kakvi su bili Mile,
?%ez, $ergam, 1mirna, bilo je i zabaeni# pasirski# podruja. " granicama provincija posojala je
iva razmjena, a preko primorski# gradova i drugi# podruja izvoeni su poljoprivredni proizvodi
4 vino, ulje, vuna, koa 7, drvena gra'a, kao i obrniki proizvodi, osobio eksila roba.
" 1iriji je ako'er bilo seoski# podruja, slabo povezani# s gradskim srediima. Ali i uz o
reba isaknui visok gospodarski razvoj sirijski# gradova. 1ari %eniki gradovi sauvali su svoje
znaenje. " -iru su, kao i prije, izra'ivanje grimizne kanine, a 1idon je bio na glasu po
predmeima izra'enim od obojenog sakla. $o sirijskim gradovima bilo je mnogo majsora koji se
izra'ivali razne predmee od zlaa, srebra i bronce. mealni proizvodi izra'ivani u 1iriji dopirali
su na (sok i na 0apad. )lasovie su bile sirijske vunene i lanene kanine, kao i predmei od
kineske svile. " mnogim dijelovima 1irije oduvijek je bilo razvijeno voarsvo. 1irijska vina, kao
i sueno voe, bili su veoma cijenjeni i izvoeni ak i u (aliju. Na carskim posjedima rasli su
cedrovi i empresi, koji su ako'er izvoeni iz 1irije. &sim primorski# gradova, kao o su
Anio#ija i 9aodikeja, veliku vanos imao je Camask, koje se nalazio na kriiu rgovaki#
@@@
puova. $reko 1irije vo'ena je jednim dijelom rgovina sa (ndijom i Kinom 4 preko $arskog
kraljevsva 7. " rimsko doba razvijaju se akvi gradovi kao o je nedavno okopani Cura=?uropos
na ?u%rau, koji se nalazio na velikom karavanskom puu, i $almira, koja je najprije bila
samosalna drava, a zaim popala pod rimsku vlas.
)lavni arikli isone vanjske rgovine bili su luksuzni predmei. iz (ndije je dolazilo drago
kamenje, biseri, pamuk, a iz Kine * svila. (z rimski# podruja izvoene su kanine, mealni
proizvodi. " pravilu, vanjska rgovina s dalekim isonim zemljama bila je za !imsko 5arsvo
uglavnom pasivna.
" 1iriju, kao i u maloazijska podruja, nagrnulo je pred kraj !epublike mnovo ialski#
pekulanaa, ali su i# u vrijeme 5arsva konano poisnuli #elenizirani sirijski rgovci, koji u
svojim rukama nisu drali samo sirijsku rgovinu, ve su svojim la'ama prevozili i egipasku
robu.
2+ip!t
Najsnanije rgovako sredie ?gipa i iavog isonog dijela 1redozemnog mora bila je
Aleksandrija. $reko nje je vodio drugi rgovaki pu u (ndiju i Kinu. (ndijska roba, dovoena
preko 5rvenog mora, prevoena je devama u najbliu sredozemnu luku, ili do Nila, pa niz Nil u
Aleksandriju. &gromni carski posjedi davali su obilje zlaa, iji je znaan dio odlazio u !im. (z
?gipa su izvoene lanene kanine i papirus. -rgovina i obr znanim svojim dijelom bili su
monopolizirani. " sloenom birokraskom susavu najisaknuije poloaje zauzimali su !imljani.
Ali su u gospodarsvenom ivou zemlje glavnu ulogu 4 u svojsvu srednji# i sini#
gospodarsveni# inovnika, zakupaca i rgovaca 7 igrali )rci, onije reeno, #elenizirano lokalno
puansvo.
Isto,ni +r!"ovi Rimsko+ $!rstv!
" vrijem AnoninD karakerisian je visok gospodarski razvoj gradova rimskog (soka. Ne
moemo rei da su svi gradovi dosigli onu razinu gospodarskog razvoja na kome su se nalazili u
najboljim vremenima #elenisikog doba, ali je u svakom sluaju nji#ov gospodarski poloaj bio
vii od onog u pre#odnom razdoblju, pred kraj !epublike, i onog u kasnijem vremenu, j. u (((.
s. "osalom, reba isaknui neravnomjernos razvoja pojedini# podruja. -ako je, na primjer,
$era izgubila svoje prijanje znaenje nakon ukljuivanja $almire u sasav 5arsva. ( dalje je
rajalo opadanje gradova u samoj )rkoj i aj proces nisu mogle sprijei ni milosinje careva, kao
ni mjere popu Eadrijanova $an#elenskog saveza.
(soni gradovi i dalje su uvali svoj poseban poloaj, kako u gospodarskom, ako i u
kulurnom pogledu, iako su sa 0apadom bile usposavljene redovne rgovake veze, koje su ile
raznim smjerovima. &sim radicionalni# sredozemni# puova, (sok je sa zapadnim rimskim
provincijama bio povezna preko :iinije i Mezije.
Gospo"!rski r!%voj %!p!"ni- po"r&,j!
@@<
)ospodarski razvoj zapadni# gradova odvijao se unekoliko drukije od razvoja isoni#
gradova. 0nanim svojim dijelom zapadne su provincije osajale poglavio poljoprivredna
podruja. -ek u (. s. na 0apadu su pojavljuju obrnika sredia, koja dodue nisu sekla onaj
svjeski glas kao -ir i 1idon, ali su zao proizvodili robu koja je dopirala ak do pogranini#
barbarski# zemalja.
" (.=((. s. provincije najblie (aliji sauvale su svoje prijanje gospodarsko znaenje. 1icilija
je izvozila io, 1ardinija je bila poznaa po svojim poljoprivrednim proizvodima i mineralnim
bogasvima, sa Korzike je izvoena umska gra'a.
Sjeverno!.ri,ke provincije
&sobio veliko znaenje za gospodarski ivo 5arsva imale su sjevernoa%rike provincije.
&duvijek je bila glasovia a%rika penica, koja je u prvom redu odlazila u !im. Jiarsvo je
predsavljalo osnovnu granu poljoprivrednog ivoa A%rike. Jio se proizvodilo ne samo na
ogromnim carskim imanjima, ve i na posjedima arisokracije. &d osali# poljoprivredni#
proizvoda seklo je vanos maslinovo ulje. &no je isprva proizvo'eno samo za lokalnu poronju.
Kasnije je ulje najbolje kakvoe izvoeno u !im i Aleksandriju. " A%rici su uzgajane i razne
vrse vinove loze, premda a%rika vina nisu igrala vaniju ulogu u provincijskom izvozu.
+eliki posjedi, koji su u adminisraivnom pogledu izjednaeni s municipalnim okruzima i koji
su obu#vaali naseobine kolonD, predsavljaju jednu od osobiosi socijalnog poreka !imske
A%rike. Ali isovremeno 1jeverna A%rika u doba 5arsva je zemlja gradova/ neki od nji# nasali su
jo u vrijeme karake vladavine, drugi su izrasli od plemenski# sredia, rei su osnovali
!imljani. " gospodarskom pogledu gradovi su bili sredia obrniva i rgovine, ali se
isovremeno znaan dio sanovniva, osobio u malim gradovima, bavio i poljoprivredom.
&br je bio relaivno slabo razvijen u A%rici. &brnici su, po svemu sudei, podmirivali samo
lokalno rie. "voz iz drugi# provincija i (alije se smanjuje, ali su ipak keramika iz (alije i
)alije i mealni proizvodi iz (alije dovoeni u a%rika podruja i u ((. i (((. s. 0naajno mjeso u
a%rikom izvozu zauzimale su divlje zvijeri, koje su prodavane rimskim am%iearima, kao i
robovi 4 5rnci 7, zlao i slonova kos.
" (. s. rasu uglavnom primorski gradovi 5arsva. Karaga, obnovljena po planu 6ulija 5ezara,
ponovo se prevorila u jedno od najsnaniji# rgovaki# sredia 1redozemnog mora i sauvala,
kao i Aleksandrija, svoje znaenje sve do posljednji# soljea 5arsva. &sim Karage, u (.=((. s.
cvali su "ika, Eadrume, Eipon=!egij i glavni grad Maurenaije = 5ezareja. 0a ((. s.
karakerisian je poras gradova u samim provincijama. o svjedoi o uspjesima romanizacije,
gospodarskom razvoju akvi# podruja koja su ek ada sjecala kuluru. -amuradi, 9ambezis i niz
drugi# gradova razvili su se ek u doba Anonina.
:p!njolsk!
@@F
(z Gpanjolske su jo od davni# vremena izvoene kovine/ zlao, srebro, olovo, bakar i eljezo.
Mjesa najbogaija rudnim blagom pripadala su dravi ili caru. rudnici su davani u zakup
kondukorima ( con!ucto"es ), koji su dravnoj blagajni dosavljali kovine u obliku poluga.
Gpanjolska je spadala u red oni# provincija koje su izvozile io u (aliju. " Gpanjolskoj se
proizvodilo maslinovo ulje za izvoz. +aan je bio i izvoz vinD. Cu obale $irenejskog poluooka
bilo je mnovo rimski# sredia. &br je u Gpanjolskoj bio relaivno slabo razvijen. iz nje su
dolazile uglavnom sirovine, u prvom redu za razne ialske radionice. naproiv, u nju su izvoeni
goovi proizvodi iz (alije i )alije.
5arevi su iili poras panjolski# gradova, iako broj veliki# gradski# sredia nije bio velik.
&dre'enu vanos sauvali su sari pomorski gradovi )ades i Nova Karaga. grad -arakon,
sredie jedne od panjolski# provincija, znano se razvio za dva soljea i sekao veliko
rgovako znaenje. znaenje je sekao i gard Korduba, koji se nalazio na puu za najvee rudnike
bakra u Gpanjolskoj. 0a Gpanjolsku, kao i za A%riku, bile su karakerisini omanje varoice, koji#
je naroio mnogo bilo u junom dijelu zemlje, u :eici, gdje je romanizacija posigla najvee
uspje#e.
4rit!nij! i +!lsk! po"r&,j!
:rianija je bila jedna od najmanje romanizirani# zemalja, premda su se i u razvijala gradska
sredia, u kojim su ivjeli predsavnici lokalne arisokracije, rgovci i rimski inovnici. (z
:rianije su izvoene uglavnom kovine, naroio eljezo i cink, a ako'er i robovi.
Nejednako su bila razvijena u gospodarskom pogledu i galska podruja. !omanizacija je
najvei uspje# izvrila ne nji#ov juni dio, na Narbonsku )aliju. -ijekom soljeD gospodarsko i
kulurno sredie e regije bila je Masilija. &d 5ezarovog vremena Masilija gubi svoje
gospodarsko znaenje, osajui jedna od malobrojni# oaza grke kulure na 0apadu. 0ao su se
razvili gradovi Narbon i Arelaa. $lovne rijeke igrale su vanu ulogu u gospodarskom ivou
)alije. Na nji#ovim obalama nalazili su se najvaniji galski gradovi, u kojim su kompanije
vlasnika brodova uivale velike povlasice. &sobio su se isicali 9ugdun i -rier. +eina galski#
gradova nasala je jo u predrimsko doba i predsavljala su u svari sredia plemenski#
naseobina, okruga ( #ai ), koji su se uslijed uspjene romanizacije galske arisokracije i priljeva
rimski# doseljenika u galska podruja prevorili u rimske gradove. Jiarsvo je bilo razvijeno u
svim podrujima )alije. Jia je bilo dovoljno ne samo za porebe lokalne poronje i
snabdijevanje sjeverni# vojski, ve ponekad i za izvoz vikova u (aliju. " mnogim podrujima
bilo je razvijeno vinogradarsvo. )alska vina, naroio ona iz Narbonske provincije, uspjeno su
konkurirala najboljim ialskim vrsama. Maslinovo ulje ako'er se proizvodio u 6unoj )aliji.
+ie nego u osalim zapadnim provincijama jaala je obrnika proizvodnja. 9anene kanine,
galski vuneni ograi, keramiki proizvodi, osobio svjeiljke od gline, mealni proizvodi * irili
su se po svim zapadnim provincijama, poiskujui ialsku robu.
Por!jnsk! i pri!lpsk! po"r&,j!
@@>
$orajnska podruja koja su sainjavala )ornju i Conju )ermaniju, opskrbljivala su iom i
drugim namirnicama legije koje su se amo nalazile. $reko i# podruja vo'ena je rgovina s
)ermanima, od koji su dovoeni robovi.
$rialpska podruja, koja je osvojio Augus, bila su vana nalazia kovina.
Po"&n!vsk! po"r&,j!
$odunavska podruja posepeno sjeu sve vee znaenje u ivou 5arsva. !asu gradovi.
Neki od nji# bili su kolonije veerana, drugi su se razvili od zaselaka, osnovani# pokraj rimski#
logora, ei * od srediD plemenski# naseobina. Na Cunavu se razvija brodarsvo. &sim oga,
razmjeni je doprinosio i susav promenica koje su spajale razliia podruja. Cominannu ulogu
igrala je poljoprivreda. u nekim podrujima va'ene su kovine. &brnike radionice zadovoljavale
su lokalno rie. $eko Akvileje dolazila je zapadna roba. )lavni uvozni arikli bili su obrniki
proizvodi i vina. s one srane Cunava dovoeni su robovi, a ako'er i soka. &snivanje provincije
Cakije doprinijelo je razvoju veza sa sjeveroisonim nerimskim podrujima.
Sjevern! obl! $rno+ mor!
1jeverna obla 5rnog mora nije ulazila u sasav !imskog 5arsva, ali se je nalazila u poliikoj
ovisnosi od !ima.
( grki gradovi 4 &lbija, Eersonez, kao primorska sredia na kavkaskoj obali 7 i :osporska
kraljevina dobivali su od !ima vojnu i %inancijsku pomo za borbu proiv sepski# naroda. Na
zapadnom dijelu Krima, a jedno vrijeme i na Eerzonezu, nalazile su se rimske posrojbe. $od
Anoninom $ijem pruena je znana pomo &lbiji, koju su napadala skiska plemena. :osporski
kraljevi kovali su novac sa rimskim simbolima i smarali rimske careve svojim vr#ovnim
zainicima.
Jio koje je dobivano na njivama polu#elenizirani# veliki# posjednika grki# gradova,
odlazilo je, kao i soljeima prije, u sredia balkanske )rke. Jiom iz crnomorski# podruja
opskrbljivale su se rimske vojske razmjeene ne samo u podunavskim podrujima, ve ako'er i
na $onu, Kapadokiji i Armeniji. )rki rgovci izvozili su usoljenu i suenu ribu ne samo u
)rku, ve i u zapadne provincije. (z crnomorski# podruja izvoeni su robovi, kao i luksuzni
predmei/ zlao i skupocjena krzna. &brniki proizvodi, koji su sizali iz isoni# i zapadni#
provincija, kao i oni koji su proizvo'eni u grkim gradovima, dopirali su do sepski# predjela,
daleko izvan granica :osporske kraljevine.
!omanizacija goovo da i nije za#vaila crnomorska podruja, iako su sauvani osaci naselja i
#ramova rimski# sanovnika. Eelenizirani sloj predsavljao je relaivno uzak sloj sanovniva. $ri
ome se jo u ovo doba primjeuje obrnu ujecaj lokalne skisko=sarmaske kulure na ivo,
narav i obiaje grki# kolonisa.
@@;
Proi%vo"nj! i r!%mjen! & I. i II. st.
$rema ome, u (. i ((. s. razmjena je bila razvijena izme'u svi# dijelova 5arsva. $ojedina
njegova podruja i gradovi specijalizirali su se za proizvodnju odre'eni# vrsa robe. Ali ne reba
preuveliavai razmjer rgovine ovog vremena i govorii o razvoju kapialisiki# odnosa. )lavni
predmei rgovine i dalje su bili luksuzni arikli i poljoprivredni proizvodi. &d obrniki#
proizvoda izvoeni su uglavnom rijeki predmei, a krug nji#ovi# poroaa bio je relaivno
malen. $redmei iroke poronje izra'ivani su na licu mjesa, a rgovina njima nije imala
presudno znaenje. &brnika proizvodnja nije bila oliko razvijena da bi se moglo govorii o
masovnoj proizvodnji i masovnom riu. )lavni uzrok e pojave leao je u samom nainu
robovlasnike proizvodnje. Cominanan oblik obrnike proizvodnje bila je radionica u kojoj su
bili zaposleni uglavnom robovi. " pravilu, o su po svemu sudei bila omanja poduzea, u kojima
nije posojala podjela rada. 1redsva za proizvodnja nisu usavravana, i e#nika se nije razvijala.
!ad robova bio je malo produkivan. poboljane su jedino meode obrade sirovina, sjecane u i
prenoene s koljena na koljeno majsorske navike, ali je u kvaniaivnom pogledu produkcija
osajala na niskom supnju, dok su cijene bile relaivno visoke.
"sprkos razvoju promea, ranspor je ipak bio skup. (splaivije je bilo preselii iavu
radionicu nego konkurirai lokalnim obrnicima. $osljedica oga bila je decenralizacija.
&brnike radionice pojavljuju se u onim provincijama koje su prije oga osjeale porebu za
uvozom, a o je predsavljalo prepreku svaranju obrniki# sredia u punom znaenju e rijei.
&dsusvo masovne proizvodnje objanjava se i ime o je kupovna sposobnos glavnine
sanovniva uvijek osajala neobino niska. $oo je dalo odre'ene povlasice najviem sloju
provincijskog sanovniva, !imsko 5arsvo nije nia uradilo na uzdizanju blagosanja
puansva. Naproiv, porezna opereenja posajala su sve vea.
&bian puk plaao je porez na zemlju i osobni porez. osim oga, posojalo je mnovo razni#
neizravni# poreza. &sim redovni#, bilo je i izvanredni# namea. $onekad su carevi brisali sve
porezne dugove na odre'eno vrijeme u nekim podrujima, ali e mjere nisu mogle imai vee
znaenje, jer su brisani oni porezni dugovi koji se i inae nisu mogli naplaii.
+elika prepreka razvoju novanog gospodarsva bio je sam poras krupni# posjeda. aj poras
nije mogla zausavii poliika careva dinasija AnoninD, koji su iili srednji zemljini posjed.
$oras krupni# posjeda imao je razne uzroke/ dobra pro'a poljoprivredni# proizvoda, ime o je
ulaganje sredsava u zemlju bilo najsigurniji nain ouvanja i# sredsava, i najzad ime o je
posjedovanje zemlje smarano najasnijim i najdosojnijim zanimanjem. Krupni posjednici borili
su se da dobiju posebne senaske ili carske odluke, po kojima su nji#ovi posjedi smarani
neovisnim od municipijD i u pravima izjednaeni s njima. 1usjedsvo krupnog posjeda malo je
doprinosilo razviku obrD u oblinjim gradovima. Na posjedima se pojavljuju vlasii, obino
neslobodni obrnici, svaraju se vlasie obrnike radionice, proizvodi se opeka ili crijep za
porebe samog posjeda.
@@2
!azvoj gradova doprinio je ukljuivanju razni# podruja !imskog 5arsva u prome, ali je
iav niz uvjea predsavljao prepreku za produbljivanje og procesa. )lavni uzrok leao je u
robovlasnikom nainu proizvodnje. Kriza robovlasniva ujecala je i na ivo provincija. Ali
uslijed iavog niza uzroka kriza se nije odma# izraavala. Na primjer, A%rika i )alija bile su na
visokom supnju jo u (((. s. Kriza je najranije dola do izraaja u (aliji, iji se poloaj znano
pogorao nakon kaasro%alne kuge u vrijeme Marka Aurelija.
E+ P o l i t i 78i i o s # o !a " s 8 i # o l oB a 4 " a !a Ri ma
" (. i ((. s. (alija posepeno gubi svoj dominanan poloaj. Ali je !im i dalje ouvao obiljeje
svjeske prijesolnice. &va prednos !ima pred drugim gradovima objanjava se iskljuivo
poliikim razlozima. )rad je rasao i ponovo se izgra'ivao. svaki od careva nasojao je osavii
svoj rag u obliku kakve monumenalne gra'evine * novog #rama, rijum%alnog luka. "
gospodarskom pogledu !im je bio poroako sredie. &rganizacija opskrbe iom ( annonae ),
koje je uglavnom dolazilo iz A%rike i ?gipa, predsavljala je sloen susav.
<+ Ri ms 8 i # l e bs
)lavni poroa proizvoda koji su sizali u !im bio je plebs. Blavijevci i Anonini nasavljaju
prema rimskom gradskom sanovnivu poliiku svoji# pre#odnika. Kao i prije, besplano je
dobivalo io redovno oko 1F3 do ,33 isua ljudi. goovo pod svakim carem dijeljeni su
izvanredni pokloni u novcu ( conia"ia ). &snovne za#jeve rimske svjeine u doba 5arsva
6uvenal je izrazio rijeima/ ( # a n e m e t c i " c e n s e s 4 k r u # a i i g a r a 7. $rire'ivanju
igara i predsava posveivana je izuzena pozornos. $oliiki bespravna rimska svjeina eso je
za vrijeme predsava ovoreno izraavala svoje simpaije ili anipaije prema vladajuem caru,
povicima je upuivala pojedine za#jeve upravieljima, ili aplaudirala umjeniku, koji bi uinio
kakvu du#oviu aluziju na carev raun.
& privanom ivou rimskog gradskog plebsa poznao je relaivno malo. Cjela sairiara i
moralisa govore o siromasima=klijenima, koji ive od sini# darova i koji oekuju milosinju od
svoji# bogai# parona. $arona i klijenela u doba 5arsva nemaju poliiko znaenje. &ni samo
zadovoljavaju ainu arisokracije i pruaju neznana sredsva za ivo siroinji. " enikom
pogledu rimski je plebs u doba 5arsva bio raznorodan. 0naan njegov dio sainjavali su
oslobo'enici.
K+ Os l o bo Ae n i c i
Pob&"e %! p&1t!nje robov! n! slobo"&
@@8
$uanje robova na slobodu predsavljalo je jednu od osobiosi socijalnog ivoa 5arsva. Koji
su uzroci e pojave\
$uanju robova na slobodu doprinio je, nesumnjivo, susav prevo'enja robova ne pekulij. Kao
pekulij rob je mogao dobii radionicu, ili duan. 6edno vrijeme on je plaao odre'eni porez, ali je
isovremeno skupljao sredsva i okupljivao svoju slobodu. Kao oslobo'enik on nije prekidao
veze sa svojim bivim gospodarom, koji je i dalje osajao njegov paron. &slobo'enici su eso
bili samo podmenue osobe, preko koji# su rimski arisokrai sudjelovali u rgovakim i
zelenakim poslovima. $uani su na slobodu i robovi ije izdravanje nije bilo isplaivo. :ilo je
sluajeva da se robovi puaju na slobodu iz %ilanropski# pobuda. $rema ome, moivi za
osloba'anje robova bili su najraznovrsniji, i oslobo'enici su predsavljali jednu od znaajni#
kaegorija rimskog druva.
Socij!lni i +ospo"!rski polo6!j oslobo#enik!
&slobo'enici su dobivali rimska ili lainska gra'anska prva, ili su bili !e!iticii, j.
izjednaavani su sa onima koji se predaju na milos i nemilos pobjedniku, nji#ova pak djeca
posajala su obino slobodni gra'ani bez naroii# ogranienja i sizala su ponekad do zvanja
dekuriona, a ponekad ak posajali i viezovima. &slobo'enici su igrali vanu ulogu na carskom
dvoru. Njima su povjeravane svakojake dunosi u provincijama, ponekad su ak posavljani za
prokuraore. &slobo'enici su sluili samog cara i njegovu obielj, a ponekad su se, kao o je o
bio sluaj u vrijeme Klaudija ili Komoda, prevarali u mone %avorie.
" rimskoj umjenikoj knjievnosi ima niz ale na raun bogai# oslobo'enika koji su jo
donedavno bili robovi, a zaim sekli ogromno bogasvo i ujecaj u druvo, ali zadrali manire i
obiaje skorojevia. 6ednog akvog oslobo'enika, koji u Balernu posjeduje isuu jugera zemlje,
spominje Eoracije. &slobo'enik -rimal#ion, vlasnik ogromni# imanja, jedna je od glavni# osoba
u $eronijevom A1airikonuA. -rimal#ionu sline oslobo'enike spominju Marcijal i drugi pisci
carskog doba. Ali nam knjievnos ne daje jasnu predodbu o ivou oslobo'enika srednje
kaegorije. &vu prazninu donekle popunjavaju epigra%ski i ar#eoloki podaci.
Mnovo oslobo'enika bilo je i u redovima razni# poduzenika, rgovaca, vlasnika obrniki#
radionica, vlasnika brodova. " veini sluajeva o su bili ljudi srednjeg imovnog sanja.
$redodbe oslobo'enika na nadgrobnim spomenicima prikazuju i# kao prosjene ljude,
energine i skromne, koji uvaju svoje osobno dosojansvo.
&slobo'enici su bili najprodukivniji sloj rimskog i provincijskog sanovniva. oni su, bez
sumnje, odigrali veliku ulogu u razvoju gospodarskog ivoa 5arsva u doba AnoninD.
J+ Vi t e @ o ' i
(znad rimskog plebsa sajao je, kao i u doba !epublike, vieki sale, koji je sad ve sekao
opedravno znaenje, iako se na njega gledalo i dalje kao na sale grada !ima. &salo je
@<3
relaivno malo viezova koji su bili poomci isaknui# vieki# %amilija iz republikanskog doba.
Novi, pak, viezovi carskog doba regruirani su od predsavnikD ialske municipalne arisokracije i
iz redova provincijske arisokracije. 0naan broj viezova davala je vojska. (slueni zapovjednik
dobivao je zvanje vieza. Najzad, sluba u carskim uredima ako'er je mogla nekom omoguii
lansvo u viekom saleu. Na razne nain mogli su aj poloaj posii i bogai oslobo'enici.
" zvanje vieza unaprje'uju se osobe slobodni# pro%esija/ pravnici, reori, gramaiari,
znansvenici.
" prva dva soljea 5arsva viezovi zadravaju u odre'enoj mjeri znaenje rgovako=
%inancijske arisokracije. Ali ve u o doba prevaraju se viezovi posepeno u inovniki sale.
+iezovi su imenovani prokuraorima i pre%ekima. smaralo se da odre'eni krug zapovjedni#
mjesa pripada viezovima. &d Eadrijanovog vremena njima su pripadale najvie dunosi u
carskim uredima.
Najviim supnjem vieke karijere smarana je, kao i Augusovo doba, dunos pre%eka
preorija, za njim dolazi pre%ek ?gipa.
Na vieko zvanje ponekad se gledalo kao na supanj ka senaorskom zvanju. (neresi razni#
skupina viekog salea bili su razliii ali je ipak aj sale, gledano u cijelosi, doprinio jaanju
carske vlasi i racionalizaciji carske uprave
G+ Se n a t o " s 8 i s t a l eB
1enaorski sale nije bio #omogen ni konsanan. njegov sasav se salno obnavljao, ali je
poliika radicija arisokracije iz doba !epublike bilo neobino iva u senaorskom saleu
carskog doba, iako su sredinom ((. s. sari paricijski rodovi bili ve izumrli. " Eadrijanovo
vrijeme spominje se posljednji poomak uvenog roda Kornelijevaca.
S!st!v sen!torsko+ st!le6!
Najprije 6ulije 5ezar, a poom i Augus, unapre'ivali su u red paricija neke isaknue
senaorske obielji. Nji#ov primjer slijedili su i drugi carevi. Novi paricija predsavljao je
povlaenu skupinu lanova 1enaa. " veini sluajeva nove paricijske obielji vodile su
porijeklo od sari# plebejski# senaorski# rodova, ali je broj ovi# posljednji# bio ako'er mali, i
eko da su poomci senaora iz republikanskog doba predsavljali jednu reinu ukupnog lansva
1enaa u ((. s. (ako su neki lanovi 1enaa nosili imena sari# paricijski# rodova, o nipoo ne
dokazuje nji#ovo srodsvo sa prijanjim uglednim precima. -a su imena, iz razni# razloga,
prisvajali sebi ljudi neznanog podrijela.
1ena se popunjavao novim lanovima. " doba AnoninD 4 kao i pod 6ulijevcima=
Klaudijevcima 7 u senaore su unapre'ivani u prvom redu predsavnici ialske municipalne
arisokracije. &ni su predsavljali veinu, i nji#ov broj bio je manje=vie odre'en. :roj senaora
(alika u doba AnoninD iznosio je oprilike F2U svi# poznai# lanova 1enaa. Go se ie osali#
@<1
lanova 1enaa, pod Anoninima se posepeno smanjuje posoak senaora podrijelom iz zapadni#
provincija, a poveava broj senaora s (soka, koje je -rajan poeo susavno uvodii u 1ena. "
1ena su ukljuivane maerijalno najosiguranije osobe, a na (soku, s njegovom razvijenim
gospodarsvom, nalazilo se dosa bogai# ljudi. !azmiljanja Ciona Krizosoma o znaenju carske
vlasi pokazuju da je me'u #eleniziranim elemenima rimski# isoni# provincija bilo ljudi koji su
podravali i opravdavali arisokraske endencije rimski# careva. Najzad, izbor senaorD iz redova
sanovnika isoni# zemalja nalaziio je opravdanje i u porebama uprave. !adi upravljanja
#elenisikim podrujima bili su porebni ljudi koji poznaju grki jezik i lokalne obiaje. 5arska
uprava vodila je o ome rauna i omoguavala sanovnicima isoni# podruja sjecanje poloajD.
Napose, za upravljanje isonim provincijama angairane su i osobe iz dinasija koje su izgubile
prijesolje. Novi senaori pripadali su po svom podrijelu raznim socijalnim skupinama, me'u
senaore uvravani su i vii asnici viekog ranga. ime su nagra'ivani za uspjenu vojnu slubu.
1enaorima su posajali i carski inovnici.
Politi,ko i socij!lno %n!,enje sen!torsko+ st!le6!
1loga izme'u cara i 1enaa, koja se opaa goovo pod svim Anoninima, ne objanjava se
samo poliikom ili moralnim odlikama i# careva. Na o je ujecala i injenica o su mnogi
senaori dobili svoj poloaj za#valjujui milosi monar#a. "sprkos ome, ipak nije bilo pune
solidarnosi izme'u careva i najvieg salea/ bilo je sukoba i pod Eadrijanom, a pod Komodom
je nasupila nova eapa borbe izme'u cara i senaorskog salea.
$od Anoninima je dolo do odre'enog preokrea * prilago'avanja monar#isiki# ideja
radicionalnim rimskim parolama. (pak nije moglo bii popune pomirbe monar#isiki# naela sa
sarinskim naelima. ( dalje su ivjele radicije salea koji je nekad bio svemoan u poliikom
pogledu i upravljao cijelim svijeom. "slijed oga, mogunos sukoba nije bila oklonjena. &ni su
izbijali onda kada su se apsoluisika nasojanja ovoreno izraavala. -o se dogodilo za vrijeme
Comicijana i Komoda.
5arevi su odsranjivali senaore koji su bili najvie neprijaeljski raspoloeni, a nji#ova imanja
su kon%iscirali. Ali je senaorski sale, kao cjelina uivao svoje prijanje povlasice. 1enaori su
imali krupne posjede, zasnovane na robovskom ili poluzavisnom radu, o je senaorskom saleu,
gledano u cijelosi, davalo veliko gospodarsko znaenje i svaralo odre'enu nezavisnos u
robovlasnikom druvu.
Glava XXXI.
RI MSKA KU* TURA U I + I I I+ ST+
3+ O#Ci 8a"a8te" 8ultu"no Bi 'ota Ri ms8o 0a"st'a u I+ i II+ st+
@<,
Coba Anonina obiljeeno je irenjem rimske kulure sve do najudaljeniji# podruja !imskog
5arsva.
!omanizacija, pod kojom se obino podrazumijeva irenje lainskog jezika, rimske kulure i
rimski# obiaja, posigla je u o vrijeme velike uspje#e. 1redia romanizacije bili su rimski
gradovi, koji su igrali vanu ulogu i u gospodarskom razvoju pojedini# dijelova 5arsva. -aj se
proces najsnanije odvijao u galskim provincijama i u junim panjolskim podrujima.
Asimilirajui se sa rimskim kolonisima, galska je arisokracija brzo primala rimsku kuluru, a
lainski jezik posajao je dominanan u galskim gradovima. :re nego u drugim provincijama
romaniziralo se i seosko sanovnivo )alije. 1lian proces odvijao se i u junim podrujima
Gpanjolske.
"nekoliko drukije odvijala se romanizacija !imske A%rike. +ladajui sloj u a%rikim
gradovima bili su rimski kolonisi, ali je zao punska radicija bilo neobino iva, ako da se u
mnogim a%rikim gradovima punski govor mogao ui jo u +. s. 6o manji ujecaj imali su
rimski obiaji i rimska kulura na seosko sanovnivo a%riki# provincija.
!omanizacija je seosko sanovnivo za#vaala manje nego gradsko, ali je rimska kulura,
usprkos og ogranienja, sekla u ((. s. opu rairenos u zapadnim provincijama. Heso je
dolazilo do sineze sari# kulurni# osnova ove ili one zemlje s novodonesenim naelima. -o se
primjeuje u vjerskim obiajima/ u A%rici je, na primjer, pod imenom 6unone poovana punska
boginja -ani, a pod imenom 1aurna * :aal. slino sapanje doga'alo se i u ar#iekuri i u
knjievnim djelima, gdje se ocravaju konure umjeniki# silova karakerisini# za ovu ili onu
provinciju.
(pak se rimska kulura razvijala samo u odre'enim granicama. Na (soku je i dalje vladala
grka kulura, ako da je dalje irenje rimskog poliikog ujecaja na neke isone zemlje
uzrokovalo irenje ne rimske, ve grke kulure. -akvo sanje bilo je slubeno priznao. )rki
jezik je u isonim provincijama bio u podjednakoj mjeri bio sluben kao i lainski.
5+ Ra @ ' o 4 " i ms 8 e 8 n 4 i B e ' n o s t i i f i l o @ o f i 4 e
Ope %n!,!jke knji6evnosti
Augusovo doba obiljeeno je djelanou isaknui# rimski# pjesnika. o doba ne naziva se
uzalud zlanim dobom rimske knjievnosi. Ali se ve posljednji# godina Augusove vladavine
moglo primijeii odre'eno opadanje knjievnosi. no i uz o poezija je Aula u moduA.
&duevljavanje poezijom karakerisino je kako za Neronovo doba, ako i za kasnija razdoblja.
$linije Mla'i govori o Aljeini pjesnikaA koji ekaju svoje sluaelje i poovaelje. & om svjedoe
i djela rimski# sairiara Marcijala i 6uvenala.
Na osnovu onoga o nam je sauvano od pjesniki# djela oga vremena moemo uvrdii neke
ope cre, karakerisine za umjeniku knjievnos druge polovice (. i cijelog ((. soljea. $oezija
je bila veoma rairena u !imu. &biaj reciiranja, javnog ianja svoji# radova, koji je pod
@<@
Augusom uveo Azinije $olion, posao je opepri#vaen. $ojavili su se pjesnici=pro%esionalci,
koji su ivjeli ne oliko od objavljivanja svoji# djela, koliko od milosinje svoji# parona.
" doba 5arsva nije bilo akvi# isaknui# i znamenii# govornika kao u doba !epublike, pa
ipak je ujecaj reorike na rimsko obrazovanje i kuluru ranog 5arsva bio veoma velik. !eorika
je predsavljala jedan od najvaniji# elemenaa rimskog obrazovanja. !eorika i %ilozo%ija ujecali
su ne samo na sadraj, nego i na oblik pjesniki# djela. +eoma raireni bili su svakovrsni
a%orizmi i krake pjesme odre'ene endencije. " poeziji ovog vremena malo je originalnog.
&ponaanje lainski# uzora predsavlja jednu od karakerisini# cra. +ergilije je posao kanon.
Njega oponaaju mnogi pjesnici, ako da je ak i Kolumela, koji je napisao sasvim prozaino
djelo o poljoprivredi * knjigu o uzgoju voaka, sasavio u si#ovima, kao da ime popunjava
vanu prazninu u "(eorgikama"!
" doba 6ulijevaca=Klaudijevaca i Blavijevaca (alija i !im su sauvali svoj prima u kulurnom
ivou. Ali, dok su u Augusovo doba goovo svi pjesnici bili (alici, u kasnijim razdobljima
veliko znaenje sekli su provincijalci. 9ukan, Kolumela, 1eneka, Marcijal, Kvinilijan pojecali
su iz panjolski# gradova, dok je Apulej bio A%rikanac.
)&k!nov! ;F!rs!lij!;
&d glasovii# pjesniki# djela ovog vremena reba spomenui spjev 9ukana 4 @8.=>F. 7 *
";arsalija". 9ukan je pojecao iz Gpanjolske i bio neak %ilozo%a 1eneke. &n je isprva spadao u
red Neronovi# prijaelja, ali je >F. g. sudjelovao u $izonovoj uroi i nakon njenog neuspje#a bio
je prisiljen izvrii samoubojsvo. 1ie spjeva ABarsalijaA sainjava ra izme'u $ompeja i 5ezara.
1ie spjeva i pieve simpaije pokazuju njegovu sklonos senaorskim oporbenim krugovima.
$isac osu'uje gra'anski ra, koji on de%inira kao zloin.
)lavni je junak njegovog djela 1loboda ( *ibe"tas ). 5ezar je prikazan kao okruan i
krvoedan ovjek. $ompej je, naproiv, olienje plemeniosi. Ali se najvie od svi# slavi Kaon
Mla'i, koji je, po 9ukanovom miljenju, dosojan oga da se u njegovu as podiu olari.
1pjev ABarsalijaA napisan je pod ujecajem +ergilijeve A?neideA, koju je 9ukan #io zasjenii,
preendirajui na besmrnos svog djela. " ABarsalijamaA se jo u veoj mjeri nego u A?neidiA
osjea ujecaj reorike, o se naroio oiuje u dugim govorima osobD i pievim digresijama.
&sim oga, u spjevu ima ivi# scena, a opisi svakojaki# razraunavanja, ubojsava id. odlikuju se
krajnjim nauralizmom.
;S!tirikon;
" Neronovo doba nasalo je jedno od malobrojni# djelD umjenike lainske proze *
A1airikonA, koji se pripisuje $ e r o n i j u , arisokrau i ovjeku bliskom Neronovom dvoru.
$eronija je okleveao svemoni pre%ek preorija -igelin, i on je, ne ekajui na proces, izvrio
samoubojsvo.
)lavna lica A1airikonaA jesu sini pusolovi koji puuju po (aliji. Cosa prosora u sauvanim
%ragmenima posveeno je gozbi -rimal#iona * bogaog oslobo'enika i ipinog skorojevia koji
@<<
nasoji luksuzom i gozbama oponaai arisokraciju. Bigura -rimal#iona, kao i njegovi# gosiju,
donijea je u obliku parodije, ali u opisu gozbe ima i dosa realisini# cra. Cjelo ima sairinu
znaajku, a po svom anru podsjea na pusolovni roman novog vijeka. Karakerisinu cru djela
predsavlja odlino poznavanje ialskog ivoa. !oman je napisan pravilnim klasinim jezikom,
ali pisac eso umee prosodune rijei i izraze. 0ao A1airikonA ima veliko znaenje za
prouavanje akozvanog vulgarnog lainiea.
M!rcij!l
Marko +alerije Marcijal 4 oko <3.=13<. g. 7 podrijelom iz Gpanjolske, sekao je u domovini
reoriku naobrazbu i doao u !im jo za vrijeme Nerona. " svojim djelima on eso opisuje
ivo pjesnika=siroma#a, koji se #rani mrvicama sa bogaaeva sola i ovisi o svojim paronima,
me'u kojima ima ba#ai#, kri# i bezduni# ljudi. Marcijal ne edi ni klijene koji oekuju
milosinju od svoji# zainika.
