Uvod

Ova je knjiga niz podataka kombiniranih sa saznanjima i dojmovima koje sam stekao u
kontaktima s ljudima koji pripadaju americkom narkomanskom podzemlju, austrijskim,
vicarskim, danskim, nizozemskim i njemackim intelektualnim krugovima koji godinama
eksperimentiraju s drogama, kao i indijskom
misticnom i amanistickom krugu. Knjiga je
pisana bez ambicije da bude znanstvena i ona je
odraz moje elje da neke informacije i
razmiljanja prenesen vecem broju ljudi. Jer, cini
mi se da ce upravo takva, rekao bih ulicna
saznanja, koristiti i naoj sredini kad jednom
shvati koliko joj je problem droge blizak i
opasan. Dugi sam niz godina gomilao podatke o
razlicitim narkoticima. io mi je to u neku ruku
fah, jer sam teoretski dio svog magistarskog rada
iz organske kemije posvetio uglavnom
halucinogenim drogama.
!pak, nisam ovdje iznosio sve to znam i to sam
vidio. "o bi katkada preduboko ulazilo u
privatne ivote ljudi koji su mi se povjeravali i
kada bih i sam osjetio nelagodu piuci o nekim
sudbinama, odustajao sam od toga da pricu
ukljucim u ovu knjigu.
Ovo skromno djelce nema ambicije sugerirati
rjeenja za problem narkomanije, jer ni ne
vjerujem da nekakva konacna rjeenja postoje. Osvijecivanje stanovnitva glede opasnosti od
pada u kande neke droge, kucni odgoj, usmjeravanje mladih ljudi prema ivotnim
vrijednostima koje proizlaze iz duhovne discipline, stvarno razumijevanje okoline za pritiske
pod kojima se u dananje vrijeme pojedinac moe naci i pomoc u svladavanju strahova koje
svaka generacija ivi kao rtva projekcija svojih predaka ukratko su bitne smjernice borbe
protiv droge kako ih vidim u ovom trenutku i na osnovu dosadanjih spoznaja. Dakle, prije
svega prevencija.
Kada kokain ili heroin jednom dohvate nekoga u pravom smislu te rijeci, oni ce postati sav
smisao njegova ivljenja. #jerovati ce da mu ivot ne moe pruiti nita to se moe mjeriti s
ushicenjem koje nastaje kada se molekule narkotika zalijepe u podrucja mozga iz kojih dolazi
taj gotovo nepodnoljiv uitak. ! kada uitak prijede u patnju, on ce odbijati ideju o
naputanju svog prokletstva nadajuci se da ce romansa starih dana ponovo doci. $ajcece
nece eljeti drugaciji ivot, jer ce mu ono obicno ljudsko sada izgledati kao depresivno sivilo
bez ikakva dubljeg smisla. "a ce tmina beznada potrajati satima i danima i svaka ce stanica
ovisnikova tijela ceznuti za magicnom tvari.
Kada se ta tvar konacno razlije njegovim ilama, vie nece osjecati onaj orgasticki vrhunac u
svakoj stanici svoga tijela. On ce si samo kupiti predah do slijedece krize. %redah koji ce biti
ispunjen praznom tupocu. Droge donose desetine milijardi dolara zarade godinje. Javna je
tajna da su u ovaj izuzetno unosni i siguran biznis umijeane mnoge banke, ali i mocnici ciji
pipci u nekim zemljama dopiru do samog vrha struktura vlasti. !z mnogih se primjera moe
vidjeti da novac okrece svijet i kada je u pitanju profit, moralne norme odjednom postaju
prilagodljive potrebama onih koji iza zastora povlace konce.
%rodaja je narkotika nesumnjivo u interesu previe onih to imaju utjecaja na upravljanje
ovim svijetom, a da bi akcije koje se poduzimaju na suzbijanju jednog od najvecih zala koja
su zadesila covjecanstvo dale bitne rezultate. Kao to cete vidjeti kasnije u samoj knjizi, u igri
su i obavjetajne slube sa specificnim stratekim interesima u nekim regijama. %rema
&lfredu 'c(o)u, sprega podzemlja i obavjetajnih agencija poznata je u povijesti od suradnje
americke mornaricke obavjetajne slube sa sicilijanskim mafijaima koji su &merikancima
pomogli kod iskrcavanja na svoj otok *+,-. godine do uloge korzikanskih klanova iz
'arseillesa u suzbijanju .crvene opasnosti. *+,/. i *+,+. godine. 0pijuni su stvorili i
antikomunisticku armiju od pripadnika plemena 1mong iz dananjeg .2latnog "rokuta.. 3
slucaju potrebe gortaci su se trebali suprotstaviti Kinezima i njihovim marionetama unutar
4aosa.
Kasnije su, zaticeni svojim zaslugama i kao potencijalno dobro doli saveznici, 5icilijanci,
Korzikanci i 4aoani postali glavni uzgajivaci opijuma i preradivaci ove sirovine u heroin.
!gre svjetskih sila su uspjele uspostaviti ravnoteu straha medu blokovima, ali uz cijenu ciju
cemo visinu tek vidjeti. Oni koji su u podzemnom obracunu sudjelovali nekoliko su godina
iza toga dobro naplatili svoje usluge. "ko zna tko danas naplacuje slicne usluge na isti nacin.
#elike igrace ne zanimaju vaa djeca niti kako ce ona izgledati nakon to ih usie paklena
navika. Oni ni ne znaju kako ona izgledaju i vi ste moda taj koji jedini moe jednostavno
izbjeci da vae dijete bude rtvom tekih narkotika. 6ecept je samo jedan7 ne uzeti drogu.
5uprotstaviti se savrenom marketingu i onoj bolesti od koje svi bolujemo 8 znatielji. #ae
dijete niti vi necete postati oznojeni drcuci ovisnik s unitenim ilama od jedne cigarete
marihuane. %roblem je u tome da ta jedna cigareta ne mora, ali moe dovesti do onih teih
droga. %aniku ne treba stvarati, ali nemojte zaboraviti ono to si nerado priznajemo. $aa
djeca su licnosti, ona nisu kopija nas samih niti projekcija naih elja.
Odgoj koji sam spomenuo ranije prijateljsko je prenoenje saznanja o ovom svijetu i ivotu.
5ilom nece ici, jer s druge strane postoji dobro utemeljena subkulturna propaganda koja
diskretno u svijest covjeka uvlaci uvjerenje da je .joint. potpuno bezopasan, .ecstas). ne
moe nikoga ubiti, a .horse. i .kokica. se .... mogu uzimati ako ih dri pod kontrolom..... 2a
nekoga je moda to zaista tako, ali onome na koga ce pasti kocka u ovom ruskom ruletu
statistike vie ne vae. $emojte se zavaravati na nacin na koji to obicno cinite razmiljajuci
.... meni se to ne moe dogoditi.... i osjecajuci onu laganu ugodu i oputanje kada procitate da
se to dogodilo nekom drugom, a vas je ovoga puta zaobilo. 2a mene, narkomanija je bolest, a
osoba koja je ovisna o nekom teem narkotiku spada u nadlenost adekvatnih medicinskih
ustanova. 5igurno je bolje sprijeciti nego lijeciti, ali ako vec nastane situacija da je covjek
zahvacen opasnom poudom, najbolje je obratiti se ustanovama koje se profesionalno bave
rehabilitacijom ovisnika.
Autor
MARIHUANA
Varljivi prijatelj s istoka
%rastari grad #aranasi, kojeg zovu jo i Kashi, a 9nglezi su mu
nadjenuli ime enares, jedan je od sedam :svetih gradova; !ndije.
1indusi vjeruju da onaj tko umre na obalama rijeke <ange, u enaresu, odnosno na glavnom
od njegovih -=> gatova, ne mora natrag u novo tijelo na 2emlji. Drugim rije?ima, takav se
sretnik osloba@a :kruga ra@anja; ili reinkarnacije. 2a njega prestaju beskrajne patnje koje
ivot donosi, pa umiruAi danonoAno preplavljuju ovaj grad. Dolaze naj?eAe vlakovima, ali i u
zrakoplovu moete zamijetiti pokojeg jainisti?kog sveAenika ili bolje stojeAeg !ndijca na kome
se vidi da mu kraj nije daleko. Dok ?amcem plovite rijekom, kraj vas prolaze mali zaveljaji u
kojima su ostaci onih koje su spalili, nakon to su ih ujutro pronali mrtve na gatu, ili su ih
donijeli ?lanovi njihovih obitelji. 3z obalu su brda drva, za one bogatije sandalovina. $i u
smrti jednakosti nema, mada je nezainteresiranost neposrednih korisnika posve jasna.
enares je budan B, sata dnevno. %rljavim, pranjavim ulicama glavinjaju prosjaci,
beskuAnici, samozvani astrolozi iz ?ijih usta bazdi jeftini alkohol i, dakako, turisti eljni
uzbu@enja u gradu za koji je netko uporno dokazivao kako je davno ugostio i samog !susa
Krista. Kau, tada se zvao !ssa. ajka pomae turizmu kojem je ovdje podre@eno sve. #aljda
je zato enares grad u kojem moete u dravnoj trgovini, koja se zove :bhong shop;, kupiti
sve ono to se moe dobiti iz biljke koja se latinski zove (annabis.
6ije? je o marihuani, koju, osim ovdje, legalno moete kupiti vjerojatno samo u
$izozemskoj. 5usretljivi, veA dobrano oamuAeni prodava? pristaje nas uvesti u poveAe
skladite skromne trgovine u kojem sjede neobrijani !ndijci koji ovdje pripremaju i pakiraju
proizvode koje zovu bhang, ghanja i charas. 'oj je ameri?ki prijatelj 6ichard zbunjen. "oliko
droge na jednom mjestu tjera ga na kalkuliranje kolika bi joj bila vrijednost na ulicama nekog
od ameri?kih gradova. !zbacuje cifru od preko -CC tisuAa dolara. %omiljam da je moda
prekardaio nekom nulom, no on inzistira. 2nam da se u koli jedva provla?io zbog
matematike i ipak mu ne vjerujem. De?ki se oko nas blaeno krevelje, dok mi impresionirani
naputamo prostor u kojem se nalazi tisuAama puta veAa koli?ina marihuane od one zbog koje
su mnogi na 2apadu osu@eni na dugogodinje robije. "o ti je teorija relativnosti u podru?ju
vrijednosti koje diktiraju dravne institucije. 3 !ndiji se moe napuiti do besvjesti za par
dolara, dok su te jo nedavno za istu stvar u 5&D mogli skloniti i na deset godina. Danas se u
veAini ameri?kih saveznih drava posjedovanje marihuane u koli?inama organi?enim na
osobnu uporabu kanjava nov?anom kaznom, jer vie protok ove droge nitko ne moe
kontrolirati.
6a?una se da je u 5&D ?ak ,C tisuAa osoba godinje kanjavano globom, privo@eno na
sasluanja ili zatvarano zbog marihuane. !zvjeAe 9uropske 2ajednice iz *++*. godine
pokazuje da je u zemljama ?lanicama promet ostvaren od prodaje marihuane /,> milijardi
dolara godinje, prema nekima ?ak tri puta vie nego od heroina.
<odinu dana ranije, zaplijenjena je koli?ina od B.BCC tona marihuane, a da, prema vlastitom
priznanju vlasti u tim europskim zemljama, :... na tritu uopAe nije nedostajalo te vrste
droge...;. 2akoni se i u 9uropi razvodnjavaju kada je u pitanju marihuana, odnosno onaj njen
dio koji ima nadimak :trava;. Kasnije Aemo razjasniti razlike u proizvodima koji se dobivaju
iz razli?itih dijelova iste biljke. %ritisci za legalizacijom ove zacijelo najblae droge, koja se
ipak, uz amfetamine i barbiturate, nalazi u klasi britanske liste narkotika, traju veA
desetljeAima. Dok njeni zagovornici isti?u njenu blagost u djelovanju na organizam, oni koji
su za njenu zabranu podsjeAaju na ono najopasnije7 da nas beba moe odvesti vukovima.
5tatistikama se stalno pokuava dokazati da su ovisnici o tekim drogama poput heroina i
kokaina ?esto po?injali svoju narkomansku karijeru s marihuanom. O?ito tu ne?ega ima, pa i
mimo ?vrstih dokaza, svjetske vlade oklijevaju kada je u pitanju legalizacija marihuane.
!zvjeAa i anketa o tome da je marihuana opasna ili nije opasna ima na stotine. &ko je samo u
9uropi promet od marihuane mjeren u milijardama dolara, svakome je jasno da je najmanji
problem pribaviti istraivanje koje potvr@uje ovu ili onu tvrdnju. Jer, kako su me upozorili
neki dobri poznavatelji ove problematike, opAe uvjerenje da legalizacija marihuane odgovara
onima koji je prodaju na crnom tritu nije to?no. Kada bi dolo do legalizacije kanabisa, to bi
najvie pogodilo upravo one koji ga proizvode i prodaju na crno. %rema toj tezi, svaki bi
promet ovom drogom vrlo vjerojatno postao monopolom drave, koja bi ujedno kontrolirala
kvalitetu, pa bi razra@ena podzemna mrea botani?ara amatera, koji beru milijarde dolara
godinje, ubrzo usahnula. 2ato je u toj magli interesa u kojoj u prvoj liniji stoje nepopravljivi
optimisti, entuzijasti :marice; koji su od njene legalizacije napravili ?itavu ideologiju,
nemoguAe razabrati tko je zapravo taj koji povla?i konce. $esumnjivo gigantski kapital koji
se oko marihuane vrti mora imati debelog utjecala na sve sfere ljudskog ivota, od medija do
visoke politike.
$ajpopularnija teza koju zagovaraju maricoljupci jest ona da je marihuana zdravstveno
neuporedivo manje tetna od alkohola, pa stoga nema razloga da se ne legalizira. Jer, dobra je
stara :pira; ne samo legalna, veA se ?ak nalazi na popisu prehrambenih namirnica D "o to je
:vatrena voda;, zbog uro@ene neotpornosti sjevernoameri?kih !ndijanaca tu ?itavu rasu
upropastila, dakako uz pomoA dobrih bijelih ljudi, nikoga osobito ne zanima. %ovijest pie
pobjednik, koji danas iznalazi opravdanja za stanje u indijanskim rezervatima gdje je teki
alkoholizam jedan od glavnih razloga za siromatvo i neobrazovanost ljudi kojima je jednom
pripadao ?itav kontinent na kojem su sada svedeni na turisti?ku atrakciju i proizvodnju
suvenira.
Marihuana je biljka koju biljee prastari spisi, a arheoloka su istraivanja potvrdila da je
bila poznata, dakle vjerojatno u uporabi, veA prije E.>CC godina. %ostoje tri glavne vrste
marihuane, ozna?ene latinskim imenima7 (annabis sativa, (annabis indica i (annabis
ruderalis. %rva je od njih najrairenija, ima je mnogo u Kini, a zna se da je veA u *=. stoljeAu
bila rasprostranjena po cijelom sjevernoameri?kom kontinentu. Karakteristika je ove vrste
konoplje slabija narkoti?na djelovanja visoka stabljika iz koje se izvla?e jake vlati, ali i mala
koli?ina smole, koja zapravo sadri najveAu koli?inu "1(8a, tetrahidrokanabinola, jednog od
glavnih sastojaka koji ovu biljku ?ine drogom.
3 tom *=. stoljeAu Cannabis sativa, konoplja zanimljive buduAnosti igrala je na ameri?kom
kontinentu jednu drugu ulogu. $aime, od nje su se proizvodili papir, tkanina za odjeAu, jedra
za jedrenjake i brodska uad. ritanske potrebe za uadi i jedrima bile su, prema 5taffordu,
tolike da je sve do polovice *E. stoljeAa postojao propis kojim se u #irginiji predvi@ala kazna
za farmere koji nisu uzgajali kanabis D
%oznato je da su ovu biljku uzgajali i Fashington i Jefferson, a iz dnevnika prvog od dvojice
moe se samo naga@ati da li je bio upoznat s njenim o?aravajuAim kvalitetama, koje Ae dva
stoljeAa kasnije poharati dravu kojoj je udario temelje. "homas Jefferson je posebna pri?a.
#rhunski intelektualac koji je u svojoj kuAerini na brdu 'onticello u #irginiji imao kolekciju
od, za ono vrijeme fantasti?nog broja knjiga, njih sedam tisuAa, putovao je u Grancusku i sa
sobom vodio dva (rnca kako bi nau?ili kuhati francuske specijalitete. #rt ispred kuAe :oca
&meri?ke Deklaracije $ezavisnosti; imao je gredice na kojima je raslo ?ak B>C vrsta povrAa,
koje je "homas odli?no poznavao. $aravno, nikada se ne bih usudio uzrujati 3jaka 5ama
teorijom da je u ve?ernjim satima Jefferson frkao :jointove;, mada se ?ini da je taj ?ovjek bio
suvie znatieljan i pametan, a da bi propustio ?uti neto o neobi?nim kvalitetama biljke koja
se uzgajala u tako ogromnim koli?inama.
Cannabis indica klasificirana je */E-. godine, a kako je moguAe zaklju?iti iz njena imena,
potje?e iz !ndije. "amo ne samo da je lako moete kupiti, veA i nabrati, dakako iza@ete li malo
izvan nekih naseljenih mjesta. !ntelektualci koje sam sretao u !ndiji nisu pokazivali nikakvo
oduevljenje za marihuanu, oni okrenuti duhovnim vrijednostima smatrali su da se radi o
grijehu kojim se gazi tradicionalni zavjet neuzimanja iv?anih stimulativa.
Kod niih slojeva, recimo voza?a rike koji nas je razvozio enaresom, uo?io sam da je ?esto
pod utjecajem marihuane. 'oda je to samo moje iskustvo, ali imao sam osjeAaj da sredina u
kojoj je marihuana ipak neto svakodnevno ne pokazuje za drogiranje pretjerani interes. 5
druge strane, ova je biljka zabiljeena u &tharva #edi kao jedna od :pet svetih; biljaka
hinduisti?ke religije. %uenje haia kao neto uobi?ajeno me@u nekim indijskim sadhuima i
aghori jogijima odli?no opisuje 6obert 5voboda u svojoj knjizi :&ghora;.
otani?ki gledano marihuana je vrlo zanimljiva biljka, koju su godinama trpali u razli?ite
porodice, da bi na kraju netko ?ak ustvrdio da je ro@akinja smokve. 'arihuana se u svom
razmnoavanju ne oslanja na kukce, veA postoji enska i muka biljka, a kada to zahtijevaju
prilike, kanabis moe biti i dvospolac D "o zna?i da na jednoj biljci postoje :enske; i
:muke; grane i ona se moe sama oploditi i tako nastaviti s razmnoavanjem. Odnos mukih
i enskih biljaka varira, ovisno o kraju u kojem biljka raste, odnosno koli?ini svjetla kojoj je
izloena. "ime se prilikom uzgajanja moe manipulirati i odrediti broj?ani odnos enskih i
mukih jedinki.
Ova indijska verzija kanabisa nema kvalitete kojima bi zadovoljila potrebe za uadi i
papirom, ali ima one druge. Ona, naime, sadri vie smole psihoaktivnih svojstava, pa je vrsta
koja je naprivla?nija i ilegalnim uzgajiva?ima upravo Cannabis indica. "u sad ima raznih
trikova, pa Ae biljka imati vie narkoti?kih svojstava ako joj se omoguAi vie svjetla dnevno, a
bit Ae i via ako se sadi u guAim redovima. Ovdje je majka %riroda nepravedna, pa je enska
verzija skoro dvostruko tea od muke. 5 time da ?ak BC posto njene teine otpada na liAe,
koje Ae jednog dana zavriti u cigareti nekog sjetnog ostarjelog hipp)ja na obalama &rapskog
mora, u staroj portugalskoj koloniji <oi, gdje je sve po?elo jo u tim glasovitim ezdesetima
naeg stoljeAa. <oa je i danas mjesto gdje moete dobiti ono ?ime je og obdario !ndiju u
neograni?enim koli?inama, ali to vie nije mjesto na ?ijim se prekrasnim plaama skupljaju
desetine tisuAa &mera zadojenih kozmopolitizmom i slobodnom ljubavi. 5tari je san mrtav,
ezdesete ostaju slatka iluzija na koju podsjeAaju jo jedino stari naputeni samostani <oe u
kojima su hipp)ji znali potraiti malo hlada za vruAih indijskih mjeseci zamagljenih dimom
kanabisa.
3 nekim dijelovima !ndije poljem kanabisa krui ekspert kojeg zovu :ganga doktor; i
istrebljuje :mukarce; me@u biljkama, pa ostaju smolom bogatije :enke;. 5adraj se smole u
biljci moe poveAati i tako da se ona u odre@enom smislu traumatizira, odnosno da se u ranoj
fazi uzgoja izgradi osobita koara koja ometa biljku u rastu. 3 podru?ju 1imalaja, gdje se i
najvie primjenjuje, ona ima nadimak :koara za mu?enje;.
0to vie smole, to vie dolara logika je koja ?udesno pokreAe umove gladne profita, pa
&merikanci svako malo otkriju kakav ilegalni pogon ili farmu opremljenu vrlo efikasnom
tehnologijom za uzgoj marihuane. Dobar je primjer jedan :poduzetnik; iz savezne drave
#ermont, koji je izgradio gigantski pogon opremljem umjetnim svjetlima i osvjeiva?ima
zraka. Kada je G! stigao na vrata zgrade u kojoj su bujale zabranjene bilj?ice, ?ovjek je veA
bio odmaglio u nepoznatom pravcu, pa ga sada trae i preko televizijskih emisija. KuAna je
produkcija narkoti?ne biljke vrlo razvijena, to nije ni ?udno ako imamo u vidu ?injenicu da je
ameri?ko trite krcato priru?nicima koji daju detaljne upute kako se to moe provesti u djelo.
Od iste se biljke, dakle, dobivaju tri glavna proizvoda7 prvi je na?injen od liAa biljke pri
njenu dnu, najjeftiniji je i naj?eAe se javlja kao standardna :trava; ili ono pod ?ime mi
obi?no podrazumijevamo marihuanu. 3 !ndiji ga zovu :bhan;. :hang; neki zovu produkt
na?injen od liAa i stabljike biljke, a prema nekima je to liAe marihuane mljeveno u prah,
mijeano sa za?inima i pripremljeno kao napitak. 2atim je tu :hanja; ili :ganja;, koju
verceri nude na svakom uglu u veAim indijskim gradovima. :<hanja; bi trebala zapravo biti
marihuana, ali po svemu sudeAi ima niz raznih dodataka. Hesto je zamjenjuju s :gunjom;,
&brus precatorius, koja je tako@er psihoaktivna. OpAenito, veAu trinu vrijednost imaju
produkti od liAa s vrha stabljike, jer sadre veAu koli?inu smole. (vjetni pupoljci donose jo
veAi sadraj aktivnih tvari. Kona?no, tu je i sama, ?ista smola, koja je poznata kao charas ili,
nama na 2apadu I ha!i!. Ova je droga oko *C puta ja?a od obi?ne :trave;, koja moe znatno
oscilirati u kvaliteti.
"ako je, recimo, iz osobite vrste sjemena moguAe dobiti biljku ?iji se :enski; predstavnici
obra@uju prije no to se na njima pojave sjemenke. Ova se vrsta marihuane smatra
najpotentnijom, a poznata je pod imenom :sinsemilla;, to na panjolskom zna?i :bez
sjemenki;. 3zgajiva?i koje je u nekim dijelovima svijeta nemoguAe kontrolirati, a to je na
mnogim mjestima jer se marihuana lako prilago@ava u gotovo svim okolnostima, doveli su
?itav biznis do savrenstva.
3sprkos stoljeAima uporabe, ova droga skriva jo mnoge tajne. "ako nije nikada objanjeno
zato oni koji pue marihuanu uzgojenu na razli?itim mjestima u svijetu tee razvijaju
toleranciju prema narkotiku nego oni koji stalno pue marihuanu istog porijekla.
%rodukti nastali iz ove konoplje uglavnom se pu!e, ali se mogu i vakati. Kanabis se u
5jevernoj &frici konzumira kao mjeavina sa za?inima i voAem poznata kao :majoon;, a
postoje i tamne, mekane kuglice poznate kao "ibetan "emple alls, te tzv. :tajlandski
tapiAi;, odnosno osuena :trava; vezana u tapiAe vlaknima iste biljke koja je vrlo jaka i pui
se. %ostoji duga?ki niz pripravaka iz svih dijelova svijeta, poput $epala, &fghanistana,
Kolumbije, 'eksika, 1avaja itd.
Ulje na?injeno od haia moe dati vrlo jake psihodeli?ne efekte, koji mogu trajati i vie sati.
%ovijest je pokazala da iskustva s ovom drogom imaju niz neo?ekivanih aspekata, koji
podrazumijevaju probleme s kojima Aemo se pozabaviti kasnije.
Od Skita Dylana
"reAa vrsta kanabisa, Cannabis ruderalis, otkrivena je tek *+B,.
godine i to u junom 5ibiru. #jerojatno je njen otkriva? imao u
rukama prastare zapise 1erodota, koji se neko vrijeme pridruio
nomadskom plemenu 5kitima. 5tanovnici stepa koji su bili u stalnom
pokretu imali su neobi?an obi?aj. $aime, nakon to bi sahranili nekog
vanijeg ?lana plemena, 5kiti bi se pro?iAavali tako da bi konstruirali
improvizirani ator koji je zapravo predstavljao parnu kupelj. 3lazili
bi u prostor na ?ijem se podu nalazilo uareno kamenje i na njega
bacali sjemenke biljke koja je stoljeAima kasnije identificirana kao
jedna vrsta konoplje. 1erodot je zamijetio narkoti?no djelovanje dima
nastalog od sjemenki, jer su sudionici u ritualu zavijali od zadovoljstva nakon to su unutar
ovakva atora proveli odre@eno vrijeme.
Ovaj je zapis zaboravljen do kasnih ?etrdesetih ovog stoljeAa kada je u zaba?enim i slabo
istraenim planinama &ltaja otkriveno ?itavo groblje 5kita ?ija se starost procjenjivala na ,CC.
godinu prije Krista. $iske su temperature pomogle o?uvanju tijela pokojnika, uz koje su
prona@eni mali atori u kojima su se nalazile bakrene posude ispunjene sjemenkama konoplje.
&naliza je pokazala da se radi o vrsti (annabis ruderalis, pa je legenda da su 5kiti jo davno
poznavali sva svojstva kanabisa time dobila svoju definitivnu potvrdu. !zgleda da je ova vrsta
poznata isklju?ivo u ovom dijelu svijeta, odakle se nije irila najvjerojatnije zbog toga to kao
droga nije bila posebno atraktivna. $aime, sadri relativno malo tetrahidrokanabinola, nia je,
s neto debljim liAem od svoje za me@unarodno podzemlje privla?nije ro@akinje.
"anabis je u raznim dijelovima svijeta poznat pod raznim imenima, a opisan je u irokom
rasponu djela, od perzijske :2end &veste; do pri?a iz tisuAu i jedne noAi. $eka su iskapanja u
<r?koj potakla pekulacije da je na@eni komad haia dokaz da je ovu drogu kod proricanja
koristila delfijska proro?ica %itija. "eza ima konkurenta u pri?i da se lokacija na kojoj je
proro?ica vra?ala nalazila na mo?varnom tlu iz kojeg su izbijali podzemni plinovi, pa se
proro?ica trovala na taj na?in, a ne haiem. Dakako, ostaje nam i moguAnost da je ona odista
imala proro?ke sposobnosti, pa joj nisu trebala nikakva trovanja.
$ajbizarnija legenda vezana uz kanabis zacijelo je ona o 6edu &sasina J3bojicaK, a potje?e od
'arka %ola, venecijanskog putnika koji se *B/-. godine naao u dolini &lamut u %erziji.
"amo je sreo 5tarca s %lanine, poglavara perzijskog ogranka ismailitske sekte poznate pod
imenom &sasini. Dva stoljeAa stari red Ae uskoro pomesti jedan od rijetkih koji ga je
nadmaio okrutnoAu I Dingis kan. %orijeklo je reda dosta nejasno, ali prema nekima radi se
o sekti koja je nastala u povijesnom raskolu unutar !slama, kada je dolo do podjele na sunite i
iite. 3 borbama oko 'uhamedova nasljednika ?ak je ubijena i %rorokova kAer Gatima, a
po?ele su nastajati razli?ite sljedbe na ?ijem su ?elu bili :sveti ljudi; iz pustinje, me@u kojima
su neki vjerovali u reinkarnaciju, drugi u potpune seksualne slobode, a tako je nastao red
:otpadnika od otpadnika;, koji je propovijedao ubijanje kao vjersku dunost D 6adi se o
prete?i buduAeg 6eda &sasina kojeg sredinom **. stoljeAa osniva 1asan bin 5abbah, koji je
ujedno prvi 5tarac s %lanine. 6adilo se o tipu kojeg (olin Filson opisuje kao :... ?ovjeka
vjerske discipline poput 5v. &ugustina i politi?ke nepopustljivosti jednog 4enjina...;. 3skoro
1asanovi ubojice, koji po potrebi rtvuju vlastiti ivot da bi smaknuli nekog tko je smetao
njihovom gazdi, postaju strah i trepet za velmoe tog dijela svijeta.
1asan ubrzano okuplja sljedbenike i postupno zauzima dvorac &lamut, ?ije ime u prijevodu
zna?i :Orlovsko gnijezdo;. "u Ae provesti ostatak ivota upravljajuAi intrigama u tadanjem
jo vrlo podijeljenom svijetu !slama. %isao je i knjige, a oni rijetki koji su ga mogli sresti i
osobno, osjetili su njegov bijes ako bi slu?ajno prekrili neki od kodeksa kojih se on fanati?no
pridravao. Konzumiranje vina je bilo zabranjeno, pa je 1asan dao ubiti i vlastita sina koji je
to pravilo prekrio.
$azanimljiviji je dio pri?e onaj o tome kako se pripremalo &sasine za akcije u kojima bi
ubijali u ime vjere, a na temelju 1asanovih prosudbi. Hovjeka bi se uvjerilo da Ae zbog onoga
to Ae u?initi zavrijediti 6aj, dapa?e, dobio bi doputenje da mjesto gdje Ae se kasnije preseliti
za vje?nost posjeti na tri danaD $aime, u dubokoj kotlini iza dvorca, u koju je svaki pristup bio
strogo zabranjen, napravljen je raskoan vrt s fontanama i prekrasnom pala?om. Kandidata za
ubila?ku misiju bi drogirali haiem i, izgleda, opijumom. "ada bi ga prenijeli u imitaciju
6aja koja je morala za ove ljude iz pustinje biti fascinantna. "ri dana on bi uivao u lijepim
enama koje je imao na raspolaganju, raskonoj pala?i i obilnim koli?inama haia. 2adnji bi
ga dan drogirali do besvjesti i vraAali u 1asanov zamak. Hovjek, koji je bio uvjeren da je
doista zavirio u 6aj, pun je entuzijazma primao zadatak koji bi mu povjerio 5tarac s %lanine.
1asan je imao vojsku svojih fanatika koja je bila premala za vo@enje bitaka, pa je to
nadokna@ivao atentatima na svoje neprijatelje, u ?emu su njegovi sljedbenici dostigli zavidan
nivo efikasnosti. ! oni najzatiAeniji suparnici ?esto bi padali kao rtve &sasina. Dovoljno je
reAi da su uspjeli likvidirati $izama &lI'ulka, #elikog #ezira turskog sultana, ali i mnoge
druge. rojni su dokazi da pri?a o ovom jedinstvenom :pranju mozga; uz pomoA haia nije
samo legenda.
Ha!i!, koji je, kao to sam veA napomenuo, zapravo smola sastrugana s biljke, prona@en je i
na jednom kartakom brodu potonulom za vrijeme %unskih ratova, spominje ga kao sredstvo
za poticanje dobrog raspoloenja u vrijeme 6imskog (arstva i sam <alen, dok je u aselu
otkriven crte botani?ara 4eonhardta Guchsa iz *>,B. godine, na kojem se vidi ova biljka koja
se postupno proirila po cijelom svijetu.
3 po?etku *=. stoljeAa, kanabis kao biljku koja neobi?no djeluje na ljudsku psihu opisuje i
francuski knjievnik Grancois 6abelais. $e treba ni naglaavati da su drogu oduevljeno
prihvatili i drugi umjetnici. "o je dodue bilo tek *E,,. godine, kad je "heophile <autier u
%arizu osnovao :4e (lub des 1aschischins; J:Klub prijatelja haia;K, koji je jednom
mjese?no okupljao ljude poput audelairea, 1ugoa, alzaca i Dumasa. "ada vodeAi pariki
minkeri odabrali su za svoja redovita mjese?na drogiranja hotel :%imodan;. 1ai je
pristizao iz &lira, a neki smatraju <autierove opise djelovanja narkotika prvima te vrste u
9uropi. $o, ima i onih koji osporavaju njihovu autenti?nost vjerujuAi da je pjesnik obilno
pretjerivao fantazirajuAi na na?in koji nije karakteristi?an za produkte dobivene iz narkoti?ne
konoplje.
!zgleda da je od cijele drube kanabis najvie strefio audelairea, ?ija su djela vrlo ?esto
obojena tamnim raspoloenjem, a to se nerijetko pripisuje njegovom prekomjernom uivanju
u zavodljivoj biljci. "rovanje haiem u kasnijim godinama u umjetni?kom svijetu ne
predstavlja nikakav raritet. 'arihuana jo manje. 3 svojim je songovima otvoreno zagovaraju
eatlesi, 6olling 5tonesi, ob D)lan i mnogi drugi, a u ezdesetima i sedamdesetima se u
aktivnu borbu za njenu legalizaciju uklju?uju &llen <insberg, ali i ironi?ni 4enn) ruce, koji
javno izjavljuje da Ae marihuanu legalizirati onda :... kada po?nu uhiAivati djecu politi?ara i
studenti prava osjete njene efekte prije no to postanu suci ili tuitelji...;.
Uporaba marice
Obzirom da je kanabis najrairenija droga, uz bezbroj oblika u kojima se pojavljuje na tritu,
moguAe ju je u organizam unositi na razne na?ine. Oni koji ele ja?e efekte, obi?no pripravke
kanabisa pue. "o moe biti u obliku cigarete, koju tada zovu #joint; ili :spli$$;. 'ijea se s
duhanom, a u istoj formi moe se naAi i hai. %uiti se moe preko razli?itih lula ?ija je
funkcija naj?eAe to da dim droge prevedu preko vode. $ajpoznatije su takve sprave, ?ija je
namjena zapravo ista, tzv. :chillum; i nargila. $eki ?ak narkoti?nu smolu stisnu izme@u dvije
uarene otrice noa, a dim zarobe u obi?noj boci za mlijeko. "aj se dim naglo udie i zadri u
pluAima to je dulje moguAe. "ime se osigurava ubrzani prodor tetrahidrokanabinolnih
molekula u krvotok, a tako i u mozak, gdje Ae izazvati senzacije zbog kojih se droga i pui. 2a
nenaviknutu osobu iskustvo moe biti vrlo neugodno, praAeno osjeAajem guenja ili estokim
kaljem. "o Ae ponovnim uzimanjem droge postupno nestati.
%edenjem proizvoda na bazi kanabisa neAe nastupiti gotovo trenutni efekti kao to je to slu?aj
s puenjem, dapa?e, moe proAi i sat i pola dok nastupe u?inci konzumirana narkotika. & taj
na?in unoenja u tijelo haia ili marihuane predstavlja poveAanu opasnost zbog toga to onaj
koji ga uzima ne zna je li uzeo koli?inu koja Ae postupno dovesti do iskustva iznad eljenog,
ali ne u pozitivnom, veA negativnom smislu. $aime, dok ?itava kroz usta unesena koli?ina
droge po?ne djelovati, korisnik moe vidjeti da je uzeo previe, kada Ae se nerijetko po?eti
gubiti u tekim i neugodnim emocijama koje neAe moAi kontrolirati. %ua? Ae, kad osjeti neto
to mu se ne svi@a, smjesta prestati uvla?iti omamljujuAi dim i time iskustvo kolikoItoliko
staviti pod kontrolu. Od kanabisa se mogu spravljati i alkoholature, a stvari su se razvile do te
mjere da postoje ?itave kuharice u kojima pie kako kanabis moete ubaciti u kulinarske
specijaliteteD
6aireno uvjerenje da je kanabis najblaa droga samo je, prema nekima, djelomi?no to?no.
!skustvo s marihuanom i haiem prije svega Ae ovisiti o kvaliteti droge, ali i mentalnom
stanju korisnika. 1ai Ae ?ovjeka u?initi tromijim, a marihuana veselijim. #eAina korisnika
marihuane opisuje svoje stanje kao osloba@anje od psiholokih ko?nica u prometu s okolinom,
sanjivost i poveAanu osjetljivost na zvuk i boje. <lazba dobiva osobito zna?enje i zvu?i
grandioznije nego u normalnim okolnostima. 3vid u zna?enje mentalnih procesa prostaje
otriji, osoba moe biti dobre volje i osjeAati potrebu za smijehom. 6adi li se o drogi snanija
djelovanja, moe doAi do halucinacija sa zatvorenim, ali i otvorenim o?ima. Hesto te
halucinacije izgledaju kao ivi crtiAi, mogu podsjeAati na iskustva s 45D8om.
%uno se pekuliralo s afrodizija?kim efektima kanabisa, koji doista, prema nekima :...
poveAava seksualnu privla?nost i osjeAaj sigurnosti u odnosima s partnerom...;. "o se
osporava tezama da je u pitanju veAa podlonost sugestiji uslijed suenja svijesti izazvanog
drogom, pa ?ovjek doveden u specifi?nu i stimulativnu situaciju reagira poveAanim interesom
i, eventualno, potencijom. $o, treba upozoriti da su iskustva nekih upravo obrnuta. Droga ih
?ini nezainteresiranima za druge ivotne radosti. "o je vjerojatno slu?aj s onima koji uzmu
veAe doze droge, kada, kako to dobro formulira &ndreL ")ler, dolazi do :paralize mate; i
bezvoljnosti koja rezultira gubitkom elje za micanjem udova.
%red dosta godina, kada sam s nekoliko prijatelja usred zime zaglavio u malom danskom
oto?nom mjestancu Oster Kippinge, grupa se mladih $ijemaca napuila haia u lokalnoj
birtiji. 3 nedostatku opreme i zarobljeni snijegom koji je blokirao sve puteve, koristili su
pivsku bocu, zapravo njen grliA u koji su nagurali hai pomijean s duhanom. ilo mi je
jasno da su doze koje su inhalirali bile daleko veAe od standardnih. "o je bilo jasno i iz
?injenice da su satima nepomi?no piljili u jednu to?ku. Jedan je od njih redovno povraAao,
nakon to bi odteturao kroz stranji ulaz iz birtije van. Ostali su se osjeAali :high; do te mjere
da uopAe nisu imali elje komunicirati s okolinom. Dodue, i to je druk?ije ako je eufori?no
stanje izazvano manjim dozama droge. Hovjek osjeAa potrebu za odnosom s okolinom, ali
nerijetko zaboravlja zapo?eti s konverzacijomD
Dr. (harles "art je svojedobno na?inio opirno istraivanje efekata marihuane, koje je, prema
njegovim tvrdnjama, kroz osobite upitnike, obuhvatilo iskustva ukupno -/.CCC popuenih
:jointova;. 3?inke je podijelio na uobi?ajene i rijetke Jpoznati su i slu?ajevi u kojima kanabis
uopAe ne djeluje na korisnika odnosno ne izaziva nikakve promjene u njegovoj svijestiK.
!straivanje otkriva da je "art vrlo vjerojatno osoba sklona ideji legalizacije marihuane koja
objektivno nije pridala jednaku vanost ugodnim i loim u?incima droge, za koju su do
njegova vremena mnogi stru?njaci tvrdili da nije ba bezazlena.
"art, koji se kasnije bavio i parapsihologijom, kao glavni efekt marihuane navodi osjeAaj
dubljeg zna?enja u doga@ajima iz okoline, te ivlje slike okolia. Osjeti se profinjuju, pa
?ovjek bolje razumije rije?i neke pjesme, a njene tonove percipira detaljnije. Katkada dolazi
do poveAanog apetita, uglavnom zbog toga to se izotrava osjet okusa. ! percepcija vremena
se mijenja. Ono kao da se usporava, prolazi sporije, pa ?ovjek osjeAa :sada; i :ovdje; mnogo
intenzivnije. Ovo istraivanje tvrdi da se kvaliteta orgazma djelovanjem narkotika mijenja, a
osjet dodira poprima neka nova svojstva. $astupa osjeAaj oputenosti i razumijevanje za
druge osobe, koje se o?ituje i u poveAanom interesu za humor. Drogirani nije bu?an kao osobe
pod utjecajem alkohola, ali se niti ne moe usredoto?iti na intelektualne zadatke koji
zahtijevaju okretanje prema vanjskom svijetu. 5voje obveze ne smatra prijeko vanima i
pokazuje znakove neodgovornosti. %anja mu bjei i oteano ?ita. OsjeAa se dobro i
nezainteresiran je za probleme koji zahtijevaju bilo kakav napor. $e pokazuje interes za
kontrolom nad situacijom, veA se dje?jom naivnoAu preputa procesu okretanja prema unutra,
pri ?emu ima osjeAaj da po?inje bolje upoznavati vlastitu li?nost. $ema komplikacija sa
spavanjem, a olako izbjegavanje obveza jedan je od razloga zato se ovu drogu smatra
drutveno tetnom.
Bad
Doivljaji mogu biti i vrlo neugodni. 2vukovi postaju razvu?eni i nejasni, boje ?udne, svijet
nezanimljiv i besmislen. Drogirani se moe osjetiti okruenim neprijateljskim silama ili ?ak
od njih opsjednutim, a nerijetko po?inje osjeAati energetske centre na tijelu poznate u joga
tradiciji kao chakre. "o moe pratiti osjeAaj strujanja energije u ki?menom stubu. (jelokupni
period djelovanja kanabisa moe proAi u neugodnim emocijama, uz nejasan osjeAaj magijskih
sila na djelu. #anjski izgled drogiranoga moe podsjeAati na robota i ?itavi periodi iz sjeAanja
mogu biti izbrisani. Javlja se osjeAaj mu?nine i neugodne tromosti, nakon ?ega moe uslijediti
povraAanje, ?ak i u slu?aju uzimanja manje doze narkotika. $eki mislima odlutaju, a kasnije
se ne mogu prisjetiti koliko je vremena proteklo. 'oe se javiti fenomen poznat kao :deja
vu;, a u nekim situacijama dolazi do nekontroliranog pokretanja udova. Hesto tada nastaje
panika od potpunog gubitka kontrole nad ivotnim procesima, nastupa drhtanje ruku, a ?ovjek
postaje nemiran. 5ve to prate problemi sa spavanjem.
3 onim teim slu?ajevima dolazi do dugotrajnijeg gubitka interesa za seks i opasnog
ponaanja u drutvu drugih osoba. "o se moe manifestirati kao verbalna agresija prema
ljudima koje korisnik droge od prije smatra neprijateljima, ali i onima s kojima je ranije
odravao korektne odnose. Dolazi do zahla@enja u odnosima s drugim ljudima i teih ispada.
Kako to priznaje "art, osoba pod utjecajem kanabisa moe osjetiti snaan impuls koji je tjera
da nekoga fizi?ki povrijedi. "o je slu?aj kod korisnika s duljim staem i onih koji uzimaju
veAe doze ove droge. Dakako, pravila nema jer netko s odgovarajuAom predispozicijom moe
:puknuti; od relativno niske doze bilo koje droge.
!mao sam prilike sresti mladiAa u ranim dvadesetima koji je odavao smirenu i stabilnu osobu
koja je redovno uzimala marihuanu iz rekreacijskih pobuda. Jednog se dana naao u
psihijatrijskoj bolnici, opsjednut idejama o tome kako su na njega ba?eni uroci i snanim,
nekontroliranim strahovima od ludila. ez jakih medikamenata i odricanja od svih vrsta
narkotika oporavak nije bio moguA, dapa?e, prijetila su mu psihoti?na stanja i doivotni
psihi?ki poremeAaji. ! njemu je postalo jasno da i beba me&u vukovima katkada moe
progutati ?ovjeka.
&meri?ki dravni rat protiv marihuane poistovjeAuje se s 1arr)jem J. &nslingerom. 2akleti
protivnik droge, &nslinger nije alio truda u javnosti iznositi slu?aj za slu?ajem ubojstva u
kojima je navodno presudnu ulogu odigrala konzumacija vjerojatno najblaeg narkotika I
marihuane. 3 periodu od *+-B. do *+-/. godine kampanja protiv kanabisa razmahala se toliko
da je ,= od ,E ameri?kih saveznih drava ovu drogu stavilo izvan zakona. Objavljivane su
pri?e o onima koji su pod utjecajem marihuane skakali s prozora viekatnica, a spominjano je
i seksualno nasilje kao patologija koja se polako razvija ako ?ovjek u organizam unosi
tetrahidrokanabinole. $ije mnogo pomogla ni ?injenica da je postojalo BE razli?itih
medicinskih preparata na bazi kanabisa. Kutije cigareta s marihuanom koje su se prodavale
kao sredstvo u borbi protiv astme povu?ene su iz prodaje, kao i ostali proizvodi koji su imali
bilo kakve veze s kanabisom. !z dananje je perspektive jasno da je &nslinger u mnogo ?emu
pretjerao i rat protiv marihuane pretvorio u svoju opsesiju. !pak, odre@ene ?injenice kojima je
baratao nije lako osporiti. $eki autori knjiga o drogama i njihovim efektima mrzili su ga
toliko da je jedan od njih napisao doslovce7 :&nslinger je umro *+/>. godine I kona?no D;
ila je to slaba utjeha, jer je neumorni ameri?ki birokrat uspio neke ideje proturiti i u
3jedinjene $arode, veA u tim ranim ezdesetima skreAuAi panju na dolazeAu poast. 5hvatili
su ga vrlo ozbiljno i, kada je umro, njegova je vizija &merike liene legalnih narkotika
prakti?no bila ostvarena.
Posljedice
"anabis i njegove efekte na ?ovjeka, kao to je pretpostaviti, istraivali su mnogi. 'edicina
opisuje bolest psihoze Jima onih koji postojanje prave psihoze izazvane kanabisom
osporavaju tvrdeAi da se radi o privremenom poremeAajuK izazvane ovom drogom, a neki su
?ak kao relativno ?estu pojavu registrirali paranoju koja se javlja ako pua? marihuane nije
oputen, napet je ili boluje od neke kroni?ne psihi?ke bolesti. 2animljivo je da neki takve
patoloke strahove, koji se povremeno javljaju kod onih koji troe ovu drogu, pripisuju u?inku
samog narkotika, dok drugi vide problem u kvaliteti :robe; koja dolazi sa svih strana svijeta.
%rimjerice, ustanovljeno je da smola marokanskog porijekla zna sadravati kravlji i'met, a
junoafri?ka :trava; dodatak vrlo otrovne dature. 3 oba slu?aja, spomenuta one?iAenja
mogu imati udjela u nastajanju nekog tekog sindroma poput ovih prije navedenih. "o,
naravno, nije dovoljno utemeljeno objanjenje da bi na bazi njega netko potpuno legalizirao
kanabis. 5tje?e se dojam da su ameri?ke dravne institucije svele kanjavanje zbog
posjedovanja marihuane na globe vie zbog o?ite nemoAi da uporabu ove biljke stave pod
kontrolu, nego zbog uvjerenje da ona ipak ne predstavlja opasnost za fizi?ko i duevno
zdravlje ljudi. $o, gotovo svi oni s kojima sam razgovarao, a mogu ih svrstati u grupu vie8
manje redovitih potroa?a kanabisa, iskreno vjeruju da ih ova droga ne moe ugroziti.
(ijeli rat oko legalizacije, koji se stalno poja?ava kako se gomilaju medicinska istraivanja
koja ukazuju na dobre ili loe strane marihuane koja je od svih narkoti?kih sredstava najblia
vraAanju u legalne vode, izgleda da ima malo ansi za kraj. %rije svega zato to se ?itava scena
vezana uz drogu neprekidno zatamnjuje, broj korisnika zabranjenih sredstava raste, pa to ne
pridonosi raspoloenju u kojem bi dolo do ne?ega tako senzacionalnog kao to je legalizacija
jedne droge protiv koje su u ovom stoljeAu napisani kilometri tekstova i radi koje su ljudi,
kada se sve zbroji, sjedili u zatvorima stotine godina. ez obzira na to je li istinita ona ?uvena
i bezbroj puta ponovljena tvrdnja da je alkohol mnogo opasniji od marihuane.
5voj stav kroz sabrana istraivanja o kanabisu najbolje iznosi 5vjetska 2dravstvena
Organizacija, pa istinu o ovoj drogi moemo saznati najobjektivnije upravo iz izvjeAa ove
institucije u kojem se bavi narkoti?nom konopljom i njenim derivatima.
'anje doze kanabisa uzimane povremeno ne izazivaju vidljive oblike trovanja, ali izloenost
ovoj drogi u duljem vremenu i u veAim dozama dovodi do kroni?nog trovanja, koje moe
zahtijevati i nekoliko tjedana oporavka kako bi se stanje pacijenta normaliziralo. "anabis ima
vrlo negativno djelovanje na dine puteve, a ustanovljeno je da je dim marihuane opasniji od
duhanskog, dok je onaj haia jo razorniji. $akon nekog vremena moe izazvati bronhitis(
ali i karcinom pluAa, ako izloenost sastojcima iz dima potraje dovoljno dugo. 3pravo je to
neugodno svojstvo kanabisa i njegovih derivata ?esto spominjani argument protiv legalizacije.
'oj prijatelj 'ario, koji je eksperimentirao s mnogim drogama, pa tako uzeo i podosta haia,
komentira svoje odustajanje od ove droge na zanimljiv na?in7 :... 5ami efekti su znali biti
ugodni, no relativno sam brzo osjeAao probleme s disanjem nalik onima pua?a cigareta, ?ak u
odre@enom smislu i gore. !mao sam osjeAaj da mi se smola haia lijepila na pluAa. io je to,
uz fizi?ki, i psiholoki neugodan doivljaj...;.