Njegovi epigrami, krake i precizne pjesme, posveeni su najrazliiijim pojavama
svakodnevnog ivoa. &n je proivnik reorike i prejeranog oduevljavanje miologijom, koje je
karakerisino za osale suvremene pjesnike. Marcijal pie/
"8itaj on "to za ivota moe reiH "Foje je! :u nee" nai )entaure% ni (orgone% i &arpijeH
2a na"im stranicama osjea se ovjek"!
$red Marcijalovim iaeljima niu se razni ipovi kozmopoliske prijesolnice/ paroni i
klijeni, parazii i nameljivci, lovci na naslije'a i rovai, nevjerni muevi i ene, ljubavnice,
pijanci kicoi, razni pekulani, nadrilijenici, pjesnici koji nemaju sree i dileani, vjerovnici i
dunici.
J&ven!l
& ivou Cecima 6unija 6uvenala ima malo poznai# podaaka. !odio se je u ialskom gradu
Akvinu, u drugoj polovici (. s. pr. K., i sekao reoriku naobrazbu. svarao je u vrijeme -rajana i
Eadrijana. 6uvenal je posao glasovi kao nepomirljiv i srog sairiar.
&suda suvremeni# karakerD granii kod 6uvenala sa popunim pesimizmom. 1auvani# 1>
saira obra'uje razne srane rimskog ivoa. &n je obra'ivao isu emu kao i Marcijjal kad je pisao
o ome kako je eko poenom i aleniranom ovjeku pronai parona koji bi ga podigao po
zasluzi, i o ome koliko je poniavajui poloaj klijenaa. 6edna od saira posveena je porocima
rimski# ena. 6uvenal ismijava poroke arisokraa, nji#ovu ainu, #valisanje dalekim precima.
(sovremeno pjesnik nam donosi slike iz ivoa nii# slojeva rimskog druva, ivoa punog
bijede i neimaine. 6uvenal nigdje ne spominje imena svoji# suvremenika. &n je ismijavao
Comicijana, ali nikada nije spominjao imena vladajui# careva.
1va njegova djela napisana su pod snanim ujecajem reorike. &uda odre'ena monoonija,
jednolina paeinos koja je karakerisina za sve njegove saire. Nesumnjivo je da su njegove
prosudbe pune prejerivanja.
@<F
6uvenal je bio cijenjen u anici. njega su prevodili i oponaali i pjesnici novog vijeka. Neki
njegovi izrazi posali su opepoznai kao a%orizmi/ (Mens sana in co"#o"e sano( 4 zdrav du# u
zdravom ijelu 7, (Panem et ci"censes( 4 kru#a i igara 7 i dr.
&d Eadrijanovog vremena rimska je knjievnos vidljivo opadala. " njoj nije bilo nieg
svaralakog. $isci nisu ili dalje od oponaanja. 1ve vee znaenje me'u osobama koje su pisale
na lainskom jeziku sjeu provincijalci.
Ap&lej
$osljednji veliki spisaelj ovog vremena bio je Apulej, iz numidskog grada Madaura 4 ro'en
1,<. g. 7. Apulej je sekao naobrazbu u Karagu i Aeni. Kao pisac i mislilac Apulej je izraavao
ideje karakerisine za svoje vrijeme.
&n je bio vje govornik, prouavao je %ilozo%iju i isakao se kao %ilozo%=plaoniar.
isovremeno bio je ukljuen u razne misine kulove. &d njegovi# djela sauvan je pusolovni
roman "Fetamor.oze", ili "/latni magarac", koji govori o mladiu koji se pomou magije
prevorio u magarca, a poom spaen od ari za#valjujui boginji (zidi. $osebno je zanimljiva
novela o Amoru i $si#i, koja je umenua u roman i koja je izazvala niz najraznovrsniji# imiacija.
Karakerisian je i kraj djela/ avanurisiki roman, pun razni# anegdoski# epizoda %rivolnog
karakera, zavrava se inervencijom boansva. 1lavljenje (zide, kojim Apulej zavrava svoje
AMeamor%ozeA, ne odgovara onu romanu. -o je odraz misini# doivljaja duboko religioznog
ovjeka.
Senek!
6o u vrijeme 6ulijevaca=Klaudijevaca !im je posao glavno sredie soicizma. (srajnos u
izvravanju dunosi, podinjavanje osobnosi onome o je porebno i nuno * sve je o
odgovaralo idealima najvieg salea kao i odgoj u du#u poivanja sarinski# radicija i
legendarni# predaka, koji rvuju sve za dobro svoje drave. $risae soike %ilozo%ije bili su
sudionici $izonove uroe. $od +espazijanom i Comicijanom %ilozo%i su prognani iz !ima. -ek su
vladari iz dinasije AnoninD pruili podrku pokuajima da se %ilozo%ski obrazloi carska vlas, a
Marko Aurelije je i sam bio isaknui predsavnik soike %ilozo%ije.
)lasovia su bila djela 9u c i j a An e j a 1 e n e k e 4 oko <.g. * >3. g. 7 podrijelom iz
Gpanjolske.
1eneka je odgojen u !imu i osim reorike uio je %ilozo%iju. Njegovi uielji bili su %ilozo%i
razni# usmjerenja. 1am on dao je prednos soikom uenju. 6o pod -iberijem 1eneka je sekao
prisupu u dvor i bio imenovan kvesorom/ pod Klaudijem je poslan u progonsvo na ook
Korziku. 0a#valjujui Agripininoj inervencije, 1eneka je vraen u !im i posao je Neronov
uielj. Kasnije se je 1eneka morao povui sa dvora. >F. g. kao ovjek koji je sudjelovao u
$izonovoj uroi, on je kao i mnogi drugi zavrio ivo samoubojsvom.
@<>
" svojim djelima 1eneka obra'uje najraznovrsnija pianja, ali u srediu njegove pozornosi
nalaze se eiki problemi/ svije je, po 1enekinom nauku, podvrgnu razumnim naelima,
$rovidnosi, najviem boansvu, koje 1eneka nekad zamilja, kao apsrakno bie, ponekad ga
ideni%icira sa prirodom, a ponekad mu dodjeljuje cre preblagog &ca=svedrielja. $rirodni
zakoni su isovremeno i boanski zakoni. ovjek reba ivjei u skladu sa njima. on mora eii
znanju, i u svim njegovim posupcima moraju prevladavai razumna naela. -reba se odrei
aog ivoa, brinui se o spokojsvu du#a, o duevnoj ravnoei, koja ovjeka moe uinii
ravnodunim prema vanjskim poresima. Bilozo%ija "oblikuje i izgrauje du$% ureuje ivot%
upravlja na"im djelatnostima% pokazuje nam "to treba% a "to ne treba initi% sjedi na krmi i vodi
brod nemirnim morem". 0adaa %ilozo%ije je osloba'anje ovjejeg du#a od grenog ijela,
pouavanje ovjeka kako reba ivjei u skladu s prirodnim zakonima.
1eneka propovijeda prirodnu jednakos svi# ljudi. " om pogledu karakerisine su njegova
razmiljanja o robovima/ "Oni su robovi"! #li i tvoji najblii prijatelji! Oni su robovi! #li i
drugovi po ropstvu% ako samo pomisli" da srea ima istu mo prema tebi kao i prema njima"!
1eneka je napisao i niz ragedija, iji su siei uzei iz miologije. -e su ragedije imale uspje#a.
$rivani 1enekin ivo umnogome je prourjean njegovom uenju. 1eneka je, na primjer,
davao novac na posudbu uz veoma visoke kamae i bio jedan od najbogaiji# ljudi svoga
vremena. Njegova imovina iznosila je preko @33 milijuna sesercija.
Nakon Klaudijeve smri on je za Nerona napisao govor u kome se odaje duno priznanje
pokojniku, ali isovremeno i ilegalnu parodiju na Klaudijevu dei%ikaciju. " njoj je prikazano kako
se Klaudije pojavljuje na &limpu, ali kod nebeski# sanovnika izaziva samo podsmije#. njega
odvode u pakao, gdje ga oekuje sanje koje je daleko od blaensva.
1enekini %ilozo%ski pogledi izvrili su veliki ujecaj na suvremenike i na kasnija pokoljenja. &n
je nesumnjivo ujecao i na kransku eiku.
E+ * a t i n s 8 a @ n a n s t ' e n a # " o @ a I+ i II + s t +
9ainska znansvena proza doba 5arsva nasavlja radicije doba kasne !epublike.
9u c i j e 6 u n i j e Mo d e r a Ko l u me l a napisao je raspravu o poljoprivredi, a
$ l i n i j e 1 a r i j i 4 ,@.W,<. * ;8. g. 7 objavio je opseno djelo enciklopedijskog karakera, pod
naslovom "Povijest prirode"! $isac obra'uje razna pianja * iz kozmogra%ije, mineralogije,
boanike, zoologije, poljoprivrede, medicine, povijesi umjenosi id. $linije je iskorisio preko
,333 konvolua, koji pripadaju broju od preko so najbolji# pisaca, a da i ne govorimo o
drugorazrednim. -ijekom mnogi# soljeD $linijeva A$ovijes prirodeA sluila je uglavnom kao
prirunik iz prirodoslovlja. $linije 1ariji napisao je i mnoga duga djela 4 o rau s )ermanima,
povijes !ima od Klaudijevog doba do +espazijanove smri 7, koja nam nisu sauvana. $linije je
poginuo ;8. g. za vrijeme promaranja erupcije +ezuva.
$rakian karaker nosio je i Kvinilijanov prirunik iz reorike ( Institutio o"ato"ia ), koji u
odre'enoj mjeri saima dugogodinji rada rimski# uielja govorniva. Ma r k o B a b i j e
@<;
Kv i n i l i j a n 4 @F. * 8F. 7 porijeklom je iz Gpanjolske. $reselivi se u !im, poeo je predavai
reoriku i prvi je pod +espazijanom bio povr'en za pro%esora reorike, dobivajui plau od
drave. Kvinilijanovo djelo nije se ograniavalo samo na prakine savjee u pogledu sasavljanja
govora. )ovornik se mora odgajai od djeinjsva, i zao su prve knjige ovog Kvinilijanovog
prirunika posveene odgoju i osnovnom obrazovanju. $rema ome, aj dio je rad iz podruja
pedagogije. Nadalje Kvniilijan govori o zadaama govornika. &n je proivnik %ilozo%ije i smara
da za %ormiranje mudrog ovjeka nisu zasluni iskljuivo %ilozo%i. "isinu obrazovan govornik je
razuman ovjek koji obavlja svoju dunos.
Mla'i Kvinilijanov suvremenik bio je najvei rimski povjesniar * Ko r n e l i j e -a c i
4oko FF. * 1,3. g. 7.
>
+eliki uspje# doivjela je u ((. s. biogra%ija. 6edan od isaknui# predsavnika ovog knjievnog
roda bio je 1 v e o n i j e -r a n k v i l 4 oko ;3. * 1<3. 7.
;
1a ivoom vieg rimskog druva upoznaje nas prepiska $ l i n i j a Ml a ' e g 4 >1.W>,. *
11@.W11<. 7, neaka poznaog prirodnjaka. "Panegirik :rajanu", koji je on napisao , predsavlja
govor odran u 1enau pred carem i zaim posebno obra'en za publiciranje. &sim oga, $linije
Mla'i je objavio svoju prepisku sa isaknuim suvremenicima i carem -rajanom. (z nje mi
doznajemo o raspoloenju senaske arisokracije, o knjievnim ineresima e skupine, o njenom
nainu ivoa i svakodnevnim pojavama. 1am $linije bio je vlasnik vie vila, briljivi domain, i
isovremeno oboavaelj knjievnosi, sudionik u reciacijama, ovjek eljan knjievne slavu.
9+ ." 78 a 8 n 4 i B e ' n o s t i f i l o @ o f i 4 a
!azvoj grke knjievnosi u ((. s. predsavlja jednu od karakerisini# cra doba AnoninD. (
grka i lainska knjievnos ujecale su, nesumnjivo, jedna na drugu, ali se u o vrijeme i jedna i
druga samosalno razvijaju.
0a grku knjievnos ovog vremena karakerisian je povraak sarim aikim uzorima u
podruju govorniva. &va nova sruja poznaa je u povijesi knjievnosi pod imenom d r u g a
s o % i s i k a . & poliikim govorima u o vrijeme nije mogli bii ni rijei. )ovornici su skupljali
audiorij, da bi pred njim pokazali svoje reoriko umijee. )ovori su obra'ivali najrazliiije
eme, ali je govornik najee nasojao pouavai svoje sluaelje. Na osnovu biogra%ijD so%isa,
koje je napisao reoriar i pisac s poeka (((. s. * Bilosra, moe se zakljuii da su mnogi od
nji# bili isaknui djelanici u svojim gradovima, za ije su ukraavanje davali velike novane
iznose. 1o%isi dre govore pred carem. oni uivaju milos monar#D. -oj koli pripadao je na
poeku svoje knjievne djelanosi Ci o n Kr i z o s o m, kao i ?l i j e Ar i s i d . -rei nama
poznai predsavnik druge so%isike = 9u k i j a n bio je isovremeno reoriar i jedan od vei#
pisaca = sairiara.
>
&pirnije na sr. 8
;
&pirnije na sr. 11
@<2
9ukijan 4 oko 1,3. * 123. g. 7 se rodio u 1amosai, u 1iriji. " Aici je izuavao %ilozo%iju i
grku knjievnos. " svojim djelima sluio se oblikom dijaloga, naraivnim pripovijedanjem,
imiiranjem ueni# rasprava id. 9ukijan se pokazao kao precizan promara svijea oko sebe.
+jerskom pianju on je posveivao mnogo pozornosi. " svojim "3ijalozima bogova" on ironizira
radicionalna vjerovanja, u drugim djelima ismijava pomodne isonjake kulove. 6edno od
njegovi# djela < "O Peregrinovoj smrti" A prikazivalo je u obliku karikaure kranskog proroka.
9ukijan je sairiki prikazivao i predsavnike svoje pro%esije * reore, %ilozo%e id.
Apulej i 9ukijan su dva posljednja znaajna pisca ((. s. ( uz razliiosi u svjeonazoru, za oba
pisca karakerisino je nezadovoljsvo, porga za neim novim.
" grkoj %ilozo%iji og vremena sukobljavali su se razliii smjerovi kao i u pre#odno doba.
&d soika veliku popularnos sekao je ?p i k e 4 oko F3. 1,3. g. 7.
?pike se je rodio u Brigiji i bio je rob jednog od Neronovi# oslobo'enika. Nakon sjecanja
slobode, predavao je %ilozo%iju u !imu. $oslije projerivanja %ilozo%a iz !ima ?pike je ivio i
nauavao u ?piru. " srediu pozornosi ?pikea kao i mnogi# drugi# soika, nalaze se eiki
problemi. Hovjek reba gajii slobodu du#a. ?pikeova %ilozo%ija proea je kozmopoliizmom.
&n je nauavao jednakos svi# ljudi. sloboda je za njega moralna kvaliea, prisupana svakom
ovjeku, bez obzira na njegov socijalni poloaj. Hovjek moe izgubii sve/ imovinu, as, obielj,
ali mu niko ne moe ni oduzei ni uguii ljudsku volju. ?pikeov primjer pokazao je da su za
uenje soikD u odre'enoj mjeri bili zaineresirani i najnii slojevi. Ali o uenje nije pozivalo na
borbu, ve na pri#vaanje akvog sanja. ono je u ljudima razvijalo svijes da je posojei socijalni
poredak neizbjena nunos.
Crugi znaajan predsavnik soike %ilozo%ije bio je car Ma r k o Au r e l i j e .
2
0animljivu pojavu u grkoj kuluri oga vremena predsavlja $ l u a r # 4 <>. * 1,>. g. 7.
8

$luar#u je svojsven #umanizam, ineres za ljudsku linos. !ealisinos je ako'er speci%ina
osobina njegovog pogleda na svije. $luar# se je posebno bavio egipaskim miovima i
miserijima, u kojim on pronalazi mnogo slinosi sa grkim. &n mnogo dri do razni# vjerski#
obreda * isoni#, grki# i rimski#. Nji# su u sarini uveli mudri ljudi, a poomci i# rebaju
odravai.
(neres za prolos doprinio je pojavi grki# povijesni# djela. " svojim puopisima po )rkoj
povjesniar $ a u z a n i j a salno se prisjea epizoda iz grke povijesi klasinog razdoblja.
Ar i j a n pie povijes po#oda Aleksandra Makedonskog, Ap i j a n * rimsku povijes.
&vo doba obiljeeno je irenjem sruni# znanja. -reba isaknui da su grki prirodoslovci bili
iznad rimski#. " o vrijeme ivio je )a l e n 4 oko 1,8. * ,33. g. 7, jedan od najvei# lijenika, a
suvremenik Anonina $ia * Kl a u d i j e $ o l o me j , maemaiar, geogra% i asronom, razvio je
uveni geocenrini susav, koji je sruio ek Nikola Kopernik.
<+ Ri ms 8 a u m4 e t n o s t I+ i II + s t +
2
&pirnije na sr. ,FF.
8
&pirnije na sr. 1,.
@<8
" vrijeme 6uliejevaca=Klaudijevaca i u kasnijim razdobljima, naroio za vrijeme Blavijevaca i
Anonina, u rimskoj ar#iekuri i rimskoj likovnoj umjenosi opaa se razvoj oni# naela koja su
karakerisina za kraj !epublike i za Augusovo doba. )lavni gradielji u !imu bili su carevi.
$riom je ar#iekura imala pred sobom odre'ene poliike ciljeve/ veliansvene monumenalne
gra'evine rebale su naglasii mo i veliinu carske vlasi.
Rimsk! !r-itekt&r! po" Fl!vijevcim! i Antoninim!
&sobi zama# dobila je ar#iekura pod Blavijevcima i Anoninima. Naroio su grandiozne
bile razne javne gra'evine/ %orumi, #ramovi, bazilike, erme. +espazijan je sagradio novi %orum,
resaurirao &l a r Mi r a ( A"s Pacis ), koji je podigao Augus. -i i Comicijan zavrili su
gradnju Ko l o s e u ma , koju je zapoeo +espazijan. o je bio ogromna am%ieaar, jedan od
najvei# spomenika rimske ar#iekure.
Koloseum je ogromna everokana zgrada, predvi'ena za F3 isua gledaelja. 1va ri kaa
imaju lukove izme'u koji# soje supovi.
$rilikom gradnje Koloseuma obilao su koriene razne svodne konsrukcije, koje su
omoguavale prekrivanje velikog prosora, bez uporabe poporni# supova. !aspored sjedia,
susav ulaza i izlaza, venilacija prosorija * sve je o bilo racionalno izraunao. $ozornica
am%ieara sainjena je ako da su se u nju, ve prema karakeru predsave, mogle puai divlje
zvijeri iz kaveza koji se nalaze ispod nje. povrina pozornice mogle se ispunii vodom id.
Masivnos, vrsoa i racionalnos cijele konsrukcije kombinirale su se sa #armoninou njene
ar#iekure.
-iov rijum%alni luk, koji je sagra'en nakon njegove smri, u as pobjede nad 6udejom,
predsavlja novu i originalnu kombinaciju supova sa svodnim lukom.
Comicijan je sagradio dvorac na $alainu, prilago'en novom dvorskom ivou i ceremonijalu.
&n je zapoeo i gradnju novog %oruma, koji je spajao Augosov i +espazijnov %orum, kojeg je
zavrio Nerva i nazvao ga svojim imenom. $od -rajanom u !imu je sagra'en i %orum koji
predsavlja jednu ar#iekonsku cjelinu. Na %orumu se nalazila bazilika, okruena sa dva reda
supova. $od -rajanom su podignue velike erme i zavren veliki akveduk, koji je zapoeo
Nerva. -rajanov sup ovjekovjeio je uspomenu na Caki ra. &n je obavijen rakom
sasavljenom od relje%ni# predsava sa raznim scenama iz dakog po#oda.
6edan od veliki# gradielja bio je Eadrijan. Na njegovu inicijaivu podignue su gra'evine ne
samo u !imu, nego i u provincijama. Njegova vila u -iburu predsavljala je kombinaciju
najraznovrsniji# silova. " !imu je on ponovo podigao Agripin $ a n e o n . &d sare zgrade
sauvao se samo porik. )lavni dio $aneona predsavlja roonda, koja se zavrava ogromnom
kupolom. kroz nju prodire svjelos u unuranjos #rama, koja zadivljuje jednosavnou i
veliinom obrade, #armoninim rasporedom dijelova i mirnoom iave amos%ere. " odre'enom
pogledu $aneon, koji je bolje sauvan od drugi# rimski# gra'evina, predsavlja uzor zavrenog
@F3
ar#iekonskog objeka. Monumenalnu konsrukciju predsavlja i Eadrijanov mauzolej, koji je u
srednjem vijeku sluio kao vr'ava 4 vr'ava sveog An'ela 7.
&d osali# gra'evina reba spomenui sup Marka Aurelija, na kome su prikazani njegovi
po#odi proiv )ermana.
!azvoj ar#iekure nije karakerisina samo za !im. Kazalia, porici, akveduki, mosovi,
#ramovi id. gra'eni su po raznim provincijama, kako isonim, ako i zapadnim. 0a ove poonje
karakerisina je rimska monumenalna ar#iekura. " isonim provincijama nasavljene su
#elenisike radicije, ali rimska ar#iekura ima snaan ujecaj, ako da je prilian broj
monumenalni# gra'evina iz ovog vremena sagra'en na (soku prema rimskim uzorima. " nekim
sluajevima opaa se uzajamni ujecaj razni# kulurni# silova anike/ sineza rimski# i grki#
oblika karakerisina je naroio za gra'evine cara Eadrijana u )rkoj i isonim provincijama.
'ip!rstvo i slik!rstvo
0a rimsko kiparsvo ovog razdoblja karakerisian je razvoj porrea. !ealisino prikazivanje
bilo je svojsveno najranijim vrsama rimskog porrea, ali se u vrijeme Augusa i njegovi#
nasljednika primjeuje silizacija inspirirana grkim klasinim djelima. !ealisino prikazivanje,
koje je ak blisko nauralizmu, ponovo se pojavljuje u vrijeme Blavijevaca. $orre +espazijana
pokazuje osrednjeg, ak obinog ovjeka, sa oealim, napregnuim licem, a u -iovoj predodbi
u#vaene su neke AdjeakeA cre.
&vaj realizam nasavlja se i u sljedeem razdoblju. Ali je u Eadrijanovo vrijeme rimsko
kiparsvo podvrgnuo snanoj #elenizaciji/ ore cre rimskog realizma blijede, jaa momen
idealizacije. -o se oiovalo i u predodbi samog Eadrijana i Anonina $ia. &sobio jasan ujecaj
#elenisiki# uzora pokazuje se u predodbama Eadrijanovog ljubimca Aninoja, koga je on
dei%icirao. " im predodbama goova da i nema rimski# cra. one nasavljaju radiciju grki#
klasini# kola.
A1ukcesivno=naraivn(A sil u prikazivanju povijesni# doga'aja naao je svoju primjenu u
relje%nim predodbama na supovima -rajana i Marka Aurelija. 9akoa pokrea, simerinos u
rasporedu %igura, individualnos ak i drugorazredni# lica * sve o svjedoi o izvanrednom
majsorsvu umjenikD. 5areva %igura na im predodbama lako se razaznaje/ iako je on predoen
u isim razmjerima kao i osobe oko njega, umjenik ga je isakao jedva primjenim poezima.
!elje%ne predodbe uporebljavane su i na drugim spomenicima ovog vremena u cilju slavljenja
careva.
& razvoju slikarsva svjedoe i %reske iz $ompeja i iz provincija. 1iei se vrlo eso uzimaju iz
miologije, ali je predodbama na mozaicima iz zapadni# provincija 4 A%rika, :rianija 7 svojsven
realizam i ljubav prema anr=scenama iz svakodnevnog ivoa 4 eva, lov, id. 7.
0a zidno slikarsvo %lavijevskog vremena karakerisian je akozvani AevriA pompejanski
sil sa neprirodnim i %anasinim predodbama, naslikanim i modeliranim ar#iekonskim
dealjima i sa kombinacijama ivi# boja.
@F1
" umjenosi carskog doba kao i u drugim podrujima kulure, opaaju se dvije endencije/
radicija rimske i radicija #elenisike umjenosi. !imska se umjenos nalazila pod salnim
ujecajem #elenisiki# oblika, ali je ipak i dalje uvala svoju individualnos.
Me'uim opadanje se opaa i u podruju umjenosi 4 premda neo kasnije nego u
knjievnosi7.
K+ 2i"en4e i sto7ni & 8ulto'a u I i II+ st+ i "ano 8"6Canst'o
$rijelaz na 5arsvo doveo je u prvom redu do opadanja poliike akivnosi/ 1ena je izgubio
svoju prijanju vanos, a municipalne kurije prevorile su se u %iskalne organe rimske drave.
$oliika je posala svar cara, birokraa i vojnika
!aspadanje robovlasnikog poreka izraavalo se u iavom nizu promjena u gospodarsvu.
$ogorao se poloaj neposredni# proizvo'aa * robova, oslobo'enika, kolona, slobodni#
obrnika, ineligencije.
!imsko osvajanje uvrsilo je u svim pokorenim zemljama prijanji poliiki poredak, a irenje
rimskog prava i prejerano visoki porezi iz emelja su promijenili sari nain ivoa. :orei se
proiv namjesnike enje za bogaenjem na raun provincija, drava je isovremeno poveavala
poreze i ako punila dravnu blagajnu.
Covedeni do krajnje bijede, izgubivi vjeru u svoje snage i u smisao ivoa, najnii slojevi
!imskog 5arsva bili su osobio pogodni za pri#vaanje razni# praznovjerja, svojsveni# isonim
religijama, sa nji#ovim kulovima i vjerovanjem u zagrobni ivo.
$ojedine elemene isoni# kulova primala je i slubena religija. Kul careva bio je poseban
vjerski susav, koji je bio rairen po svim provincijama i imao svoju organizaciju. Ali on ipak nije
posao prava religija, koja predsavlja dopunu svjeskom 5arsvu. 5arev kul bio je samo izraz
poliike lojalnosi, izraz koji ima vjersku nijansu, ali koji nije religija u pravom smislu e rijei.
6aanje vjerski# za#jeva nije se oiovalo smo u irenu isoni# kulova, ve i u oduevljavanju
raznovrsnim proroansvima i u obnovi magije. & ome svjedoe magijski papirusi sa vjerskim
eksovima, u kojim su na udan nain spojena najraznovrsnija vjerska uenja i predodbe.
$apirusi su napisani na grkom jeziku, ali su u nji# umenue neke ajansvene rijei, slova,
brojevi, koji imaju misian karaker. &ve sruje ujecale su i na %ilozo%iju. -ako su, na primjer,
$laonovi sljedbenici razra'ivali misine i vjerske principe njegovog uenja, pripremajui ime
lo za pojavu neoplaonizma.
$ojavili su se razni proroci i propovjednici. &sobiu popularnos sekao je Apolonije iz -ijane,
koji je ivio u drugoj polovici (. ( na poeku ((. s. " njegovom uenju i obredima spojeni su
neopiagorejski principi sa elemenima indijski# religija. Kod svoji# sljedbenik on je sekao slavu
proroka i udovorca.
M!lo!%ijski i sirijsk& k&ltovi
@F,
$rodiranje isoni# kulova u !im poelo je jo pred kraj (((. s. $red kraj !epublike i na
poeku 5arsva isoni su kulova posigli veu vanos. Kul +elike majke bogova, osnovan jo
za vrijeme raa sa Eanibalom, posao je naroio popularan od vremena Blavijevaca. " oujku
svake godine proslavljani su praznici u as smri i uskrsnua Aisa, ljubimca boginje Kibele. ,F.
oujka slavljeno je uskrsnue Aisa, koje su vjernici doekivali sa neopisivom radou. &d obreda
koje su vrili )ali, osobio je poznaa bila aurobolija, koja se sasojala u ome o se ovjek
polijevao krvlju rvenog bika. -o je simboliziralo oienje od grije#a i rebalo je ulii uvjerenje
u besmrnos.
Kul +elike majke irio se neovisno od slubenog priznanja i bio veoma popularan u raznim
dijelovima zapadni# provincija 5arsva.
&d Mulinog vremena u !im je donesen kul maloazijske boginje Ma, koju su !imljani poeli
poovai pod imenom svoje sare boginje raa * :elone. :ogosluja u as Ma=:elone praile su
eksaze jo vee nego ijekom obreda u as +elike majke. Girili su se razni sirijski kulovi, od
koji# je naroio pozna bio kul velike boginje Aargais, koju su nekad poovali pobunjeni
robovi na 1iciliji. " doba 5arsva sekli su popularnos razni solarni kulovi, koji su donijei iz
1irije. 0a e kulove karakerisino je razvijeno uenje o zagrobnom ivou. Girene su i asralne
predodbe, koje vode podrijelo od sarobabilonski# radicija. 0ajedno sa drugim sirijskim
vjerskim susavima irila se i judejska religija.
2+ip!tski k&ltovi
" ((. s. pr. K. iz ?gipa je prenesen kul (zide i 1erapisa. Neko vrijem on je bio zabranjen, ali
je ve Kaligula podigao #ram (zide na Marsovom polju a u ((. s. egipaski su kulovi bili
nadaleko raireni po iavom rimskom 0apadu. Na poklonike (zide i 1erapisa nailazi se po
mnogim ialskim gradovima, osobio primorskim, jer je (zida smarana zainicom pomorsva, i
me'u mornarima je bilo mnogo privrenika egipaski# kulova. Govaelja egipaski# bogova bilo
je u raznim slojevima sanovniva. kul (zide bio je veoma rairen me'u enama. $raznici su
odravani dva pua godinje. 0a vrijeme proljenog praznika sveano je posveivana la'a boginje
(zide. 6esenji pak praznik bio je posveen uspomeni na (zidinu poragu za ijelom svoga supruga
&zirisa, koga je ubio zli 1e. Jalosno bogosluje prelazilo je u radosno i sveano u renuku koji
je oznaavao pronalazak &zirisa i njegovo uskrsnue. Na elu vjerske zajednice nalazio se veliki
zbor sveenika, podijeljen na razne supnjeve. &sim oga, pojedini izabrani lanovi zajednice
posveivani su u posebne svee ajne, o je jo vie privlailo vjernike.
'&lt Mitre
&sobiu popularnos sekao je vrijeme 5arsva kul iranskog boansva svjelosi Mire. $rvi su
ga na 0apad donijeli $ompejevi vojnici koji u se borili proiv gusara. &vaj kul osobio se rairio
onda kad su unuarnja maloazijska podruja ula u sasav 5arsva i kad su se iz nji# poeli
novaii vojnici za rimsku vojsku. Me'u vojnicima uvijek je bilo mnogo ovaelja Mire, koji su
mu se molili kao personi%ikaciji Anepobjedivog suncaA ( Sol in'ictus )+ Na ragove njegovog kula
@F@
nailazi se u pograninim podrujima :rianije i podunavski# podruja. 1are iranske predodbe o
vjenoj borbi dvaju principa, dobrog i svijelog sa zlim i mranim, kombinirale su se u miraizmu
sa babilonskim asralnim uenjima, sa misikom brojeva i babilonskom magijskim umijeem.
Miraizam je imao sloenu kozmogoniju, u kojoj su Mirino ro'enje i podvizi zauzimali sredinje
mjeso. Mira je prikazivan kao pobornik pravde, borac proiv svega o je zlo i grjeno, spasielj
pravedni# ljudi, koje je #io pogubii A#riman * zao bog. (sovremeno, u miraizmu je bilo
razvijeno i sloeno uenje o zagrobnom ivou, u kome e se sudii za zemaljski ivo, kao i
uenje o svreku svijea.
0a bogosluje u as Mie posojao je poseban mireum, koji je ure'ivan u kakvoj pilji ili
podzemnoj prosoriji. 1loeni obredi bili su praeni rpezama, na kojima se jeo posveeni kru# i
vino pomijeano sa vodom. $osveivanju je pre#odila priprava, koja se sasojala od posa i
ibanja samoga sebe.
&vi kulovi nisu bili izolirani/ obrede i uenja jednog vjerskog susava preuzimali su drugi
susavi. isona boansva ideni%icirana su sa bogovima grkog i rimskog paneona.
J&"ejski mesij!ni%!m
"slijed iavog niza isoni# uvjea, kod 6udejaca se jo u davna vremena, pod raznim
poliikim i vjerskim ujecajima, zaela ideja o dolasku Mesije, 1pasielja. &va ideja nosila je
ispoeka vjersko=poliiki karaker. Mesija je rebao bii spasielj judejskog naroda i radikalni
propovjednici * mesijanisi bili su uvjereni da e odma# iza spasielja doi pobjede izabranog
naroda i njegova vladavina nad cijelim svijeom. &ve mesijanisike ideje eso su oivljavale u
danima ekim po judejski narod/ osobio znaenje sekle su one nakon popadanja 6udeje pod
vlas !ima, koji ne samo o ju je ugnjeavao raznim porezima, ve eso nije vodio rauna ni o
njenoj vjerskoj samobinosi * o monoeizmu, koji ne dopua uee u drugim kulovima.
Najdosljedniji borci proiv !ima za vrijeme 6udejskog raa bili su isovremeno uvjereni
mesijanisi.. Crukije je umaen mesijanizma po judejskim opinama koje su se nalazile izvan
$alesine.
Filon Aleks!n"rijski
6o u doba #elenizma * u (((.=((. s. pr. K. * u mnogim gradovima nasale su judejske
naseobine. i 6udejci dijaspore , koji su ivjeli daleko od domovine, uvali su zakon, nasojali su
se zaii od u'inski# vjerski# ujecaja, pazili su na isou svoje vjere i obreda. Ali se dijaspora
nije sasojala samo od 6udejaca. 6udaizmu, kao i drugim sinkreisikim religijama, bio je
svojsven prozeliizam, j. nasojanje da svoju vjeru raire me'u poganima. Ali ak ni sama
judejska religija, usprkos enjama uvara zakona, nije bila oslobo'ena ujecaja drugi# vjerski# i
%ilozo%ski# susava na nju. $ojavljuju se misli o bliskosi izme'u judaizma i grke %ilozo%ije.
&sobio dosljedno provodio je u ideju Bilon iz Aleksandrije, koji je ivio pred kraj (. s. pr. K. i u
prvoj polovici (. s.
@F<
Bilon je dokazivao da je u judejskim knjigama dana Asva mudrosA, i zadaak umaa sasoji se
u ome da okriju njen smisao. (deja monoeizma koju je propovijedala judejska religija og
vremena, dobila je u Bilonovom uenju svoj zavreak i %ilozo%sko obrazloenje. 1vemogue
boansvo, po Bilonu, razliio je od svijea po svom biu. $osrednici izme'u svijea i boansva
su sile, koje Bilon uspore'uje sa an'elima judejske religije i demonima grke %ilozo%ije. +r#ovnu
silu predsavlja 9ogos 4 rije 7, Aona je u boga i ona je sama bogA. o je ideja svi# ideja, da
uporijebimo $laonove pojmove, ona je isovremeno sin boji. Bilon najviim ovjekovim ciljem
smara misiko sjedinjenje, sapanje sa boansvom. &no se ne posie puem prinoenja rvi,
ve puem iskrenog pokajanja.
Bilonove ideje, samo u vulgariziranom obliku, i njima bliske posavke irile su se me'u
opinama dijaspore. 6udejske mesijanisike nade kod 6udejaca izvan $alesine, od koji# mnogi
ak nisu znali #ebrejski jezik, dobile su apsrakan, misian karaker. :udui Mesija nije
prikazivan kao poliiki spasielj naroda, ve kao oslobodielj iavog ovjeansva od njegove
grene bii.
Post!n!k kr1!nstv!
&d svi# vjerski# susava koji su se irili !imskim 5arsvom, osobiu vanos seklo je
kransvo, koje se prevorilo u svjesku religiju i prenijelo poonjim soljeima neke elemene
anike kulure.
Kransvo nasaje u (. s. 1auvana ranokranska knjievnos pojavila se relaivno kasno/
veliki dio njeni# vorevina pojavio se onda kada je kransvo ve bilo %ormirana organizacija. pri
ome, ona djela koja su ula u Novozavjeni kanon predsavljaju rezula odabira, rezula borbe,
vo'ene izme'u odre'eni# skupina u samoj 5rkvi. $rva susavna povijes kransva, povijes
kranske 5rkve od cezarejskog episkopa ?uzebija, pojavljuje se u (+. s. i jedan njen dio, koji
govori o prvim soljeima kransva, nije napisan po dokumenima, ve na osnovu predaje.
1oga se u spomenicima ranog kransva legenda i svarnos isprepliu na najudniji nain.
Porijeklo (ovo%!vjetno+ k!non!
Kakve su bile konure ranokranskog uenja, moe se rekonsruirai na osnovu neki#
kranski# spomenika. Najraniji me'u njima je (vanova A#pokalipsa" 4 A&krivenjeA 7. Napisana
je krajem >;., ili na samom poeku >2. g., za vrijeme gra'anskog raa, nakon Neronove smri.
AApokalipsaA predsavlja judejsko=kransko djelo. Njen pisac spominje kranske crkve, ali
se one jo nisu odijelile od judejski# opina. $isac predbacuje nekim maloazijskim crkvama o
nji#ovi lanovi jedu meso od rva prinoeni# idolima i o AbludnieA, j. supaju u brak sa
inovjercima. $isac daje misian lik (susa, lien ljudski# cra. )lavni sadraj knjige ini kraj
svijea, zadnja vremena, koja se piscu ine neobino bliskim/ "I doi u skoro% i plaa moja sa
mnom% da dam svakome po djelima njegovima"! (susu pre#odi pojava anikrisa u obliku zvijeri, i
kunja ljudi. !im i rimski carevi nigdje se ne spominju u Apokalipsi, ali iavo djelo nosi oio
anirimski karaker. !im %igurira pod alegorinim nazivom babilonske bludnice, koju oekuje
@FF
sroga kazna. $oslije odmazde doi e spas pravednika i nasai isugodinje carsvo, poslije ega
e bii svoren novo nebo i nova zemlja .. AApokalipsaA je napisana na grkom jeziku, ali su njena
simbolika i izrazi bliski judejskoj vjerskoj knjievnosi.
&sim (vanove AApokalipseA posojala su i druga djela isog anra. 1va su ona nosila
es#aoloki karaker j. nauavala su o dolasku kraja svijea.
1ljedei ciklus djela ine "Poslanice", me'u kojima osobio znaenje imaju A$oslanice
aposola $avlaA. " A$oslanicamaA jo nema susava novog vjersko uenja. &ne obra'uju pojedine
posavke dogmaike i rjeavaju razna pianja iz ivoa maloazijski# i makedonski#, kao i
korinkse i rimske kranske opine. 9ik (susa Krisa nosi, kao i u AApokalipsiA, misian
karaker. Ali A$oslaniceA govore o njegovom ujelovljenju, ro'enju od djevice, o smri za grije#e
ovjeansva. 1redinje oku $avlovog uenja ini ideja o iskupljenju ljudski# grije#a pomou
Krisove smri, i o njegovom uskrsnuu od mrvi#. Nigdje u A$oslanicamaA nema dealja o
(susovom zemaljskom ivou. A$oslaniceA su napisane u vrijeme kada se kransvo ve odvojilo
od judejske religije. Nji#ov pisac ili pisci su varene prisae propovijedanja kransva me'u
poganima. Nova religija dobivala je kozmopoliski karaker. A$oslaniceA su proee es#aolokim
du#om, ali u njim nema oni# slika o odmazdi koje su se ukazivale piscu AApoklipseA.
?van'elja, koja govore o Krisovom zemaljskom ivou, nisu se %ormirala odjednom, i
sasavljena su od razni# elemenaa. Nji#ov najsariji dio predsavljaju pouke, Krisove rijei,
akozvana AlogijaA. jedna nji#ov dio bio je sisemaiziran, i njima su prikljueni biogra%ski podaci
o (susovom ivou. " kanon su ula eiri evan'elja/ Maeja, Marka, 9uke i (vana. $rva ri
nazivaju se sinopikim. u njima pripovijedanje o (susovom ivou ima mnogo zajedniki# cra,
premda su nejednaka po silu. 0asebno je evro evan'elje, (vanovo. &no poinje krakim
izlaganjem uenja o 9ogosu. "pravo je Kris, po uenju og evan'elisa, bio ujelovljeni 9ogos.
&sim ova eiri kanonika evan'elja, koje je crkva kasnija priznala, posojala su i mnoga druga,
apokri%na, od koji# su nam se neka sauvala. Caum posanka evan'eljD razliio se odre'uje, ali
je evan'eoska radicija nasala najkasnije sredinom ((. s., jer u o vrijeme spadaju %ragmeni
kranski# eksova koji su nedavno na'eni u ?gipu 4 objavljeni 18@F. 7. &ni pripadaju radiciji
koja je unekoliko drukija od one koju je crkva kasnije usvojila, jer pored eksova koji se
doslovno poklapaju sa (vanovim evan'eljem 4 najkasnijim 7, ima i %ragmenaa koji se ne mogu
ideni%icirai ni sa jednim od poznai# eksova, premda su po sadraju bliski nekim od nji#.
-ako je svorena biogra%ija (susa Krisa, koji se smara osnivaem nove religije. $o novom
uenju, da bi se ispunio judejski zakon i sara proroansva, u jednom od judejski# gradova
djevojka Marija podigla je na udan nain dijee, koje, u zreloj dobi, prima krenje od judejskog
propovjednika (vana Krsielja, i posveuje svoj ivo propovijedanju novog uenja. &n ui narod
i ini uda. Njegova djela nalaze povrde u sarim proroansvima. Ali su njega zamrzili judejski
sveenici i knjievnici. Krako vrijeme prije praznika psa#e izdao ga je uenik 6uda, ako da je od
jeruzalemskog sinedriona bio osu'en i po presudi rimskog prokuraora $oncija $ilaa razape na
kri. Nakon ri dana (sus je uskrsnuo, javio se uenicima, a zaim uzaao na nebo. (sus je, po
uenju evan'elisa, bio pravi Mesija, Kris. Njegova smr i uskrsnue znae spas ljudi od
prarodieljskog grije#a.
@F>
Na ?van'elja se nadovezuju "3jela apostolska", koja govore o podvizima prvi#
propovjednika novog uenja. &va je knjiga svorena relaivno kasno, ali u njoj ima i rani#
elemenaa. ACjela A nam daju predodbu o ivou rani# kranski# opina. 1redinje mjeso
dodijeljeno je u njima aposolu $avlu, koji je prikazan kao dosljedan prisaa propovijedanja
kranskog uenja me'u poganima.
R!nokr1!nske opine
0a karakerisiku ivou kranski# opina od velikog je znaaj akozvano A"enje
dvanaesorice aposolaA ( )i!ac&P )L jedan od rani# kranski# izvora, koji nije uao u
Novozavjeni kanon i koji je na'en relaivno kasno 4 122@. g. 7.
Na osnovu A"enja dvanaesorice aposolaA i ACjela aposolski#A moemo svorii odre'eno
sliku o ivou rani# kranski# opina. Karakerisina je es#aoloka usmjerenos rani# krana,
nji#ova uvjerenos u skori drugi dolazak (susa Krisa, koji ne reba ljude zaei nespremnima. &ni
moraju bii moralno spremni za o. &uda uenje o porebi moralnog oienja. 1a im se spaja
ideja ljubavi, ideja brasva. ACjelaA ukazuju na o da je u ranim kranskim opinama bila
poznaa zajednica imovine. (zvanredno je iroko bilo razvijeno i injenje dobroinsava. -e su
opine bile me'usobno povezane, i pojedini nji#ovi predsavnici vodili su izme'u sebe prepisku,
upuivali jedni drugima poslanice. puujui aposoli i propovjednici, prelazei iz jednog grada u
drugi, usposavljali su veze me'u lanovima razni# kranski# skupina.
$ianja vjerske naobrazbe su veoma vana lanovima opine. vode se diskusije, svaraju
norme za ponaanje u ivou.
Post!n!k -ijer!r-ije
&sobio znaenje imale su u opini osobe za koje se smaralo da posjeduju :oja milos. (z
nji#ovi# redova %ormirana je karizmaina #ijerar#ija 4 karizma znai milos 7, kojoj su pripadali
proroci i aposoli. Aposoli su u isprva bili propovjednici nove vjere, organizaori opina. oni su
skupljali priloge za porebe drugi# opina i za propovijedanje Krisova nauka.
"z karizmainu #ijerar#iju pojavljuju se i drugi vodielji kranski# opina. " prvom redu
izdvajaju se akozvani p r e z b i e r i 4 sariji 7. -o su, po svemu sudei, bili najvie cijenjeni
lanovi opine, koji su pazili na red za vrijeme moliveni# skupova. &sim nji# posoje i nii
lanovi, koji pomau prezbierima u organizaciji svakodnevnog ivoa opine. -o su sluge, ili
grki, ' a k o n i . Kad je imovina opine porasla, izdvaja se posebna osoba * e p i s k o p , j.
AnadzornikA nad imovinom opine. &vaj ermin eso se uporebljava u grkom jeziku za oznaku
razni# osoba koje su obavljale kako slubene ako i privane zadake.
Socij!lni s!st!v r!nokr1!nski- opin!
@F;
1asav kranski# opina jo od samog poeka nji#ovog posojanja bio je raznorodan. &va
cra karakerisina je za mnoge sinkreisike kulove. "(dje nema (rka ni 4idova% obrezana ni
neobrezana% divljaka ni ,kita% roba ni slobodnjaka% nego sve u svemu )rist"! $rema ome,
kransvu je bila srana nacionalno=vjerska izoliranos. :ivi pogani, kojima su pripadali ljudi
razni# eniki# skupina, veoma su rano poeli igrai vanu ulogu u kransvu. (deja jednakosi,
na koju se nailazi kod soiara i rimski# pravnika, provedena je kod krana dosljednije nego u
drugim uenjima. Kransvo je proglasilo brasvo svi# ljudi, jednakos robova i slobodni#. &no
se posebno obraalo Aonima koji pae i koji nose ereA, obeavajui im mir i uje#u.
Post!n!k kr1!nsko+ k&lt!
Kransvo nije privlailo samo svojom idejom jednakosi i nadom u spas. &no je u manjoj
mjeri od osali# sinkreisiki# kulova bilo vezano za radicionalne nacionalne religije.
Kransvo je pojednosavilo kul, ukinulo prinoenje rva. Najsariji kranski obredi 4 ajne 7
bili su krenje, koje je obavljano prilikom supanja u opinu, i pries kru#om i vinom, koje se
obavljalo za vrijeme vjerski# skupova. Na oba ova obreda nailazi se i u drugim kulovima. nisu
bili novi ni oni misini pojmovi na koje se nailazi u kransvu. Ali je nov bio spoj i# elemenaa.
Crukiji nego kod osali# sinkreisiki# kulova bio je i sav prema inovjernim organizacijama.
Nijedan od kulova nije se odlikovao ako srogom iskljuivou kao kransvo. &vu iskljuivos
kransvo je primilo od judaizma, ali je odbacilo njenu nacionalnu ogranienos. Kranin nije
smio sudjelovai ni u jednoj ApoganskojA vjerskoj ceremoniji. :udui je svaki druveni ak u
municipijima, kolegijima id. bio praen vjerskim obredima, krani su morali zauzei poseban
poloaj u druvu. Nisu uzalud oni sebe nazivali Areim rodomA, AizabranicimaA, Asadom
KrisovimA. &vo odricanje od poganskog svijea, koji je kasnije nazivan 'avolovim svijeom, bilo
je ideoloko opravdanje pasivne rezisencije prema !imskom 5arsvu.
Porijeklo episkop!t!
+anjski poras kransva i posepeno mijenjanje njegovom socijalnog sasava ujecali su i na
kransku organizaciju, i na ideologiju kransva.
$redsavnici karizmaine #ijerar#ije posepeno gube svoje znaenje. $rezbieri i episkopi, koji
su prije samo pazili na red, prevaraju se sada u vodielje opina. $riom osobio znaenje dobiva
episkop, koji saje na elo opine pojedinog grada. (spod njega soje prezbieri, a za njima slijede
'akoni. 1amo e osobe smiju obavljai kul, propovijedai, organizirai svakodnevni ivo.
$red kraj ((. s. konano se oblikuje pojam jedinsvene kranske crkve, koja se sasoji od niza
pojedini# crkava. i njima upravljaju episkopi, ija je du#ovna vlas neograniena. !azviak
monar#ijskog episkopaa nailazi na oporbu od srane kranski# skupina koje su branile
karizmainu #ijerar#iju. Nju su osobio dosljedno branile prisae Mo n a n a , maloazijskog
propovjednika. Ali su predsavnici episkopaa crkve uspjeli svladai u sruju.
Gnostici%!m
@F2
1asav kranski# opina posepeno se mijenja i u kulurom pogledu. " kranske opine
ulaze i predsavnici ineligencije, ljudi koji poznaju grku %ilozo%iju, reori i uielji. $ri rjeavanju
najraznovrsniji# pianja oni nasoje iskorisii meode i pojedine posavke grke %ilozo%ije.
&vaj smjer u eologiji i %ilozo%iji koji je izraen u %ilozo%iji Bilona i koji je nasojao judejsku
eologiju pomirii s naelima grke %ilozo%ije, bio je veoma rairen. Njegove ragove nalazimo i u
aposolskim poslanicama. &n je osobio primjean u evrom evan'elju. Kasnije aj smjer dobiva
sve vee znaenje u kransvu. &sobio jasan izraz nalazi on u gnosicizmu. )nosicizam dolazi
od grke rijei nosis 4 znanje 7, ali gnosiari pod znanjem nisu podrazumijevali racionalisiku
spoznaju svijea, ve spoznaju boansva, koje se ne posie logikim puem, ve puem
misinog sapanja sa boansvom, misinog poniranja u ajne kozmosa. )nosiari nasoje
kranska naela spojii sa raznim elemenima iranske misike, babilonski# asralni# uenja id..
im puem #jeli su oni prevladai radicionalne judejske predodbe koje su se sauvale u
kransvu. :asilid, na primjer, nauava da se Anajprije od nero'enog oca rodio !azum, od njega
* 9ogos 4 rije 7, od 9ogosa * $rosudba, od $rosudbe * Mudros i 1naga, a od 1nage i Mudrosi
rodile su se +rline, Naela i An'eli, koje on naziva prvima, i oni su svorili prvo nebo. Krisa
gnosiari zamiljaju kao apsrakan princip, 9ogos, ?on 4 eon na grkom znai vijek 7/ neki od
nji# poriu mogunos Krisovog ujelovljenja, drugi ujelovljenje i smr smaraju samo prividom.
$osojalo je mnovo razni# gnosiki# sruja.
Naela koja su na kraju odnijela pobjedu nisu bile neke unaprijed posavljene posavke. &na
su se izgra'ivala ijekom borbe, i moga od nji# preuzea su od proivnika. $obijedila je ona
srednja sruja na ijem je elu sajao monar#ijski episkopa.
'r1!nstvo i Rimsko $!rstvo. Pro+oni kr1!n!
:orba u samoj 5rkvi isprepliala se s borbom kransva proiv pogansva i proiv vr'ave
pogansva * rimske dravne vlasi. 1av rani# krana prema !imskom 5arsvu nigdje nije bio
popuno odre'eno izraen. "3ajte caru carevo% a 'ogu boje" * akav je odgovor dan u
?van'elju. " A$oslanicamaA se propovijeda pokoravanje vlasima, jer Anema vlasti koja ne bi bila
od 'oga"! $isac jedne od poslanica rai da se ljudi mole za cara i za sve koji se nalaze na vlasi.
Ali, po svemu sudei, nisu svi krani bili oliko lojalni kao pisac ovi# posavki. AApokalipsaA
nosi izrazio anirimski karaker, a o, po svemu sudei, nije bio jedini oporbeni dokumen.
Negaivan sav prema svemu o se nalazi u svezi s poganskim kulom dovodio je do odre'ene
ou'enosi krana, koji nisu sudjelovali u municipalnom ivou, u ivou kolegijD, nisu slavili
ope praznike nii sudjelovali ni u kakvim procesijama id.
1ve je o izazivalo negaivan sav prema kransvu od sane vladajui# skupina rimskog
sanovniva. akav sav produbljivan je jo i ime o je veina opina pripadala niim druvenim
slojevima, a sam kranski nauk zasupao je opu jednakos ljudi pred :ogom. Kranima su
pripisivana ubojsva djece i prieivanje nji#ovom krvlju. & njima su prialo kako se za vrijeme
moliveni# skupova u odre'enom renuku gase svjeiljke, o je bio signal za opi razvra. Girili
@F8
su se glasovi da opadnivo krana od bogova i ajna magija izazivaju druvene nesree 4 kugu,
suu id. 7. Nesumnjivo je da su me'u proivnicima kransva veliku ulogu igrali nji#ovi
konkureni * sveenici razni# kulova, obrnici koji su izra'ivali razne predmee poganskog kula,
gaari i dr. 1ukobi izme'u krana i nji#ovi# proivnika eso su se zavravali ubojsvom
najuporniji# i naj%anainiji# krana. Cravna vlas obino je sajala na sranu progonielja
kransva. -ako nasaju progoni krana.
$risae kransva prikazuju kransvo kao progonjenu religiju, a kasnije je kranska
radicija preuveliavala broj progona i broj poginuli# u njima. (pak nema osnova za sumnju u o
da su progoni poeli jo u ranom razdoblju kranske povijesi. -aci kae da je Neron, ><. g.,
elei oklonii od sebe sumnju za pale !ima, "predao smrti na mukama one koje svjetina naziva
kr"anima"! $o rijeima isog povjesniara ogromno mnovo ( multitu!o inens 7 krana bilo je
predano smri na mukama. $opuno je mogue da je -aci, polazei od onog o je znao o njemu
suvremenim kranima, preuveliavao razmjer progona, ali ne moemo porei injenicu da su
krani bili progonjeni. Nju povr'uje 1veonije, koji kae/ "Podvrgnuti su pogubljenju kr"ani%
ljudi koji se dre novog% "tetnog praznovjerja"!
Nije bilo nikakvog zakona posebno uperenog proiv krana. Krani su pozivani na
odgovornos uglavnom zbog opubi za bezbonos 4 jer su odbijali sudjelovai u slubenim
kulovima 7, za uvredu veliansva 4 jer krani nisu prinosili rve pred carevom sauom 7, ali i
za ajne zloine, koje im je svjeina pripisivala. $rogon je ma#om zapoinjala svjeina, koju su
moda inspirirali poganski sveenici. $onekad je upravnik provincije, u svezi sa kakvom
druvenom nevoljom, osu'ivao krane na smrnu kaznu. " kasnijoj kranskoj radiciji pria se
da su muenici za vjeru odbijali prinosii rvu, a da su odbijali izdai imena isovjernika i da su
na pianje sudaca odgovarali ovoreno/ A0&"istianus sum(+ 4 6a sam kranin 7. Krani su
podvrgavani najsroim kaznama/ predavani su zvijerima da i# rasrgaju, spaljivani su,
kamenovani. 6edan od akvi# progona izvren je u 9ugdunu 4 9ionu 7 1;;. g., za vladavine Marka
Aurelija, kada je, po ?uzebijevim podacima, poginulo <2 krana.
$rogoni nisu slabili kranske opine/ +jerski %anaizam dovodi ak do Ae'i za
muenivomA. "spomena na poginule sveo je uvana po opinama. preivjeli ispovjednici
uivali su veliki auorie. Kod jednog djela kransva pojavljuje se misao o mogunosi pomirbe
crkve i drave. -o se odrava u akozvanoj apologeici.
!azdoblja progonD smjenjivala su razdoblja relaivne vjerske snoljivosi. -ada kranske
opine nisu progonjene i nisu izdvajane od osali# kolegija sini# ljudi ( colleia tenuio"um ), koji
su bili veoma raireni, pa i u samom usroju kranski# opina bilo je dosa slinosi s kolegijima.
Protivnici kr1!nstv!
" posljednjoj evrini ((. s. pojavljuju se knjievna djela uperen proiv kransva. Me'u
akva djela spada 9ukijanova saira "O Peregrinovoj smrti". $roiv krana pisao je Bronon,
uielj Marka Aurelija, kao i 9ukijanov suvremenik 5elz. " im djelima pobijano je kransko
uenje, dokazivana neodrivos pojedini# posavki kranskog nauka. 1marali su i# krivim i
@>3
zbog demokraskog usroja nji#ovi# opina. 5elz, na primjer, pie da krani "ele i mogu sebi
privui samo maloljetne% ljude niskog porijekla% neobrazovane% robove i djeurliju"!
Propovjednici kr"anstva su "grebenari vune% obuari% tkalci% najgori prostaci"!
'r1!nski !polo+eti
Kranski apologei dokazuju apsurdnosi opubi proiv krana. (sovremeno oni
naglaavaju da krani spadaju me'u najlojalnije rimske podanike, koji upuuju molive za cara.
"z o, dokazuje se da je kransvo najvia religija. 1luei se argumenima soiara i akvim
knjigama kao o su +aronove A1arineA, krani su dokazivali jalovos sluenja idolima,
besmislenos i neodrivos razni# miova. 1lino Bilonu iz Aleksandrije, apologei nasoje nainii
mos izme'u kransva i grke %ilozo%ije. 1linos pojedini# posavki grki# %ilozo%a sa
sarozavjenim knjigama objanjava se obinom posudbom. Apologei su vrdili da su grki
mislioci uzeli mnogo o iz judejski# svei# knjiga. &ni su isicali i slinos neki# obreda,
objanjavajui o 'avolovim lukavsvom. Na aj nain apologei nisu samo branili, ve i
propagirali kransvo. &vaj knjievni rod bio je relaivno iroko rasprosranjen. 6edan od prvi#
apologea bio je Arisid, koji je na grkom jeziku napisao AApologijuA, upuenu Anoninu $iu.
1redinom ((. s. pisao je 6usin, prozvan %ilozo%om i muenikom. $ored apologeski# djela 6usin
je napisao i niz rasprava proiv #ereika. $red kraj ((. s. poela je knjievna djelanos najveeg
kranskog apologea i pisca * -e r u l i j a n a , porijeklom iz !imske A%rike.
Po,eci kr1!nske &mjetnosti
" ((. s. dolazi do zaeka kranske umjenosi. $risiljeni na sakrivanje svoji# moliveni#
skupova, krani nisu mogli gradii #ramove. &sni su se skupljali po raznim prosorijama. "
!imu su zborno mjeso krana bile k a a k o mb e . " njima su krani sa#ranjivali mrve, amo
obavljali i bogosluja. $o kaakombama su uvani primjerci kranske umjenosi. 0a slikarsvo i
kiparsvo krana karakerisine su simbolike predodbe. Naroio je rasprosranjen predodba
dobrog pasira, ribe 4 riba, na grkom ]^_`a, daje prva slova pe grki# rijei/ A(sus Kris, 1in
:oji, 1pasieljA 7 i vinove loze.
:irenje kr1!nstv!
$red kraj ((. s. kransvo se irilo u svim podrujima !imskog 5arsva. Nosielji novog
uenja, njegovi misionari, bili su najprije sini obrnici i rgovci, koji su puovali iz jedne
provincije u drugu, i vojnici, koji su boravili po raznim provincijama. +eliku ulogu u irenju
kransva igrali su posebni poslanici, koji su u prvom soljeu kransva nazivani aposolima.
Kransvo je pomirilo zapadne i isone vjerske i %ilozo%ske poglede. &no je usalo proiv
svi# doad posojei# religija, proiv ceremonijala, opeg za sve nji#. ono svoje sljedbenike sjee
uglavnom iz redova nii# slojeva sanovniva, i obraa se svim narodima bez razlike. ono vrdi
da Anema ni )rka, ni Jidova, nego sve u svemu KrisA.
@>1
Kransvo je prinoenje rava u cilju sjecanja boje milosi, prinoenje koje je ope za sve
religije, zamijenilo jednom zauvijek prinijeom rvom, koja iskupljuje sve grije#e ovjeansva.
&rganizirano ure'enje kranke crkve i susav episkopaa ako'er su odgovarali uvjeima
svjeskog carsva. " viim krugovima crkvene #ijerar#ije poelo se opaai zbliavanje sa
robovlasnikom dravom i akivna podrka poliike careva.
S E D M I D I O
'RI ZA I I I . ST.
Glava XXXII.
)I 1ASTI JA SEVERA
( 3 ME+ D 5E<+ + )
3 + ." a Aa n s 8 i " a t 3 M5+ D 3 ME+ +
5ar Komod bio je posljednji predsavnik dinasije AnoninD. Kao i za vrijeme pre#odni#
prevraa, rukovodea uloga kod izbora novog cara pripadala je preorijancima. 0a cara je
proglaen senaor $ublije Eelvije $erinaks, ovjek neznanog porijekla, ali iskusan vojskovo'a i
ovjek od auoriea me'u senaorima. $erinaks se je nasojao vraii poliici Anonina $ija i
Marka Aurelija. "ivajui podrku 1enaa, on je odredio mjere za saniranje %inancija i porezno
rasereenje e poduzeo mjere za jaanje discipline u vojsci. $erinaksova djelanos izazvala je
nezadovoljsvo preorijanaca, i on je bio ubijen 4 18,. g. 7.
!azuzdani preorijanci objavili su svojevrsnu liciaciju za carsko prijesolje i posavili za cara
bogaog senaora Mark Cidija 6ulijana, koji je svakom vojniku obeao po ,F isua sesercija.
+ladavina Cidija 6ulijana nije bila dugog vijeka. 9egija koje su se nalazile po provincijama
nisu #jele preorijancima usupii povlasicu biranja cara.
$rovincijske vojske proglasile su goovo isovremeno ri cara/ legije koje su se nalazile u
:rianiji izabrale su Cecima Klodija Albina, panonske legije proglasile su za cara 9ucija
1epimija 1evera, a isone rupe izvikale su za cara legaa 1irije * )aja $escenija Nigera.
Najblie se !imu nalazio 1epimije 1ever, koji je zauzeo grad. Cidije 6ulijan bio je ubijen, a
krivci za $erinaksovu smr pogubljeni. 1lino carevima iz pre#odne dinasije, 1ever je poloio
sveanu prisegu da bez senaske odluke nee kaznii nijednog senaora. 1a Klodijem Albinom
1ever se sporazumio, posinio ga, dao mu iula cezara, i nakon oga krenuo na (sok, u borbu
proiv $escenija Nigera.
@>,
1ljedee, 18<. g., $escenije Niger bio je poraen i poginuo je. )radovi koji su pomagali
Nigera bili su okruno kanjeni. Anio#ija je bila degradirana na poloaj sela u okrugu grada
9aodikeje. &kruno je bio kanjen :izanion, koji je bio zauze nakon duge opsade/ magisrai i
vojnici koji su branili grad bili su pobijeni, grad je izgubio auonomiju, a sanovnici su morali
plaai danak. iav eriorij :izaniona prikljuen je $erinu. 1ever je krenuo u po#od proiv
$ara, koji su pruali pomo njegovom suparniku. &n je osvojio sjevernu Mezopoamiju i u
Nizibisu osnovao rimsku koloniju 4 18>. g. 7, ali se je morao vraii na 0apad, gdje je proiv njega
usao Klodije Albin. :orba se zavrila punom pobjedom 1evera 4 18;. g. 7.
5+ Se #t i mi 4 e Se ' e "
9ucije 1epimije 1ever, koji je vladao od 18@. do ,11. g., pojecao je iz a%rikog grada +eliki
9enis. $rije nego o je proglaen carem posigao je uspjenu vojniku karijeru. :io je o prilino
obrazovan ovjek, vrse volje, dobar vojskovo'a i adminisraivac.
O"nos prem! vojsci i vojn! re.orm! Septimij! Sever!
1epimije 1ever dobo je carsku vlas od vojnika, i vojnici su i dalje osali glavni oslonac kako
njegov, ako i njegovi# nasljednika. Cion Kasije pripisuje mu ove posljednje rijei, upuen pred
smr sinovima/ ",laite se% bogato plaajte vojnike% a za ostalo se ne brinite"!
1epimije 1ever izvrio je niz vani# re%ormi koje se iu vojske. $rijanji sasav preorijanske
garde, koja je raspolagala carskom vlau, bio je raspuen jo 18@. g. Novi preorijanci uzei su iz
podunavski# zemalja. Cok su prije u preorijansku gardu ukljuivani (alici i sanovnici akvi#
provincija kao o su Gpanjolska i )alija, sada je garda popunjena uglavnom bivim vojnicima
podunavski# i sirijski# legija. Nedaleko od !ima smjeena je u logor nova legija, sasavljena
poglavio od sanovnika podunavski# i isoni# legija.
$reorijanci su izgubili mnoge svoje povlasice. $rije 1evera srednji asniki kadar legijD
popunjavao se goovo iskljuivo iz redova (alika, jer su za cenurione imenovani goovo
iskljuivo preorijanci. &d 1everovog vremena poloaj svi# legija izjednaava se s poloajem
preorijanske garde. 1ada je svaki vojnik mogao napredovai u slubi, mogao je posai cenurion i
ak viez. "slijed oga, od 1everovog vremena jaa proces provincijalizacije i barbarizacije.
+anu posljedicu imalo je o o su vojnici dobili pravo supanja u zakonii brak. ( prije 1evera
su se uz salne rimske logore naseljavale vojnike obielji. sada je akvo sanje bilo legalizirano.
+ojnici su dobili pravo ivoa u obielji, iako logorski reim nije bio ukinu. Nekim pograninim
jedinicama dodijeljena su zemljia, koja su u manjim esicama davana vojnicima. "slijed oga,
pogranine su posrojbe posale manje pokreljive, vojnici su bili vie vezani za zemlju nego prije.
+eerani su dobili niz povlasica, oni su bili oslobo'eni mnogi# municipalni# obveza. -o su, bez
sumnje, bili usupci vojsci, od koje je 1epimije 1ever i dobio vlas.
O"nos prem! Sen!t& i re.orme "r6!vne &pr!ve
@>@
"sprkos prisezi, koju je dao na poeku svoje vladavine, 1epimije 1ever je dosljedno
provodio anisenasku poliiku. 1udski progoni senaora * najprije zbog sumnje da gaje simpaije
prema njegovim konkurenima, a poom na osnovu razni# denuncijacija * rajali su ijekom iave
vladavine 1epimija 1evera. 1ena je izgubio znaaj koji je bio sekao pod Anoninima.
(sovremeno jaa carska birokracija. "logu vr#ovnog organa u dravi igrao je carev savje
( 0onsilium #"inci#is )+ &dluke og savjea zamjenjivale su u odre'enom pogledu senaske
odluke. " njemu su zasjedali najisaknuiji pravnici oga vremena, koji su odigrali veliku ulogu
kod razrade rimskog prava. $od 1epimijem 1everom 4 od ,3F. g. 7 posavljaju se dva pre%eka
preorija, od koji# je jedan razmarao samo gra'anske predmee 4 aj je poloaj zauzimao
$apinijan, jedan od najbolji# rimski# pravnika carskog doba 7. 1labio je znaaj senaorski#
dunosi i u provincijama. 1epimije 1ever je vie volio posavljai viezove, uglavnom iz redova
islueni# vojnika.
?rarij * blagajna koja soji pod nadzorom 1enaa * prevorio se pod 1epimijem 1everom u
rimsku gradsku blagajnu. Bisk je sekao opedravno znaenje. priom je izdvojeno posebno
povjerensvo za upravu osobnom carevom imovinom 4 "es #"i'ata, ili "atio #"i'ata 7, na ijem je
elu bio poseban prokuraor.
Honestiores i -&miliores
$od 1epimijm 1everom izvrene su i neke promjene u susavu kazni za kaznena djela.
1aleka razgranienja nikad nisu presajala posojai u rimskom druvu. pravnici su ljude dijelili
na dvije osnovne kaegorije/ na slobodne i neslobodne. $rilikom odre'ivanja razni# pravni#
normi koje se iu slobodnog sanovniva, pravnici su razlikovali rimske gra'ane od osoba koje
nemaju prava punog rimskog gra'ansva. $od 1epimijem 1everom kod uvr'ivanja kazni
razlikuju se & o n e s t i o " e s * ugledni i & u mi l i o " e s = sini ljudi. " prvu kaegoriju spadali su
senaori, viezovi, predsavnici vii# asniki# inova, dekurioni. 1vi osali spadali su u ovu
drugu kaegoriju. 9judi niskog socijalnog poloaja mogli su bii pogubljeni uz muenje. umjeso
progonsva oni su prevarani u robove. Go se ie povlaeni# osoba, oni su bilo oslobo'eni od
muenjD i mogli su apelirai neposredno na cara.
Cioba slobodnog sanovniva na &onestio"es i &umilio"es opaa se i u sljedeim razdobljima
i osobio je karakerisina za kasno 5arsvo.
Nakon rasrone vladavine Komoda rimske su se %inancije nalazile u ekom sanju. "z o su
unuarnje i vanjske 1everove mjere za#ijevale znana sredsva. 0ao su porezi naplaivani s
veom srogou nego prije. Kod ubiranja porezD odgovornos je padala uglavnom na najvie
predsavnike gradske samouprave * na !ecem#"imi. " svezi s im bila je re%orma 1epimija
1evera izvrena u ?gipu. 1vim meropolama nomD, koje su se nalazile na poloaju sela, dana su
prava gradova, i u njima je uvedena samouprava, oigledno zao da bi se i oni ukljuili u opi
porezni susav.
@><
Gospo"!rski polo6!j $!rstv!
" vezi sa slabljenjem prijesolnice, vojske i carske birokracije poveane su i razne nauralne
obveze. Nedosaak %inancijski# sredsava dovodio je od kvarenja novca. u srebrnom denariju
koliina srebra smanjena je goovo za polovicu. -o se odrazilo na razmjeni, i iz jednog
maloazijskog napisa doznajemo da se u jednom gradu, uslijed pojave novog novca razvila
pekulacija i da su porasle cijene proizvoda. -o je svjedoilo o nadolazeoj %inancijskog krizi u
iavom 5arsvu. Ali su se pojedine provincije u vrijeme 1epimija 1evera i dalje razvijale.
Naroio u ovo razdoblje pada ogroman broj napisa koje svjedoe o procvau a%riki# gradova.
(sovremeno, i u A%riku i u druge provincije upuivani su gradski kuraori ( cu"ato"es "e"um
#ublica"um )- o svjedoi o jaanju gradske konrole nad gradskim %inancijama. Hee se po
provincijama nailazi i na akozvane f"umenta"ii * policajce koji prae raspoloenje vojnog i
civilnog sanovniva. "nuarnji red u mnogim mjesima bio je naruen. " samoj (aliji pojavile
su se razbojnike bande. Na primjer, dugo vremena osao je neu#vaen razbojnik :ula
"nuarnja poliika 1epimija 1evera predsavlja novu eapu u povijesi jaanja carske vlasi.
&slanjajui se uglavnom na vojsku i dodjeljujui joj svakovrsne povlasice, 1ever je provodio
anisenaorsku poliiku i nasojao je predsavnike municipalne arisokracije po provincijama
savii u slubu %iska.
V!njsk! politik! Septimij! Sever!
" vanjskoj poliici 1epimije 1ever je pokuao ii -rajanovim puem. :orba sa Klaudijem
Albinom najerala ga je na prekid rada sa $arima. korisei se 1everovim odlaskom, parski kralj
+ologaz (+., opusoio je Mezopoamiju, napao Armeniju i 1iriju i opkolio Nizibis. Nakon
okonanja sukoba s Albinom, 1ever je krenuo u drugi po#od proiv $ara, koji je rajao od 18;. do
188. g. &slobo'en je Nizibis i zauzee se ove parske prijesolnice * 1eleukija i Kesi%on. Nakon
osobnog sasanka 1epimija 1evera sa +ologazom zakljuen je mir, po kome su !imljani dobili
Mezopoamiju. -o podruje prevoreno je u rimsku provinciju kojom je upravljao namjesnik iz
viekog salea.
" zapadnoj ?uropi 1ever je poduzeo mjere jaanja rajnske i dunavske granice, a ,32. g.
organizirao je po#od na :rianiju, namjeravajui pokorii sjeverni dio ooka, naseljen plemenima
koja su eso napadala rimsku provinciju. Nakon eke borbe 1ever je uspio brianskim
plemenima zadai poraz i obnovii Eadrijanov zid. Ali on nije uspio zavrii borbu. ,11. g. 1ever
je umro u :rianiji.
E+ 1a s l 4 e !n i c i Se # t i mi 4 a Se ' e " a
'!r!k!lin! vl!"!vin!
@>F
1epimije 1ever osavio je 5arsvo dvojici sinova/ Marku Aureliju Anoninu, nazvanom
Karakala, i $ubliju 1epimiju )ei. oba su smarana suvladarima, ali je poslove obavljao sariji
bra * Ka r a k a l a . $rvi ak njegove vladavine bila je pomirba sa brianskim plemenima, pod
uvjeima usposavljanja prijanji# granica. &ba braa vraila su se u !im, ali je Karakala ubrzo
poslije povraka iz :rianije u !im ubio )eu. &n je uspio is#odii priznaje ovog aka od srane
vojske. Karakala je vladao od ,11. do ,1;. g.
&kruan i osveoljubiv, sumnjiav i maloduan, isovremeno pun uvjerenosi u veliinu svoje
vlasi, Karakala je jo od prvi# dana poeo progonii senaore. Me'u osalim rvama Karakaline
okrunosi pao je i pravnik $apinijan, koji je odbio ubojsvo )ee priznai pravednim.
$od Karakalom je pojaan priisak i na vie slojeve municipalnog sanovniva. (sovremeno,
Karakala je #io sei popularnos u vojsci. " !imu je Karakala zavrio gradnju kupalia
4 e r mi 7 , koju je zapoeo njegovo oac. -erme su svojim dimenzijama nadmaile sve doadanje
eme i svjedoile o visokom supnju razvoja ar#iekure i gra'evinske e#nike. Kao pod
1epimijem 1everom i dalje se osjeao nedosaak novca. "sprkos poveanju neki# poreza,
Karakala je ako'er nasavio s kvarenjem novca.
$onstit&tio Antonini!n!
,1,. g. Karakala je izdao edik koji nosi naziv 0 o n s t i t u t i o An t o n i n i a n a . $o om
ediku prava rimskog gra'ansva proirena su goovo na iavo slobodno sanovnivo. &vaj
zakonodavni ak zavrio je onaj proces asimilacije cjelokupnog slobodnog sanovniva, koji je
poeo jo u vrijeme !epublike. Me'uim, reba isaknui da su u (((. s. prava rimskog gra'ansva
u znanoj mjeri izgubila svoje prijanje znaenje. 0ao ovom ediku u anikoj #isoriogra%iji nije
pridavana osobia pozornos.
Cion Kasije, koji nam saopava ovu mjeru, govori o njoj uzgred i smara da ju je Karakala
poduzeo u %iskalne svr#e. 181,. g. prona'en je %ragmen papirusa koji sadri, po svemu sudei,
znaan dio grkog prijevoda Karakalinog edika. Moivirajui davanje gra'anskog prava svom
slobodnom sanovnivu, car u milos objanjava ime o vei broj ljudi reba upuivai molive
bogovima. " ovoj karakerisici zakona osjea se nesumnjivo vjersko=poliika endencija, koja je
pod 1everima sekla osobio znaenje.
Karakalin edik pokazuje da nisu svi slojevi slobodnog sanovniva dobili rimsko gra'ansvo.
gra'ansvo nisu dobivali akozvani dediiciji ( !e!iticii 7.
-ermin AdediicijiA israivai objanjavaju na razne naine. Cediicijama su prvono nazivani
neprijaelji koji se predaju na milos i nemilos pobjedniku. " doba 5arsva aj je naziv proiren
na neke kaegorije oslobo'enika, koji su dobili ogranieno oslobo'enje. Mogue je da je aj
pojam u om smislu i uporijebljen u Karakalinom ediku. Ali neki israivai preposavljaju da
su dediicijima smarani sanovnici provincija koji plaaju osobni porez. preposavlja se da je
njima pripadala masa egipaskog sanovniva. +eina pak israivaa izrie miljenje da edik
proee prava gra'ansva goovo na iavo sanovnivo !imskog 5arsva.
@>>
Karakalin edik imao je pred sobom, nesumnjivo, %iskalne ciljeve/ ne osloba'ajui
sanovnivo od prijanji# poreza, on je na njega proirio jedinsven %iskalni susav koji se
uvrsio u !imskom 5arsvu.
'!r!k!lin! v!njsk! politik!
Karakala se je morao sukobii sa neprijaeljima 5arsva kako na sjeveru ako i na isoku. ,1@.
g. Karakala je vodio ra sa germanskim plemenima * Eaima i Alamanima. on je upao u
neprijaeljsku zemlju, ali je mir posigao samo za#valjujui pokupljivanju. Na Cunavu je vodio
borbu s Karpima i 6azigima.
&svajanja 1epimija 1evera jo nisu rijeila parski problem. (zgledalo je da je doao zgodan
renuak za po#od, jer je $arsko kraljevsvo oslabila unuarnja borba, i Karakala je, oponaajui
Aleksandra Makedonskog, sanjao o pokoravanju iavog (soka. ,1F. g. on je prodro duboko u
Mezopoamiju, ali je +ologaz +. pri#vaio rimske za#jeve, i ra je bio okonan.
Nakon oga, Karakala je krenuo u Aleksandriju, gdje je po njegovoj naredbi izvren masovan
pokolj sanovniva. izvori govore da je o bila osvea za ale aleksandrinaca na raun cara, ali je
najvjerojanije da su ove Karakaline izvanredne mjere bile izazvane oporom koji su aleksandrinci
pruali prisilnom novaenju, koje je Karakala namjeravao provesi.
,1>. g. Karakala je krenuo u novi po#od proiv $ara. Ali je u proljee ,1;. g. proiv Karakale
sklopljena uroa, i on je bio ubijen.
M!krin i 2l!+!b!l
+ojnici su proglasili carem pre%eka preorija Marka Aurelija Makrina, ovjeka niskog
podrijela, koji je sigao do viekog zvanja. -o je bio prvi viez koji je sekao carsku vlas.
Ali i pored nezadovoljsva Karakalom, 1everi su me'u vojnicima i dalje uivali popularnos.
Makrin pak nije imao auoriea, a njegov pokuaj smanjenja plaa izazvao je nezadovoljsvo
vojnika. uslijed oga je carem proglaen ernaesogodinji +arije Avius :asijan, koji je bio
ro'ak ene 1epimija 1evera 4 unuk njene sesre 7. Makrin je bio svrgnu i ubijen 4 ,12. g. 7.
:asijan je bio sveenik boga 1unca i zao je dobio nadimak ?lagabal. ?lagabal je pokuavao u
!imu uvesi kul 1unca. +odio je raskalaen ivo, i orgije su bile njegova obina razonoda. -o je
ako rajalo oko eiri godine. Na kraju, revolirani njegovim ponaanjem, preorijanci su ubili
cara koji je ve svima posao mrzak 4 ,,,. g. 7.
Vl!"!vin! Aleks!n"r! Sever!
5n&t!rnj! politik!