#rlo opirna ispitivanja koja su pokuala povezati kanabis sa sr?anim oboljenjima nisu
pokazala da takva sveza postoji. !zneseno je miljenje da kanabis moe pogorati stanje
?ovjeka koji veA boluje od neke sr?ane bolesti. "o ni ne mora biti uzrokovano izravnim
djelovanjem narkotika, veA moe biti posljedica stresa koji droga izaziva na organizam.
'ada nije utvr@eno da kanabis oteAuje kromosome, ima indikacija da moe biti faktor u
nastajanju malinih oboljenja u tijelu korisnika. 6adi se o smoli koja moe utjecati na
metabolizam na vie na?ina, a najugroeniji su, dakako, kao to smo to veA ranije spomenuli,
dini putevi. 3 svezi s nastajanjem stanica raka u tijelu pua?a kanabisa su i neka istraivanja
koja se bave utjecajem droge na funkcioniranje imunolokog sustava u ?ovjeka. !zvjeAe
navodi da neki dobiveni podaci upuAuju na moguAe poreme)aje imunosustava, pa je to
vjerojatno povezano s pojavom alergija kod pua?a marihuane i haia. !pak, naglaava se da
te alergije nisu uobi?ajene.
"estovi na ivotinjama dokazali su da kanabis utje?e na produkciju spermija kod mukih
takora, ali to nikada nije dokazano na ljudima. $avodno marihuana kod ena moe
poremetiti menstrualni ciklus, ali izgleda da nema utjecaja na plodnost. 0to se ti?e
intelektualnih funkcija, jasno je da kanabis izaziva najrazli?itije varijacije promijenjenih
stanja svijesti koje se odraavaju na intelektualne sposobnosti tijekom i nakon djelovanja
same droge. O negativnim se psiholokim efektima govori s dozom opreza, ali se jasno isti?e
da stanja pani*no straha i paranoje mogu nastupiti koristi li se ovaj narkotik. Kada se
govori o psiho'i, dakle ludilu izazvanom kanabisom, psihijatri naj?eAe spominju epizode
koje :... traju do ?etiri tjedna...;, ?ime se zapravo daje na znanje da formiranje trajne psihoze
nije dokazano kao moguAnost vezana na potronju kanabisa. "u se znanost nalazi na skliskom
terenu, jer postoje osobe kod kojih je psihoza latentna, dakle prikrivena i bilo je koji okida?
moe pokrenuti. 2asigurno to moe biti i kanabis, iako se u na?elu ne vjeruje da droga sama
moe izazvati ovaj teki psihi?ki poremeAaj. arem ako je suditi po spomenutom izvjeAu
5vjetske 2dravstvene Organizacije.
5tvara li kanabis ovisnostM %rema novijim pogledima na ovaj problem koji se pred javnost
stalno vraAa veA desetljeAima postoje dokazi da moe nastati barem manja fizi?ka i psihi?ka
ovisnost o nekom od derivata kanabisa. 'ogu se pojaviti i znaci apstinentske kri'e, sli?no
kao kod opijata, nikotina i alkohola. Dolazi do znojenja, mu?nine i gr?enja miiAa. 3z to, onaj
koji pokazuje znakove krize zbog neuzimanja kanabisa moe pokazivati znakove nervoze i
?esto lako plane zbog ?esto nevanih vanjskih izazova.
$akon pregleda dokumentacije sakupljanje od strane D9& JDrug 9nforcement &genc)K, u
razdoblju od *+E=. do *+EE. godine, ameri?ki je sudac Grancis J. Noung dao izjavu koja je
proizvela pravi politi?ki potres u &merici7
:... <otovo svi lijekovi imaju toksi?no, potencijalno smrtonosno djelovanje, ali marihuana ne
spada u takve supstance. 'arihuana je u svom prirodnom obliku jedna od najneopasnijih
aktivnih supstanci poznatih ?ovjeku. 'jereno racionalnom analizom, marihuana se moe pod
stru?nim nadzorom koristiti u medicinske svrhe...;.
Ova je izjava dana krajem *+EE. godine, a cilj joj je bio skretanje panje na podatak da je
kanabis potencijalni lijek protiv mnogih oboljenja. "radicionalna ga indijska medicina koristi
u borbi protiv ?ak *CC razli?itih bolesti i simptoma, a kao takav je opisan i na 2apadu. !, do
zabrane, koriten. 3 zemljama poput !ndije, on se jo uvijek nalazi na popisu sastojaka
dodanih razli?itih tradicionalnim lijekovima, u ruralnim ga sredinama ljudi koriste bez
predrasuda, osobito tamo gdje je alternativa nedovoljno razvijenoj primarnoj zdravstvenoj
zatiti. :... Ova je prirodna droga daleko bezopasnija, kako mi je to energi?no objanjavao
indijski lije?nik dr. 5harma, od niza alopatskih lijekova iz donacije, me@u kojima je mnogima
istekao rok trajanja ili daju vrlo neugodne popratne efekte. "o da se ona ne zloupotrebljava za
masovno, nemedicinsko koritenje, stvar je kontrole koju nad njome treba uspostaviti...;.
Trava kao lijek
$akon $apoleonova i britanskog pohoda na !ndiju i 9gipat stanoviti F. . OO5haughness),
profesor kemije i prirodne filozofije, potrudio se jo *E-+. godine po?eprkati po starim
indijskim zapisima na koje je nabasao u (alcutti, pa ?ak provesti inicijalna ispitivanja na
ivotinjama. 2aklju?io je da se kanabis moe rabiti kao sredstvo za stiavanje bolova, protiv
reumatizma, jakih napada epilepsije kod djece i u jo neke druge svrhe. Grancuski je psihijatar
J. J. 'oreau vjerovao da marihuana moe pomoAi osobama koje pate od mentalnih problema,
a droga se uskoro nala i u &merici, gdje je postala sastavni dio niza preparata, od kojih je bio
osobito popularan alkoholni :"ildenov ekstrakt;.
3 drugoj polovici *+. stoljeAa jedan je *=8godinjak uzeo malo preveliku dozu ljekovitih kapi.
$jegovo je ime bilo Gitz 1ugh 4udloL, a prvi je opisao to to zna?i biti #hih; od kanabisa.
5matrao je da je pomoAu ?udne droge, koja ga je kotala svega = centi, putovao u misti?ne
regije opisane u uzbudljivoj isto?nja?koj literaturi. "ime je zapravo otvorio vrata marihuani i
haiu kao rekreacijskim drogama. !li, bolje re?eno, on je prvi jedan medicinski preparat
iskoristio kao narkotik, to opisao i tako otvorio put za neto to Ae u narednom stoljeAu na
2apadu postati prava noAna mora.
5 vremenom se lista oboljenja koje se moglo tretirati s kanabisom postupno proirivala, pa je
tako obuhvatila niz psihi?kih problema poput melankolije, histerije, migrene, delirium
tremensa, neuralgija, nesanice i noAnih mora. %rema jednom popisu iz *+B-. godine,
kanabisovi su preparati koriteni i kod gonoreje, prostatitisa, cistitisa, dismenoreje, a u formi
cigareta protiv emfizema, astme i kroni?nog kalja. #eA sam ranije spomenuo da kanabis
uklanja bolove, pa su ga lije?nici u to doba rabili u slu?aju bolova u crijevima i elucu, bez
obzira radilo se o karcinomu, ?iru ili nekoj drugoj komplikaciji.
!mao sam se prilike u !ndiji uvjeriti da njihovi lije?nici, osobito ajurvedski, rado kod bolova u
utrobi preporu?uju kanabisove pripravke. Kada sam jednom putovao preko Dehra Duna
prema himalajskom lancu, dan prije no to sam napustio Delhi i krenuo na sjever, spopali su
me neugodni bolovi u podru?ju abdomena, koje sam olako pripisao prolaznim smetnjama
izazvanim jakim indijskim za?inima. %itao sam lije?nika ashrama u kojem sam prespavao to
mi je ?initi obzirom da nije bilo na?ina kako odgoditi put. Kada sam mu opisao podmuklu bol
s lijeve strane i ?udan pritisak odozdo prema gore, odnekuda je izvadio malu plasti?nu bo?icu
ispunjenu sme@om tekuAinom. Objasnio mi je da ne smijem uzimati previe kapi, moda *C
ili *> u malo vode, najbolje prije spavanja. $ije mi rekao o kakvu se preparatu radi, niti sam
ga ja o tome bilo to pitao. #eA u Dehra Dunu u ve?ernjim sam satima osjeAao da mi se stanje
pogorava, ?udan je pritisak popraAen nekom neobi?nom nelagodom rasao. 3zeo sam kapi i
stanje se smirilo. 3 razdoblju od ** dana koliko sam proveo na putu koji je zavrio u Delhiju,
stalno sam odravao nekakvu ravnoteu uzimajuAi kapi koje mi je dao doktor iz ashrama.
2nao sam da neto nije u redu, ali su kapi uvijek na kraju potisnule simptome. %o povratku u
glavni grad !ndije pitao sam o kakvim se kapima zapravo radi i saznao da su bazirane na
kanabisu. #rativi se u 9uropu iz nalaza urina i krvnog seruma postalo je jasno da sam,
ustvari, imao problema s gutera?om, koja se valjda uzrujala zbog junoindijske kuhinje. 'oj
je put na sjever predstavljao nerazumni rizik, kojega cijelo vrijeme uopAe nisam bio svijestan.
! danas sam uvjeren da su mi kanabisove kapi pomogle.
3z navedene bolesti, kanabis se pokazao efikasnim u borbi protiv herpesa, raspuklina na
povrini koe, groznica, tetanusa i kolere. Od svih nabrojenih bolesti kojima su se
suprotstavljali kanabisom u tim ranim dvadesetima ovog stoljeAa, lije?nici izdvajaju migrenu
kao onu kod koje je droga uzimana u kontroliranim dozama dala najbolje rezultate.
Jama?no je sudac Noung imao ?vrste argumente kada je dao malo prije citiranu izjavu o
korisnu djelovanju kanabisa, ako se on koristi u medicinske svrhe i pod kontrolom stru?njaka.
'e@u njih sigurno spadaju spoznaje o tome da kanabis pomae osobama oboljelima od teke i
neizlje?ive autoimune bolesti ozna?ene sa slovima '5 I multiple skleroze. Ovo oboljenje
izaziva gr?enje miiAa i oboljeloga postupno vee uz invalidska kolica. $eki ameri?ki
pacijenti oboljeli od ove opake bolesti tvrdili su da im je marihuana pomogla koji puta ?ak do
te mjere da su mogli ustati iz kolica. Dr. 4ester <reenspoon u jednoj publikaciji koju je
objavilo 5veu?ilite 5tanford, opisuje mladog ?ovjeka koji pati od potpune paralize nastale
uslijed ranjavanja zbog nespretnog rukovanja orujem. Jaki bolovi koji se javljaju u miiAima
nestaju u roku od nekoliko minuta nakon popuenog :jointa;, tvrdi <reenspoon, a iznosi i
vlastitu tragediju. $jegov je sin Dann) sa *, godina obolio od leukemije i patio od jakih
mu?nina i povraAanja nakon provedene kemoterapije. $akon primjene kanabisa mu?nine su
gotovo nestale i dje?ak je mogao normalno jesti. $aalost, njegova se bolest na kraju
pokazala fatalnom.
%oznato je da su ameri?ke vlasti iznimno dopustile puenje marihuane bolesnicima oboljelima
od neizlje?ivih bolesti, a prema mnogima, kanabis je pomogao i kao sredstvo za uklanjanje
neugodnih simptoma koji se javljaju nakon kemoterapije i sli?nih zahvata.
<laukom, teka bolest o?iju, po svemu sudeAi najbolje se moe kontrolirati upravo
kanabinolima iz marihuane. 6adi se o oboljenju kod kojeg o?ni tlak raste i tako oteAuje o?ni
ivac. Jo *+/=. godine, tada BE8godinji ob 6andall uao je u ameri?ku povijest kao prva
osoba kojoj je slubena medicina propisala uzimanje marihuane. Hovjek koji je bolovao od
glaukoma i vie nije reagirao na nijedan poznati lijek protiv ove bolesti, dobio je preporuku
svog lije?nika da uzima marihuanu, koja je jedina, osobito u ve?ernjim satima, mogla
kontrolirati njegov o?ni tlak. %uio je oko est :jointova; dnevno, a taj je primjer potakao
brojna istraivanja, s ciljem da se utvrdi na koji na?in marihuana moe pomoAi osobama
oboljelima od ove bolesti. %o svemu sudeAi, zagovornici legalizacije marihuane imaju
podrku nekih oftalmologa koji misle da ova droga doista moe u?initi ono to nije u stanju
nijedan do sada poznati lijek.
Kemi?ari su nastojali identificirati koji spoj iz konoplje djeluje ozdravljujuAe kod spomenutih
bolesti. $aime, jedini sintetski kanabinoid, komercijalna imena :$abilone;, koji je legaliziran
u #elikoj ritaniji, povu?en je iz prodaje jer je vrlo negativno utjecao na laboratorijske
ivotinje, a pokazivao je i loe strane u primjeni na ljude. 3 konoplji su prona@eni mnogi
spojevi, njih osamdesetak, koji bi mogli igrati neku ulogu u njenoj biolokoj aktivnosti.
!zgleda da su u normalnim dozama korisni i, uvjetno, bezopasni samo onda kada su zajedno,
dakle u biljci. & to je za znanost teko prihvatljiva istina, jer je u takvu slu?aju nemoguAe, ako
govorimo o medicinskoj primjeni, odrediti to?nu dozu koju treba primijeniti u pojedinim
situacijama. Da o razli?itom kemijskom sastavu koji nalazimo u kanabisu razli?ita porijekla ni
ne govorimo. 3sprkos opirnim i ambicioznim istraivanjima u kojima se iz kanabisa eljelo
odvojiti ono to ozdravljuje, u ovom trenutku se ne ?ini da je moguAe proizvesti kanabis u
tabletama.
Djeca cvijea
#ratimo se u ezdesete, preciznije u *+==. godinu, kada se po?inje odvijati proces ponovnog
otkrivanja !stoka, koji u povijesnim valovima fascinira 2apadnjake. 5tari autobusi odlaze iz
9urope, preko "urske sve do !ndije, katkada i dalje i :djeca cvijeAa; upoznaju egzoti?nu
civilizaciju nimalo nalik vlastitoj. Ovdje nema one disciplinirane strke i bolesne ambicije od
koje mladi 2apadnjaci ele pobjeAi. $eki u potrazi za misticima i asketima !ndije, budisti?kim
redovnicima (ejlona ili "ajlanda ili sufijima %akistana, drugi za :kemijskim 6ajem; u kojem
ne treba meditirati godinama da bi se razgovaralo s :viim silama;. Ha!i! postaje dio
subkulture koja Ae u narednim godinama konzumirati tone psihoaktivne smole. Ona Ae
postupno doprijeti do 9urope, uglavnom iz &fghanistana i 4ibanona, u manjim koli?inama i
za osobnu uporabu. Kanabis u svim svojim oblicima i jo uvijek nezamijeAen, za razliku od
5&D gdje je rat protiv 4ear)ja i &lperta veA po?eo, postaje zanimljiv europskom podzemlju.
3 ilegalni uvoz se po?inju uklju?ivati sicilijanska i napolitanska 'afija, korzikanski gangovi
u Grancuskoj i turski trgovci drogama. 9uropa Ae uskoro dobiti samostalnu mreu ilegalnih
snabdjeva?a, koji Ae razviti posao nevi@enih razmjera.
6ichard se smije i prisjeAa tih ezdesetih, kada je s kolonama ostale mla@arije dospio u 5an
Grancisco7 :... Jednom smo se tako napuili haia, ?ini mi se da smo uz to jo uzeli 45D, ili
neto sli?no. $ismo mogli ni govoriti. ilo nas je pet ili est. 4unjali smo parkom u Griscu i
skinuli se do gola. Odnekuda su se stvorili murjaci i htjeli nas legitimirati to je bio apsurd, jer
smo bili goli, a nitko nije imao pojma gdje smo ostavili odjeAu. ili smo tako drogirani da
nismo mogli nita drugo nego se glupo ceriti. Odveli su nas u policijsku stanicu. Kanjeni
smo s globom zbog :nepristojna ponaanja;. 3opAe nisu shvatili da smo bili totalno
drogirani D "o su bili po?eci, zlatno doba eksperimentiranja, kada jo ni policajci nisu bili
svijesni koliko je stvar uznapredovala. 6omansa se brzo pribliila svom kraju i igre su postale
surovije. Danas, kad gledam unatrag, to mi se eksperimentiranje s drogom ?ini nekako
blesavim... 'islili smo da mijenjamo svijet, droga nam je davala osjeAaj da moemo sve. ila
je to dje?ja iluzija...;.
:"rava; postaje uobi?ajeni stimulativ za koji jedan bivi igra? rugb)ja iz 4ondona kae7 :...
'arihuana me pomalo odvojila od porta. "o je interesantan proces. 3 tebe se uvla?i neka
?udna lijenost, dok si napuen ?ini ti se da ti nita drugo nije potrebno. Kada sam gledao
masnice i ogrebotine s treninga, po?eo sam razmiljati to mi sve to treba, samo Au pod stare
dane imati s time problema. %olagano, ali sigurno, marihuana me preuzela. $ije mogao proAi
nijedan dan, a da nisam popuio :joint;, koji me ufurao u stanje kada sam vjerovao da je sve u
najboljem redu. &ko nisam popuio svoju dnevnu dozu bio sam uasno nervozan i napet. $a
kraju sam ipak uspio doku?iti kuda sve to vodi. %romatrao sam svoje prijatelje koji su danima
ispijali litre pive u pubovima i ivjeli u nekom svom svijetu lanog zadovoljstva i sreAe. 2nao
sam da ja ?inim isto i odlu?io sam se suprotstaviti svojoj navici. 6ijeio sam se marihuane, ali
je, to se ti?e porta, za mene bilo kasno...;.
3z spomenute, marihuana ima i druge uli?ne nadimke u zapadnim zemljama, kao :draL;,
:bloL;, :grass;, :dope;, :Leed;, :bush;, :puff; itd. %rema nekim procjenama, jedna treAina
kanabisa koja dolazi u 9uropu stie iz 'aroka ali, kako smo veA spomenuli, uzgaja se diljem
svijeta. Kao hai tako@er ima niz imena u :slangu;, poput afghanistanskog :kifa;,
pakistanskog :%akija; i drugih. $ajbolje Aete sve sorte kanabisa upoznati ako sjednete u neku
kafeteriju u $izozemskoj gdje Ae vam priAi vlasnik i ponuditi vas ?itavom paletom :trava; i
haia. 3z stru?no tuma?enje, dakako. 3 to sam se i sam uvjerio u &msterdamu i to ne samo u
kafeterijama i slasti?arnicama, veA i na cesti gdje su mi na glasovitom trgu Damu prilazili
crnoputi de?ki ?iji su roditelji ovamo o?ito stigli iz 5urinama. $udili su najkvalitetniji hai.
$ije mi jedino bilo jasno da li je ovakva ponuda tako@er legalna.
Psihoterapija i ovisnost
Kanabis, kao uostalom i veAina drugih droga, naao je svoj put do psihoterapije. $eki su
terapeuti u ranoj fazi propagiranja kanabisa na 2apadu pokazivali izraziti entuzijazam kada je
u pitanju ova droga. Jedan od njih je i dr. 1arr) 1armon, koji je smatrao da kanabis nema
samo onaj otupljujuAi efekt, koji je mnoge uljuljao u ljen?arenje i samodostatnost bez osnova
u realnosti. Kako je tvrdio, marihuana deblokira ?ovjekov um i on lake moe svoje dileme
komunicirati terapeutu. Osoba pod utjecajem marihuane moe iz droge crpiti inspiraciju za
umjetni?ka djela i rjeavanje raznih problema, tuma?i 1armon. %oveAava joj se kreativnost,
dolazi na originalne zamisli i ima uvid u ono to se doga@a s drugim ljudima s kojima je u
kontaktu. !skreno re?eno, gotovo da se pokazalo pravilom da su psihoterapeuti prvi pokazivali
interes za neku novu drogu, pa da bi to inicijalno oduevljenje splasnulo kada su izbile
popratne pojave koje prate dulji tretman nekim narkotikom.
'arco je psihoterapeut koji ima privatnu praksu u jednom od veAih gradova 0vicarske. #rlo
je originalan u pristupu i ne krije svoje oduevljenje 45D8om i drugim drogama. $a pitanja je
li to njegov privatni ili slubeni stav ?ovjeka koji od psihi?kih tegoba lije?i druge ljude kratko
odgovara7 privatni. Droge, dodue, u nekim slu?ajevima mogu pomoAi ljudima koji pate od
psihi?kih tegoba. "akvu reputaciju ima i marihuana, ali je to opasna igra u kojoj efekt moe
biti upravo obrnut od onog o?ekivanog, tuma?i mi ovaj sredovje?ni poklonik uvo@enja
mistike u lije?enje psihi?kih oboljenja. 5am je eksperimentirao s drogama, no svojim ih
pacijentima ne preporu?a. Kae, rizik je ipak prevelik.
6azgovarao sam s nekoliko drugih, konzervativnijih vicarskih psihoanaliti?ara jungovske
orijentacije, koji su svi odreda odbili i samu pomisao na koritenje droga u analizi. %rocese
koji se moraju odvijati pri punoj svijesti ne treba ubrzavati, jer se oni odvijaju upravo onom
brzinom kojom trebaju. Hovje?ji psihi?ki razvoj je dinami?an tijek u kojem trebamo neto
prepoznati i na intuitivnom planu, a uvjet da to doista bude korisno jest da budemo pri punoj
svijesti, da jedan prirodni hod ne ometamo sredstvima za njegovo ubrzavanje ili usporavanje.
5novi nas u?e, ali oni snovi koji dolaze sami u trenucima kada su nam potrebni kao svojevrsni
u?itelji. &ko ih samoinicijativno induciramo oni Ae biti umjetni i neAe odraavati realno stanje
nae psihe. Jungovci rezoniraju poput prakti?no svih duhovnih kola !stoka i 2apada, koje,
ako izuzmemo rijetke iznimke, obeshrabruje uzimanje droge kao sredstva duhovnog razvoja.
Droge se isti?u me@u prvima kao opasna prepreka spiritualnom sazrijevanju, a tuma?enja su
razli?ita, od onih eti?ke prirode do onih koje govore da droge veu duh :... uz nie astralne
sfere...;.
2animljivo je da se upravo duhovni doivljaji koje opisuju korisnici narkotika, me@u njima i
kanabisa, otro kritiziraju od strane duhovnih adepata. Gragmentarno zavirivanje u vie razine
za koje ?ovjek jo nije sazrio opasna je igra koja kulminira potpunom blokadom bilo kakva
napretka, upozorenje je svima onima koji trae savjet od nekog sveAenika, jogija, sufija ili
budisti?kog monaha. %aradoks je u tome da mnogi do droga dospiju u potrazi za dubljim
ivotnim smislom. 3 jednom im se trenu u?ini da su ga pronali, da bi on izblijedio kako se iz
organizma isele molekule koje su magi?nu iluziju stvorile. 'oe ostati ovisnost, e@ za
varljivom ?arolijom, koja jo vie udaljava od duhovnosti ?iji je cilj postizanje neprivrenosti
prolaznim vrijednostima ovog svijeta.
5vojedobno sam u poznatoj klinici Faldau, nedaleko erna, promatrao tinejdere koji su
ovamo doli na odvikavanje od heroina, morfija ili kokaina. 'uvali su se izgubljeno
restoranom klinike dok mi je jedan psiholog za vrijeme jutarnje pauze objanjavao sve
aspekte svog nezahvalnog posla. 2animalo me kakva je veza izme@u ove djece koja su veA u
ranoj mladosti zaglavila na jednom od magi?nih bijelih praaka i marihuane, koja se smatra
najdobroAudnijom drogom na zapadnom tritu. :$e mogu ti to sa sigurnoAu reAi;,
odgovorrio je nakon kraAeg razmiljanja, :ali imam dojam da su barem neki od njih po?eli
svoje putovanje u narkomanska nebesa nekim od derivata kanabisa. $e tvrdim da bi se stvari
razvijale druk?ije da nisu nabasali na marihuanu, moda bi se ipak nali ovdje. $avodi li
marihuana doista na tee narkotike jedno je od klju?nih pitanja dananjice, kada je u pitanju
legalizacija kanabisa koju mnogi trae. Odgovara za sada nema...;.
+eali'acija ili postroenje propisa kada je u pitanju marihuana nedvojbeno je neto to
zadire u politi?ke vode. Drava koja bi u potpunosti legalizirala derivate kanabisa zacijelo bi s
jedne strane dobila jednu novu i unosnu industriju, koja bi mogla utjecati i na turizam, ali i
komplikacije s drugim zemljama koje nisu oduevljene idejom stavljanja u granice zakona
bilo kakva narkotika. 3 zapadnim zemljama su pitanja poput ovog uvijek na tapeti u vrijeme
predizbornih kampanja, pa je moda i ranije citirana izjava suca Nounga zapravo bila paljivo
isplanirana sonda koja je trebala izmjerili puls javnosti kada je u pitanju marihuana i njena
legalizacija. "akva mjerenja obavljaju i razna udruenja :za; i :protiv; marihuane, ali i drugi,
skriveni interesenti koji tu i tamo izreiraju kakvu eAu polemiku u medijima ne bi li
postupno stvorili teren za buduAe promjene, koje mogu iznenaditi i one koji veruju da im je,
bar to se ti?e marihuane, sve jasno.
&lkoholizam je jedno od zala koje je postalo dio nae kulture. Pestoka piAa koja definitivno
djeluju loe na ljudsko zdravlje prodaju se svuda, nikome ne bi ni palo na pamet da ih zabrani.
%ogotovo nakon iskustava s prohibicijom u &merici, kada su se na ilegalnoj prodaji alkohola
obogatili ljudi poput &l (aponea, Johnn)ja "orria i drugih, a lokalo se kao nikada prije.
O marihuani su govorili da je strahovito tetna i poti?e ljude na zlo?ine, da je zdrava i lije?i
*CC bolesti, da je potpuno bezopasna i djeluje povoljno na psihu, da je daleko bezopasnija od
alkohola, da izaziva paranoju i psihoti?ne epizode, da profinjuje i uzdie, da poti?e na
seksualno nasilje, da je sjajno sredstvo za psihoterapiju, da izaziva mu?nine i povraAanje, da
je najbolje sredstvo protiv mu?nina i povraAanja izazvanih kemoterapijom, da duhovno
uzdie, da zaustavlja svaki duhovni napredak. 6ekli su da je treba legalizirati i da onaj kod
kojeg na@u :joint; treba guliti deset godina u tamnici s maksimalnim osiguranjem. 5ve su to
rekli ugledni znanstvenici i oni koji donose zakone. !, kada sam veA spomenuo alkohol7
marihuana, kako tvrde neki, ide uz svaku drugu drogu osim alkohola.
%romotrimo li problem ovisnosti o raznim drogama, a to je osobito vano za one tee, sa
stanovita freudovske analize, odnosno zaglavljivanja li?nosti u razvoju uslijed onog to se u
argonu naziva fiksacijom, vidjeti Aemo da moda postoje dublji razlozi za skretanje ?ovjeka
u vode narkomanije od onih koji se u glavama pogo@enih obitelji svode na :utjecaj loeg
drutva;.
3gledna psihoanaliti?arka (hrista 6obinson me upozorila da je okretanje drogama ?esto znak
nemoAi pojedinca da uspostavi odnos s Jastvom u sebi. Osobe koje su fiksirane u tzv. oralnoj
$a'i Jza detaljnije razumijevanje koritenih termina preporu?a se bilo koji udbenik koji se
bavi Greudovom psihoanalizom op. a.K okrenuti Ae se nekoj pasivnoj ovisnosti, npr.
prekomjernom gledanju televizije, alkoholu, a me@u jakim drogama one Ae izabrati heroin.
Oni koji su fiksirani u tzv. analnoj ili narcisoidnoj $a'i, biti Ae skloniji poticajnim,
stimulativnim narkoticima poput, recimo, kokaina. %rema Greudu, razvoj ega u ?ovjeka odvija
se u periodu od *,> do - godine starosti, a bude li to bolno, ili se po?ine nesvjesne greke u
odgoju, to se kasnije moe na vrlo dramati?an na?in odraziti u njegovu ivotu.
9va 5igg, vodeAi europski ekspert za tzv. 5andpla) terapiju, odli?no govori o emociji koja
nerijetko gura prema rjeenju koje zapravo predstavlja najgoru moguAu varijantu. 9mocija je
strah, a rjeenje katkada postupno skretanje prema kemijskim agensima. 5trahujemo li mi
danas vie od naih predakaM 'oda i da, jer, kako tuma?i ova ena stru?njak za u?enja (arla
<ustava Junga, nai roditelji u nas projiciraju svoje strahove, pa mi ne strahujemo samo
vlastite, nego i roditeljske strahove. & oni su ih nagomilali od svojih roditelja, a ovi opet od
svojih. Dakle, mi u na?elu strahujemo strahove naih predaka. Dakako, to se razlikuje od
osobe do osobe, jer nije sva?ija ivotna pri?a ista, niti su roditelji projicirali iste probleme
svojim potomcima u svim slu?ajevima.
$eAe svatko zavriti kao teki narkoman ili serijski ubojica. !mpulse u svijesti koje moemo
okarakterizirati kao negativne, neki Ae moAi kontrolirati pri punoj svijesti ili Ae krenuti na
kakvu terapiju, a moda Ae sve rijeiti i bavljenjem kakvim oblikom meditacije. $etko
strahove neAe osjeAati na svjesnom nivou, ali Ae oni upravljati njegovim ivotnim akcijama.
%osizanje za drogama, od marihuane do heroina, treba koji puta promatrati i u svjetlu ne?ije
nemoAi da impulse iz nesvjesnog stavi pod kontrolu. & to ne moemo proglasiti njegovom
krivnjom, pa apriorno osu@ivanje osobe koja je postala rtvom droga stjecajem specifi?nih
okolnosti ne moe biti put k smanjenju opasnosti od ove epidemije. 5vaku osobu koja je
potpala pod utjecaj nekog narkotika do te mjere da je o njemu ovisna, prije svega treba
smatrati bolesnom i njenu dovo@enju u stanje kada Ae moAi svoju naviku odbaciti treba dati
prioritet.
,C-.A-/
+jubav u prahu
6ijetko je koja droga izazvala toliko u?nih polemika i pravi rat oko
svog stavljanja van zakona kao to je to M0MA, poznatiji po svojim
nadimcima :&dam;, :ecstas);, :droga ljubavi;, :Q; i :Q"(; Ju
zemljama engleskog jezi?nog podru?ja zovu ga i Dennis the 'enace, Disco iscuits, ig
roLn Ones, urgers, ' B>s, %ink 5cuds, ug8e)ed illies, (alifornia 5unrise,op.a.K.
Korisnici ovog sinteti?kog narkotika, koji svojom strukturom podsjeAa i na meskalin i na
amfetamin, nisu obi?ni :narkiAi; koji bjee od ovog svijeta prepunog pretjeranih zahtjeva na
pojedinca. !ma i takvih, ali se veAina poznavatelja Q8a slae da je to u po?etku bila droga
terapeuta intelektualaca, biznismena i spiritualnih traga?a ili onih koji Ae to sutra biti. 5ama
?injenica da je #ecstas1;, *. srpnja *+E>. godine, u &merici stavljen izvan zakona nije naila
na jednoduno odobravanje, kao to bi to mogli o?ekivati u slu?aju, recimo, heroina, kokaina
ili nekih novijih halucinogenih sinteti?kih proizvoda koji imaju katastrofalno djelovanje na
ljudsku psihu.
#,cstas1; je droga koju u 9uropi i 5&D moete nabaviti lako, a javna je tajna da se masovno
koristi na pop koncertima Juz opAe zgraanje javno je zagovara i ?uveni 5tingK, u disco i
sli?nim klubovima, ali i u intimnom okruju. $ema sumnje da ovaj narkotik, kao uostalom svi
sli?ni proizvodi, moe izazvati posljedice na zdravlje korisnika, barata se i podacima o
smrtnim slu?ajevima, o ?emu Aemo vie govoriti kasnije. $o njegova je privla?nost takva da
su je uveli i u psihoterapiju. $avodno je to u?inio ?ovjek kojeg 5hulginovi u svojoj knjizi
:%ihkal7 Kemijska ljubavna pri?a; zovu &dam. :&dam; je nadimak koji su 'D'&8u dali
psihoterapeuti, legenda kae u ?ast veA spomenutog pionira uporabe Q8a za arheologiju
ljudske psihe.
Odmah treba upozoriti da su kratice kojima se ozna?avaju droge izazvale malu pomutnju oko
toga koja je od njih pravi :ecstas);. $aime, postoji 'D& J-,,8metilen8
dioksifenilizopropilaminK, kojeg jo zovu am$edoksamin i ta je supstanca zapravo prvobitna
#droa ljubavi2. :9cstas); kasnije naslije@uje ovaj obeAavajuAi nadimak. 2atim je tu
''D&, sintetik kilometarska kemijskog imena, kojeg je najbolje u ?itanju presko?iti. &li,
zbog eventulanih ?ita?a mazohista, evo ga7 -8metoksi8,,>8metilendioksi8fenil8izopropilamin.
Kona?no, tu je 'D'&, pravi #ecstas1;, ?ije je jedno od kemijskih imena -,,8metilen
dioksimetamfetamin. 5ami je spoj ulje, ali kao hidroklorid postaje kristalini?an i topiv u vodi,
pa je tada uporabiv kao droga, koju neki trpaju u klasi?ne psihodelike, to ne odgovara
stvarnosti. 1alucinacije nisu ono to se primarno od :ecstas);8ja o?ekuje. O?ekuje se
kemijski inducirana ljubav.
5am 'D'& su sintetizirala dva kemi?ara njema?ke farmaceutske tvrtke :'erck; jo *+*B.
godine, da bi on zbog svojih ?udesnih u?inaka na ljudsku psihu u javnost izronio tek u
srednjim sedamdesetima. %rije njega, u srednjim ezdesetima, u 5an Granciscu, istinskoj 'eki
hipp) pokreta i subkulture zasnovane na drogama, sljedbenike brzo okuplja veA spomenuti
ro@ak buduAe zvijezde narkomanskog nebaI'D&. 2na se da je vojska 'D& ispitivala kao
moguAe sredstvo :ispiranja mozga;. Ova droga izaziva ugodnu euforiju, poti?e profinjene
emocije i uskoro je veselo prigrle psihoterapeuti. Hak nekoliko ozbiljnih istraivanja pokazuje
da navedeni narkotik poti?e suosjeAanje s osobama iz okoline i uvide u vlastite ivotne
pogreke. !ma i nekih vrlo nezgodnih prateAih efekata, postoji sumnja da negativno utje?e na
mozak i *+/C. godine biva zabranjen.
Koju godinu kasnije tiho na scenu stupa legendarni Adam, vjerojatno veA ostarjeli hipp) i
terapeut, koji se palio na 'D& i valjda zapao u depresiju zbog nerazumijevanja nadlenih.
Dok bezvoljno sjedi u svojoj kancelariji prepunoj spisa pokrivenih centimetrom praine i
obasjanoj popodnevnim suncem, posjeAuje ga stari prijatelj i nudi mu 'D'&, kojeg zove
:niskokalori?nim martinijem;. Kao iskusni :junk);, &dam ubrzo shvaAa da se za vrijeme i
nakon ovog unikatnog martinija ne osjeAa odrvenjeno, a intenzitet je eufori?ne ljubavi daleko
snaniji nego kod bilo koje druge droge koja je proetala kroz njegov istroeni organizam. 3
o?i se vraAa stari sjaj, zahtjev za penziju zavrava u kou za otpatke i &dam kreAe u svoj
misionarski pohod &merikom. %rofesionalni terapeuti eljni novotarija do?ekuju ga kao
mesiju i uvode drogu nazvanu po njemu u redovnu praksu. $a sprovodu sada veA mitskog
&dama, 5hulgin je pitao njegovu blisku prijateljicu7 :Koliko je onih koje je, po tvojim
saznanjima, &dam uputio u kroitenje Q"(8aM. Ona, nakon kraAeg razmiljanja, navodi broj
od ?etiri tisuAe osoba. Jasno je da stari hipp) u zadnjim godinama svog ivota nije gubio
vrijeme, ali psihijatri kojima su se dopali efekti Q8a nisu urili u propovijedanju ove droge, po
svemu sudeAi svijesni da Ae ona, proiri li se previe, doivjeti sudbinu 45D8a. "ako je Q"(
prohodao ?ak =C godina nakon svog ro@enja i u dvadesetak godina svog legalnog hoda
sakupio golem broj oboavatelja.
%sihijatri i psiholozi doli su prije subkulturnjaka i narkiAa, a privuklo ih je jedno neobi?no
svojstvo nove droge. $aime, pacijenti s emocionalnim potekoAama i blokadama koje ih
spre?avaju u otvaranju prema drugima, navodno su, u vrlo kratkom vremenu te svoje otpore
rjeavali. !spovjedi su tekle glatko, a nemoA emocionalne komunikacije nestajala. :"reba
nau?iti dijeliti isti prostor s drugom osobom, klju? je u rije?i dijelitiItuma?ili su efekte
profesionalci. Onaj tko uzima Q"( ne ulazi u :ne8obi?nu; stvarnost ili :izmijenjena stanja
svijesti;, odvajanje svijesti od tijela, gubljenje identiteta, ili pak dramati?ne doivljaje
karakteristi?ne za psihodeli?ne supstance. "erapeuti su svoje pacijente pozivali na nesebi?nost
i razumijevanje da je smisao transforamcije kroz koju trebaju proAi sabrana u rije?ima poput
empatije, njenosti, dijeljenja i ivotne radosti. :"ripovi;, ili bolje re?eno, seanse, uvijek su
organizirane tako da uz tretiranog sudjeluje neka njemu draga ili bar ugodna osoba, a
uspjenost je zahtijevala i osobitu scenografiju.
Kako !eti "dama
5lubeno, farmakolozi navode da 3.C postaje psihoaktivan kod doza od *8B miligrama po
kilogramu tjelesne teine. Dakle, ta je doza za ?ovjeka tekog osamdeset kilograma negdje
izme@u EC i *=C mg. "erapeuti su zato prosje?nu :normalnu; dozu odredili *CC8*>C mg., za
po?etnike >C8*>C mg. %acijent ne smije nita jesti barem tri do ?etiri sata prije seanse, a po
moguAnosti taj period treba biti *C8*B sati. &lkohol ili bilo kakva druga vrsta droge strogo su
zabranjeni najmanje zadnjih B, sata prije po?etka tretmana Q"(8om. %raksa je pokazala da je
?itavu seansu dobro provesti nave?er ili preko noAi, s obzirom da moe doAi do manje
osjetljivosti na svjetlost. 6asvjeta treba biti diskretna, najbolje nekoliko svijeAa.
5at prije po?etka seanse dobro je popiti koju tabletu kalcija, eventualno i magnezija, te
pripremiti dovoljnu koli?inu vode koju treba piti cijelo vrijeme djelovanja droge u organizmu,
a osobito nakon seanse. $eki su pri ruci drali manje koli?ine hrane, naj?eAe sir i svjee
voAe, no to u na?elu nije bilo potrebno jer se apetit u pravilu ne javlja do prestanka djelovanja
:&dama;. $eki su terapeuti upozoravali da nije uputno jesti za vrijeme seanse i zbog toga to
se kod nekih osoba mogu javiti smetnje s gutanjem. Obzirom da moe doAi do elu?anih
smetnji, pri ruci treba biti antacid, a zbog relativno ?este pojave osjeAaja vruAine ili hladnoAe
u tijelu, u prostoriji gdje se terapija odvijala uvijek su se nalazili ru?nici koje se moglo
namo?iti hladnom vodom i prebrisati lice pacijenta. &ko se javio osjeAaj hladnoAe, tretiranog
bi se umatalo u pokriva?e. 5ama bi se tableta :ecstas);8ja katkada uzimala s malom
koli?inom pive, zato da se zamaskira njena gor?ina. $ervoza uo?i po?etka djelovanja droge
ublaavala bi se smirenim razgovorom s ?ovjekom ili grupom, ako je terapija provo@ena
grupno.
5vakoga se upozorilo da vrhunac iskustva dolazi nakon -C8=C minuta, a to razdoblje moe biti
i kraAe smrvi li se vrlo gorka tableta prije uzimanja.
4jude je u terapijskom tretmanu naj?eAe zabrinjavalo to da bi ih droga mogla iznenadno
:udariti; nekim okantnim doivljajem ili nelagodom. %rovede li se sve pod kontrolom
stru?njaka, dakle terapeuta, svi su uvijek tvrdili da iskustvo dolazi polako i postupno. !pak,
nije se proputalo upozoriti ljude da na svojoj prvoj seansi s Q"(8om mogu proAi kroz
:emocionalnu fazu;, te Ae obi?no prvo izbiti one loe, potisnute emocije. "i trenuci uglavnom,
navodno, nisu dugi i tretirane su osobe dobivale upute da puste svaku emociju :iz sistema
van;, da budu promatra?i, znajuAi da svaki takav doivljaj na kraju mora proAi i dati mjesta
onome to u ?ovjeku razvija povezanost sa svim ostalim biAima i ljubav nezasjenjenu
predrasudamaIekstazi.
9ventualni neuodni e$ekti poput napetosti u ?eljusti, krgutanje zubima, blagi umor, ili
mu?nina nastupaju nakon >8-C minuta poslije unosa droge u tijelo, a vrhunac ili :plato; traje
izme@u jednog i dva sata. %oslije ?etiri sata ?ovjek osjeAa potrebu za kretanjem, a efekti same
senase potpuno se gube poslije otprilike est sati. 5ve to vai u slu?aju kontrolirane seanse i,
sa stanovita farmakologije, normalne doze Q"(8a.
#4lato; je karakteriziran osjeAajem duboke ljubavi, elje za opratanjem, suosjeAanjem,
razumijevanjem, toplinom i zahvalnoAu. Hovjek postaje iskren, a iskustvo ponekad postaje
doslovce ekstati?no stanje eufori?ne sreAe. "o je tako u idealnom slu?aju. Druga strana
medalje pokazuje da iskustva mogu biti vrlo dramati?na, kada je terapeutu bilo potrebno
mnogo znanja i uvjerljivosti da seansu privede kraju i pacijenta spasi pani?nog ludila.
Drugi dan nastupa mamurluk, a kod nekih i depresija. !ntenzitet je nelagode razli?it kod
raznih osoba, a profesionalni su terapeuti u vrijeme dok su jo legalno obavljali tretmane s
Q"(8jem smislili koktel koji uklanja, ili bar bitno smanjuje mamurluk.
On se sastoji od dvije smjese koje treba odvojeno umijeati u vodu i popiti. %rva sadri
aminokiselinu 48fenilalanin i vitamine = i (, a druga kolein klorid i vitamin >.
Kao svaka druga psihoterapija i ona provo@ena s Q"(8om bila je tijekom godina razra@ena do
u detalje. !mala je svoje propovjednike i protivnike. 3zmemo li u obzir da u svijetu trenutno
postoji ?ak *CC priznatih vrsta psihoterapije, a pribrojimo li im i one :alternativne;, taj se
broj, prema nekima, penje na ?ak >CC. 'noge od njih baziraju se na prodiranju u nesvjesno,
odnosno podsvijest pacijenta gdje lee odgovori na pitanja o uzrocima njegove patnje ili
neuklopivosti u okolinu, ali i demoni. Hudovita iz podzemlja nae svijesti posjeduju savreno
oruje u borbi za o?uvanje svog teritorija od uljeza. "o je oruje najneugodnija poznata
emocija, koja crpi energiju, paralizira i tjera ?ovjeka da odustane od daljnjeg kopanja po
mjestima na kojima su pohranjeni svi oni neeljeni, potisnuti doivljaji. Dakako, rije? je o
strahu. Odkrinemo li, bilo oputanjem, meditacijom ili drogom vrata podzemlja previe, iz
tame Ae izbauljati uasan strah koji Ae nas u tren oka natjerati da poalimo da smo se u ?itavu
avanturu uopAe uputali.
3 jednoj optimisti?noj varijanti #ecstas12 Ae nam omoguAiti da kroz negativna iskustva
naprosto proletimo, da, kako si to neki zamiljaju, istjeramo loe otiske iz podsvijestiIkao
kada prdnemo u kadi, a prdac lijepo uz ki?micu proeAe iz vode van. 5ve je to moda moguAe
za studente ameri?kih sveu?ilita ezdesetih godina i ameri?ke domaAice iz tog perioda, ali je
veliko pitanje kako bi ovako, ipak radikalan, zahvat djelovao na ljude koji su proli strahote
rata, gledali umiranje svojih blinjih i sudjelovali u tekim ratnim bitkama. !sto tako i na one,
?ija je podsvijest krcata slikama strahota s ekrana televizora s kojeg nisu silazile mjesecima.
$itko ne moe tvrditi da nekima ta bizarna tehnika terapije ne bi ?ak i pomogla, ali bi je
bezuvjetno trebalo obavljati u strogo kontroliranim klini?kim uvjetima.
"erapeuti koji su u 5&D primjenjivali Q"(, koji tek mnogo kasnije postaje rekreacijska
droga, odgovorno su upozorili da ova metoda nije sasvim benina ako ?ovjek boluje od
nekih bolesti. "ako terapiju Q8om nisu preporu?ali ljudima koji su patili od sr?anih oboljenja i
visokog tlaka, poveAane titnja?e, eAerne bolesti, hipoglikemije, epilepsije, glaukoma i
oslabljene funkcije jetre. 3 kategoriji onih koji ne bi trebali dirati u Q"( su i trudnice. %ravu
je privla?nost :ecstas); zahvaljivao ugodi za koju se vjerovalo da njegove molekule bez
osobitih popratnih pojava izazivaju, ali i ljubavi &merikanaca prema svemu to je instant. 5ve
mora biti na brzinu, po moguAnosti odmah. "o vai za veA gotove, smrznute obroke, knjige
bez previe stranica, novine tabloidnog tipa i sve drugo. & sve ono to se odvija u podsvijesti
jest proces koji traje i u pravilu se ne da ubrzati.
#$katni ora$%ii
Korijene kona?ne 'abrane uporabe 'D'&8a moemo moda potraiti i u onome to znanost
zna o drvetu na kojem raste mukatni ora?iA J')ristica fragransK. 1lapiva ulja iz dijelova
ora?iAa kemijski su nalik veA spominjanima 'D&8u i ''D&8u, a imaju i stanovito
psihoaktivno djelovanje. $aime, kemijski je iz ulja safrola koje nalazimo u spomenutom
ora?iAu moguAe na?initi 'D&. !z miristicina, koji tako@er nalazimo u mukatnom ora?iAu,
gotovo se istim postupkom dobiva ''D&. Obje se tako dobivene tvari, dakle, smatraju
polusinteti?kima, a prvu je od njih na sebi ispitivao <ordon &lles. Doivio je neke senzacije
tipi?ne za halucinogene droge, primjerice tzv. astralnu projekciju, izlazak svijesti iz tijela. 3
drevnoj indijskoj ajurvedskoj medicini, mukatni se ora?iA koristi u lije?enju groznice, astme
i sr?anih bolesti.
!ndijci ga zovu i :narkoti?ni plod; ili :made shaunda;, a poznato je da, uz halucinogene
doivljaje,ova biljka izaziva jake mu?nine, tromost i trovanje koje je toliko neugodno da
potiskuje one ugodne efekte. $ju kao drogu koriste samo oni kojima nita drugo nije
dostupno, a o?ajni?ki trebaju nekakav psihostimulans. 2ato trovanje mukatnim ora?iAem
sreAemo u zatvorima, gdje se on konzumira bez obzira na gadne reakcije koje izaziva. Hini se
da ga je u zatvoru uzimao i ?uveni crna?ki vo@a 'alcolm Q.
!zrazita sli?nost u kemijskoj strukturi izme@u :ecstas);8ja i spomenutih semisinteti?kih
narkotika nalik prirodnim tvarima iz mukatnog ora?iAa, dala je nekima povoda za
pekulacije da negativni u?inci svih tih supstanci moraju imati nekakve veze s Q8om, koji ih
izaziva na suptilniji na?in i u duljem vremenskom razdoblju.
'oda je vjeto smiljeno ime #eksta'a; tako@er iritiralo
zakonodavce koji su predvi@ali pravu eksploziju interesa za drogu
koja obeAava neto tako spektakularno. Koliko su bili u pravu
pokazuje podatak da je samo jedna kalifornijska tvrtka *+/=.
godine proizvela *C.CCC doza Q8a mjese?no, *+E,. -C.CCC, a *+E>.
neposredno prije zabrane, ?ak >CC.CCC doza mjese?noD Kasnije je i
sam 9isner, distributer nove droge, koji je zapravo i autor imena
:ecstas);, priznao da je ime odredio vie u interesu dobre prodaje
nego zbog efekata koje bi ono trebalo opisivati. :%rije bi
odgovaralo ime :empath); Jempatija, suosjeAajnostK;, izjavio je, :ali bi se tada me@u
rekreativcima koji nisu imali nikakva interesa za terapijske u?inke, droga prodavala daleko
slabije...;.
Kada su je zabranile, slubene ameri?ke dravne institucije, protivno opAem uvjerenju,
izgleda da ipak nisu shvaAale koliko su duboki korijeni fenomena zvanog :ecstas);. %et
godina nakon stavljanja Q"(8a izvan zakona, u "eRasu je provedena velika anketa me@u -C
tisuAa srednjokolaca starijih godita. %okazalo se da je ?ak +,* posto ispitanika probalo
:ecstas);. Kod studenata je utvr@eno da su korisnici uglavnom bijelci, a od onih podvrgnutih
anketi ?ak ih je *,,/ posto probalo popularni Q.
Kada su u pitanju droge poput Q"(8a, onaj glavni problem vezan uz narkomaniju( ovisnost,
predstavlja zanimljivu enigmu. $aime, kao i kod, recimo D'"8a, ovdje ni u kom slu?aju ne
moemo govoriti o supstanci za koju je dokazano da stvara kod korisnika organsku ovisnost.
Kasnije Aemo se osvrnuti na kokainomane koji pokazuju neodoljivi impuls za uzimanjem
velikih koli?ina Q"(8a, to je specifi?an slu?aj i ne moe se ubrojiti u simptome organske
ovisnosti o toj drogi. 5pominje se psihi?ka ovisnost, koju je zapravo najtee definirati. 5vatko
od nas je u odre@enom smislu ovisan o situacijama i osobama koje nam donose ugodu. & od
Q8a veAina rekreativaca prije svega o?ekuje upravo to, pa i oni koji uzimaju, u usporedbi sa
standardima, goleme doze :ecstas);8ja, ne mogu biti svrstani u klasi?ne ovisnike koji bez
droge ne bi mogli ivjeti u smislu da im njen nedostatak ugrozi ivot fizi?ki, ili im onemoguAi
normalno psihi?ko funkcioniranje. "o ne zna?i da nema onih koji se neAe htjeti rastati s Q"(8
om ni pod utjecajem jakih pritisaka, po?ev od novinskih napisa koji upozoravaju na opasnost
od same droge do realnih prijetnji koje dolaze od dravnih institucija.
Jer, nemojmo zaboraviti7 Q"( se nalazi na tzv. listi br. *, dakle rame uz rame s kokainom i
heroinom i bilo kakvo posjedovanje ili trgovanje ovim narkotikom u 5&D je kanjivo
zatvorom. 3 #elikoj ritaniji Q"( je stavljen izvan zakona jo *+/=. godine, a danas se
nalazi u najvioj, Klasi &, opasnih narkotika. 5li?na je situacija i u drugim zemljama, s time
da su zakoni kada su u pitanju droge neto blai u $izozemskoj.
&to je ecstasy
%ostoje teorije i statistike, koje upuAuju na to da se ova droga ne bi smjela istrgnuti kontroli
odre@enih zdravstvenih institucija i da bi oni, kojima bi jednom eventualno bio dozvoljen
tretman Q8om, prethodno trebali zatraiti miljenje bilo koje vrste eksperta za ljudsku psihu.
Osobno mislim da se najvie o Q8u moe shvatiti u kontaktima s onima koji su s njime imali
izravna, prakti?na iskustva.
'oj je prijatelj 6uben ro@eni e?lija, ,B su mu godine i pripada krugu humanisti?ke
inteligencije koja je u mladosti podravala tezu :da nitko tko nije kao mlad bio ljevi?ar nije
normalan;. 'ladost, bar ona rana, prola je i traganje je za smislom krenulo nekih drugim
putevima. 6uben je nositelj doktorata znanosti, rastavljen je i nema djece. %ro?itao je golem
broj knjiga i briljantni je polemi?ar, uvijek okruen respektabilnim ljudima. $ovac mu je
glavni problem, jer vremena su takva da je pamet teko unov?iti, a on se ne eli odvojiti od
odre@enih ideala toliko prepoznatljivih kod generacije koja je po?ela svojim zamahom
po?etkom sedamdesetih. 'u?en je povremenim depresijama, ali u trenucima zanosa, ponesen
nekim od svojih utopisti?kih projekata, pokazuje zavidan elan.
Ono to je za mene bilo od posebna interesa jest ?injenica da je 6uben, bez ikakva
pretjerivanja, ivuAa enciklopedija psihodeli?nih i sli?nih narkotika. $e teoretska, veA
prakti?na. On je, recimo, na sebi iskuavao7 45D, 5"%, D'", (8B, 'D&, %(%, meskalin,
psilocibin, lista tako ide i dalje, a na njoj je, dakako i Q, odnosno :ecstas);.
%o?etak pri?e jednostavno zvu?i nevjerojatno. Kada je imao *= godina, prvi je puta ?uo za
meskalin, odnosno mali meksi?ki modrozeleni kaktus pejotl koji ga sadri. Kultna biljka
meksi?kih !ndijanaca, koju je ba nekako u to vrijeme u svojim sve osporavanijim knjigama
opjevao (arlos (astaneda, neodoljivo je privukla klinca iz dobrostojeAe be?ke familije koja o
onome, to se veA dobrano uvuklo u generaciju kojoj je pripadao njihov sin, pojma nije imala.
! tako je mali 6uben jednom odetao do velikog botani?kog vrta koji je raspolagao jednom od
veAih zbirki kaktusa u &ustriji. Kada je tamonjim botani?arima, ?ije je vrijeme protjecalo u
potpunom miru i tiini, rekao da ga gotovo opsesivno zanimaju kaktusi, oni su se umalo
raspametili od sreAe. 6uben je imao dovoljno strpljenja u?iti o svim onim dosadnim i
nezanimljivim kaktusima, jer je znao da Ae prije ili kasnije netko uprijeti prstom u onaj pravi,
modrozeleni, neugledni, s deset kriaka. %ostupno su ga nau?ili kako kaktuse treba uzgajati
kod kuAe, a njegovi roditelji su ponosno susjedima ukazivali na buduAeg genija za bodljikave
bilj?ice. Dobro opremljeni podrumski laboratorij dobio je dugo o?ekivana, a uskoro i
ekskluzivna gostaIkaktus pejotl. Da mali 'eksikanac ne bi bio usamljen, 6uben mu je
proizveo poveAi broj ro@aka, njih par stotina D "ata i mama nisu vidjeli da su svi kaktusi
jednaki, valjda zato to je podrum uvijek bio u polumraku. $isu primjetili ni to da je mali
6uben redovito drogiran. Kako je to lijepo opisano u brojnim ilegalnim publikacijama, 6uben
je gutao dobro savakane krike J:mescal buttons;K pejotla, obilno to zalijevao vodom,
propisno je pobljuvao i krenuo u kolu D %utem su, dodue, nastupile stanovite komplikacije,
jer se moj prijatelj gotovo svaki puta u tramvaju upiao u gaAe. "o ga nije previe smetalo.
$aime, tramvaj je do kole vozio dosta dugo, pa bi se poklonik kultnog kaktusa do dolaska u
kolu naj?eAe posuio. Kada se sjeAa tih bizarnih trenutaka, jo mu danas ne ide u glavu kako
nisu u koli makar namirisali da s njime neto nije u redu. O tome da je halucinirao i ponekad
davao ?udne izjave da i ne govorimo.
2a?udo, bio je izvanredan u?enik i njegova stanja izme@u birokratske, srednjeeuropske
stvarnosti i obojenog filma koji ju je povremeno prekrivao nisu presudno utjecala na njegove
intelektualne sposobnosti. %ri tome treba napomenuti da je eksperiment trajao oko godinu i
pol. 3 tom je razoblju 6uben popapao neutvr@enu koli?inu pejotla i tako zapo?eo duga?ak
period istraivanja utjecaja narkotika na vlastitu svijest, bez da je to bilo tko iz okoline
primijetio. 'eskalinske vizije i danas smatra :misti?nima;, misli da su duboko ugra@ene u
civilizaciju iz koje pejotl dolazi i kao takve zaista predstavljaju neku vrstu prastare, ali
sistematizirane religije. 5lijedila su iskustva s 45D8om, kojeg je doivljavao kao :dobrog za
psihoterapiju;, (8B, koji ima :neto opasno u sebi, jer pod njime ?ovjek vidi cjelokupno
funkcioniranje ljudskog uma, ali lienog emocija, to moe izazvati gadnu depresiju...;.
'agi?na je gljiva, %siloc)be meRicana, zabavna, halucinacije su uvijek vezane uz
junoameri?ku koreografiju, ?ovjek misli da razgovara s :onima s druge strane;, pri?a mi
6uben dok uvla?i dim iz cigarete, zagledan kroz veliki prozor jedne be?ke kavane nekamo u
daljinu.
Dolazimo i do Q8a, za koji je 6uben oduvijek pokazivao stanovito oduevljenje, ali ja
inzistiram na tome da nita nije tako idealno kako izgleda. $e moemo zaobiAi ?injenicu da je
u posljednje vrijeme, uglavnom u 9ngleskoj i 5&D, zabiljeeno petnaestak smrti izazvanih
uporabom relativno normalnih doza :ecstas);8ja. "u je i slu?aj jedne *E8godinje 9ngleskinje,
koja je iznenada umrla nakon to je prvi puta u ivotu uzela jednu jedinu tabletu :&dama;. Q
moe i ubiti, primjeAujem. 6uben se slae samnom. $ijednu drogu ne treba uzimati olako.
:2na, ljudi odlaze u vruAe noAne klubove, kljukaju se 'D'&8om, ne unose u organizam
dovoljno tekuAine, kalcija i magnezija i medicinski je, koliko ja znam, objanjivo kako moe
doAi i do smrtnog ishoda. Osim toga, ima neto to shvati kada :ecstas); uzima neko
vrijeme. %ostoji nekakav plato, neka granica kada osjeti da ti je dosta, da si uzeo dosta Q8a.
$eki tada pauziraju, ali ima ih poprili?no koji odustaju sasvim. Kao da je nastupilo neko
zasiAenje i ?ovjek je svoju dozu za ovaj ivot progutao. 'oda ima onih koji progutaju dozu
vika, odu samo jedan mali korak naprijed previe i to plate glavom...;.
6ubenova se razmiljanja poklapaju s nekim anketama provedenim nedavno. Otkad je Q"(
stavljen izvan zakona, njegovi su se potroa?i podijelili na one koji tvrde da ipak mora
postojati medicinski razlog zato vlade zapadnih zemalja ovu drogu njene reputacije stavljaju
rame uz rame s, recimo, heroinom, i one koji ne mare za sva upozorenja, vjerujuAi da je ova
droga u osnovi bezopasna. 5amom kriminalizacijom :ecstas);8ja otvorena su vrata
podzemlju, pa umjesto ?iste droge proizvedene u profesionalnim laboratorijima postupno na
crno trite stie roba sintetizirana u improviziranim, ilegalnim pogonima. 3sprkos opAem
uvjerenju da Ae takvi produkti biti ne?isti i daleko opasniji od visokokvalitetnog Q"(8a,
testovi koje je s :uli?nim Q"(8om; provela kompanija %harm(hem 4aboratories tijekom
kasnijih osamdesetih pokazali su da u kvaliteti ove droge ispadanjem iz igre legalnih
farmaceutskih tvrtki nije prakti?no dolo do nikakvih promjena. "o, naravno, samu drogu ne
?ini manje opasnom. !ma onih koji se ale na smanjeni intenzitet iskustava s uli?nom drogom,
ali izgleda da objanjenje za to treba traiti u tome da se na zapadnoameri?kom i europskom
tritu javila poveAa koli?ina lanih tableta i kapsula :ecstas);8ja razrije@enog nekim blaim
stimulativom ili jednostavno zamijenjenih nekom drugom supstancom. !ma i, pogotovo u
sredinama koje predstavljaju :nova trita;, opasnih zloupotreba, jer se zbog veAe zarade Q
razblaava svakojakim dodacima. 3 sastavu nekih :uli?nih; tableta Q8a otkrivene su i tvari
poput kiseline za baterije i sredstva protiv crijevnih nametnika D
5ve ukazuje na to da samo stavljanje :&dama; izvan zakona nije imalo presudni utjecaj na
broj korisnika ove droge kojoj zapravo neprekidno raste popularnost.
'e@utim, vie je studija na ivotinjama pokazalo da neto veAe koli?ine 'D'&8a mogu
izazvati deeneraciju iv?anih zavretaka u nekim dijelovima mozga. Oni koji su to tvrdili,
poput 6icaurtea, 5chmidta i drugih, jo uvijek nemaju precizan odgovor na pitanje kakve su
posljedice takve degeneracije u ?ovjeka. $a tim eventualno oteAenim mjestima izgleda da
nastaje poveAana koli?ina neurohormona serotonina, a u najnovije vrijeme ima pekulacija da
je patoloka agresija vezana uz viak istog u mozgu. #eza s Q"(8om ipak nije dokazana. Oni
koji ne odustaju u obrani :droge ljubavi; ne priznaju ispitivanja obavljena na laboratorijskim
ivotinjama, jer se radi o psihodeli?nim supstancama ?ije djelovanje ne moe shvatiti niti zec,
niti takor. Delikatne emocije koje izaziva Q moe vrednovati samo ljudsko biAe i zagovornici
se ove droge ne libe tvrditi da :... bez obzira i na moguAe tetno djelovanje nakon dulje
uporabe, Q"( daje toliko da je vrijedan i takva rizika...;. Opasan na?in razmiljanja ako
imamo u vidu da broj smrtnih slu?ajeva stalno raste D
Odvjetnici ekstaze izazvane drogom ista imena nerijetko skreAu panju na nezainteresiranost
dravnih institucija za iste negativne efekte na ivotinjama koje su proizvela neka sredstva 'a
mr!ljavljenje koja se, me@utim, prodaju i dalje, a isti?u i navode neurofiziologa koji su
godinama pratili to se doga@a s nekim osobama koje :ecstas); uzimaju i desetak godina.
$avodno one ne pokazuju bitne poremeAaje u fizi?koj i mentalnoj sferi. $o, ni ovaj
entuzijazam nije teko ohladiti, uzme li se poneka izjava od korisnika ?ije se iskustvo zapravo
savreno uklapa u 6ubenova razmiljanja o tome da bi nekome tko to na vrijeme ne osjeti
i?ice lako mogle pregorjeti.
Dobar je primjer za to ->8godinji mukarac ?iju pri?u citiraju u svojoj knjizi eck i
6osenbaumova. "ip je uzimao Q"( deseti puta. %rvih devet iskustava nije mogao dovoljno
nahvaliti, ali mu je deseto prisjelo do te mjere da na ovu vrstu ekstaze vie ni ne pomilja.
$aime, prije uzimanja i za vrijeme samog djelovanja droge nije primjetio nita neobi?no.
$akon to je droga napustila organizam nije nastupila laka depresija, to je relativno
uobi?ajena pojava, veA njen tei oblik, pa je ?ovjek osjetio totalnu smu!enost, estoku
potitenost i imao je neodoljivi osjeAaj da je neto unutar njegova mozga nepovratno spreno.
$jegova je depresija prela u kroni?ni oblik i on se, uvjeren da neto fizioloki nije u redu s
njegovim mozgom, oporavljao ?itavih devet mjeseci.
Da bi shvatili ovaj raomon oko 'D'&8a, moramo shvatiti to je to :teorija zavjere;, za
kojom i u novije vrijeme ?esto poseu oni koji ele pokazati da je nemoguAe trasirati medijska
izvjeAa o loem djelovanju neke droge do njihova izvora. "ime se eli reAi da je u pitanju
orkestrirana kampanja za?injena svijesnim dezinformacijama, kako bi se opravdala neka
restriktivna zakonska regulativa glede ne?eg popularnog, u ovom slu?aju droge. &li, ne samo
u ovom slu?aju.
%eter 5tafford jo *+//. godine pokuava dokazati da nije bilo nikakva medicinska razloga za
zabranu 45D8a D Kako tvrdi ovaj hipp) i oboavatelj oca psihodeli?nog pokreta u 5&D, "ima
4ear)a, 45D je stavljen izvan zakona nakon pomne medijske pripreme, to Au detaljnije
pojasniti u poglavlju o 45D8u. Jasno je da on aludira na namjetaljku koja je za ne?iji ra?un iz
igre izbacila ?itav :psihodeli?ni pokret;, to jo od svojih po?etaka nije skrivao stanovite
politi?ke ambicije.
&rgumenti oduevljenih poklonika legalizacije pojedinih droga u pravilu izazivaju sumnju i
osjeAaj da iza njihovih paljivo selektiranih navoda stoje daleko manje plemeniti interesi od
deklariranih. 5taffordov je dosta tanki pokuaj zanimljiv, pogotovo u svjetlu kasnijih spoznaja
da je (!& testirala 45D na tisuAama ljudi bez njihova znanja. "eza o zavjeri kao isklju?ivom
razlogu kriminalizacije 45D8a gubi na uvjerljivosti ?itamo li posljednja djela ?ovjeka koji je
45D na ljudima testirao jo prije *+=E. godine, kada je iz rodnog %raga prebjegao sa
suprugom u &meriku. 6ije? je o 5tanislavu <rofu, koji je dugo zagovarao 45D kao
izvanredno psihoterapijsko sredstvo, da bi ga postupno naputao i zamijenio osobitim
na?inom intenzivna disanja. Danas on u jednoj opirnoj studiji opisuje niz vrlo negativnih
efekata koje 45D sigurno moe izazvati.
Gilm nalik onome 45D8a danas se pojavljuje s :ecstas);8jem, s time da ulogu 5tafforda
preuzimaju Jerome eck i 'arsha 6osenbaum. 'e@u studentima ameri?kih sveu?ilita, od
zapadne do isto?ne obale, proirila se pri?a o vrlo opasnom defektu koji Q moe izazvati na
ki*menoj modini. %o nekima, ova droga :isuuje; le@nu modinu, a drugi su uvjereni da
izaziva meningitis. 'e@u studentima je proirena i fama da :&dam; razara emocije, ?ovjeka
pretvara u pravog zombija, ?ak se mogu ?uti naklapanja da :izaziva unitenje corpus
callosuma u mozgu;, te parkinsonizam. 5pomenuti su autori ljuti, jer, kako tuma?e, za sve to
nema opipljivih dokaza, a nitko od onih koji sve te pri?e raspredaju ne moe navesti njihov
izvor. Konfuzija vlada i u pogledu smrtonosne do'e #ecstas125ja. Dok neki ?ak navode da
:nije poznata letalna doza Q"(8a;, to se ?esto potkrepljuje nedokazanom anedgotom o :...
djevojci iz Kalifornije koja je odjednom uzela E grama JDMK Q"(8a i preivjela...;, drugi vrlo
ozbiljno upozoravaju da ?ovjek moe umrijeti veA od doze koja je dvostruka od one
:normalne;. &ko znamo da su neki umrli od te tzv. :normalne; doze, nije teko prihvatiti
moguAnost da su u smrtnoj opasnosti i oni koji uzimaju dvostruku porciju ljubavi u prahu.
6uben je prestao uzimati droge pred nekoliko godina. "u i tamo zapali :joint;, a i
primjeAujem da za :ecstas); nekako vie ne pokazuje onaj mladena?ki polet s kojim je u
podrumu uzgajao pejotl. !nteresantno je da, kada znate dovoljno o istraivanjima koja su
provedena me@u konzumentima :ecstas);8ja, moete neke njihove zaklju?ke prepoznati u
osobi koja je u igri toliko vremena da se na njoj mogu manifestirati o?ekivani trendovi. 6uben
tako zna iz svog, kao i iz iskustva svojih prijatelja, da ugodni efekti :ecstas);8ja vie s
vremenom ne impresioniraju kao u po?etku. $eke zbog toga to jednostavno dolazi do
navikavanja na iskustvo koje time automatski postaje manje atraktivno, a druge zato to misle
da su kroz stanovitu emocionalnu transformaciju od droge primili poruku koja im je bila
potrebna. "akvi ljudi na?eAe osjeAaju da bi svako daljnje forsiranje moglo donijeti neprilike.
6adi li se o obrazovanijim ljudima oni Ae obi?no uporabiti izraz :integriranje iskustva; u
svakodnevni ivot. 4ai?ki re?eno, ?ovjeku je Q pomogao kako bi posloio daske u svojoj
glavi, a daljnje napinjanje hirovite molekule moglo bi te daske ponovno razbacati. Ovisno o
tipu osobe, taj kona?ni rastanak s :ecstas);8jem moe biti tuma?en ?injenicom da :... droga
daje duhovna iskustva do jednog nivoa, nakon ?ega treba iAi dalje bez takvih pomagala...;, ili
time da je onaj proces koji je trebalo zavriti priveden svome kraju. 3glavnom to spontano
odustajanje od uzimanja droge svi smatraju nekom vrstom duhovna koraka naprijed.
$erijetko je razlog ostavljanja :&dama; prozai?nije prirode. 5vi oni koji ovu drogu poznaju,
svijesni su da postoje situacije kada uzeta doza uopAe ne djeluje. 6uben je to nazvao
:praznom bombom;. "o se, prema njemu, doga@a na otprilike *C posto seansi. $o, postoji i
neto drugo. !ma onih koji s vremenom po?inju pod djelovanjem :ecstas);8ja osjeAati sve
slabije efekte i :vrhunci; koji su nekada dosizali drogirajuAi se Q8om pomalo postaju sve nii.
"ime splasne i entuzijazam. 'agija poputa, pa postupno konzument odustaje ili potrai neto
ja?e. $e treba posebno naglaavati da upravo ova to?ka u ivotu onoga koji eksperimentira s
jednom relativno manje opasnom drogom moe predstavljati prekretnicu na kojoj Ae :neto
ja?e; postati morfij, heroin ili kokain. Dakako, nitko ne moe tvrditi za koga Ae to tako
ispasti, jer Ae sve zasigurno ovisiti o okolini u kojoj se ?ovjek nalazi, njegovu psihi?ku stanju i
ivotnoj situaciji. "renuci depresije koji mogu biti vrlo neugodni, spojeni sa ansom da se oni
ubiju u par sekundi mogu biti presudni, ?ega su svijesni i oni koji su :ecstas); stavili izvan
zakona. #jerojatno svi oni koji odlu?uju o tome kako Ae tretirati neki farmaceutski proizvod
potencijalna psihotropna djelovanja, uvijek imaju na umu put koji bi potroa?a mogao odvesti
do onih najteih droga, koje predstavljaju sve veAi problem modernog svijeta.
'e(odni %inci
Dok neki opisuju neugodno stezanje u vilici i bolove u udovima i kraljenici, drugi vjeruju da
:ecstas); potresa cijeli organizam, do te mjere da nije pogodan za ljude koji su proli
odre@enu dob. "o potvr@uju i mnogi korisnici :ecstas);8ja kao rekreacijske droge. $akon
vikenda s ovim sinteti?kim prijateljem, oni osjeAaju da mamurluk traje predugo, da poprima
sve neugodnije oblike pa odustaju od daljnjeg uzimanja droge. Katkada karakteristi?ni
mamurluk ne traje samo prvi dan nakon noAi provedene pod djelovanjem :ecstas);8ja, veA se
protee kroz cijeli tjedan. ! stezanje u vilici moe zapravo biti jaka bol uslijed snana
kripanja zubima za vrijeme djelovanja droge.
6uben vidi stanovitu sli?nost izme@u naknadnih u?inaka :ecstas);8ja i mamurluka izazvana
estokim pijanstvom. Dakako, ?esto je razlika u intenzitetu, a ima i nekih zanimljivih situacija
kada oni koji ina?e pue i piju alkohol, pod utjecajem Q8a gube elju za tom vrstom
stimulacije. Oni koji za vrijeme samog uzimanja Q8a popue mnogo cigareta i piju alkohol, a
nerijetko pue i marihuanu, uglavnom opisuju vrlo neugodne posljedice ovakva kombinirana
trovanja. 6uben ne pije, ali pui mnogo. %riznaje da je nekada eksperimentirao tako da je uz Q
uzimao i neke druge droge, no ?ini se da je iv?ani sustav pretrpan kemikalijama koje snano
uzdrmavaju svijest slabo reagirao na svojevoljno poigravanje mog prijatelja s vlastitim
neuronima. %riznao mi je da :... su droge bile stepenica u razvoju...;, a :ecstas); jedna od
ugodnijih epizoda u traganju koje je jo daleko od svog kraja. 3z svo veli?anje :ecstas);8ja
kao droge izuzetnih svojstava, koje ?esto mogu ?uti od jo uvijek nedovoljno iskusnih
pripadnika mla@e generacije, iz prijateljevanja s ovim ?ovjekom golema znanja i iskustva s Q8
om shvatio sam da mu droga nije donijela ni sreAu, ni rjeenje ivotnih dilema, ni duhovnu
spoznaju.
%ristup onima koji su zaorali svojim mozgom u potrazi za ljubavi i pri tome prekrili zakone
koje je stvorilo ljudsko drutvo iz prakti?nih, a ne uvijek humanih razloga, trebao bi se iz
korijena mijenjati. "o bi u znatnoj mjeri omoguAilo komunikaciju s onima koji su u igru uli s
motivom to ni u jednom pogledu nije kriminalan. Hesto sama komunikacija moe dati
upravo ono to se o?ekuje od droge.
$o, vratimo se onim loim u?incima :ecstas);8ja, droge za koju iz iskustva mogu reAi da je u
vrlo kratkom vremenu dosegla status kultne, prestiuAi u tome i one koje su to doista i bile
veA tisuAljeAima. $e samo po?etnici, veA katkada i iskusniji korisnici Q"(8a mogu iskusiti
vrlo jak, ?ak pani*ni strah. "aj strah moe nastupiti za vrijeme po?etnog :vala;, koji
najavljuje prvi stadij djelovanja droge. "a je faza popraAena i mu*ninom, pa to kod korisnika
paniku moe poveAati do te mjere da ona postane nekontrolirana i popraAena jakim znojenjem
i tekoAama u disanju. Onaj koji se eventualno nalazi uz ?ovjeka koji proivljava ovakvu
krizu moe biti od velike pomoAi, jer ga moe smiriti veA sugestijom da se radi o bezopasnom
i prolaznom fenomenu. %anika, me@utim, ne mora nuno biti rezultat navale narkotika u
organizmu. Ona moe imati dublje korijene, jer je kod nekih ljudi rezultat osloba@anja duboko
potisnutih kompleksa i nesvjesnih sadraja. 6ijeiti se tog straha neAe uvijek biti lako, moe
se raditi o bitci za psihi?ku stabilnost na dulju stazu.
%ostoji i kategorija korisnika koja kroz inicijalna neugodna iskustva, poput mu?nine,
doivljava blokadu koja je spre?ava u doivljavanju prave ekstaze koja se o?ekuje od ove
droge. "akve osobe razviju odbojnost prema drogi koja ih na kraju natjera na odustajanje od
uzimanja :ecstas);8ja.
5imptomi koje sam naveo malo prije moda su neka vrsta crvene
lampice koja se pali kako bi signalizirala da tijelo ne eli narkotik, ali
to upozorenje lako moe proAi nezamijeAeno u uvjetima ekstremne
buke i vruAine u disco klubovima i sli?nim mjestima. %regrijavanje
organizma nadalje dovodi do dehidracije, koja je jedna od tipi?nih
pojava koje prate uzimanje :ecstas);8ja. $eki vjeruju da se svime
time moe objasniti rastuAi broj smrtnih slu*ajeva kod poklonika
ove droge. %rema 1enr)u, smrt nastupa uslijed toplinsko udara.
Dolazi do gubljenja vode iz organizma, njegova pregrijavanja uslijed
plesa u prevruAoj prostoriji, a zatim moe nastupiti masivno unutarnje krvarenje.
$eki pak statistikama pokuavaju umanjiti opasnost od Q8a, koji je, kako kau, u vrlo irokoj
primjeni, a u &merici je zabiljeeno da je od onih primljenih u hitnu pomoA zbog droge, svega
C,C- posto koji tamo dospiju zbog :ecstas);8ja. Jedno istraivanje provedeno *++B. godine
pokazalo je da od :ecstas);8ja umiru neke mla@e i zdrave osobe, me@utim, kako navode
autori, moguAe je da se radi o onima koji boluju od jo neotkrivenih sr?anih oboljenja.
!ma tu i drugih faktora. "isuAe i tisuAe redovnih korisnika :droge ljubavi; registrirani su
ovisnici, ali o drugim narkoticima. 5mrt koja nastupi kod ?ovjeka u ?ijem su organizmu
ustanovljeni tragovi Q"(8a moe biti rezultat kombiniranog djelovanja veAih koli?ina
razli?itih droga, od kojih je :ecstas); samo jedna od njih. Gatalni ishod u iste osobe moe
nastupiti i kao posljedica unoenja neke druge droge, dok pri tome prona@eni Q za to nije
odgovoran. 2vu?i utjeno, bar kada je u pitanju Q"(. %roblem je u tome da jo uvijek ima
mnogo onih koji su nepokolebljivi u stavu da je :ecstas); ipak podmukla i opasna droga koja
moe i u niskim dozama izazvati smrt mla@e i fizi?ki zdrave osobe.
'e@u negativnim u?incima droge koja ubrzano nadire prema samom vrhu popularnosti me@u
mla@arijom ?esto se isti?u problemi s imunolo!kim sustavom. Javljaju se, prije svega, kod
korisnika s duljim staom. Kao posljedica seanse s Q8om nakon nekoliko dana izbijaju bolesti
poput upale grla, gripe, prehlade i, to jo nitko nije uspio razjasniti, infekcije mokraAnih
puteva. Ove su tvrdnje dobro potkoene dokazima, a jedan je psihijatar, koji je i sam proao
kroz viegodinju uporabu ove droge, razvio teoriju da se to doga@a zbog toga :... to
konzumenti 'D'&8a ne daju dovoljno vremena tijelu da se oporavi izme@u dvije seanse...;.
"o se poklapa s 6ubenovim opisima osjeAaja potpune iscrpljenosti nakon seansi s :ecstas);8
jem, pogotovo u slu?ajevima kada nije uzimao samo jednu dozu droge, veA je, kada je
intenzitet iskustava po?eo padati, dodao jo jednu i tako seansu, odnosno njen vrhunac,
rastegnuo. 9videntno je da ovaj narkotik predstavlja stres za tijelo korisnika, pa privremeni
pad imuniteta ne iznena@uje. &ndreL Feil, tovie, jo u po?ecima interesa za Q"(, *+/=.
godine, upozorava da je isti osobito neugodan za ene kod kojih postoji neki oblik latentne
bolesti urinarno8genitalnog trakta. ! jednokratno uzimanje droge moe bolest aktivirati.
$aj?eAi kroni?ni psiholoki problem koji se javlja kao posljedica djelovanja Q"(8a jest
depresija. %rijelaz iz stanja eurofi?ne ljubavi u standardno stanje svijesti u neku je ruku nalik
izlasku iz kade s toplom vodom u ledeni hodnik. Depresija u svom kroni?nom obliku ima
razli?ite manifestacije, a zajedni?ko im je to da su izrazito neugodne. Hovjek se moe osjetiti
uasno usamljenim i izgubljenim u svijetu za koji mu se ?ini da ga uopAe ne zamjeAuje. 'oe
zapasti i u stanja na granici halucinacije i povjerovati da je soba u kojoj sjedi ispunjena
neprijateljski nastrojenim, nevidljivim duhovima.
$erijetko se javlja kon$u'ija u mislima, to dovodi do straha od gubljenja razuma ili osjeAaja
da ivot nema pravog smisla. Hovjek postaje pla?ljiv, a rije@e se javljaju samoubila?ke misli.
'oe se, kod nekih, zabiljeiti emocionalna neuravnoteenost, no to je teko pripisati
isklju?ivo neurotoksi?nosti droge, jer ima podosta onih koji su neuravnoteeni i bez uzimanja
bilo kakvih sli?nih sredstava. Q po nekima, kao to smo napomenuli veA ranije, moe izazvati
stanja kroni*nih strahova, a kao najgora moguAnost, koja je, naalost, i zabiljeena kod vie
korisnika Q"(8a, svakako je paranoidna psiho'a. &ko je i samo okida? za psihozu koja je u
svijesti oboljeloga ?u?ala od ranije, Q"( nije manje opasan. 6oditelji i okolina potroa?a Q8a
?esto u tim periodima neposredno nakon djelovanja droge, kada su zamjetni i spominjani
simptomi, otkrivaju da ive s korisnikom jednog narkotika koji po svojoj opakosti svakako
nije usporediv s kokainom ili heroinom, ali je ipak droga. & droga uvijek moe neugodno
iznenaditi.
!znena@enja su osobito ?esta kada se radi o zlouporabi droge. Jest da je veA samo uzimanje
droge, gledano prihvaAenim drutvenim normama, zlouporaba, ali postoji i stupanj vie od
toga, a to je pokuaj intenziviranja ugodnog dijela iskustva poveAavanjem uzete doze
narkoti?nog sredstva. arem je treAina iskusnijih korisnika isprobala 'D'& u koli?ini koja
nadilazi standardnu od *CC8*>C miligrama. #eAina izjavljuje da je traeno iskustvo dolo bre
i na daleko neugodniji na?in, dok se intenzitet nije bitno poveAao. ! neki su terapeuti htjeli
proniknuti dublje u psihu svojih pacijenata, pa su to eljeli isprovocirati poveAanim dozama
Q"(8a, dok se on jo koristio kao legalno pomagalo u psihoterapiji. Ovdje, dakako govorimo
o dozi koja se unosi odjednom, a ne naknadnom pokuaju da se novom koli?inom droge odri
postignuti :plato;.
$eki su pacijenti kod ovakvih neodovornih izleta svojih terapeuta zapadali i u neugodna
delirantna i halucinantna stanja, a vjerojatno se doga@alo i ono to psihoanaliti?ari
doivljavaju koriste li se :narkohipnozom;. %rimjenjuju se narkotici ultrakratkog djelovanja,
a ispitanik u nekoliko minuta iznosi sadraje iz najdubljih slojeva svoje svijesti ne bi li time
pomogao analiti?aru da prodre do samog korijena njegova problema. %o?etno oduevljenje
ovom metodom splasnulo je kada se ispostavilo da se radi o teko povezivoj masi slika i
podataka koju osoba nekontrolirano iznosi u kratkom vremenskom periodu. &nalizirani
sadraji u najveAem broju slu?ajeva nisu pruili o?ekivani uvid u fine mehanizme svijesti
pacijenta.
Opisani su i neobi*ni $i'i*ki $enomeni koji su isprovocirani poveAanim dozama droge. $eki
su vie sati patili od paralize nekog uda, dok su drugi bili bezvoljni i nisu se eljeli kretati.
<otovo u svim slu?ajevima ja?ih doza Q"(8a uo?ena je slaba koordinacija udova i neobi?no,
brzo micanje zjenica poznato pod nazivom n)stagmus. 'e@u uobi?ajene smetnje spada i jaka
glavobolja, a moe se javiti bezrazlona agresivnost koju je teko obuzdavati. Oni koji u
lu@a?koj elji za ja?im podraajem uzimaju drogu vie dana uzastopno, plaAaju tu ludoriju
osjeAajem da su :pregorjeli; i savladava ih jak umor. 5 druge strane, zabiljeeni su slu?ajevi
onih koji su Q uzeli nekoliko stotina puta u svega par godina, a da, po njihovim izjavama,
nisu zamjetili nikakve tee popratne pojave. Kao i kod drugih droga i alkohola, reakcije na
Q"( su individualne.
)ilo!o*ija +T,-a
Ova je droga vezana uz ?itavu jednu subkulturu i kao takva moe biti od stanovitog zna?aja za
ono to korisnik doivljava. Q trai drutvo, preferira okruenje istomiljenika i nerijetko daje
ono to se od njega zapravo o?ekuje. 6adi li se o labilnijoj osobi, cijena moe biti visoka. %od
ovim :nerijetko daje ono to se od njega zapravo o?ekuje; aludira se na sugestiju,
preduvjerenje korisnika, koje, po nekima, diktira sadraj i emocionalno obojenje iskustva.
$eki se tom miljenju suprotstavljaju tuma?eAi da Q djeluje na dio mozga koji je, prije svega,
odgovoran za emocije, moda sasvim odre@eni tip emocija, no, usprkos brojnim studijama,
nepobitnog dokaza za ovu tvrdnju za sada jo nema.
2animljiv je odnos nekih redovitih potroa?a kokaina, dakle ovisnika o ovoj izuzetno jakoj
drogi, prema 'D'&8u. %oznato je da ovisnici o :tekim drogama; obi?no uzimaju sve to im
do@e pod ruku i mijeaju razli?ite vrste narkotika. Kod nekih je kokainomana uo?eno da su
smanjili tjedne doze ovog narkotika i nadomjestili ih :ecstas);8jem, ali u pravilu s njegovim
vrlo velikim dozama. OpAenito, izgleda da ovisnici o kokainu, kada do@u u posjed Q"(8a,
naprosto ne mogu odoljeti uzeti ?itavu zalihu u jednoj ve?eri. Jedan student, viegodinji
konzument kokaina, tako opisuje kako je ?vrsto odlu?io uzeti odre@enu koli?inu :ecstas);8ja,
dovoljnu za seansu, ali to nije umirilo njegovu neutaivu e@ za drogom i on je pomalo, u
samo jednoj ve?eri, uzeo koli?inu od pola grama Q"(8a. $edvojbeno su narkomani koji
uzimaju tee droge ljudi ?iji organizam s vremenom gubi osjeAaj za normalno doziranje,
kreAu se u sredinama poput noAnih klubova i ne ustru?avaju se u tijelo unijeti abnormalno
velike koli?ine :ecstas);8ja.
$eki od studenata koji za vrijeme studija uzimaju povelike koli?ine 'D'&8a katkada, nakon
razlaza sa starim drutvom, nalaze unosne i odgovorne poslove i drogu stavljaju u drugi plan.
Drugi, nakon ?estih produljenih seansi, ne ele povratak u :normalno; stanje svijesti, koje
zna?i i prihvaAanje svakodnevnih ivotnih odgovornosti. Obzirom da je molekula 'D'&
dijelom nalik i na amfetamin, ta snana stimulacija odgovara odre@enom tipu ljudi. 2akva?e li
se na onog puno ja?eg brata, kokain, izgledi da zapo?nu redovitim i urednim ivotom naglo
padaju.
Kontroverza je rije? koja opisuje ono to neki poznavatelji narkomanskog svijeta zovu :45D8
om osamdesetih;, a karakteristi?no je miljenje koje je o Q8u psihofarmakolog dr. 6on 5iegel
*+E>. godine iznio na zahtjev D9& JDrug 9nforcement &genc)K. On na bazi svojih zapaanja
zaklju?uje da veAina korisnika :ecstas);8ja to prije svega ?ini iz :eksperimentalnih; razloga,
dakle iz elje za novim i nepoznatim iskustvima i saznanjima. "a grupa, u prosjeku drogu
uzme desetak puta tijekom cijelog ivota, dok oni koji je uzimaju iz drutvenih ili
rekreacijskih pobuda to ?ine u prosjeku jednom do ?etiri puta mjese?no. O?ito dr. 5iegel ovaj
narkotik ne smatra osobito opasnim, ne uputajuAi se u one neugodne pekulacije o tome
moe li Q"( nekog slabije psihi?ke konstitucije postupno navesti na neku od ja?ih droga i
time mu upropastiti ivot. Ovakav benevolentan, gotovo prijateljski stav prema :ecstas);8ju
podrava prili?an broj ameri?kih intelektualaca, jer se u ovakvim diskusijama obi?no polazi
od ljudskih sloboda, odnosno prava da svaki ?ovjek sam odlu?i kako Ae sa svojim ivotom
raspolagati. Dakako, pod uvjetom da pri tome ne teti drugima. Dok za kokain ili heroin nitko
ne moe tvrditi da ne stvaraju invalide koji zavre tragi?no, na teret zajednice, ili iza reetaka
uslijed kakva zlo?ina, neto je tee takve argumente pronaAi za korisnike Q"(8a. $aravno,
pod uvjetom da Q nije samo uvod u neto mnogo gore.
!mao sam prilike upoznati dosta ljudi koji su makar nekoliko puta u ivotu probali :ecstas);,
s razli?itim motivima. 'oda je poneki od njih bio ovisnik, ali ne o 'D'&8u. $eto vrlo
pou?no izvukao sam iz ivotne pri?e moga prijatelja, &ustrijanca u ranim ?etrdesetima.
"ipi?ni predstavnik tehni?ke inteligencije, uvijek je vjerovao da iz svake situacije, ako se ona
analizira, postoji razuman izlaz. "ako je bilo sve dok mu brak nije upao u ozbiljnu krizu. Dok
im je sin?iA bio star svega tri godine, on i supruga po?eli su obilaziti psihoterapeute i razne
grupne terapije. $isu se nikada sva@ali i o svojoj su novonastaloj situaciji razgovarali sasvim
trezveno. On je bio snano emocionalno vezan i za suprugu i za dijete, dok je ona prosudila da
je rastava jedini stvarni izlaz iz sve mu?nijih odnosa koji su optereAivali i njihove obitelji.
Jednog mu je dana rekla da za njega vie nita ne osjeAa, osim prijateljstva dakako, pa
otezanje i produljivanje te svojevrsne agonije vie nema nikakva smisla. 3sprkos velikoj
intelektualnoj razlici i sve ?eAim neslaganjima oko banalnih pitanja, moj se prijatelj nije
nikako mogao pomiriti s milju da Ae izgubiti enu koju je iskreno volio. io je tu i sin?iA,
koji Ae, kako je on mislio, patiti zbog razdvajanja roditelja. Kada vie nita nije pomagalo,
posegnuo je za :drogom ljubavi;. %redloio je supruzi da je uzmu zajedno i uz njenu se
pomoA :usklade;.
:9cstas); je u?inio svoje, bra?ni je par doivio trenutke koje mi je on kasnije opisivao kao
:valove neopisive, neodoljive ljubavi koja se prelijevala u sva iva biAa;. 1armonija je
potrajala samo tjedan, dva. 5jeAanje na iskustvo s drogom :slijepilo; je privremeno par skupa,
ali nije moglo promijeniti ?injenicu da je neslaganje u karakterima i interesima ostalo negdje
ispod povrine. %onovo su po?ele sva@e, a druga seansa, usprkos svojoj atraktivnosti, nije
donijela ni dana stare bra?ne sreAe. %ola godine kasnije rastali su se. :9cstas); nije mom
prijatelju odnio ni bol nakon odvajanja. ! on i ja smo znali da je jo daleko dan kada Ae ljudi
svoje intimne odnose regulirati tabletama. 2apravo smo se sloili da bi to u neku ruku bilo
jezivo. On se pomirio sa situacijom, posvetio poslu i konstatirao da je u?inio sve to je mogao.
Pivot je opet bio ja?i. Ovaj puta od :ecstas);8ja.
Kao to smo veA spomenuli, u &merici je 'D'& stavljen izvan zakona tek *+E>. godine.
Kod nekih drutvenih grupa koje se nisu eljele sukobljavati sa zakonom dolo je do osjetno
manje potronje ove droge, ali se ona nastavila pojavljivati na crnom tritu. %o svemu sudeAi,
interes za :&dama; ne jenjava, a iri se i u europske zemlje u kojima je jo nedavno bio
sasvim nepoznat. %od pritiskom nekih medicinskih autoriteta koji misle da bi ovaj narkotik
mogao, pod nadzorom stru?nih institucija, posluiti kao pomoAno sredstvo u psihoterapiji,
GD& JGood and Drug &dministrationK je u listopadu *++B. godine odobrila prvo slubeno
ispitivanje droge na ljudima.
'ediji su optuivali :ecstas); kao :kemijskog ideologa; iza 6ave scene uvezene iz #elike
ritanije. Ono to je nazvano :plesovima smrti; zapravo su iscrpljujuAe :?age; do jutra, ?iji
sudionici energiju crpe iz sinteti?kog pomagala obeAavajuAeg imena. %ri tome, iz razloga koje
smo opisivali ranije, moe doAi do zdravstvenih komplikacija, a i smrtnog ishoda. 'ada se
veAina incidenata sa smrtnim ishodom odigrala na tlu #elike ritanije, ameri?ki je tisak na
vrlo dramati?an na?in prikazao opasnost od relativno nove droge. Kampanja je po mnogome
bila nalik onoj protiv 45D8a.
Pitanje le(ali!acije
ilo kako bilo, kako sada stvari stoje, u &merici je 'D'& zakonom zabranjen, a u aktu
kojim je to preporu?eno i obrazloeno pie da se radi o :dizajniranoj drogi; koja ugroava
zdravlje, a kemijski je nalik 'D&8u, za koji se zna da oteAuje mozak. $avodi se nadalje da
je poznato da je :ecstas); izazvao smrt :bar dvije osobe;, te da se njegovi korisnici suo?avaju
sa zdravstvenim problemima poput onih koji se javljaju kod uivatelja amfetamina i kokaina.
%rema onima koji su zabranili uporabu Q8a, on izaziva psihi?ke tegobe koje podrazumijevaju
zbunjenost, depresiju, nesanicu, teke strahove, paranoju i psihoti?ne epizode i vie tjedana
nakon uzimanja droge.
%osebno se izdvajaju fizi?ke tegobe poput napetosti miiAa, nekontroliranog stezanja ?eljusti,
mu?nine, ubrzanog micanja zjenica, iskrivljene slike, znojenja, osjeAaja hladnoAe i sklonosti
iznenadnom gubljenju svijesti. 3slijed ubrzanog rada srca i poveAanog tlaka koje izaziva,
'D'& je osobito opasan za ljude koji pate od komplikacija sa cirkulacijom i sr?anih
oboljenja.
(itiraju se neki znanstveni radovi iz kojih se vidi da droge kemijski vrlo sli?ne :ecstas);8ju
izazivaju ozbiljne poremeAaje u metabolizmu nekih tvari u mozgu, ?ime mogu izazvati
neeljene promjene u ponaanju ?ovjeka. &merika je danas u paradoksalnoj situaciji, jer onaj
tko bude uhvaAen u proizvodnji Q"(8a moe dobiti i *> godina robije, da bi na svakom uglu
lako pronali kakvu publikaciju, magazin, letak ili knjigu u kojima nalazite detaljne upute
kako se pripremiti prije uzimanja :ecstas);8ja. %ostoji i udbenik :'anual for (ocaine 3sers;
J:%riru?nik za korisnike kokaina;K D $aime, vlasti vjeruju da jo veAa teta nastaje neznanjem,
dakle nestru?nim uzimanjem pojedinih droga. 2ato su instrukcije za potencijalne kandidate
dobrodole.
Deset godina nakon zabrane :ecstas);8ja na ameri?kom se tritu pojavio legalni proizvod
istog imena D 6adi se o :biljnom Adamu;, koji se prodaje u obliku okruglih, sme@ih tableta
koje na sebi imaju otisnutog kukca rairenih krila. 6eklamira se kao prirodno i bezopasno
sredstvo za podizanje raspoloenja, izazivanje eufori?nog stanja i seksualnu stimulaciju. !ma
ga i u obliku plavih tableta pakiranih u srebrnim piramidama ukraenima s likovima iz bajki i
hinduisti?kim simbolima. Jednostavnim rje?nikom re?eno, radi se o stimulativu sklepanom od
legalnih, prirodnih materijala. 3 skladu s vremenom u kojem ivimo, ovaj se proizvod
reklamira kao :?isto vegetarijanski;, a pro@a mu je, sudeAi po ljutnji nekih vodeAih ameri?kih
novinaIfantasti?na. 5astav tog tzv. :1erbal 9cstas); poznat je7 tibetanski ma huang, brazilska
guarana, kineski crni ginseng, gingko biloba, jedna vrsta afri?kog oraha, ruska gotu kola, fo8
ti8tieng, ekstrakt kineskog zelenog ?aja i kinesko biljno :?udo;, rou gui. Dakako, veA je
po?ela akcija da se ovo lukavo izigravanje stavova dravnih institucija kazni stavljanjem
izvan zakona. Kako djeluje ova zapravo blijeda, gotovo komi?na kopija od strane
vlastodraca ozloglaenog Q8a, jasno je.
&fri?ki orah, guarana i zeleni ?aj sadre visoki postotak kofeina, a ma huang spada u porodicu
ephedra, dakle sadri vrlo jaki stimulativ efedrin. <ingko biloba poti?e cirkulaciju, gotu kola
ja?a ivce, dok se fo8ti tieng u Kini smatra sredstvom za produljenje ivotnog vijeka i ja?anje
seksualne moAi. #eAina nezavisnih stru?njaka u ovom proizvodu ne vidi nita vie od blagog
stimulativa koji kalifornijski psihoterapeut dr. Jonathan 6obinson izjedna?ava s :nekoliko
alica crne kave;. On ?ak smatra da je jedan ovakav surogat, koji se umjesto pravog
:ecstas);8ja prodaje na rave koncertima u neku ruku koristan, jer :... je manje opasan od
stvarne droge...;.
$ije zabiljeen nijedan slu?aj ozbiljnijih zdravstvenih problema izazvanih ovim proizvodom.
!pak, tisak veA lansira pri?e poput one stanovitog Dennisa akera, pomoAnika efa neke
tekstake ustanove koja je zaduena za brigu o zdravlju, a smjetena je u &ustinu. Ovaj revni
borac za zdravi ivot kae7 :2a nedavnog velikog koncerta u 4ollapaloozi koji je po?eo u *,
sati, veA smo u *=,-C u atoru za hitnu pomoA imali djecu s palpitacijama srca i pulsom od
preko BCC otkucaja u minuti...;.
2lobnici misle da su se klinci nato?ili alkoholom, napuili marihuane, ili najeli :magi?ne
gljive; J%siloc)be meRicana, halucinogena gljivaK, a obzirom da je to zakonom kanjivo,
u?inili su ono najpametnijeIsvalili krivnju na jo uvijek legalni :biljni ecstas);.
0to se ti?e onog pravog Q8a, lobiranju za njegovom ponovnom legalizacijom vjerojatno neAe
tako skoro doAi kraj. $o, za sada je u uspjeh takvih pokuaja teko vjerovati. $aime, u ?etiri
su slu?aja krvarenja u mo'u dva kotska lije?nika dokazala vrlo vjerojatnu vezu s
:ecstas);8jem. ! ?injenica da sam 'D'& izaziva povienje tjelesne temperature Jplus
iscrpljujuAi ples u pregrijanim prostorimaK, po svemu sudeAi, nije jedini faktor kod smrtnih
slu?ajeva korisnika Q8a. 3 istim okolnostima, relativno male doze droge mogu kod nekih
izazvati i koaulaciju krvi u plu)ima, sindrom poznat kao diseminirana intravaskularna
koagulacija, a kod drugih, koji uzmu znatno veAu dozu ne doga@a se nita. 3zrok iznenadne
smrti od Q8a, prema nekima moe biti i nedostatak en'ima poznatog kao citokrom % ,>C
B,=, koji je zaduen za razgradnju ovog narkotika unutar ljudskog organizma. &ko ga nema
dovoljno, droga Ae kolati tijelom predugo i izazvati fatalne posljedice. $edostatak ovog
enzima statisti?ki je zabiljeen kod svakog dvanaestog stanovnika naeg planeta, a smrtni su
slu?ajevi od Q"(8a relativno rijetki, pa neki izraavaju sumnju u utemeljenost teze o
citokromu. !pak, nije se lako oteti dojmu da je uzimanje droge neka vrsta ruleta u kojem
nikada ne znate kada Ae vam kuglica uletjeli u crno *-. Kada smo veA kod najnovijih
istraivanja veze izme@u zdravlja i Q"(8a, treba istaAi da i vrlo prestini :"he 4ancet;
opisuje sedam slu?ajeva tekog o!te)enja jetre izravno povezanih s uzimanjem :ecstas);8ja.