@>;
5arska vlas prela je na ?lagabalovog ekia, koji je vladao pod imenom Al e k s a n d a r
1 e v e r 4 ,,,. * ,@F. g. 7. Kad je Aleksandar 1ever supio na prijesolje, nije imao ni ernaes
godina. +eliki ujecaj na upravu imala je njegova baba 6ulija Meza i majka Mamea. +ladavina
Aleksandra 1evera predsavlja neku vrsu reakcije na principe vojne monar#ije koji je uveo
1epimije 1ever. $onovo je, kao u vrijeme Anonina, usposavljena sloga izme'u cara i 1enaa.
" odre'enim krugovima senaorskog salea pojavila se ak nada da je mogu akav poliiki
poredak u kome e car vladai u suglasju sa 1enaom, 1ena slobodno uivai svoje povlasice, a
senaori, kao najvii sale u dravi, ujecai na ijek poliiki# doga'aja. -enja da se
monar#ijska vlas dovede u sklad sa povlasicama najvieg salea nala je svoj odraz u djelima
suvremenika Aleksandra 1evera * povjesniara Ciona Kasija. Cion Kasije vrlo odre'eno izraava
svoje poliike poglede u F@ glave svoje A$ovijesiA, u Meceninom govoru upuenom caru
Augusu.
" carevom savjeu, koji je pod Aleksandrom 1everom uzimao uea u svim dravnim
poslovima, veliku ulogu igraju senaori. $re%ek preorija unapre'uje se u senaorski rang i
predsjeda 1enaom kao predsavnik cara. 0nani# posljedica imalo je o o su kolegiji obrnika
koji rade za svakodnevne porebe grada !ima, bili savljeni pod konrolu i u slubu drave.
$oduzee su mjere za smanjenje porezD, za jaanje discipline u vojsci i za snienje vojni#
rokova, uslijed ega je znano opao Aleksandrov auorie u posrojbama.
Ali Aleksandar i njegovi %akiki suvladari nisu uspjeli unijei bine izmjene u susav
upravljanja koji je uveo 1epimije 1ever. &ni nisu uspjeli ni obuzdai vojsku. ,,2. g. pred
carevim oima ubijen je od srane pobunjeni# vojnika pre%ek preorija, ugledni pravnik
"l p i j a n .
Aleksandar je morao vodii ra na (soku. " $arskom kraljevsvu je izvren prevra, nakon
kojeg je na vlas dola nova perzijska dinasija * 1 a s a n i d i . &sniva ove dinasije Ardair upao
je ,@3. g. u Mezopoamiju, a njegove posrojbe prodrle su u 1iriju i Malu Aziju. ,@1. g.
Aleksandar je krenuo u po#od. ,@,. g. $erzijanci su bili isjerani iz rimski# podruja, ali je ra
odnio mnogo %inancijski# sredsava.
"brzo nakon zavreka raa na (soku Aleksandar je morao krenui na rajnsku granicu, radi
borbe proiv )ermana. !ane operacije 4 ,@<. * ,@F. 7 vo'ene su s promjenjivim uspje#om. 0a
vrijeme og raa carev je auorie bio konana pokopan. 6edan od vojskovo'a, )aj 6ulije +er
Maksimin, sao je na elo uroe. ,@F. g. Aleksandar i njegova majka su bili ubijeni, a Maksimin
proglaen carem.
Glava XXXII.
K*ASI?1O )O:A U POVIJESTI RIMSKO. PRAVA
@>2
" razdoblju 1everD zavrava se akozvano klasino razdoblje u povijesi razvika rimskog
prava. $ravna znanos u doba 5arsva, kao i u doba !epublike, smara se jednom od poasni#
disciplina.
" dravnom ivou pravnici su nesumnjivo igrali veliku ulogu. 6o u Augusovo doba neki
pravnici su dobili pravo davanja odgovora ( ius "es#on!en!i 7. o je znailo da je miljenje
pravnika koji uiva akvo pravo kod odre'enog pravnog pianja obvezivalo suca. $ravnici se i
dalje bave nasavom prava, ali u veoj mjeri nego u pre#odnom razdoblju posveuju pozornos
lierarnoj djelanosi. &ni piu djela o gra'anskom i preorskom pravu. rasprave o pojedinim
pravnim pianjima. komenare za nove izvore prava. djela koja predsavljaju pokuaje da se spoje
preorsko i gra'ansko pravo. udbenike iz osnovni# pianja prava ( institutiones )- koji donose
generalizaciju i sisemaizaciju gra'anskog prava u iavom njegovom obujmu.
Pr!vni i%vori & "ob! $!rstv!
$romjena poliiki# uvjea !imskog 5arsva bila je praena i promjenom u izvorima rimskog
prava.
6o od Augusovog vremena dobile su zakonodavnu snagu senaske odluke (senatusconsulta).
veliko znaenje imale su careve odluke, koje su nosile naziv konsiucije ( constitutiones ).
propisi konsiucija icali su se gra'anskog prava.
(!jist!kn&tiji pr!vnici r!no+ $!rstv!
Najisaknuiji pravnik u Augusovo doba bio je Ma r k o An i s i j e 9a b e o n , inovaor u
podruju prava i republikanac po uvjerenju. $risaa novog poliikog reima bio je pravnik
Ka p i o n . 1ljedbenici 9abeona i Kapiona svorili su dvije kole, ili seke, koje su dobile naziv
po nji#ovim najbliim uenicima. $risae 9abeona nazivane su p r o k u l e j a n c i ma 4 po imenu
$rokula, 9abeonovog uenika 7, a prisae Kapiona * s a b i n i j a n c i ma 4 po imenu 1abina,
Kapionovog uenika 7. " emu se sasojalo neslaganje u miljenjima ovi# dviju kola, osaje za
nas nedovoljno jasno. $o svemu sudei, radilo se uglavnom o naelima israge i o rjeavanju
pojedini# sluajeva, a napose o ulozi oblika i sadraja kod svaranja pravni# pojmova. +eliki
auorie uivao je Eadrijanov suvremenik, pravnik 1 a l v i j e 6 u l i j a n , koji je izvrio redakciju
+jenog edika.
" doba AnoninD i me'u pravnicima sjeu veliko znaenje ljudi porijeklom iz rimski#
provincija. $rovincijalac, pravnik )a j , koji je, po svemu sudei, predavao u 1iriji, napisao je
sauvane "Institucije" * udbenik rimskog prava koje se odlikuje susavnou i jasnoom
izlaganja. $orijeklom iz 1irije bio je uveni pravnik iz vremena 1epimija 1evera * ?mi l i j e
$ a p i n i j a n , koji je zauzimao poloaj pre%eka preorija i kojeg je pogubio Karakala.
$apinijanova djela odlikovala su se preciznou, emeljila se na jasnoj i razgovijenoj
sisemaizaciji pojmova. Mla'i $apinijanovi suvremenici bili su $ a u l i "l p i j a n 4 ako'er
1irijac po porijeklu 7, koji su iso ako bili pre%eki preorija. "lpijanova djela obra'ivala su razna
@>8
pravna pianja. " mnogim pogledima njegovi su radovi nosili kompilaivni karaker, ali su izvrili
veliki ujecaj na kasnija pravna djela. znaan dio %ragmenaa iz "3igestB"% sasavljeni# pod
6usinijanom, pripada "lpijanu.
Sistem!ti%!cij! pojmov!
&snovni pojmovi rimskog prava, kao i meode pravnog israivanja, svoreni su u pre#odno
doba. " klasinom razdoblju povijesi rimskog prava odvija se sisemaizacija, ili ak
AkrisalizacijaA pojmova. $ravnici kombiniraju logiku dosljednos u provo'enju naela sa
svarnim porebama ivoa. "jecaj %ilozo%ije na pravo oiovao se i u dubljem umaenju naela
jednakosi ( ae%uitas ), koji se nalazi u osnovi razni# odnosa me'u ljudima, i dobronamjernosi
4 bona fi!es 7 * jednog od osnovni# naela obveznog prava. Bilozo%ija je ujecala na meode
pravni# sudija, na razgranienje kaegorija bii i %orme, na obradu osnovni# pravni# pojmova.
I&s civile i i&s +enti&m
( u klasinom razdoblju osaje razgranienje izme'u gra'anskog prava ( ius ci'ile ) i
openarodnog ( ius entium ). &vo posljednje se ponekad pribliava prirodnom pravu ( ius
natu"ale ), a ponekad se openarodno pravo savlja nasupro prirodnom. Na primjer, svi se ljudi
po prirodi smaraju jednakima. prema ome, ropsvo prourjei prirodnom pravu, ali se smara
usanovom openarodnog prava.
5,enj! pr!vnik! o pr!vnoj sposobnosti poje"ini- osob!
$ravo se posepeno osloba'a oni# osaaka iz prvobine zajednice koji su se zadrali ijekom
dugog vremena. " uenju pravnika o pravnoj sposobnosi ljudi briu se granice izme'u razni#
skupina slobodnog sanovniva. Karakalin edik predsavljao je u odre'enom pogledu zavreak
og procesa.
!ob nije bio prizna osobom u pravnom smislu e rijei. Ali je poseban pogled na roba izraen
kako u gore spomenuom s#vaanju ropsva kao pojave koja prourjei prirodnom pravu, ako i u
zakonodavsvu careva, koje je do odre'ene mjere iilo roba od gospodareve samovolje. $ojam
oinske vlasi ( #at"ia #otestas ) i dalje je osao, ali je oac porodice ( #ate" familias ) izgubio
pravo pogubljenja i prodaje svoje djece. $odinjenim lanovima porodice pravnici nisu dali prava
punog vlasniva, ali su svorili pojam #eculium cast"ense 4 logorski pekulij 7. $rvobino je u aj
pekulij spadala sva imovina koju bi sin sekao u vojnoj slubi, ili u svezi s vojnom slubom
4 plaa, plijen, darovi id. 7 1in je om imovinom raspolagao po svom na#o'enju. -ek u sluaju da
on umre, a ne osvi oporuku, imovina je prelazila na oca porodice. $ravnici pojmu logorskog
pekulija daju ire umaenje/ oni u njega ukljuuju iavu imovinu koju bi sin sekao.
Osnove promjene & norm!m! +r!#!nsko+ pr!v!
@;3
&d pojedini# pojmova vezani# za imovinske odnose, veliko znaenje ima pojam cjeloviosi
( uni'e"sitas ) neki# vrsa imovine, bez obzira na njene sasavne dijelove. " o vrijeme na
nasljedsvo se prvi pu poelo gledai kao na idealnu cjelinu, nezavisno do svari, prava i obveza
koje u njega ulaze, a zaim je o preneseno na miraz i na pekulij.
0a obvezno pravo karakerisina je enja za osloba'anjem od sarog %ormalizma. -ako se, na
primjer, sipulaciona obveza mogla %ormulirai bilo kojim izrazima, ak i ne na lainskom jeziku.
0a ovo vrijeme karakerisina je pojava akozvani# bezimeni# ugovora (cont"actus innominati ).
Nji#ova bi sasoji se u ovome/ ako izme'u dva ovjeka posoji ne%ormalan sporazum i ako jedan
od nji# izvri svoju obvezu, za drugog ako'er posaje pravno obvezno ispunjenje obeanja. Na
primjer, neko je obeao neijem gospodaru da e mu pokazai gdje se krije njegov odbjegli rob, a
gospodar se sa svoje srane obvezao da e ga za o nagradii. Ako prvi svarno ispuni svoje
obeanje, on ima osnove za poraivanje obeanog iznosa. 1ve sluajeve ovakvi# odnosa klasini
su pravnici podvukli pod eiri %ormule/ !o ut !esN !o ut facias- facio ut !esN facio ut facias
4 dajem, da bi i i dao. dajem, da bi i i uinio. inim, da bi i i dao. inim, da bi i i uinio 7. "
nasljednom pravu sekao je pravnu snagu % i d e i k o mi s u s ( fi!eicomissus ). -o je bilo
nasljedsvo lieno svi# %ormalnosi. oporuielj se oslanjao na savjes svoji# nasljednika. -akva
nasljedsva icala su se osoba koje po rimskom pravu nisu mogle naslje'ivai pokojnika
4 peregrini, robovi, neenje, id. 7. "slijed odsusva %ormalnosi, %ideikomisus je bio veoma
rasprosranjen i pribliio se nasljednom oporuivanju 4 esamenu 7.
(ako su osnovni pojmovi rimskog prava bili poznai jo u pre#odnom razdoblju, onda kada je
bio na snazi preorski edik, u klasinom razdoblju o se pravo prevorilo u susav koji je ijekom
soljeD izgledao kao nenadmaen obrazac.
Glava XXXIV.
V* A)AVI1A VOJ1I ?KI , 0AREVA
Vl!"!vin! M!ksimin!
)a j 6 u l i j e +e r Ma k s i mi n 4 ,@F. * ,@2. g. 7 prozvan -raanin, bio je prvi car koji je
svoju vojnu karijeru zapoeo kao obian vojnik.
Maksimin je bio sin jednog rakog seljaka. $o rijeima njegovog biogra%a, on je u mladosi
bio pasir, zaim supio u vojsku i iskazao se kao sposoban vojnik za#valjujui izvanrednoj snazi
e je uspio sii do najvii# inova. &n je sao na elo uroe proiv Aleksandra 1evera i nakon
njegovog ubojsva posao car.
1voju vladavinu Maksimin je obiljeio prije svega guenjem oporbe proiv sebe u vojsci.
Nakon oga je krenuo u o%enzivu, najprije proiv )ermana, a poom proiv Caana i 1armaa.
Maksimin je bio vojniki car i nasojao je u prvom redu sei popularnos me'u vojnicima. &d
@;1
oga je i ovisila njegova unuarnja poliika. 0a vrijeme svoje vlasi on nijednom nije bio u !imu i
uope se nije rudio da ga 1ena povrdi. mnoge njegove mjere bile su ovoreno uperene proiv
senaorskog salea. (zvori vrde da Maksimin nije rpio oko sebe nijednog arisokraa.
$osojalo je ope nezadovoljsvo %iskalnom poliikom Maksimina, koji je ubirao novac od
gradova, kon%iscirao riznice #ramova id.
&sim oga, seosko sanovnivo bilo je krajnje nezadovoljno nasiljem vojnika i lokalne
adminisracije. &pa endencija Maksiminove unuarnje poliike, rukovo'ene enjom da se
zadovolje za#jevi vojnika, vodila je raskidu se 1enaom i jaala %iskalni ere, o je dovelo do
nezadovoljsva svi# slojeva gra'anskog sanovniva.
5st!n!k Gor"ij!nE
" A%rici se o nezadovoljsvo prevorilo u ovoreni usanak, u koji su se ukljuili lokalni
zemljoposjednici, popomognui seljacima, pa ak i robovima. 5arem je proglaen
osamdeseogodinji upravnik provincije = Marko Anonije )ordijan 1empronijan. Me'u
usanicima nije bilo organizirane vojske, ako da je Maksiminov vojskovo'a, numidski lega
Kapelijan, bez puno muke uguio usanak. )ordijanov sin 4 )ordijan ((. 7 bio je ubijen, a on sam
izvrio je samoubojsvo. Kada je doznao za proglaenje )ordijana i njegovog sina za careve,
rimski je 1ena objavio da je Maksimin svrgnu i povrdio je )ordijane za careve. kada je ipak
sigla vijes o nji#ovoj smri, izabrana su dva nova senaorska cara 4 Marko Klaudije $upijen i
Cecim 5elije :albin 7. Na za#jev vojske i plebsa uskoro je za cara izabran ernaesogodinji
unuk )ordijana (., nazvan )ordijanom (((. &bavijeen o doga'ajima u !imu, Maksimin je
krenuo sa posrojbama na !im, ali je za vrijeme neuspjele opsade grada Akvileje bio od svoji#
vojnika ubijen.
Gor"ij!n III. i Filip Ar!p
$upijen i :albin su uskoro ako'er bili ubijeni, i )ordijan (((. je osao jedini gospodar. &n je
krenuo u po#od proiv $erzijanaca, koji su napali Makedoniju. "spu su rimske posrojbe
odbacile sa dunavske granice barbare koji su bili upali u 5arsvo. Mladi car nije uspio zavrii ra
sa $erzijancima. bio je ubijen. 5arem je proglaen pre%ek preorija Marko 6ulije Bilip 4 ,<,. *
,<8. 7, koji je zbog svoga porijekla dobio nadimak Arap. Bilip je sa $erzijancima sklopio mir, po
kome su !imljani zadrali Malu Armeniju i Mezopoamiju, pa se vraio u !im, gdje ga je 1ena
priznao. +anjskopoliiki poloaj !ima bio je veoma eak. goovo du cijele sjeverne granice
upadali su barbari. $osrojbe su me'uim bile nedisciplinirane, svaka je vojska bila spremna
posavii svoga kandidaa na carsko prijesolje. Bilip je uspio pobijedii nekoliko preendenaa na
carsku vlas, ali je bio ubijen u bici proiv Cecija, koga su posrojbe u Meziji proglasile carem.
*ecije i V!lerij!n
@;,
)aj Mesije -rajan Cecije spadao je u careve koji su nasojali obnovii saru rimsku vrlinu.
-ime se, vjerojano, i objanjava prvi opi progon krana po iavom 5arsvu, za vrijeme kojeg
je poginuo veliki broj prisaa nove religije. -ijekom Cecijeve vladavine upali su )oi u -rakiju i
Makedoniju. " po#od proiv nji# krenuo je sam car, ali je ,F1. g. bio ubijen u bici kod Abria, u
Conjoj Meziji.
Nakon Cecijeve smri izredalo se nekoliko careva. Cue od osali# uspjeli su se na vlasi
odrai $ublije 9icinije +alerijan 4 ,F@. * ,>3. 7 i njegov sin )alijen 4 ,F@. *,>2. 7, kojeg je on
uinio suvladarom. +alerijan je pripadao senaorskoj arisokraciji i sudjelovao u upravljanju
dravom jo pod Cecijem. +alerijan je bio poovaelj sarorimski# naela. $od njim je ,F;. g.
objavljen novi progon krana, za vrijeme kojeg je u A%rici poginuo jedan od najvei# kranski#
djelanika oga vremena, karaki biskup 5i p r i j a n .
$oloaj 5arsva pod +alerijanom bio je jo ei nego pod njegovim pre#odnicima. )ermanska
plemena * Branci i Alamani * prela su !ajnu. )oi su preli Cunav i doli da granica A#aje. na
a%rike provincije napala su maureanska plemena. na (soku su 5arsvo ugroavali $erzijanci.
+alerijan je poslao svoga sina )alijena u )aliju, radi obrane rajnski# granica, a sam je krenuo na
(sok, u borbu proiv $erzijanaca.
$od +alerijanom je opoela nova o%enziva $erzijanaca/ oni su zauzeli Armeniju, upali na
eriorij !imskog 5arsva i osvojili Anio#iju. +alerijan je povraio Anio#iju, ali je u sukobu s
$erzijancima koju su opsjedali ?desu bio zarobljen 4 ,>3. g. 7. " zarobljenivu je +alerijan i
umro.
*in!stij! S!s!ni"E & Per%iji
$reokre u $arskom kraljevsvu koji se dogodio ,,>. g. imao je veliko znaenje ne samo za
unuarnje sanje u velikoj isonoj dravi, ve i za me'unarodne odnose oga vremena. $arskog
vladara Arabana +. svrgnuo je sa prijesolja njegov vazal, perzijski kralj Arakserks, koji je
vodio porijeklo iz dinasije 1asanidD. Arakserks, ili ArdDir, uzeo je iulu kralja nad kraljevima i
podinio svojoj vlasi sva podruja (rana koja su ulazila u sasav $arske kraljevine.
Colazak 1asanida na vlas bio je obiljeen popunom reorganizacijom iave srukure
sredinjeg i provincijsko aparaa iranske drave. novi vladari nasojali su se vraii obiajima i
ure'enju koji su posojali u vrijeme A#menida, a bili zaboravljeni u doba Arakida. $roveden je
niz re%ormi, koje su svorile veu cenralizaciju dravne vlasi. " doba razni# Arakida vazalni
kneevi i upravnici sarapija uivali su veliku samosalnos i eso usajali proiv sredinje vlasi.
+azalni kneevi 4 a#ovi 7 sauvali su svoju vlas i pod novom dinasijom, ali su u veoj mjeri
nego prije bili podinjeni velikom a#u. &sim rupa koje su davali vazali, veliko znaenje sekli
su najamnici i eka konjica, sasavljena od plemia podinjeni# neposredno caru. &sim poliike
cenralizacije izvrena je i vjerska re%orma. &d svi# vjerski# sruja koje su bile rairene u (ranu
prednos je dana 0oroasrinoj religiji, koja je od og vremena posala dravnom religijom.
@;@
$rijelaz vlasi na 1asanide doveo je do ponovne agresije (rana na 0apad. Ardair je sanjao o
usposavljanju granice A#menidske kraljevine. Nakon smri Ardaira njegov sin Gapur (. nasavio
je vanjsku poliiku svoga oca.
Rimsko $!rstvo po" G!lijenom
Nakon +alerijanovog pada u ropsvo, njegov sin $ u b l i j e 9i c i n i j e ?g n a c i j e
)a l i j e n smaran je jedinim vladarom 5arsva. )alijen je bio obrazovan i energian ovjek. on
je nasojao obranii dravu od vanjske opasnosi i obnovii njenu unuarnju mo. 1vojim uzorom
on je smarao Augusa, iju poliiku je elio slijedii. Ali on nije mogao uvrsii disciplinu u
vojsci. :ilo je eko odolijevai navali barbara na 0apadu i $erzijancima na (soku. )alijen je
uspio odnijei pobjedu nad Alamanima i zausavii nji#ovo kreanje u smjeru (alije, ali je poloaj
5arsva bio oliko eak da su se sve njegove mjere pokazale neuinkoviima. $o pojedinim
podrujima amonje su posrojbe proglaavale svoje vo'e carevima. " povijesi su i lokalni
vojniki carevi poznai pod imenom A r i d e s e o r i c e i r a n a A .
Cok su na 0apadu upadala u granice 5arsva razna barbarska plemena, dole je na (soku
upravnik $almire * &dena uspio zausavii o%enzivu $erzijanaca. &n i# je odbacio preko ?u%raa,
povraio od Gapura Mezopoamiju i uguio opor lokalni# uzurpaora. &dena je osao lojalan
prema )alijenu i dobio od njega iulu !ux O"ientis 4 vo'a (soka 7, a zaim iulu cara i
zapovjednivo nad rimskom vojskom koja se nalazila na (soku. &dena je kovao svoj novac i
kao vr#ovni gospodar $almire nazivao sebe ak kraljem nad kraljevima.
Nakon &denaove smri umjeso njegovog maloljenog sina vladala je njegova ena 0enobija,
koja se odlikovala velikom energijom. &na je osvojila ?gipa i veliki dio rimski# posjeda na
(soku. Na aj nain, ova su se podruja odvojila od !ima.
(sovremeno uzurpirao je vlas u )aliji Marko Kasijanije 9ainije $os#umus, koji je sebe
nazivao obnovieljem )alije ( "estituto" .allia"um ). Njemu su se pridruile Gpanjolska i
:rianija. on je preendirao i na (aliju. 1a )alijenom se borio bez uspje#a, ali je sauvao vlas i
oko dese godina vladao )alijom.
)alijen je bio prisiljen vodii raove kako proiv uzurpaorD, ako i proiv barbara koji su
navaljivali. Cok su na zapadu nadirala germanska plemena Branaka i Alemana, na sjeveroisoku
su poduzimali pomorske napade )oi i razni ponski narodi, ije su la'e presijecale 5rno More.
)oi su poduzimali razne prepade na gradove koji lee na europskoj i maloazijskoj obali/ ,>@. g.
razorili su ?%ez, a ,>;. g. osvojili Aenu i opljakali druge vane gradove 4 Korin, 1paru 7.
Aenski povjesniar Ceksip zadao je poraz jednom od barbarski# odreda. Kasnije je sigao i sam
)alijen i poukao neprijaelje u -rakiji. $ojava novog uzurpaora nagnala ga je da se vrai u
(aliju. ,>2. g. )alijen je bio ubijen od uronika, carem je proglaen Ma r k o Au r e l i j e
Kl a u d i j e .
"brzo nakon )alijenove smri $os#umus je bio ubijen od vojnika ali ni nakon njegove smri
nisu galske provincije bile vraene 5arsvu. +ladari proglaeni nakon $os#umusa zadrali su
@;<
svoju samosalnos. ali je nji#ov poloaj bio nesiguran. vojnici su ovoreno izraavali svoje
nezadovoljsvo, u zemlji je poeo pokre seljaka i robova.
Po,et!k obnove $!rstv!
'l!&"ije i A&relij!n
&d Klaudijevog vremena poelo je razdoblje vladavine careva=(lira. &n i njegov nasljednik
Aurelijan uspjeli su ponovo ujedinii 5arsvo. Klaudije je upokorio Gpanjolsku i jedan dio )alije.
" bici kod Nia Klaudije je uspio poui )oe. nji#ova migracija bila je zausavljena, a zarobljeni
)oi raseljeni su kao koloni po opusoenim rimskim provincijama. $objeda nad )oima bila je
povod caru da uzme iulu )oski ( .ot&icus ).
" 5arsvu je ve nekoliko godina bjesnjela kuga, od koje je umro i Klaudije. Njega je
naslijedio njegov bra, koji se nije mogao odrai na vlasi. 5arem je posao isaknui vojskovo'a,
ako'er (lir po porijeklu, 9u c i j e Co mi c i j e Au r e l i j a n 4 ,;3. * ,;F. 7. Nasavljajui
poliiku svoga pre#odnika Aurelijan je konano isjerao )oe iz $anonije i odbio navalu
Alemana koji su bili upali u (aliju.
:arbarski upadi predsavljali su veliku opasnos ne samo za provincije, nego i za (aliju. Ca bi
zaiio prijesolnicu 5arsva, Aurelijan je uvrdio !im vrsim zidovima.
$oo je posignua odre'ena sigurnos na 0apadu, Aurelijan je obraio pozornos na
usposavljanje jedinsva 5arsva. +ladarica $almire 0enobija sklopila je savez s $erzijancima.
Aurelijan je poisnuo njene posrojbe iz Male Azije. 0aim je poduzeo po#od na $almiru,
0enobija je bila zarobljena, a u $almiri je osavljen rimski garnizon. Ali ek o je Aurelijan
napusio grad, njegovi su sanovnici digli usanak. &nda se car vraio, osvojio grad i poruio ga
4 ,;,. g. 7.
" ?gipu su vlas zadobili 0enobijini privrenici, sa bogaim rgovcem Birmom na elu. &va
veoma vana rimska provincija prikljuena je 5arsvu ek nakon Aurelijanove pobjede nad
prisaama 0enobije i Birma. Nakon povraka na 0apad, Aurelijan je pokorio galska podruja.
)alski uzurpaor -erik, koji se bojao pobunjeni# vojnika, seljaka i robova, preao je na sranu
Aurelijana. Na aj nain, Aurelijan je zavrio usposavljanje jedinsva 5arsva, koje je zapoeo
Klaudije. Ca bi obiljeio svoje uspje#e, on je uzeo naziv Aobnovielj svijeaA ( "estituto" o"bis ).
Aurelijan je izvrio niz re%ormi, nasojei povraii unuarnju mo rimske drave. Kvarenje
novca pod njegovim pre#odnicima doseglo je vr#unac. Aurelijan je izdao niz naredbi kojima je
cilj bio poboljanje sanja novca. " godinama rasula opskrba !ima posalo je neredovia. o je
dovodio do gradski# nemira. Aurelijan je uveo svakodnevnu 4 umjeso mjesene 7 podjelu kru#a
umjeso ia 4 po , rimske %une po glavi 7. osim oga, dijelio je maslinovo ulje i sol. 1ve ove
mjere mogle su bii uinkovie samo u sluaju redoviog priljeva namirnica u !im. &va dunos
povjerena je kolegiju vlasnika brodova. drugi kolegiji koji su imali veze sa opskrbom rimskog
sanovniva ako'er su bili pozvani na izvravanje vladarevi# naredbi. $rema ome, pod
@;F
Aurelijanom je uinjen jedan korak dalje na puu vezivanja kolegija za dravnu upravu, o je
zapoeo jo Aleksandar 1ever.
1ena nije bio zadovoljan Aurelijanom. Neki senaori, koji su bili umijeani u urou proiv
njega, bili su srogo kanjeni. $od Aurelijanom je u !imu izbio usanak monearija * robova i
obrnika zaposleni# u kovnici. "sanici su naili na veliku podrku nii# slojeva sanovniva.
$rigodom guenja pobijeno je sedam isua vojnika.
!epublikanski oblici, koji su se zadrali jo od vremena AnoninD, izgubili su sada svako
znaenje. Aurelijan je bio prvi rimski car koji se nazivao g o s p o d a r o m i b o g o m ( !ominus
et !eus ). " !imu je na Marsovom polju podignu #ram nepobjedivom 1uncu ( Sol in'ictus ) *
najviem boansvu, vr#ovnom zainiku 5arsva. (sovremeno su u !imu obnavljana i sara
sveia. -o je bio novi pokuaj svaranja jedinsvene religije za svjesko 5arsvo, pokuaj
uvrenja carske vlasi puem vjerske podloge.
,;F. g. Aurelijan je poduzeo novi po#od na (sok, ali je jo na samom poeku bio ubijen od
uronika. &vog pua vojska je prepusila izbor cara 1enau, koji je izabrao jednog sarijeg
senaora, konzulara Ma r k a Kl a u d i j a -a c i a 4 ,;F. *,;>. 7. &n nije znao sauvai auorie
me'u vojnicima, i uskoro je poginuo.
M!rko A&relije Prob i M!rko A&relije '!r
&d ,;>. do ,2,. g. vladao je (lir Ma r k o Au r e l i j e $ r o b , koji je nasavio poliiku
Klaudija i Auelijana. $rob je isjerao iz )alije Branke i Alemane i usposavio rajnsku granicu. &n
je morao vodii ra i na (soku, u Maloj Aziji i ?gipu. $robu su pripisivani projeki re%ormi u
poljoprivredi.
" odnosima sa senaorskim saleom posignua je odre'ena sloga. Ali su $robovi pokuaji
usposavljanja discipline u vojsci doveli do pobune. $rob je bio ubijen od vojnika. Ma r k o
Au r e l i j e Ka r 4 ,2,. *,2@. 7, koji ga je naslijedio, raovao je sa 1armaima i umro 4 od udara
groma 7 u po#odu proiv $erzijanaca. Njegovi sinovi izgubili su vlas i bili ubijeni. 5arem je
proglaen )a j +a l e r i j e Au r e l i j e Ci o k l e c i j a n , ija vladavina predsavlja poeak
novog doba * d o b a k a s n o g ! i m s k o g 5 a r s v a .
Glava XXXV.
U1UTAR1JI =IVOT 0ARSTVA
U )RU.OJ PO*OVI0I III+ ST+
5lo+! vojske
1alno smjenjivanje careva karakerisina je pojava rimskog ivoa u (((. s. -a pojava nije
sluajna. &na je bila odraz unuarnji# procesa, izazvani# ijekom razvoja !imskog 5arsva.
@;>
Maerijalna osnova carske vlasi bila je vojska, koja je sliila na vojsku landskne#a. )ra'anski
ra iz >2.W>8. g., kao i doga'aji iz 18@.=18;. g., pokazali su kakvu ulogu mogu igrai vojne
posrojbe, pozvane na uvanje i obranu !imskog 5arsva. +ojske su posavljale i smjenjivale
careve. :orba me'u preendenima na carsko prijesolje dovodila je do gra'anski# raova, koji su
slabili rimsku dravu. &va poliika prourjenos u popunosi se oiovala u drugoj polovici (((.
s.
Ca bi branilo svoje granice od navale barbare i da bi odravalo unuarnji red. !imsko je
5arsvo moralo izdravai znanu vojsku. $roces provincijalizacije i barbarizacije vojske, koji je
poeo u vrijeme Eadrijana, udvosruio se nakon re%ormi 1epimija 1evera, uslijed koji# su
pojedine grupe legija dobile samosalna znaaj. +ojna disciplina je opala, svaki pokuaj njene
obnove nailazio je na opor. Kada bi za o nasali povoljni uvjei, legije su okazivale poslunos
vladajuem monar#u i proglaavale carem svog vojskovo'u, da bi ime zauzele povlaen poloaj
u 5arsvu.
1luba u rimskoj vojsci odvajala je vojnike od socijalnog sloja kojem su pripadali. " (((. s.
vojnici su izvanklasni sloj. Nasilja koja su vojnici inili po gradovima, prepuenim njima na
pljakanje, nisu imali nieg zajednikog sa masovnim pokreom o kome su pisali neki gra'anski
povjesniari, na primjer, M. (. !osovcev, koji je u vojnikim akcijama vidio socijalnu revoluciju,
i akve careve kao o je Maksimin -raanin smarao njenim vo'ama. " svari, ne moe se
ukazai ni na jedna pokre u vojsci koji bi imao za cilj borbu za poboljanje sanja iroki# slojeva
sanovniva. Naproiv, poznae su albe seljakog sanovniva na samovolju i nezakonie
posupke vojnika.
Pro"&bljiv!nje socij!lno9+ospo"!rske kri%e
"nuarnji i vanjski poliiki doga'aji doprinijeli su produbljivanju socijalno=gospodarske
krize, ije su se cre pojavile jo u (. s., da bi se jasno oiovale pred kraj ((. s.
0a vrijeme gra'anski# raova i barbarski# najezdi sanovnivo je mnogo rpjelo od nameD,
boravka i nasilja vojni# snaga. (sovremeno, drava nije obavljala svoje %unkcije uvara ineresa
robovlasnika. &na je slabo obavljala i svoju drugu %unkciju * obranu granica od vanjski# napada.
Kranski pisac iz (((. s. 5iprijan navodi albe svoji# suvremenika na nesigurnos promenica
zbog razbojnika, opasnos plovidbe zbog gusara, a Aiav svije, akorei podijeljen na dva
suprona abora, polio se krvljuA. 1igurnos komunikacija, posignua u (. i ((. s., ponovo se
izgubila u (((. s. o je omealo normalne veze me'u provincijama.
*ecentr!li%!cij! tr+ovine i obrt!
!azvoj obrD u pojedinim provincijama doveo je do odre'enog nji#ovog izdvajanja. poeo se
je opaai svojevrsan gospodarski separaizam. jo u ((. s. provincije su se poele izdvajai u
gospodarsvenom pogledu. Coga'aji ((. s. jo vie su doprinijeli ovoj pojavi. !azmjena me'u
provincijama bila je naruena. &brnike radionice podmiruju uglavnom porebe lokalnog ria.
" pojedinim podrujima 4 na primjer, u vornikim provincijama 7 jo se moe vidjei
@;;
oivljavanje sine rgovine, ali je zao broj vei# poduzea sve manji, im prije o je rasrojsvo
poliikog ivoa imalo za posljedicu jaanje %iskalnog opereenja. Cabine se nisu smanjivale,
nego, naproiv, poveavale. (zdravanje vojske za#ijevalo je velika novana sredsva, a redovio
prijecanje pri#oda, u sanju nesabilne vlasi i nesigurnog promea, nije se moglo osigurai.
'v!renje i "ev!lv!cij! novc!
6edna od posljedica akvog sanja bilo je kvarenje novca, koje je poelo jo pod Anoninima.
1epimije 1ever smanjio je koliinu srebra u novcu a u drugoj polovici (((. s. koliina isog
srebra u srebrnim moneama smanjena je za ;F, pa ak i za 82U. Crugim rijeima, o je bio samo
posrebren bakreni novac. 0lani novac izdavan je u malim koliinama, uz o je izra'ivan u sve
manjim razmjerima, ako da vie nije sluio kao mjerilo vrijednosi, ve je prodavan po eini. 1
druge srane, devalvacija novca vodila je porasu cijena, rasrojsvu promea, nesanku
punovrijednog novca, jer je prevaran u blago i zakopavan u zemlju.
( o ovoj pojavi ima spomena kod karakog biskupa 5iprijana. &n se ali na bogaae, koji
nasoje bezgranino proirii svoje posjede.
5lo+! kr&pno+ %emlji1no+ vl!sni1tv!. :irenje kolon!t!
0emljino vlasnivo nikad nije gubilo svoje znaenje u anikom druvu, a u uvjeima krize,
kada je rgovina, obr i zelenavo presalo igrai prijanju ulogu, pojaala se endencija ulaganja u
zemlju, i mnogi posjednici su nasojali o vie uveai svoje posjede.
Nisu nam sauvani dealjni podaci o poljoprivredi ovog vremena, ali se na osnovu pojava iz
agrarne povijesi karakerisini# za sljedee doba moe rei da je kolona posao masovno rairen
upravo u ovo doba. $oloaj kolonD se pogoravao, nji#ova zaduenos je rasla, vlasnici posjeda su
i# svim sredsvima nasojali vezai uz svoje imanje, a koloni su na o odgovarali bjeanjem u
razbojnike bande, ili prijelazom s jednog imanja na drugo.
1eparaizam provincija, povean je uslijed slabljenja rgovaki# veza, irenja krupnog,
eksenzivnog gospodarsva, zasnovanog na radu kolonD i slabo povezanog sa riem. &n se
oiovao i u poliikom ivou. -ime se objanjava rajna vladavine uzurpaora u pojedinim
dijelovima 5arsva 4 u )aliji, $anoniji, (liriji, A#aji, ?gipu, A%rici, :rianiji 7.
Socij!lni pokreti III. st.
Nepovoljniji uvjei privrednog ivoa odraavali su se na poloaj nii# slojeva sanovniva.
6edan od oblika prosvjeda proiv sve veeg priiska bilo je bjeanje seljaka. " svojim molbama
upuenim carevima seljaci -rakije i 9idije prijeili su bijegom ako se ne presane sa daljnjim
laenjem. 1eljaci koji bi pobjegli iz selD eso su %ormirali razbojnike odrede. 6o pod
1epimijem 1everom rimske su vlasi u samoj (aliji jedva uspjele u#vaii razbojnika :ulu. "
@;2
raznim podrujima izbijali su usanci, o kojim su poznai samo %ragmenarni podaci, ali nam i oni
omoguuju da odredimo karaker pokrea. 6edan od prvi# masovni# pokrea u kome je
sudjelovalo seljavo bio je usanka )ordijanD u A%rici. ,@2. g. pokre na 1iciliji, koji pada u
vrijeme )alijena, na izvor naziva Agoovo robovskim raomA ( %uasi se"'ile bellum ). " usanku
monearijD u !imu, pod Aurelijanom, sudjelovali su robovi i slobodni. &samdesei# godina (((. s.
u )aliji je opoeo usanak robova i propali# seljaka, koji je pozna pod imenom pokre bagaudD.
"sanici su ak izabrali iz svoje sredine careve Amanda i ?lijana.
Karakerisinu cru masovni# pokrea (((. s. predsavljale su zajednike akcije robova i
kolona. &vo vrijeme moe se smarai poenim razdobljem revolucije robova, koja je dovela do
pada !imskog 5arsva. "sanci (((. s. imali su znaajku masovnosi. (sovremeno, o su bili
si#ijski pokrei. Nji#ov program nije bio u dovoljnoj mjeri odre'en.
Polo6!j +r!"ov!
!asrojsvo rgovine i kriza robovlasniva oiovale su se na gospodarskom poloaju gradova.
" ovo vrijeme gradilo se malo novi# zgrada, puovi nisu popravljani, podizan je mali broj novi#
saua. iz ovog vremena sauvan je mali broj napisa. Municipalna samouprava izdravala se od
sredsava koja su joj davale privane osobe, ali poo se ve poekom ((. s. poloaj gradova
pogorao, a dobrovoljni prilozi smanjili, u nekim provincijama opaa se endencija da se uvrde
iznosi koje svaki magisra mora plaii prilikom supanja na novu dunos ( summa &ono"a"ia
oblata ). Ali ova mjera nije dovela do neki# bini# rezulaa. Municipalni ivo zamire, on ne
pobu'uje ineres ak ni me'u najviim slojevima gradskog sanovniva. 0amorenos i apaija
obuzimaju vie sojeve gradskog sanovniva goovo u svim provincijama.
0apuanje gradova i opadanje gradske privrede bila je vana znaajka ovog razdoblja.
:irenje kr1!nstv!
(sovremeno, ijekom (((. s. nasaju i jaaju svakovrsna privane udruge i vjerske organizacije,
o je najvie doprinijelo irenju kransva i jaanju kranske crkve.
Cecije i +alerijan pokuavali su obnovii saru rimsku religiju i uguii kransvo. $rogoni iz
,F3. i ,F;. g. proirili su se na iavo 5arsvo. Na osnovu najnoviji# papiroloki# okria moe se
zakljuii da u Cecijevom ediku, u kome je svim sanovnicima 5arsva nalagao da prinesu rve
bogovima, krani nisu bili spomenui, ali se anikranska endencija Cecijeve naredbe eko
moe poricai. " +alerijanovom ediku vee se odre'eno ukazivalo na krane. $rogoni krana
nisu imali uspje#a, masovno %ormalno opadnivo od kranske vjere nije imalo za posljedicu
svarno smanjenje broja vjernika.
1a prekidanjem progona opadnici, ili, kako su i# nazivali, AposrnuliA ( la#si ), vraali su se
crkvi. 0a vrijem progona ojaao je auorie episkopD, i krajem (((. s. svaka je provincija imala
@;8
mnogoljudniju crkvenu organizaciju. Kranska je crkva, uzea u cijelosi, bila moan i za ivo
sposoban organizam, svojevrsna drava u dravi.
O S M I D I O
'AS(O RI MS'O $ARSTVO
Glava XXXVI.
)IOK* E0I JA1OVA V* A)AVI 1A
( 5G9+ D EH<+ + )
3 + Os n i ' a n 4 e !o mi n a t a
@23
&d Cioklecijanovoga vremena poinje novo doba rimske povijesi * doba kasnog 5arsva. 0a
poliiki ivo ovog vremena karakerisina je neograniena vlas cara.
*ioklecij!nov! k!rijer!
Cioklecijanova je karijera ipina za careve (((. i (+. s. !odio se je u Calmaciji i bio sin
jednog oslobo'enika. 1upivi u vojsku, Cioklecijan je sigao do najvii# inova, zapovijedao je
oruanom sraom cara Numerijana, a poslije njegove smri vojnici su Cioklecijana proglasili
carem. Cioklecijan se pokazao ne samo kao iskusan vojnik, ve i kao snaan upravlja. za razliku
od svoji# pre#odnika, on je uspio zadrai vlas iavi# dvadese godina 4 ,2<. * @3F. g. 7.
*omin!t k!o politi,ki s&st!v
Cioklecijan i njegovi nasljednici zavrili su proces prevaranja rimske drave u neogranienu
monar#iju. Cioklecijan konano raskida sa Augusovim susavom principaa, po kome car nije
reiran kao monar#, ve kao senaor i prvi gra'anin, koji uiva najvii auorie ( aucto"itas ) i
koji ima posebne ovlasi. Auokraske endencije nikako nisu bile srane carevima dinasije
AnoninD. one su naroio ojaale u vrijeme 1epimija 1evera. Auokrasku poliiku provodili su
carevi=(liri 4 naroio Aurelijan 7, ali je ek Cioklecijan ovoreno raskinuo sa sarom usavnom
radicijom. $oliiki susav koji je osnovao Cioklecijan obino se naziva, za razliku od principaa,
d o mi n a , jer je car u ovo doba !ominus 4 gospodar 7 prema svim svojim podanicima, bez
obzira na nji#ov rang i saleki poloaj. " novim poliikim odnosima umnogome se preslikava
poredak isoni# monar#ija. nesumnjiv ujecaj vrio je na Cioklecijana i njegove nasljednike
kraljevski dvor 1asanidD. &d sada se i rimski car, slino isonim kraljevima, smara za
inkarnaciju boansva. Njemu se odaju boanske poasi ( a!o"atio )/ pri njegovoj pojavi nazoni
se klanjaju i ljube skue njegove odjee. $ojava cara predsavlja pravu vjersku sveanos. &n se i
po svojoj vanjini izdvaja od svoje okoline. Njegova je odjea saivena od svile i purpurne
kanine, ukraena zlaom i dragim kamenjem.
;Tetr!r-ij!; G vl!"!vin! ,etvorice c!rev! )
!imska monar#ija osajala je u naelu jedinsvena, ali je i u pre#odno doba bilo sluajeva
podjele vlasi izme'u dvojice 4 pa ak i rojice 7 careva 4 Marko Aurelije i 9ucije +er, 1epimije
1ever i njegova dva sina, +alerijan i )alijen 7. Cioklecijan je nasojao uvrdii dosljedan susav
podjele vlasi, najprije izme'u dva, a poom izme'u eiri suvladara.
"brzo poslije svog uvrenja na carskom prijesolju Cioklecijan je izabrao za suvladara svog
zemljaka i sudruga po slubi Ma k s i mi j a n a .
Cioklecijan i Maksimijan 4 od ,2>. g. 7 nosili su iulu a u g u s D . ,8@. g. oba su cara izabrala
sebi suvladare, koji su nazivani c e z a r i ma . 0a isoni dio 5arsva, kojim je upravljao sam
Cioklecijan, izabrao je on za suvladara )a j a )a l e r i j a +a l e r i j a Ma k s i mi j a n a , a
@21
Maksimijan je na 0apadu izabrao za cezara )a j a B l a v i j a +a l e r i j a Ko n s a n c i j a
Kl o r a . 1vaki od vladara imao je punu carsku vlas, premda su cezari smarani za nie po rangu
od augusD. Cioklecijan i Maksimijan smarani su ravnopravnima, ali je ipak Cioklecijan zadrao
vei auorie od osali# careva i imao vei ujecaj na sve poslove. 1voreno je prividno
jedinsvena carska porodica. Augusi su se smarali braom, cezari * nji#ovim sinovima.
Cioklecijan je dao svoju ker za )alerija i posinio ga. " ise odnose 4 zea i posinjenika 7 supio je
i Konsancij Klor prema Maksimijanu.
$odjela vlasi izme'u evorice vladara bila je izazvana nunou/ prosrani eriorij 5arsva
nije omoguavao jednom monar#u da prai sve doga'aje unuarnjeg i vanjskopoliikog ivoa
5arsva. $o novom susavu carevi su mogli osobno rukovodii pojedinim po#odima i samim im
do odre'ene mjere sprjeavai mogunos pojave novi# uzurpaora. &d vremena podjele vlasi
izme'u Cioklecijana i Maksimijana svarno poinje podjela iavog 5arsva na (sono i
0apadno.
Nijedan od careva nije izabrao !im za mjeso svog boravka. Cioklecijan je ivio u
Nikomediji, )alerije = u 1irmiju, Maksimijan * u Mediolanumu 4 kasnije !aveni 7, Konsancij
Klor * u -rieru. 0a vrijeme nemirD (((. s. carsku je vlas, premda nominalno, drao eso onaj ko
se nalazio u !imu. po novom susavu niko se od suvladara nije korisio ovim prednosima.
A +j e n i !i mA ( Roma aete"na ) smaran je, kao i prije oga, prijesolnicom 5arsva, ali nije
bio careva rezidencija i izgubio je svoj prijanji poliiki znaaj.
5lo+! Sen!t!
1enaorski sale osaje najvii sale u 5arsvu, ali je 1ena kao usanova gubio onaj poliiki
ujecaj koji je u odre'enoj mjeri imao sve do Cioklecijana. $ianja od opedravnog znaaja nisu
vie iznoena na njegovo razmaranje. 1ena se bavio pianjima u svezi sa prire'ivanjem javni#
predsava i raznim obvezama senaorD. sve njegove odluke morao je sankcionirai car. " o doba
jo su se sauvale neke magisraure 4 konzuli, preori, kvesori 7, ali su o bila samo poasna
zvanja, i nia vie.
5+&1enje pokret! b!+!&"E
6edna od prvi# mjera Cioklecijana i Maksimijana bilo je guenje revolucionarni# pokrea
robova i kolona. ,2F. g. Maksimijan je krenuo u )aliju, koju je za#vaio pokre bagauda. !obovi
i koloni napadali su vile magnaa i dekuriona, spaljivali i#, plijenili soku i odnosili io.
":o je bilo vrijeme * pie jedan suvremenik * kada su napali teaci% koji ne znaju za vojne
obiaje% kada se ora pretvorio u pje"aka% a pastir u konjanika% kada je seljak pusto"io svoje
usjeve% opona"ajui neprijatelja0barbara"!
Amand i ?lijan, rukovodielji usanka, imali su kao cenar jednu vr'avu u podruju $arizijD.
$okre je predsavljao opasnos po gradove, od koji# su jedni preli u nji#ove ruke, a drugi
oekivali napad/ nepouzdani vojniki odredi prelazili su na sranu usanika.
@2,
Maksimijan je naiao na ozbiljan opor od srane proivnika. $ribjegavajui as neobino
okrunim mjerama, as privlaei sebi usanike prividnom popusljivou, on je poisnuo
neprijaelja na sjever i ek poslije znane pripreme krenuo u odlunu biku, u kojoj su bagaudi bili
poueni. Ali su osaci usanika zauzeli poloaj u vr'avi i pruali i dalje uporan opor. -ek nakon
dugorajne opsade vr'ava je bila zauzea, njeni branielji goovi svi pobijeni, a uvrda sravnjena
sa zemljom. 0a neko vrijeme pokre u )aliji bio je uguen. 4 ,2>. g. 7.
$oslije uguenja pokrea bagaudD Maksimijan se sa uspje#om borio proiv )ermana, koji su
poslije nekoliko po#oda bili odbaeni preko !ajne.
5+ )i o8l eci 4ano'e "efo"me
Cioklecijan je izvrio iav niz re%ormi, koje su imale za cilj jaanje gospodarske, poliike i
vojne moi !imskog 5arsva. $odaci o Cioklecijanovoj vladavini %ragmenarni su i nisu uvijek
pouzdani. (zvjea koja pojeu od kranski# crkveni# pisaca oio su endenciozna, a o se ie
pravni# dokumenaa, oni se ne mogu uvijek ono dairai, ako da se ne moe uvrdii veza
izme'u pojedini# re%ormi.
(ov! !"ministr!tivn! po"jel! $!rstv!
-endencija za niveliranjem karakerisina je za sva razdoblja !imskog 5arsva, ali su se za
vrijeme principaa provincije, po pravilu, poklapale sa oblasima koje su prije rimskog osvajanja
bile samosalne i polusamosalne.
Cioklecijan je izvrio novu adminisraivnu podjelu. Hiavo 5arsvo podijeljeno je na 1,
d i j e c e z a , ije se granice nisu uvijek poklapale sa granicama prijanji# provincija. Cijeceze su
se i dalje dijelile na provincije. (alija je sada i slubeno izgubila svoj povlaen poloaj/ ona je
bila podijeljena na dvije dijeceze, koje nisu obu#vaale samo ialska, ve i druga podruja 4 u
dijecezu (aliju ulazila su prialpska podruja, a u !imsku dijecezu * 1icilija i drugi ooci 7.
1usav dominaa predsavljao je zavrni korak na puu ka konanom uvr'ivanju vojne
dikaure. )uenje opora razni# skupina sanovniava i odbijanje barbara koji su nadirali *
za#ijevali su ne samo poliiku reorganizaciju rimske drave, nego i njeno gospodarske i vojno
uvrenje.
Vojn! re.orm!
Cioklecijanova panja bila je usmjerena u prvom redu na uzdizanje poliike i vojne moi
5arsva. $ored podjele vlasi izme'u augusD i cezarD, rebalo je svorii i jaku vojsku, koja e bii
sposobna granice 5arsva branii od barbara i u iso vrijeme predsavljai realan oslonac carske
vlasi. !e%orma vojske bila je u srediu Cioklecijanove pozornosi. &na je se je provodila
godinama, zavrili su je ek Konsanin i njegovi nasljednici.
@2@
$rije Cioklecijana legije su bile raspore'ene po pojedinim provincijama i oliko vezane za
mjeso rasporeda da je u sluaju porebe bilo krajnje eko prebacii i# na neku drugu granicu. &d
Cioklecijanovog vremena uvr'uje se podjela vojske na dvije osnovne kaegorije/ na pogranine
rupe ( limitanei )- koje se salno nalaze u odre'enoj pograninoj zoni, i na mobilne jedinice, koje
se prema porebi mogu prebacii s jedne granice na drugu ( comitatenses ). Na aj nain je bilo
mogue rupe prebacivai za relaivno krako vrijeme a da pri om ne oslabi obrana granice. &vaj
princip vojnog usroja, koji je zavrio Konsanin, dao je poziivne rezulae. +elika panja
posveena je podizanju vojne discipline. +ojskovo'ama je oduzea prijanja samosalnos.
A+jernos vojnikaA i A#rabros vojnikaA ( fi!es militum i 'i"tus militum ) * e su parole eso
uiskivane na Cioklecijanov novac.
$ored novi# principa kod podjele vojske, pod Cioklecijanom je znano povean i sasav
vojske. 0ao se moralo posavii pianje o nainu popunjavanja posrojbi. $rije Cioklecijana vojne
su jedinice po pravilu, popunjavane dobrovoljcima. &vaj je princip osao na snazi i u vrijeme
kasnog 5arsva, ali su u iso vrijeme uvedeni i propisi za obvezno popunjavanje vojske.
Cioklecijan je obvezao krupne zemljoposjednike da dravi daju odre'en broj novaka * ovisno od
broja robova i kolona na nji#ovim imanjima. +ojsku su morali sluii i ljei * zarobljeni barbari
naseljeni na rimskom erioriju. Najzad, u vojnu su slubu, uz posebnu nagradu, primani i odredi
barbara koji bi doli pod vlas !imskog 5arsva.
Pore%n! re.orm!
!e%orma vojske iziskivala je velike izdake. mnogo sredsava za#ijevalo je i izdravanje
naraslog inovnikog aparaa. -ome reba dodai rasko carskog dvora i grandiozne gra'evine
koje su podizane u !imu i drugim gradovima. Me'uim, privreda 5arsva je, i pored pojedini#
mjera Aurelijana i njegovi# nasljednika, i dalje bila rasrojena. Cioklecijan je izvrio niz re%ormi
u cilju poboljanja sanja dravni# %inancija.
"vodi se i novi susav razrezivanja poreza. 0a vrijeme ranog 5arsva bila je karakerisina
raznovrsnos porezD, pri emu su znanu ulogu u %inancijama igrali posredni porezi. 1a
opadanjem gospodarskog ivoa, padom vrijednosi novca, posredni su porezi nesumnjivo gubili
svoju prijanju vanos. " Cioklecijanovo doba veliki su znaaj sekli neposredni, u prvom redu
zemljini porezi.
( u pre#odnom razdoblju sanovnivo pojedini# podruja moralo je dravi dosavljai
odre'ene namirnice za izdravanje grada !ima, vojske i inovniva. -akav porez nosio je naziv
anona ( annona ) i sakupljan je neredovno, dobivajui eso karaker rekvizicije. &d
Cioklecijanovog vremena anona je porez poglavio u nauralnom obliku, koji se redovno ubire od
sanovniva. $orezna jedinica odre'ivana je prema koliini obradive zemlje 4 iuum * jaram 7
koju moe obradii jedan ovjek 4 ca#ut * glava 7 da bi imao sredsva za ivo. $ri sasavljanju
kaasra uzimani su u obzir/ veliina i kvaliea obradive esice, kulure koje se na njoj uzgajaju
4 u 1iriji je, npr., ,3, <3 i >3 jugera oranice odgovaralo F jugera vinograda, ,,F ili <<F sabala
masline 7, broj radnika 4 dvije ene kod razrezivanja poreza izjednaavane su sa jednim
@2<
mukarcem 7 i broj grla soke. (ugum i capu dovedeni su u odre'en odnos 4 nejednak u raznim
podrujima 5arsva 7, i od svake porezne jedinice ubiran je odre'en porez * uglavnom u
nauralnom obliku/ u iu, ulju, vinu, mesu id. &d poreza nisu osloba'ani ni senaori, koji su
pored zemljinog plaali i posebni porez ( au"um laebale ). )radski sanovnici koji nemaju
zemljini# posjeda plaali su osobni porez ( ca#itatio #lebeia ).
(alija je plaala zemljine poreze iso onako kao i provincije. 0a pravilno plaanje poreza
odgovarali su gradski savjei i osobno dekurion, ili, kako su i# sada ee nazivali, kurijali, a
pored nji# i vlasnici posjedD. &dgovornos za redovno plaanje poreza, koja je savljana na
krupne zemljoposjednike, ila je u prilog vezivanju kolona za zemlju.
Cioklecijanova porezna re%orma osiguravala je dravi odre'enu koliinu namirnica, porebnu
za izdravanje vojske, dvora, prijesolnice i rezidencijD careva. Cravno je gospodarsvo, na aj
nain, poivalo na nauralno=privrednoj bazi, i nije ovisilo od kolebanja vrijednosi novca,
rini# cijena i nabavke #rane.
Fin!ncijsk! re.orm!
( novano je gospodarsvo, razumije se, jo igralo binu ulogu, ali mu je bila porebna sanacija.
" u svr#u Cioklecijan je proveo re%ormu novca. njome je uvr'ena punovrijedna zlana
monea ( au"eus )- koja je slubeno bila eka 1W>3 rimske %une 4 F.<F grama 7. osim oga,
emiiran je srebrni i bronani novac. &va re%orma nije imala nekog naroiog uspje#a, jer realna
vrijednos novca nije bila u porebnom skladu sa njenom nominalnom vrijednou, dalje, odnos
izme'u vrijednosi mealD bio je odre'en proizvoljno i, najzad, nije bio uze u obzir susav
cirkulacije novca. "slijed oga, punovriijedna je monea nesajala iz opjecaja i prevarala se u
kovane poluge a cijene robi ne samo da nisu padale, ve su i dalje rasle.
2"ikt o cijen!m!
" cilju borbe proiv sve vee skupoe izda je @31. g. edik koji je uvr'ivao maksimalne
cijene za raznu robu, kao i maksimalnu cijenu rada ( E!ictum !e #"etiis "e"um 'enalim )!
1auvano je nekoliko napisa koji sadre znane %ragmene iz ovog edika. " uvodnom dijelu,
napisanom eko razumljivim i neprirodnim silom, objavljena je nunos ove mjere i izraeno
negodovanje prema ljudima koji u korisoljubive svr#e diu cijene, "smatraju za svoj gubitak ako
uslijed povoljni$ vremenski$ prilika nastane obilje plodova!!!u nerodnim godinama ucjenjuju kod
prodaje sjetvenog sjemena i zakupniki$ obveza", idu samo za osobnom koriu, "jagme se za
pljaka"kim kamatama". 0a poveavanja cijena predvi'ena je sroga mjera * smrna kazna. "I
neka nitko 1 sajalo je u uvodu edika 1 ne smatra ovu odluku okrutnom% jer je svakom pruena
laka mogunost da izbjegne kaznu ako se dri umjerenosti"!
" drugom dijelu edika sadran je dug spisak svakovrsni# predmea i najraznovrsnije robe, uz
naznaku maksimalni# cijena. $redvi'ena je ako'er i nagrada za razne vrse rada, poevi od
nadniara pa sve do #onorara za ar#ieke i odvjenike.
@2F
" #isoriogra%iji je Cioklecijanov edik razliio ocjenjivan. Mommsen je ovu mjeru nazivao
adminisraivnim bezumljem 4 gouvernemenaler ba#nsinn 7. Moderni #isoriari isiu da je
reguliranje cijena imalo odre'ene razloge. Cravna je uprava raspolagala ogromnim zali#ama
namirnica, koje su prisizale, s jedne srane, sa carski# posjeda, s druge * u vidu porezD. drava je
raspolagala velikim radionicama, koje su izbacivale mnovo svakovrsni# izra'evina, i, prema
ome, vlasi su mogle izbacivai na rie odre'enu koliinu robe i samim ime regulirai cijene.
5ijene naznaene robe u ediku znano su vie od oni# koje su nam poznae iz lierarni#
spomenika i koje se odnose na doba koje je pre#odilo krizi (((. s. Ali su one znano nie od
ediku suvremeni# egipaski# cijena, poznai# na osnovu papiroloki# podaaka. " ?gipu su se
pak cijene uvijek odlikovale relaivnom je%inoom. -o pokazuje da je zakonodavac proizvoljno
uvrdio cijene. one su bile jedinsvene za iavo 5arsvo, u ediku nije vo'eno rauna o
osobiosima pojedini# podruja, o podesnosi komunikacija i osalim lokalnim uvjeima. "slijed
svega oga, edik nije imao neki# naroii# prakini# posljedica, i, po svemu sudei, ubrzo nakon
njegove objave ljudi su ga se presali pridravai.
E+ )i o8l eci 4ano'a '4e"s8a #ol iti 8a
St!v prem! tr!"icion!lno rimskoj reli+iji
" poliikom susavu koji je osnovao Cioklecijan, vjerskom je pianju posveivana velika
panja. Cioklecijan se, slino Augusu, pojavio u ulozi obnovielja sare rimske religije, ali je u
iso vrijeme, kao o je o bio sluaj po isonim monar#ijama, naglaeno i boansko porijeklo
carske vlasi. 6upier $reblagi Najvei ( Ju#ite" O#timus Maximus ) smaran je glavnim carevim
zainikom i izvorom najvie njegove vlasi nad svijeom. Cioklecijan je nosio iulu 6ovije
4 Io'ius * koji pojee od 6upiera 7, a Maksimijan * Eerkulij ( ,e"culius * koji pojee od
Eerkula 7. &ve su iule naglaavale vjersko sankcioniranje carske vlasi. -radicionalnom
rimskom kulu ponovo je posveivana velika pozornos. Na odre'enu pasivnu rezisenciju prema
svojoj vjerskoj poliici Cioklecijan je nailazio od krana. 0adnji# deseljea (((. s. kransvo je
uivalo oleranciju, a u prvom razdoblju Cioklecijanove vladavine ak su i njegova ena i ker,
kao i neki isaknui dvorjani, ispovijedali kransku vjeru.
Pro+oni kr1!n!
Kransvo se veoma rairilo u raznim slojevima rimskog druva, ono je i dalje bilo u svojoj
bii oporbeno uenje prema 5arsvu. &sobio je opasno bilo njegovo irenje u vojsci. Kranski
izvori navode niz primjera odbijanja iskazivanja poasi carevima od srane vojnika. !imsko
sveensvo, iji je auorie Cioklecijan nasojao ojaai, poicalo ga je proiv krana. " isom
@2>
smjeru djelovao je na njega suvladar na (soku * )alerije. @3@. i @3<. g. objavljena su eiri edika
proiv krana. -o je bio najokruniji progon. &sobiom okrunou obiljeene su mjere proiv
krana na (soku, u podrujima koja su se nalazila pod vlau )alerija i samog Cioklecijana.

9+ )i o8l eci 4ano'a 'an4s8a #ol i ti 8a
Cioklecijanove vojne re%orme imale su za cilj u prvom redu obranu granica 5arsva. :orba
proiv barbara, koji su nadirali, vo'ena je ijekom iavog razdoblja Cioklecijanove vladavine.
"brzo nakon svog dolaska na vlas Cioklecijan je zaraio na Alamane. Maksimijan je nakon
guenja pokrea bagauda vodio raove sa germanskim plemenima * Alamanima, Brancima i
:urgundima. -om prigodom !imljani su dobro iskorisili me'usobne borbe koje su vo'ene
izme'u germanski# plemena. :orba sa sjevernim barbarima bila je oeana ime o se rimski
vojskovo'a Karauzije proglasio carem i zauzeo :rianiju. !imski vladari morali su ak priznai
njegovu vlas, i ek je Konsancije Klor nakon smri samog Karauzija uspio uklonii njegovog
nasljednika. Klor je nakon svog imenovanja za cezara akivno branio sjeverozapadnu granicu i
raovao s Brancima.
Maksimijan je morao vodii ra u A%rici, gdje se ako'er pojavio uzurpaor i gdje su nadirala
maureanska plemena. )alerije je raova na Cunavu, s Karpima i 6azigima. Nakon viegodinji#
raova Cioklecijan i njegovi suvladari uspjeli su usposavii i uvrsii granicu u sjevernom dijelu
5arsva.
Cioklecijan je morao vodii ra u ?gipu, na koji su napadali juni narodi i gdje se u o vrijeme
uvrdio uzurpaor A#il. Nakon smirivanja ?gipa, Cioklecijan je zajedno s )alerijem krenuo u
po#od proiv $erzijanaca, koji su zauzeli Armeniju i upali u Mezopoamiju. )alerije je najprije
prerpio poraz, ali su zaim $erzijanci poraeni, i po sklopljenom miru proirene su granice
Armenije i uvrena je vladavina !imljana u Mezopoamiji.
<+ Zna7a4 )i o8l eci 4ano'i & "efo"mi
1. svibnja @3F. g. abdicirali su Cioklecijan u Nikomediji, a Maksimijan u Milanu. Cioklecijan
se povukao u grad 1alonu, u (liriji, gdje je sagradio veliansvenu palau. )alerije i Konsancije
Klor proglaeni su augusima, pri emu je Cioklecijanovo mjeso zauzeo )alerije, koji je po svom
na#o'enju posavio dva cezara.
Cioklecijan se je prvi nakon 1epimija 1evera uspio odrai na vlasi due vremena. Ni
kranski spomenici, ni oskudni %ragmenarni podaci povijesni# pisaca, ni pravni dokumeni ne
isiu nikakve njegove individualne cre. Nesumnjivo je da je Cioklecijan bio poliiar
konzervaivnog smjera. &n je nasojao povraii nekadanju slavu A+jenog !imaA, ali su rimske
poliike radicije ve bile izgubile svoje znaenje, ako da je on, za razliku od Augusa, morao
raskinui sa ideolokim naslije'em rimske !epublike koje se sauvalo jo u (((. s. (deje
Cioklecijanovi# re%ormi nisu nove. on je u mnogo sluajeva imao pre#odnika. &n je uzeo u obzir
@2;
glavne endencije rimskog razvika. uzeo je u obzir i iskusvo perzijske monar#ije. &d
Cioklecijanovog vremena carska se vlas bez ikakvi# ograda smara apsolunom. "prava se
odvijala preko razvijenog birokraskog aparaa. opskrba vojske, birokracije, prijesolnice poivala
je na nauralnom gospodarsvu. +ojska je bila pogodna za vo'enje raova na granicama i u
samom 5arsvu.
Glava XXXVII.
V*A)AVI1A KO1STA1TI1A VE*IKO.
3+ :o"ba @a ca"s8u 'last na8on )io8leci4ana
$odjela vlasi izme'u eiri cara rebala je, po Cioklecijanovoj zamisli, posai susav. Ali aj
susav nikako nije jamio poliiko jedinsvo nii je sprjeavao gra'anske raove, jer su cezari i
augusi raspolagali vojskom i mogli su je korisii u borbi proiv svoji# poliiki# proivnika.
4orb! 'onst!ntin! i M!ksencij!
Mir je bio naruen @3>. g., kada je Konsancije Klor umro u :rianiji nakon po#oda proiv
sjeverni# plemena. $osrojbe su proglasile carem njegovog sina Konsanina, kojeg je )alerije
priznao cezarom. Ali su ubrzo plebs i vojska u !imu, gdje je )alerije uveo opu poreznu obvezu,
proglasili carem Maksencija, Maksimijanovog sina. Nakon oga izbila je borba, u kojoj je
sudjelovao i sam Maksimijan, koji je poginuo @13.g., i )alerije, koji je umro @11. g. Nakon
nji#ove smri borba je rajala jo nekoliko godina i zavrila se Konsaninovom pobjedom. &n je u
savezu s +alerijem 9icinijanom 9icinijem pobijedio Maksencija.
4itk! ko" M&lvijsko+ most!
Co bike izme'u Konsanina i Maksencija dolo je pod zidinama !ima, kod Mulvijskog
mosa. $obijedio je Konsanin. Maksencije se prigodom povlaenja uopio u -iberu 4 @1,. g.7
Maksencije je bio pozna po svom negaivnom savu prema kranima. Konsanin pak, kao i
njegov oac, bio je prisaa vjerske olerancije. 1vorena je legenda da je Konsanin pred biku
vidio kri sa urezanim rijeima/ A&vim pobje'ujA.
Mil!nski e"ikt
@1@. g. u Milanu Konsanin i 9icinije zajedno su objavili edik 4 pozna pod imenom Milanski
edik 7 o slobodnom ispovijedanju kransva. &dsada su krani uivali isa prava kao i prisae
drugi# religija.
@22
'onst!ntin i )icinije
Nakon pobjede nad svojim proivnicima Konsanin i 9icinije vladali su zajedno dese godina.
@,<. g. izme'u nji# je opoeo ra, koji se zavrio porazom 9icinja/ on je prognan u
-esaloniku, a poom i ubijen. Nakon oga je sve do svoje smri 4 @@;. g. 7 5arsvom vladao,
zajedno sa svojim sinovima, Konsanin 4 njegovo puno ime glasi Blavije +alerije Konsanin 7.
5+ Konstanti no'a '4e"s8a #ol i ti 8a
" borbi oko vlasi izme'u Konsanina i njegovi# akmaca vjersko je pianje igralo veoma
vanu ulogu. (ako nije bio kranin, Konsanin se pokazao dosljednim zainikom nove religije,
ako da se je kransvo nakon Milanskog edika od progonjene religije veoma brzo prevorilo u
vladajuu. Kranska je crkva posveila poredak rimske drave, pravdajui svojim auorieom
carsku vlas. 1 druge srane, i sredinja je vlas jo od Konsaninovog vremena poela uzimai
akivno uee u crkvenim svarima. :orba oko razni# dogmaski# pianja bila je obina pojava u
povijesi kransva, goovo od samog njegovog posanka. " oj borbi zrcalila se socijalna borba
vo'ena u samoj 5rkvi, koja je ujedinjavala razliie socijalne elemene.
Kada je kranska crkva dobila slubeno priznanje, i sporovi nisu presali, ve su se naproiv
pojaali. :iskupi su se eso obraali caru sa molbom da rijei apsrakna dogmaska pianja.
Konsanin je, kao i njegovi nasljednici, smarao da jedinsvu 5arsva odgovara i jedinsvena
crkva, u kojoj ne moe bii razlike u miljenjima, pa je zao akivno sudjelovalo u razmaranju
crkveni# sporova. &d og se vremena na pianja dogmaike poelo gledai kao na dravna pianja.
Post!n!k "on!ti%m!
6o @1@. g. Konsaninu su se obraili predsavnici a%riki# krana s molbom da rijei spor oko
oga koga reba smarai punopravnim karakim biskupom = 5ecilijana ili Conaa. $risae
Conaa opuivale su 5ecilijna da je za vrijeme Cioklecijanovi# progona predao progonieljima
svee knjige i da je, prema ome, izdajnik ( t"a!ito" ). 5ecilijanove prisae opuivale su
proivniku sranu, kojom je rukovodio Cona 4 biskup jednog od a%riki# gradova 7, da je njen
preenden nezakonio posavljen.
Konsanin je odluku o ome prepusio saboru biskupa, najprije u !imu, a zaim u Arlu. ( jedan
i drugi sabor priznali su 5ecilijana karakim biskupom, o je Konsanin i povrdio.
Cona i njegove prisae proglasili se sebe pravim kranima i %ormirali svoju crkvu. "skoro je
spor izme'u dvaju biskupa, preendenaa na sjedie u Karagi, posluio kao poeak ovorene i
esoke borbe, koja je rajala preko so godina. Conaisi su smarali da su svi biskupi koji su
priznali 5ecilijana suuesnici u njegovoj izdaji i da su zao i sami izdajnici, a da je prava crkva
sauvana samo u A%rici.
@28
" krajnjoj liniji, u borbi izme'u prisaa slubene crkve 4 kaolikD 7 i donaisa zrcalile su se i
separaisike endencije a%riki# gradova, i prourjenosi izme'u krupni# i sini#
zemljoposjednika, kao i prourjenosi izme'u robova i robovlasnika.
Arij!nstvo i (icejski s!bor
Crugo crkveno pianje u koje se Konsanin umijeao icalo se sanja u Aleksandriji.
Cogmaski sporovi u Aleksandriji bili su obina pojava. Hiav niz aleksandrijski# eologa, od
koji# su najglasoviiji bili Klemen 4 kraj ((. s. 7 i &rigen 4 ro'en oko 12F. g., poginuo za vrijeme
Cecijevog progona, ,F3. g. 7, nasojao je kranske dogme spojii sa naelima grke %ilozo%ije. "
&rigenovom eolokom susavu, provedenom pod ujecajem plaonisiki# ideja, velika je uloga
dodjeljivana 9ogosu 4 !ijei ili !azum 7, koji je ideni%iciran sa 1inom :ojim, koji je uzeo lik
(susa Krisa. &rigen je ujecao na razvoj kasnije eologije, ali nisu sve njegove posavke bile
pri#vaene. Me'uim, naela &rigenovog apsrakno=%ilozo%skog umaenja osnovD kranskog
uenja posala su u Aleksandriji veoma rairena. Na poeku (+. s. prezbier Arije, pozna po
svom askeizmu i popularan me'u upljanima, iznio je uenje o ome da je u 1veom -rojsvu
samo :og=&ac vjean. $rva njegova vorevina bio je 1in ili 9ogos, a vorevina 9ogosa * Cu#
1vei. -ako 1in ne moe bii jednak &cu, ve samo njemu slian. Arijansvo je predsavljalo
pokuaj racionalisikog umaenja osnovne kranske dogme, ali Arijevo uenje nije priznao.
Njega je osudio najprije aleksandrijski biskup, a zaim i lokalni sabor. &nda se Arije obraio
drugim crkvama. Njegove pjesme su bile su popularne me'u aleksandrijskim obrnicima i
mornarima. 1vuda * na rgovima, po ulicama * vo'eni su sporovi, koji su prelazili u ovorene
sukobe. Cebae su vo'ene ne samo u egipaskoj, ve i u drugim crkvama. ( u o pianje umijeao
se Konsanin, koji je neposredno prije oga pobijedio 9icinija.
@,F. g. sazvan je sabor u Niceji, na kome su se sakupili predsavnici razni# provincijski#
crkava. 1abor je pri#vaio izlaganje kraki# dogmi kransva, akozvani Nicejski simbol vjere.
+eina sudionika izjasnila se proiv Arija. $riznao je da je 1in :oji isobian s &cem, i
Konsanin je smarao svojom dunou pomoi uvrenju auoriea sabora. Arije je bio
prognan u (liriju, druge njegove prisae = u )aliju.
Ali vrijeme Nicejskog sabora nije kraj, ve prije poeak arijansva. &no je imalo dosa
prisaa me'u dvorjanima, i Arije je uskoro bio vraen, a glavni njegov proivnik Aanasije
Aleksandrijski prognan. Nakon Arijeve smri njegove su prisae uivale zaiu dvora. Na dvoru
su pobje'ivali as prisae nicejskog uenja, a as ope arijanci. @21. g. Arijevo je uenje jo
jednom bilo osu'eno, i proiv arijanaca je pokrenu progon, ali se je arijansvo uspjelo rairii
me'u barbarskim germanskim plemenima, na koje su sanovnici 5arsva kasnije gledali kao na
inovjerce.
5+ Konstanti no'e "efo"me
@83
Cok je Konsanin u podruju vjerske poliike iao drukijim puem nego Cioklecijan, dole
je u socijalnom i poliikom podruju razvijano susav re%ormi ije je osnove poloio
Cioklecijan.
O"v!j!nje civilne vl!sti o" vojne
0adravajui adminisraivnu podjelu 5arsva 4 na dijeceze i provincije 7, Konsanin je
podijelio 5arsvo na eiri p r e % e k u r e / ( s o k , ( l i r i j u , ( a l i j u i )a l i j u . Na elo
pre%ekura posavljeni su p r e % e k i p r e o r i j a . Njima bili podinjeni v i k a r i j i
d i j e c e z e , a ispod nji# su se nalazili # " a e s i ! e s p r o v i n c i j e .
$od Konsaninom je civilna vlas konano odvojena od vojne. pre%eki preorija bile su
civilne dunosi, a pojedinim vojskama zapovijedali su posebni maist"i militum. (so ako,
pod njegovom vlau dovrena je i re%orma vojske/ podjela vojske na pogranine jedinice i na
pokrenu vojsku, u kojoj su razlikovani comitatenses i povlaena skupina palaini. "mjeso
preorijanske garde, koja je pod Cioklecijanom bilo brojno smanjena, pojavljuju se sada
posebne dvorske jedinice ( !omestici- #"otecto"es ).
'&rij!li
Cosljedno provo'enje %iskalne poliike dovelo je do vezivanja saleD. ?dikima iz @1>. i
@,F. g. najviem saleu gradskog sanovniva * kurijalima * zabranjeno je napuanje rodnog
grada. Ni odluke gradskog savjea, ni careve naredbe nisu i# mogle oslobodii municipalni#
obveza. -oga i# nije mogla oslobodii nikakva civilna ni vojna dunos. &bveze kurijala
posale su nasljedne.
Ve%iv!nje kolon! %! %emlj&0 ! obrtnik! %! kole+ije
5arska konsiucija iz @@,. g. zabranjivala je prelazak kolona sa jednog imanja na drugo.
vlasnik kod kojeg bi se naao u'i kolon bio ga je duan vraii sarom gospodaru, a osim
oga, morao je plaai dabine odbjeglog kolona za cijelo vrijeme njegovog boravka na svom
imanju. 1ami pak koloni koji pokuaju bjeai moraju se bacii u okove, kao robovi, da za
kaznu na ropski nain obavlja svoju dunos, koja prilii Aslobodnim ljudimaA.
$od Konsaninom se nasavlja i vezivanje obrnika za nji#ove kolegije. -ako je @1;. g.
objavljen edik, u kome je sajalo da "majstori kovnice novca moraju uvijek ostajati u svom
zvanju% i od tog i$ zvanja oslobaaju povlastice vezane za bilo koji poloaj".
Osniv!nje nove prijestolnice
)rad !im izgubio je svoje prijanje znaenje jo pod Cioklecijanom. Konsanin je
sagradio novu prijesolnicu na mjesu grke kolonije :izanion. Nova prijesolnica nazvana je
po imenu svog osnivaa Konsaninopol.
@81
Konsaninopol=5arigrad se nalazio na granici Azije i ?urope, izme'u (sonog i 0apadnog
carsva, na rgovakom puu koji je bio uven jo u anici. $rigodom polaganja emelja za novi
grad, @,<. g., kao i prigodom njegovog posveenja, @@3.g. sudjelovali su kako sari poganski
sveeniki kolegiji, ako i kransko sveensvo. +eliansven carev dvor u novom gradu
zauzimao je 1F3 jugera. 0a njegovo ukraavanje donesena su iz razni# mjesa )rke najbolja
umjenika djela. " gradu su podignue erme, biblioeka, veliki #ipodrom, na kome su se
skupljale isue ljudi, jer su konjske rke posale omiljena zabava. " 5arigradu je osnovan
1ena. u se odsada nalazio jedan od konzula. ?gipasko io nije vie opskrbljivalo !im, ve
novu prijesolnicu. 5ar je iio krane ali jo nije raskidao ni sa radicijama sare religije.
&sim kranski# #ramova, u Konsaninopolu su podignui i poganski, od koji# se naroio
isicao #ram Borune. &gromna saua Eeliosa predsavljala je samog Konsanina. 1amim
ime davana je prednos kulu nepobjedivog 1unca, koji je dugo vremena predsavljao akmaca
kransvu.