%olemike o Q8u se nastavljaju, miljenja su nerijetko dijametralno suprotna i me@u vrhunskim
stru?njacima. 'oji su me kontakti s korisnicima Q8a doveli do zaklju?ka da je njihov
najdublji motiv ipak razrjeenje psihi?kih tegoba ili traganje za smislom, nekim dubljim
zna?enjem ivota. "o dodue, ne mora izgledati lijepo. 3 ezdesetima, neki su konzumenti
45D8a znali zuriti u sunce dok im nije nepovratno unitilo vid, grupa oko (harlesa 'ansona
pod utjecajem je ove droge povjerovala da su zlo?ini koje je po?inila :oja volja;, a kada je
u pitanju :ecstas);, zabiljeeni su ispadi kada su pojedinci ?itava tri dana proveli skvr*eni u
prenatalnom, dakle poloaju koji su zauzimali dok su se jo nalazili u utrobi svoje majke.
Hudnovata droga izaziva i fenomen poznat kao :head rush;, kada korisnik zanijet
freneti?nim plesom potpuno izgubi vezu s okolinom. %ri tome nita ne ?uje, niti vidi bilo to
oko sebe. "o gubljenje, koje podsjeAa na produljeni epilepti?ki ispad poznat kao :absence;
Japsans,odsutnostK, traje i do tri minute, a koje su prave posljedice za mozak danas zapravo ne
zna nitko.
!z iskustva zapadnih zemalja prili?no je jasno da agresivna propaganda protiv :ecstas);8ja,
usprkos alarmantnim incidentima s pojedincima, nije dala eljene rezultate. (rno je trite,
kada govorimo o nekim zemljama, puno opasne i nekvalitetne droge s dodacima koje smo
spominjali ranije.
Onaj tko dobro poznaje problem u najirem kontekstu i na trenutak zaboravi eventualne
psihoterapijske moguAnosti Q"(8a koritenog u osobitim situacijama i pod legalnim stru?nim
nadzorom, lako Ae se sloiti da je u podlozi o?ekivanja od Q8a ne?eg to moemo nazvati
pravim smislom u ivotuIilu'ija. Jer, prakti?no svi koje sam sretao, a koristili su ovu drogu u
raznim koli?inama nisu u duhovnom smislu postigli nita vrijedno rizika. 4icitiranje u stilu
:da se Q isplati uzimati i bez obzira na posljedice;, obi?na je floskula nekog tko je imao
dovoljno sreAe i nije upoznao tamnu stranu :kemijske ljubavi;. it je u razumijevanju ivota
kao stalne borbe i razvoja vlastitim naporom i pri ?istoj svijesti. 2amagljena svijest, ali i ona
proirena prije no to je ?ovjek na to pripremljen duhovnom samodisciplinom, ne moe u
evoluciji pojedinca donijeti istinski napredak jednostavno zato to u fazama ?ovjekova
razvoja postoji redoslijed, a prirodni zakoni preskakanja iskuenja s kojima se moramo suo?iti
naj?eAe kanjavaju. "o je ono to se ne moe usaditi ni zakonskim regulativama,
zastraivanjem medicinskim ?injenicama ili agresivnom propagandom. "o treba osjetiti,
koristeAi zdravi razum i korektne informacije.
M,-"A+IN( 4-I+6CI7IN
m1stica ps1chodelica
Oko *+C+. godine u e? je iz provincije dolunjao mladi soboslikar u
ranim dvadesetima, prazna depa i opsesivne vjere u vlastiti umjetni?ki
talent. 3 dva se navrata nije uspio upisati na studij arhitekture, pa je
ivotario prodavajuAi male akvarele i naslikane razglednice ispred brojnih
be?kih povijesno8turisti?kih lokacija. 5lobodno je vrijeme provodio
jeduAi kremnite, politizirajuAi po zadimljenim, jeftinim be?kim kavanama i prou?avajuAi
germanski misticizam i mitologiju.
Ova ga je posljednja i najja?a strast dovela do 9rnesta %retzschea, vlasnika male knjiare u
starom dijelu grada u ?ijoj se stranjoj kancelariji satima diskutiralo o moAi sv. <raala i tzv.
4onginusova koplja, metalnog iljka kojim je, navodno, istoimeni rimski vojnik probio tijelo
!susa Krista i koji se kao osobito atraktivna relikvija ?uvao u glavnom gradu imperije bogate
prolosti. %retzsche je svog mladog tiAenika, ?ije je ime bilo &dolf 1itler, snabdijevao
literaturom, pomagao financijski, ali i indoktrinirao tezama o superiornosti arijevske rase koja
je imala pravo koristiti i najokrutnije metode u realizaciji temeljnog ciljaIdominacije ?itavim
svijetom. Dakako, da za tako maglovite, dalekosene i bolesne ambicije siromanog
soboslikara nije moglo kvalificirati samo uivanje u Fagnerovim djelima i pangermanskoj
mistici, pa ga je %retzsche postupno uvodio u tajne alkemije, astrologije i onog ?emu se sam
posvetioIcrne magije.
e?ki knjiar, ?ije je lice neodoljivo podsjeAalo na ablje, bio je dijete farmaceuta Filhelma
%retzschea koji je dobar dio ivota proveo u 'eRico (it)ju i tamo dobro prou?io ritualnu
magiju &steka. $jegov je sin 9rnest, po povratku u &ustriju *E+B. godine, veA odli?no
poznavao djelovanje malog modrozelenog, psihodeli?nog kaktusa pejotla Jlat. 4ophophora
LilliamsiiK, kojim su se drogirali meksi?ki domoroci, doivljavajuAi tako, za europske
pojmove spektakularna proirenja svijesti. 3skoro Ae to znanje postati moAno oruje u rukama
negdanjeg stanovnika 'eksika. 2adojen antisemitizmom, germanskom veli?inom i
sotonskom bezobzirnoAu, %retzsche se priklju?uje okultnoj loi na ?ijem se ?elu nalazi
stanoviti <uido von 4ist, prva osoba koja u ritualima umjesto krAanskog koristi kukasti kri.
4ist, kojeg neki uspore@uju s ?uvenim &leisterom (roLle)om, bjei iz e?a nakon skandala u
kojem u javnost izlaze detalji o srednjovjekovnim ritualima punim seksualnih perverzija.
'e@utim, demonsko je sjeme veA posijano.
5otonisti?ko vi@enje sv. <raala, uvjerenje da je <ermane stvorila izvanzemaljska superrasa i
predanost "amnoj 5trani daju %retzscheu novi ivotni smisao. "ako i njegovu duhovnom
sljedbeniku, &dolfu 1itleru.
Kako je to kasnije napisao povjesni?ar dr. Falter Johannes 5tein, koji je u to vrijeme osobno
poznavao &dolfa 1itlera, a za vrijeme Drugog svjetskog rata postao savjetnikom Finstona
(hurchilla, mladi se soboslikar veA tada nalazio na putu kojim ga je usmjerio dijaboli?ni
knjiar. Kasnijim je istraivanjima ustanovio da je %retzsche 1itleru kona?ni :kozmi?ki
smisao; dao uvo@enjem u koritenje pejotla, pri ?emu je pomogao jedan bizarni lik. 6ije? je o
1itlerovu prijatelju 1ansu 4odtzu, star?iAu razbaruene sijede kose, travaru koji je usamljen
ivio u skromnoj kolibi na obali Dunava. %o svemu sudeAi, on je buduAem Guhreru zamijeao
prvu smjesu koja je sadravala mai*ni kaktus. #eA do *+*-. godine 1itlera je redovita
uporaba, tada jo uvijek slabo poznate droge, dovela do mesijanskih vizija o predodre@enosti
izabrane rase i osobnoj misiji.
2apadna je znanost ustanovila da je aktivni princip pejotla alkaloid meskalin, no ova je
misteriozna droga me@u bijelce ozbiljnije prodrla tek koncem prolog stoljeAa, u 5&D, preko
Suanaha %arkera J*E-+8*+**K, posljednjeg poglavice plemena (omanche. $jegovi opisi
djelovanja malog kaktusa koji ga je :povratio od mrtvih; dovoljno su poticajni za stanovnike
surova ameri?kog podneblja i religija se pejotla nezadrivo iri. #eA *+*E. godine u Oklahomi
je osnovana $ative &merican (hurch, crkva ?iji se obred zasniva na uzimanju pejotla, dakle
na djelovanju na iv?ani sustav njegova glavnog sastojka meskalina.
3 9uropi se prvom detaljnijom studijom utjecaja meskalina na ?ovje?ju psihu smatra djelo dr.
Kurta eringera na ,CC stranica, a pod naslovom :Der 'eskalinrausch;. 6ije? je o *+*+.
godini, prije koje su u zavodljive vizije pejotla uvid imali samo rijetki pojedinci, uglavnom
skriveni pod platom tajnih okultnih udruenja. <otovo je sasvim sigurno da je farmaceut
%retzsche bio svjestan prvih opisa pejotla, od Grancisca 1ernandeza iz *=>*. godine, kojim
ovaj panjolski kraljevski lije?nik upozorava na moA vi@enja buduAnosti koju kaktus navodno
daje, do povremenih izvjeAa antropologa koji opisuju ivot i obi?aje pripadnika plemena
"arahumara. Domoroci s vremenom mijeaju krAanstvo i drevnu religiju baziranu na
djelovanju magi?nog kaktusa, pa literatura biljei opise mentalnih kontakata s osobom !susa
Krista u onih koji se nalaze pod utjecajem meskalina.
2animljivo je da se postupno razvija vjerovanje u postojanje sveca zatitnika pejotla, imenom
,l -anto Nino de 4e1otl, koji moda ima neke veze s likom 'eskalita kojeg uvodi mnogo
godina kasnije (arlos (astaneda, a radi se o kaktusolikom humanoidu kojeg ovaj antropolog
navodno redovito kontaktira za vrijeme transa induciranog tajanstvenim alkaloidom. Obzirom
da neki stru?njaci procjenjuju kako je djelovanje pejotla ljudima poznato veA oko -.CCC
godina, a &steci su oni koji su njegovu primjenu razvili do savrenstva, teko je povjerovati
da %retzsche nije raspolagao znanjima o nadnaravnim moAima koje kaktus prua i koja su bila
vie nego dovoljna da mu osiguraju povlateni status u be?koj okultnoj komuni.
.itler i meskalin
1itler odlazi u $jema?ku gdje ga zati?e %rvi svjetski rat, u koji se uklju?uje bez oklijevanja i
stje?e reputaciju slu@ena fanatika koji se ne moe pomiriti s neumitnoAu vojnog poraza.
%ostaje kaplarom, dobija Peljezni kri drugog reda, ali zavrava u sjevernonjema?koj bolnici
%aseLalk, navodno oslijepljen bojnim otrovom iperitom upotrijebljenim na francuskoj fronti.
3pravo taj dio 1itlerova ivotopisa daje naslutiti da se on ponovo, igrom slu?aja, sreAe sa
svojim starim prijateljem meskalinom. ar ako je vjerovati povjesni?aru psihijatrije dr.
6udolphu inionu, koji je svoju smjelu pekulaciju objavio u stru?nom ?asopisu :1istor) of
(hildhood Suarterl);.
$aime, pri prijemu u vojnu bolnicu, kod 1itlera je prvobitno dijagnosticirana :psihopatska
histerija;, jer su neki njegovi suborci tvrdili da nije mogao oslijepiti od iperita, obzirom da se
njihova jedinica nalazila na povienoj lokaciji do koje otrov nije ni mogao doprijeti. Kako
naga@a dr. inion, psihijatar koji je tretirao kaplara, dr. 9dmund Gorster, odlu?io se za novi,
jo neispitani pristup. 6adilo se o induciranju misti?no8religijskih vizija uz pomoA meskalina,
to je, nakon nekoliko mjeseci sljepila, rezultiraloIozdravljenjem. Kakve argumente navodi
inion u korist svoje naizgled fantasti?ne teorijeM
Dr. Gorstera je jo *+--. godine, odmah po dolasku 1itlera na mjesto njema?kog kancelara,
likvidirao <estapo. 5va dokumentacija o Guhrerovoj bolesti netragom je nestala, ali je ostalo
jedno neobi?no svjedo?anstvo. 6adi se o knjizi jednog Pidova, dr. 9rnesta Feissa,
objavljenoj *+-+. godine. $jen je naslov :Der &ugenzeuge; J:5vjedok;K, a autor opisuje
slu?aj nekog :&. 1.; koji je nakon transa izazvanog drogom u bolnici %aseLalk progledao.
"ako je bar ?uo od svog kolege, a to bi mogao biti upravo nesretni dr. Gorster koji se
po?etkom *+--. godine doista nalazio u %arizu, gdje je Feiss cijelu pri?u i ?uo. ! sam je
1itler u kasnijim godinama u svezi sa svojim sljepilom davao ?udne izjave, koje su uglavnom
ukazivale na neobi?no misti?no8politi?ko ludilo koje je psihodeli?na droga poput meskalina
mogla lako izazvati. !zme@u ostalog, pri?ao je kako je u to vrijeme :... ?ekao poruke iz drugog
svijeta...;.
$eposredno nakon poraza $jema?ke, 1itler je veA nadahnut idejom povratka starog sjaja
posrnulom imperiju. Da su okultizam i narkotici u tome igrali zna?ajnu ulogu tvrdi i ugledni
pisac i istraiva? "revor 6avenscroft u svojoj knjizi :5pear of Destin); JKoplje sudbineK7 :...
1itler je jo u mladosti iskusio via stanja svijesti izazvana drogama nakon ?ega je neprekidno
prou?avao ritualnu magiju i srednjovjekovni okultizam, to je kasnije u znatnoj mjeri utjecalo
na formiranje nacisti?ke ideologije i svjetonazora...;.
ilo je podosta onih koji su u minhenskim pivnicama podlegli magi?nom armu veterana
tankih br?iAa i prodornih plavih o?iju, ali u to je vrijeme samo jedan od njih sagledao njegov
pravi potencijal. io je to Dietrich 9ckart, drugi u nizu 1itlerovih mra?nih okultno8politi?kih
gurua.
9ckartu ga je predstavio 9rnst 6ohm, okorjeli homoseksualac i buduAi vo@a 5& odreda
J:sme@e koulje;K, jedini koji je uz 6udolfa 1essa, s 1itlerom bio na ti. 3sprkos tome, &dolf
ga je *+-,. godine, kada se osilio, skratio za glavu. 9ckart, kojeg smatraju spiritualnim ocem
nacizma, bio je neka vrsta zlo?ina?kog genija. 3 mladosti je spavao u berlinskim parkovima
dokazujuAi da je neshvaAeni pjesnik i pisac kazalinih komada. %ostao je odli?an student
prava, ali ga to nije odvie zanimalo jer se nevi@enim arom posvetio ritualnoj magiji, o kojoj
je znao toliko da su ga kao neprikosnoveni autoritet priznavali nacisti?ke glaveine koji su
prakti?no svi bili ?lanovi tajnih magijskih drutava. 9ckart je bio praktikant neopoganske
magije, a prva je iskustva stekao kroz uporabu droge. #eAina se upuAenih slae da je, izme@u
ostalih, morala biti u pitanju i neka od psihodeli?nih droga koje izazivaju snane duhovne
doivljaje, najvjerojatnije meskalin. 9ckart je do kraja ivota bio teki ovisnik o morfiju.
%okuavao se lije?itiIjednom je proveo vie mjeseci u nekoj berlinskoj ludnici gdje je ubijao
vrijeme postavljajuAi komade u kojima su glumili lu@aci D 'nogo je putovao i ?itao i, poput
$ietzschea, cijenio !slam i njegovu umjetnost i kulturu. !pak, prava mu je ljubav bila ritualna
magija koju je smatrao sredstvom za pokretanje :viih sila; koje je trebao kako bi utaio e@
za moAi.
<lavni instrument u ostvarivanje ovog sna bila je tajna udruga :"hule;, koju je osnovao
samozvani grof 1einrich von 5ebottendorf, zapravo tip imenom 6udolf <lauber, sin
vlakovo@e iz Dresdena. 2adrti antisemit, on je propovijedao dolazak :nad?ovjeka; koji Ae u
krvi njema?kog naroda probuditi zaspalu snagu i pokoriti svijet.
"hule je, prema legendi, hipoteti?ki otok na dalekom sjeveru, sli?an &tlantidi. io je magijski
centar i?ezle civilizacije, nestale u katastrofi. 5 njome, me@utim, nije umrlo znanje o tome
kako kroz okrutni i perverzni crnomagijski ritual privuAi nadnaravne sile koje Ae novom
'esiji omoguAiti stvaranje arijevskog kraljevstva na 2emlji. 9ckart je imao ogroman utjecaj
na 1itlera koji to priznaje u svojoj knjizi :'ein Kampf; J:'oja borba;K. Kako to vjeruje i
ranije spomenuti 5tein, labilnog je veterana, podlona magiji i drogama, 9ckart uveo u
tehniku seksualne magije nalik onoj koju su prakticirali pripadnici loe &strum &rgentinum,
nezaobilaznog &leistera (roLle)a, a kasnije i u krvolo?ni ritual :astroloke magije; s
ljudskim rtvama koji se propisuje 4andalfu !!, magu8ubojici iz +. stoljeAa. %rema
6avenscroftu, 1itler, pod utjecajem 9ckarta, po?inje vjerovati da najjeziviji sadisti?ki rituali
omoguAuju obi?nu ?ovjeku razumijevanje nedostupnih inteligencija 2la, pomoAu kojih je
moguAe doseAi svaki ovozemaljski cilj. Do koje je mjere buduAi Guhrer osobno sudjelovao u
ponoAnim magijskim orgijama danas vie ne moe sa sigurnoAu nitko reAi, ali nema sumnje
da je Dietrich 9ckart, koji je upravljao instrumentaliziranjem jedne male radni?ke stranke od
koje Ae kasnije 1itler stvoriti svoju $acionalsocijalisti?ku partiju, znao7 &ntikrist je ro@en D
2nakovita je njegova izjava neposredno prije smrti, koja je nastupila kada se za vrijeme
neuspjela pokuaja pu?a *+B-. godine na ulicama 'unchena nagutao previe suzavca7
:$emojte me aliti. $ijedan $ijemac do sada nije utjecao na svjetsku povijest poput mene...;.
Jedan od prvih sedam nacista $jema?ke, ivuAa enciklopedija magije i mra?ni vizionar
svijesti zamuAene drogama, Dietrich 9ckart, bio je mrtav.
& njegov je najbolji u?enik, sada veA sasvim jasnih ideja, zavrio u zatvoru, u tvr@i
4andesberg, gdje Ae uz asistenciju 6udolfa 1essa i napisati bibliju nacizma, :'ein Kampf;.
3 njoj, kao to sam veA naveo, neAe zaobiAi ni svog u?itelja 9ckarta. $ijemci, zastraeni
komunisti?kom opasnoAu i skloni ratnim herojima, nisu 1itleru u zatvoru zagor?avali ivot,
pa Ae on ovdje umjesto pet godina ostati samo devet mjeseci, uglavnom uivajuAi u pogledu s
prozora udobne sobe i smiljajuAi kako se dokopati vlasti u razjedinjenoj i ponienoj
$jema?koj. 3 to ga vrijeme po?inje posjeAivati ugledni general iz %rvog svjetskog rata,
geopoliti?ar i poliglot Karl 1aushofer, koji Ae uskoro postati treAi u nizu 1itlerovih gurua.
1aushofer je ro@en *E=+. godine u avarskoj. $apravio je solidnu vojni?ku i diplomatsku
karijeru za vrijeme koje je slubovao u !ndiji i Japanu. "amo je upoznao isto?nja?ku mistiku,
prou?avao hiduisti?ke i budisti?ke tekstove, ?ak ovladao japanskim jezikom i sanskrtom.
$apisao je stotine geopoliti?kih studija koje su se bavile 4ebensraumom Jivotni prostorK za
buduAu njema?ku naciju superljudi, koju je mislio stvoriti mutacijom arijevske rase. 5matra se
da je time zapravo postao idejni za?etnik kasnijih monstruoznih eksperimenata po
konclogorima. 5tvorio je tajnu lou :#ril;, ustvari neku vrstu eklekti?kog misti?no8politi?kog
reda koji je u svom stoeru u erlinu okupljao japanske budiste, tibetanske lame, zapadne
hermetiste, 6osenkreutzere, sljedbenike <urdjieffa i uopAe, sve one koji su posjedovali znanja
o ?ovje?joj psihi za koja je 1aushofer vjerovao da mogu posluiti razvoju osobitih
sposobnosti u izabranih. O :#rilu; se prvi puta ?ulo izvan $jema?ke kada je raketni stru?njak
dr. Filli 4e) *+--. godine izbjegao nacisti?kom metku i pri?ao o osobitim vrstama meditacija
koje su uklju?ivale neobi?ne tehnike kao, recimo, koncentraciju na jabuku presje?enu napola.
1aushofer je doista bio enigmatska figura, ?ovjek za kojeg su povjesni?ari sasvim ozbiljno
tvrdili da je u vrijeme %rvog svjetskog rata mogao predvidjeti pokrete neprijateljskih trupa,
to?no vrijeme njihova napada, ili neto drugo to je ukazivalo da je posjedovao ?udnovatu
sposobnost zavirivanja u buduAnost. 2na se da je bio jedan od dvojice stranaca koji su jedini
uspjeli postati ?lanovima supertajne japanske drube 2elenog 2maja, koja je podu?avala
metode kojima se navodno moglo stvoriti svojevrsni :tunel u vremenu; ili koncentracijom
ubrzati klijanje biljnih sjemenki nekoliko tisuAa puta. Okruje u kojem se kretao, vrlo iroko
obrazovanje i e@ za okultnim nisu 1aushoferovoj panji dopustili proputanje informacija o
psihoaktivnim supstancama koje su mogle ?ovjeka prekop?ati u dimenzije izvan poznatih, u
nekoliko minuta i bez dugotrajne i zamorne vjebe. 'ada je nedvojbeno bio svjestan
1itlerove sklonosti narkoticima i vjerojatno znao za njegova iskustva s pejotlom, diskutabilno
je je li i sam koristio ista sredstva. 6adilo se o asketu eljezne samodiscipline koji je pazio na
svoj :image;, pa ga je danas nemoguAe povezati s meskalinom.
1aushofer je 1itlera upoznao s onime to se naziva "ajnom doktrinom i Guhrer je, kao
uostalom i tijekom ivota, veselo prihvatio novu avanturu u podru?ju okultnog. 3 $jema?koj
se za vrijeme uspona nacizma o ovakvim stvarima govorilo sasvim ozbiljno, ?ak Ae godinama
kasnije 1immler uspostaviti &hnenerbe, Okultni biro, koji Ae staviti svoju apu na sve sli?ne
aktivnosti. $a ?elu Ae mu biti pukovnik 55 Folfram von 5ievers, ali ova ustanova neAe
najmoAnijim magom "reAeg 6eicha smatrati 1aushofera veA stanovitog Griedricha
1eilschera, kojega neki nazivaju :najmisterioznijim ?ovjekom BC. stoljeAa;. 'ada nije bio
?lan nacisti?ke stranke, pred njegovom su reputacijom drhtali monstrumi poput 6eichsfuhrera
55 1einricha 1immlera, efa 5icherheitsdiensta 6einharda 1e)dricha, Kaltenbrunnera, a
nakon pada 1aushofera u nemilost ovaj Ae ?ovjek, o ?ijoj se sudbini ne zna nita, postati
glavni 1itlerov okultni savjetnik. On Ae nakon nirnberkog procesa zadnji posjetiti von
5ieversa u Aeliji smrti i pred zapanjenin ?uvarima obaviti cijeli ritual sotonisti?ke (rne 'ise i
tako ga ispratiti na vjeala.
!zgleda da je prije svog pada 1aushofer uvidio kuda je dovela njegova opsesija okultnim.
Kona?no, ne treba zaboraviti da je 1aushoferov sin &lbrecht smaknut svega nekoliko dana
prije njema?ke kapitulacije, zbog sudjelovanja u atentatu na 1itlera BC. srpnja *+,,. godine.
2bivanja na bojitima postupno su mutila planove o superrasi, pa se 1itler opet okretao
opipljivim pomagalima koja mu je nudio prof. dr. "heodor 'orell, njegov osobni lije?nik koji
ga je kljukao kokainom( mor$ijem( strihninom i nizom drugih sli?nih sredstava. !spadi
paranoje i teke depresije, koji su sve ?eAe uzdrmavali mra?nog 'esiju nisu do posljednjeg
trenutka njegova ivota satrli vjerovanje u nadnaravne sile, koje Ae poslati pomoA njegovim
veA davno desetkovanim armijama.
#a(i%na dro(a
Meskalin se nije na optueni?koj klupi za droge koje izazivaju religijsko8misti?na uzbu@enja
naao slu?ajno. Ova kemijski jednostavna molekula, -,,,>8trimetoksifeniletil8amin, sastojak je
osuena kaktusa koji se javlja u koli?ini od ,8/ posto. 5tajanjem se u krikama kaktusa ne
raspada, pa je domorocima dovoljna jedna berba godinje kako bi namirili svoje potrebe za
rituale kod kojih se od kaktusa naprave kuglice, to se mijese rukama navlaenim slinom i
gutaju. 3slijed gorkih glikozida pejotl u pravilu izaziva povraAanje, a cijeli ritual treba proAi
uz uzimanje veAih koli?ina vode, o ?emu se brine posebno educirani ?ovjek koji cijelonoAno
haluciniranje prati pri punoj svijesti, kako bi mogao opsluivati one koji putuju daleko izvan
sustava ome@enog obi?nom ljudskom svijeAu. Krike pejotla su za pripadnike veA
spominjane Domoroda?ke ameri?ke crkve sakrament umjesto krvi i tijela !susova. %ejotisti
opisuju intenzivne duhovne doivljaje koji ih, prema njihovim tvrdnjama, dovode do
transformacije koja podrazumijeva svakodnevno ivljenje onih vrijednosti koje su
proklamirane u raznim religijama. %o svemu sudeAi, ono to Ae droga osloboditi iz dubina
?ovje?jeg nesvjesnog ovisi o tome kako se onoga tko je pod utjecajem narkotika usmjerava.
Kao to sam veA spomenuo, to?nom se doima postavka jungovske psihoanalize7 :... 5vi
strahujemo strahove svojih predaka...;. $ai nam roditelji odgojem nesvjesno usa@uju
strahove koje su i oni primili od svojih roditelja, pa se kroz generacije gomilaju strahovi,
predrasude i jo tota to moe pod utjecajem droga isplivati iz nesvjesnog. 1alucinacije u
slu?aju pejotla vo@ene su specijalnim pjesmama koje za vrijeme seanse s drogom treba pjevati
uz ritmi?ko udaranje bubnjeva. Drugim rije?ima, ako je okruje u kojem se droga uzima
nabijeno pozitivnim intencijama i iskustvo koje se i?ekuje ?isto religijskog karaktera,
uslijediti Ae pozitivna transformacija. &ko je onaj koji va?e pejotl ili uzima sintetski
meskalin inspiriran mra?nim eljama i silama skrivenim od naih o?iju, vjerojatno Ae njegovo
iskustvo biti obojeno na isti na?in. 4judi su pod utjecajem gotovo svake droge
hipersugestibilni, pa Ae se iz nesvjesnog osloboditi ono to svojim pristupom potaknu. Koliko
mali kaktus zna?i ameri?kim starosjediocima moemo vidjeti iz ?injenice da je broj od *-
tisuAa pejotista do *++B. godine narastao na ?etvrt milijuna, to je preko pola svih danas
ivuAih ameri?kih !ndijanaca. $o, ovdje treba istaAi bitan faktor koji se veA nazireImotivacija.
#eA spominjani 6uben koji je sa *= godina u svom podrumu
uzgojio =CC kaktusa pejotla, te ga svakodnevno vakao godinu i
pol, misli da je shvatio bit djelovanja ove neobi?ne droge. %rema
njemu, meskalin kod snano motiviranog ?ovjeka poti?e iskustvo
koje je u osnovi svih religija. 'otivacija se kroz duge godine
zlouporabe pejotla na 2apadu izmijenila. 6ekreativno uzimanje
droge ne moe dati ono to opisuju eksperimentatori ?iji je cilj bilo
koritenje kaktusa u svrhu duhovna uvida. Da su neke ritualne
droge u korijenu svjetskih religija teza je koja iritira predstavnike
najutjecajnijih svjetskih vjera, ali joj to nije smanjilo popularnost.
3pravo je meskalin droga koja se, uz :magi?nu gljivu;, naj?eAe
spominje u tom kontekstu. !ako je pejotl i u 5&D stavljen izvan zakona, indikativan je slu?aj
suca Nalea 'cGatea koji je u &rizoni *+=C. godine dopustio koritenje pejotla
sjevernoameri?kim !ndijancima, jer ga uzimaju u sklopu vjerskog rituala, pozivajuAi se na *,.
&mandman 3stava 5&D, koji govori o vjerskim slobodama.
3 pejotlu ne nalazimo samo meskalin, kojem se pripisuje karakteristi?no djelovanje
neugledna kaktusa, veA ?ak ?etrdesetak alkaloida poput anhalina, anhalamina, anhalonina,
anhalonidina, lofoforina, pejotlina, pejotina, O8metil meskalina, $8acetil meskalina, O8metil
anhalonidina i drugih. $akon *+*+. godine, od kada je poznat na?in kojim se meskalin moe
dobiti sinteti?ki, ovaj se alkaloid naj?eAe koristi u obliku sulfata, u lijepim bijelim kristalima.
"ijelo ?ovjeka u prvi tren nije oduevljeno krikama kaktusa, jer je okus pejotla doslovce
jeziv. 3z povraAanje koje izaziva, kaktus pokazuje djelovanje sli?no onome drugih droga
nalik amfetaminu7 tremor, znojenje i stezanje ?eljusti. 2animljivo je da oni koji prolaze razne
oblike pro?iAavanja poput gladovanja rijetko kada pokazuju znakove mu?nine ili druge
negativne reakcije na drogu. "e rekacije dolaze od molekula alkaloida sli?nih strihninu i prva
su iskustva s kojima se pejotist sreAe, da bi pravo djelovanje meskalina nastupilo tek za dva
sata. 3 po?etku se radi o stanju svijesti koje podsjeAa na sanjanje, a osam do deset sati nakon
prvih znakova intoksikacije pejotlom, ukoliko se seansa nastavlja i poslije inicijalnih
iskustava, sudionik Ae pojesti oko *B kuglica na?injenih od mesa kaktusa i doivjeti stanovitu
promjenu u sadraju onog to se zbiva u njegovoj glavi. $a?in bubnjanja Ae se izmijeniti, kao
i raspoloenje, a ujutro, nakon nestanka svih simptoma trovanja drogom, obi?no nastupa
ugodno i relaksirano, smireno stanje.
./leyeva vrata
2apadnjaci koji su afirmirali meskalin u javnosti, a tu prije svega mislim na &ldousa
1uRle)a, koji je svoja iskustva iznio u veA klasi?nom djelu :"he Doors of %erception; J:#rata
percepcije;K, &lana Fattsa i &llena <insberga, nisu primjeAivali bitnu razliku u efektima
izazvanim uzimanjem 45D8a i meskalina. #izije izazvane meskalinom, uz bljetave i
intenzivne boje, ?esto sadre opise susreta s !susom Kristom, #elikim Duhom ili nekom
zna?ajnom spiritualnom figurom. 2animljivo je da odre@ene boje dominiraju u vizijama
razli?itih istraiva?a. !ndijanci govore o utoj i crvenoj, 1avelock 9llis o plavoj i ljubi?astoj, a
1einrich Kluver o crvenoj i zelenoj. #izije su karakterizirane geometrijom tipi?nom za
meskalinsko iskustvo i izvjeAa razli?itih ispitanika se u tom pogledu savreno slau. Kako to
u svojoj knjizi :"he Drug 9Rperience; J:!skustvo droge;K navodi 9bin, jedan je !ndijanac iz
plemena 'enomini tvrdio kako mu je pejotl :... vratio vid nakon to je prethodno privremeno
oslijepio...;. O okantnoj podudarnosti sa slu?ajem &dolfa 1itlera ne treba ni govoriti D
#rlo je tipi?no iskustvo u trajanju od dva sata koje opisuje Feir 'itchell7 :%redstava koja se
odigrala u ta dva sata bila je takva da mi se ?ini beznadnim pokuaj njena opisivanja jezikom
koji bi drugima trebao prenijeti ljepotu i sjaj onoga to sam vidio. 2vijezde, sloeni filmovi
boja, a zatim iznenadna provala bezbrojnih to?aka bijele svjetlosti u vidnom polju, kao da
nevi@eni milijuni 'lije?nih staza plutaju u svjetlucajuAoj rijeci pred mojim o?ima... cik8cak
linije svjetleAih boja... prolaz divnih ljupkih, zavijenih oblaka jo ivljih boja prije no to sam
im stigao nadjenuti ime.
ijelo je koplje od siva kamena naraslo do golemih visina i postalo visoka, bogato ureena
goti?ka kula precizna i jasna dizajna, s mnogo izlizanih statua u prolazima i kamenim niama.
Kako sam zurio iz svih moguAih uglova, vidio sam da su i kameni na spojnicama ureeni
vodopadima ne?eg to se ?ini dragim kamenjem, ali neobra@enim, koje se vie doima kao
masa prozirnih plodova. ili su zelene, purpurne, crvene i naran?aste boje, nikada jasne plave
ili ute. 5vi su posjedovali neku unutranju svjetlost i sasvim je iznad mojih moguAnosti
objasniti savreno zadovoljavajuAi intenzitet i ?istoAu tih veli?anstvenih obojenih plodova.
5ve boje koje sam ikada vidio naprosto su dosadne u usporedbi s time...;.
1uRle) s nekriti?kim oduevljenjem opisuje doivljaje koji nisu, kako sam kae, vizualno
spektakularni. On vie naglaava ono transcendentalno, duboko zna?enje svakog naizgled
nevanog predmeta u koji gleda pod utjecajem meskalina. "ako pregrt rua otkriva smisao
cijele Kreacije, pa 1uRle) govori kako je;... vidio svijet o?ima &dama...;, jer sve to vidi
otkriva svoj duboki, unutarnji smisao. %etar 5tafford smatra 1uRle)eve opise boja i :Drugog
svijeta;, kako prekap?anje u druge realnosti naziva isti autor, najboljima u povijesti
knjievnosti, osobito pasuse iz knjige :1eaven and 1ell; J:$ebo i pakao;K, objavljene *+=>.
godine. (rvene i smaragdne knjige, rubini, topazi, akvamarini, bijeli ad, sve to u
halucinacijama pod utjecajem meskalina govori svojim intenzitetom koji nadmauje iste
doivljaje u normalnom stanju svijesti.
!nteresantno je da uivatelji pejotla ?esto govore o lasu koji im govori, a i (astaneda o
kaktusu ne govori kao o 5avezniku, veA 3?itelju. 2a vrijeme intoksikacije odvija se ta neka
unutarnja komunikacija za koju moemo pronaAi razli?ita tuma?enja. 3z glas koji govori,
nerijetko dolazi do vantjelesnih doivljaja, drogirani vidi svoje tijelo kao prozirno, ima osjeAaj
lakoAe, a katkada mu se ?ini da mu tijelo svjetluca. 2animljivo je jedno od ranih iskustava
(arlosa (astanede, koji opisuje psa kojem je kroz prozirno tijelo mogao vidjeti vodu kako
ulazi i putuje unutranjoAu organizma D $eki opisuju kako im bljeti plavi plamen, ili se pak
osjeAaju poput svjetiljki s obojenim staklom.
3 pedesetima, kada je interes za meskalin doivio svojevrsni vrhunac, na?injen je
eksperiment kojem se dragovoljno podvrgnuo ?lan britanskog parlamenta, (hristopher
'a)heL. On je pristao uzeti drogu pred televizijskim kamerana (8a D Hitava se stvar
odigravala pod nadzorom znanstvenika, a 'a)heL opisuje svoje iskustvo slijedeAim rije?ima7
:0to mi se dogodilo izme@u *B,-C i *= sati u petak, B. prosinca *+>>. godineM $akon
mozganja od nekoliko mjeseci jo uvijek mislim da je prvo, zapanjujuAe uvjerenje ispravnoI
da sam u mnogo prilika tog popodneva postojao izvan vremena. "o ne mislim metafori?ki,
veA doslovce. 'islim da je bitni dio mene, ona esencija... egzistirala sasvim svijesna sebe... u
vanvremenskom redu stvarnosti, izvan svijeta kakav mi znamo...;.
3sprkos entuzijastima poput 1uRle)a, koji su dokazivali da su alkaloidi poput meskalina i
psilocibina droge koje slue za proirenje ljudske svijesti i kao takve su u osnovi pozitivne,
meskalin je u 5&D *+==. godine definitivno stavljen izvan zakona. Kemijska je struktura
meskalina izazvala prili?na uzbu@enja kod biokemi?ara kada je u urinu izofreni?ara otkriven
psihi?ki inaktivni spoj D'%9&. 5li?nost s drogom potakla je pekulacije da ova duevna
bolest zapravo nastaje tako da tijelo bolesnika grekom proizvodi supstancu nalik meskalinu,
dakle halucinogen koji izaziva izmijenjena stanja svijesti kod oboljelih. !ako je na to
ukazivala i sli?nost meskalina s adrenolutinom i adrenokromom, spojevima koji nastaju
razgradnjom adrenalina, ova uzbudljiva teza nikada nije potvr@ena.
3obi?ajena do'a meskalina jest BCC8=CC mg., a sintetizirani su halucinogeni koji su nalik
amfetaminskoj strukturi meskalina, poput "'& i 5"%, koji je poznat i pod kraticom DO'.
5"% je snana droga, EC puta ja?a od meskalina, a njeno djelovanje traje preko B, sata. rojna
klini?ka ispitivanja meskalina i halucinogena koji su mu nalik strukturom ostavljaju dojam da
je ova droga moda u osnovi mnogih za ?ovjeka vanih zbivanja, od manipulacije svijeAu
raznih tajnih udruenja, preko induciranja stanja religijske iluminacije, do nastajanja najteih
mentalnih oboljenja. %o tom shvaAanju, minimalne promjene u koncentraciji molekula koje su
psihoaktivne, a proizvodi ih na vlastiti organizam ili ih unosimo izvana, mogu dovesti do
dramati?nih promjena u ponaanju ljudi oko nas. Od misti?no8politi?kog ludila do dubokog
unutarnjeg zadovoljstva izazvanog duhovnim uvidima ili tekog duevnog oboljenja samo je
mali korak koji moemo izraziti u mikrogramima jedne psihoaktivne supstance. !z iznesenog
se vidi da je meskalin glavni osumnji?eni za ovu uzbudljivu, zavjereni?ku ulogu.
#edicinska primjena
Medicinska je primjena pejotla u tradicionalnom lije*enju vrlo iroka, a hvalili su ga i
neki ameri?ki lije?nici. Djeluje povoljno na oboljenja poput astme, bronhitisa, iv?anih
smetnji, facijalne neuralgije, a neki mu autori, poput Granka "akesa <una, pripisuju
zanimljiva svojstva. "ako <un spominje iskustva s jednim dje?akom iz indijanskog rezervata
u 'ontani, gdje je taj progledao nakon viegodinjeg sljepila, to daje nove argumente u
korist tvrdnji dr. 5teina, prema kojima je meskalin vratio vid njema?kom Guhreru. !z pejotla je
?ak izoliran jedan antibiotik, pejokaktin, koji moe uspjeno suzbiti na penicilin otporni
5taph)lococcus aureus. Obzirom da znanost ipak uzimanje pejotla smatra intoksikacijom,
legende o efikasnosti kaktusa kao lijeka vezane su uz sredine u kojima je on prihvaAen kao
svojevrsna kemijska veza s ogom.
!straivanja su pokazala da su loi tripovi i mentalne tegobe nastale uzimanjem pejotla daleko
manje kada se droga uzima u sklopu uhodana rituala u nekom indijanskom rezervatu.
!ntoksikacija, koja prema nekima ima ?etiri razli?ite faze, predstavlja izrazitu opasnost ako je
?ovjek prethodno konzumirao alkohol, pa su tako zabiljeeni slu?ajevi psihoti?nih epizoda
kod nekih stanovnika rezervata, koji su se prije seanse nato?ili :vatrenom vodom;. !zvan
toga, rijetko se nailazi na ozbiljnije duevne smetnje izazvane uzimanjem meskalina, osobito
ako se narkotik uzima u dozvoljenim dozama.
Ra'loe 'a kriminali'aciju pejotla treba traiti u vje?noj dilemi7 da li kasniji ovisnik o
tekim drogama poput heroina i kokaina po?inje svoju smrtonosnu avanturu s blaim
psihotropnim supstancama poput meskalinaM "u je i opasnost koja spada u standardne
argumente onih koji odbijaju svaku pomisao da neke od halucinogenih droga dozvole makar u
sklopu kontrolirane psihoterapije i to u slu?ajevima koji su za takav pristup indicirani. 6adi se
o moguAem aktiviranju latentne psihoze, ili osloba@anju intenzivne anksioznosti koju kasnije
vie nije lako obuzdati. 5igurno je da intoksikaciju meskalinom prate neugodni subjektivni
doivljaji u vidu mu?nine, drhtavice, valova topline i hladnoAe i glavobolje, a moe se javiti i
osjeAaj panike. 6ije? je, prije svega, o avanturi unutar vlastite svijesti, koja moe dati
opjevane i o?ekivane zanimljive u?inke, ali do izraaja moe doAi i druga strana medalje. 2a
duhovni su rast ?ovjeku potrebna sva iskustva, ugodna i neugodna. %oeljno je da ona do@u
postupno, u kontroliranim uvjetima. 'eskalin je tip droge koji ih moe donijeti vrlo brzo i
samo je pitanje spremnosti pojedinca da li Ae ona biti dobrodola. Ono to je za nekoga ludilo,
bolest i zastraujuAe, za drugog moe predstavljati prodor prema viim kvalitetama u ivotu.
3li?na je droga uvijek opasna, kao i njeno uzimanje izvan kulturolokog miljea iz kojeg
dolazi. "o je uvijek istina za droge koje su poznate milenijima i koriste se u ritualima koji
imaju usku vezu s duhovnim ivotom onih koji su ih osmislili.
%o svemu sudeAi, putevi meskalina daleko od o?iju neposveAenih postojali su dugo vremena,
a povezivali su meksi?ke domoroce i tajne zapadnja?ke misti?no8okultne udruge. $epoznata i
nepriznata strana povijesti uvijek je palila matu obi?nih smrtnika dajuAi romanti?ni okus
eksperimentima poput onih s meskalinom. %raksa je, me@utim, pokazala da se takvi
eksperimenti lako pretvaraju u moru.
.alcino(ene (ljive
6a?una se da znanost poznaje oko pola milijuna razli?itih biljaka, od ?ega na ljive otpada
nekih >.CCC vrsta, karakteriziranih nedostatkom klorofila. <ljiva ima hranjivih, ?ak vrlo
ukusnih, ali i otrovnih, me@u koje spada i zloglasna 'elena pupavka Jlat. &manita
phalloidesK, podmukli umski ubojica, koji izaziva sporu i stranu smrt. Kada se pojave prvi
simptomi trovanja, a to je oko deset sati nakon uzimanja, veA je u principu kasno. 3 posebnu
kategoriju spadaju psihoaktivne ljive, dakle one koje sadre halucinogene droge i uglavnom
imaju uzbudljivu povijest vezanu uz religijske rituale starih naroda, ali i grozni?ava
istraivanja traga?a za kemijski induciranim, izmijenjenim stanjima svijesti. "akvih gljiva ima
izme@u EC i +C vrsta i od tridesetih su godina ovog stoljeAa meta intenzivnog istraivanja
znanstvenih institucija, ali i nekih entuzijasti?kih pojedinaca koji su njihovim djelovanjem
nastojali tuma?iti neke povijesne doga@aje.
Jedna od najzanimljivijih takvih gljiva svakako je 4siloc1be me8icana, koju su zadnjih
godina osobito popularizirala braAa "erence i Dennis 'cKenna, tvrdeAi da se radi o
:magi?noj gljivi; koja dolazi iz dubine 5vemira i omoguAava onome tko uzme, kako to
"erence 'cKenna zove, :herojsku dozu;, kontakt s civilizacijom koja je spore gljive odaslala
kozmi?kim prostranstvima ili ih jednostavno za vrijeme boravka na 2emlji ovdje ostavila.
$aravno, zato da nam ostavi sredstvo komunikacije sa sobom samom. 3 jednoj smjelijoj i
racionalno teko prihvatljivoj varijanti, ta je :magi?na biljka; entitet s razvijenom svijeAu
koja je nama na ovom stupnju razvoja znanosti jo uvijek nedostupna. %rva su se dva autora
koja su psilocibinskoj gljivi 5tropharia cubensis veA ranije, jo *+/>. godine, pripisala
vanzemaljsko porijeklo potpisivala kao Oss i Oeric. 'cKenna je mnogo eksperimentirao s
drogama iz &mazonije i June &merike uopAe, te kao svoj kona?ni zaklju?ak navodi tvrdnju
da se radi o sredstvu za interstelarnu komunikaciju. 3z to misli da se pod utjecajem ove
ritualne gljive moe iskusiti spoznaja o tome da vrijeme stoji, da ne te?e u naem smislu
rije?i, pa je prihvatljiva teza da je ono zapravo iluzija. $o interes mnogih u svijetu za ovu
?udnovatu gljivu nije prvi izazvao 'cKenna. Dapa?e, prva istraivanja idu u prili?no daleku
prolost.
Jedan je meksi?ki lije?nik, ina?e pasionirani mikolog amater, *+*+. godine napisao knjigu :9l
'eRico &ntiguo; J:5tari 'eksiko;K, u kojoj iznosi podatak da u bespuAima 'eksika jo
uvijek ive ljudi koji se koriste halucinogenim gljivama kako bi izazvali religijske i
prekognicijske vizije. !me lije?nika bilo je dr. las %ablo 6eko i on je, usprkos otporima u
znanstvenoj komuni, ?vrsto ostajao kod svoje tvrdnje. "ek je *+-=. godine jedan antropolog
austrijskog porijekla doao u posjed manje koli?ine svete gljive koju je naao u uporabi u
gradiAu 1uautla de Jimenez, u meksi?koj saveznoj dravi OaRaca. %ablo 6eko ju je
oduevljeno poslao na 1arvard.
$a 1arvardu su se stvari u me@uvremenu promijenile, prije svega zahvaljujuAi briljantnom
istraiva?u 6ichardu 9vansu 5chultesu, koji je obranio doktorsku tezu na upotrebi kaktusa
pejotla u rezervatu KioLa !ndijanaca u Oklahomi. 5chultes je znao cijeniti 6ekovo otkriAe, ali
se poslani uzorak raspao do te mjere da se s njime nije moglo mnogo u?initi. 'e@utim,
5chultesu je ovaj signal iz 'eksika bio dovoljan da na tapetu stavi jedno staro pitanje7 na to
su mislili panjolski osvaja?i kada su opisivali oboavanje gljive nazvane teonanakatlI;meso
bogova;, rasprostranjeno me@u &stecima veA stoljeAimaM
$aime, to je pitanje skinuto s dnevnog reda tvrdnjom botani?ara Filliama 5afforda, koji je
napisao da su 0panjolci osueni pejotl zamijenili s gljivom. %rou?avanje raspadnutih ostataka
iz 6ekove poiljke pokazalo je da se definitivno radi o nekoj vrsti gljive, a ne pejotlu.
5chultesovu je potragu za istinom u svezi s :mesom bogova; omeo Drugi svjetski rat, kada je
on poslan u podru?je &mazonije, u potragu za izvorima gume. Hitavih je *B godina proveo
me@u amazonskim plemenima, od ?ega je E godina svakodnevno vakao koku i kako sam
kae, uivao u prirodi otkrivajuAi nove biljne vrste i njihovu primjenu me@u divljim
plemenima, za koje do tada jedva da je tko i znao. 5voju ljubav prema ljudima iz kinih i
djevi?anskih amazonskih prauma prenio je u mnoga svoja djela, me@u kojima vrijedi istaAi
fotomonografiju :Fhere the <ods 6eign; J:"amo gdje ogovi kraljuju;K. 'isteriozna je
gljiva opet na neko vrijeme pala u zaborav.
$jome se ipak, kao i drugim ritualnim gljivama, cijelo vrijeme bavio ?uveni bra?ni par
mikologa, #alentina i <ordon Fasson. 3pozorenje 6oberta <ravesa i 1ansa 'ardersteiga da
je u <uatemali i 5alvadoru otkriven poveAi broj kamenih figurica koje predstavljaju neku
gljivu, a u statuu je ukomponiran i ljudski lik, dolo je *+>B. godine. $eke su figurice bile
starije od -.CCC godina, pa se o?ito moralo raditi o drevnom kultu. 2a 6. <ordona Fassona
bila je to samo potvrda teze koju je godinama nosio u glavi. 'oda su nai preci, moguAe i
prije =.CCC godina, oboavali gljivu kao boanstvo. <ljiva je postala simbolom jedne davne
religije isto kao to je kri postao simbolom krAanstva, polumjesec !slama i Davidova
zvijezda judaizma. 5 time da su antropolozi olako kamene figurice tuma?ili kao falusne
simbole.
Fasson je prou?io sva dotadanja razmiljanja, od 6eka i 5chultesa do onog antropologa koji
je ritualnu gljivu pronaao u 'eksiku. "ako je doao do saznanja da je kAer istog antropologa
bila nazo?na religijskoj ceremoniji na kojoj se uzimala sveta gljiva i to jo *+-E. godine. $joj
dodue nisu ponudili da uzme gljivu, ali su joj dozvolili da ?itav ritual promatra. Osoba koja
je neka vrsta majstora rituala i poznavatelj priprave i na?ina uzimanja gljive naziva se me@u
poklonicima kulta gljive curandero. ra?ni je par Fasson poduzeo osam uzastopnih
ekspedicija u podru?je drave OaRace, uz pratnju vodi?a koji je znao da je cilj jedanI
identificirati :meso bogova; i znati ?emu moe zahvaliti taj svoj laskavi naziv.