Konsanin je u mnogo emu bio nasavlja Cioklecijana, samo odluniji i #rabriji. $o
rijeima 6ulijana &padnika, on je bio inicijaor svi# prevraa ( no'ato" et tu"bato" omnium
"e"um )+ Kod Konsanina nije bilo onog rimskog konzervaivizma koji je bio svojsven
Cioklecijanu. (ako se njegovo zakonodavsvo u nekim pianjima odlikovalo #umanou, ipak
je on 5arsvom upravljao desposki, okruno se obraunavajui sa svakim proivnikom. Me'u
rvama njegove okrunosi nalazili su se i njegov sin Krisp, ena Bausa 4Maksimijanova
ker7 i mnogi bliski prijaelji. "sprkos ome, za#valna kranska crkva priznala je
Konsanina, koji je pred samu smr primio krenje od jednog biskupa=arijanca, svecem i
ravnog aposolima.
9+ Konstantino'a 'an4s8a #oli ti8a
( u vanjskoj poliici Konsanin je bio nasavlja Cioklecijana. 0a vrijeme njegove
vladavine na 0apadu su vo'eni uspjeni raovi proiv Branaka, na Cunavu se borio s )oima,
podravajui 1armae. @@,. g. !imljani su porazili )oe i prisilili i# na sklapanje mira. $od
Konsaninom je nasavljeno i naseljavanje razni# podruja barbarima. 1armai su naseljeni u
podunavskim provincijama i u (aliji, a +andalima su dodijeljena zemljia u $anoniji. -im
inom rimska je uprava ila na ruku barbarizaciji 5arsva. (si proces odvijao se u vojsci, gdje
su u velikom broju primani u slubu barbari, koji pod Konsaninom siu do najvii# vojni#
poloaja.
1mr je Konsanina sprijeila da krene u po#od proiv $erzijanaca, koji su napali Armeniju
i Mezopoamiju.
<+ Konstantino'i nasl 4e!ni ci
@8,
Nakon Konsaninove smri vlas je prela na njegova ri sina. -o je dovelo do novi#
me'usobni# raova za carsko prijesolje. "z o je sanje posalo jo sloenije zbog pojave
novi# uzurpaora.
@F1. g srednji Konsaninov sin Konsancije imao je u svojim rukama vlas u cijelom
5arsvu. Konsancije se nije odlikovao energijom i inicijaivom svoga oca. " Konsancijevoj
unuarnjoj poliici vjerska su pianja igrala vanu ulogu. 1am on bio je uvjereni arijanac i
pokazivao veliki ineres za vjerska pianja. 0a njegove vladavine arijanski su biskupi
prevladali. energini proivnik arijansva Aansije ponovo je bio prognan. $rigodom posjea
!imu car je pokazao veliki ineres za rimske vjerske sarine, i pogansvo za vrijeme njegove
vladavine nije proganjano. Konsancije je morao vodii ra na 0apadu uglavnom proiv
Alamana, i na (soku * proiv $erzijanaca. $roiv Alamana poslan je Konsancijev srievi
Blavije Klaudije 6ulijan, koji je dobio iulu cezara. &n je uspio primirii )aliju, pobijedii
Alamane i Branke. &%enziva perzijskog kralja Gapura ((. prisilila je Konsancija da zarai od
6ulijana posrojbe iz )alije. -o je zazvalo pobunu posrojba, koje su proglasile 6ulijana
augusom. 6ulijan je krenuo proiv Konsancija, ali je ovaj umro u 5iliciji.
J&lij!n Otp!"nik i nje+ov! vjersk! politik!
6ulijan je vladao dvije godina 4 @>1. * @>@. 7. " kranskoj radiciji njemu je podijeljen
epie &padnik ( A#ostat ), jer je 6ulijan nasojao povraii dominanan poloaj poganske
religije, koju je elio re%ormirai preuzevi od krana skladnu crkvenu organizaciju, kao i niz
eiki# posavki. 0a vrijeme njegove vladavine kransko je sveensvo izgubilo povlasice
koje je seklo nakon Milanskog edika.
6ulijan * veoma obrazovan ovjek, %ilozo%=neoplaoniar po svom uvjerenju, znaajan pisac
i mislilac svoga vremena * uivao je podrku inelekualni# krugova gradskog sanovniva
)rke i predsavnika poganske arisokracije, ali zao ni u vojsci ni u narodu nije imao neke
naroie podrke. $oginuo je u po#odu na $erzijance, proiv koji# je poveo o%enzivni ra,
maajui o slavi Aleksandra Makedonskog. Nakon neuspjele opsade perzijske prijesolnice
Kesi%ona morao se je povui, doivjevi eko ranjavanje od kojeg je i umro. &kruen bliskim
ljudima, koji su oplakivali njegovu prijevremenu smr, 6ulijan je, po rijeima Amijana
Marcelina, rekao pred smr/ "Eutite% ne treba oplakivati% gospodara koji odlazi na nebo%
zvijezdama"!
Jovij!n
Njegovim nasljednikom proglaen je car 6 o v i j a n , koji je s $erzijancima morao sklopii
mir pod veoma nepovoljnim uvjeima za !imsko 5arsvo. !imljani su morali usupii podruja
koja je anekirao jo Cioklecijan. osim oga, oni su priznali nezavisnos Armenije. 6ovijan je
bio kranin, 6ulijanovi ediki upereni proiv krana bili su ukinui. 6ovijan je vladao manje
od godinu dana. Na poeku @><. g. on je umro, a vojska je proglasila carem Blavija
+aleninijana 4 @><. *@;F.7, koji je za suvladara uzeo svoga braa Blavija +alensa 4@><. *@;2.7.
@8@
V!lentinij!n i V!lens
&ba braa bili su slabo obrazovani ljudi, ali iskusni vojnici. 1vojom glavnom zadaom oni
su smarali obranu 5arsva od provale barbara. +a l e n i n i j a n je vladao na 0apadu i ivio u
Milanu, dok je rezidencija +a l e n s a , koji je upravljao isonim dijelom 5arsva, bio
5arigrad. Nakon +aleninijanove smri 4 @;F. g. 7 carem 0apada proglaen je njegov sin
)r a c i j a n 4 @;F. *@2@. 7, kome je, za razliku od njegovog oca, bila srana vjerska
olerancija. 0a vrijeme njegove vladavine objavljeni su srogi zakoni proiv pogana i #ereika.
&n je prvi odbacio iulu velikog poni%ika, oduzimajui samim im saroj religiji carsku
podrku. &sobi ujecaj na cara imao je milanski biskup Ambrozije jedan od akivni# i
obrazovani# biskupa zapadne 5rkve.
Glava XXXVIII.
U1UTAR1JI =IVOT RIMSKO. 0ARSTVA U IV+ I V+ ST+
3 + )" B a ' n e u s t a n o ' e + :i " o 8 " a t s 8 i a # a " a t +
$od Cioklecijanom, Konsaninom i nji#ovim nasljednicima !imsko se 5arsvo konano
prevorilo u neogranienu monar#iju. 1usav upravljanja 5arsvom emeljio se na birokraskim
naelima. !imska se birokracija poela razvijai jo od poeka 5arsva, ali je ek u doba kasnog
5arsva svoren jedan cjelovi birokraski susav. Njegovo sredie predsavljali su svei dvor
( #alatium sac"um ) i svea careva lonica ( cubiculum sac"um ). 1luba caru i njegovoj obielji
nije odvajana od opi# dravni# zadaaka. 5ar je imao neogranienu vlas. &n se samo savjeovao
sa svojom okolinom, koja je sainjavala consisto"ium #"inci#is 4 sama rije consisto"ium, koja je
zamijenila consilium, pokazuje da lanovi savjea soje pri carevoj nazonosi 7. " carevo ime
mogao je isupai njegov glavni ajnik * %uaesto" sac"i #alatii. dvorskim poslovima upravljao je
#"ae#ositus sac"i cubiculi 4 ovaj su poloaj eso zauzimali eunusi 7. Na elu carski# slubi
sajao je maiste" offficio"um. Najvii inovnici nazivani su comites. Komii 4 prvobino je
comes znailo/ Acarev zainikA, sada je o odre'eni slubeni rang 7 su se dijelili na klase/
comites #"imi o"!insi, secun!i o"!inis id. 0a njima su dolazili nota"ii. 1vaki vii carski
inovnik imao je svoj ured ( officium ). Hinovnici su vorili neku vrsu posebne vojske,
zasnovane na subordinaciji. najvii me'u njima imali su ise inove kao i zapovjednici u vojsci, a
cijeli kadar carski# ureda sainjavao je neku vrsu dvorske vojske ( militia #alatina )+ 0a
obavljanje razni# naloga posojao je dijeli jedna kadar od 1133 ljudi, akozvani# aentes in
"ebus, me'u kojima su posebnu ulogu igrali cu"iosi * ageni ajne policije. "prava %inancije
@8<
dijelila se na dvije grane/ na opedravne pri#ode i ras#ode ( ae"a"ium sac"um, na elu sa comes
sac"um la"itionum ) i na privana careva sredsva, kojima je upravljao comes "e"um #"i'ata"um.
Crava je bila vlasnik ogromni# posjeda. &sim oga, njoj su pripadale radionice koje su
izra'ivale oruje, kanine, opeku id. $roizvodnja i prodaja oruja ako'er je predsavljala dravni
monopol. Nad svim radionicama nadzor je imao comes sac"a"um la"itionum.
5ivilna vlas je, u pravilu, odvajana od vojne. $re%eki preorija i pre%eki grada upravljali su
samo civilnim poslovima, kao i vikariji dijeceza. +ojske i odredi bili su podinjeni posebnim
zapovjednicima ( !uces ili comites "ei milita"is 7, koji su bili podinjeni viim vojnim
zapovjednicima ( maist"i militum )+
(ako 1ena nije igrao nikakvu vanu ulogu u poliikom ivou 5arsva, senaorski je sale bio
najvii. " njega je ukljuivano vie inovnivo. " ovisnosi od svog poloaja u dravi, senaori
su nazvani cla"issimi- cla"issimi et s#ectabiles- cla"issimi et illust"es.
)ledano izvana, kasno 5arsvo predsavlja srogo cenraliziranu svemonu dravu, sa
razvijenim birokraskim aparaom, nasljednim saleima, koji snose odre'ene dravne obveze.
ono predsavlja dravu kojom upravljaju srogi zakoni, koji odre'uju mjeso i dunosi svakog
gra'anina. 1anovnivo je nepokreno. O"io 4 zaviajno mjeso 7 vezalo je veinu sanovniva
za mjeso ro'enja, u kome su morali izvravai svoje obveze. Crava je bila olienje
ApravednosiA, jerajui nie ( &umilio"s ) da rade i snose obveze i uvajui i# od samovolje
moni# i ugledni# ( &onestio"es )+
Ali ova slika, koju dobivamo nakon pregledavanja slubeni# dokumenaa, umnogome ne
odgovara svarnosi. $onavljanje pojedini# zakona, pojaavanje kazni za pojedine prijesupe
svjedoe o ome da zakonodavci nisu raunali na podinjavanje svojim naredbama bez pogovora.
-ako, na primjer, pravni spomenici sadre iav niz zakona koji predvi'aju sroge kazne za
pripadanje seki donaisa, ali nam djela kranski# pisaca saopavaju da e naredbe nisu
izvravane i da su donaisi slobodno propagirali svoje uenje.
Socij!lni pore"!k
$relazei na opu karakerisiku socijalno=gospodarskog poreka kasnog 5arsva, reba rei da
su Cioklecijanove i Konsaninove re%orme mogle zadrai, ali ne i zausavii ono gospodarsko
opadanje koje je poelo jo u (((. s., kao rezula krize robovlasnike privrede.
5lo+! n!t&r!lno+ +ospo"!rstv!
&vo opadanje izrazilo se u prvom redu u prijelazu na nauralnu privredu. " zadnje vrijeme
pojavili su se u gra'anskoj #isoriogra%iji mnogi radovi koji poriu nauralno=privrednu bazu
gospodarsva kasnog 5arsva. Coisa, iav niz injenica svjedoi o razvoju rgovine po
primorskim srediima. " Aleksandriji, Karagi, po maloazijskim gradovima, kao i po velikim
gradovima )alije, rgovina je i dalje igrala vanu ulogu. $oreba za novcem bila je u kasnom
5arsvu ako velika da su vlasnici posjeda nasojali podavanja u nauri zamijenii novanim. Hak
@8F
je bio poreban poseban carski edik, iz @>F. g., koji je zabranio posjednicama da od kolona
za#ijevaju novac umjeso Azemaljski# plodovaA. Ali sve ove injenice ne mogu opovri posavku
da je opu endenciju gospodarskog ivoa predsavljao razvoj nauralnog gospodarsva.
&pskrba gradova i vojske, plaanje slube emeljili su se uglavnom na nauralnom
gospodarsvu. !azmjena se sve vie suavala, a u pojedinim sluajevima i iezavala. +anjska je
rgovina presala igrai onu ulogu koju je imala krajem (. i u ((. s. $rijelaz na nauralno
gospodarsvo doveo je od opadanja gradova, koji su izgubili svoje prijanje znaenje.
isovremeno je porasla uloga velikog posjeda, na kojem se proizvodilo goovo sve o je bilo
porebno. 0emlja, zajedno sa ljudsvom koje se na njoj nalazi dobila je veu vrijednos nego prije.
Por!st veliko+ %emlji1no+ vl!sni1tv!
" posljednjem soljeu 5arsva veliko zemljino vlasnivo dosiglo je neuvene razmjere.
&no se uglavnom nalazilo u rukama cara i predsavnika senaorskog salea. (zgubivi poliiku
vlas i u popunosi ovisei od careve milosi, senaori su ipak igrali ogromnu ulogu u socijalnom
ivou 5arsva. 1enaorski se sale sasojao od lanova senaorski# obielji koje su se sauvale
jo od vremena ranog 5arsva, nadalje, od oni# koji su se isakli u gra'anskim raovima (((. s.,
najzad, od oni# kojima su senaorsko zvanje podarili carevi (+. s. & raspoloenju og sloja
sanovniva moe se sudii na osnovu djela neki# pisaca (+. i +. s. 4 1ima#a, Apolinarija 1idona
i dr. 7.
&pepoliika pianja nisu privlaila pozornos predsavnika najvieg salea. Kod nji# se jo
zadrao dubok pijee prema slavnoj prolosi !ima, ali se on izraavao jedino u ome o su oni
svoje porijeklo vezivali za ovu ili onu uglednu rimsku obielj. (sovremeno, na arisokraciji
kasnog 5arsva je leao pea servilnosi. 1enaori su se borili za carevu milos, nasojali su
zauzei ovaj ili onaj poloaj, da bi imali zvunu iulu. (z i# pobuda neku su ak prelazili na
sranu uzurpaorD. Mnogi su senaori vie voljeli ivjei po vilama. $rodori barbara i usanci
polaeni# primorali su i# na podizanje uvr'enja i gradnju zidina oko svoji# vila. Magnai
kasnog 5arsva imali su oruane odrede akozvani# bukcelarija. 1enaori su se rijeko pojavljivali
u gradovima. &ni su u nji# dolazili za vrijeme blagdana, praeni ukuanima, da bi nazoili
sveanom bogosluju, izboru biskupa id. :eskrajno irenje posjeda predsavljalo je jedan od
nji#ovi# ivoni# ciljeva. Amijan Marcelin kae za senaora $eronija $roba da je imao posjede
goovo u svim podrujima rimskog svijea. $isac 1ima# imao je kuu u Kapui, ri kue u !imu,
ri vile u okolini !ima, dvanaes vila u raznim podrujima (alije, zemlju na 1iciliji i u
Maureaniji. " biogra%iji svee Melanije, koja je pripadala senaorskom rodu, soji da je prije
odlaska u samosan posjedovala, zajedno sa svojim muem, lai%undije na 1iciliji, u )aliji,
Gpanjolskoj, :rianiji, prokonzulskoj A%rici, Numidiji, Maurianiji i drugim provincijama ( #"ocul
in "eli%uis "eionibus * primjeuje biogra% 7. Na dimenzije i# posjeda ukazuje ve i a injenica
o su Melanijini posjedi blizu a%rikog grada -arase, po svom puansvu i povrini bili vei od
samog grada. -i posjedi prelazili su u naslije'e, rasli kao posljedica unosni# brakova, oni su
@8>
kupovani, dobivani od cara, vrlo eso nasilno osvajani i, najzad, kupovani od nji#ovi# prijanji#
vlasnika.
P!tron!t ili p!trocinij
1arinska rimska usanova * parona ili parocinij * dobila je u ovo doba drukije znaenje.
$od parocinij 4 pokrovieljsvo 7 moni# ljudi savljali su se oni koje su ugnjeavali inovnici,
gradske vlasi i ujecajni posjednici. 1rednji i sini posjednici, pa ak i iava sela, vrlo eso su
predavali magnaima u vlasnivo posjede, i dobivali i# narag sa pravima prekarija.
13
&naj ko
supa pod pokrovieljsvo prelazio je, u svari, pod njegovu vlas. Marsejski sveenik iz +. s. *
1alvijan govori povodom oga/ "Oni stupaju pod za"titu i pokroviteljstvo magnata i takorei
prelaze pod nji$ovu vlast i stupaju u podaniki odnos". 1av careva prema velikim zemljinim
magnaima bio je dvojak/ s jedne srane, oni su proirivali nji#ova prava nad kolonima koji se
nalaze na nji#ovom zemljiu. s druge srane, plaei se prejeranog ujecaja veliki# zemljini#
magnaa, zabranjivali su im da pod svoju pokrovieljsvo primaju slobodne ljude, izdavali naredbe
proiv privani# oruani# odreda i proiv privani# zavora.
Polo6!j kolonE
Konsaninova konsiucija iz @@,. g. o kolonima dobila je povrdu u nizu zakonodavni# akaa
njegovi# nasljednika. Ius census 4 pravo vezano za razrez poreza, kao i ius o"iinis 4 pravo
preuzeo iz prakse #elenisiki# drava, koje je ovjeka vezalo za mjeso ro'enja 7 omoguavali
su zakonodavcima da na kolona gledaju kao na roba zemlje ( se"'us i#sius te""ae ), iako je
kolon isovremeno priznavan slobodnim ovjekom ( inenuus ) i imao pravo braka i pravo
gospodarskog poslovanja ( ius connubii- ius comme"cii ). " zakonima se spominju koloni razni#
kaegorija ( in%uilini- a!c"i#titii- o"iina"ii- t"ibuta"ii ), ovisno od porijekla, imovnog sanja
odre'enog ovjeka i njegove pripadnosi odre'enom mjesu sanovanja, unoenja u kaasar. Ali
o nije donosilo znaajnije posljedice po poloaj kolona/ ukoliko je vie rasla odgovornos
vlasnika posjeda za obveze koje su koloni morali snosii u koris drave, oliko je vie rasla i
njegova vlas nad im kolonima.
?dik Arkadija i Eonorija iz @8>. g. zabranjivao je kolonima da na sudu isupaju proiv
zemljoposjednika. " om ediku imovina kolona nazivana je #eculium, i vlasnik imanja je njome
slobodno mogao raspolagai.
Konsiucija cara Anasazija 4 F33. g. 7 uvr'ivala je da svako ko obra'uje zemlju @3 godina,
posaje kolon odre'enog imanja, a u jednom ediku cara 6usinijana soji/ "5 stvari% u emu se
sastoji razlika izmeu kolona i roba% kad se obojica nalaze pod vla"u gospodara% tako da
gospodar moe i roba pustiti na slobodu% zajedno sa pekulijem% i kolona osloboditi od svoje
vlasti% zajedno sa zemljomD"
13
-ako se u rimskom pravu nazivalo korienje nekom svari sve dok ne bude poraena narag. uslijed
oga, onaj ko je pravno bio vlasnik zemlje, mogao ju je u svako doba dobii narag.
@8;
(sovremeno zakonodavni spomenici naglaavaju da se kolni ne smiju prodavai bez zemlje.
isa se mjera proezala i na robove naseljene na zemlji (se"'i casati ), iji se poloaj, prema ome,
malo ime razlikovao od poloaja kolona.
Crava je jaala vlas zemljoposjednika nad kolonima, ali isovremeno je nasojala ograniii
ulogu i znaenje parocinijD. &ni koji su primali pod svoju zaiu slobodne ljude najprije su
novano kanjavani, a po kasnijim edikim, njima je prijeila kon%iskacija iave imovine.
Kad se govori o ogromnoj ulozi velikog zemljoposjeda, reba isaknui da i srednji
zemljoposjednici i dalje imaju vanu ulogu. Najvee znaenje imali su me'u njima oni koji su
dobivali zemlju kao nagradu za slubu. &ni su uivali podrku drave, koja im je jamila prava
prema kolonima i iila i# od preenzija veliki# magnaa. Me'u srednje zemljoposjednika spadali
su i predsavnici najvieg salea municipalnog sanovniva * kurijali.
'!snorimski +r!"H k&rij!li i obrtnici
Kurijali su bili odgovorni za pravilno plaanje porezD, za gradsko gospodarsvo, ako da su
samim ime bili vezani za kuriju. Cunos kurijala prevorila se od poasi u ere. :jeanja iz
kurija bile su obine pojave, koje srogi carski ediki nisu mogli sprijeii. Ali, siromaenje i
opadanje najvieg sloja municipalnog sanovniva nije bilo izazvano oliko srogim edikima,
koliko opadanjem gradova, prevagom sela nad gradom, koja je karakerisina za doba kasnog
5arsva.
Nezaineresiranos za municipalni ivo dovodi do jaanja ujecaja i znaaja gradski# kuraora,
koji su punovlasno upravljali municipijima. 1amovolja i iskoriavanje moni# ljudi
( #otentio"es ) dovode do inervencije dravne uprave, koja ne nalazi drugog izlaza nego da
osnuje novu dunos. Najprije se za gradove (lirije 4 @><. g. 7 a zaim 4 @>F. g. 7 i za druga
podruja, osniva dunos d e % e n z o r a , j. zainika grada ( !efenso" ci'itatis ), koji je
slubeno iio plebejce od Anaduosi inovnikaA i arisokraa. &n je razmarao svakovrsne albe i
pazio na red. Najprije je de%enzore posavljala sredinja uprava, a zaim je nji#ov izbor bio
prepuen gradskim sanovnicima. Ali isi zakonodavni dokumeni govore da su u +(. s.
de%enzori izgubili znaenje, a da u mnogim gradovima nisu uope ni birani.
$osebni ediki davali su pravo konrole biskupima. ali ni ove mjere nisu imale veeg znaenja.
1vi gradski salei bili su vezani za grad i imali su odre'ene obveze. (spod kurijala bili su
plebejci nii ljudi * &umilio"es, koji su za pojedine prijesupe mogli bii podvrgnui mukama,
jelesnim kaznama i radom u rudnicima. !elaivno mali sloj sainjavali su rgovci, udrueni u
posebne korporacije. za njim su dolazili obrnici, ija je ogromna veina bila vezana za svoje
kolegije. Hiava vojska vlasnika brodova i pekara skrbila se o opskrbi !ima i 5arigrada. !azni
majsori, udrueni u kolegije, radili su za vojsku. &brnici su bili vezani za pro%esije, koje su
prelazile u naslije'e. " sluaju da je u nekoj pro%esiji bila zaposlena majka, a ne oac, njenu
pro%esiju naslje'ivao bi sin. &brnici nisu mogli udavai svoje keri na sranu, izvan lanova
odre'enog kolegija. Ako bi se ko oenio kerkom ovjeka koji pripada odre'enoj korporaciji, a
@82
sam nije lan nekog drugog kolegija, posajao je lan one korporacije kojoj pripada nevjesin
oac.
Robovi
(ma malo podaaka o broju robova u ovo doba i o osnovnim izvorima ropsva. Nesumnjivo je
da je ropsvo sauvalo svoje znaenje i u doba kasnog 5arsva. $oo vei dio zarobljenika nije,
kao prije, prodavan na liciaciji, ve raseljavan po provincijama sa sausom kolona, robovi su
posajali skuplji i u manjoj mjeri izvo'eni na rie. 1usav prevo'enja robova na pekulij naiao
je na iroku primjenu. " poljoprivredi je poloaj robova vezani# za zemlju posajo sve blii
poloaju kolona. 0akon je zabranjivao da se akvi prodaju bez zemlje. Cravna je uprava iila
robove, nasavljajui u om pogledu naela kojima se rukovodilo zakonodavsvo o robovima ((.
s. 5ar Konsanin konano je oduzeo gospodarima pravo pogubljenja svoji# robova. osim oga
zabranjeno je da se prodajom djeca odvajaju od nji#ovi# rodielja, bra od sesre, ena od mua.
0akonodavsvo je priznavalo zakoniim puanje roba na slobodu u crkvi, u nazonosi biskupa i
vjernikD. ako bi pak gospodar bio sveenik, on je mogao svoje robove pusii na slobodu, davi o
ome izjavu u crkvi, ili pred svojim prijaeljima na samrnoj poselji.
E+ K"6Cans8a c"8'a i n4ena ul oa u soci 4al nom Bi 'otu 0a"st'a
$oo ju je drava priznala, 5rkva je posala velika socijalna snaga. Crava je kransvo
priznala ne samo ravnopravnom vjerom, ve i jedinom isinskom religijom, obveznom za
cjelokupno sanovnivo. $oganima, #ereicima i opadnicima su prijeile sroge kazne.
Poslje"nj! borb! kr1!nstv! protiv po+!nstv!
Ali su sare religije jo bile ive. &sobio mnogo nji#ovi# privrenika bilo je me'u
senaorskom arisokracijom i me'u seljacima. $oevi od @21. g., od vremena )racijana i
-eodozija, objavljeno je mnogo srogi# edikaa proiv #ereika. Hinovnivo je nerado izvravalo
ove edike dravne uprave i gledalo kroz prse na o o se ljudi po zabaenim mjesima klanjaju
sarinskim bogovima.
-reba isaknui da su vjerska pianja u ivou ljudi (+. s., a naoio +. s. igrala veliku ulogu.
$rimjeri 6ulijana i kasnije cara ?ugenija pokazuju da je pogansvo jo imalo mnogo prisaa,
ajni# i javni#. " (+. i +. s. nisu izgubili svoje znaenje ni isoni kulovi. Naroio je Mirina
religija i dalje bila opasan konkuren kransvu.
5lo+! bisk&pE
Nezavisno od dravni# sankcija i od srogi# zakona, kransvo je posalo vladajua religija. "
usporedbi sa (((. s. broj krana i kranski# opina znano je porasao. 1vaki je grad imao svog
@88
biskupa. osobio znaenje sekli su biskupi vei# sredia. 1lubena crkva podravala je carski
poredak. Kod careva nailazimo na popuno odre'ene eokraske endencije. ali oni ipak nisu
uspjeli biskupe prevorii u inovnike 5arsva. " pojedinim sluajevima crkveni #ijerarsi
prosvjeduju proiv odre'eni# posupaka careva, da bi sekli auorie me'u puansvom.
$o predaju, Ambrozije Milanski savio je -eodozija +elikog pod epiimiju 4 crkvenu kaznu 7
zbog njegovog srogog razraunavanja za vrijeme nemira u -esaloniki. (van 0laousi izazvao je
svojim propovijedima u 5arigradu nezadovoljsvo ?udoksije, ene cara Arkadija, i zavrio ivo u
progonsvu, id.
4orb! & s!moj $rkvi i mon!1tvo
1lubena crkva bila je daleko od sarog ivoa i evan'eoskog siromava. 5rkvena imovina,
dobivena prilozima, osavinama i drugim puovima, sve vie je rasla. 5rkva je posjedovala
zemljia na kojima su se nalazili koloni. &dre'en dio pri#oda roen je na dobroinsva, ali je
vei dio crkveni# sredsava odlazio na izdravanje brojnog sveensva. 5rkva je branila inerese
vladajui# slojeva. Ali, uz slubenu Abogau crkvuA posojala je i oporbena Asiromana crkvaA,
koja je iznosila ove ili one apsrakne eoloke posavke ili disciplinska pravila, razliia od oni#
koje je pri#vaila vladajua crkva, i samim im izraavala prosvjed onog djela vjernika koji je bio
nezadovoljan porasom crkvene imovine i zasupanjem ineresD vladajui# slojeva. Najradikalniju
sruju predsavljao je pokre agnosika.
Ali se i u samoj slubenoj 5rkvi pojavila askeska sruja, koja je imponirala onim grupama
krana koje su bile nezadovoljne porasom crkvenog bogasva i mijeanjem sveensva u
svjeovne svari.
Askeizam je u odre'enoj mjeri bio svojsven iavom kransvu, jo od najsariji# vremena, a
eksremnim njegovim propovjednicima bili su predsavnici neki# gnosiki# seka u ((. s.
$osebna udruenja, kojima je bio cilj izdvajanje iz druva, od AsvijeaA, ponikla su krajem (((. i u
(+. s. &na su se pojavila u ?gipu, gdje je odavno posojalo pusinjavo pri 1erapisovim
#ramovima. ?gipaski pusinjaci su upravo i bili preee kranski# mona#a.
)oovo isovremeno pojavilo se monavo u 1iriji i $alesini. (sprva su monasi bili nezavisni
od crkvene #ijerar#ije, ali su kasnije bili podinjeni biskupu. Monavo je bilo veoma raireno.
$redsavnici vladajue crkve nasojali su monavo iskorisii za borbu proiv #ereze, za borbu
proiv pogana id. &sobio iroko prakicirano je o u ?gipu. :iskup ciril Aleksandrijski vie je
pua prire'ivao prave napade mona#a na svoje vjerske proivnike. Monavo se rairilo po
iavom (soku. 1porovi oko pianja vjeroispovijedi bili su, uslijed mijeanja mona#a, obiljeeni
%anaizmom i prelazili u prave sukobe. Monasi su uivali popularnos u niim slojevima
sanovniva, a oponaanje nji# nije nailazilo na odobravanje dravne uprave. 5ar +alens, na
primjer, izdao je zakon kojim je vojna obveza ukljuivala i mona#e, -eodozije im je zabranio
ivou u gradovima, ali naredbe dravne uprave nisu bino ujecale na sudbinu monava. Na
zapad 5arsva monavo je donio aleksandrijski biskup Aanazije, dok je amo bio u progonsvu.
Girenju monava doprinijeli su Ambrozije, biskup Milana, i Augusin biskup u Eiponu 4 A%rika 7.
<33
9+ Ku l t u " a 8 a s n o Ri ms 8 o 0a " s t ' a
" kuluri, kao i drugim podrujima ivoa !imskog 5arsva (+. i +. s., ako'er se opaaju
cre opadanja. (sina, ovo razdoblje povijesi rimske kulure nije proeklo ne osavivi za sobom
raga. " raznim granama umjenosi svorena su znaajna djela, koja ne zaosaju za spomenicima
klasinog doba. 0a (+. s. karakerisino je o da je vie druvo jo osajalo vjerno poganskim
radicijama. " knjievnosi ovog doba jo su se sauvali poganski moivi i uli glasovi orog
prosvjeda pogansva proiv kransva. Na 0apadu, veliku ulogu u kulurnom ivou igrale su
provincije, osobio )alija.
Poe%ij! i knji6evnost
Me'u posljednjim anikim lainskim pjesnicima reba isaknui/ C e c i m a M a g n a
A u z o n i j a 4 @13. *@8@. 7, K l a u d i j a K l a u d i j a n a 4 kraj (+. i po. +. s. 7 i
K l a u d i j a ! u i l i j a N a m a c i j a n a 4 po. +. s. 7.
Auzonije je poznavaelj rimske knjievnosi, reorike, grkog i lainskog jezika, ali je on vie
versi%ikaor nego pjesnik. Njemu, na primjer, pripada pjesma u kojoj se svaki pre#odni si#
zavrava isom rijei kojom zapoinje slijedei, ili pjesma sasavljena skroz od +ergilijevi#
polusi#ova. (sina, drukiji je uisak savljao veliki spjev AMosellaA, posveen opisu rijeke Meze,
njeni# ivopisni# obala pokriveni# vinogradima, razni# vrsa riba. Cjelo se odlikuje svjeinom i
iskrenou.
Klaudje Klaudijan je nesumnjivo jedan od veliki# pjesnika. -reirao je suvremene doga'aje,
opisivao raove koje su !imljani vodili, opjevao dvorski ivo, veliao Aili#ona, bliskog
suradnika cara Eonorija, svim sredsvima osu'ivao i ismijavao njegovog proivnika !u%ina, koji
se je uzdigao na dvoru cara Arkadija. Klaudijanova poezija je imiaorska, ali je on aleniran
pjesnik, koji vlada silom. Najzad, Klaudijan je jedan od posljednji# !imljana koji vole prolos
velikog grada i koji vjeruju u njegovu slavnu budunos.
Klaudije !uilije Namacijan je porijeklom iz )alije. &pjevao je !im, koji je posao
domovinom olikim razliiim narodima. $rivrenik sarine, Namacijan je mrzio krane, naroio
mona#e.
Krajem (+. s. napisao je povijes !ima A m i j a n Ma r c e l i n , posljednji veliki
povjesniar anikog svijea.
&d kasni# lainski# pisaca reba spomenui A p o l i n a r i j a 1 i d o n a i 1 i m a # a .
Apolonije 1idon je pisac pjesama, pisama i panegirikD, manje ineresanni# kao knjievna djela, a
vie kao maerijal za karakerisiku ivoa galsko=rimske arisokracije s kraja +. s. i njeni#
odnosa s barbarima koji su prodirali. 1ima# je jedan od posljednji# govornika, uvjereni poganin.
9ainska svjeovna knjievnos i dalje je bila poganska. Mioloki siei i dalje su bili omiljeni
siei pjesnika. Ali su a djela zadovoljavala samo uski krug ljudi.
<31
Gr,k! knji6evnost G k!sn! so.istik! I
" povijesi grke knjievnosi (+. soljee obiljeeno je novim preporodom so%isike. Nakon
opadanja u (((. s., reorike kole sad ponovo sjeu znaenje. " njima sjeu naobrazbu budui
inovnici, u njima se obrazuju i budui kranski propovjednici.
1o%isika (+. s. je siromana u idejnom pogledu. "ielji govorniva umae djela %ilozo%a i
analiziraju pojedine eike posavke. )lavna panja obraena je na kompoziciju govora i na
vanjske e%eke. " Aeni je sredinom (+. s. predavao Eimerije. veliki uspje# posigao je u
Konsaninopolu -emisije. ali je najiru popularnos sekao reoriar 9 i b a n i j e 4 @1<.=@81.7.
)lavna njegova djelanos odvijala se u Anio#iji. " svojim govorima, upuenim carevima,
vojskovo'ama i isaknuim inovnicima, 9ibanije obra'uje najakualnija pianja svoga vremena.
&n se as pokazuje kao panegiriar, as dri po#vale, as nekog brani, as ope ukazuje na kakvo
druveno zlo 4 na primjer, jedan od njegovi# govora raspravlja o ome kakvu eu donosi dravi
parocinij 7. 9ibanije je osao privrenik poganske religije. Na kransvo gleda kao na
polubarbarsko praznovjerje. Njega naroio smeaju monasi, koje on smara neprijaeljima razuma
i ljepoe. 9ibanije je bio oboavaelj i privrenik 6ulijana &padnika i sam uivao njegovu zaiu.
&n se moe smarai jednim od posljednji# poganski# govornika i so%isa. !eorike kole
odravale su se i u +. s., ali je nasava obiljeena bezidejnou i ablonom.
Najisaknuija %ilozo%ska sruja vremena kasnog 5arsva bio je neoplaonizam. Njegovim
osnivaem smara se $ l o i n 4 ,3@.=,>8.7, koji se rodio i sekao naobrazbu u Aleksandriji, a
ivio uglavnom u !imu i (aliji.
$laonovo uenje bilo je samo osnovica $loinovog idealisikog susava. u om susavu
kombinirali su se elemeni razni# %ilozo%ski# susava anike %ilozo%ije 4 Arisoela, soiara,
piagorejaca id. 7. 0a razliku od klasine %ilozo%ije, u neoplaonizmu su pojaani misiki
elemeni, sasvim u du#u vremena. " odre'enom pogledu neoplaonizam se moe nazvai
racionalisikom eologijm. $o $loinovom uenju, prasupsancu svijea predsavlja boansvo,
vjeno i nepromjenjivo, koje se ne moe de%inirai. :oansvo ra'a iz sebe svije, ne mijenjajui
priom svoju bi. Najnii supanj svaranja svijea predsavlja maerija, koju $loin zamilja kao
izvor zla. &sjeilni svije, prakina djelanos imaju malu vrijednos. Ali ljudska dua soji na
granici svjelosi i ame. $uem samousavravanja i askeizma ovjek se reba uzvisii do
sjedinjenja sa boansvom. $ravi izvor spoznaje nije logiko miljenje, ve eksaza.
$loinov uenik $or%irije 4 druga polovica (((. s. 7 zapisao je i sisemaizirao $loinovo uenje
i pojavio se kao branielj poganske religije od kransva. " prvoj polovici (+. s. 1irijac 6amblin
soji na elu neoplaonisike kole, pokuavajui svorii pravu polieisiku eologiju, koja e
sjedinii sve kulove anikog svijea, iskljuujui kransvo. Me'u obrazovanim poganskim
krugovima (+. i +. s. neoplaonizam je sekao odre'enu popularnos. Njegov prisaa bio je i
6ulijan &padnik. " +. s. u Aleksandriji je sekla popularnos sljedbenica neoplaonisike
%ilozo%ije i duboki poznavaelj maemaike * E i p a i j a , koju je rasrgla %anaina gomila,
vidjevi u njoj proivnicu kransva. Ali je neoplaonisiko uenje, eko za s#vaanje i
savladavanje, osalo %ilozo%ijom uskog kruga poganske arisokracije, koja je nasojala apsra#irai
<3,
suvremenu svarnos, nai mir u udubljivanju u samu sebe i isovremeno opravdai ono o je u
anikoj prolosi predsavljalo odre'enu vrijednos, a o je kransvo poricalo.
Neoplaonizam usaje proiv kransva, ali s vremena na vrijeme pokuava rijeii isa pianja
i kod nji#ovog rjeavanja primjenjuje ise meode kao i kranski eolozi. 1oga nije udo o su
odre'ene posavke neoplaonizma ujecale i na kransku dogmaiku.
'r1!nsk! knji6evnost
+eliki ujecaj imala je crkvena knjievnos, kako lainska ako i grka. Njena emaika bila je
manje=vie odre'ena/ analiza dogmaski# pianja, pobijanje uenja pogana i #ereika, pianja
crkvene discipline, svakovrsne pouke id. $isci su bili dobro upoznai sa reorikom. mnoge
propovijedi kranski# biskupa sasavljene su po svim pravilima anikog govorniva.
(+. s. obiljeeno je razvojem grke kranske reorike. Cogmaski sporovi nasali u svezi sa
arijansvom bili su vanjski poicaj koji je doprinio razvoju kranskog govornikog umijea. 1am
Arije bio je dobar govornik i pjesnik. Njegov proivnik, aleksandrijski biskup Aanazije
4 ,8F.=@;@. g. 7, u svojim govorima slijedi anike uzore.
" drugoj polovici (+. s. grko kransko govornivo sjee veliku ugla'enos. :iskup iz
Kapadokijske 5ezareje * : a z i l i j e + e l i k i 4 @@1.@;8.7 uio je u mladosi kod Eimerija i
9ibanija. 0a njegove propovijedi i pisma karakerisina je originalnos kompozicije i ivos
jezika. (saknu govornik bio je i :azilijev prijaelj )rigorije Nazijanac 4 @@2.=@83.7. 1jajan
kranski govornik bio je carigradski biskup (van, kasnije prozvan 0laousi 4 oko @<F.=<3;.7.
(vanove propovijedi izazivale su nezadovoljsvo kako vieg sveensva ako i dvora, ali je on
isovremeno uivao i iroku popularnos. $rirodnu rjeios on kombinira sa brinom obradom
govorD. Kao i na druge kranske govornike, i na (vana je osavila ujecaj kasna so%isika.
&d zapadni# crkveni# oaca, koji su pisali lainskim jeziku, reba isaknui Cioklecijanovog
suvremenika 5ecilija Birmijana 9akancija, koji je napisao veliko djelo A:oanske usanoveA.
njemu se pripisuje i rasprava o A& smri progonieljaA ( )e mo"tibus #e"secuto"um( )- u kojoj se
dokazuje da su svi oni koji su progonili krane umrli nasilnom smru. $lodan pisac bio je u
biskup Milana * Ambrozije 4 oko @@F. * @8;. 7. Njegova djela obra'ivala su razne vjerska pianja/
on je umaio kanonske knjige, sasavljao pouke, pisao dogmaska djela. " isom smjeru razvijala
se i knjievna djelanos 6 e r o n i m a 4 oko @<2. *<,3. 7 iz 1ridona 4 u Calmaciji 7. &n je auor
iavog niza povijesni# djela i prijevoda s grkog jezika. (zvanredan ujecaj, kako za pievog
ivoa ako i nakon njegove smri, izvrila su djela A u r e l i j a A u g u s i n a , biskupa grada
Eipona !egija 4 A%rika 7, koji je ivio od @F<. do <@3. g. (za Augusina je osalo znano knjievno
naslije'e, koje se sasoji od propovijedi, pisama i rasprava razliiog sadraja. &sobiu
popularnos sekla su njegova djela "Ispovijesti" ( 0onfessiones )- u kome Augusin isie pobude
koje su ga dovele u kransku crkvu, i "O dravi 'ojoj" ( )e ci'itate !ei ), jedno od
najpopularniji# djela u srednjem vijeku.
Ar-itekt&r! i &mjetnost
<3@
" umjenosi kasnog 5arsva, kao i u knjievnosi, opaaju se cre opadanja, ali se o opadanje
ne oiuje odjednom, nii u svim podrujima. Ar#iekura Cioklecijanovog i Konsaninovog
vremena odlikuje se monumenalnou i #armonijom. -o doba nije donijelo nia novo
umjenosi, ali je razvijalo ono o je bilo naslije'eno iz pre#odnog razdoblja. Cioklecijanove
erme u !imu nadmaivale su erme koje sagradio Karakala. Konsanin je ukrasio !im novim
gra'evinama, ali je osobiu panju posveio Konsaninopolu, novosagra'enoj prijesolnici.
Konsaninovi nasljednici nasavili su izgradnju novog grada. Novi ip gra'evine predsavljao je
kranski #ram, iji je prooip u mnogim sluajevima bila sara rimska bazilika.
&padanje se najvie primjeuje u likovnoj umjenosi. Kiparske predodbe careva grandiozne
su po svojim dimenzijama. &ne gledaelja zadivljuju svojom veliinom, ulijevaju mu poovanje,
ako ne i sra# pred prikazanim carem. ali u njima nema mira, jednosavnosi i veliine, koji su
svojsveni kiparskim djelima iz doba AnoninD.
" slikarsvu i mozaiku ovog vremena ima mnogo konvencionalni# cra. osim dobro u#vaeni#
ivi# cra nailazi se i na grube predodbe, koje svjedoe o opadanju ukusa i majsorskog umijea.
(sovremeno, iroko se razvija kranska umjenos. $od raznim poganskim ujecajima svaraju
se ipovi predodbi Krisa, Majke :oje i kranski# sveaca. Kransko slikarsvo i mozaici
posepeno se osloba'aju radicionalni# 4 poganski# 7 oblika i dobivaju originalne cre. $ojavljuju
se razne kole kranske umjenosi. Najvei znaaj sekla je bizanska kola, koja se nalazila pod
ujecajem isono=rimski# umjeniki# oblika. &sobio je vaan bio ujecaj ?gipa/ egipasko
porreno slikarsvo nesumnjivo se odrazilo na bizanskom umijeu slikanju ikona.
!imska je kulura imala viesoljenu prolos. 0a prisae poganske kulure karakerisian je
dubok pijee prema sarini. Go se pak ie krana, samo je mali broj me'u njima priznavao
vrijednos sare kulure. Banaini predsavnici kranske #ijerar#ije eso su ruili anike
spomenike, smarajui i# sablanjivim.
Glava XXVIII.
REVO* U0I JA RO:OVA I P A) RI MSKO. 0ARSTVA
3+ Posl 4e!n4e !esetl 4eCe i sl om Za#a!no Ri ms8o 0a"st'a
Vi%i+oti n! istok& $!rstv!
&d sredine (+. s. poloaj 5arsva posojao je sve nesabilniji. 6o se je car +alens morao
sukobii sa novom navalom zapadni# plemena. @;F.=@;>. g. +izigoi, poiskivani od nomadski#
plemena EunD, koji su nagrnuli iz sepa dananjeg Kaza#sana, izmolili su od cara +alensa
dozvolu da se nasele na rimskom erioriju. +alens im je dozvolio naseljavanje u -rakoj dijecezi,
pod uvjeom da predaju oruje rimskoj upravi i da izvravaju njena nare'enja.
<3<
Ali zbog nebrige i zlouporeba rimski# inovnika ovi za#jevi nisu bili izvreni. "mjeno
svoren nedosaak #rane, nji#ova prodaja po visokim cijenama od srane rimski# inovnika,
prevaranje goske djece u robove * doveli su do usanka. )oima su pruili podrku drugi
barbari, robovi i radnici, koji su pobjegli iz susjedni# rudnika. $obunjeni robovi i barbari
uniavali su bogae posjede. $rvi sukobi rimski# posrojbi sa usanicima nisu doveli do odre'eni#
rezulaa. @;2. g. krenuo je proiv nji# sam car +alens.
4itk! ko" H!"rij!nopol!
Kod Eadrijanopola dolo je do bike, u kojoj su usanici poukli rimske posrojbe, a sam car je
poginuo. :ika kod Eadrijanopola imala je veliko svjesko=povijesno znaenje. $ovjesniar
Amijan Marcelin je uspore'uje s bikom kod Kane. Ali dok je nakon poraza kod Kane mona
rimska !epublika nala dovoljno snage za nasavak borbe i konanu pobjedu, dole @;2. g.
oronulo !imsko 5arsvo, iznemoglo u borbi sa vanjskim neprijaeljima i pokopano unuarnjim
prourjenosima, vie se nije moglo oporavii od zadobivenog udaraca, o se oiovalo na
iavom daljnjem ijeku doga'aja.
4orb! %! vl!st i pobje"! Teo"o%ij!
Nakon +alensove smri )racijan je posavio za cara iskusnog vojskovo'u, Gpanjolca po
porijeklu, -e o d o z i j a , kasnije prozvanog +eliki. -eodozije je donekle poisnuo )oe od
Konsaninopolisa, ali je morao s njima zakljuii mir, davi im podruja (lirije za naseljavanje.
&sim oga, -eodozije je bio vareni prisaa nicejskog uenja i nasojao ga je uvrsii u svim
podrujima 5arsva. Nakon )racijanovog ubojsva 4 @2,. g. 7, na zapadu 5arsva rajali su vie
godina novi nemiri, koji su sve vie slabili rimsku dravu. @8,. g. na 0apadu je proglaen carem
isaknui inovnik i rekor ?ugenije. bio je o posljednji car koji je pokuao vraii saru religiju.
$onovo je u 1ena posavljen kip $objede, koji je uklonjen po )racijanovoj naredbi, i odravani
su radicionalni praznici. ali je -eodozije odbio priznai ?ugenija i krenuo je sa svojom vojskom
proiv njega.
@8<. g. -eodozije je za jedno krako vrijeme sjedinio u svojim rukama vlas nad oba dijela
!imskog 5arsva. 1ljedee, @8F. g., on je umro.
Po"jel! $!rstv! n! Isto,no i Z!p!"no
-eodozija su naslijedili sinovi/ Ar k a d i j e , koji je od oca dobio na upravu (sok, i
Eo n o r i j e , kome je dano 0apadno 5arsvo. Nasljednici cara -eodozija bili su ljudi slabe
inicijaive 4 im prije o je Arkadije prigodom supanja na prijesolje imao 12, a Eonorije ek 11
godina 7. oni su bili zauzei dvorskim inrigama i bili su pod ujecajem svoje okoline., u kojoj su
veliku ulogu igrali barbari u rimskoj slubi. " 0apadnom 5arsvu +andal 1ili#on = maiste"
militum, a %akini vladar iavog 5arsva * isakao se jo pod -eodozije, koji ga je vjenao sa
svojom pokerkom i predloio ga Arkadiju za najboljeg savjenika. 1ili#on je bio energian
<3F
vojskovo'a i diploma, koji se skrbio o obrani 5arsva. Na Arkadijevom dvoru u Konsaninopolu
uivao je neogranieni ujecaj pre%ek preorija, )al, !u%in.
(!v!l! n! Z!p!"no $!rstvo
)lavnu opasnos po 5arsvo predsavljali su na sjeveru +izigoi, na ijem je elu sajo Alari#.
&n je najprije napadao balkanska podruja, a zaim, <31. g., je napao i (aliju. 1ili#on je sklopio s
njima mir, pri emu je Alari# bio duan pruai !imu pomo u borbi sa 5arigradom. <3>. g.
barbarska plemena prela su !ajnu i odma# zaim opusoila )aliju. u raznim mjesima pojavili
su se uzurpaori. <32. g. Alari# je zauzeo $anoniju i Norik, zaim krenuo na (aliju i zaraio
novac za svoju vojsku. &vom za#jevu je bilo udovoljeno, jer je 1ili#onu vie odgovarao
sporazum s Alari#om i njega je ako #io iskorisii u svojoj borbi proiv uzurpaorD, kao i proiv
5arigrada. ali je na Eonorijevom dvoru pobijedila proivnika sranka. 1ili#on je bio svrgnu s
vlasi i pogubljen 4 <32. g. 7.
Al!ri-ovo %!&%im!nje Rim!
"govor sa Alari#om ako'er je bio raskinu. &nda Alari# krene u napad na !im. Cva pua su
)oi napadali !im, a reeg pua, ,<. kolovoza <13. g., !im je bio zauze i opljakan od
Alari#ove vojske, kojoj su vraa ovorili robovi. -ri dana je grad bio izloen pusoenju.
1anovnici su mogli nai uoie samo po crkvama, koje je Alari# poedio iako je bio arijanac.
$ad !ima osavio je na suvremenike snaan dojam. " nekim mjesima on je izazvao pogansku
reakciju. " A%rici je biskup Augusin, pod dojmom rimski# doga'aja i vraanja poganskim
obredima u nekim a%rikim gradovima, napisao svoje znamenio djelo A& dravi bojoj A.
$o Augusinovom miljenju, !im je prerpio kaznu za svoju grenu prolos. " om djelu pisac
je razvio misao o odnosu izme'u crkve, prave drave :oje na zemlji, i drave, koja reba bii
njen zainik. Augusinove posavke ujecale su na panjolskog 'akona &rozija, koji je ukrako
izloio iavu rimsku povijes, da bi dokazao da je pad !ima odmazda za sare zloine. Neki
poganski pisci, kao !uilije Namacijan, nadali su se povraku negdanje slave. drugi pak, kao
povjesniar 0osim, krivili su za pad !ima opadnivo od sare religije.
Prov!l! H&n!
Alari# je napusio !im. Nakon njegove smri )oi su oili u )aliju. Ali oslabljeno 5arsvo
nije vie moglo odolijevai navalama barbara.
6o <38. g. upali su u Gpanjolsku +andali, 1vevi i Alani i naselili se u pojedinim njenim
podrujima. <,3. g. +andali i Alani uvrsili su se na $irenejskom poluooku, a <,8. g. prebacili
se na a%riku obalu i zauzeli veliki dio Numidije i A%rike. " pojedinim sluajevima rimske su
vojskovo'e uspijevale odnijei pobjedu nad barbarima, ali e pobjede nisu mogle promijenii
sanje u 5arsvu. +eliku opasnos za rimsku dravu predsavljali su Euni. -ridesei# godina +. s.
#unski vo'a A i l a ujedinio je pod svojom vlau #unska plemena, koja su luala po srednjoj i
<3>
isonoj ?uropi. &dma# iza oga zauzeli su oni neka podruja rimski# provincija $anonije i
Mezije. $od izgovorom da +aleninijan (((. 4 <,F.<FF. 7, koji je proglaen carem ubrzo nakon
Eonorijeve smri, nije ispunio njegove za#jeve, Aila je opusoio )aliju. Na Ka a l u n s k i m
p o l j i ma dolo je do esoke, ali neodlune bike, u kojoj se proiv Aile borio rimski
vojskovo'a Ae c i j e . on se nalazio na elu vojske sasavljene uglavnom od barbarski# plemena.
Aila je prekinuo o%enzivu i vraio se preko !ajne. <F,. g. napao je )ornju (aliju. Ali je Aila
ubrzo napusio (aliju i vraio se u podruja preko Cunava. 1ljedee godine je umro, a njegova se
drava, sasavljen od razni# plemena, raspala.
P!" Z!p!"no+ Rimsko+ $!rstv!
" zapadnom dijelu 5arsva nije se prekidala borba za carsko prijesolje, iako presudno
znaenje nisu imali carevi, ve barbarke vojni zapovjednici koji su se nalazili u rimskoj slubi.
<;F. g. rimski pariciji &res doveo je na prijesolje svoga sina !omula Augusula i u njegovo ime
upravljao dravom. Ali su se proiv njega digli barbarski plaenici, na ijem se elu nalazio jedan
1kir * &doakar. <;>. g. &res je bio ubijen, !omul Augusul svrgnu s vlasi, a znakove carskog
dosojansva &doakar je poslao u 5arigrad. "obiajeno je da se ovaj doga'aj smara krajem
0apadnog !imskog 5arsva.
5+ I s t o 7n o Ri ms 8 o 0a " s t ' o u V+ D VI + s t +
Ko !i f i 8 a c i 4 a " i ms 8 o # " a ' a
V!njskopoliti,ko st!nje
(sono !imsko 5arsvo ako'er je bilo izloen barbarskim napadima u +. s., ali je ipak bilo
pod manjim udarom od rimskog 0apada. Me'u carevima bilo je, ako ne eminenni#, a ono ipak
dovoljno energini# ljudi. akav je, na primjer, bio 9av (. 4 <F;. *<;<. 7, koji se je znao oslobodii
moni# vojskovo'a, koji su eljeli upravljai dravom umjeso njega. osim oga, on je odbio
navalu )ermana. 5arevi u 5arigradu dobili su od !imskog 5arsva u naslije'e isono pianje.
borba s $erzijancima, uspjena <,1. g., obnovljena je na poeku +(. s. &na je vo'ena od F3,. do
F3>. g. i zavrila se usposavljanjem saus Kuo=a.
&d poeka +(. s., pod carem Anasazijem 4 <81. *F12. 7, (sono 5arsvo poinju napadai
1laveni. 1lavenske naseobine, osnovane na :alkanskom poluooku, odigrale su veliku ulogu u
ivou (sonog 5arsva i doprinijele %eudalizaciji agrarni# odnosa.
;$orp&s i&ris civilis;
Na dvoru isoni# careva i dalje je prouavano i sisemaizirano rimsko pravo. opseno
zakonodavsvo kasnog 5arsva za#ijevalo je odre'enu obradu i sisemaizaciju. " o doba nije
bilo akvi# pravnika koji bi odredili mjeso pojedini# carski# konsiucija u susavu rimskog
prava. bilo je porebno svorii makar jedan zbornik opeobvezni# odluka. $rvi pokuaji
<3;
kodi%ikacije padaju jo pod kraj (((. i na poeak (+. s. $od -eodozijem ((. jedna posebna
komisija sakupila je sve konsiucije koje su izdavali Konsanin i njegovi nasljednici.
sisemaizirala i# prema sadraju, modi%icirala u pojedinim sluajevima eks, da bi ga skraila i
uinila jasnijim. -o je izdanje, uz neke praznine, sauvano sve do naeg vremena i nosi naslov
(0o!ex T&eo!osianus(+ Ali ovaj zbornik nije zadovoljio porebe pravnika za akvim prirunikom
koji bi sadravao sve osnove prava ( ius ) i meode njegove primjene. -aj zadaak rijeen je ek za
vladavine 6usinijana (. 4 F,;. *F>F. 7, jednog od najakivniji# isoni# careva. Nakon dugorajnog
rada pravnikD objavljen je onaj pravni zbornik koji je kasnije 4 u I+(. s. 7 dobio naslov
( 0 o " # u s i u " i s c i ' i l i s ( +
&n sadri/ 1 7 A ( n s i u c i j e A , koje izlau osnove rimskog prava 4 sasavljene su uglavnom
na osnovu )ajevi# A(nsiucijaA 7. ali aj zbornik nije bio samo, kako bismo mu danas rekli,
udbenik, jer su njegovi paragra%i imali snagu zakona. , 7 A Ci g e s e A , koje sadre %ragmene
iz djela klasini# pravnika, susavno raspore'eni#. zavisno od sadraja, %ragmeni se dijele na F3
knjiga, svaka knjiga sasoji se od iula, koje su dobile odgovarajue naslove, a svaka iula * iz
pojedini# %ragmenaa, koji sadre miljenja ovog ili onog pravnika. @ 7 A 6 u s i n i j a n o v
k o d e k s A , koji sadri zakonodavne odluke. nji# su pravnici revidirali i izbacili ono o su
smarali zasarjelim. < 7 A 6 u s i n i j a n o v e n o v e l e A , koje predsavljaju dopunu i izmjenu
odredbi sadrani# u AKodeksuA.
A5orpus iuris civilisA nije unosio u rimsko pravo nia o bi bilo principijelno novo. ali su u
njemu odsranjeni momeni koji bi se morali smarai anakronizmom, ili je pak, naproiv,
ozakonjeno ono o je ulo u praksu. -ako su, na primjer, iezli mancipacija i iu"e cessio kao
naini sjecanja svari, i u svezi s im u Kodeksu nema podjele predmea na "es manci#i i "es nec
manci#iN priznavana je samo pismena sipulacija. u znanoj mjeri ublaena je oinska vlas,
zabranjena prodaja djece, a za ubojsvo sina ocu je prijeila eka kazna. Na ubojsvo roba s
predumiljajem gledalo se kao na zloin i krivac je podlijegao kazni. ali se ubojsvo bez
predumiljaja, u koje je uvravana i smr za vrijeme bainanja, nije kanjavalo. " nasljednom
pravu ukinuo je mancipaciona oporuka, povezao sa suvinim %ormalnosima, a svorene su nove
slubene %orme. oporuno osavljanje uneseno u sudski prookol ili podneseno caru. Konano je
uklonjena razlika izme'u anatO i 8onatO u pogledu oporunog osavljanja, nije bilo vano ni o
nalazi li se nasljednik pod oporuieljevom vlau ili je slobodan od nje. uziman je u obzir samo
supanj srodsva.
6usinijanova kodi%ikacija zavrila je razviak rimskog prava. A5orpus iurs civilisA bio je
rezula viesoljenog rada pravnika. on je prouavan i komeniran kako u srednjem, ako i u
novom vijeku. " vrijeme cara 6usinijana pada i drugi vaan povijesni doga'aj/ F,8. g. zavorena
je Aenska akademija, posljednja uvrda pogansva u anikoj %ilozo%iji.
J&stinij!nov! osv!j!nj!
<32
6usinijan je uinio posljednji ozbiljan pokuaj obnove vlasi !imskog 5arsva. Njegov
vojskovo'a :e l i z a r uspio je povraii A%riku i Numidiju, osvojii 1iciliju, a nakon upornog raa
uvrsii se i u (aliji. ijekom nekoliko godina !im je bio u rukama :izaninaca. Ali su se
osvajanja u (aliji pokazala krakorajnim. 1amo su !avena i nekoliko primorski# gradova osali u
carevim rukama. " A%rici i Gpanjolskoj careva se vlas ograniavala samo na pojedina podruja.
!a sa $erzijom, provale Avara i 1lavena na sjeveroisoku * nisu caru pruili mogunos
koncenracije svoji# snaga za borbu na 0apadu. " sasava (sonog 5arsva uli su pod
6usinijanom i erioriji bive :osporske kraljevine, koju su napadali )oi i Euni. Nakon @F3. g.
nema spomenD o bosporskim kraljevima. 6usinijan okupira a podruja, obnavlja sara i gradi
nova uvr'enja. 6usinijanova vladavina moe se smarai posljednjom eapom rimske povijesi.
1lubeno, 5arsvo je posojalo sve do 1<F@. g., ali u njegovom unuarnjem poreku, i u naelima
njegove poliike ima sve manje cra zajedniki# sa !imom. Coga'aji gospodarskog i poliikog
ivoa (sonog 5arsva poevi od vremena 6usinijanove vladavine sainjavaju sadraj povijesi
:izana koji predsavlja sasavni dio srednjovjekovne povijesi.
E+ /e u !a l i @ a c i 4 a Ri ms 8 o 0a " s t ' a
+anjskopoliiki doga'aji (+.=+(. s. ne mogu se promarai odvojeno od oni# socijalni#
poresa koji su se doga'ali u ivou !imskog 5arsva.
Socij!ln! osnov! k!sno+ $!rstv!
$ianje o socijalnom osloncu vlasi kasnog 5arsva ne moe se rijeii podjednako za sva
razdoblja. Kasno je 5arsvo bilo dosljedno sprovedena vojna dikaura, i zao je njegov glavni
maerijalni oslonac i dalje bila vojska. Nesumnjivo je da su i veliki zemljoposjednici pruali
carevima podrku.
Ali dravnoj upravi nije bila dovoljna samo podrka veliki# magnaa. 0akonodavni spomenici
govore o pokuaju pronalaenja oslonca i kod srednji# slojeva, i u om pogledu posignui su
odre'eni uspjesi, osobio ako uzmemo u obzir ulogu srednji# zemljoposjednika. 5arevi su
vojnicima i inovnicima darivali zemlju i samim im svarali sloj koji je pruao podrku dravnoj
upravi. Najzad, dravna uprava je raila podrku i me'u irokim slojevima sanovniva. 0akoni
eso govore o zaii slobodni# ljudi od samovolje inovnika i magnaa.
Por!st .e&"!lni- elemen!t!
1ocijalna osnova 5arsva, naroio na 0apadu, sve se vie suavala. -o je bilo u svezi s
porasom %eudalni# elemenaa. Beudalni odnosi nasajali su u prvom redu na velikim posjedima,
gdje su se doad slobodni koloni prevarali u kmeove. -i %eudalni elemeni posojali su i u
samom dravnom susavu kasnog 5arsva. 1jeimo se, na primjer, nauralnog susava poreznog
zaduivanja, nauralnog susava plaanja inovniva i vojske, znaenja ogromni# carski#
<38
posjeda. Ali je drava, u svojoj bii, i dalje bila robovlasnika. Covoljno je usporedii A(nsiucijeA
cara 6usinijana sa A(nsiucijamaA pravnika )aja. Nji# dijeli <33 godina. Me'uim, kad je rije o
osnovnim druvenim skupinama, mi me'u njima ne moemo pronai principijelni# razlika/
"Osnovna podjela prava linosti 1 soji u 6usinijanovim A(nsiucijama 1 sastoji se u tome "to su
svi ljudi ili slobodni ili robovi"! 1lobodni se dijele na slobodnoro'ene i na oslobo'enike. !azvoj
kolonaski# odnosa nije u naao svoga odraza. (so o vrijedi i za sav prema robovima.
6usinijanove A(nsiucijeA %ormuliraju naela koja su karakerisina za razvijeno robovlasniko
druvo.
&dnosi izme'u posesora i kolona, odnosi koji su svarani kao rezula parocinijD, bili su u
svojoj bii ve %eudalni. $oras parocinijD, jaanje individualne vlasi svjedoili su o slabosi
robovlasnike drave. &na vie nije mogla uvai inerese veliki# robovlasnika, ako da su oni
pribjegavali samosalnoj zaii svoji# ineresa. 0ao dolazi do uvr'ivanja vilD, pojave odreda
bukcelarijD id. $red kraj svog posojanja rimska carska uprava oslanja se samo na manje odrede
koji su se sasojali od barbara=plaenika.
9+ Re ' o l u c i 4 a " o bo ' a i 8 ol o n a
!evolucionarni pokre robova i kolona bio je na poeku Cioklecijanove vladavine samo
privremeno uguen. &n se uskoro razvio sa novom snagom i nije presajao sve do zadnji# dana
0apadnog 5arsva. Mogu se isaknui sljedee osnovne cre revolucije robova. !evolucija robova
%ormirala se iz niza veoma esoki# socijalni# pokrea, koji su poresali peri%erna podruja
5arsva, gdje je dravna vlas bila slabija i gdje su se jo bili sauvali osaci poreka prvobine
zajednice. $okreaka snaga u im usancima bili su robovi, koji su uivali podrku kolonD.
"sanici su pruali pomo barbarima koji su napadali 5arsvo. -i su se pokrei odvijali ijekom
dueg razdoblja 4 od prve polovice (+. do kraja +. s. 7 i nosili si#ijski karaker. 1ubjekivno
uzevi, i robovi i koloni savljali se sebi za cilj povraak parijar#alnog poreka prvobine
zajednice, objekivno pak, oni su doprinosili ruenju robovlasnike drave.
Cravna uprava kasnog 5arsva korisila je sva sredsva za borbu proiv revolucionarnog
pokrea, ali se ona u mnogim sluajevima pokazala nemonom. $ojedini porazi usanika nisu
mogli uguii pokre. $roiv pobunjeni# robova i kolona vodili su borbu i sami magnai. & ome
svjedoi pojava odredD bukcelarijD, uvr'eni# vila id.
Pokret b!+!&"E
"sanci su za#vaili as jedne, as druge provincije !imskog 5arsva. Kao primjer moe se
uzei pokre bagauda, koji je privremeno bio uguio Maksimijan, ali koji se u +. s. razbukao
novom silinom, za#vaivi )aliju i Gpanjolsku. $odake o njim donosi nam ve spomenui
1alvijan. "Eto je drugo * kae on * stvorilo bagaude nego na"a nepravednost i nepo"tenje
upravljaB% nji$ovi lopovluci i pljakeG"
Pokret !+nostikE
<13
$okre nii# slojeva sanovniva najbolje nam je pozna u !imskoj A%rici. "sanici su se
nazivali agnosicima * borcima za pravu vjeru. proivnici agnosika, kaoliki biskupi, nazivaju i#
ci"8umcelionima, j. skinicama oko seoski# koliba.
)lavni sudionici u pokreu bili su robovi vezani za zemlju. "sanici su uivali podrku
zavisnog i poluzavisnog berberskog sanovniva. (deoloki, oni su bili povezani sa donaizmom *
rigorisikim pokreom, koji se %ormirao onda kada su sabori biskupD i car Konsanin osudili
vo'u og pokrea Conaa. Conaisi su zasupali sabilnos crkvenog poreka koji se %ormirao u
A%rici ijekom dva soljea. &ni su branili nezavisnos crkve od drave, a svojim vrdnjama da se
prava vjera sauvala samo u A%rici ideoloki su opravdavali separaisika nasojanja razni#
skupina sanovniva, koje je grcalo pod ereom kasnorimske uprave. Agnosici su predsavljali
nji#ovo lijevo krilo. &ni su sebe smarali borcima za pravu vjeru. Ali je glavna orica e borbe
bile uperena proiv veliki# zemljoposjednika, inovniva i sveensva slubene crkve, koje je
prualo podrku 5arsvu i njegovom poreku. Naoruani bainama, oni su ili po posjedima,
osloba'ali robove, uniavali dunike priznanice. "2ijedan posesor * kae proivnik donasva
&pa iz Mileve * nije bio spokojan u pogledu svoji$ posjeda! 3unike priznanice gubile su
svoju snagu u to vrijeme nijedan vjerovnik nije $tio traiti svoje dugove! ,ve su terorizirala
pisma oni$ koji su sebe gordo nazivali "voama sveti$"! 5slijed toga% oni koje je trebalo moliti za
milost% sami su u smrtnom stra$u morali s ponienjem moliti za to! ,vatko se urio da izgubi ak i
veoma velike dugove% i smatrao je dobitkom ve samo spa"avanje od nasilja! 2i putovi nisu mogli
biti sasvim sigurni% jer su gospodare izbacivali iz kola% i oni su morali bjeati ispred robova% koji
su zasjeli na mjesto gospodara po nji$ovoj odluci i naredbi% robovi i gospodari mijenjali su
svoje poloaje". $rijeei bainama, paleom i ubojsvima, oni su razbijali ploe s imenima
robova, da bi i# zaim oslobodili. @<3. g. na elu usanka nalazili su se Aksido i Bazir, mjesni
domoroci berberskog porijekla, kao o govore sama nji#ova imena. &bojica su poginula u borbi
sa rimskim posrojbama. Nakon nji# agnosike je okupio biskup grada :agaje * Cona. $okre
pod Conaovim vodsvom bio je slomljen, mnovo agnosika je poginulo, ali sam usanak nije
bio konano uguen. Krajem (+. s. u gradu -amugadi djelovao je biskup &pa, od kojeg su
srepili okolni zemljoposjednici. &n je najerao rgovce da urak dijele s kupcima i pruao je
zaiu siromanima. !imska je uprava slala posrojbe, koje su agnosicima nanosile poneke
poraze, i donosila sroge zakone proiv donaizma. usprkos ome, u pojedinim podrujima, u
Numidiji i Maureaniji, pokre je rajao iavo jedno soljee 4 od ridesei# godina (+. s. do
ridesei# godina +. s. 7. & njegovoj daljnjoj sudbini nakon vandalskog osvajanja, nemamo
podaaka.
( pokre agnosika, i pokre bagauda predsavljaju kariku u onom snanom procesu koji
nazivamo revolucijom robova, koja je pokopavala emelje robovlasniva i slabila !imsko
5arsvo. $odrka koju su robovi pruali barbarima doprinosila je ruenju robovlasnike drave. o
oj podrci posoje sigurni podaci. $o svjedoansvu Amijana Marcelina, @;2. g. robovi su pruili
podrku +izigoima u nji#ovoj borbi s !imljanima. <13. g. robovi su ovorili vraa !ima goskom
<11
vo'i Alari#u. :arbari koji su upadali u rimska podruja nailazili su na podrku od srane
polaeni# slojeva.
1alvijan povodom oga kae/ ",vi -imljani < koji se nalaze pod barbarima A imaju samo jednu
elju 1 da se vi"e ne moraju vratiti u rimsko podani"tvo! -imski plebs tamo jednodu"no izjavljuje
elju da mu se dozvoli da i dalje ivi s barbarima+3akle% na"a braa ne samo da uope ne ele
prebjei nama od nji$% ve naprotiv% ostavljaju nas% da bi prebjegli k njima"!
<+ P " o bl e m # a !a a n t i 78 o !" u6 t ' a u # o ' i 4 e s n o 4 l i t e " a t u " i
QVII I D QQ+ s t +
$ianje o uzrocima pada !imskog 5arsva spada me'u najsloenija pianja u iavoj
#isoriogra%iji. Kao o je naprijed ve isaknuo, o su pianje posavili jo suvremenici pada
!imskog 5arsva. Njega su obra'ivali pisci renesansnog vremena, koji su ukazivali na znaaj
barbarski# osvajanja. MonesKuieu je glavni uzrok propasi !imskog 5arsva vidio u opadanju
rimskog junava i jednosavnosi, o je bilo rezula osvajanja bogai# isoni# zemalja od srane
!ima. )ibbon je do odre'ene mjere dijelio njegove savove, ali je nasojao naglasii desrukivnu
ulogu kransva, pod ijim je ujecajem nesalo soljenog rimskog du#a. -ako su na o pianje
odgovarali i drugi povjesniari I+(((. s. " gra'anskoj #isoriogra%iji I(I. s. bilo je dosa
najraznovrsniji# pokuaja da se odgovori na o pianje. ?duard MaOer sajao je na glediu
ciklikog razvoja 4 prije njega slino miljenje zasupao je alijanski %ilozo% +ico 7/ anika je znala
za ise sadije razvika kao i europsko druvo. nakon procvaa kapializma u doba !imskog
5arsva, ponovo poinje opadanje, vraanje nauralnom gospodarsvu. -o je opadanje zakonio,
jer je kapializam najvii sadij razvoja kulure. pad kapializma moe dovesi samo do propasi
kulure.
Crugi povjesniari nasojali su pronai uzrok u pojedinim povijesnim pojavama. -ako je, na
primjer, Earman aj uzrok vidio u sve veem smanjivanju sanovniva. $elman je ukazivao na
socijalnu borbu u zadnjim soljeima !imskog 5arsva. MaR beber je skreao panju na o da je i
anika kulura poglavio AprimorskaA, njeno prodiranje u dubinu zemlje i eksenzivno irenje
doveli su do gubika inenziea, povraka sarim, nauralnim oblicima gospodarsva.
0asupajui iso gledie kao i ?duard MeOer, $elman je smarao da su se u anici zajedno sa
kapializmom razvijali socijalizam i komunizam i da je pokre masa uniio kuluru. Njemu je
blizak i pogled !osovze%%a, po ijem se miljenju !imsko 5arsvo u doba svog procvaa
oslanjalo na Amunicipalno gra'ansvoA. $rourjenosi izme'u grada i sela, ora podjela druva
na #onesiores 4 ugledne 7 i #umiliores 4 nie 7 dovodi od revolucije. $roiv Agra'ansvaA isupaju
mase, seljaci sa sela i radnici iz gradova 4 #e paesans in #e counrO and #e Lorkmen in #e
ciies 7. (zraavaelj e revolucije bila je vojska, koja se sasojala od predsavnika nii# slojeva
sanovniva. Neredi (((. s. i jesu upravo socijalna revolucija. (sonjaki despoizam, koji se
oslanjao na vojsku, birokraciju i seljavo, nije mogao sprijeii propas anikog svijea.
<1,
!osovze%% smara da irenje kulure vodi smanjivanju njenog inenziea. &n svoje djelo
zavrava pianjem/ "2ije li svaka civilizacija osuena na propast% im pone prodirati u mase"!
Neki israivai ukazivali su na odre'ene poliike uzroke. $o :eloc#u, raginu ulogu
odigralo je o o je !imsko 5arsvo progualo grki polis. Eeiland je ukazivao na o da je
!imsko 5arsvo bilo nesposobno da angaira masu za dravnu upravu. broj ljudi koji su
sudjelovali u dravnoj upravi sve se vie smanjivao, a predsavniki oblik uprave nije bio pozna.
Berrero je skreao panju na prijelaz vlasi po naslije'u od Marka Aurelija na Komoda, kao na
injenicu od izvanredne vanosi. 1ena je samim im gubio svoj prijanji auorie, a na auorieu
e sarinske usanove poivala je mo rimske drave. Crugu jednu okolnos kao presudan
imbenik pada 5arsva navodi Kornemann/ po njegovom miljenu, Augusovo smanjivanje
rimske pogranine vojske predsavljalo je prepreku za porebnu i pouzdanu zaiu 5arsva.
$re#odnik %aisiki# eoreiara &. 1eeck vidio je glavni uzrok rimske propasi u sve veem
isrebljenju Anajbolji# ljudiA. "nienje arisokracije i irenje kulure u masama vodilo je !imsko
5arsvo opadanju, dok su me'uim germanska plemena, koja su ada nadirala, bila puna ivone
snage.
Njemaki %aisi vrdili su da je rimska vladavina dovela do mijeanja rasa, do gubika isoe,
ako da je pobjeda )ermana, Aisokrvni# ArijacaA, bila pobjeda vieg, AvladajuegA naela.
Mijeanje rasni# ipova kao uzrok pada !imskog 5arsva priznavao je i ameriki povjesniar=
ekonomis -. Brank.
Me'uim, mijeanje razni# eniki# skupina nije slabilo 5arsvo, ve ga je jaalo, jer je me'u
oslobo'enicima bilo ponajvie akivni# ljudi koji su igrali veliku ulogu u gospodarskom ivou
5arsva. Go se ie barbarski# napada, reba naglasii da nisu napadali samo )ermani, ve i drugi
narodi/ sarmaska plemena, Alani, a od +(. s. 1laveni. $rema ome, pogledi %aisa su iz emelja
pogreni i prourjee svim povijesnim zakoniosima. Go se ie osali# gledia, ona ponekad
ispravno primjeuju ovu ili onu sranu povijesnog procesa 4 sve vei nedosaak ljudsva, o o je
5arsvo progualo polis id. 7, ali u sranu smaraju uzrokom, dok je ona me'uim posljedica.
<1@
P O P I S R I M S K I H C A R E V A
AUGUST 27. g. pr. K. 14. g.
0+ Octa'iusR "oAen KE+ + #"+ K+N na8on usino'l4en4a 99+ +N 0+ Iulisu 0aesa" Octa'ianusN o! 9H+ +R Im#+ 0aesa"N o
!5J+ +R Im#+ 0aesa" Auustus
TIBERIJE 14. 37. g.
( T+ 0lau!ius 1e"oN "oAen 95+ + #"+ K+N na8on usino'l4en4a 9+ +R Ti+ Iulius 0aesa"N 8ao ca"R Ti+ 0aesa" Auustus )
KALIGULA (I) 37. 41. g.
( 0+ Iulius 0aesa"N "oA+ 35N 8ao ca"R 0+ 0aesa" Auustus .e"manicus )+
KLAUDIJE (I.) 41. 54. g.
( T+ 0lau!ius )"ususN "oA+ 3H+ + #"+ K+N na8on M+ +R .e"manicusR o! 9+ + R Ti+ 0lau!ius 0aesa" Auustus .e"manicus )+
NERON 54. 68. g.
*+ )omitius A&enoba"busN "oA+ EJ+ +N na8on usino'l4en4a <H+ +R 1e"o 0lau!ius )"usus .e"manicus 0aesa"N 8ao
ca"R (Im#+ ) 1e"o 0lau!ius 0aesa" Auustus .e"manicus )+
GALBA 68. 6. g.
( Se"+ Sul#icius .albaN "oA+ <+ + N 8ao ca" Se"+ .alba- Im#+ 0aesa" AuustusN Im#+ Se"+ Sul#icius .alba 0aesa"
Auustus )+
OTON 6. g.
( M+ Sal'ius Ot&oN "oA+ E5+ +N 8ao ca"R Im#+ M+ Ot&o 0aesa" Auustus )
!ITELIJE 6. g.
( A+ ViteliusN "oA+ 3<+ +N 8ao ca"R A+ Vitelius Auustus Im#+ .e"manicus )+
!ES"A#IJAN 6. 7. g.
( T+ /la'ius Ves#asianusN "oA+ M+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" Ves#asianus Auustus )
TIT 7. 81. g.
( T+ /la'ius Ves#asianusN "oA+ EM+ +N 8ao ca"R Im#+ Titus 0aesa" Ves#asianus Auustus )+
DO$I%IJAN 81. 6. g.
( T+ /la'ius )omitianusN "oA+ <3+ +N 8ao ca" Im#+ 0aesa" )omitianus Auustus ( Im#+ )omitianus 0aesa" Auustus )+
NER!A 6. & 8. g.
M+ 0occeius 1e"'aN "oA+ E<+N 8ao ca"R Im#+ 1e"'a 0aesa" AuustusN Im#+ 0aesa" 1e"'a Auustus
TRAJAN 8. 117. g.
<1<
M+ Ul#ius T"aianusN "oA+ <E+ +N #osin4en o! 1e"'e MJ+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 1e"'a T"aianus Auustus
'ADRIJAN 117. 138. g.
P+ Aelius ,a!"ianusN "oA+ JK+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" T"aianus ,a!"ianus Auustus
ANTONIN "IO 138. 161. g.
T+ Au"elius /ul'us :oionius A""ius AntoninusN "oA+ GK+ +N na8on usino'l4en4a 3EG+ +R T+ Aelius 0aesa" AntoninusN
8ao ca"R Im#+ 0aesa" T+ Aelius ,a!"ianus Antoninus Auustus Pius
$ARKO AURELIJE 161. 18(. g.