5udbina se na ?udan na?in poigrala s Fassonovima. "ri godine su uzaludno lutali od jednog
do drugog vra?a, proplancima, selima i gradiAima 'eksika, bez ikakva rezultata. $itko nije
mogao reAi to je to :meso bogova;. $eki su na?uli neto, drugi znali za kakvu legendu, ali
konkretnih tragova do boanske gljive nije bilo. &, onda je legendarna gljiva odlu?ila odati
svoju tajnu. Fasson je slu?ajno posjetio administrativnu zgradu veA spominjanog malog
meksi?kog gradiAa 1uautla de Jimenez i usput, gotovo nervozno, upitao jednog mla@eg
?inovnika je li slu?ajno neto zna o ritualnoj gljivi koju zovu :mesom bogova;. Odgovor je
bio okantan. Hovjek je gljivu koristio, uzgajao je u vlastitom vrtu, a istu je ve?er Fassonove
i neke njihove prijatelje pozvao na ceremoniju uzimanja svete gljive koju je vodila tada
najuglednija curandera, 'aria 5abina.
Kada su prevladali strah, Fasson i njegov fotograf &llan 6ichardson postali su prvi
2apadnjaci za koje se zna da su uli u svijet teonanakatla. Vi!esatne halucinacije Fasson
opisuje kao snane vizije koje su po?ele neobi?nim bojama i geometrijskim oblicima, da bi se
zatim pojavile ogromne pala?e s vrtovima. 2a vrijeme seanse imao je iskustvo naputanja
tijela, kada mu je svijest izala iz tijela i putovala na udaljena mjesta. 3 svojim opisima
naga@a da su <rci mislili na isti doivljaj kada su koristili rije? eksta'a. Kroz nekoliko
mjeseci iza ovog otkriAa, Fasson, njegova ena i njena kAer nastavili su u $eL Norku uzimati
osuene primjerke gljive i uvjerili se da ova neobi?na stanovnica 5rednje &merike izaziva
iskustva koja su nerijetko religijskog sadraja. 3 razdoblju od *+>>. do *+=E. godine, kada
#alentina Fasson umire od raka, bra?ni je par mnogo u?inio na poticanju znanstvene komune
da po?ne istraivati biljku koja je simbol moda najstarije religije na svijetu. <ordon Fasson
je bio toliko op?injen novootkrivenom gljivom da je tvrdio kako je staroindijska mitska biljka
soma, opisana u najstarijem dijelu #eda, 6ig #edi, kao ona koja uivatelju daje besmrtnost,
zapravo neka od gljiva iz porodice %siloc)be. 3 novije vrijeme, negdje *+E,. godine, u
engalu se javlja ista ideja, prema kojoj je psilocibinska gljiva 5tropharia cubensis ustvari
soma, a starost se rituala iz prvog dijela #eda procjenjuje na vie od est milenija. $o, to nije
vrlo vjerojatno, jer u 6ig #edi nalazimo opis some, koji ni?ime ne ukazuje da se radi o gljivi.
$e treba zaboraviti zasluge dr. 6eka, koji nikada nije prekinuo traganje za magi?nim gljivama
'eksika, pa je do svoje smrti *+>-. godine ostao aktivan u toj potrazi. ! 5chultes je zasluan
za identifikaciju 5tropharie cubensis i jo dvije druge psihoaktivne gljive. !pak, zvijezda je
ostala :magi?na gljiva; kojoj su dali ime %siloc)be meRicana, a vrlo joj je bliska, prakti?no
ista i po efektima, %siloc)be cubensis.
$egdje *+>E. godine, za ?udesnu se gljivu zainteresirao i dr. &lbert 1offmann, baselski
kemi?ar, koji je otkrio, odnosno sintetizirao najja?u do danas poznatu psihodeli?nu droguI
45D8B>. 6oger 1eim mu je iz %ariza poslao dovoljne koli?ine gljive iz koje su on i njegovi
suradnici iz laboratorija 5andoza izolirali psihoaktivne elemente, odredili im kemijsku
strukturu i sintetizirali ih, dakle na?inili umjetnu drogu koja bi po svom djelovanju trebala biti
jednaka originalnoj gljivi. 5poj za koji je utvr@eno da izaziva vizije nazvan je psilocibin.
Jedini problem je bilo to da nitko nije mogao odgovoriti na ono klju?no pitanje7 djeluje li
psilocibin doista potpuno jednako kao i gljivaM
1offmann je doao na genijalnu zamisao. %ridruio se ekspediciji u 'eksiko, tamo posjetio
curanderu 'ariu 5abinu, koja je magi?nu gljivu uzimala ?itavih -> godina, i zamolio je da
isproba sinteti?ki psilocibin. 3sprkos po?etnoj skepsi, curandera je pristala na eksperiment,
nakon kojega je potvrdila da su efekti tableta koje je uzela identi?ni onima koje izaziva
originalna gljiva D Hak je rekla da tablete imaju prednost jer se mogu uzimati cijele godine,
dok su gljive mali problem jer uspijevaju samo za vrijeme kine sezone.
Hovjek koji je od psilocibina i halucinogenih gljiva opAenito stvorio ?itavi pokret na 9apadu
bio je harvardski profesor psihologije "imoth) 4ear). !rski katolik kojeg su izbacili iz elitne
vojne akademije Fest %oint, sin 9isenhoLerova osobnog zubara i ?ovjek koji je napisao
najbolji udbenik psihologije svog vremena, 4ear) je bio neto izme@u genija i ekscentrika.
Kada se, igrom slu?aja, naao na ljetovanju u (uernavaci, nedaleko 'eRico (it)ja, tamonji
ga je kolega po?astio sa sedam malih suenih gljiva, koje je on progutao uz bazen iznajmljene
vile i zapao u stanje koje opisuje kao :... poplavu transcendentalnih vizija i halucinacija i pet
sati najdubljeg religijskog iskustva koje je ikada imao...;. 'agi?na ga je gljiva obuzela toliko
da je odmah zapo?eo program testiranja psilocibina nabavljenog od 5andoza na grupi
dragovoljaca.
1arvardske vlasti su imale odre@ene rezerve spram ambicioznog projekta, pa su imenovale
njegova kolegu dr. 6icharda &lperta, 4ear)jeva redovitog partnera u ispijanju litara Lishe)a u
okolnim pubovima, da pripazi kuda vodi ono to njegov prijatelj radi. &lpert, guru i
homoseksualac koji je danas poznatiji pod indijskim duhovnim imenom 6am Dass i koji Ae
kasnije svjetsku slavu postiAi svojom knjigom :e 1ere and $oL; J:udi ovdje i sada;K, u
kojoj opisuje ivot s jednim indijskim svecem, uskoro je postao 4ear)jev sljedbenik. "a se
transformacija dogodila *+=*. godine kada je &lpert u 4ear)jevoj kuAi prvi puta uzeo
psilocibin. Kao dobar psiholog, &lpert je znao da je odgoj u supresivnom okruju stroge
idovske obitelji ostavio traga na njegovoj osobi. "o se pokazalo i kroz njegovo inicijalno
iskustvo s psihodelikom iz magi?ne gljive. Osjetio je kako se u njemu osloba@aju druge,
potisnute osobe, glazbenik, pilot, ljubavnik i hedonist. 5 osjeAajem jeze je primjetio da nakon
toga postupno nestaje njegova tijela, prvo noge, pa polako i svi drugi dijelovi, tako dugo dok
nije ostalo ni?ega D %rvobitni je strah zamijenila euforija. 5hvatio je da postoji i izvan tog
oklopa koji zovemo tijelom, da, kako je to opisao, postoji mjesto iznad ivota i smrti, te da se
umrijeti ni ne moe. 3 pet ujutro, napustio je 4ear)jevu kuAu i odlu?io po toj zimskoj noAi
proetati do roditeljske kuAe gdje je ivio. Dok je vijala snjena oluja, on je hodajuAi ulicom
piao i naglas urlao od smijeha, ispunjen nekom beskona?nom radoAu.
Bo0ja mo
<odina koja slijedi je godina velikih igara. %rihvaAa se 4ear)jev program rehabilitacije
mladih robijaa iz kaznionice 'assachusetts (orrectional !nstitution uz pomoA psilocibina.
4ear) vjeruje da duboka misti?na i psiholoka iskustva koja izaziva droga mogu od tih
relativno mladih ljudi na?initi normalne gra@ane. Javljaju se -B dragovoljca, a sli?ni pokuaji
po?inju i u nekim drugim kaznionicama. Dr. 5tanle) Krippner, stru?njak za rehabilitaciju
robijaa, pohvalno se izraava o 4ear)jevim pokuajima, ali je neto ipak krenulo krivim
putem. Dok su s jedne strane njegovi kriti?ari tvrdili da su nagla poboljanja u ponaanju
okorjelih zlo?inaca bila rezultat povlastica koje su oni kao sudionici pokusa imali, on je nagli
prekid eksperimenata tuma?io ?injenicom da zatvorskim vlastima uopAe nije bilo u interesu
smanjiti broj svojih muterija. Kako je rekao, za jednog je posjeta kaznionici primjetio da je u
izgradnji ?itav ogroman novi blok koji je trebao zaposliti trostruki broj straara u odnosu na
postojeAe. 6azo?aran ovakim razvojem doga@aja, "imoth) 4ear) se okrenuo svijetu za koji je
pretpostavljao da Ae imati vie sluha za nove prodore u ljudskoj svijesti koje je oivljavanje
jedne drevne religije najavljivalo. "o je bio svijet umjetnika, pisaca, slikara, filmadija i
filozofa, koji su rado prihvatili novu avanturu. %opularizaciji psilocibina, psilocina i gljiva
koje ih sadre Jovdje sam se namjerno zadrao samo na %siloc)be meRicana, mada tih gljiva
ima podosta, uz rod %siloc)be tu su i 5tropharia, (onoc)be, %anaeolus i (opelandia, a kao
zgodan kuriozitet ovdje bih izdvojio %siloc)be )ungensis iz zapadne &mazonije, ?iju uporabu
me@u danas veA istrebljenim plemenom peruanskih !ndiosa Nurimagua opisuju isusova?ki
misionari jo krajem */. stoljeAaK dao je obilan doprinos i &ldous 1uRle) kojeg smo veA
spominjali. 1uRle), koji je na sebi isprobao i psilocibin, traio je, neposredno pred smrt od
raka, da mu daju manju koli?inu halucinogene droge, u uvjerenju da to omoguAuje laki
prijelaz na :drugu stranu;.
4ear) i &lpert do *+=-. godine postaju o?evi psihodeli?nog pokreta koji ostavlja traga u
kulturi i umjetnosti, a pridruuju im se tisuAe entuzijasti?ki raspoloenih sljedbenika, mahom
studenata. Kasnije se iz toga razvijaju razli?ite varijante hipp)jevskog pokreta, a drava pod
hitno sve psihodelike stavlja izvan zakona. 3sprkos svemu, psihodelici se razlijevaju
&merikom, u svojim hitovima mjesta im daju pop grupe, ?ak :eatlesi; i :%ink Glo)d;. $a
scenu stupaju i drugi psihodelici, mnogi od njih mnogo opasniji i rizi?niji od psilocibina i
stvari po?inju uzimati neo?ekivane tijekove.
$o, to je jedna druga pri?a. Dobra ilustracija svojevrsne euforije koju su izazvale
psilocibinske gljive u tim godinama je knjiga s po?etka sedamdesetih u kojoj autor, dr. John
&llegro, pokuava dokazati da !sus kao povijesna osoba nije stvaran, veA je to samo simbol za
:magi?nu gljivu; D Ova teko odriva teza dolazi iz uma ?ovjeka koji je godinama pripadao
uglednoj grupi znanstvenika, istraiva?a i prevoditelja ?uvenih Sumranskih svitaka s 'rtvog
mora. !pak, ?ini se da se, ina?e vrlo nadareni &llegro, prenajeo gljiva ili potrefio krivu vrstu.
! psilocibin je podru?je otrog sukoba izme@u onih koji mu pripisuju vrijednost supstance to
uklanja prepreke ljudskog uma na putu duhovnih spoznaja i onih koji u prvi plan stavljaju
ideju da se, prije svega, radi o trovanju psihotropnom tvari ?ije su posljedice promjene u
pulsu, ritmu disanja, osjeAaju ravnotee, krvnom tlaku i rektalnoj temperaturi. %sihi?ki se
doivljaji ocjenjuju kao misaono rastrojstvo, lutanje misli, globalno osiromaenje svijesti,
umanjenje osjeAaja za kriti?nost, a navode se pokusi sa slikarima koji svaki puta slikaju nekim
drugim stilom, slijedeAi hirovite i automatske impulse iz svoje svijesti. OsjeAaj da je vrijeme
stalo definira se kao poremeAaj u radu iv?anog sustava, navode se slu?ajevi kod kojih
nastupaju stanja depresije, razdraenosti, emocionalne napetosti i krize smijeha ili pla?a,
katkada doivljaji straha ili euforije koja se smatra patolokim stanjem, ili pak poveAane
zabrinutosti.
4silocibin je triptaminska droga koja ima djelovanje oko BCC puta slabije od 45D8a. 5vojom
kemijskom strukturom, ova je tvar nalik vanom ljudskom neurohormonu serotoninu, ali i
halucinogenu bufoteninu, koji je prvi puta prona@en u koi nekih aba. Oko efekata i
doziranja tako@er je oduvijek bilo velikih polemika. 5am je 1offmann uzeo visoku dozu od
B,, grama osuene gljive i halucinirao est sati. Doao je do zaklju?ka da doivljaji uivatelja
psilocibina ili gljive ovise o dva bitna faktora7 prvo, o uzetoj dozi i drugo, o njegovim
o?ekivanjima. !sto kao to je 1offmann cijelo vrijeme pokusa imao vizije vezane uz 'eksiko
jer za njega vee gljivu, onaj tko od psilocibina o?ekuje eufori?no, misti?no iskustvo,
vjerojatno Ae ga i imati. 4ije?nik koji je 1offmannu mjerio tlak, u njegovim se vizijama
pretvorio u aste?kog vra?a, a istraiva? 1enr) 'unn, koji se oenio neAakinjom jednog
curandera tvrdi da !ndiosi ?uju kako im gljiva govori. Dapa?e, mnogi se od njih, pod
utjecajem tzv. ekstati?kog jezika, osjeAaju pozvani govoriti kada su pod utjecajem gljive.
0aman koji u takvu stanju govori, rije?i izgovara melodi?nim glasom, kao da ih recitira, one
iz njega izlaze lako i poruke su sasvim jasne. On duboko vjeruje da je u tom trenutku u vezi s
izvorom cijele Kreacije.
%rema Fassonu, ljiva se kolektivno konzumira kada treba za bolesnika pitati da li Ae
preivjeti bolest, te to u?initi da se oporavi, ako mu je tako su@eno. &ko je ukraden novac,
izgubljen magarac, ili se dugo ne zna to je s nekim ro@akom koji je otiao u &meriku, opet se
:pita gljivu; i ona daje odgovore. Fasson je raspoloen vrlo navija?ki kada je u pitanju
:meso bogova;, jer je i sam napravio eksperiment, kada ga je za vrijeme seanse 'aria 5abina
pitala eli li neto saznati preko gljive. Da, odgovorio je, zanima me to je s mojim sinom koji
se nalazi u (ambridgeu u 5&D. 'eksikanka dakako nikada nije ?ula za (ambridge, ali je vrlo
brzo odgovorila na upit7 mladi Fasson sada nije u (ambridgeu, veA kod kuAe. !ma
emocionalnih problema zbog djevojke i sprema se javiti u vojsku. $aknadnom je provjerom
Fasson ustanovio da je sve to je 5abina rekla bilo do u detalje to?no. ar je tako kasnije
tvrdio.
#eA spominjani dr. Krippner misli da je za vrijeme jedne seanse s gljivom imao viziju smrti
Johna G. Kenned)ja, odnosno ?uo je glas koji je vie puta ponovio7 :%redsjednik je
ustrijeljen...;. "o je bilo *+=B. godine. 5vog se doivljaja sjetio *+ mjeseci kasnije, B>.
studenog *+=-. godine, kada je na ulici u Dallasu doista pu?anim metkom ubijen predsjednik
Kenned). Odre@enu sjenu na njegovu tvrdnju baca to to je on, navodno, u periodu kada se
nalazio pod utjecajem halucinogena vidio kip pokojnog predsjednika 4incolna, koji je tako@er
ubijen vatrenim orujem.
(arlos (astaneda u svojim knjigama govori kako je njegov mentor Don Juan tretirao
psilocibinsku gljivu. 2vao ju je humito( :mali dim;, jer je obi?avao puiti, pa stru?njaci
zaklju?uju da je tako aktivirao neke kemijske spojeve koji se ne javljaju ako se gljiva uzima
oralno. (astanedi je rekao da je gljiva :... saveznik koji omoguAava da vidi i razumije stvari
koje ti nijedno ivo biAe ne moe razjasniti...;. $ije sasvim jasno o kojim se stvarima radi.
%silocibinska gljiva ima suvie zanimljivo djelovanje, a da bi bila tako dugo nepoznata
2apaduIzaklju?uje "erence 'cKenna. 3zmemo li u obzir relativno nove spoznaje o tome da
5tropharia cubensis raste u austrijskim umama, nije daleko do zaklju?ka da je vrlo vjerojatno
za njena neobi?na svojstva morao znati netko, moda i pred vie stoljeAa, a nije isklju?eno da
je i u 9uropi bila dio tajne okultne tradicije. 'cKenna navodi studiju o slu?ajnom unosu
gljive koja je, kako tvrdi, bila iz porodice %siloc)be, a objavljena je u prestinom
znanstvenom ?asopisu :5cience; jo *+*,. godine. &utor &. 9. 'errill sa sveu?ilita Nale
opisuje kako su on i njegova neAakinja u okrugu ORford u 'aineu grekom na putu isprili
nepoznatu gljivu i pojeli je. 1alucinacije koje opisuje savreno se poklapaju s iskazima
korisnika %siloc)be, ali su njeni prateAi efekti izrazito neugodni, na granici podnoljivog.
$eki opisi iz romana 4eLisa (arrolla :&lica u zemlji ?udesa;, koji je objavljen jo *E=>.
godine, daju naslutiti da je autor poznavao djelovanje psilocibinskih gljiva. <lavni lik romana,
&lica, doivljava fantasti?ne promjene nakon to pojede nekoliko komadiAa gljive, a o istoj
gljivi vjerojatno govori i 'ordecai (ooke u svojoj knjizi iz *E>B. godine, :"he 5even 5isters
of 5leep; J:5edam sestara sna;K. #rlo detaljno izgled i djelovanje psilocibinske gljive opisuje
i ?uveni 1. <. Fells u svom djelu :"he %urple %ileus;. Ova je izmiljena pri?a objavljena
krajem *+. stoljeAa, a navodi niz preciznih podataka po kojima je lako zaklju?iti da je
enigmati?ni Fells mnogo znao o psihoaktivnim tvarima. & izgleda da se njima bavio podosta,
jer u svom romanu :$eL &ccelerator; J:$ovi akcelerator;K opisuje ?ovjeka koji je uzeo
drogu koja toliko ubrzava metabolizam da mu se ?ini da je ?itav svijet oko njega nepomi?an.
"o :zaustavljanje vremena; jedan je od vrlo karakteristi?nih efekata koje izaziva :magi?na
gljiva;.
Fellsov suvremenik, ugledni farmaceut, ali i oboavatelj svega okultnog, John 3ri 4lo)d,
sakupio je, zajedno s bratom, golemu kolekciju gljiva ameri?kog Juga. 5voja iskustva sa
5trophariom cubensis ovaj ?ovjek, po kojem danas nosi svoje ime stru?ni ?asopis :4lo)dia;,
opisuje u knjizi :9tidorpha;, objavljenoj *E+>. godine. %osrijedi je traktat o gljivi bogatoj
psilocibinom, to je jasno iz niza pasusa. 'cKenna razvija jednu doista fantasti?nu tezu,
koristeAi se potpisom pod jednom ilustracijom u knjizi. 5lika kao da ne spada u sadraj samog
djela, a potpisana je tekstom :'onstrous (ubical (r)stals; J:'onstruozni kubi?ni kristali;K.
!ako 5tropaharia cubensis svoje latinsko ime dobiva tek *+C=. godine, kada je na Kubi
identificira 9arle, 'cKenna je uvjeren da je 4lo)d unaprijed znao kako Ae se :magi?na
gljiva; jednoga dana zvati D $aime, kao to je cijelo djelo :9tidorpha; pisano u nekakvim
iframa Ji naslov je naopako od :&phrodite;K, tako se, prema 'cKenni, kratica za naziv gljive
o kojoj je u knjizi rije? moe izvuAi iz potpisa pod navedenom ilustracijom7 5tro (ub D 5amo
?udnovata koincidencija M 'cKenna se iz petnih ila trudi dokazati da je rije? o ne?emu to
nadilazi puku slu?ajnost i uvodi nas u moAi koje gljiva moe dati svom oboavatelju.
! svibanjski broj :!rish 9cclestical 6ecord; iz *+*>. godine donosi tekst iz pera stanovitog &.
$eLmana, a naslov mu je :'onsieur &mong the 'ushrooms; J:<ospodin me@u gljivama;K.
%aljivijim ?itanjem dijelova ovog teksta, koji je netko potpisao pseudonimom, pokazuje da
su mnogi bili svijesni svojstava psilocibinske gljive puno godina prije njene svjetske
promocije u hipp)jevskom razdoblju.
$ema nikakve sumnje da su neki misti*ni redovi sufija poznavali gljivu koja je moda, poput
pejotla, igrala vaniju ulogu u povijesti okultnog no to mi to danas pretpostavljamo.
'cKenna napominje da bi se ?eljanjem literature ranije od spomenute zasigurno tako@er
moglo naAi djela koja bi ukazivala na to da je :magi?na gljiva; bila poznata starim narodima
izvan June &merike. %rema nekima, E milenija stari crtei na@eni na platou "assili u &liru
predstavljaju ?ovjeka koji nosi u rukama gljive, koje bi mogle biti roda %siloc)be.
%eter 5tafford iznosi pekulaciju prema kojoj je moda krava sveta ivotinja u !ndiji zato to
psilocibinska gljiva odli?no uspijeva na njenu izmetu, a u $ovom je 5vijetu svoje
preivljavanje duna istom proizvodu jelena, zbog kojeg su ga navodno mnogi domoroci
smatrali svetim. 2acijelo je u pitanju pretjerivanje koje, me@utim, pokazuje popularnost
:magi?ne gljive; me@u onima koji se bave izu?avanjem halucinogena. $eto se ipak
promijenilo svih ovih godina u kojima su u 5&D razvili pravu malu industriju zasnovanu na
primitivnoj opremi pomoAu koje gotovo svatko, bez obzira na stru?no znanje, moe uzgojiti
psilocibinsku gljivu. (ijeni se da takvih privatnih uzgajiva?a ima u &merici najmanje pet
tisuAa, a izgleda da se to odrazilo na kvalitetu doivljaja pod utjecajem ?udnovate gljive.
$aime, 'aria 5abina, curandera koja je 2apadu otkrila tajnu :magi?ne gljive;, pod kraj svog
duga?kog ivota u kojem je bila progonjena od vlasti, ali i domorodaca, koji smatraju da nije
trebala odati njihovu vjekovnu tajnu, govori o tome kako :... gljiva vie nema svoju snagu
otkada se nairoko koristi...;. iljka koja je ?ovjeka nekada povezivala :... sa svijetom bogova
i mrtvih...;, danas postaje sredstvo drogiranja i vie ne daje ona iskustva kakva je davala dok
je jo bila dio skrivenog kulta poznatog samo izabranima. !ako moemo ovu tvrdnju otpisati
kao praznovjerje, jedan mi je indijanski vra? rekao7 :'agi?na gljiva nije uvijek njena,
iskustva koja daje mogu biti vrlo surova i neugodna. 'aria 5abina je znala to govori kada je
tvrdila da se Aud gljive izmijenila posljednih desetljeAa. !li su se moda izmijenili ljudi. $a
gore...;.
4silocibin je alkaloid s indolskom jezgrom i jedini u cijelom svijetu halucinogena u svojoj
molekuli sadri atom fosfora. &ko je u sinteti?kom obliku, potrebno je >I*C mg droge da
proizvede eljeni u?inak. 9fekti sinteti?ke droge i gljive prakti?no su identi?ni, to je, kao to
smo veA rekli, potvrdila i sama 'aria 5abina. %rema nekim istraivanjima, :magi?nu; su
gljivu poznavali i koristili jo u doba 5umerana, to se navodno moe zaklju?iti iz filoloke
analize, a osim drevnih #eda, njome se vjerojatno bave i jo neizu?eni rukopisi koje pripisuju
'ajama. 2animljivo je da %alenTue, duhovni centar 'aja izgra@en u /. stoljeAu, danas
doslovce obiluje psilocibinskim gljivama poput %siloc)be meRicana, ali i %siloc)be aztecorum
i %siloc)be ma)tecorum. 3opAe, nemoguAe je i nabrojiti sve moguAe teze o utjecaju :magi?ne
gljive; na razne civilizacije koje su se javile nakon prvih istraivanja njenih efekata.
&ntropologija, mistika, botanika i arheologija isprepliAu se u pokuaju pronalaenja dokaza da
je psilocibinska gljiva odigrala neku presudnu ulogu u povijesti ?ovje?anstva, no za to jo
nema definitivnog dokaza.
%silocibinsku gljivu koja je u 5&D zakonom zabranjena ipak nije moguAe iskorijeniti. &nd)
Feil je eAuAi rezidencijalnom ?etvrti 5eattlea pokupio hrpu gljiva ispred kuAa vlasnika koji
nisu imali pojma o ?emu se radi. "ime je htio pokazati da se gljiva ovako neobi?nih svojstava
nalazi prakti?no na svakom koraku.
3o?ljivo je, me@utim, da sklonost eksperimentiranju ovom drogom ujedno ne zna?i
zadovoljenje svjetovnih i duhovnih aspiracija. Pivot mog prijatelja 6ubena, koji je nebrojeno
puta uzimao psilocibin i meskalin, danas je sve prije no idealan. Droga mu nije pomogla ni
toliko da si pristojno organizira ivot. Danas vie ne pokazuje interes za psihoaktivne
supstance.
<lad za instant spiritualnim iskustvima u ameri?kom podzemlju halucinogena izbacila je u
prvi plan halucinogen, ?ija je strukturna sli?nost s psilocibinom i psilocinom zapanjujuAa.
6ije? je o $, $8dimetil triptaminu, 0M.5u, koji je prona@en u ?ak tridesetak biljaka u prirodi.
"o je neke halucinogenoljupce potaklo da ga promoviraju kao neku vrstu cerebralnog
vitamina, koji bi ljudi trebali uzimati kao dio svakodnevne prehrane. Jer, on, kako kau, daje
najja?a duhovna iskustva. %omnijim prou?avanjem djelovanja D'"8a na psihu ?ovjeka upada
u o?i ?injenica da veAina onih koji su ga uzimali ima jednu primjedbu glede njegova
ponaanja. $akon nekoliko tripova, D'" naj?eAe po?inje davati zastraujuAa iskustva koja
toliko uzdrmaju onog tko ga uzima da on ubrzo odustaje od magi?nog vodi?a u vie svjetove.
Obzirom da se uzimanjem droga nitko nije prosvijetlio, ali je zato prili?an broj onih koji su
nastavili eksperimentirati u prslucima koji se kop?aju na le@ima, jasno je da ovakav na?in
duhovnog sazrijevanja ne treba preporu?ivati nikome. Ovdje vai onaj 'urph)jev zakon7
:%re?ica je najdui put izme@u dvije to?ke;. Do svega to ima trajnu vrijednost i daje stabilno
samopouzdanje dolazi se iskrenim duhovnim naporom, koji je uvijek na kraju, makar i nakon
vie godina, nagra@en.
+-0
ka'ali!te ilu'ija
'ark je psihoterapeut. Pivi i radi u 2urichu, a preferira
neortodoksne pristupe problemu duevnog zdravlja. $a spomen
45D8a samo se lagano osmjehnuo i komentirao7 :4JoveK,
5JuKrrender, DJeKvotion...;. io je to smijeak kolekcionara
kaoti?nih unutarnjih iskustava i ?ovjeka koji je o?ito cijeloga
ivota gimnasticirao svojim neuronima, zalijevajuAi ih po?esto
solidnim porcijama molekula koje, prema nekim dananjim
znanjima, predstavljaju ono to se obi?no zove najja?om
halucinogenom drogom. !, vjerojatno, najpopularnijom. Kada
govori, 'ark me svojim oblizivanjem usana i jo uvijek bujnom
kosom, koja ipak ne moe sakriti srednje pedesete, podsjeAa na
hippijevsko razdoblje u kojem je izgradio ovako tolerantan stav prema drogi koja, me@utim,
nije nimalo naivna, osobito u rukama pretjeranih entuzijasta. Dok se vozimo prema njegovoj
kuAi u $jema?koj, negdje uz samu granicu, on mi govori o svojim avanturama vezanim uz
unutranje svjetove do kojih ga je odveo 45D.
:... Jednom sam doslovce postao Isus Krist. io sam pribijen na kri, vidio oko sebe
centurione koji su me ?ere?ili i osjeAao neopisivu bol. 0to bih tada dao da sam mogao pobjeAi
iz te halucinacije koja se ?inila toliko stvarnom D "o prolaenje kroz pradavna sjeAanja, kao
recimo sjeAanje na zastraujuAa iskustva vlastita ra@anja, kada se probijate kroz poro@ajni
kanal koji vas gnje?i i izlazite na svjetlo dana iz sigurnosti mra?ne maj?ine utrobe, sve je to
ono kroz to sam proao. ! preporu?ivao nekima u kontroliranim uvjetima psihoterapijske
seanse. $e svakome, dakako, jer droga moe u mnogo ljudi izazvati upravo obrnute u?inke od
o?ekivanih. 5trah od gubitka kontrole nad vlastitom svijeAu jeziv je i ljudi ga teko podnose,
pa mi je jasno zbog ?ega je 45D stavljen izvan zakona. $e mogu za sebe reAi da sam
propovjednik halucinogena i njihova koritenja, ali uvijek ostavljam otvorenu moguAnost
istraivanja svega onog to moe pomoAi modernu ?ovjeku toliko bombardiranom vanjskim
doivljajima da je u psihoterapiji efikasna jo samo kakva metoda koja iz temelja uzdrma
ljudsku svijest...;.
Da bismo bolje shvatili ulogu 45D8a u psihodeli?nom pokretu koji su 4ear) i &lpert zapo?eli
s psilocibinom, moramo se vratiti u ezdesete godine, kada 'ichael 1ollingshead uvodi
4ear)ja u uporabu 45D8a. $ova droga do koje je jednostavno doAi pali oca psihodeli?nog
pokreta i on se s oduevljenjem baca na propagiranje dietil8amida lisergi?ne kiseline, kako se
kemijski nova atrakcija zove. !sti je spoj sintetizirao 1offmann jo *+-E. godine u svom
laboratoriju u aselu, a njegovo, kako ga kasnije zove :zlo?esto dijete;, pokazuje svoje
snano djelovanje tek *+,-. godine kada si je ovaj vicarski kemi?ar slu?ajno kapnuo vrlo
malu koli?inu pet godina starog proizvoda na ruku. ! ta je minimalna koli?ina bila dovoljna da
je iskusio dvosatne halucinacije po povratku s posla.#jerojatno se ta mala koli?ina droge u
krv probila preko kakove nevidljive ogrebotine na ruci znanstvenika. Obzirom da je 45D oko
tri tisuAe puta ja?i od meskalina, ra?una se da je djelatna doza bila svega jedna >C milijuntina
grama D $ekoliko dana kasnije, 1offmann uzima vrlo malu dozu 45D8a, sa svrhom da
namjerno i pod kontrolom ispita njegovo djelovanje. Hini se da je i minimalna koli?ina koju
unosi u organizam bila prevelika, jer ono to doivljava zastraujuAa je slika toga to moe
iskusiti korisnik halucinogenih droga ako je nepripremljen ili pak psihi?ke konstitucije kojoj
ovakvo poigravanje ne odgovara7
:4ica nazo?nih pretvarala su se u groteskne obojene maske, a snana se
pobu@enost izmijenjivala s parezom, oduzetoAu. <lava, tijelo i
ekstremiteti na trenutke su hladni i odrvenjeni, na jeziku se javlja metalni
okus, a grlo je suho i osjetljivo do te mjere da se javlja osjeAaj guenja.
Konfuzija se izmjenjuje s jasnom predodbom o tome to se zapravo
doga@a. <ubim kontrolu nad vremenom. #rijeme i prostor postaju sve
dezorganiziraniji i preplavljuju me strahovi da Au poludjeti. $ajgore je to
to sam svijestan svog stanja, a nita ne mogu promijeniti. %ovremeno
osjeAam da sam izvan tijela. 'islim da sam umro. 'oj je ego raspren
negdje u prostoru, dok moje tijelo beivotno lei na sofi. Jasno
primjeAujem da se moj :alter ego; kreAe sobom mumljajuAi...;.
$a svom putu do 4ear)ja i svjetske promocije, nova droga prolazi kroz nekoliko klini?kih
ispitivanja u svojoj domovini. !z turog se i suhoparnog znanstvenog jezika moe naslutiti da
Ae 45D eventualno postati korisno pomoAno sredstvo u psihoterapiji. Do *+>+. godine 45D je
toliko zanimljiv da se odrava prva me@unarodna konferencija o njegovoj primjeni u
psihijatriji. $eki misle da je ova supstanca idealna za izazivanje :modela shizofrenije;,
odnosno psihoti?nog stanja u zdravih ljudi, ?ime se omoguAava normalnu pojedincu da zaviri
u bolesno stanje i po povratku ispri?a kako ga je subjektivno doivio. "o se smatra osobito
vanim korakom k boljem razumijevanju bolesti od koje pati oko * posto stanovnika nae
planete, a moglo bi biti presudno i u pronalaenju lijeka.
!stovremeno, znanost dolazi do spoznaje da lisergidi nisu samo djeca laboratorija, veA ih ima i
u prirodi. 3 sjemenkama meksi?ke jutarnje slave, 6ivea cor)mbosa, poznatih pod imenom o l
o l i u : u i, prona@eni su tzv. ergot alkaloidi, a sli?an je slu?aj i s nekim niim gljivicama
poput onih roda (laviceps. Kasnije Ae se pokazati da ?itav niz puzavica iz porodice slakova
sadri ro@ake sinteti?kog 45D8a. "u spadaju one ozna?ene latinskim imenima !pomoea,
&rg)reia i 5tictocardia. %sihoaktivni spojevi poput ergina, izoergina, te uterotonik ergotamin,
jako strukturom podsjeAaju na molekulu koju podrazumijevamo pod imenom 45D8a. $a
ilegalnom su tritu vjerojatno najpoznatije sjemenke biljke &rg)reia nervosa koja sadri
lisergi?nu kiselinu i potje?e iz !ndije, a nosi naziv male havajske umske rue.
%rirodni Ae izvori spojeva nalik 45D8u postati zanimljivi tek nakon kriminalizacije 45D8a. &
u toj ranoj fazi interesa za drogu to i nije predstavljalo problem, pogotovo nakon to se 45D
pokazao prili?no efikasnim u lije?enju tekih oblika alkoholizma. Hovjek koji je pokrenuo
takav oblik terapije u Kanadi bio je &bram 1offer. $akon tretmana ECC tekih alkoholi?ara,
on tvrdi da je 45D8om moguAe izlije?iti treAinu pacijenata, dok treAina ima barem nekakve
koristi od primjene halucinogena. 1offer s mnogo entuzijazma preporu?a niske doze 45D8a u
kontroliranom tretmanu alkoholi?ara, izraavajuAi pri tome uvjerenje da je, kada bi se ?itav
postupak usavrio, moguA gotovo fantasti?an uspjeh od >C posto izlije?enih. #eA spominjani
?eki prebjeg iz *+=E. godine, 5tanislav <rof, donosi svoja iskustva s pokusima koje je
na?inio na pacijentima u %ragu tvrdeAi da je 45D izvanredno pomoAno sredstvo u dubinskoj
psihoanalizi, no u kasnijim godinama o 45D8u pie s mnogo manje oduevljenja, priznajuAi
me@u recima da je pomalo razo?aran u onome to je shvatio kada su kroz njegove ruke proli
rezultati tretmana 45D8om nekih tri tisuAe osoba s razli?itim psihi?kim smetnjama.
!pak, u ranijoj fazi 45D po?inju koristiti mnogi psihoterapeuti, a veA tada razlikuju tzv.
psiholiti*nu i psihodeli*nu terapiju. %rva je svojevrsno :omekavanje; pacijenata s niskim
dozama 45D8a, u visini od otprilike C,CB> mg, dok je druga tretman s visokim dozama
psihoaktivne droge, kod kojega je zahvat u svijest mnogo dublji. %rimjenjivala se kod
psihoza, ali je bilo mnogo prigovora koji se svode na to da uporaba droge samo pogorava
stanje bolesnika.
Dr. 9ric Kast u ranim ezdesetima provodi ispitivanje djelovanja 45D8a na >C pacijenata
jedne ?ikake bolnice, koji boluju od raka u poodmaklom stadiju i gangrene. 5 iznena@enjem
komentira u?inke droge koje je uo?io veA nakon kratkog vremena7
:Kod >C pacijenata, veAina njih s uznapredovalim karcinomom i nekolicina s gangrenom,
45D je smanjio bol na osjetno dulje razdoblje nego tako jaki analgetici kao meperidin i
dihidromorfinon. 3 prosjeku, bol je izostala B sata nakon distribucije *CC mg meperidina, tri
sata s B mg dihidromorfinona i +B sata sa *CC mikrograma 45D8a...;.
Pro$irena svijest
45D je pokazao jo jednu dodatnu prednost. $eizlje?ivi bolesnici nisu nakon halucinogena
osjeAali apatiju, depresiju i strah od smrti, jer su kraj svoje fizi?ke egzistencije doivljavali na
filozofski na?in, kao po?etak jedne nove egzistencije ili prirodni nastavak fizi?kog postojanja.
<ovorili su o jedinstvu svog biAa s cijelim 5vemirom, a o svojoj bliskoj smrti kao normalnom
doga@aju u krugu vje?nog postojanja. "akav su poeljan stav prema vlastitoj nezahvalnoj
ivotnoj situaciji zadravali i do dva tjedna nakon uzimanja jedne jedine doze 45D8a. Ovdje
vidimo tu religijsku dimenziju koja se javlja i kod 45D8a, a o ?emu Aemo reAi neto kasnije.
Dietilamid lisergi?ne kiseline djeluje na ljudsku psihu na vrlo dramati?an na?in. 3tje?e na
vizualne, slune, taktilne, olfaktori?ke i druge doivljaje, a mijenja i osjeAaj za vrijeme i
prostor. Droga utje?e na misaoni proces, njegovu brzinu, ali i sadraj. Javljaju se ivo obojene
vizije koje se vide zatvorenim o?ima, a izotrava se i osjeAaj za boje. Hovjek postaje podloan
sugestiji, pa su neki tako tuma?ili izvjeAa istraiva?a o osobama koje su za vrijeme seanse s
45D8om putovale svijeAu izvan tijela ili se sjeAale davne prolosti, neki, navodno, ?ak
vlastita ro@enja. Hesto dolazi do depersonalizacije odnosno rasprivanja ega, to moe
prouzro?iti snanu euforiju, ali i pani?ni strah. $eki ispitanici spominju uvide u
funkcioniranje unutarnjih organa i tjelesnih procesa, a razvija se i osjeAaj da je moguAa
neverbalna komunikacija s drugim osobama. Koji puta je rije? o pravoj telepatiji, a nerijetko
dolazi do stanja kada ?ovjek direktno percipira psihodinami?ke procese u svojoj svijesti.
6aspon raspoloenja koje izaziva 45D vrlo je irok, od ekstremnog zadovoljstva do jake
anksioznosti. 3pravo se u tome i krije opasnost, jer ?ovjek katkada ne moe prekinuti
haluciniranje koje moe potrajati i E8*B sati. !stovremeno, on ima iskustvo uasnog straha koji
ne moe otresti sa svoje svijesti. Dolazi i do sinestezije, fenomena kod kojeg se zvukovi mogu
doivljavati kao boje i obratno. Okolni se objekti mogu ?initi izobli?enima kao na slikama
5alvadora Dalija, ?ovjek moe osjeAati da se istovremeno nalazi u tijelu i izvan njega, a za
vrijeme djelovanja vidi cvijeAe, zmije, ivotinje i druge ljude. !ako je svijestan da se radi o
halucinacijama, ?ovjek ih se ne moe rijeiti.
Dugo se vremena vjerovalo da je 45D afrodizijak, no detaljnija su istraivanja pokazala da se
njegovo djelovanje na potenciju zasniva na podlonosti sugestiji osobe koja se nalazi pod
njegovim utjecajem. 3 nekim se slu?ajevima ?uje unutarnji glas koji drogiranome nare@uje da
neto napravi, a iz nesvjesnog se mogu osloboditi potisnute emocije i to u obliku razli?itih
simbola ili unutranjih filmova koji u mnogo ?emu nalikuju snovima.
%jesnik &llen <insberg vrlo je plasti?no u :%la)bo)u; opisao djelovanje 45D8a, pa taj opis
citiraju i drugi autori7
:Kako izgleda tripM "ijelom vam prolaze trnci... 2atim dolazi spoznaja da ste duh koji
nastanjuje golemo ivotinjsko tijelo to sadri gigantske otvore, rupe, cirkulatorne sustave,
unutarnje kanale i tajanstvene stranje uli?ice uma. 5vaka se od tih uli?ica moe istraivati
vrlo dugo, poput one koja vodi do sjeAanja na djetinjstvo ili ide u buduAnost zamiljajuAi sve
vrste promjena u tijelu, umu ili vanjskom svijetu i izmiljajuAi imaginarne svemire ili se
sjeAajuAi onih koji su jednom postojali.
Onda po?injete shvaAati da svi oni postoje u vaem umu istovremeno. %olako se po?injete
pitati7 ako sve ove povijesti i svemiri doista postoje, to je s onim u kojem :stvarno; jeste iliI
mislite da jesteM Je li i to postoji samo u vaem umuM 5ada dolazi saznanje da to doista postoji
samo u vaem umu, um je sve to stvorio. %itate se7 tko je taj um M $a vrhuncu iskustva s
:acidom; shvatite da je va um isti onaj um koji je uvijek postojao u svim ljudima u svim
vremenima i na svim mjestima7 to je #eliki 3mIonaj isti um koji ljudi zovu ogom. & zatim
nailazi fascinantna sumnja7 je li taj um ono to zovu ogom, ili ono to su obi?avali zvati
Uavlom M "u moe po?eti opaki tripIako odlu?ite da je to demonski Kreator. 3hvatite se u
razmiljanju bi li on trebao postojati ili ne.
Kako biste se iskrcali iz tog vlaka misli, moete otvoriti o?i i vidjeti kako sjedite na sofi u
dnevnoj sobi, dok vam na kuAnom ogrta?u rastu zelene biljke. Kroz prozor vidite kako vjetar
pue u svim svojim oblicima dok ljudi hodaju ispod drveAa, svi u jednom ritmu. ! to vie
promatrate sinkronisti?ke, ivotinjske, osjetne detalje oko sebe, po?injete shvaAati da je sve
ivo. %ostajete svijesni biljke ?iji golemi celularni listovi vise s kamina kao ogromno
neprimjeAeno biAe i tada moete osjetiti iznenadno suosjeAanje i tijesnu vezu s tim jadnim
velikim listom pitajuAi se7 kakvo iskustvo savijanja i padanja s kamina ima ova cvatuAa biljka
u ovih nekoliko tjedana M ! tada uvi@ate da sve ivo percipira svoje postojanje kao enormno
bitno, kao to je vae bitno vama. Odjednom postajete suosjeAajni i osjeAate bratsku bliskost
sa svim tim entitetima...
"ako proireno podru?je svijesti pod utjecajem :acida; sastoji se u tome da postajete svijesni
onoga to se odvija u svemiru u vaoj glaviIsvih onih koridora koji vode u snove, sjeAanja,
fantazijeIi onoga to se odvija izvan vas.
&li ako idete dovoljno duboko prema unutra moete biti suo?eni s kona?nim pitanjem7 je li
sve ovo zapravo san M #eliko drevno pitanje je7 to je ova naa egzistencija M "ko smo mi M &
onda moe doAi ono to "imoth) 4ear) zove iskustvom :?iste svjetlosti;...;
5tvari su se odvijale povoljno za 4ear)ja i &lperta, ?ak su psihijatri podravali tezu o tome da
45D moe na ljudsku svijest djelovati ozdravljujuAe, dakako ako se uzima pod stru?nim
nadzorom. 'e@utim, 4ear) po?inje pokazivati politi?ke ambicije i eli se kao protukandidat
6onaldu 6eaganu kandidirati za guvernera Kalifornije. $imalo naivna ambicija, ako se zna da
su do tada veA na njegovoj strani ljudi poput harvardskog nastavnika 6alpha 'etzera,
popularnog :eatla; Johna 4ennona, koji za predizbornu kampanju komponira pjesmu
:(ome together;, glumca (ar)a <ranta, jazz glazbenika koji je danas vjerni sljedbenik 5ai
abe, 'a)narda Gergussona i mnogih drugih ?ija bi popularnost mogla biti vrlo neugodna za
konzervativca 6eagana i kalifornijske milijardere, ?iji Ae ga novac kasnije i dovesti do ijele
KuAe.
45D se nezadrivo iri &merikom, uzima se u formi tableta, ali i na eAernim kockama, ?ak
ga nakapanog na pole@ini potanskih maraka alju robijaima koji sjede u kaznionicama.
%oliti?ku platformu 4ear)jevu pokretu dao je &ldous 1uRle), uz sponzorstvo nekih
farmaceutskih tvrtki ?iji su interesi ovdje jasni.
:... 3 slijedeAoj ili nekoj od buduAih generacija moAi Ae se ljude farmakolokim sredstvima
navesti da zavole svoj podre@eni poloaj i time Ae se moAi, da se tako izrazim, ostvariti
diktatura bez suza. Ostvariti Ae se neka vrsta bezbolnih koncentracijskih logora za cijele
zajednice i ljudi Ae zapravo uivati u tome da su im slobode uskraAene. Garmakoloka Ae
sredstva ukloniti svaku elju za pobunom. iti Ae to neka vrsta kona?ne revolucije...;.
1uRle) u svome djelu :#rli novi svijet; konstatira da je vrijeme diktatura poput one 1itlera i
5taljinaIprolo. "eror nije produktivan i prije ili kasnije dovede do pobune. %osebno
dizajnirane droge pruiti Ae ljudima sva zadovoljstva koja mogu poeljeti i to Ae biti kraj
surovih politi?kih razra?unavanja i borbe za vlast. ilo je to vrijeme kada su neki vjerovali da
je i to moguAe.
1liminacija psihodeli%ara
!mperija uzvraAa udarac i 4ear) i &lpert dobivaju nogu s 1arvarda. 5ada veA o?arani drogom
mnogo ne mare za akademsku karijeru. #jetar u jedra psihodeli?nog pokreta daje i
istraivanje dr. Johna 4ill)ja, stru?njaka za delfine i ?ovjeka koji uzima razne doze 45D8a u
izolacijskom tanku u kojem mu tijelo pluta oslobo@eno gravitacije i u totalnoj tiini. 4ien
vanjskih podraaja, ljudski organizam ?udesno reagira na halucinogen. 4ill) pie :"he (enter
of the ()clone; J:(entar ciklona;K, bestseller u kojem otkriva ?itave unutarnje svemire koji
pale matu mla@ariji odanoj neumjerenom uzimanju droge, koja stje?e sve vie neprijatelja. 3
5an Granciscu se inspirirani psihodelicima vie ne okupljaju samo hipp)ji i :djeca cvijeAa;,
veA i patoloki tipovi poput onih koji osnivaju sotonisti?ke kultove kao :% ,; i :%roces;.
5un?anom Kalifornijom po?inju hara?iti ljudi poput biveg robijaa (harlesa 'ansona, koji
Ae kasnije potaAi na ubijanje ?lanove svoje komune koja je i funkcionirala na osnovu velikih
koli?ina narkotika i grupnog seksa.
Kona?no, u samo tri tjedna oujka i travnja *+==. godine dolazi serija udaraca psihodeli?nom
pokretu. 3 4aredu uhiAuju 4ear)ja, kod ?ije kAeri pronalaze manju koli?inu marihuane i
osu@uju ga na -C godina robije D 5redstva javnog priopAavanja objavljuju pri?u o
petogodinjoj djevoj?ici kojoj su ispumpali eludac nakon to je igrom slu?aja progutala
kocku eAera natopljenu 45D8om i ostala dva dana na :kriti?noj listi;, a svega nekoliko dana
kasnije i o 5tephenu Kessleru, bivem studentu medicine koji je umorio svoju punicu tako da
joj je zadao ?ak *C> udaraca noem. %o vlastitoj tvrdnji, danima se nalazio pod utjecajem
45D8a. %rovedena je racija na vie lokacija, gdje su se sastajali 4ear)jevi istomiljenici i bilo
je samo pitanje vremena kad Ae vlasti definitivno eliminirati psihodeli?ni pokret.
&rgumentacija s kojom je to kona?no u?injeno postala je predmet brojnih sva@a kasnijih
autora koji su se bavili psihodeli?nim pokretom. Jedan od najupuAenijih svakako je veA
spominjani %eter 5tafford, koji u svojoj knjizi :%s)chedelic 9nc)clopedia; J:%sihodeli?na
enciklopedija;K ?itavu pri?u razlae do u detalje.
<odine *+=/. geneti?ar iz uffaloa u saveznoj dravi $eL Nork, dr. 'aimon (ohen,
objavljuje u prestinom ?asopisu :5cience; rezultate svog testiranja kromosoma pacijenta
hospitaliziranog petnaest godina. Hovjeku je u ?etiri navrata davan 45D, uz standardnu
terapiju s :4ibrium;8om i :"horazin;8om. $alaz je katastrofalan. (ohen tvrdi7 45D oteAuje
kromosome D Kako to zlobno tvrdi 5tafford, sve su novine prenijele ovu senzaciju, iako je
poznato da lijekovi koje je isti pacijent uzimao veA godinama oteAuju kromosome, da bi se
kasnije ?ak pokazalo da na isti na?in in vitro djeluje i obi?no mlijeko D 5li?ne nalaze nakon
testiranja nekih korisnika uli?nog :acida; objavljuju dvojica lije?nika iz %ortlanda u Oregonu.