M+ Annius 0atilius Se'e"usN "oA+ 353+ +N o! 3EH+ +R M+ Au"elius Ve"usN na8on usino'l4en4a 3EG+ +R M+ Aelius Ve"us
Au"elius 0aesa"N 8oa ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius Antoninus Auustus
LU%IJE !ER 161. 16. g.
*+ 0eionius 0omo!usN "oA+ 3EH+N na8on usino'l4en4a o! st"ane PiaR *+ Aelius Au"elius 0ommo!usN 8ao ca"R Im#+
0aesa" *+ Au"elius Ve"us Auustus
KO$OD 18(. 12. g.
*+ Aelius Au"elius 0ommo!usN "oA+ 3K3+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 0ommo!us Antoninus AuustusN Im#+
0aesa" *+ Aelius Au"elius 0ommo!us Auustus
"ERTINAKS 13. g.
P+ ,el'ius Pe"tinax- "oA+ 35K+N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" P+ ,el'ius Pe"tinax Auustus
DIDIJE JULIJAN 13. g.
M+ )i!ius Se'e"us IulianusN "oA+ 3EE+ +N 8ao ca" Im#+ 0aesa" M+ )i!ius Se'e"us Iulianus Auustus
SE"TI$IJE SE!ER 13. 211. g.
*+ Se#timius Se'e"us IulianusN "oA+ 39K +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" *+ Se#timius Se'e"us Pe"tinax Auustus
KLODIJE ALBIN 13. 17. g.
)+ 0lo!ius AlbinusN "oA+ 39H+ +N #osin4en o! Se#timi4a Se'e"aR )+ 0lo!ius Se#timius Albinus 0aesa"N 3MK+ +
#"olasio se AuustomR Im#+ 0aesa" )+ 0lo!ius Se#timius Albinus AuustusN ni4e #"i@na'ao 'last Se#timi4a Se'e"a
"ES%ENIJE NIGER 13. 14. g.
c+ Pescennius 1ie" IustusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ Pescennius 1ie" Iustus AuustusN ni4e #"i@na'oa 'last
Se#timi4a Se'e"a
KARAKALA 211. 217. g.
Se#timius :assianusN "oA 3GK+ +N 8ao ca" o! 3MG+ +R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius ( Se'e"us ) Antoninus Auustus
( 0a"acallus- 0a"acalla )+
GETA 211. 212. g.
*+ Se#timius .etaN "oA 3GM+ +N 8ao ca" o! 5HM+ +R Im#+ 0aesat" P+ Se#timius .eta Auustus
$AKRIN 217. 218. g.
<1F
M+ O#ellius Mac"inusN "oA+ 3K9+ +N i8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ O#ellius Mac"inus Auustus
ELAGABAL 218. 222. g.
Va"ius A'itus ( ,elioabalus- Elaabalus )N "oA+ 5H9+ + 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius Antoninus Auustus
ALEKSANDAR SE!ER 222. 235. g.
Alexianus :assianusN "oA+ 5HG+ +- #osin4en o! Elaabala 553+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius Se'e"us
Alexan!e" Auustus
$AKSI$IN 235. 238. g.
M+ Antonius .o"!ianusN "oA+ 3M5+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ Iulius Ve"us Maximinus Auustus
GORDIJAN (I.) 238. g.
M+ Antonius .o"!ianusN "oA+ 3<M+ +N 8oa ca"R Im#+ 0aesa" M+ Antoninus .o"!ianus Sem#"onianus Romanus
Af"icanus Auustus
GORDIJAN (II.) 238. g.
M+ Antonius .o"!ianusN "oA+ 3<M+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Antoninus .o"!ianus Sem#"onianus Romanus
Af"icanus Auustus
"U"IEN 238. g.
M+ 0lo!ius Pu#ienus MaximusN "oA+ 3K9+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ 0lo!ius Pu#ienus Maximus Auustus
BALBIN 238. g.
)+ 0aelius 0al'inus :albinus- "oA+ 3JG+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" )+ 0aelius 0al'inus :albinus Auustus
GORDIJAN ( III. ) 238. 244. g.
M+ Antonius .o"!ianusN "oA+ 55<+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Antonius .o"!ianus Auustus
)ILI" ARA" 244. 24. g.
M+ Iulius P&ili##usN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Iulius P&ili##us Auustus
)ILI" ( $LA*I ) 247. 24. g.
M+ Iulius P&ili##usN "oA+ 5EJ+ ili 5EG+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Iulius P&ili##us AuustusN su'la!a" s'oa oca
/ili#a A"a#a
DE%IJE 24. 251. g.
;+ ,e"ennius Et"uscus Messius )eciusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" ;+ ,e"ennius Et"uscus Messius )ecius Auustus
'OSTILIJAN 251. g.
0+ Valens ,ostilianus Messius ;uintusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ Valens ,ostilianus Messius ;uintus Auustus
TREBONIJAN GAL 251. 253. g.
0+ Vibius T"ebonianus .allusN "oA+ 5HJ+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ Vibius T"ebonianus .allus Auustus
!OLUSIJAN 251. 253. g.
<1>
0+ Vibius Afinius .allus Vel!umnianus VolusianusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ Vibius Afinius .allus Vel!umnianus
Volusianus Auustus
E$ILIJAN 253. g.
M+ Aemilius AemilianusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Aemilus Aemilianus Auustus
!ALERIJAN 253. 26(. g.
P+ *icinius Vale"ianusN "oA+ 3ME+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" P+ *icinius Vale"ianus Auustus
GALIJEN 253. 26(. g.
P+ *icinius Enatius .allienusN "oA+ 53G+ +N 8ao ca" Im#+ 0aesa" P+ *icinius Enatius .allienus Auustus
"OSTU$US 258. 268. g.
M+ 0assianius *atinius PostumusN #"ola6en ca"em u .ali4i- ni4e #"i@na'ao 'last .ali4enaN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+
0assianius *atinius Postumus Auustus
!IKTORIN 268. 27(. g.
M+ Pia'onius Victo"ianusN nasli4e!io 4e PostumusaN 'la!ao 4e .ali4omN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Pia'onius Victo"inus
Auustus
KLAUDIJE ( III. ) GOTSKI 268. 27(. g.
M+ Au"elius 0lau!iusN "oA+ 53M+ ili 55H+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 0lau!ius Auustus
TETRIK 27(. 273. g.
0+ Esu'ius Tet"icus PiusN 'la!ao u .ali4iN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 0lau!ius Auustus
K!INTIL 27(. g.
M+ Au"elius 0lau!ius ;uintillusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 0lau!ius ;uintillus Auustus
AURELIJAN 27(. 275. g.
*+ )omitius Au"elianusN "oA+ 539+ ili 53<+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" *+ )omitius Au"elianus Auustus
TA%IT 275. 276. g.
M+ 0lau!ius TacitusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ 0lau!ius Tacitus Auustus
)LORIJAN 276. g.
M+ Annius /lo"ianusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+Annius /lo"ianus Auustus
"ROB 276. 282. g.
M+ Au"elius P"obusN "oA+ 5E5+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius P"obus Auustus
KAR 282. 283. g.
M+ Au"elius 0a"usN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 0a"us Auustus
KARIN 283. 285. g.
M+ Au"elius 0a"inusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 0a"inus Auustus
<1;
NU$ERIJAN 283. 284. g.
M+ Au"elius 1ume"ius 1ume"ianusN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius 1ume"ius 1ume"ianus Auustus
DIOKLE%IJAN 284. 3(5. g.
)iocles S Vlae"ius )iocletianusTN "oA+ 55<+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ Au"elius Vale"ius )iocletianus Auustus
$AKSI$IJAN 286. 3(5.+ 3(7. 31(. g.
M+ Au"elius Vale"ius MaximianusN "oA+ 59H+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius Maximianus Auustus
GALERIJE 23. 311. g.
.ale"iusN "oA+ 595+ +N Im#+ 0aesa" 0+ .ale"ius Vale"ius Maximianus Auustus
KONSTAN%IJE ( I. ) 23. 3(6. g.
0onstantiusN "oA+ 5K9+ +N #osin4en o! Ma8simi4anaN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" M+ ( 0+ ) /la'ius Vale"ius 0onstantius
Auustus
KARAU#IJE 286. 23. g.
Im#+ 0aesa" M+ Au"elius Maus+ AuustusN #"ola6en ca"em u :"itani4iN ni4e #"i@na'ao 'last Konstanci4a
ALEKT 23. 26. g.
Im#+ 0+ Allectus AuustusN nasl4e!ni8 Ka"au@i4a- 8oa 4e s'"nuoN ni4e #"i@na'ao 'last Konstanci4a
)LA!IJE SE!ER 3(5. 3(7. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Vale"ius Se'e"us Auustus
$AKSI$IN DAJA 3(5. 313. g.
)aiaN #osine4n o! ca"a .ale"i4aN 8ao ca"R Im#+ 0aesa" .ale"ius Vale"ius Maximinus Auustus
$AKSEN%IJE 3(7. 312. g.
MaxentiusN "oA+ O8o 5GH+ +N 8oa ca"R Im#+ 0aesa" M+ Au"elius Vale""ius Maxentius Auustus
ALEKSANDAR 3(8. 311. g.
Im#+ 0aesa" *+ )omitius Alexan!e" AuustusN #"ola6en ca"em u Af"iciN ni4e #"i@na'ao 'last Ma8senci4a
LI%INIJE 3(8. 324. g.
*iciniusN "oA+ 59G+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" Vale"ius *icinianus *icinius Auustus
KONSTANTIN ( I. ) 3(6. 337. g.
/la'ius Vale"ius 0onstantinusN "oA+ E3J+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" 0+ /la'ius Vale"ius 0onstantinus Auustus
KONSTANTIN ( II. ) 337. 34(. g.
/la'ius 0lau!ius 0onstantinusN "oA+ E3J+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" /la'ius 0lau!ius 0onstantinus ( iuniu" ) Auustus
KONSTANS 337. 35(. g.
/la'ius Iulius 0onstansN "oA+ E5E+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" /la'ius Iulius 0onstans Auustus
KONSTAN%IJE ( II. ) 337. 361. g.
<12
/la'ius Iulius ( 0lau!ius ) 0onstantiusN "oA+ E3J+ +N 8ao ca"R Im#+ 0aesa" Iulius 0onstantius Auustus
$AGNEN%IJE 35(. 353. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Manus Manentius Auustus ( /la'ius Manentius Maximus Auustus )N ni4e #"i@n'ao 'last
Konstansa- a na8on Konstanso'e sm"ti L Konstanci4a
JULIJAN 361. 363. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Manus Manentius Auustus
JO!IJAN 363. 364. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Io'ianus Auustus
!ALENTINIJAN ( I. ) 364. 375. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Valentinianus Auustus
!ALENS 364. 378. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Valens Auustus
GRA%IJAN 367. 383. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius .U"atianus Auustus
!ALENTINIJAN ( II. ) $LA*I 375. 32. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Valentinianus ( iunio" ) Auustus
$AGNUS $AKSI$ 383. 388. g.
Im#+ 0aesa" Manus Maximus Auustus
)LA!IJE !IKTOR 384. 388. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Victo" Auustus
EUGEN 32. 34. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Euenius Auustus
TEODO#IJE 37. 35. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Io'ianus Auustus
JO!IJAN 363. 364. g.
Im#+ 0aesa" /la'ius Io'ianus Auustus
ZAPA*(O RIMS'O $ARSTVO ISTO7(O RIMS'O $ARSTVO
'ONORIJE 35. 423. g. ARKADIJE 35. 4(8. g.
/la'ius ,ono"ius
KONSTANTIN (III. ) 4(7. 411. g. TEODO#IJE ( II. ) 4(8. 45. g.
<18
Im#+ /la'ius 0lau!ius 0onstantinusN #"ola6en ca"em u
:"itani4i- 'la!ao u .ali4i- ni4e #"i@na'ao 'last ,ono"i4e
"RISK ATAL 4(. 41(.,
414. 415. g.
P"iscus AttalusN #"ola6en ca"em #o Ala"i&o'o4
na"e!bi 9HM+ D 93H+ +- na s4e'e"u Itali4eN 939++ +
#"ola6en #o !"ui #ut @a ca"a u .ali4iN ni4e #"i@na'ao
'last ,ono"i4a
KONSTAN%IJE ( III. ) 421. g.
Im#+ /la'ius 0onstantius Auustus
I!AN 423. 425. g.
Jo&annes
!ALENTINIJAN (III.) 425. 455. g.
/la'ius Placi!us Valentinianus
"ETRONIJE $AKSI$ 455. g. $AR%IJAL 45(. 457. g.
Pet"onius Maximus
A!IT 455. 456. g.
A'itus
$AJORIJAN 457. 461. g. LA! ( I. ) 457. 474. g.
Maio"anus
LIBIJE SE!ER ( III. ) 461. 465. g.
*ibius Se'e"us
OLIBRIJE 472. g.
OlUb"ius
GLI%ERIJE 473. 474. g. ARKADIJE 35. 4(8. g.
.lUce"ius
NE"OT 474. 475. g. LA! $LA*I 474. g.
1e#os
RO$UL AUGUSTUL 475. 476. g. #ENON 474. 41. g.
Romulus Auustulus
'ONORIJE 35. 423. g.
/la'ius ,ono"ius
<,3
ANASTA#IJE 41. 518. g.
JUSTIN (I. ) 518. 527. g.
JUSTINIJAN ( I. ) 527. 565. g.
K R O N O L O K A T A B L I C A
oko 1 800. g. pr. K. terramara kultura
oko 1000. g. pr. K. Poetak Vilanova kulture
oko 1000. g. pr. K. Prvi naseljenici na Palatinu
oko 814. g. pr. K. Osnivanje Kartage
oko VII. st. pr. K.
Ujeinjenje naselja na !re"uljcima oko #i!era
$ po ar%eolo&kim poacima '
754. 753. g. pr. K. O-./01.23 R/41 p5 !1r5.6 ( 7r18/9/5.1:./ 81764 )
5;5 !II. -7. pr. K. O-./01.23 R541 <618r171 ( p5 1r=35:5>;/4 p5819/41 )
oko (0). g. pr. K. Protjerivanje kraljeva $ traicionalni atum '
D O B A R E P U B L I K E
oko (0). * +,(. g. pr. K. -a.o!lje !or!e patricija i ple!ejaca i osvajanje Italije
4)4. g. $4/1. po 0iooru'
Prva secesija ple!ejaca. Osnivanje tri!unata
$ traicionalni atum '
48,. g. pr. K.
Projekt agrarnog .akona Spurija Kasija
$ traicionalni atum '
480. g. pr. K. 1itka ko 2imere
4/4. g. pr. K. 1itka ko Kume
451. 45(. g. pr. K.
I?@5r ;54/-/23 839340/rA. #1p/-/01.23 5@/B12.5g pr101. #1;5./
801.13-7 p:5B1 ( 7r18/9/5.1:./ 81764 )
44). g. pr. K. 0ruga secesija i spora.um stale"a $ traicionalni atum '
445. g. pr. K. K1p6:3230 ?1;5. ( 7r18/9/5.1:./ 81764 )
444. g. pr. K. Prvi vojni tri!uni sa kon.ulskom vla&3u
<,1
444. g. pr. K. Uvo5enje cen.ure $ traicionalni atum '
40,. * 4),. g. pr. K. Posljenji rat sa Vejom $ traicionalni atum '
3(. /:/ 387. g. pr. K. "r/23:1? K3:71 pr3;5 Ap3./.1, ?16?/41.23 gr181 R/41
367. g. pr. K. #1;5./ L/9/./21 / S3;-7/21
4(4. g. pr. K. Save. -ima sa Samni3anima
448. g. pr. K. Ugovor s Kartagom
448. g. pr. K. Po!jea 6ucija 7urija Kamila na 8alima
444. * 441. g. pr. K. Prvi samni3anski rat $ traicionalni atum '
440. *448. g. pr. K. 6atinski rat
327. 3(4. g. pr. K. Dr6g/ -14./C1.-;/ r17
4+,. g. pr. K. Petelijev .akon
4+1. g. pr. K. 1itka u Kauinskom klancu
41+. g. pr. K. 9en.ura :pija Klauija
404. g. pr. K. O!javljivanje suski% ;ormula i kalenara o strane 8neja 7lavija
400. g. pr. K. <akon Ogulnij=
28. 2(. g. pr. K. Tr3C/ -14./C1.-;/ r17
+8/. g. pr. K. 2orten.ijev .akon
+8(. g. pr. K. Osvajanje sjeverni% poruja Italije
28(. 272. g. pr. K. R17 - "/r54
+80. g. pr. K. 1itka ko 2erakleje
+/). g. pr. K. 1itka ko :uskula
+/). g. pr. K. Ugovor s Kartagom o .ajenikoj !or!i protiv Pira
+/(. g. pr. K. 1itka ko 1eneventa
oko +/4. *+04. g. pr. K. 8nej >evije
+/4. g. pr. K. Uspostavljanje iplomatski% onosa i.me5u ?gipta i -ima
+/+. g. pr. K. Kapitulacija #arenta. Poinjavanje Samni3ana@ 6ukanaca i 1riij= -imu
+,(. g. pr. K. Pokoravanje Volsinije i .avr&etak osvajanja Italije
264. 341. g. pr. K. "r0/ p6.-;/ r17
+,0. g. pr. K. 1itka ko Aila
+(,. g. pr. K. ?kspeicija Aarka :tilija -egula u :;riku
+4,. *184. g. pr. K. 2ani!al $ goine "ivota '
241. g. pr. K. "5@2381 R/4:21.1 ;58 Eg.17-;/= 575;1. L6719/230 6g505r.
+40. *++0. g. pr. K. -e;orma centurijatski% komicija
+4). *1,). g. pr. K. ?nije
+44. *14). g. pr. K. Aarko Porcije Katon Stariji
+4+. g. pr. K. 7laminijev tri!unat
++). * ++8. g. pr. K. Prvi ilirski rat
++,. g. pr. K. Ugovor i.me5u -ima i 2a.ru!ala
++4. g. pr. K. Po%o 8aja 7laminija protiv 8ala
+++. g. pr. K. Kraj !or!e s 8alima i osnivanje kolonija Placencije i Kremone
++0. g. pr. K. 7laminijeva cen.ura. Klauijev .akon
<,,
+1). g. pr. K. 0rugi ilirski rat. Opsaa i .au.imanje graa Sagunta o strane 2ani!ala
218. 2(1. g. pr. K. Dr6g/ p6.-;/ r17
+18. g. pr. K. Prijela. 2ani!ala preko :lpa. 1itka ko #icina i #re!ije
+1/. g. pr. K. 1itka ko #ra.imenskog je.era
216. g. pr. K. B/7;1 ;58 K1.3
+1(. * +0(. g. pr. K. Prvi makeonski rat
+11. g. pr. K. 2ani!al pre vratima -ima
+11B gB pr. K. -imsko .au.imanje Siraku.e
+10. g. pr. K. Po%o Pu!lija Kornelija Scipiona u Cpanjolsku
+0). g. pr. K. -imsko .au.imanje >ove Kartage
+0/. g. pr. K. 1itka ko Aetaura. 2a.ru!alova pogi!ija.
+04. g. pr. K. Iskrcavanje Pu!lija Kornelija Scipiona u :;riku
2(2. g. pr. K. B/7;1 ;58 #143
oko +00. *1+0. g. pr. K. Poli!ije
+00. * 1)/. g. pr. K. 0rugi makeonski rat
1)). g. pr. K. Poku&aj po!une ro!ova u 6aciju
1)/. g. pr. K. 1itka ko Kinoske;ala
1),. g. pr. K. Ustanak ro!ova u ?truriji
1)(. g. pr. K. 2ani!alov !ijeg na Istok
1)(. g. pr. K. >a!isov pora.
1)+. *188. g. pr. K. -at -ima sa :ntio%om III.
1(. g. pr. K. B/7;1 ;58 $1g.3?/23
oko 1)0. * 1(). g. pr. K. #erencije :;riki
osameseti% goina II. st. pr.
K.
Ustanak ro!ova * pastira u :puliji
188. g. pr. K. Air u :pameji
184. g. r. K. Katonova cen.ura
181. *1/). g. pr. K. Ustanak Kelti!era
180. * 10+. g. pr. K. 6ucilije
1/1. * 1,/. pr. K. #re3i makeonski rat
Po. &e.eseti% go. II. st.
pr.K.
Prve grke &kole u -imu
168. g. pr. K. B/7;1 ;58 "/8.3
1(4. g. pr. K. Ustanak 6u.itanaca po Virijatovim vostvom
oko 1(0. g. pr. K. Uvo5enje ;ormularnog suskog postupka
14). *148. g. pr. K. Ustanak u Aakeoniji. 6a"ni 7ilip.
14. 146. g. pr. K. Tr3C/ p6.-;/ r17
148. g. pr. K. Pripojenje Aakeonije -imu
146. g. pr. K. R1?5r3.23 K5r/.71 / p5;5r101.23 GrB;3
148. * 144. g. pr. K. >umatinski rat
138. 132. g. pr. K. "r0/ 6-71.1; r5@501 .1 S/9/:/2/
133. g. pr. K. Tr/@6.17 T/@3r/21 Gr1;=1
<,@
144. g. pr. K. Pripojenje Pergamske kraljevine -imu
132. 13(. g. pr. K. Ar/-75./;50 6-71.1;
123. 122. g. pr. K. #1;5.5810.1 823:17.5-7 G121 Gr1;=1
1+0. * ,4. g. pr. K. Aitriat VI. ?upator
11). g. pr. K. Aarijev tri!unat
11,. * +/. g. pr. K. Aarko #erencije Varon
114. * 101. g. pr. K. -at sa 9im!rima i #eutoncima
111. g. pr. K. Agr1r./ ?1;5. Sp6r/21 T5r/21
111. 1(5. g. pr. K. J6g6r7/. r17
10/. g. pr. K. Prvi Aarijev kon.ulat
10,. * 44. g. pr. K. Aarko #ulije 9iceron
10(. g. pr. K. 1itka ko :rau.iona
1(4. 1(1. g. pr. K. Dr6g/ 6-71.1; r5@501 .1 S/9/:/2/
1(2. g. pr. K. B/7;1 ;58 A;03 S3;-7/23
1(1. g. pr. K. B/7;1 ;58 !3r93:3
1((. g. pr. K. "5;r37 Ap6:321 S176r./.1
100. * 44. g. pr. K. 8aj Dulije 9e.ar
1. g. pr. K. Tr/@6.17 $1r;1 L/0/21 Dr6?1
)0. * 88. g. pr. K. Save.niki rat
)0. g. pr. K.
<akon Dulija 9e.ara $ 6eE Iulia ' o avanju prava rimskog gra5anstva
save.nicima koji su ostali vjerni -imu
8). g. pr. K. <akon Plaucija i Papirija $ 6eE Plautia Papiria '
8. 84. g. pr. K. "r0/ r17 -1 $/7r/81754
88. g. pr. K. Sulin prevrat
87. 82. g. pr. K. !:1810/.1 41r/230191
8/. * (4. g. pr. K. 8aj Valerije Katul
8,. g. pr. K. 1itka ko 2eroneje
8,. g. pr. K. 1itka ko Or%omena
8,. * 4(. g. pr. K. 8aj Salustije Krisp
84. * 8+. g. pr. K. 1or!a Sule s marijevcima
84. * 8+. g. pr. K. 0rugi Aitriatov rat
;r12 82. 7. g. pr. K. S6:/.1 8/;7176r1
80. B /+. g. pr. K. -at sa Sertorijem
/8. g. pr. K. 6epiov ustanak
74. 71. g. pr. K. U-71.1; r5@501 p58 Sp1r71;50/4 058-7054
74. 64. g. pr. K. Tr3C/ 41;385.-;/ r17
/0. g. pr. K. Kon.ulat Pompeja i Krasa. :urelijev .akon
/0. * 1). g. pr. K. Pu!lije Vergilije Aaron
,/. g. pr. K. 8a!inijev .akon
,,. g. pr. K. Aanilijev .akon
,(. g. pr. K. Pompej u <akavka.ju
,(. * ). g. pr. K. Kvint 2oracije 7lak
<,<
,4. g. pr. K. Pompejev po%o u Siriju
,4. * ,4. g.pr. K. Projekt .akona Servilija -ula
63. 62. g. pr. K. K17/:/./.1 6r571
,+. g.pr. K. 1itka ko Pistorije
prosinac ,+. g. pr. K. Pompejev povratak u Italiju
,0. g. pr. K. Prvi trijumvirat $ Spora.um i.me5u Pompeja@ 9e.ara i Krasa '
5. g. pr. K.
%3?1r50 ;5.?6:17. Agr1r./ ?1;5./. #1;5. 5 /?.6D/01.2/41 6
pr50/.9/2141
(). g. pr. K. * 1/. g. #it 6ivije
(8. g. pr. K. Kloijev tri!unat
58. & 5(. g. pr. K. %3?1r505 .1423-./>705 6 G1:/2/
(8. * (1. g. pr. K. 9e.arovi ratovi u 8aliji
(,. g. pr. K. Sastanak trijumvir= 6uki
((. g. pr. K. Kon.ulat Pompeja i Krasa
(4. * (+. g. pr. K. Ustanak u 8aliji
(4. * 1). g. pr. K. :l!ije #i!ul
(4. g. pr. K. Krasov po%o u Ae.opotamiju
(4. g. pr. K. 1itka ko Kare
(+. g. pr. K. U!ojstvo Kloija i Pompejev kon.ulat
4. 45. g. pr. K. Gr1D1.-;/ r17
10. sijenja 4). g. pr. K. 9e.arov prijela. preko -u!ikona
4). g. pr. K. 1itka ko Ilere
48. g. pr. K. Pokret 9elija -u;a
48. g. pr. K. B/7;1 ;58 )1r-1:1
48. * 4/. g. pr. K. :leksanrijski rat
4/. g. pr. K. 0ola!elin pokret
4/. g. pr. K. 9e.arova po!jea na 7arnakom
4,. g. pr. K. 1itka ko #apsa
1. sijenja 4(. g. pr. K. Uvo5enje novog kalenara
4(. g. pr. K. 1itka ko Aune
15. 5E62;1 44. g. pr. K. %3?1r505 6@52-705
44. g. pr. K. Pokret 6a"nog Aarija
44. g. pr. K. Poetak :ntonijeve !or!e sa senatorskom strankom. 9iceronove ;ilipike
44. g. pr. K. 1itka ko Autine
44. g. pr. K. Stvaranje rugog trijumvirata
44. g. pr. K. * 1/. g. Pu!lije Oviije >a.on
42. g. pr. K. B/7;1 ;58 )/:/p1
41. * 40. g. pr. K. Peru.inski rat
40. g. pr. K. Spora.um u 1runi.iju
4). g. pr. K. Spora.um u Puteoli i.me5u trijumvir= i Seksta Pompeja
4/. g. pr. K. Spora.um u 1runi.iju
36. g. pr. K. B/7;1 ;58 $/:1 / N16:5=1, p5r1? S3;-71 "54p321
<,F
4,. g. pr. K. :ntonijev po%o protiv Parta
4+. g. pr. K. -a.la. Oktavijana i :ntonija
2. r62.1 31. g. pr. K. B/7;1 ;58 A;9/21
40. g. pr. K. Smrt :ntonija i Kleopatre. Pretvaranje ?gipta u rimsku provinciju
DOBA CARSTVA ( 31. g. pr. K. 476. g. )
-/23B1.2 27. g. pr. K. O-./01.23 pr/.9/p171
+4. * 1). g. pr. K. Ustanak u Cpanjolskoj
+4. g. pr. K. :ugust preu.ima vanjskopolitike poslove
18. g. pr. K. :ugustovi .akoni o moralu
1/. g. pr. K. Sekularne igre
+. g. pr. K. <akon 7u;ija Kaninija
4. * ,(. g. pr. K. 6ucije :nej Seneka
4. g. <akon ?lija Sencija
6. . g. U-71.1; 6 "1.5./2/ / I:/r/2/
). g. 1itka u #euto!ur&koj &umi
14. 37. g. T/@3r/2301 0:1810/.1
14. g. Ukianje i.!orni% komicija. Po!una rajnski% i unavski% legija
1/. * +1. g. Ustanak u :;rici
+1. g. Ustanak u 8aliji
+1. g. Ustanak u #rakiji
oko +4. * /). g. Plinije Stariji
+4. g. >emiri ro!ova u ju"noj Italiji
4/. * 41. g. Vlaavina 8aja 9e.ara $ Kaligule '
4). * ,(. g. 6ucije :nej 6ukan
40. * 104. g. Aarko Valerije Aarcijal
41. 54. g. K:168/2301 0:1810/.1
4+. g. Poku&aj ustanka u Iliriji
44. g. Po%o u 1ritaniju
4(. g. <avr&etak pokoravanja Aauretanije
4,. g. Uni&tenje #rake kraljevine o strane Klauija
oko 4,. * 1+,. g. Plutar% i. 2eroneje
48. g. 0ojeljivanje ius %onorum nekim stanovnicima 8alije
(0. * 1+0. g. ?piktet
54. 68. g. N3r5.501 0:1810/.1
oko ((. * 1+0. g. Kornelije #acit
,1. g. 8u&enje 1ouikinog ustanka u 1ritaniji
,4. g. Po"ar u -imu. Prvi progon kr&3ana
,(. g. Pi.onova urota
66. 7(. g. J6832-;/ r17
68. 6. g. Gr1D1.-;/ r17
6. 6. g. D/.1-7/21 ):10/230191
<,>
6. 7. g. !3-p1?/21.501 0:1810/.1
/0. g. -a.orenje Deru.alema
/0. * 140. g. 8aj Svetonije #rankvil
//. * 84. g. Po%oi Dulija :grikole u 1ritaniju
kolovo. /). g. ?rupcija Ve.uva. Propast Pompeja@ 2erkulanuma i Sta!ija
/). * 81. g. #itova vlaavina
81. * ),. g. 0omicijanova vlaavina
6. 12. g. D/.1-7/21 A.75./.A
),. * )8. g. >ervina vlaavina
8. 117. g. Tr121.501 0:1810/.1
101. * 10,. g. #rajanov rat s 0akijom
114. * 11/. g. #rajanov rat s Partima
115. 117. g. U-71.1; J6832191 U %/r3.1/9/, Eg/p76 / . 1575;6 %/pr6
117. 138. g. '18r/21.501 0:1810/.1
1+0. * 180. g. 6ukijan i. Samosate
14+. * 14(. g. Ustanak 1arBKo%!e
138. 161. g. !:1810/.1 A.75./.1 "/1
1(+. g. Ustanak u :%aji
1((. * +4(. g. 0ion Kasije
161. 18(. g. !:1810/.1 $1r;1 A6r3:/21
1,). * 180. g. -at sa Kvaima@ Aarkomanima i rugima !ar!arskim plemenima
1/+. g. Ustanak !ukol= u ?giptu
1/(. g. Po!una :viija Kasija protiv Aarka :urelija
180. * 1)+. g. Komoova vlaavina
1)4. * 1)/. g. 8ra5anski ratovi
13. 235. g. D/.1-7/21 S303rA
13. 211. g. S3p7/4/23 S303r
1),. g. Osvajanje sjeverne Ae.opotamije i osnivanje rimske kolonije u >i.i!isu
+08. * +11. g. Severov po%o u 1ritaniju
211. 217. g. !:1810/.1 A6r3:/21 A.75./.1 ( K1r1;1:3 )
212. g.
K1r1;1:/. 38/;7 ( %5.-7/767/5 A.75././1.1 ) 5 85823:2/01.26 pr101
gr1D1.-701 -71.50./9/41 pr50/.9/21
+14. g. Karakalin rat sa germanskim plemenima
+18. * +++. g. ?laga!alina vlaavina
222. 235. g. !:1810/.1 A:3;-1.8r1 S303r1
++,. g. Prevrat u Partskom kraljevstvu. Poetak vlaavine inastije Sasani=
+4+. g. :leksanrov po%o u Ae.opotamiju
+44. * +4(. g. :leksanrov rat s 8ermanima
+4(. * +48. g. Vlaavina Aaksimina #raanina
+48. g. Ustanak 8orijan= u :;rici
+44. * +4). g. Vlaavina 7ilipa :rapa
+4). * +(1. g. 0ecijeva vlaavina
<,;
+(0. g. Progoni kr&3ana u cijelom 9arstvu
+(4. * +,0. g. Valerijanova vlaavina
+(4. B +,8. g. 8alijenova vlaavina
+,0. g. Valerijanov pora. u ratu s Per.ijom
+/0. * +/(. g. :urelijanova vlaavina
+/4. g. -a.orenje Palmire
osameseti% goina III. st. Pokret !agau= u 8aliji
284. 3(5. g. D/5;:39/21.501 0:1810/.1
+8,. g. Aaksimijanova po!jea na !agauima u 8aliji
+)4. g. Imenovanje Konstantina i 8laerija ce.arima
404. * 404. g. ?ikti protiv kr&3ana
3(6. 337. g. K5.-71.7/.501 0:1810/.1
414. g. Ailanski eikt
41,. i 4+(. g. ?ikti o ve.ivanju kurijal= .a kurije
41/. g. Ve.ivanje majstora * kovaa novca .a kolegije
325. g. N/932-;/ -1@5r
440. g. Konstantinopolis * nova prijestolnica 9arstva
440. * 400. g. :mijan Aarcelin
44+. g. Konstantinova konstitucija o ve.ivanju kolona .a .emlju
4(1. * 4,1. g. Konstancijeva vlaavina
361. 363. g. !:1810/.1 J6:/21.1 O7p18./;1
4,4. * 4/(. g. Valentijanova vlaavina
4,4. * 4/8. g. Valensova vlaavina
378. g. B/7;1 ;58 '18r/21.5p5:1
4/). * 4)(. g. #eoo.ije I.
35. g. #eoo.ijeva smrt. "5823:1 R/4-;5g %1r-701 .1 I-75B.5 / #1p18.5
24. ;5:505?1 41(. g. #16?/41.23 / p6-75>3.23 R/41 58 -7r1.3 A:1r/=1
4+0. g. Uvr&3ivanje Vanal= uCpanjolskoj
4+). g. Osvajanje ve3eg ijela >umiije i :;rike o strane Vanala
4(1. g. 1itka na Katalunskim poljima
476. g. "18 #1p18.5g R/4-;5g %1r-701
(+/. * (,(. g. Dustinijan I.
(+). g. <atvaranje :tenske akaemije o strane Dustinijana
1453. g. "18 %1r/gr181
<,2
R I M S K A O S O B N A I M E N A
( P R A E N O M I N A )
3+ Aulus ( A+ ) L Aul
5+ A##ius ( A##+ ) L A#i4e
E+ .aius ( 0+ ) L .a4
9+ .naeus ( 0n+ ) L .ne4
<+ )ecimus ()+ ) L )ecim
K+ Kaeso ( K+ ) L Ke@on
J+ *ucius ( *+ ) L *uci4e
G+ Ma"cus ( M+ ) L Ma"8o
8.
Manius ( M
-
+) L

Mani4e
3H+ Mame"cus (Mam+) L
Mame"8o
33+ 1ume"ius (1+ ili 1um+) L
1ume"i4e
35+ Publius ( P+ ) L Publi4e
3E+ ;uintus( ;+ ) L K'int
39+ Sextus ( S+ ili Sex+) L
Se8st
3<+ Se"'ius ( Se"+ ) L
Se"'i4e
3K+ S#u"ius ( S#+ ) L
S#u"i4e
3J+ Titus ( T+ ) L Tit
3G+ Tibe"ius ( Ti+ ili Tib+) L
Tibe"i4e
I I . R I M S K E M J E R E
1. MJERE ZA )U=I1U
!iitus ( #alac ) V 3- G< cm
#almus ( 6a8a ) V J- 9H cm ( W sto#e )
#es ( sto#a ) V 5M- KE cm ( 3K #alaca )
#almi#es V EJ- HE cm ( 3 #es X 3 #almus )
cubitus ( la8at ) V 99- 9E cm ( 3 #es X 5 #almus )
"a!us ( 8o"a8 ) V J9- HJ cm ( 5 Y sto#e )
#assus ( !'ost"u8i 8o"a8 ) V 3- 9G m
#e"tica ( mot8a ) V 5- MKEH m ( 3H #es )
sta!ium ( sta!i4 ) V o8o 3GH m
mille ( mil4a ) V 3- 9G3 8m ( 3HHH !'ost"+ 8o"a8a )
<,8
5+ MJERE ZA POVR2I1U
#es %ua!"atus ( 7et'o"na sto#a ) V GG cm
5
actus %ua!"atus V 35- <M3 a ( 8'a!"at 7i4a 4e s'a8 st"ana 4e!na8a 35H #es )
iue"um ( 4ut"o ) V 5<5E m
5
( #"a'o8utni8 59H x 35H sto#a )
centu"ia ( centu"i4a ) V 5HH 4uta"a
E+ MJERE ZA TE=I1U
sili%ua V H- 3GM ( 3Z399 unci4e )
se"i#ulam V 3- 3EJ ( 3Z59 unci4e )
sextula V 9- <9G ( 3ZK unci4e )
sicilicus V K- G55 ( W unci4e )
semuncia V 3E- K99 ( Y unci4e )
uncia V 5J- 5GG
sescuncia V 9H- ME ( 3 Y unci4e )
sextans V <9- <G ( 5 unci4e )
%ua!"ans V G3- GK ( E unci4e )
t"iens V 3HM- 3< ( 9 unci4e )
%uincunx V 3EK- 99
semis V 3KE- KG ( K unci4a )
se#tunx V 3M3- H5 ( J unci4a )
bes V 53G- EH ( G unci4a )
!o!"ans V 59<- <M ( M unci4a )
!extans V 5J5- GG ( 3H unci4a )
!eunx V EHH- 3K ( 33 unci4a )
lib"a ( funta ) V E5J- EK ( 35 unci4a )
9+ MJERE ZA TEKU>I1U
cUat&us V H- 9K !l
sexta"ius V H-<9 l
u"na V 3E- 3E l
am#&o"a V 5K- 5K l
<+ MJERE ZA RASUTE TERETE
<@3
sexta"ius V H- <9 l
semo!ius V 9- EJ l
mo!ius V G- J< l
I I I . R I M S K I N O V A C
Do 26. g. pr. K.
As l i b"al i s ( ba8"eni ) V 35 unci 4a V E5J- 9<
Semi s V 3Z5 asa V 3KE- JE
T"i ens V 3ZE asa V 3HM- 3<
;ua!"ans V 3Z9 asa V G3- GK
Unci a V 3Z35 asa V 5J- 5GG
26. g. ! 217. g. pr. K.
As t"i ental i s ( ba8"eni ) V 9 unci 4e V 3HM- 3<
Seste"ti us ( s"eb"eni ) V 5 Y asa V 3- HM
;ui na"i us ( s"eb"eni ) V < asa V 5- 3G
)ena"i us ( s"eb"eni ) V 3H asa V 9- EJ
O" 217. g. pr. K.
As uni ci al i s ( ba8"eni ) V 3 unci 4a V 5J- 5GG
Seste"ti us ( s"eb"eni ) V 9 asa V 3- HH
)ena"i us ( s"eb"eni ) V 3K asa V 9- HH
#$ %&'( 'o)%* C%r+&)%
<@1
1ummus aue"eus V 3HH seste"ci 4a
Au"eus Auusta V J- MK
Au"eus Ma"8a Au"el i 4a V J- 5G
Au"eus Ka"a8al e V K- <<
#$ %&'( 'o)%* C%r+&)%
/ol l i s V J5 @l atna sol !i na V 3 l i b"a V E5J- 9<
/ol l i s V 35< s"eb"ni & mi l i 4a"ensa V 3- J9 l i b"a V <KG- J<
<@,