5udbina 45D8a je zape?aAena, usprkos o?ajni?kim primjedbama 5tafforda da su isti klinci
uzimali poveAe koli?ine amfetamina, za koje se od ranije zna da oteAuju te vitalno vane
dijelove stanica.
2agovornik psihodelika 5tafford ne posustaje i svoju obranu 45D8a potkrepljuje iskazom
1ermanna 4iscoa, lije?nika iz !nstituta za istraivanje raka u ostonu, koji je na?inio analizu
kromosoma samog "imoth)a 4ear)ja. &ko se zna da je veliki sveAenik psihodeli?nog pokreta
uzeo, bar kako je sam tvrdio, enormne koli?ine ove droge, zanimljivo je ?uti to govori 4isco7
:"imoth) 4ear), na nae veliko iznena@enje, pokazuje od BCC stanica aberacije kromosoma
samo u dvije, po jednu u svakoj. "o je otkriAe spektakularno kao vjerojatno i koli?ina 45D8a
koju je on uzeo u posljednjih osam godina. $e mogu razumijeti ni objasniti ovaj negativni
nalaz...;.
3 pisanju zagovornika uporabe halucinogenih droga kao ne?eg to moe pomoAi
samorealizaciji ?ovjeka, osjeAa se gor?ina i uglavnom je prihvaAena teza o zavjeri politi?ko8
medicinskog lobb)ja koji se htio rijeiti nepoAudna 4ear)ja i njegovih pristaa, ?iji se
pacifizam nije uklapao u neke planove Johnsonove administracije. Kada se danas osvrnemo
unatrag, teko se oteti dojmu da je ipak postojao ?vrst razlog za stavljanje halucinogena izvan
zakona. %oznato je da 45D kod nekih stvara iluziju da mogu letjeti, ili su boanstva pa stoga i
nepovredivi. 3zrok smrti nekih korisnika 45D8a bio je skok s prozora viekatnice koji je imao
fatalan ishod. Drugi su pak lijegali na otvoreni autoput vjerujuAi da im se nita ne moe
dogoditi. Do *+=/. godine ameri?ku javnost zapljuskuju brojne informacije o tetnosti 45D8a,
dobro orkestrirana propaganda podastire dokaze o izrazito krvavim ubojstvima na koja do
ju?er oboavani i slavljeni halucinogen poti?e. 5ve je vie rezerve u glasovima onih koji su
jo ju?er mahali s 45D8om kao magi?nom panacejom za sve duevne i neurotske smetnje.
5ada se spominju psihoti?ni ubovi, paranoja, potpuni gubitak ivotnih kriterija, valovi
depresije, ?ak teka oteAenja modane kore, sve kao rezultat uzimanja 45D8a.
4ear)jeva je sudbina nalik onoj likova iz avanturisti?kih filmova. Donedavno ugledni
sveu?ilini profesor sada bjei po cijelome svijetu, od 0vicarske dospijeva u &lir, zatim
&fghanistan, gdje ga, eljni osvete, hvataju ameri?ki agenti. $eko vrijeme lei u jednoj
ameri?koj kaznionici da bi ga *+/=. godine kona?no oslobodili. 2a razliku od &lperta, koji se
sasvim posveAuje isto?nja?koj meditaciji, 4ear) nastavlja propovijedati halucinogene, pie
knjige, a *++=. godine umire u svojoj losan@eleskoj vili, od raka prostate, u />. godini ivota.
!zlizani se i nepopravljivi stari hipp) ne boji fizi?ke smrti. Kada shvaAa da je kraj blizu
govori7 :5ada ?ekam ono kona?no i najveAe iskustvo...;. Da je bio legenda moemo zaklju?iti
i iz toga to je njegov pepeo nedavno raketom lansiran u 5vemir.
Pelin i impresionisti
$esu@eni guverner Kalifornije i prorok halucinogena zadnjih je godina doprinosio
popularnosti nekih ameri?kih :underground; magazina koji detaljno opisuju na?ine kako u
kupaonici uzgojiti psilocibinsku gljivu, jednostavno sintetizirati halucinogenu drogu (8B, ili
nabaviti neki od jo uvijek legalnih ukrasnih kaktusa koji sadre psihoaktivne supstance. 3
istoj je kuhinji nastala knjiga :4egal 1ighs;, koja opisuje BCC prirodnih produkata koji nisu
na listi zabranjenih, a sadre narkoti?ne tvari. "ako puenje vraka jedne i u nas vrlo rairene
biljke daje iste efekte kao kanabis, a zgodna je pri?a o obi?nom pelinu Jlat. &rtemisia
absinthiumK.
Ova gorka ljekovita biljka sadri eteri?no ulje s nizom kompleksnih organskih spojeva i
tvarima poput absintina, artemisina, anabsintina, te jabu?ne, taninske i jantarne kiseline. 3
listovima se nalazi zeleno8plavo eteri?no ulje, tujon, a biljka se koristila za proizvodnju vrlo
popularnog piAa :&bsinth;, koje su rado pili francuski impresionisti. "aj je pelinkovac danas
izvan proizvodnje, jer su znanstvena istraivanja navodno pokazala da ekstrakt ove bilje
oteAuje mozak. %elin ima narkoti?no djelovanje, a neki su smjeliji povjesni?ari ljudskog
ludila tvrdili da su impresionisti?ke slike dobrim djelom izobli?ene upravo zahvaljujuAi
djelovanju ovog piAa D Dakako, ovakve tvrdnje treba uzimati s rezervom, iako je ?injenica da
se danas u literaturi pelin spominje kao jedno od najrairenijih narkoti?nih sredstava, koja jo
uvijek uspjeno izbjegavaju paragrafe to su se veA nadvili i nad nikotinom. $eki misle da je
ljekovitost pelina, koji se moe uzimati u malenim koli?inama bez ikakve opasnosti, jedan od
glavnih razloga da se ova biljka ne nalazi na listama zajedno s drogama izrazitija narkoti?nog
djelovanja.
Dr. 5idne) (ohen, ?ovjek koji je ispitivao 45D i traio na?ine njegove primjene u
psihoterapiji ipak ne odustaje od tvrdnje da je ta droga, primjenjuje li se pod nadzorom
stru?njaka, potencijalno korisno sredstvo u lije?enju neuroza, moda i psihoza. (ohen navodi
?etiri glavna svojstva halucinogena koja ga, prema njemu, kvalificiraju kao molekularnog
psihoterapeuta7
*. 1alucinogeni stiavaju obrambene reakcije pacijenta i dozvoljavaju osloba@anje potisnutih
i konfliktnih sadraja iz dubina nesvjesnog. %rizivanje u svijest ovih sadraja se poboljava,
to omoguAava u?inkovitije osloba@anje od njih.
B. Oslobo@eni se sadraji bolje razumiju, jer pacijent doivljava unutarnji konflikt kroz ive
slike ili simbole koji se javljaju na ekranu svijesti. !na?e bolni doivljaji sada se prihvaAaju sa
stanovita promatra?a, a takav pristup ?ini ina?e neugodni osjeAaj krivnje manje razornim.
-. %acijent osjeAa neku bliskost s terapeutom i lake mu je izraziti iracionalne osjeAaje.
,. udnost se ne smanjuje i uvidi ostaju ivi u svijesti i nakon prestanka djelovanja droge.
%oveAanje sposobnosti prizivanja i osloba@anja starih trauma vrlo je koristan po?etak
promjena u li?nosti pacijenta. "erapeut ne moe reAi sa sigurnoAu da Ae do pozitivnih
promjena doista i doAi, ali 45D je sredstvo koje Ae pokrenuti unutarnje prestrukturiranje
li?nosti. $eki su terapeuti prekidali terapiju 45D8om prestraeni pravom provalom uvida i
brzim promjenama u li?nosti pacijenta. "o su pravdali opasnoAu od nekontrolirane provale
potisnutih sadraja, koja moe biti opasna. (ohen se ne slae s njima i vjeruje da dramati?ni,
brzi skokovi zna?e napredak prema razrjeenju krize.
$eurotiku su njegovi simptomi, kako god to izgledalo paradoksalno, potrebni. $e zbije li se
eljena transformacija u li?nosti, a do@e do nestajanja simptoma koji su pacijenta mu?ili
godinama, javiti Ae se novi simptomi. 2ato, katkada spektakularne katarze pod 45D8om
donose samo privremene rezultate. 'atrica starih navika moe postupno ponovo zavladati
ponaanjem pacijenta, ili se neuroza moe nakon nekog vremena manifestirati nekim novim
simptomima. 45D, dakle, moe otkrinuti vrata procesu deprogramiranja, ali nema nikakva
dokaza da ga moe ubrzati. 2a izlje?enje je potrebno vrijeme i opetovano djelovanje sugestije,
ili nekog drugog terapijskog sredstva. (ohen to priznaje, ali napominje da i nekoliko sati
predaha od terora prerevne savjesti prua ?ovjeku moguAnost spoznaje da njegovi strahovi i
depresija nisu rezultat stvarne krivnje, veA djelovanja superega i njegove elje za pretjeranim
kanjavanjem. Hovjek, nakon to je na trenutak pogledao vlastiti ivot izravno, bez
izobli?enja izazvanih neurotskim simptomima, moe iskusiti barem djelomi?nu promjenu u
pravcu prihvaAanja sebe onakvim kakav jest. 'nogi pacijenti koji posjeAuju ordinacije
psihoterapeuta imaju daleko slabije miljenje o sebi i svojim moguAnostima, pa je zadatak
terapeuta da im popravi sliku koju imaju o sebi.
#o i nemo
Jackson vjeruje da je to moguAe uz pomoA 45D8a, za koji tvrdi da moe u cjelini
restrukturirati karakter. "a je tvrdnja zasnovana na iskustvima pacijenata koji su za vrijeme
seanse s 45D8om doivjeli smrt i ponovno ro@enje. 6adi se o simboli?nom umiranju superega
i ?ovjek se ponovo ra@a oslobo@en starih krivnji. "erapija, prema ovom shvaAanju, prua novi
po?etak. #ano je da se pacijent u tom razdoblju ne vrati starim navikama vlastitog uma.
(ohen upozorava da ovo snano sredstvo za mijenjanje svijesti nerijetko koriste terapeuti koji
nisu razrijeili vlastite probleme, to Ae se odraziti na pacijente, osobito u osjetljivoj fazi
neposredno nakon primjene droge. $e proputa napomenuti da je pravu analizu djelovanja u
ovom trenutku nemoguAe napraviti, da bi zatim diskretno podsjetio da je ovakav oblik terapije
znao povoljno djelovati kod smetnji poput psihogenog bola i impotencije.
%les na ici izme@u slubene znanosti, koja je 45D diskvalificirala kao opasnu drogu to vodi
u ludilo i terapeuta koji Ae se, ako nigdje drugdje onda u slu?ajevima gdje vie nita ne
pomae dohvatiti i droge, danas se svodi na akademske rasprave i diskretne pokuaje vraAanja
na scenu veA osu@enog 45D8a. $eki jo uvijek podsjeAaju na istraivanja provedena prije
*+=/. godine, dakle prije definitivnog stavljanja 45D8a na listu br. * zabranjenih narkotika u
5&D. 3z (ohena i Jacksona, primjenu je droge zagovarao i 5andison. On tvrdi da 45D
najbolje rezultate daje kod onih koji pate od nedostatka samopouzdanja, te osoba koje ne
mogu prealiti neki osobni gubitak. $ajboljim kandidatima proglaava one koji ne mogu
pronaAi pravi smisao u ivotu. "ime se tuma?i golemi interes za supstance koje proiruju
svijest me@u ameri?kim studentima. 5andison u grupu onih kojima bi 45D mogao pomoAi
stavlja i one koji pate od pretjeranog straha, pasivnosti, agresije ili, pak, psihopatije. "eki
alkoholi?ari spadaju u posebnu grupu, jer je upravo utjecaj 45D8a na dipsomaniju istraivan s
posebnim interesom.
3 vrijeme dok je 45D jo koriten u psihoterapiji, seanse su po?injale sa B> mikrograma
droge, blagom dozom koja je pacijentu trebala pokazati kako otprilike djeluje halucinogen. 3
narednim je seansama doza obi?no postupno poveAavana, ali nikada nije prelazila *>C
mikrograma. ez obzira na koli?inu uzete droge, njeno bi djelovanje trajalo izme@u ?etiri i
osam sati, za vrijeme kojih je poeljno da se pacijent nalazi pod kontrolom medicinskog
osoblja. %acijenti bi reagirali na razne na?ine, uglavnom pokuavajuAi izbjeAi suo?enje s
konfliktima u svojoj li?nosti, koji su bili uzrok njihovim tegobama. 2adatak je terapeuta bio
da ih vraAa na ono bitno. %od 45D8om pacijenti su znali intelektualizirati, ili su u?inili ono to
se zove :bijegom u ljepotu;. $aime, halucinacije su postale vizualno toliko ugodne da je
panja pacijenta prirodno skretala s doivljaja koji su vodili razrjeenju njegove unutranje
krize. 5tare traume mogu isplivati brzo, katkada kao sjeAanje na konkretan doga@aj, drugi
puta u obliku simbola. Depersonalizacija i status promatra?a trebali bi drogiranom omoguAiti
uvid bez emocionalne nelagode koja bi ina?e trebala popratiti cijeli proces. 'e@utim, kao to
smo veA rekli, depersonalizacija moe biti vrlo neugodna i nestajanje ega, odnosno njegovo
rastakanje pod utjecajem halucinogena, moe proizvesti stanje panike.
9ntuzijasti izmjenjenih stanja svijesti lakonski zaklju?uju da je cijeli ivot pribliavanje i
udaljavanje od emocionalne zrelosti, pa i neugodni u?inci jednog eksperimenta koji moe biti
koristan, ne mogu nita bitno promijeniti. !pak, izgleda da mogu, bar ako je suditi po ishodu
bitke za uporabu 45D8a u psihijatriji. Jer, i najveAi pobornici 45D8a priznaju da se
najpovoljniji efekti droge gube u pacijentovoj okolini, ako ona nema razumijevanja za njega.
Kada ?ovjek osjeti olakanje kroz terapijski postupak, a zatim se vraAa u staro stanje apatije,
psihodeli?no Ae iskustvo samo produbiti njegovu depresiju. Drugim rije?ima, nema ?arobnog
tapiAa kojim se razrjeavaju psihi?ke tegobe, pa makar se on zvao i 45D. 5 druge strane, isti
moe pokazati i svoje vrlo otre zube.
Kod tekih, neizlje?ivih alkoholi?ara 45D je navodno efikasan u preko -C posto slu?ajeva,
dok se spontano ozdravljenje biljei kod svega , posto kronikalaca. "ako bar tvrde oni koji su
drogu, u dozama od BCC do =CC mikrograma primjenjivali u suzbijanju ovisnosti koja u 5&D
veA godinama predstavlja vrlo ozbiljan problem. Kako kau, cilj je postizanje
transcendentalnog iskustva koje Ae cugera nagnati da potrai smisao koji ide dublje od dna
njegove ?ae. 5idne) (ohen na slijedeAi na?in objanjava iznenadna ozdravljenja tekih
alkoholi?ara, koja se u nekim slu?ajevima navodno zbivaju veA nakon jedne seanse s 45D8
om7
:$a vrhuncu iskustva granice se ega gube i javlja se jak osjeAaj jedinstva s vanjskim svijetom.
5vijesnost povezanosti s drugim ljudima i 5vemirom ja?a, jer ?ovjek u cjelini prihvaAa
realnost ovih osjeAaja. $jegovo vi@enje jastva drasti?no se mijenja. eznadeni i grijeni
pojedinac sada je jedno sa zna?enjem i vrijednoAu. 4omi se veza s mizernom proloAu i
stvara buduAnost puna nade. "o je uskrsnuAe, ponovo ro@enje i novi po?etak. Pivotna se
pravila iznenada mijenjaju. 0to se dogodilo M O?ito je :loi ego; raspren i zamijenjen
:dobrim egom;, onim koji ne kanjava, to je urodilo rastereAenjem. Jak osjeAaj pripadanja i
vlastite vrijednosti daje novo zna?enje novom svijetu, a mijenja se i na?in na koji ga ?ovjek
doivljava...;.
(ohen se obratio ezdesetdvojici istraiva?a u 5&D i 9uropi koji su ispitivali djelovanja
meskalina i 45D8a na ljudsku svijest. Hetrdeset?etvero je odgovorilo na poslani upitnik, pa su
sakupljeni podaci o nekih B> tisuAa seansi u koje je bilo uklju?eno oko > tisuAa osoba.
!spitanici su primili meskalin iVili 45D jednom do EC puta. Doze su bile od >C do *.>CC
mikrograma za 45D i BCC do *.BCC miligrama za meskalin. "ee fizi?ke smetnje, osim jednog
sumnjivog slu?aja koronarne okluzije, nisu zabiljeene, ?ak ni kod kroni?nih pijanaca, kod
kojih je postojala bojazan glede funkcije jetre. 3 nekim je slu?ajevima droga izazvala fizi?ku
nelagodu, mu?ninu, povraAanje, glavobolju i bolove u tijelu. 5trah i stanje panike uglavnom
su registrirani u fazi borbe pacijenta za odranje kontrole nad doivljajima koji naviru iz
svijesti pod utjecajem droge. $eki su uslijed poremeAena osjeAaja za vrijeme pokazivali
znakove jakog straha od moguAih komplikacija i dojma da se neAe nikada vratiti u normalno
stanje. $apadaji panike, koji su proizlazili iz nemoAi pacijenta da ovlada situacijom prijetili su
moguAim tjelesnim povredama, koje su sprije?ene tako da je ispitanik ostao pod stalnom
paskom lije?nika. #alovi paranoje znali su se izmijenjivati s ekstati?nim stanjima u kojima su
se pacijenti nerijetko razodijevali.
$eeljeni se efekti javljaju i u danima nakon same seanse. 1alucinogeno stanje moe potrajati
i ,E sati nakon isteka djelovanja droge. ljesak sjeAanja na iskustva pod utjecajem droge, tzv.
:flashback;, moe se javiti i mjesecima, ?ak i godinama iza senase, sasvim neo?ekivano, u
raznim okolnostima. "o se, dodue, naj?eAe doga@a onima koji su u ivotu uzeli znatnu
koli?inu 45D8a, a literatura biljei i one koji su s druge strane ovog, normalnog stanja svijesti,
ostali trajno. 5pominju se i :horror; tripovi karakterizirani zastraujuAim vizijama, a smatra se
da 45D djeluje tako da inhibira monoaminooksidazu J'&OK, glavnog cenzora u ljudskom
mozgu, koji odlu?uje o tome to je za nas normalno, a to :izvanosjetilno; iskustvo. '&O
filtrira doivljaje, pa, kada ga neto izbaci iz stroja, u podru?je nae svijesti prodiru i ona
najnevjerojatnija sjeAanja poput onoga jednog hippi)ja koji se sjetio to je primalja govorila
kada se on ra@ao. 2apanjujuAi je podatak da do modanih struktura kroz sve moguAe prepreke
dopire samo * posto molekula 45D8a unijetih u organizam, a halucinacije nastupaju kada su
one veA napustile mozak D Jesu li sjeAanja o vlastitu ra@anju stvarna ili su konstrukcija naeg
uma jo je uvijek upitno.
!zvjeAa o tretmanu 45D8om navode nekoliko primjera zapadanja u psihoti?na stanja, a u dva
je slu?aja droga po svemu sudeAi dovela do samoubojstva korisnika. 6anije spomenuta
sjeAanja na vrlo su dramati?an na?in ukazala na opasnost od 45D8a u slu?aju mladiAa koji se
pod utjecajem droge sjetio kako je u dobi od ?etiri godine usmrtio svog brata, tada jo
dojen?e. %aranoja je otila tako daleko da se natjeran savjeAu prijavio policiji. !straga je
ustanovila da se spomenuti zlo?in nikada nije zbio, a psihijatri su vrlo uvjerljivo sjeAanje
mladiAa objasnili njegovom eljom za nestajanjem djeteta koje je privuklo svu panju
roditelja. 0kolski je primjer psihoze i ena koja je u tri godine uzela BCC8-CC tripova 45D8a, a
kombinirala ga je s drugim drogama i nekim sedativima. #iegodinje nekontrolirano
uzimanje psihoaktivnih sredstava rezultiralo je tekim oblikom psihoze i potpunom nemoAi u
kontroliranju iracionalnih strahova i halucinacija koje redovno nadiru i bez posredstva 45D8a.
5tatistike bazirane na spomenutim istraivanjima pokazuju da je jedan na svakih E-C
pacijenata neuspjeno pokuao samoubojstvo, dok je ono polo za rukom jednome od svakih
B.>CC ispitanika na kojima je provedena terapijska primjena 45D8a. Dugotrajnija psihoti?na
stanja izazvana drogom zabiljeena su ?eAe, jednom u >>C slu?ajeva, dok su kraAe psihoti?ne
epizode relativno uobi?ajene.
6icks misli da su droge sredstvo proirenja, ali i suenja svijesti, to otvara vrata raznoraznim
manipulacijama lidera nekih sekti, ali i obavjetajnih slubi, o ?emu Aemo reAi neto vie
malo kasnije. $a opasnost upuAuje veA i sama ?injenica da osobe pod utjecajem 45D8a
postaju hipersugestibilne. Gantasti?na je, iako navodno to?na, tvrdnja da halucinogene droge
ne poga@aju samo onoga tko je njima tretiran, veA i samog terapeuta D 5eanse s 45D8om na
neobjanjiv na?in djeluju na podsvijest onoga tko ih vodi, pa je nemali broj psihoterapeuta
koji zavravaju s psihi?kim tegobama nalik onima svojih pacijenata, koje su tretirali
halucinogenom. (ohen opisuje simptome koji se javljaju u ovakvim slu?ajevima7 neki
terapeuti nakon svega nekoliko kontakata s drogom doivljavaju psihoti?ni slom, a znaju se
javiti megalomanske ideje i opsesija vlastitom veli?inom. $astupaju depresije, a nekoliko je
praktikanata narkoterapije navodno zavrilo svoj ivot samoubojstvom.
2o$i tripovi
Kona?no, kada veA govorimo o negativnim efektima 45D8a, treba imati na umu da je
kemijski ?isti :acid; danas dostupan samo rijetkim istraiva?ima, dok uli?na droga u pravilu
pokazuje nazo?nost zna?ajnih one?iAenja. 3pravo ti neeljeni dodaci mogu biti uzrok loim
tripovima i katastrofalnim posljedicama uzimanja droge, koja se u ilegalnoj prodaji nalazi u
obliku pilula, ampula i nakapana na eAerne kocke. %rosje?na doza u ovim ilegalnim
pripravcima je *CC mikrograma, a djelovanje droge po?inje -C8,> minuta nakon unosa u
tijelo.
Dick, pedesetgodinji ameri?ki biznismen iz 'asachussettsa, nekada je redovito uzimao 45D.
6a?una da je u ivotu uzeo nekoliko stotina razli?itih doza droge. Jednom se radilo o
maksimalno doputenoj koli?ini :acida;, ali se ne sjeAa kolika je ona bila7 :Kada je trip
zapo?eo shvatio sam da Ae biti druga?iji, bitno razli?it od svih ranijih. 'ene je naprosto
nestalo. 3 slijedeAem sam trenu imao osjeAaj da sam bog, ili bar neko boanstvo. "eko je
opisiva ta opasna iluzija svemoAi koju ?ovjek u takvoj situaciji doivljava. #idio sam pet
uddha kako se rotiraju oko moje glave, a spontano su mi kroz usta izlazile mantre, svete
rije?i hinduisti?ke religije. ilo je to jedno od mojih posljednjih iskustava s drogom. 5ant
Kirpal 5ingh, moj indijski duhovni u?itelj, rekao mi je da se okanim ovakvih poigravanja sa
zdravim razumom i ja sam ga posluao. $isam dirnuo drogu jo od *+/,. godine i ne kajem
se. 'islim da oni koji ele duhovno napredovati to ne mogu pourivanjem procesa koji ima
svoju dinamiku i zahtijeva napor pri nepomuAenoj svijesti...;.
Dok znanstvene raspre preteno spominju nekoliko desetina tripova kao maksimalnu
izloenost 45D8u, u podzemlju droge nisu rijetki oni koji su uzeli daleko veAe koli?ine.
2vijezde shoL8businessa to nisu ni tajile, pa je, recimo, poznato da je John 4ennon iza tekih
zavjesa na prozorima svog uvijek zamra?enog apartmana u njujorkoj zgradi Dakota, ispred
koje je i ubijen, redovito uzimao velike koli?ine 45D8a. :NelloL 5ubmarine;, hit :eatlesa;
od mnogo godina ranije, zapravo je opjevao utu kapsulu koja sadri toliko popularni
halucinogen. 2a 4ennona tvrde da je jednom pod stalnim djelovanjem 45D8a proveo ?itava tri
tjedna, a za to se vrijeme mogao kretati samo ?etveronoke. Piv?ani mu je sustav pretrpio
toliko dramati?ne promjene da vie uz pomoA 45D8a nije ni mogao haluciniratiD %rema
%hilipu $ormanu, goleme su koli?ine droge kod najpopularnijeg :eatla; prouzro?ile osobito
degutantan oblik antireligijske histerije. On bi jo u ranim danima u 1amburgu sa balkona
urinirao po ?asnim sestrama i, smijuAi se lu@a?ki, vjernicima koji su ili u crkvu pokazivao
kip !susa preko kojeg je bio navu?en prezervativ.
! 1unter "hompson svojim iskustvima potkrepljuje tezu da 45D vodi u ludilo. Kako kae,
nakon trodnevnog je :tripa; osjeAao kako mu je mozak doslovce spren i imao je dojam da
mu funkcioniraju jo jedino osnovni instinkti.
3bojstvo *E8godinjeg (rnca na ?uvenom koncertu :6olling 5tonesa; u &ltamontu vrlo je
vjerojatno rezultat djelovanja loeg 45D8a kojim je bila drogirana veAina od ?ak ,CC tisuAa
posjetilaca, a kontinuiranom se trovanju ovom tvari pripisuje elja za oivljavanjem
poganskih kultova i mitova poput onoga o :ocu magije;, &leisteru (roLle)u, koji je u /B.
godini starosti umro u jednoj engleskoj ubonici. io je teki ovisnik o alkoholu i heroinu.
"eoreti?ari psihodeli?nog pokreta tvrdili su da je :vatra sv. &ntuna; zapravo srednjovjekovni
naziv za trovanje lisergi?nom kiselinom, a vjerovali su da je 1ieron)mus osch svoje jezive
kreature slikao intoksiciran halucinogenom koji je proizvodila gljivica (laviceps purpurea na
itarici odstajalog kruha. Kroni?nim trovanjem halucinogenom gljivicom, koja je izrasla na
starom kruhu, tuma?en je misterij broda8fantoma :'arie (eleste;, koji je prona@en naputen
usred oceana. $a brodu nije bilo ive due, a s tanjura se jo dimila nedavno pripremljena
hrana. #rijeme je bilo lijepo, na palubi nije bilo tragova borbe i, opAenito, nije bilo nikakva
vidljiva razloga da posada napusti brod. "u uska?u teoreti?ari psihodelika i tuma?e da su
?lanovi posade, kroni?no zatrovani starim kruhom, kolektivno povjerovali u to da mogu letjeti
i poskakali s palube D 'oda nemoguAe, ali svakako zabavno.
#isti%no-reli(ijsko iskstva
Kada su u pitanju izleti u svijet halucinacija izazvanih velikim koli?inama psihoaktivnih
droga moramo se ponovo vratiti nezaobilaznom dr. Johnu 4ill)u. $jegova znanstvena
biografija :"he 5cientist; J:2nanstvenik;K opisuje podvige ovog putnika po unutranjim
svjetovima. %rema nekima, rije? je o jedinstvenom svjedo?anstvu ?ovjeka koji se potrudio
neizrecivo preto?iti u znanstveni, ali razumljiv jezik.
4ill) se javlja na sceni u trenutku kada neurofiziologija pekulira o tome to se doga@a s
ljudskim mozgom kada se on na@e potpuno izoliran od svih vanjskih podraaja. %revladava
uvjerenje da Ae nae vijuge utonuti u dubok san bez snova, ili se iskop?ati na neki drugi na?in,
na@emo li se u situaciji kada ih vanjski podraaji ne tjeraju na rad. Hovjek koji je u $!'18u
J$ational !nstitute of 'ental 1ealthK negdje oko *+>,. godine konstruirao tzv. izolacijski ili
flotirajuAi tank bio je upravo John 4ill). "ank je plasti?na ili metalna kutija koja podsjeAa na
lijes, a kada se zatvori ne proputa ni najmanju koli?inu svjetla, to je isklju?ivalo sve
vizualne podraaje. 3 samom je tanku tridesetak centimetara vode zasiAene tzv. 9psomovom
soli, pa Ae tijelo onoga koji u njemu lei slobodno plutati, ?ime Ae se u potpunosti osloboditi
znatni dijelovi mozga koji se bave upravljanjem tijela na koje djeluje gravitacija. "oplina je
vode sli?na onoj ljudskog tijela, pa ispitanik uskoro neAe ni osjeAati da lebdi u otopini soli,
dok Ae mu ui biti za?epljene gumenim ?epovima koji Ae spre?avati prodiranje vode, ali i
zvuka. #entilacija je u tanku diskretna i ne?ujna. <lava korisnika ovog mjesta vje?ne tiine je
iznad vode i on u vrlo kratkom razdoblju doivljava stanje potpune oputenosti. #eA su prva
iskustva s izolacijskim tankom pokazala da se s ljudskim mozgom doga@a neto sasvim
suprotno, no to je do tada veAina istraiva?a pretpostavljala. Hovjek, naime, putuje u
unutranje svjetove svoje svijesti upoznajuAi sve one skrivene tajne svog biAa do tada tako
dobro prikrivene vanjskim aktivnostima i informacijama. 2abiljeena je poveAana kreativnost
i sposobnost rjeavanja ivotnih problema, a sustav samoregulacije 6&5 navodno pokazuje
zadivljujuAu fleksibilnost i, prema 'ichaelu 1utchisonu, neposredno nakon izlaska iz tanka
podie osjetljivost ispitanika na zvuk za ?ak dvadeset tisuAa puta D "ankom se po?inju sluiti
znanstvenici, knjievnici, glazbenici i mnogi drugi kojima je kreativnost uvjet opstanka, a uz
tankove koji se nalaze u slobodnoj prodaji otvara se sve vie specijaliziranih centara u kojima
svatko moe, uz minimalnu naknadu, odleati par sati u totalnoj izolaciji od vanjskog svijeta.
4ill) tvrdi da je cijela stvarnost, kakvu je vidimo, zapravo dogovor izme@u nae svijesti i
prirodnih zakona, pa je ona relativna. 5vijet vidimo zasnovan na prihvaAenu vjerovanju, koje
se u tanku, kako to on objanjava, moe razgraditi. O?ito je da su to svi prihvatili kao
izmijenjeno stanje svijesti, jer uskoro nakon toga, po djelu %add)ja (ha)efskog, Ken 6ussell
snima film :&ltered 5tates; Ju nas je prikazivan pod imenom :Korijeni privi@enja;, s
Filliamom 1urtom u naslovnoj uloziK. 6omantizirana istraivanja Johna 4ill)ja postiu veliki
uspjeh, a osobiti interes izazivaju neobi?na ispitivanja kojima se ovaj osobenjak bavi tijekom
*+=-. i *+=>. godine, u svom usamljenom laboratoriju na otoku 5t. "homas, u sklopu
Djevi?anskog oto?ja u Karipskom moru.
4ill) tamo uzima 45D i pod utjecajem droge lijee u tank, ne bi li doivio njeno djelovanje
nepomuAeno vanjskim izazovima. %rvi puta ubrizgava koli?inu od -CC mikrograma droge i u
uvjetima potpune izolacije doivljava kompletno otcjepljenje od vanjske stvarnosti to kod
njega proizvodi pani?ni strah, pa Ae u kasnijim eksperimentima biti oprezniji.
3 5t. "homasu ga zati?e zahtjev vicarske tvrtke :5andoz; za vraAanjem *CC.CCC mikrograma
45D8a, kojeg ova industrija povla?i s trita pod pritiskom ameri?kih vlasti. Od *+=/. godine
on nastavlja iste pokuse, ali koristeAi halucinogenu supstancu kojoj ne eli u knjizi otkriti
identitet, pa je naziva :vitamin K;. !z tog su razdoblja dvije krivulje kojima 4ill) eli pokazati
da unutarnji svijet koji Aemo pod halucinogenom drogom iskusiti prije svega ovisi o njenoj
koncentraciji u krvi.
"ako kod -C miligrama :vitamina K; 4ill) putuje onime to zove 3nutranjom 5tvarnoAu, a
vrhunac iskustva nastupa nakon desetak minuta. !skustva se opisuju u terminima :ja;. Kod />
miligrama droge, nakon ?etvrt sata kulminira iskustvo onoga to 4ill) opisuje
#anzemaljskom 5tvarnoAu, kod *>C miligrama 'reom 5tvaranja, a doza od -CC miligrama
vodi u podru?je svijesti koje 4ill) ozna?ava $epoznatim.
'edicinski gledano, ovo je zadnje podru?je krajnja to?ka koju teko da je 4ill) i mogao
percipirati, jer se nalazi na granici kome. Ostala su vezana uz fantasti?ne opise i biAa sazdana
od svjetlosti pomoAu kojih se istraiva? trudi dokazati da u tim unutranjim svjetovima postoji
sistematizacija doivljaja, da su oni bar donekle predvidivi i da je moguAe vie puta uzastopno
otiAi na :isto mjesto;. "o bi, dakako, dalo tim nivoima postojanja legitimitet stvarnih, kao to
je to, uostalom, slu?aj u religijama, osobito orijentalnim. John 4ill) je ostao marginalac s
reputacijom ekscentrika to se pola ivota bavio izu?avanjem glasanja delfina, koji su, po
njemu, visokorazvijena biAa s gigantskim mozgom u ?ije tajne mi jo nismo kadri zaviriti.
'ada se jednom i sam navodno odravao ?ak tri tjedna pod stalnim djelovanjem droge
ubrizgavajuAi si odre@enu koli?inu psihoaktivne supstance svaka dva sata, uz pauzu od tri sata
dnevno kada je spavao, bio je svijestan da je previe njih zavrilo u ludnici igrajuAi se
razumom poput njega.
6eligijski doivljaj jedna je od najprieljkivanijih stvari koju ?ovjek moe dobiti od 45D8a.
$eki ?ak smatraju da je iznenadni uvid pod utjecajem droge zapravo jednak u?inku trenutne
duhovne iluminacije, nakon koje ljudi bez tekoAa naputaju svoje loe navike, sklonost
nasilju, drogama, malodunosti i alkoholu. Dakle, po tom shvaAanju u korijenu je
transformacije izazvane 45D8omIreligijski doivljaj.
'asters i 1ouston biljee u?inke 45D8a na BC= ispitanika, a posebnu panju posveAuju
upravo duhovnim doivljajima. !z tabele se vidi da je transcendentalni faktor kod ove droge
vrlo bitan7
$ W BC= ispitanika
Reliijske vi'ije 4ostotak
ilo kakve religijske vizije +=
6eligijska arhitektura, hramovi i crkve +*
6eligijske skulpture, slikarije, obojena
prozorska stakla
,-
6eligijski simboli7 jin8)ang, Davidova
zvijezda itd.
-,
'andale B=
6eligijske figure7 Krist, uddha, sveci,
boanstva
>E
Uavoli, demoni ,+
&n@eli /
Hudesne vizije, stupovi svjetla, goruAi grmovi,
og u kovitlacu
=C
Kozmoloke vizije7 galaksije, nebeska tijela,
nastajanje 5vemira, 5un?evog sustava, 2emlje
*,
Jdoivljeno kao religijsko iskustvoK
#jerski rituali7 scene iz suvremenih
krAanskih, idovskih i muslimanskih rituala
E
5uvremeni orijentalni rituali *C
Drevni gr?ki, rimski, egipatski, mezopotamski
i sli?ni rituali
=/
%rimitivni rituali -*
Hak Ae tri ?etvrtine onih koji iskreno tee prema misti?nom iskustvu takvo i imati pod
utjecajem 45D8a, tuma?i dr. 1uston 5mith, profesor filozofije s '!"8a. "o Ae iskustvo biti
prakti?no jednako spontanom religijskom iskustvu, a veA spomenuti 'asters i 1ouston
napominju da je svega nekolicina od BC= ispitanika imala duboko misti?no8religijsko
iskustvo. 5vi su oni bili viegodinji praktikanti razli?itih meditativnih tehnika, stariji od ,C
godina i intelektualno visoko iznad prosjeka. 6adilo se o kreativnim i stabilnim li?nostima,
koje su, kako sugeriraju autori ove studije, bile u odre@enom smislu zrele za takvo iskustvo,
pa je 45D odigrao ulogu okida?a. "reba, me@utim, napomenuti da svi u?itelji meditativnih
tehnika upozoravaju kako misti?na iskustva ne treba poticati ovakvim sredstvima. Drugim
rije?ima, drogu ne treba uzimati ni u kom slu?aju D $ije u igri samo puko moraliziranje, veA
postoji realna moguAnost da unoenje halucinogenih supstanci izvana potiskuje proces
proizvodnje molekula koje su biokemijski korelat duhovna iskustva u organizmu ?ovjeka. !sto
kao to uzimanje insulina na neki na?in uljenjuje gutera?u, onaj organizam koji se oslanja na
egzogenu stimulaciju spiritualnog razvoja zapravo blokira svoj napredak.
%osljednjih se godina mnogo govori o pinealnoj lijezdi kao :treAem oku;, a neki autori,
poput dr. 6icka 5trassmana, misle da se :kemija %rosvjetljenja; svodi na konverziju hormona
te lijezde, melatonina, u spoj =8metoksi ili *C8metoksi harmalan, kojem se pripisuju
halucinogena svojstva.
2animljivo je da u devedesetima interes za droge kao sredstvo stjecanja duhovnih iskustava
postupno pada i ustupa mjesto razli?itim supstancama koje Ae zablokirati enzim '&O i time
endogenim psihoaktivnim tvarima, dakle onima koje proizvede nae vlastito tijelo, omoguAiti
djelovanje na nau svijest. "o bi bilo najblie spontanom, prirodnom misti?no8religijskom
iskustvu potaknutom kemijskim djelovanjem na iv?ani sustav ?ovjeka.
!ako nedvojbeno postoji neka vrsta neurofizioloke osnove %rosvjetljenja, poruka duhovnih
majstora je nedvosmisleno jasna7 nemojte uzimati nikakve droge, jer Aete si time u zamjenu za
umjetno iskustvo uskratiti prirodni i spontani prijelaz u via stanja svijesti D !zgleda da unos
psihoaktivnih i sli?nih tvari izvana doista potiskuje proces proizvodnje vlastite baze za
duhovnu iluminaciju. & to se ne odnosi samo na teko objanjiv metafizi?ki koncept kona?ne
5poznaje, veA i one svakodnevne sitne pomake u naem ivotu.
"o je shvaAanje u otroj suprotnosti s onime propovjednika psihoaktivnih supstanci, a i ?ini se
da je na 2apadu vrijeme nekriti?kog oduevljenja halucinogenim drogama nepovratno prolo.
3 razgovoru s nekoliko ameri?kih umjetnika koji su u ezdesetima i sedamdesetima
oduevljeno eksperimentirali halucinogenima shvatio sam da govore u prolom vremenu. 5vi
su spontano prestali uzimati droge pred jednu do dvije decenije, ali se i dalje bave razli?itim
duhovnim disciplinama koje zahtijevaju odricanje, vrijeme i napor. $akon zadovoljenja
prvobitne znatielje, vie nisu osjeAali da im droge mogu pruiti trajne i istinske vrijednosti u
ivotu.
Serm istine
"u se treba osvrnuti i na problem ovisnosti vezane uz 45D. "aj halucinogen ne izaziva
ovisnost poput heroina ili kokaina, ali i sam 5idne) (ohen priznaje da vrlo vjerojatno postoji
odre@ena psiholoka ovisnost koja se razvija kod onih koji su 45D uzimali mnogo puta,
odnosno iskustva s halucinogenima ugradili u svakodnevni ivot. $jihov nagli izostanak
moe izazvati depresiju, ili simptome dijelom sli?ne apstinentskima.
Dakako, uz 45D ide i kriminalisti?ka pri?a koja uklju?uje sve, od obavjetajnih agencija i
poznatih gangstera do tajnih odjela vezanih uz vojsku. :5erum istine; oduvijek je bio san
pijuna koji nisu mogli slomiti protivni?ke igra?e. $ijemci su upotrebljavali skopolamin, 6usi
na 'a@arima *+>=. godine meskalin, a :ispiranje mozga; obavljali su uz pomoA haloperidola.
$ajpoznatija droga koja tjera ljude da govore istinu vjerojatno je natrijev pentotal, tvar
sintetizirana jo *+**. godine. 2asigurno je dosta pri?a plod mate, no o sovjetskim
eksperimentima na politi?ki nepoAudnim 'a@arima svjedo?i i nobelovac, ?ovjek koji je iz
horgoke paprike izolirao vitamin (, dr. &lbert 5zent8<jorgji. &, za pentotal iz filmova zna
svaki klinac. 3 novije su vrijeme obavjetajne slube eksperimentirale sa jakim i pogubnim
halucinogenom kinuklidinil benzilatom ili, kako ga skraAeno zovuI2.
$a :meniju; se, kao potencijalni kandidat za :serum istine; naao i 45D, a prvi puta je
postalo jasno da je ova droga itekako zanimljiva kada je *+>-. godine tadanji ef (!&8e,
&llen Dulles, odobrio kupovinu ?ak *C kilograma ?istog 45D8a. 5olidna doza s kojom bi se
moglo potrovati oko *CC milijuna ljudi, pa se netko gazdu sjetio pitati to Ae mu to.
Odgovorio je da treba s trita ukloniti sve ono to bi mogli kupiti 6usi i kasnije uporabiti kao
kemijsko oruje. %ri?e su zamrle da bi se opet aktivirale negdje *+/>. godine, kada je otvoren
jedan od brojnih tajnih dosijea i na svjetlo izmilila istina o tome kako su vojska i pijunaa
intenzivno istraivali efekte 45D8a na ponaanje ljudi. $eki autori teko terete $iRona, koji je
navodno jo *+/*. godine izdao nalog 1untu i 4idd)ju, buduAim vinovnicima afere
:Fatergate;, da 45D8om drogiraju kandidata za ameri?kog predsjednika, &ndersona.
!spostavilo se da to nije izvedivo, pa se nastavilo s planovima kako na trip poslati bradatog
kubanskog vladara (astra i <amala &bdela $asera. !sti izvor tvrdi da je veAi dio dosijea, koji
su se odnosili na moguAu uporabu 45D8a kao sredstva za izazivanje masovnih halucinacija,
dao unititi jo *+/-. godine 6ichard 1elms.
'noge su stvari ipak izbile na vidjelo, pa su neke slube optuivane da su davale 45D
studentima bez njihove privole, a ?esto i da oni to nisu ni znali. %osebno su obu?ene
prostitutke odvodile :muterije; u stanove snabdjevene ogledalima, iza kojih su se nalazile
skrivene kamere. !stima bi davali odre@ene doze 45D8a, njihove bi se reakcije snimale, a bilo
je i rtava. 4judi nisu znali to se doga@a i u panici su se znali ozlijediti, ili pak sko?iti s
prozora. 2a osobito rizi?ne eksperimente na ljudima optuen je jedan ugledni stru?njak, dr.
1arris !sbell, a kao onaj koji se bavio istraivanjima 45D8a kao moguAeg :seruma istine;
naj?eAe se spominje jedan ekscentrik, dr. 5idne) <ottlieb.
2nanost je izgubila nevinost u o?ima obi?nih ljudi, osobito kada je postalo jasno da se kao
naknada za dragovoljno sudjelovanje u ispitivanju 45D8a narkomanima davao heroin D
9dLard Kenned) je dobro kapitalizirao ove grijehe (!&8e i zapo?eo s otrom javnom
kampanjom protiv prevelikih ovlasti koje neke obavjetajne slube imaju. %okusi na
&merikancima bez njihova pristanka, o kojima se govorilo i pred posebnom komisijom
ameri?kog 5enata, okirali su javnost.
3 igru su bili uklju?eni i neki ameri?ki gangsteri, poput 6onalda 5tarka, koji je na ilegalno
trite u 5&D bacio ?ak >C milijuna doza 45D8a, navodno bar dio u dogovoru s (!&8om.
"ipovi poput 5tarka vjerojatno su trebali odre@enim, nepoAudnim drutvenim katerogijama
uvaliti drogu, kako bi ih diskreditirali i otupili otricu njihova drutvenog djelovanja. 5tark se
muvao po cijelom svijetu, po?esto gostovao u zatvorima, a da nikada nije rasvijetlio svoju
ulogu u lansiranju golemih koli?ina 45D8a na ameri?ko trite. 3mro je *+E,. godine i tajnu
uloge podzemlja u igrama oko halucinogena ponio sa sobom u grob.
Kemijsko or0je
Da je vojska detaljno istraila sve moguAnosti glede primjene 45D8a u operacijama na terenu
postaje o?ito pro?itate li analizu pod naslovom :Far Fithout Death;J:6at bez smrti;K,
nezaobilaznog 5idne)a (ohena. 3 kasnim ezdesetima ameri?ka vojska s mnogo entuzijazma
traga za oblikom u kojem bi droga bila najupotrebljivija kao kemijsko oruje, za koje se
govorilo da :nije smrtonosno, a moe na E do *C sati onesposobiti neprijatelja;. <enerali su
impresionirani podatkom da je dovoljno svega BC kilograma droge da se na trip poalje
cjelokupno stanovnitvo 5jeverne &merike. !sta je droga bez boje, okusa i mirisa, pa ju je,ako
se upotrijebi u obliku rasprenih kapljica, nemoguAe otkriti u vodi ili zraku. Dodue, u
kloriranoj je vodi efikasnost droge neto umanjena, a i ona se uz pomoA vode u kojoj je topiva
moe ukloniti s kontaminirane hrane. Kroz kou Ae prodirati tee, no nai@e li i na najmanju
ranu, djelovati Ae kao da je unesena u organizam preko hrane ili vode. !ako je vodovod kao
posrednik kod masovne intoksikacije stanovnitva upravo idealan, teko je vjerovati da bi se
droga tamo dala lako ubaciti.
3spije li to, scenarij koji opisuje efekte uistinu je dojmljiv. Otpora ulasku stranih trupa
prakti?no ne bi bilo. 5vaki bi grad izloen ovakvu napadu prestao funkcionirati, nestalo bi
svake organizacije koja bi ustupila mjesto posvemanjem kaosu, koji bi trajao jo dugo nakon
to bi se stanovnici otrijeznili od utjecaja halocinogena. io bi to zapravo vrlo humani rat,
tvrdili su generali. ez ljudskih rtava, samo s pokojom glavoboljom. Hitava bi pri?a zavrila
prije no to bi uopAe i po?ela.
(ohen je o?ito dobro upuAen, jer u jednom dijelu teksta koji je mnogo puta citiran, govori7 :...
%rikazan je jedan film o jedinici koja je bez svog znanja izloena halucinogenoj drogi. #ojnici
uopAe nisu bili svjesni abnormalnog stanja u kojem su se nalazili. $isu mogli obavljati ni
najjednostavnije zadatke, niti su mogli shvatiti nare@enja. $arednik koji nije volio kavu
Jdroga im je podvaljena u kavi, op. a.K ponaao se normalno, ali je jedinica bila u rasulu.
$akon pauze za kavu, dvojica se vojnika nisu mogla prestati smijati i bespomoAno su kikotali
cijelo popodne. Ostatak ljudi je bio neupotrebljiv za bitku. %okuali su slijediti sloene
narednikove naredbe, ali je discipline i preciznosti sasvim nestalo. 5ituacija je podsjeAala na
komediju, vojni?ku farsu koju bismo mogli nazvati :Dan kada se vojnici nisu mogli prestati
smijati;...;.
Kod ovakve vrste primjene droge nemoguAe ju je dozirati, pa bi zacijelo bilo dosta onih koji
bi primili visoku dozu, to bi, prema saznanjima ameri?ke vojske, rezultiralo panikom i
strahom od ludila. "o bi dovelo do masovnih ubojstava, ali i samoubojstava. Kod prili?nog
broja osoba ova bi intoksikacija 45D8om dovela do trajnije psihoze, a primjedbama da bi
zapravo ipak bilo teko drogu dovesti do krvotoka tih zamiljenih protivnika suprotstavljaju
se podaci poput onoga da bi bilo dovoljno da ne?iji prsti stignu u pripadna im usta samo na
tren, pa bi to moglo dovesti do haluciniranja uslijed malih i nevidljivih koli?ina droge koja se
na prstima moe zadrati i danima nakon to su oni doli u dodir sa aerosolima spravljenim iz
narkotika. %o ludilom zahvaAenom gradu zaredale bi plja?ke trgovina, bijegovi iz zatvora i
nezapamAeni zastoj prometa, dok bi vlasti o?ajni?ki pokuavale doku?iti to se zapravo
doga@a. olnice bi se punile ranjenim i slu@enim ljudima, a u mrtva?nice bi pristizali oni koji
nisu imali sreAe da preive nezapamAeno kolektivno ludilo. io bi to vrhunac morbidne vizije
arhitekata masovne destrukcije izazvane djelovanjem jedne od najja?ih poznatih
halucinogenih droga.
6omanti?no doba :crvene opasnosti; nepovratno je prolo, pa je strah od 6usa naoruanih
drogama danas bez ikakve osnove. & i izgleda da je 45D kao kemijsko oruje odba?en jo
po?etkom sedamdesetih, po svemu sudeAi zbog nekih nedostataka zbog kojih se ovaj otrov
nije mogao, usprkos svojoj djelotvornosti u iznena@ujuAe maloj koncentraciji, dobro
rasporediti na mnogo ljudi. Ono to je ostalo pri?e su o globalnoj zavjeri, prema kojima iza
zasipavanja trita halucinogenim drogama stoje nevidljive, podle i nama teko doku?ive sile.
2a neke su to obavjetajne slube, za druge centri financijske moAi koji prema danas
popularnim teorijama, iz sjene upravljaju ?itavom naom kuglom. Oni tako odlu?uju koliko
nas treba poandrcati i koga treba neutralizirati ako se suvie priblii istini o pravoj povijesti
ljudske vrste. "eorije se zavjere danas uzimaju sasvim ozbiljno, ima autora koji tvrde da iza
svega toga stoji, nitko drugi doIvanzemaljci. Oni su nam, kako to moemo pro?itati u $eL
&ge literaturi, podarili razna ?uda tehnologije, a mi im dozvoljavamo mutilacije ivotinja i
otimanje ljudi. 3 nae ime taj su :deal; dakako napravile svjetske vlade, a jedna je od
naj?eAe spominjanih manipulacija masom i lansiranje na trite stalno novih psihoaktivnih
supstanci koje pruaju nove, sve snanije i uzbudljivije iluzije. "o Ae jednog dana dovesti do
takve gladi za izvanosjetilnim doivljajima da Ae buduAa svjetska vlada uspostaviti kontrolu
nad 2emljanima servirajuAi im juhu od koje Ae imati halucinacije B, sata na dan.
3 teim slu?ajevima izvanzemaljce okrivljuju i za silno razvijenu kemiju halucinogenih
droga. %sihotropne tvari trebaju otupiti na intelekt i sprije?iti nas da iza odre@enih suptilnih
promjena oko nas uvidimo zavjeru nezamislivih razmjera, koja Ae u biti razrijeiti sukob ?ak
sedam raznih vanzemaljskih civilizacija, koje vode bitku na naoj planeti, s razli?itim
motivima. !sto tako kao to su nekada 5an Granciscom jurili hipp)ji golih guzica
propovijedajuAi slobodnu ljubav za?injenu 45D8om, ili kako su to vjerovali, :vitaminom
ljubavi;, danas neki drugi klinci jure okolo upozoravajuAi svijet na to da droge nisu ispale iz
torbe vraga, veA leteAeg tanjura dinoida, reptoida, :sivih; ili kako ih sve veA zovu.
5uludo, ali ljudi dananjice, bar na 2apadu, uglavnom ne uzimaju halucinogene droge iz
znatielje, veA u potrazi za smislom. Kada u izmijenjenoj kemiji vlastita mozga ne na@u ono
to su traili, naj?eAe odustaju. Katkada to objanjavaju iznenadnom svijesti o
manipulacijama kozmi?kih ili bar planetarnih razmjera, drugi puta eljom za bu@enjem,
pro?iAavanjem od molekula koje kreiraju stvarnost koja se ipak ?ini nestvarnom. ! sam je
bivi :eatle; <eorge 1arrison, sjeAajuAi se starih dana, rekao7 :!mao sam tu tvar u jednoj
bo?ici J45D, op. a.K, bila je to tekuAina. Jednog sam je dana jednostavno bacio i rekao si da
vie to ne elim unositi u svoj mozak...;.
Dakako, entuzijasti halucinogena jo ni izdaleka nisu izumrli. D. '. "urner u svom priru?niku
za korisnike halucinogena drogama tepa, dajuAi im zgodne nadimke, pa tako 45D naziva
:molekulom savrenstva;, aludirajuAi prije svega na njenu negdanju slavu kao sredstva za
uklanjanje svih psihi?kih tegoba. #rhunac je slave dietilamida lisergi?ne kiseline nedvojbeno
proao i sve je manje umjetnika koji svoja nadahnuAa javno zahvaljuju ovoj supstanci. "u i
tamo ona ipak zabljesne, kao recimo iz usta nobelovca Kar)a 'ulisa, koji je kao ekspert za
D$& svjedo?io na maratonskom procesu O. J. 5impsonu, negdanjoj ameri?koj portskoj
zvijezdi optuenoj da je priklala svoju bivu suprugu i ?ovjeka koji se kod nje slu?ajno naao.
'ulis se pred kamerama ($$8a pohvalio da je ?esto uzimao 45D, koji je poticao njegovu
kreativnost. "a je izjava prokomentirana kaoIekscentri?na.
1oLard 5tern, najotka?enija ameri?ka radijska megazvijezda ?iju emisiju slua ?ak *E
milijuna &merikanaca, u svojoj skandaloznoj knjizi :'iss &merica; zajedljivo opisuje kako
se s drogama prvi puta sreo u srednjoj koli, kada je netko drao predavanje o tetnosti
narkotika i pri tome pokazivao uzorke istih. :Kada sam ga sluao, poelio sam isprobati svaku
od njih;Ituma?i 5tern, ismijavajuAi zastraivanje javnosti kao posve neefikasno sredstvo u
suzbijanju narkomanije.
3skoro je to i u?inio, da bi jednom, igrom slu?aja, uzeo preveliku dozu 45D8a. $akon to su
mu prijatelji bezuspjeno pokuali pomoAi, odteturao je do kupaone i pogledao se u ogledalu7;
#idio sam kako mi lice postaje tamnocrveno, a zatim crno. 'eso je otpadalo s mog lica, dok
nisam vidio samo kosti. Pile u mojoj glavi pretvorile su se u crve i ti su crvi izlazili kroz moje
o?ne duplje. 3z sve to, spopadale su me jezive misli i u nosnicama sam osjeAao uasan smrad.
2apalio sam cigaretu. Dim koji sam ispuhnuo bio je crn. %ogledao sam svoje ruke i vidio da
mi dlake na njima rastu. 2atim su se pretvorile u insekte koji su etali gore dolje...;.
5tern pokuava sprije?iti navalu panike,a li dolazi do zaklju?ka da mu je vid toliko slab da ne
moe sa zidnog sata o?itati koliko je sati. %omilja da se radi o trajnom oteAenju mozga i
odlu?uje odagnati moru lijeganjem u krevet. !skrivljena percepcija ostaje i kod zatvorenih
o?iju. 'oli svog prijatelja 4eLa da ga odvu?e na obalu rijeke (harles u ostonu, gdje se sve i
odigrava. 3z svjei povjetarac s rijeke, pred jutro zapada u san. 1alucinacije nestaju, ali 5tern
jo dva tjedna pati od teke upale grla i ote?enih lijezda. %ovremeno se vraAaju bljeskovi
gadnog iskustva sa halucinogenom i ova danas ekstremno popularna zvijezda vie nikada
neAe uzeti drogu. $o, ni to neAe biti kraj.
1oLard 5tern Ae jo godinama patiti od opsesivnih misli i depresija, koje pripisuje opisanoj
avanturi sa 45D8om. "ako je ovaj mag radijskih valova, koji je slavu stekao pozivajuAi u
studio upravo ljude koji su sa sobom ?inili najveAe ludorije, najbolja opomena onima koji na
eksperimente sa drogama gledaju potpuno nesvijesni moguAih trajnih i tragi?nih posljedica
svoje mladena?ke znatielje.
"6"AIN
an&eo smrti s Anda
<otovo svako pisanje o kokainu u pravilu po?inje ispovjestima
konzumenata dugoprugaa, kako bi se do?arala jedna relativno slabo
poznata ?injenica. Heroin i kokain djeluju na ljudski mozak tako da
stimuliraju osjeAaj ugode u odgovarajuAim modanim centrima, koje lai?ki
moemo zvati :centrima za uitak;. Dok to heroin ?ini u odre@enom smislu
zaobilaznim putem, kokain je jedinstven po tome da na te centre djeluje
izravno, punom silinom, osobito ako se uzima u obliku :cracka;, svog najzloAudnijeg oblika.
Ovo jedinstveno svojstvo ?ini kokain kraljem me@u narkoticima, a njegove o?aravajuAe moAi
toliko privla?nima da lako :zakva?e; svakoga tko se s njime poigra.
John (. Gl)nn u svojoj knjizi :Kokain; opisuje slu?aj stanovite 1elen, ene sre@ene obiteljske
situacije i materijalnog stanja, i njena zaru?nika (harle)a. 'ladi par bez o?iglednih ivotnih
problema i s obeAavajuAim karijerama, jo uvijek bez roditeljskih obveza, po?inje se
poigravati s :magi?nim prakom; na coctail part)jima prire@ivanim uglavnom u kuAama
prijatelja preko vikenda. 3skoro obilje alkohola i raznih, relativno slabijih stimulativa, ne
prua dovoljno uzbu@enja i netko u igru uvodiIkokain.
%rema nekim autorima, prvi je susret s kokainom u pravilu neugodan i moe izazvati nervozu,
nesanicu, ga@enje i osjeAaj slabosti.
'e@utim, prvo je iskustvo mladoga para prava bomba, eksplozija uma u neobjanjivom valu
radosti u kojem se tope svi strahovi, nedoumice i monotonija svakodnevnog zgrtanja dolara.
%odmuklo molekularno boanstvo postupno postaje jedini motiv vikendakih iivljavanja u
bogatu okruju, a doze svakom prilikom rastu. 3 kuloarima na glasu kao snaan afrodizijak,
kokain dramati?no poboljava seksualne odnose mladog para i (harle)a ?ini doslovce
neiscrpivim. #ikendima nitko ne spava i intenzitet se orgijanja ne smanjuje.
%olako, gotovo neosjetno, uzete koli?ine skupe droge rastu, da bi 1elen i (harle) primjetili
neto neobi?no. 5eks postaje sve nezanimljiviji, jer ono to im daju bijeli kristaliAi, gospodari
siAunih stanica njihova uma, toliko plijeni neopisivom energijom i uitkom da im se i
orgazam, uz osjeAaj vlasti i moAi jedini ozbiljniji konkurent, kada je ugoda u pitanju, ne moe
suprotstaviti.
Dok drhtavom rukom, uz pomoA ileta na poloenom ogledalu, 1elen u paralelne redove
slae bijeli kristalini?ni praak, ni ne sluti da je silazna linija veA po?ela. ijeli og
junoameri?kih domorodaca Ae naplatiti kaznu onima koji su preduboko zavirili u kemijski
6aj. 1elen zna da ostatke kokainskog praka ne valja zbog njegove gor?ine gutati, veA tek
blago njima natrljati desni, koje Ae malo utrnuti. <lavninu Ae umrkati u nosnu upljinu. 2a to
moe posluiti uredno smotana dolarska nov?anica, a kada su u pitanju moAnici, kojima je
droga veA pomutila um, u uporabu ulazi sto dolara. $o, bit Ae dovoljna i kakva staklena
cjev?ica, ili sli?ni instrument, koji Ae kokainu omoguAiti da spri nosnu sluznicu, to korisnik,
mesmeriziran neutaivom e@i za iluzornim nebesima, neAe ni registrirati. Obi?no do trenutka
kada Ae, ako uopAe doivi taj trenutak, njegova nosna hrskavica istrunuti do te mjere da Ae je
trebati kirurkim zahvatom zamijeniti plasti?nom, ili srebrnom.
%rije ubojstva Johna 4ennona ispred njujorke stambene zgrade Dakota, ukalo se da mu je
uslijed oteAenja nastalih uzimanjem kokaina bila potrebna spomenuta operacija. $eki manje
mu skloni biografi tvrdili su da je i njegova supruga, Japanka Noko Ono, redoviti potroa?
visokokvalitetnog kokaina.
Ono, to je danas jasno, jest da kokain stvara jaku ovisnost i to vrlo brzo. &utori pak poput
runa isia isti?u da :... ne postoji nikakva fizi?ka ovisnost u odnosu na kokain pa, prema
tome, nema ni sindroma apstinencije u slu?ajevima dezintoksikacije...;. !pak, on podsjeAa da
je ona moebitno nazo?na, kada se uzmu u obzir psihi?ki i mentalni aspekti.
"okain djeluje na sasvim odre@ene dijelove mozga i to izravno, a dijelovi o kojima je rije?
filogenetski su vrlo stari, odnosno nastali su u ranoj fazi ?ovjekove evolucije. "i :centri za
zadovoljstvo; ili, kako ih neki zovu, :centri za nagra@ivanje; postoje i kod dosta velikog
broja ivotinjskih vrsta. 3 ?ovjeka su ostali u?uvani kroz milijune godina evolucije, jer igraju
vanu ulogu u borbi za opstanak i prilagodbu. 3goda nam na neki na?in daje do znanja da
smo u?inili neto to je korisno za na organizam. "o nam je u evolutivnom procesu bila
nagrada za uspjeh, korak naprijed koji smo u?inili.
Dakako, centre odgovorne za normalan osjeAaj zadovoljstva moemo, uz pomoA odre@enih
droga, stimulirati preko svake mjere, to naim osjetilima donosi uitke daleko iznad poznatih
nam granica, ali i zastraujuAu i potpunu ovisnost, koja Ae nam ivot pretvoriti u pakao
izme@u dvije doze narkotika. 6azdoblja sreAe Ae se skraAivati, a nae mentalno, fizi?ko i
financijsko propadanje ubrzavati.
Danas, kada je mehanizam :priklju?ivanja; kokainskih molekula na specifi?ne receptore u
mozgu vie8manje poznat, stru?njaci strahuju da bi znanost u slubi kontrole nad populacijom
mogla proizvesti narkotik, koji bi se jo bolje vezao na iste receptore i izazivao ekstazu
snaniju i od kokainske. & time i bru i ja?u ovisnost. $ije isklju?eno, dapa?e, za o?ekivati je
da bi takva tvar mogla biti i znatno jeftinija od trenutno najopasnije droge, a to bi to zna?ilo,
bolje je i ne razmiljati. 3z gigantske zarade i apsolutnu kontrolu nad potroa?ima, bilo bi to
jedno od najja?ih biolokih oruja sporog djelovanja.
'oj ameri?ki znanac 'ichael est je godina ivio kao diler kokainom u Kaliforniji. $a
napudranim nosevima dokonih gospo@a i nervoznim biznismenima eljnim predaha zgrtao je
velik novac.
:Kokain se tamo prodaje u ogromnim koli?inama;, govorio mi je. :Ja sam ga raznosio dva,
najvie tri sata dnevno. 5ve je bilo uhodano, nitko nije pravio probleme. #idio sam previe
ovisnika da bih se u tu vraju stvar upustio i sam. &li, jedan se od mojih prijatelja zakva?io.
iznis nije iao idealno, uhvatila ga je depresija. Dao sam mu malo, tek toliko da ga
podignem. 'islio sam da uzima drogu tu i tamo, ali naalost, postao je tekim ovisnikom vrlo
brzo. iznis mu je opet krenuo i najveAi je paradoks da je kokain bio taj koji je gutao lavovski
dio zarade. 2adnju je godinu ivota potroio ?ak -CC tisuAa dolara, mahom na kokain, manjim
dijelom na prostitutke i dilere koji su ga okruivali. 3mro je u stanju totalnog rastrojstva, bio
je potpuno uniten. 'islim da je smrt nastupila uslijed prevelike doze, pred sam kraj vie nije
mogao ni kontrolirati unos narkotika u svoje tijelo.;
:%restao sam s tim prokletim poslom i preselio u (hicago. $itko, tko nije bio upleten u ovako
neto, ne moe shvatiti demonsku moA kokaina...;.
! 'arc, koji je godinama vozio noAni taksi u &nchorageu, na dalekom sjeveru, u &ljasci,
potvr@uje svoja iskustva s dilerima i ovisnicima o kokainu koje je sretao silom prilika. Danas
oenjen i otac jednogodinje djevoj?ice, prisjeAa se dana kada je noAima razvozio crne dilere,
a ujutro na posao odvozio imuAnije ene, koje bi na stranjem sjedalu taksija vadile puderijere
snabdjevene li?icama i umrkavale kokain.
:io je to odvratan ivot, svakoga sam jutra sa stranjeg sjedita mrkom ispirao bljuvotine,
spermu i injekcijske price, pa zatim opet, popivi dvostruku kavu, bez sekunde odmora,
sakupljao muterije, koje sam razvozio na posao, dok su se one, bolje re?eno mnoge od njih,
drogirale... "ek bih nakon toga odlazio kuAi i odspavao par sati...;.
Bijeli %ovjek
#ratimo se 1elen, koja je upravo umrkala dva, tri uredno poslagana
retka kokaina. 5ilovita ugoda uzdrmala joj je ?itavo tijelo, milijuni su
molekula pourili na svoja mjesta, hvatajuAi krvotok kao brzi vlak,
koji ih jedini moe odvesti na mjesto gdje Ae obaviti jedini posao zbog
kojeg su stvoreni. $o, ovoga je puta eljeni efekt izostao. Dogodilo se
neto drugo, mnogo stravi?nije od najlu@eg sna, koji je 1elen mogla
sanjati. "o, to joj se dogodilo, zapravo itekako opravdava izjavu
jednog ameri?kog eksperta za droge7 :'i u ovoj zemlji imamo toliko
iskustva s kokainom, koji zaista predstavlja golem problem, ali
naalost, moram konstatirati da je tako malo onih koji stvarno shvaAaju to je kokain...;.
%rema izvjeAu hitne slube OpAe bolnice, u koju je 1elen primljena, na@ena je sklup?ana iza
dijela kuhinjskog namjetaja, s nogama privu?enim prsima i obujmljenim rukama. 3 bolnici
su zamjetili da je zgr?ila ramena, opustila ?eljust i izokrenula o?i prema gore. !zraz uasa na
licu i lutajuAe, izgubljene o?i ukazivali su da nije shvaAala to se oko nje zbiva. #idjela je
?ovjeka u bijelom kako joj govori, no nije njegove rije?i mogla preto?iti u misli koje bi joj
bile jasne. Pestoki zvuci, nalik prodornu zviduku, odzvanjali su unutar njene lubanje, dok su
joj bljeskovi svjetlosti oduzimali i ono malo razuma to je preostalo u dezorganiziranim
stanicama njena mozga zatrovana kokainom.
Dok je urlala7 :!sklju?ite svjetla D;, tijelo joj se po?elo gr?iti u valovima i netko je povikao7
:<rand malD <rand malD...;. 1elen je dobila napad epilepsije i osoblje je hitne pomoAi
prisko?ilo, kako se ne bi udavila vlastitim jezikom. Dok su milijarde impulsa grozni?avo
lutale njenim mozgom u borbi za uspostavom nove ravnotee, ona je pregrizla svoj jezik,
usprkos tome to su joj lije?nici bezuspjeno pokuavali odvojiti gornju od donje vilice. Ona
se neAe sjeAati gotovo ni?ega, tek Ae bolna rana na jeziku ukazivati da se dogodilo neto
grozno.
Kada se epilepti?ni napad kona?no smirio, pregled je pokazao da je B=8godinja 1elen dobro
uhranjena osoba opasno poviena tlaka, proirenih zjenica, izraene groznice, poviene
tjelesne temperature i pulsa od *B> otkucaja u minuti. 9lektrokardiogram je pokazivao
poremeAaj u radu srca, koa je pacijentice bila izrazito crvena i ona se intenzivno znojila.
%regledom nosne upljine uo?ena je perforacija hrskavice, to je jasno ukazivalo na osobu
koja dulje vrijeme uzima kokain. Dijagnoza7 toksi?na reakcija na kokain ili, jednostavnije,
trovanje kokainom.
Kao to smo veA ranije spomenuli, prvi susret s kokainom moe biti neugodan, da bi kod
drugog uzimanja osoba, ako je doza mala, veA osjetila karakteristi?no eufori?no stanje,
katkada popraAeno i halucinacijama. Otrovnost je kokaina velika i neki autori navode da je
unos od svega pola grama droge u organizam dovoljan za smrtni ishod. Dakako, za nekoga
tko veA nije stekao naviku. Oni iskusniji uzimaju jedan gram dnevno, ja?i ovisnici tri, a ima i
onih, koji u organizam unose ?ak *C grama u jednom danu D
"reba napomenuti da ovdje govorimo o obliku kokaina koji se !mr*e, dakle o kokain
hidrokloridu. On se, me@utim, moe uzimati i intraveno'no, kada je znatno opasniji. Kod
onih, koji su zaglibili dovoljno duboko, nisu nepoznate injekcije ?iji je sadraj kombinacija
heroina i kokaina, ubita?ni koktel koji izaziva katastrofalne posljedice.
)a!e i 0itak
3 po?etku kokainoman otkriva drogu kao prijatelja, koji mu daje dovoljno snage kako bi
ustrajao u prevladavanju nekog nerjeivog problema. Opisane su razne iluzije i halucinacije,
koje drogu u po?etku ?ine ugodnom, da bi postupno nastupilo trovanje, jedno od najjezovitijih
poznatih u svijetu narkotika.
Kada djelovanje kokaina popusti, nastupa be'voljnost i depresija, nastaje psihi*ki ko!mar,
ali rob droge i dalje trai drutvo, ?esto da bi odagnao paniku koja ga u pauzama izme@u
dvije doze zahvaAa. 5 vremenom se razvija psihopatija, koja je opasna za okolinu, jer ovisnik
o kokainu lako moe po?initi ubojstvo u nastupu nekontroliranog bijesa ili osvetni?kog
impulsa. Droga dovodi i do prostituiranja, uglavnom radi dobavljanja novca. ez obzira kako
kokainoman moralno propadao, on ne nalazi snage oduprijeti se tome zlu.
5ve navedeno ?ini onu tvrdnju da ne postoji organska ovisnost o kokainu, jer se pri
odvikavanju navodno ne javlja tipi?na apstinentska kriza, vrlo sumnjivom.
3 kasnijim $a'ama trovanja kokainom nastupaju halucinacije, kod kojih rtva vidi insekte
kako puu ispod njene koe. "o mogu biti stjenice, crvi i sli?no, a tipi?na je reakcija pokuaj
da se odstrane, prvo ?ekanjem, a kada to ne daje rezultata, fantomske se potkone crve
pokuava i?eprkati iglama, karama i noevima. %ri tome, dakako, dolazi do tekih tjelesnih
povreda. Kokainoman pati i od neugodnih ilu'ija da mu je usna upljina ispunjena otrim
predmetima, poput zdrobljena stakla, ili nekih drugih sitnih objekata koje pokuava pod svaku
cijenu izbaciti iz usta. ! to nerijetko dovodi do tekih ozljeda.
3sprkos svemu ovome, to smo ovdje naveli u skraAenoj formi i to prosje?na ?itatelja
zastrauje, broj je potroa?a kokaina u stalnome porastu. $ikakve naturalisti?ke televizijske
emisije o tragedijama ovisnika o :cracku; ili iroke drutvene akcije, koje zahvaAaju sve, od
medicinskih ustanova do religijskih organizacija, o?ito ne mogu smanjiti priliv dolara u
depove kolumbijanskih i bolivijanskih mafijaa crne namatene kose, kao ni njihovih
ameri?kih ispostava, koje izgleda mogu kupiti dovoljan broj politi?ara i drugih moAnika i time
osigurati miran protok bijelog praha u 5jedinjene Drave.
$etko je dobro rekao da nije bit u tome da shvatimo zato kokain ?ovjeka upropasti, veA da on
naem umu oduzima svaku moA prosu@ivanja to je dobro, a to loe za njega.
Obrisi odgovora na ovo klju?no pitanje, koji treba razjasniti sasvim osobitu poziciju kokaina
prema drugim drogama svjetskog narkomanskog podzemlja, naziru se veA iz onog ranijeg
naputka, kojim se slue i neki isto?nja?ki propovjednici meditacije 7 ?ovjekova Ae panja iAi
za stanjima veAe sreAe.
9adovoljstvo je, ako je vjerovati nekim biolozima, najja*i motiv svih ivih biAa. Jo *+>,.
godine eksperimentalni je psiholog dr. James Olds zapo?eo s pokusima na takorima, u
kojima je, ugra@ujuAi im elektrode u starije dijelove mozga, tragao za onim to kod njih
izaziva negativnu reakciju, za onim to ne vole. Otkrio je neto sasvim suprotno, neto od
bitne vanosti za nae razumijevanje izravnog djelovanja kokaina na odre@ene, veA
spominjane centre u mozgu. Kratkim elektri?nim impulsima, Olds je mogao kontrolirati
ponaanje takora, jer za neku jednostavnu obavljenu radnju, oni bi bili :nagra@ivani; blagim
elektri?nim udarom u odre@enu modanu zonu, u ?emu su o?ito uivali. Pivotinjice su jurile u
kuteve kaveza odakle je stimulacija dolazila, traeAi udare iznova, i to sve ?eAe, kako bi
osjeAali zadovoljstvo. Olds je shvatio da postoji dio mozga, koji je odgovoran za ?itav niz
ugodnih iskustava, bilo toIkada je u pitanju ?ovjekIuivanje u dobrom obroku, uspjeh u
poslu, javno priznanje, ili kupanje u moru.
$agra@ivanje ovim ili onim oblikom ugode vaan je dio svakodnevice, koji ?esto uspostavlja
gotovo potpunu kontrolu nad naim ponaanjem. "o je, prije svega, pripisano specifi?noj
organizaciji mozga i o tome postoji vrlo velik broj znanstvenih studija, koje ovdje nisu za nas
od neposredna interesa.
$o, ovoj pri?i postoji dodatak. -timulacija mo'a daje neto vie od puke nagrade za
odre@eno poznato nam ponaanje. 0takori, kojima su bile ugra@ene elektrode, na taj na?in da
su mogli, pokretanjem osobite ru?ice unutar kaveza, izazvati elektri?ne udare u odre@enim
dijelovima mozga, podredili su taj uitak svemu drugom, uklju?ujuAi osnovne nagone za
preivljavanjem. "ako su pritiskali ru?icu koja je aktivirala elektrode u mozgu sve ?eAe i sve
veAom brzinom, traeAi podraaj ponovo i ponovo. 1rana i seks su ih prestali zanimati, ?ak i u
trenucima kada im je gladovanje ugrozilo ivot. %otpuno izgladnjeli, radije su pokretali
mehanizam elektri?ne sreAe u svojim mozgiAima, nego uzimali hranu koja im je bila na
dohvat ruke. :$agrada; koja je gotovo kao na lutriji dolazila iz unutranjosti takorova
mozga, podredila je ivot ivotinje samo jednom ciljuIuitku, koji je ignorirao i samu smrt.
&li, uitku kakav u normalnim okolnostima ?ovjeku nije pojmljiv, jer su :nagrade; unutar
ljudske glave dozirane i intenzitetom ipak manje od onih, koje mogu uro'iti i sam opstanak
jedinke.
$a kraju krajeva, kakva bi to bila evolucija koja bi kreirala jedinku to Ae unititi samu sebe,
sjedeAi negdje i voljom pokreAuAi paralizirajuAu ugodu u vlastitu umu M
$etko je ubrzo zaklju?io da bi se, sli?no kao u eksperimentu, mogle upotrijebiti i svoj posao
obaviti siAune elektrode smjetene u ljudskom mozgu i to tako da pritiskom na dugme
uklonimo bol, tugu, depresiju, ili bilo koju drugu neugodnu emociju. 2na se da su sli?ni
pokusi obavljani uglavnom na osobama u terminalnoj fazi neke bolesti, kako bi im se olakale
muke. $o, mada su efekti bili barem bliski o?ekivanima, nastali su ozbiljni otpori ovoj praksi.
3 pitanje je, prije svega, dola sloboda pojedinca, koji bi lako u ovakvim okolnostima postao
igra?ka onoga tko bi u rukama drao daljinski upravlja? za aktiviranje elektroda u tu@em
mozgu.
$adalje, nitko ne moe predvidjeti to moe nakon duljeg vremena donijeti pretjerana
stimulacija modane kore, neAe li to postati prepreka evoluciji, koja za svoje kretanje naprijed
moe uporabiti i nelagodu za onog tko joj se opireM Kona?no, ne bi li to, gledano naim
dananjim perspektivama, bilo stvaranje svojevrsnih :elektri?nih narkomana; M
5ve te dileme postale su bespredmetne, a da toga znanstvenici nisu ni bili svijesni. Dok jo
nisu vidjeli svezu izme@u izravnog i selektivnog podraavanja elektri?nim impulsima i
moguAnosti da to na?ini neka kemikalija, ulice su svjetskih megapolisa veA bile preplavljene
svim verzijama magi?ne supstance. Kokain je osvajao svoje :fanove;.
Kemija uitka poznata je danas veAim dijelom, a lijepljenje kokainskih molekula na prava
mjesta na receptorima unutar ljudskog mozga veA smo objasnili ranije. Obzirom da je kokain
gotovo nepobjediv saveznik u pokoravanju ne?ije pameti i pranjenju njegova depa,
ameri?ki ultradesni?ar 4)ndon 4a6ouche otvoreno tvrdi da iza goleme proizvodnje kokaina,
kojeg treba ipak dobiti iz biljke koke, o ?emu Aemo reAi neto vie kasnije, stoje u svijetu vrlo
ugledne banke D On, vjerojatno pretjerujuAi, ide tako daleko da u svojim knjigama imenuje
ameri?ke, hongkongke, vicarske, austrijske i druge banke, ?ak i obitelji, koje su im vlasnici,
koje ne samo da peru kokainski novac, veA, prema njegovim tvrdnjama, izravno ulau kapital
u njegovu proizvodnju. !zjavio je ?ak da bi, kada bi netko iz sustava odmaknuo tu ciglu, cijeli
svjetski bankarski sistem mogao jednostavno kolabirati. Jer, radi se o milijardama dolara
investicija, koje donose brzu i ogromnu zaradu.
On je navodno inicirao ispitivanje nov?anica od BC dolara pokupljenih nasumce u dijelovima
5jedinjenih Drava, za koje se sumnja da su najveAi potroa? kokaina. $ov?anice su paljivo
o?iAene specijalnim minijaturnim usisava?em za prainu, a dobivena je praina analizirana.
Kako to tvrdi 4a6ouche, kokain je na@en na ?ak >C posto analiziranih nov?anica D
Bi!nis stoljea
3 ovom poslu prste imaju mnogi moAnici, a kolumbijanski narko8efovi poput %abla
9scobara, koji je za svoje pomilovanje kolumbijanskoj vladi nudio *+ milijardi dolara za
otplatu cjelokupnog vanjskog dravnog dugaJDK, <ache i drugih, koji su loe zavrili, samo su
rtve nunih ?istki, kada pritisak javnosti postane opasan za one koji stvarno iza svega stoje.
"ako se zapravo nije dogodilo nita drugo do toga da je slavu tzv. medellinskog kartela,
preuzeo onaj iz (alija.
3 Kolumbiji je stopa smrtnosti u mla@ih ljudi vrlo visoka, ljudski ivot ne vrijedi mnogo i
vrlo je lako regrutirati siromane mladiAe, koji Ae za relativno bogate naknade u?initi sve to
se od njih trai. !pak, nakon prijetnji s ameri?ke strane, laboratoriji za preradu koke navodno
su mahom preseljeni u nedostupna podru?ja u susjednoj oliviji.
%rije par godina o problemu kokaina sam razgovarao s ataeom za kulturu kolumbijanske
ambasade u Delhiju, (arlosom 4ozanom. 5reli smo se na koktelu kod poznate indijske
filmake porodice Kapoor. !spri?ao mi je zanimljivu storiju o tome kako su kolumbijanski
agenti uhvatili veA tada legendarnog narkobossa %abla 9scobara, koji je zbog svoje ljubavi
prema meksi?koj glazbi imao nadimak :9l 'eRicano;. %rikva?ili su mini8predajnik na
njegova *E8godinjeg sina i tako doli do o?eva sklonita.
$o, 4ozano mi je do?arao i drugu stranu medalje. Kolumbijanci tvrde da bi prestali s uzgojem
koke, kada bi im bogate zemlje omoguAile da se bave nekom drugom vrstom poljoprivrede.
:"aj je narod vrlo siromaan i jedino to im je og poslao jest koka;, rekao je 4ozano, koji se
kasnije u ogoti kandidirao za senatora i problematiku o?ito dobro poznavao. :$eka im
bogate zemlje, u kojima se troe milijarde dolara na kupovinu kokaina, omoguAe sadnju neke
druge kulture od koje Ae moAi ivjeti. $ai ljudi ne ele nikoga trovati, no nema ba mnogo
onih, koji pokazuju ?vrstu namjeru zamijeniti koku ne?im drugim i investirati u
kolumbijanske seljake. 2aklju?ak zato je to tako, preputam tebi...;.
$a ?elu danas vladajuAeg :kartela iz (alija; nalazili su se <ilberto i 'iguel 6odriguez
Orejuelo, te bivi novinar, &lberto <iraldo. 3z njih, ?itavim kokainskim biznisom upravljale
su jo ?etiri osobe od kojih je jedna **. sije?nja, *++=. godine pobjegla iz jednog, navodno
odli?no ?uvanog kolumbijanskog zatvora. 6ije? je o Joseu 5antacruzu 4ondonu, koji je
zapravo iz robijanice ietao u vrijeme predvi@eno za protezanje nogu u dvoritu povezanom s
parkiralitem za vozila civilnih slubenika.
'nogi su se pripadnici ovog kartela nali onkraj brave, uslijed jakog pritiska ameri?ke
administracije na kolumbijansku vladu. "amo se ba nisu napatili, jer im je u Aelijama sluen
kavijar i ampanjac, a imali su i sve moguAe druge pogodnosti. Osim toga, mada se radi o
fantasti?no bogatim ljudima, koji su svoja golema imanja stekli na prodaji kokaina, nije
poznat slu?aj da je bilo kome od njih oduzeta imovina niti ima nekih naznaka da Ae biti
izvedeni pred sud. !pak, Kolumbija postaje poprite sukoba izme@u onih, koji pokuavaju
kokainsku mafiju istrijebiti i onih, koji daju velike donacije organizacijama koje se, vjerovali
ili ne, javno zalau za legalizaciju kokaina D %ritisci da se kokainske bossove izru?i
5jedinjenim Dravama do sada nisu urodili plodom, valjda zato to je politi?arima jasno
kakvu bi ulogu mogao igrati golem novac koji kartel okreAe, na@e li se njegov makar manji
dio na ra?unima stranaka uo?i predizbornih kampanja.
!zgleda da malu pomutnju u romansu izme@u politi?ara i prera@iva?a koke iz (alija unosi
vojska. <enerali, bar za sada, ne misle da koka Kolumbiji moe donijeti mnogo dobra, pa su
sukobi izme@u mafijaa i vojnih snaga sve ?eAi. %olitika je, o?ito, ipak ja?a, jer poloaj
vladajuAih krugova, kao i nekih klju?nih banaka vezanih u ovo kolo ne slabi.
3 *++=. godini zaredale su optube na ra?un kolumbijanskog predsjednika 5ampera, koji je,
kako to proizlazi iz jednog bankovnog ?eka, od kokainskog kartela primio = milijuna dolara
za svoju predizbornu kampanju *++,. godine. !ako je krivnja preba?ena na neke ?lanove
njegova predizbornog stoera, sjena sumnje je ostala. <ovorilo se i o onome to se dogodilo
6ichardu $iRonu, a zove se :impeachment;, ranije uklanjanje s funkcije predsjednika. !zgleda
da je dogorjelo do prstiju, jer je krenula silovita akcija protiv najmoAnijeg kokainskog kartela
na svijetu. Otkriveno je skrovite odbjeglog Josea 5antacruza i on je u sukobu s
kolumbijanskim snagama reda ubijen >. oujka, *++=. godine. Operacijom je rukovodio
general 5errano, ?ija je popularnost u Kolumbiji golema. $ije stao na 5antacruzu.
Kada su se ostali kokainski bossovi sklonili na sigurno, po?ela je potraga za <ilbertom
6odriguesom, koji je vi@en kako ulazi u jednu zgradu, a pratile su ga agentice, pretvarajuAi se
da joggiraju. $ajsmjeniji detalj u pri?i jest to da su ga na trenutak izgubile iz vida i nisu
to?no znale u koju je zgradu u ulici uao. 5reAom, Kolumbijanac se tako namirisao parfemom
da su specijalizirane policajke dole do njegova skrovita uz pomoA svojih noseva D
'iguel 6odrigues Orejuelo, ef efova, sklonio se u jednom stanu u ogoti. 3z pomoA
dounika, 5erranovi su ga ljudi pronali i u ovom sedmomilijunskom gradu. Kada su provalili
u skrovite, narkoboss je veA nestao. "ako su bar pomislili u prvi tren. Dounik, koji je bio
o?ito odli?no informiran, upozorio je 5errana da u stanu postoji nekakav pregra@eni prostor,
negdje uz F(. Kada su se policajci ponovo vratili u stan, uz samu zahodsku koljku razbijen
je zid i prona@en mali prostor opremljen bocama za kisik. 6odrigues je ovdje pri?ekao dok su
se pripadnici specijalnih jedinica razili i iskrao se van. %od je mini skrovita bio pun krvi, a
naknadno je ustanovljeno da je builica kojom su u potrazi za upljinama ispitivani zidovi
stana probila rame pritajenog gangstera D
4ov na kralja kokaina preuzela je (!&. 3skoro su pronali njegovu ljubavnicu na desetom
katu jedne zgrade u pregra@u ogote. Ovoga puta nije pomoglo ni skrovite unutar stana, u
kojem se 6odrigues namjeravao sakriti. <lave kartela pomalo su padale i est se od sedam
mozgova kokainske industrije nalo iza brave. #elikoj je akciji uspio pobjeAi samo stanoviti
1errera, koji je svojedobno bio glavni snabdjeva? kokainom dilera u njujorkom kvartu
Sueens. $e zadugo, jer se 1elmer :9l %acho; 1errera u rujnu *++=. godine predao policiji u
(aliju. $ije pobjegao u 5jedinjene Drave, kao to se pretpostavljalo, veA se cijelo vrijeme
skrivao u Kolumbiji.
<otovo je sigurno da su novi laboratoriji za preradu koke uspostavljeni u oliviji i %eruu, to
je u igru uvelo i lokalne mafijae. Osjetno se poveAao priliv kokaina u 5&D iz 'eksika, gdje
poslom upravlja stanoviti Guentes, za koga nitko ne zna tko je i kako operira. Kolumbijanski
karteli su usko?ili i u biznis s heroinom, organizirali uzgoj opijumskog maka i prema nekim
tvrdnjama, koje su vjerojatno ipak pretjerane, sada se izgubljeni prihod od kokaina uspjeno
nadokna@uje prodajom heroina. 5pomenuti Guentes preko duge ameri?ko8meksi?ke granice
ubacuje stotine tona kokaina, mahom u Kaliforniju, pa je jasno da nije dovoljno za?epiti jedan
kanal, jer Ae se prakti?no istovremeno otvoriti novi.
$eobi?no estoka akcija protiv kartela iz (alija, treAeg po veli?ini grada Kolumbije,
inspirirana je politi?kim interesom, u trenucima velikog ameri?kog pritiska i unutarnjeg
nezadovoljstva izazvanog rastuAim nasiljem. Prtvovani su svi istaknutiji pripadnici
kokainskog podzemlja, ali i neki politi?ari, bankari i ?ak tri tisuAe pripadnika policijskih
snaga, koji su primali mito od kokainskog kartela. Histka sasvim sigurno, usprkos zapljeni
veAih koli?ina kokaina i unitenju nekoliko skrivenih pogona za njegovu proizvodnju, nije
iskorijenila ovaj golemi biznis. #rijeme zahtijeva odre@ene poteze koji Ae umiriti javnost u
Kolumbiji, ali i u 5jedinjenim Dravama, no, malo tko vjeruje da se radi o toliko radikalnom
zahvatu da bi se suzbila trgovina drogom, ?ija popularnost na zapadnom tritu ne jenjava.
Kako sada stvari stoje, kokain i dalje neometano prodire na zapadno trite. 3 velja?i *++=.
godine u &merici je u tijeku su@enje dvojici Kolumbijanaca optuenih da su jo u
osamdesetima u 5&D provercali /> tona ?istog kokaina D Obojica su pripadnici spominjanog
:'edellinskog kartela;.
2animljiva je uska veza kolumbijanskih dilera kokainom i raznih sotonisti?kih i
crnomagijskih kultova. Kada je policija provalila u dvorac 'arroTuin, sto godina staru repliku
istog panjolskog zamka udaljenu *B kilometara od ogote, imala je to vidjeti. <ra@evina,
vlasnitvo (amila 2apate, jednog od vodeAih financijera kolumbijanske proizvodnje kokaina,
bila je stjecite oboavalaca 5otone, koji su ovdje podignuli golem oltar na kojem su se jo
mogle vidjeti ljudske kosti i krvave mrlje. %rema nekim indicijama, u zamku su se obavljali
voodoo rituali, mada je sam oltar kopija panjolskog originala iz *C8og stoljeAa, na kojem se
sluila (rna 'isa. $ekoliko godina ranije, sli?no je mra?no svetite otkriveno u bunkeru u
kojem je kolumbijanska mafija skrivala zalihe droge,a stru?njaci tvrde da su jezivi rituali
prakticirani na ovakovim mjestima trebali posluiti kao magijska :zatita; biznisu sa bijelim
prahom D !pak, sve je vie onih koji misle da je sve to rezultat kokainskog ludila, koje
ponekad zahvaAa i same trgovce smrAu.
!sti je tip praznovjerja vrlo rairen i me@u meksi?kim dilerima kokainom i heroinom. 3 ovom
je dijelu svijeta popularna 5anteria,a kultovi se ovdje me@u bossovima narkobiznisa osobito
ire od *+E=. godine, nakon ubojstva 5aula 1ernandeza, glave ove meksi?ke obitelji koja je u
znatnoj mjeri kontrolirala protok svih vrsta droga preko ameri?ko8meksi?ke granice.
3 igru ulazi stanoviti &dolfo de Jesus (onstanzo, dijete kubanskih roditelja s Gloride.
Okorjeli homoseksualac, koji vjeruje da posjeduje paranormalne moAi i bavi se najcrnjim
vradbinama neko vrijeme novac zara@uje kao muka prostitutka. 3skoro se priklju?uje
dilerima drogom, me@u kojima iri krvolo?ni kult zasnovan na transvestitima,
homoseksualizmu, junoameri?kom praznovjerju iIljudskim rtvama. 3 'eRico (it)u
uspostavlja ?itavu sljedbu, tako@er vjerujuAi da krvavim rtvama koje se prinose na za to
specijalno izgra@enim oltarima, prua :crnu; zatitu onima koji prenose drogu u 5jedinjene
Drave.
4udilo se razmahuje kada policija u 1oustonu otkriva sotonisti?ko svetite u kojem se nalazi
kokain ?ija se :uli?na; vrijednost procjenjuje na BC milijuna dolaraD $a posjedu 6ancho 5anta
9lena, nedaleko pograni?nog gradiAa 'atamorosa, meksi?ke snage sigurnosti dolaze do
stravi?nog otkriAa. 6an? slui za sotonisti?ke rituale za vrijeme kojih se jo uvijek ivim
rtvama, nerijetko otetim ameri?kim turistima, ?upaju srca, mozgovi, o?i i kraljenice.
Drogirani i slu@eni gangsteri svojim rtvama na ivo reu testise i penise, a pri uhiAenju se
smiju, slijepo vjerujuAi da su potpuno zatiAeni od djelovanja vatrenog oruja ili zakonskih
progonaD %okolj u 'atamorosu, u kojem je kao rtva prinesen neutvr@eni broj ljudi, tek je
po?etak kraja jednog od vodeAih dilera drogom, koji uspijeva pobjeAi u 'eRico (it).
(onstanzo predstavlja preveliki rizik za mnoge, pa uskoro stradava od metka ubojice ?iji
identitet nikada nije utvr@en.
%ripadnici svojevrsnog homoseksualno8sotonisti?ko8kokainskog podzemlja u ovom dijelu
svijeta imaju svoje prste posvuda. 3 igri su "# zvijezde, djeca politi?ara i razni moAnici.
%rema nekima, tanki konci izopa?enosti prostiru se i do ?uvenog &ntona 4a#e)a, poglavara
ameri?ke (rkve 5otone. Jedan agent G!8a, koji sudjeluje u operacijama protiv narkomafije
na ameri?kom tlu i ne eli odati svoj identitet, tvrdi da je ono to je poznato javnosti samo vrh
ledenog brijega. !spod vode se, kako kae, krije ?itav lanac trgovine otetom djecom, dje?jom
pornografijom i bijelim robljem, a iza svega je droga, svemoAni pokreta? svih moguAih
perverzija.
2lo?esti jezici tvrde da se kokainska mafija uputala u financiranje holivudskih filmova koji
su notornim gangsterima trebali dati aureolu gotovo simpati?nih, benignih lopua. 3 tom se
kontekstu naj?eAe spominje :(otton (lub; 6oberta 9vansa, sa 6ichardom <ereom u
naslovnoj ulozi. Dakako, sva ta maskerada nije mogla prikriti svu zloAudnost onih kojima
:an@eo smrti; donosi enormne profite.
%rocjenjuje se, na bazi podataka skupljenih i obra@ivanih tijekom *+EE. i *+E+. godine, da u
5&D ima izme@u pet i est milijuna redovnih korisnika kokaina. $evladini poznavatelji
ameri?kih prilika misle da je ta cifra veAa. roj onih, koji su svrstani u kategoriju osoba koje
su kokain :probale barem jednom;, penje se na ?ak B* milijun, a posebno dramati?no zvu?i
podatak da je najopasniji i najjeftiniji oblik kokaina, :crack;, jo tada bar jednom probalo ?ak
B,> milijuna osoba D
Privla%na koka smrti
-mrtnost uslijed kokaina se u razdoblju izme@u druge polovine *+E=. i prve polovine *+E+.
godine udvostru?ila. %rema jednom izvjeAu za *+EE. godinu ?ak je pola milijuna djece u dobi
izme@u *B i */ godina u toj godini uzelo kokain, dok se za one starije, izme@u *E i B> godina,
spominje brojka od -,> milijuna. ! policijski podaci jasno upuAuju na strahovit porast
potronje :kolumbijanca; u &merici. $aime, u *+E+.8toj godini zaplijenjeno je *> puta vie
kokaina nego *+EB.
$etko je nedavno rekao da postoje tri vrste lai7 la, prokleta la i statistika. 2godno, ali kada
je u pitanju kokain, bojim se da ni sama statistika ne moe pratiti realnost. ar ako je suditi po
rije?ima upuAenih s kojima sam se sretao u 5&D.
Dok smo etali maglovitim obalama 'ainea, pokrivenima oblucima, moj mi je prijatelj
6ichard tuma?io7 :2aista ima mnogo onih koji rabe kokain, mislim da ih je vie, no to smo
toga svijesni. 3 jednoj je fazi kokain potisnuo heroin, jer te heroin pasivizira, otupi, dok
kokain daje energiju, stimulira i ujedno baca u euforiju. Ja sam u ivotu uzimao sve, najvie
45D... 'islim da sam bio na nekih ?etiri stotine :tripova;. %robao sam i heroin, a vie puta i
kokain i to onaj najkvalitetniji. !skreno re?eno, otkva?io sam ga brzo, nije me impresionirao.
ilo je to deset minuta lude euforije i jedan takoreAi fizi?ki val enormne energije. $ita
spiritualno, puko utaivanje gladi za uitkom. :
"rajanje :vrhunca; iskustva razli?ito je, ovisno o koli?ini i ?istoAi uzetog kokaina,
neurofiziolokim karakteristikama potroa?a i razdoblja u kojem je drogu redovito uzimao.
!sto vai za ostale fenomene vezane uz intoksikaciju kokainom.
:#ie ne uzimam nita, jedini je pravi put ka spoznaji ivotnog smisla onaj duhovni. 3
ezdesetima smo se igrali kemijom, ?esto danas razmiljam kako je pravo ?udo da mi se
mozak nije od silnih droga pretvorio u patetu... Ovo to rade klinci, mislim na :crack;, gadna
je igra... ojim se, bez povratka... 'eni kokain nije zna?io mnogo, ali znam da je proklet, jer
sam imao prijatelja kojeg je doslovce samljeo. 3zimao je ?istog :kolumbijanca;, Aud mu se
nao?igled svih nas mijenjala. 5talno je ponavljao kako Ae prestati. Jo samo malo, pa Ae
prestati. ! prestao je D 3bio se pod nejasnim okolnostima. !ma tu naga@anja, ali mislim da se
ubio u trenucima teke depresije, kada nije na noAnom ormariAu imao :kolumbijanca;, koji
mu je na kraju ostao jedini prijatelj za kojeg je doista mario...;.
Ova, kao i pri?a 5tevea, (rnca iz Fashingtona, pokazuje da ljudi na kokain reagiraju
razli?ito. :!ma ih koji ga mogu drati pod kontrolom godinama;, tuma?io mi je 5teve, koji
pozna neke dilere, ali i potroa?e u glavnom gradu 5jedinjenih Drava. :Dodue, ti su rijetki i
izgleda da imaju snaniju li?nost, to doputa minimalne koli?ine stimulativa. 2naju se povuAi
kada osjete kako ih preuzimaju kande ovisnosti. 3 igri je i lova, jer praak za mrkanje udara
slabije od :slobodne baze; ili :cracka;, koji se pue. 3 cjelini gledano, kokain je ubojica koji
Ae te dohvatiti prije ili kasnije. 'e@u nama (rncima, naalost, ima podosta potroa?a i to
onog smeAa, :cracka;... 2a to ima mnogo razloga, koje je teko shvatiti, ako nisi ovdje ro@en.
Jedan moj susjed, fini momak, talentiran, uspjean i sve to... zaglavio je... Jedne se noAi sav
isjekao kuhinjskim noem ubijajuAi nevidljive kukce, koji su mu puzali ispod koe na
rukama... 3rlao je jezivo, izgleda da je vidio i nekakve bijele zmije, to su po njemu plazile.
"ada mi je prisjeo kokain, pa svoga sina stalno drim na oku. $ema toga to ne bih u?inio da
ga zaustavim na putu u ralje kokaina...;.
%otroa?i kokaina su i oni, koji bi trebali posluiti kao primjer ostalimaIpoliti?ari,portai i
filmski glumci, koji imaju golemi utjecaj na javnost u zemljama poput 5jedinjenih Drava.
<radona?elnik Fashingtona, (rnac 'arion arr) uhvaAen je in flagranti, takoreAi napudrana
nosa. 'alo je poznato da u glavnom gradu &merike ivi =C posto crna?kog stanovnitva, a
arr) je uivao ugled popularna, sposobna i korektna gradona?elnika. 3slijed postojeAih
rasnih tenzija, afera je poprimila okus politike. (rnci uglavnom arr)ju nisu previe zamjerali
na tome da :se malo zabavio;, jer se to u dananje vrijeme, pod datim okolnostima, ne smatra
nekim veAim grijehom.
3slijed prevelike doze kokaina u teku je stanju u bolnicu nedavno dovezen holivudski
glumac <arr) use), a crni komi?ar 6ichard %r)or svojedobno si je, uslijed nestru?no
prera@ena kokain hidroklorida u oblik pogodan za puenje, tako gadno oprio lice da je morao
proAi vie plasti?nih operacija. Komi?ar Greddie %rinze ubio se pitoljem u dvadesettreAoj
godini ivota. io je ovisnik o kokainu. $jema?ki redatelj 6ainer Ferner Gassbinder umro je
u tridesetsedmoj godini ivota. $a ormariAu uz njegov krevet prona@en je kokain.
$itko ne krije da kokain redovno uzimaju i pop zvijezde, to ne mogu sprije?iti ni drakonski
zakoni, koji otro kanjavaju posjedovanje i najmanjih koli?ina droge, a o :dilanju; da i ne
govorimo.
0okantan je primjer Olivera 'c(alla, profesionalna boksa?a teke kategorije koji je za
vrijeme me?a protiv 4ennoRa 4eLisa, za naslov svjetskog prvaka u F( verziji, doivio
iv?ani slom. Jedinstven u povijesti porta, ovaj je slom na samome ringu na vidjelo iznio
?injenicu da je 'c(all teki alkoholi?ar i ovisnik o kokainu. $avike ga nisu mogli osloboditi
ni nakon poduljeg lije?enja,dapa?e, potpuno je podivljao i prijetio smrAu svojoj supruzi i
estoro djece. 2ato je strpan u ludnicu i njegova je sudbina neizvjesna. $eki tvrde da je u
borbu protiv 4eLisa uao totalno drogiran,pa sada teko optuuju slabe mjere kontrole u profi
boksu,ali i Dona Kinga, koji je navodno pustio 'c(alla u ring makar je znao za njegovo
stanje. 'c(all, crno dijete ?ikakih ulica, po?eo je uzimati marihuanu sa ** godina, da bi sa
*- veA bio ovisan o :cracku;. 6egistriran je kao teki ovisnik o narkoticima i pravo je ?udo
kako je *++,. godine dogurao do naslova prvaka svijeta u tekoj kategoriji. $jegova je
karijera zavrena i predstoji mu borba koju je malo njih dobilo.
"odd ima tridesetsedam godina, dvoje djece i enu. ijelac je, koji ivi u vili uz %acifik.
5prijateljili smo se u !ndiji, pa sam saznao da je okruni javni branitelj za kalifornijski okrug
Ojai. $jegovi su klijenti oni koji si ne mogu priutiti odvjetnika, pa ih on brani po slubenoj
dunosti. "aj ga posao, usprkos vrlo solidnim prihodima, frustrira.
ranio je mnoge kod kojih je na@ena droga. 5 gor?inom komentira besmislenost kanjavanja
crnog *+8godinjaka desetgodinjom robijom zbog posjedovanja pet doza 45D8a. Kada iza@e,
biti Ae sociopat, koji Ae patoloki mrziti sustav koji mu je unitio ivot. & to nije cilj kazne,
objanjava mi. :5talno gradimo nove robijanice, a mnoge se od njih pune onima koji su imali
nekakve veze s drogom;, objanjava "odd. :"e su robijanice sve opremljenije sigurnosnim
sistemima, jer su oni, koji u njih dospijevaju, sve opasniji. 9vo, ba u sjevernoj Kaliforniji
usavravaju supersigurni zatvor, %elican a)... 'oramo naAi neko drugo rjeenje i pomoAi
ljudima koji su pogrijeili...;.
2animljiv je njegov odgovor na pitanje o kokainu. :!ma ga posvuda;, uvjerava me, :izgleda
da se ameri?ki san pedesetih, o kuAi s travnjakom, rotilju i dva automobila, pretvorio u onog
o televizoru u boji i kokainu...;.
&panjolsko otkrie3
<adosti se doga@aju. !maju i po?etak. & po?etak gadosti s kokainom see u prili?no daleku
prolost, preciznije u *>-*. godinu. 0panjolski vojnici, predvo@eni Granciscom %izzarom i
gonjeni nevjerojatnom pohlepom za zlatom, prodiru kroz peruanski dio &ndi, gdje se, po svim
fantasti?nim pri?ama koje su toliko puta ?uli, kriju dragulji i predmeti od plemenitih metala
neprocjenjive vrijednosti. 3sput, pokrstiti Ae ovdje domoroce zaslijepljene znanjima i
hrabroAu bijela ?ovjeka. %izzaro je stigao u $ovi 5vijet jo pred dva desetljeAa i stalno je u
potrazi za novim podru?jima, koja eli staviti pod krunu panjolskoga kralja. 2a to je jo pred
tri godine dobio blagoslov, zapravo diskretan mig da pokori miroljubivu drevnu civilizaciju
!nka. 5lijep na duhovne vrijednosti ovog naroda, on hita za blagom i za?inima, da bi,
povijesno gledano moda prvi, nabasao na biljku prozai?na izgleda. "o je koka Jvakanje
koke me@u !ndiosima s &nda *E-C. godine u svojoj knjizi :%utovanja u %eru; dobro opisuje
vicarski prirodnjak J. J. von "schudi, koji navodi da su domoroci mogli pod utjecajem koke,
uz minimum sna, pjea?iti par dana i noAi op.a.K, ?ije liAe domoroci va?u, kako bi im dala
snagu kada treba prevaliti desetine kilometara neprohodnih terena bez odmora.
iljci, koju Ae dva stoljeAa kasnije Jean8aptiste de 4amarck klasificirati pod latinskim
imenom ,r1thro81lon coca, pripisuju se boanska svojstva, dapa?e stanovnici beskona?nih
peruanskih prauma prenose legendu o bogu koji im je podario ovo svemoAno sredstvo. %rije
dolaska konkvistadora koka se koristila manje i izgleda da je bila povlastica kraljevske i
drugih, moAnijih porodica. #ezana uz rituale potovanja i na glasu kao izvor potencije i
plodnosti, biljka je privukla panju osvaja?a, koje u ono doba nije bilo teko uvjeriti u
postojanje njenih skrivenih, nadnaravnih moAi. Domoroci su vakali liAe koke, kako bi
ukloniti umor to se javljao nakon dugih sati napornog fizi?kog rada na velikim nadmorskim
visinama. %refrigani i pokvareni 0panjolci shvatili su jo jednu dimenziju koke. Kako bi bolje
kontrolirali lokalno stanovnitvo, stavili su distribuciju biljke, koju je ovaj narod koristio
stoljeAima, pod kontrolu. 3ivati su je mogli samo oni koji su bili pokorni i crn?ili dovoljno
za nametnutog im boga i panjolskog kralja.
Gama o neobi?noj biljci dopire i do 9urope. %rva poznata publikacija, koja se bavi u?incima
koke, jest ona panjolskog lije?nika $icolasa 'onardesa. Od te, *>+=. godine do kokine
slubene znanstvene klasifikacije od strane 4amarcka, interes se za ovaj stimulativ javlja
samo s vremena na vrijeme. 'isionari su jama?no bili upoznati sa zna?ajem ove biljke za
starosjedioce junoameri?kog gorja, no za pretpostaviti je da su propovjednici katolicizma
nastojali potisnuti pri?e koje su jednu neuglednu bilj?icu uzdizale na nivo boga. %ostojala je i
druga strana istine, a to je da su 9uropejci s vremenom shvatili kako nova otkriAa u podru?ju
botanike mogu donijeti i neke nove lijekove za bolesti koje jo tada nisu bile izlje?ive.
%opularna vjerovanja i stvarna e$ikasnost koke u olakavanju nekih tegoba uskoro su
rezultirali jednim vrlo popularnim napitkom korzikanskog kemi?ara &ngela 'arianija. ilo je
to vino koje se zvalo #in 'ariani, a s vremenom se proirilo i u &meriku, da bi kao ljekovito
?ak dobilo laskava priznanja mnogih lije?nika. 3 ovome su napitku uivali ruski car, princ od
Falesa, kraljevi $orveke i 0vedske, zapovjednik glavnog stoera britanske vojske, a papa
4eon Q!!! ga je nazvao :dobro?initeljem ?ovje?anstva; i nagradio zlatnom medaljom D $a
tritu su se po?eli pojavljivati i brojni drugi ljekoviti proizvodi koji su sadravali koku. ilo
ih je raznih, a me@u njima i onaj za tretmanIovisnosti o drogama i alkoholu D
%onaanje domorodaca, koji su svakodnevno vakali liAe koke, ni?ime nije ukazivalo na
moguAu ovisnost, ili neke neugodne popratne pojave. $akon godina svakodnevnog vakanja
koke, domoroci su se znali preseliti u nie krajeve, gdje su bez ikakvih potekoAa prestajali
koristiti stimulativ koji im je za ivota u planinama toliko pomagao.
#eAina onih koji su istraivali ovaj fenomen misli da sama koka nije ni priblino opasna kao
njen ekstrakt, alkaloid kokain. ! jedan od najpoznatijih istraiva?a kultnih biljaka tog dijela
svijeta, 6ichard 9vans 5chultes priznaje da je za vrijeme svog boravka me@u tajanstvenim
starosjediocima ovih dijelova ameri?kog junog susjeda redovito vakao koku ?itavih osam
godina. %o povratku u 5&D nije osjeAao nikakvu potrebu za kokainom, ili nekim njegovim
derivatom. %ravog objanjenja koje bi zadovoljavalo sa strogo znanstvenog stajalita zapravo
jo nema, ali se za njim traga, jer neki vjeruju da se tu moda krije odgovor na pitanje postoje
li okolnosti pod kojima kokain nije toliko opasan kakvim ga poznajemo iz dosadanjih
iskustava.
Kemi%ari i )red
Kemi?ari su se pobrinuli da iz liAa koke izdvoje ono ?emu biljka duguje svoje djelovanje na
?ovje?ji iv?ani sustav. 6adi se, dakako, o kokainu, izoliranom negdje oko *E=C. godine, ali
je ostalo sporno da li je to prvo polo za rukom &lbertu $iemannu ili Griedrichu <aedeckeu.
%o?ela je era eufori?nog pripisivanja magi?nih svojstava bijelom prahu nevina izgleda.
Koristio se za sve i sva, a ovdje se na kraju pojavila i vojska u liku dr. "heodora
&schenbrandta, koji je sredinom osamdesetih godina prolog vijeka dao kokain trupama koje
su sudjelovale u manevrima vojske u avarskoj. #jeruje se da su u #elikoj ritaniji
prostitutke davale kokain vojnicima koji su u vrijeme %rvog svjetskog rata dolazili kuAama na
dopust.
%o svemu sudeAi, takva je primjena poznata i iz razdoblja prije &schenbrandta, no to neAe
ostati usamljen primjer u povijesti. $aime, 1itlerovi su kemi?ari u vrijeme prvih njema?kih
poraza u Drugom svjetskom satu dobili zadatak koji se svodio na sintetiziranje preparata koji
bi deprimiranim ratnicima podigao moral. "ako je nastao ben'edrin( jak stimulativ za
izazivanje euforije, po nekim svojstvima nalik kokainu. Kemija benzedrina otvorila je put
kasnijoj zlouporabi medicinskih korisnih am$etamina.
'oda bi kokain ponovo pao u zaborav da se &schenbrandtove studije nije domogao mladi
be?ki neurolog, kasnije poznat kao otac psihoanalizeI5igmund Greud. %rema onima, koji su
prema njemu romanti?no raspoloeni, :5igi; je zapravo traio rjeenje za svog prijatelja,
lije?nika 9rnsta von Gleischla koji je postao morfinoman. %o jednoj verziji, bolovao je od
tumora iv?anih zavretaka, a po drugoj od nezacijeljene rane nakon amputacije ?lanka na
palcu ruke. %atio je od estokih bolova koje je potiskivao morfijem, dok mu ta droga nije
po?ela opasno tetiti, pa joj je njegov prijatelj Greud pokuao naAi zamjenu.
%o?etni su u?inci kokaina bili izvanredni. #on Gleischl je lako ostavio morfij, a bolovi su
nestali kao rukom odneseni. Greuda je nova droga zaintrigirala toliko da je i sam po?eo s njom
eksperimentirati. 3zimao bi je u manjim koli?inama u razdobljima depresivnog raspoloenja,
a iao je tako daleko da ju je preporu?ivao svojim kolegama, tovie, davao ju je i vlastitoj
zaru?nici D $eka od njegovih ljubavnih pisama pokazuju sasvim nekriti?ko oduevljenje za
jednog od najveAih buduAih ubojica iz svijeta molekula.
Dok on okolo propovijeda kokain kao svemoAni eliksir, njegov prijatelj von Gleischl zapada u
stravi?ne krize ispunjene lu@a?kim strahovima, vizijama, nesanicom i epilepti?kim napadima.
!ako je jasno da je u pitanju kokainska psihoza, izazvana dugotrajnom i prekomjernom
uporabom jo uvijek nedovoljno poznatog narkotika, Greud se kokaina odri?e teka srca. !
sam je *= godina bolovao od raka ?eljusti i u tom periodu proao -- operacije. 3sprkos
bolovima od kojih je patio, odbijao je uzeti morfij. %rema njegovim biografima, uzeo je samo
malu koli?inu dan prije smrti. 3sprkos svemu tome, njegovi biografi epizodi, kojom je svojim
autoritetom dao alibi jednoj od najopasnijih droga, posveAuju malo prostora. "ek nakon
brojnih znanstvenih radova, koji su pokazali stvarnu opasnost od kokaina, Greud diskretno
prestaje zagovarati uporabu droge koja je kroz povijest zavarala mnoge.
!nteresantna je ta, rekao bih, fascinacija nekih velikih umova s pojedinim drogama.
%redstavnici nekih slikarskih stilova navodno su stvarali pod utjecajem kokaina, a u tom se
kontekstu spominju kubisti, futuristi i dadaisti. Dok Greud ne skriva ?esto citirano oboavanje
kokaina, Jean (octeau je na sli?an na?in razmiljao o opijumu, audelaire o haiu, &ldous
1uRle) o meskalinu, a u novije vrijeme nobelovac Kar) 'ulis o 45D8u.. "o bi bilo
simpati?no da bolnice nisu pune onih koji su sli?an zanos platiti trajnim ludilom, a nerijetko i
ivotom.
,oca-,ola
"okain moe posluiti kao lokalni anestetik i to mu je bila posljednja legalna uporaba. $o i
tu je ugrabio rtvu u liku dr. Filliama 1alsteada, ?ovjeka kojeg katkada zovu :ocem
ameri?ke kirurgije;. 1alstead si je, da bi na sebi isprobao djelotvornost novog anestetika,
ubrizgavao kokain, koji Ae medicina kasnije zamijeniti kemijski sli?nim, ali daleko
bezopasnijim sredstvomInovokainom. 5lavni je kirurg, me@utim, uskoro uo?io da ne moe
bez kokaina, pa se pokuao lije?iti, a kada nije ni to pomoglo, u dva je navrata odlazio na
mjesta na kojima mu droga nije bila dostupna. 5matra se da je poslije drugog takvog izleta,
kada je dulje vremena boravio na Karibima, uspio ostaviti kokain. !zgleda da je to to?no, iako
neki tvrde da je pod kraj karijere ?enju za kokainom nadomjestio morfijem, od kojeg se nije
rastao do kraja ivota.
'nogo se ljudi pita je li kokain imao neke veze s jednim od najpopularnijih bezalkoholnih
piAa dananjiceI2Coca Colom2. Odgovor je7 da D %rvi dio imena ovog piAa dolazi od rije?i
kokain, jer je :(oca (ola;, prema jednoj verziji, sadravala kokain do *+C-., drugoj *+C,., a
treAoj *+C/. godine. Ovo je piAe, kao sredstvo za ja?anje ivaca i lije?enje svih tipova
neurotskih smetnji, lansirao *EE=. godine farmaceut iz &tlante, John %emberton. 'ada bez
kapi alkohola, piAe je uivalo veliku popularnost zbog svog stimulativnog djelovanja. $ije ni
?udo, kada je uz kofein sadravalo i kokain.
!z sirupa, koji je sadravao kokain, a koristio se za proizvodnju :(oca (ole;, droga je
izba?ena zbog javnog pritiska, ali neki tvrde da je stvarni razlog bio formalne prirode. 4iAe
koke se i dalje koristilo zbog specifi?nog okusa koje je davalo piAu, ali je prije uporabe iz
njega uklonjen alkaloid kokain. $avodno se isti ekstrakt liAa koristi i danas, a izvor biljke je
sjeveroisto?ni %eru.
3 vrijeme kada se vrio pritisak na proizvo@a?a :(oca (ole;, zapo?ela je ubrzana medijska
sotonizacija tvari koja zaista ima puno pravo na nimalo laskavu vezu sa simbolom zla. %rou?i
li se paljivije kako su novine donosile fantasti?ne pri?e o :crnim silovateljima; iz junih
drava &merike, a sve to zbog opaka efekta kokaina na pamet, moe se lako zaklju?iti da je
netko htio jednim udarcem ubiti dvije muhe. "ekstovi su lukavo politizirani, tako da je kokain
ujedno upotrebljen i u neke druge svrhe.
2godno je ono to mi je rekao dr. 9d, ameri?ki lije?nik s privatnom praksom u sjevernom
dijelu 5&D, kada sam ga pitao kako to da sva ta medicinska znanost nije ranije shvatila kolika
je opasnost od kokaina 7 :$ema mjesta ?u@enju, dragi moj. $emoj zaboraviti da su jo *+*>.
godine vodeAi ameri?ki medicinski autoriteti na sveu?ilitima studentima govorili da ljudsko
tijelo ne bi moglo preivjeti brzine veAe od *CC kmVsat D 2nanost je daleko od svemoAi, uvijek
se spoznaje plaAaju rtvama...;.
0ana!nja ver'ija :(oca (ole;, naravno, nema nikakve veze s opakim alkaloidom, osim
imena koje podsjeAa na davnu prolost.
$ema sumnje da je kokain odigrao stanovitu ulogu i u knjievnosti. $emoguAe je reAi koliko
je pisaca koristilo ovu drogu kao stimulativ u svom radu, ali je zgodno u kakav je kontekst
stavlja 5ir (onan Do)le u svom djelu :2nak ?etvorke;. %isac Do)le kokain spominje i u
drugim romanima, a istraiva?i poput, recimo, dr. Davida 'ustoa sa sveu?ilita u Naleu, u
liku profesora 'oriart)a u kasnijim Do)lovim djelima vide utjelovljenje kokainske paranoje
od koje je pisac navodno patio. $jegov junak 5herlock 1olmes, po iskazu svog vjernog
suradnika Fatsona, tri puta dnevno u ruku ubrizgava kokain ili morfij. Jednom ga Fatson
pita to je uzeo, a 1olmes odgovara da se radilo o / postotnoj otopini kokaina. Dvojica
prijatelja polemiziraju o svrsishodnosti uzimanja ovakvih sredstava, a veliki detektiv inzistira
na tome da mu kokain prua izuzetnu ?istoAu uma i potrebnu koncentraciju.
Jasno je da je djelo pisano u vrijeme kada je kokain bio jo samo jedna atrakcija iskoristiva u
knjievnosti. 5herlockov entuzijazam, me@utim, ukazuje na to da je Do)le o kokainu znao
vie od prosje?nih ?itatelja svojih romana.
#jeruje se da je Jack Kerouac, ameri?ki antiheroj pedesetih godina ovog stoljeAa napisao svoj
bestseller od */> tisuAa rije?i :$a cesti; pod djelovanjem amfetamina. %rema tvrdnjama
jednog ameri?kog medicinskog ?asopisa, roman 6oberta 4ouisa 5tevensona :Dr. Jek)ll i 'r.
1)de; nastao je za svega est dana. $ita neobi?no da se ne radi o ?ak =C tisuAa rije?i D
5tevenson je, kao teki tuberkulozni bolesnik, moda uzimao morfij, a po ovako neshvatljivo
brzom pisanju autor ove pekulacije zaklju?uje da je jedino sredstvo koje ga je u to vrijeme
moglo toliko stimulirati, bio upravo kokain. "a mu je droga mogla omoguAiti i vaan uvid u
postojanje skrivene tamne strane ljudske prirode, koju (arl <ustav Jung kasnije naziva
:sjenom;. %sihoanaliti?ari jungovske orijentacije ?esto citiraju upravo ovaj roman kao primjer
prepoznavanja :sjene; u knjievnim djelima. Jedino to vjerojatno neAemo nikada saznati jest
da li je 5tevenson do spoznaje o :tamnoj strani; doao zahvaljujuAi ubrzanim mentalnim
procesima, ili trovanju kokainom.
Prerada koke
Dobiti ?isti kokain, nije nimalo sloen kemijski postupak, pa se tajni laboratoriji na mjestima
gdje ima dovoljno sirovine, lako postave. 3 otkrivanju pogona za preradu koke u Kolumbiji i
oliviji koriste se najmodernija sredstva, uklju?ujuAi satelite. %osao ipak cvjeta, jer se
unitene instalacije obnavljaju brzo. $ije ni ?udo, ako znamo da je zahtjev trita mjeren u
stotinama tona, a neke sasvim proizvoljne kalkulacije pokazuju da je godinji obrt kapitala
vezan uz kokain, samo na ameri?kom tritu, preko >C milijardi dolara. 4a6ouche tvrdi da je
to znatno umanjena cifra i poziva se na neke statistike, prema kojima bi taj iznos mogao biti i
mnogo puta veAi. $jegove pristalice su otkrile ?itav niz novih poduzetni?kih zahvata ranije
spominjanih banaka, koje su sada, uz kokainski, debelo umijeane i u biznis s heroinom, to
se polako ponovo vraAa u modu.
Kada smo veA kod toga, treba napomenuti da investitori u ovu industriju smrti strogo potuju
na?ela trinog gospodarstva. $aime, pred nekoliko godina, kada je proizvodnja kokaina
narasla do te mjere da je ?ak prezasitila trite u velikim ameri?kim gradovima, prema
promatranjima 4a6oucheve organizacije, cijena je najkvalitetnijeg praka iz Kolumbije
drasti?no pala D &li ne zbog klasi?nih trinih razloga. $aime, pad cijena, koji je bio
iznena@ujuAi i za one najokorjelije dilere i ovisnike, izazvan je namjerno, kako bi kokain
postao dostupniji veAem broju ljudi. $aravno, tako je regrutirana nova masa korisnika koji Ae
uskoro postati ovisni do te mjere da neAe moAi mnogo prigovarati eventualnom poveAanju
cijena. "o se i dogodilo. (ijene su ponovo sko?ile, zalihe su se kokaina smanjile i posao se
normalno nastavio dalje. Dakako, sada uz jo veAe zarade. 3sput je provedeno i redovno
?iAenje, pa su smaknute neke slabije karike u lancu, ali i one koje bi uskoro takvima mogle
postati.
"ehni?ki gledano, liAe se koke nama?e u razna organska otapala, kako bi se u vie stupnjeva
postupka uklonili svi neeljeni sastojci koje biljka sadri. %o?inje se s alkoholom, a zavrava
ekstrakcijom s kerozinom, ?ime se dobiva =C posto ?isti kokain.
%roblem je u tome da svaka droga, koju elimo ubrizgati u krvotok, mora biti topiva u vodi.
<rubo ekstrahirana koka, niska stupnja ?istoAe, ne zadovoljava taj kriterij, pa se podvrgava
daljnjim zahvatima. Oni podrazumijevaju obradu oksidansima i kiselinama, ?ime se dobiva
proizvod topiv u vodi. "o je tada ++ postotni, ?isti kokain, odnosno kokain hidroklorid, koji
se :mr?e; ili unosi u tijelo intravenozno. "o je onaj ?uveni, bijeli kristalini?ni prah.
Kokain hidroklorid se umrkava tako da se praak slae u retke, obi?no na povrini ogledala,
ili stakla. 5vaki redak sadri negdje izme@u BC i -C miligrama droge. Ovisno o tome koliko
droge korisnik eli unijeti u organizam, on kroz nosnu upljinu udie odre@eni broj redaka.
Ovaj se oblik kokaina unosi cjev?icom, smotanom nov?anicom ili li?icom, tako da se jedna
nosnica za?epi, a na drugu naglo udahne bijeli sadraj li?ice.
1idrokloridna forma je topiva u vodi, pa se tako otopljena moe ubrizgati u ilu, a srednja
doza iznosi oko *= miligrama. Krvotok je put kojim narkotik stie do mozga, pa Ae efekt biti
tim snaniji, to je put do modanih receptora kraAi. "ako se vakanjem koke unosi vrlo mala
koli?ina samog kokaina, koji prolazi kroz probavni trakt, pa efekt treba ?ekati najdue.
3mrkavanjem kokain u krvotok ulazi kroz sluznicu, pa u sistem ne ulazi cjelokupna koli?ina
droge. 9fekt nastupa u razdoblju izme@u - i > minuta. Kada se koristi injekcija, eljeno stanje
nastupa prakti?ki trenutno.
3 igri je i intenzitet djelovanja droge, koji je najslabiji kod vaka?a liAa, jak kod mrkanja, a
jo ja?i kod izravnog unoenja narkotika u krvotok. rzina kojom kokainoman postaje rob
droge ide istim slijedom.
3 potrazi za sve veAim i uzbudljivijim uicima, otkriveni su jo aresivniji oblici
kokainaI;slobodna ba'a; i :crack;. %ostoji i tzv. pasta( poluproizvod izme@u koke i ?istog
kokaina, a uglavnom ga koriste u %eruu. 6adi se o sme@oj smjesi s raznim dodacima, koja se
naj?eAe mijea s marihuanom i pui. $etko je zaklju?io da je najkraAi put do mozga, koji
droga treba prevaliti da bi ovisnika prenijela u kemijska nebesa, kroz pluAa, dakle, puenjem.
1idrokloridna forma nije pogodna za puenje, veA je treba natrag preraditi u oblik, koji ne
sadri dodatak molekuli to omoguAuje njenu topivost u vodi. #-lobodna ba'a; zahtijeva
neto sloeniji postupak da bi postala pogodna za puenje, a daje efekte poput onoga u
krvotok ubrizganog kokain hidroklorida.
#Crack; je definitivno, uz neke sinteti?ke halucinogene, najgora droga koja danas egzistira
na tritu. Da bi se od standardnog kokaina dobio :crack;, dovoljno je u kuAnoj radinosti
primjeniti peAnicu, vodu i obi?ni praak za pecivo. %uenjem :cracka; u mozak se u
najkraAem roku unosi maksimalna koli?ina kokainskih molekula, to garantira doivljaj
neusporediv s onima bilo koje druge poznate droge. :(rack; je jeftin i dostupan, zapravo je
dovoljna relativno mala koli?ina samog kokaina u ovom proizvodu, a da se izazove reakcija
koja nadmauje sve do sada poznato. "o je zbog njegovog munjevitog i izravnog djelovanja
na mozak.
:(rack; je potisnuo :slobodnu bazu;, jer je za njenu konverziju iz kokaina potrebna primjena
nekih hlapljivih otapala, pa ako se taj postupak ne izvede s dovoljno stru?nosti, zaostalo
otapalo poput, recimo, etera, moe kod puenja opasno opriti lice pua?a. 3pravo se to
dogodilo glumcu 6ichardu %r)oru, ali i mnogim drugim uivaocima. $e samo da s :crackom;
nema takve opasnosti, veA on djeluje intenzivnije i popularnost mu neprekidno raste, ?ak
me@u djecom. Danas nije nita neobi?no u 5&D sresti :crack babies;, djecu ro@enu od majki
ovisnica o ovom pravom dinamitu za mozak, koji izaziva navikavanje u rekordno kratkom
roku. "e se bebe ra@aju kao ovisnici o drogi i veA postoje ?itavi postupci kojima im se
pokuava pomoAi.
#remena kada je prof. 'orell, 1itlerov osobni lije?nik, svome gazdi davao, obi?no nakon
svakog vojnog poraza Fermachta, manje koli?ine kokaina i time ga drao u dobrom
raspoloenju, davno su prola. $ema vie amfetamina, koji je bar na neko vrijeme potisnuo
zlu koku. Odnosno, ima ga, ali je u borbi protiv :cracka; sasvim posustao. Kada sam s jednim
&merikancem iz industrijskog grada NoungstoLna u Ohiju razgovarao o kvartu, gdje se u
prvoj petini ovog stoljeAa rodila moja majka, dijete hrvatskih emigranata koji su tamo ivjeli,
on me izvjestio da se tu sada nalaze :crack houses;, :kuAe cracka;, nastambe u kojima u
stranim uvjetima ive teki ovisnici o :cracku;. 'ahom se radi o ljudima, koji su vie puta
prolazili kroz razne programe rehabilitacije i bezuspjena odvikavanja od paklene supstance,
koja je svoj pohod po?ela u zemlji !nka. ! sada naplatilo sva zla, koja joj je u svojoj pohlepi
donio bijeli ?ovjek.
Kokain u bilo kojoj formi, a osobito kao :crack;, u prodaji :na ulici; ne?ist je i kao takav jo
opasniji. %reprodava?i, u elji za to veAom zaradom, ovoj drogi dodaju sve i sva. Kada se
?itaju analize napravljene u laboratorijima G!8a, ?ovjek se ne moe na?uditi to se sve moe
naAi kao dodatak drogama. One koje ne ubije prevelika doza, moe ubiti loa kvaliteta
narkotika, kojeg si pod kraj svoje tragi?ne karijere jo jedino mogu priutiti. Ovisnici su pak
najpouzdanije karike u lancu distribucije droge, jer neAe nikada odati izvor iz kojeg dolazi
ukleti eliksir koji ih odrava u ivotu. Krug je vrlo vjeto zatvoren, od banaka u sjeni,
korumpiranih politi?ara i policajaca do dilera, koji drogom, novcem ili revolverom
urazumljuju poneku ov?icu to pokazuje namjeru pobjeAi od pomno ?uvana stada. 5tada koje
raste iz dana u dan...
1ksplo!ija na(ona
$egdanji diler 'ichael misli da osobu, koja jo nije tei ovisnik o kokainu, moe kao
potroa?a ove droge prepoznati samo netko tko s time ima iskustva. :"o su sitni detalji u
ponaanju;, objanjavao mi je, :?ovjek je nekako nemiran, stalno u nekom :movingu;, pali se
na nevane stvari, nenormalno je susretljiv i pri?ljiv. 6e?enice sklapa brzo, one su ?esto lijepo
sro?ene. 5vi mu se planovi ?ine ostvarivima, gotovo da su samo stvar formalnosti. Hesto je
eufori?an, gubi kriterije, a katkada se javljaju tikovi, kratki karakteristi?ni pokreti koji se
ponavljaju. 3vijek je tu neki blagi nemir i on ne moe pasivno sjediti ili leati. 'ora se
kretati, pa makar to bilo ritmi?ko skidanje nepostojeAe dlake s vrha nosa. Dok kokain djeluje,
sve je u redu i mislim da, ako ?ovjeka ne poznajete od ranije ili vam na pamet ne padne
moguAnost da neto uzima, neAete lako prepoznati onoga tko jo nije ?vrsto u kandama
kokaina. Ja sam snabdijevao biznismene, koji su normalno funkcionirali u svojim sredinama,
a da nikome nije sinulo da je njihova neobi?na radna energija povezana s redovitim porcijama
kokaina...;.
"okainoman srlja prema kompletnom slomu, dakako, ako na vrijeme ne zatrai pomoA i pri
tome donese ?vrstu odluku da se kokainu neAe vratiti ni pod kakvim okolnostima. %ut
kokainomana do potpune propasti, od rajskih vizija do pakla potpunog ludila, odli?no opisuje
runo isio. %rema njemu, nakon nekog vremena nastupaju halucinacije, koje u sebi imaju
neko skriveno zna?enje. Obi?ne slike postaju :ive;, javljaju se i slune halucinacije, a vizije
prate stanje ekstremnog uitka i euforije. 5ve to traje tako dugo dok su receptori u mozgu pod
okupacijom kokaina. Kada ga ponestane, nastupa bezvoljnost i depresija i ovisnik ne pokazuje
interes ni za to drugo doli za uzimanje nove doze, koja Ae ga vratiti u staro stanje i ponovo
mu dati energiju kojom Ae nastaviti sa svojim poslom.
%ostupno dolazi do moralne degradacije, udaljavanja od porodice i obiteljskih obveza, a
psihi?ki ivot rtve kokaina postaje komar. Hovjek primjeAuje poreme)aje u mehani'mu
pam)enja, a nerijetko ga spopadaju nekontrolirani napadi bijesa, ljubomore ili opsesivnog,
bezrazlonog straha. 4i?nost mu se pomalo raspada i on postaje rtva naglih promjena u
emocionalnim stanjima, manije gonjenja i niza drugih negativnih psihi?kih stanja, koja se
odraavaju i na njegovu vanjsku izgledu. <ubi na teini, nema apetita, zaputen je i neuredan,
a nagon za bijelim demonom sve je ja?i. #eA opisanoj perforaciji nosne pregrade u slu?aju
ovisnika koji kokain mr?e, obi?no prethode teko zaustavljiva krvarenja iz nosa, a katkada i
komplicirane gnojne upale.
5tvari kulminiraju onim to se zove #kokainskim ludilom;. "o stanje ima sve karakteristike
paranoidne shizofrenije. Hovjek u tom stanju moe po?initi svakojake zlo?ine, prema
drugima, ali i prema sebi. $eki misle da dolazi do osloba@anja najdublje potisnutih agresivnih
nagona, koji eksplodiraju punom snagom, pa kokainoman moe u takvoj situaciji po?initi
samoubojstvo, ali i viestruko ubojstvo.
Ogroman broj osoba, koji bez znanja okoline, ili medicinskih ustanova, uzima :crack; dulje
vrijeme, zacijelo je vaan faktor kada je u pitanju rastuAe nasilje u pojedinim kvartovima
gradova poput 4os &ngelesa, %hiladelphije, $eL Norka, Fashingtona itd. 5ve je vie nasilja
za koje ne postoji pravi motiv, a da nitko zapravo nema evidenciju o tome koliko je stalnih
potroa?a :cracka; me@u onim najmla@ima i koliko je njih veA zahvaAeno :kokainskim
ludilom;. 9videntno je da su ljudi ovisni o :cracku; pokretne tempirane bombe s kojima je
lako manipulirati.
Dr 4ee 1earn, direktor laboratorija u 'etro Dade (entru za medicinska istraivanja,
primijetio je da su u?estali slu*ajevi smrtnosti od prevelike doze kokaina, iako su koli?ine
droge na@ene u krvi umrlih bile znatno ispod onih koje se smatraju smrtonosnima. 3z pomoA
dr Deborah 'ash iz 'iamija, ustanovio je da smrt u takovim slu?ajevima po svoj prilici
izaziva derivat kokaina, kokaetilen, spoj za koji se zna da nastaje djelovanjem enzima u jetri
osoba koje su sa kokainom uzimale i alkohol. 2a kokaetilen, kojem dr 'ash pripisuje snanije
narkoti?no djelovanje od samog kokaina, vjerovalo se da ne prodire u krvotok ?ovjeka, veA
svoj put po organizmu zavrava u urinu. 3skoro su istraivanja upozorila da vjerojatno nije
tako, te milijuni potroa?a ove droge, koji je redovito kombiniraju s alkoholom, zapravo
riskiraju iznenadnu smrt od doza kokaina koje su nie od letalnih. Kokaetilen je izrazito
opasan, katastrofalno djeluje na srce i poti?e virus 1!#8a, dajuAi unutar ljudskog organizma
kokainu, koji veA i sam moe izazvati teka oteAenja poput %arkinsonove bolesti, jo veAu
ubojitost.
!spitivanja su pokazala da je kriminal, koji uklju?uje nasilje, ?esto povezan s narkomanskim
ludilom, koje se opet, u pravilu, povezuje s :crackom; i drugim oblicima kokaina. %ovezanost
kriminala s ovisnoAu o tekim drogama potvr@ena je brojnim studijama, a neke od najnovijih
na?injene su u $izozemskoj, koja je ina?e jedna od najliberalnijih zemalja kada je u pitanju
potronja zabranjenih sredstava. %rema 'artinu <rapendaalu, kokainoman u fazama
apstinencije u prosjeku od kriminalnih djelatnosti zara@uje -C dolara na dan, dok za vrijeme
uzimanja droge ta svota iznosi E> dolara. 2animljiva je i jedna opirnija studija, koja pokazuje
od ?ega ive ovisnici o tekim narkoticima u :aktivnoj; fazi svog narkomanskog ivljenja.
"ako B+ posto prihoda ovisnik ostvaruje primanjem socijalne pomoAi, svega , posto od
potene zarade odnosno plaAe, BC posto od prodaje droge drugim osobama, *> posto od
prostitucije, B, posto od kriminalnih djelatnosti, na koje je u nedostatku novca prisiljen, a od
ostalih djelatnosti zara@uje E posto od svog ukupnog prihoda. 3zmemo li u obzir da su
preprodaja narkotika, te kriminalne aktivnosti, u koje je narkoman uvu?en u nedostatku
sredstava za ivot i kupovinu droge, zatim i prostitucija, zapravo sve vidovi kriminala, ispada
da je rtva neke od teih droga, poput kokaina, prisiljena =C posto svoje zarade steAi
nelegalnim sredstvima. "o su zastraujuAa saznanja, koja nas ponovo upuAuju na ono
temeljno pitanje 7 je li ovisnik o tekim drogama bolesnik ili kriminalac M #eAina ovisnika,
prema spomenutim statistikama, sti?e prihode kriminalnim aktivnostima, to ih stavlja u
kategoriju kriminalaca. Do koje mjere bolesno stanje, izazvano djelovanjem droga, opravdava
takav na?in ivota M
"postol smrti
"okain je vrsta droge koja, bez sumnje, nakon nekog vremena od korisnika u?ini invalida,
nesposobna za normalan ivot i velikim se uspjehom smatra ako se netko, tko je veA postao
ovisnik, otkine iz njegovih ralja. Osoba ovisna o bilo kom obliku kokaina, a posebice
:cracku;, nedvojbeno je bolesnik( kojega takvim treba smatrati i tretirati.
-mrtnost kod kokainizma moe nastupiti iz raznih razloga, od kojih smo neke veA
spominjali. 3z spomenute simptome, to se javljaju kod potroa?a kokaina, za koji su neki
autori pred dvadesetak godina naivno vjerovali da mu prodaja jenjava, ima i onih, na koje se
nismo osvrtali. "ako smrt, recimo, moe nastupiti i od akutnog kardiovaskularnog kolapsa, a
postoji i podulja lista tjelesnih oteAenja koja nastupaju u razli?itim fazama ovisnosti.
3vijek me zanimalo zato svi ti zastraujuAi podaci ne utje?u na one koji su veA o kokainu
ovisni, ili bar one koji bi to mogli postati. Kona?no, i na one koji ga jo nisu ni iskuali, a
eljeli bi to u?initi. #eA spomenuto nizozemsko istraivanje bavilo se i tim problemom, a kao
tipi?no tuma?enje izdvaja objanjenje jednog ovisnika7
:3vijek sam mislio7 meni se ne moe dogoditi nita. Ja sam iznad svega toga. #jerovao sam u
one pri?e, koje su stalno ponavljale da se nuno ne mora :zakva?iti;. Oni slabi Ae se
:zakva?iti;, ali ja ne...;.
6visnost nastupa postupno, obi?no kada dolazi do prelaska od povremenog uzimanja droge
na dnevne doze. Ovisnost se moe izbjeAi rigoroznom kontrolom u?estalosti uzimanja, kako
je to slu?aj kod :vikendaa;, osoba koje preko tjedna imaju sloene obveze, a subotom i
nedjeljom se preputaju orgijanju za?injenom narkoticima. Kada su u pitanju :teke droge;
J:hard drugs;K u koje spada i kokain, tu kontrolu nije lako odrati. Kod osoba, koje u
pubertetu naglo prelaze od eksperimentiranja drogom u fazu svakodnevnog uzimanja, u
pravilu dolazi do razvoja patoloke li?nosti, to se moe o?itovati i mnogo kasnije.
%rofil ovisnika o kokainu i drugim tekim drogama u ezdesetim, osamdesetim i devedesetim,
po svemu sudeAi, mijenja se, ali neke karakteristike ostaju iste. Drutveni je status ovdje od
velike vanosti, osobito za mla@e i neafirmirane osobe. Korisnik Ae dodatno uzbu@enje i
smisao pronaAi u statusu, koji mu omoguAuje od okoline osu@en i izopa?en stil ivota. On
sebe ne doivljava kao jadnog, veA :otkva?enog;, to oni, koji nisu imali njegova iskustva :ne
mogu shvatiti;. Pivot s drogom, s druge strane, naizgled nudi sigurnost, predvidivost ivotnih
zbivanja, a krug u kojem narkoman boravi, sve mu ?eAe prua identitet, koji drutvo
prepoznaje. Osu@uje ga i ali, ali i respektira u negativnom smislu te rije?i.
!pak, moja osobna iskustva, u kontaktima s ovisnicima o drogama poput kokaina, govore mi
da za kokain moemo lako reAi ono to je netko jednom rekao za bolest raka7 :<otovo o
ni?emu ne znamo toliko mnogo kao o raku, a ne postoji nita, pred ?ime smo nemoAniji nego
pred rakom...;.
3su@ujem se reAi7 onaj tko nita ne zna, nepobjediv je. $ema argumenta u diskusiji s osobom
koja nije upoznata sa stvarnim :horrorom; prema kojem vodi njena staza posuta bijelim
prahom. ar ne onog koji bi je mogao pokolebati, ako je dobro preparirana od apostola
ijelog oga s &nda. Oni koji su veA zaglavili, imaju poneto druk?iji stav od onih koji jo
nisu. Jedan B*8godinji mladiA, ovisnik ?ija mi kasnija sudbina nije poznata, to mi je objasnio
vrlo precizno 7
:... olje tri godine ivota u raju i umrijeti mlad, nego sedamdeset samrtno dosadnih godina
kao ?inovni?iA u kakvoj firmi, kojemu na kraju vie ne dri prostata, pa pia pod sebe i samo
maltretira okolinu. %ri?aju mi o vjeri, mistici, meditaciji... 2ato da provedem godine mireAi
satima svaki dan meditirajuAi, ili se moleAiM 2a malo svjetla izme@u o?iju, osjeAaj oputenosti,
ili bolju probavuM 0to Ae mi taj dave, kada s dva dima doivljavam blaenstvo, koje se ne
moe nazvati nikako osim boanskim. 0to se ti?e cijene, logi?no je da je ona visoka kada je u
pitanju veliki dobitak, maksimalni uitak...;
Osjetio sam kako mi je njegov odgovor podigao tlak i morao sam reagirati 7
:6adi se o odgovornosti ljudskog biAa kojemu je podaren ivot. 5vijesno unitavanje ivota i
odlu?ivanje koliko Ae on trajati, bacanje je tog dara 5tvoritelju natrag u lice. Da ti 5tvoritelj
nije podario ovaj ivot, tijelo i osjete, ti ne bi ni mogao iskuavati taj tvoj usrani :crack;.
Osim toga, koliko mi je poznato, put preko tih nebesa, bez iznimke, zavrava u paklu. $e
samo za tebe, veA i za tvoje roditelje, suprugu, djecu... (ijenu plaAaju i oni...;.
$isam ga vie sreo, ne znam je li jo uopAe iv. 5vojom mi je vulgarno iskrenom logikom dao
misliti koliko je teak zadatak onih, ?iji je posao otrgnuti ovisnika o kokainu od magi?ne
privla?nosti kemikalije, koja ?ovjeku daje iluziju vje?nosti, istovremeno mu iza le@a ubrzano
pomi?uAi kazaljke na satu ivota. Hime nadomjestiti neodoljivu ?enju svake stanice tijela za
drogom i tako sprije?iti neizbjeno rastakanje biAa, koje je nekad bilo ne?ije nevino, emotivno
i toplo dijeteM
Dok sam sjedio u umi uz obalu sjevernog 'ainea, nakon razgovora s ovisnicima, moji su me
pokuaji ukazivanja na ljubav i tolike druge divne stvari na ovom svijetu podsjeAali na dane
kada sam u 5ahari u aci stezao pustinjski pijesak. Koliko god sam stiskao, pijesak je ipak
pomalo klizio iz svoje zamke. $emoA je ono to sam osjeAao. 2nao sam da tog istog trenutka
tisuAe milijardi molekula boga !nka hita prema mozgovima stotina tisuAa ljudi i djece, dok
ra?unala u mnogim bankama biljee priliv novih :zelembaAa; na ra?une nekih potovanih,
uglednih i utjecajnih gra@ana svijeta, kojeg ponosno zovemo civiliziranim.
H,R6IN
konj 'a vje*na lovi!ta
<otovo cjelokupna svjetska proizvodnja od otprilike ,.CCC
tona sirovog opijuma odvija se danas na duga?kom potezu
od preko sedam tisuAa kilometara, koji se protee od "urske
preko %akistana do 4aosa, a zahvaAa uglavnom planinske
krajeve u kojima dobro uspijeva mak poznat pod latinskim
imenom %apaver somniferum. 5eljaci i pripadnici plemena
osam razli?itih nacija sudjeluju u ovom biznisu, ?ija povijest
pokazuje da je politika daleko najvanija stvar na ovom
svijetu. !nteresi obavjetajnih slubi u postizanju odre@enih globalnih stratekih ciljeva utrli
su put heroinu, najopasnijoj prera@evini koja se dobiva iz opijuma, na ameri?ko trite i to od
vremena neposredno nakon Drugog 5vjetskog 6ata, kada se stvorila jedinstvena prilika da se
&merika trajno rijei ove jezive napasti. $aime, u vrijeme prije rata u 5&D je bilo oko BCC
tisuAa ovisnika o heroinu, da bi ta brojka ?etiri godine kasnije pala na samo BC tisuAa. "aj
neo?ekivani razvoj doga@aja trebalo je zahvaliti nedostatku droge na crnom tritu koje je
uslijed ratnih operacija u podru?jima odakle je ona dolazila po?elo odumirati i tako naprosto
prisililo narkomane na odustajanje od skupe i pogubne navike. 5icilijanska se mafija jo nije
oporavila od masovnih likvidacija svojih ?lanova koje je provodio 'ussolinijev reim, a
korzikanski su klanovi oko 'arseillesa bili u nemilosti zbog suradnje s njema?kom
okupacijskom vlaAu.
<odine *+,/., predsjednik 5&D "ruman, ustanovljava (!&8u, obavjetajnu agenciju kojoj je,
u to vrijeme, glavna briga suzbijanje komunisti?ke opasnosti, koja dolazi odasvuda. Osim
komunisti?kih velesila nastalih ili oja?alih u ratu, 55568a i Kine, sve ukazuje na ja?anje ove
ideologije u !taliji i Grancuskoj. %rete?a (!&8e, O55 dobiva te signale jo od doba iskrcavanja
saveznika na 5iciliju *+,-. godine, jer se na talijanskom kopnu broj ?lanova komunisti?ke
partije udvostru?ava.%o?inju naga@anja o moguAem preokretu u toj zemlji neposredno nakon
pada "reAeg 6eicha.
Da bi stvari shvatili jo bolje, treba se vratiti na po?etke rata, kada se na njujorkim dokovima
doga@a niz sabotaa koje kulminiraju potapanjem francuskog broda :$ormandia; u sastavu
savezni?kih snaga. $jema?ke se podmornice opasno pribliavaju ameri?koj obali, pa se mora
pod hitno stvoriti sustav praAenja u koji treba uklju?iti stotine ribara i lu?kih radnika.
'ornari?ki obavjetajci otvoreno priznaju da to neAe iAi lako bez pomoAi nepisanih gospodara
dokova, mafioza talijanskog porijekla, ?iji je boss u to vrijeme Joseph :Joe 5ocks; 4anza.
'afija koji ima problema sa zakonom pristaje na suradnju, broj sabotaa nakon nekoliko
leeva koji su isplivali u luci pada, ali sam 4anza misli da u igru treba uklju?iti
neprikosnovenog genija ameri?kog podzemlja, (harlesa :4uck)a; 4uciana, koji u to vrijeme
odra@uje kaznu od -C do >C godina robije u nekoj kaznionici blizu kanadske granice. 4uciano,
koji sjedi zbog organiziranja prostitucije, biva preba?en u zatvor u &lban)ju, gdje pregovara
sa stanovitim 1affendenom, visokim ?asnikom mornari?ke obavjetajne slube. $e izravno,
veA preko svog zastupnika, ?uvenog gangstera 'e)era 4anskog. 3klju?uju se Joe &donis i
Grank (ostello i njema?ke sabotae sasvim prestaju.
#eA je *+,-. godina i saveznici pripremaju iskrcavanje na 5iciliju, pa mafijai ne gube posao.
%ovezuju se s :capom; mafije na 5iciliji, don (alogerom #izzinijem, koji saveznike
snabdijeva svim potrebnim informacijama, otkriva puteve krijum?ara za koje $ijemci ne
znaju i savezni?ke se trupe iskrcavaju prakti?no bez gubitaka u ljudstvu. Don (alovi ljudi po
brdima 5icilije likvidiraju njema?ke snajpere, bivaju vodi?i &merikancima, a kada se veAina
snaga prebacuje na kopno !talije, vlast u sicilijanskim gradiAima povjerava se mafijakim
bossovima. 3sput, O55 sugerira don (alu da podri sicilijanske separatiste koji se ele
otcijepiti od !talije. 2lu ne trebalo, ako slu?ajno u !taliji komunisti pokuaju preuzeti vlast.
<otovo feudalni mafijaki mentalitet, uz podrku &merikanaca, bio je dovoljna brana
komunizmu.
6at zavrava i 3jak 5am daruje 4ucianu slobodu. 5 jo stotinjak ameri?kih mafijaa prognan
je u !taliju, gdje odmah, uz podrku sada veA i politi?ki utjecajnog don (alogera, organizira
proizvodnju heroina, koji Ae na kraju zavriti na ameri?kom tritu. 3 po?etku jednostavno
kupuje drogu od ugledne farmaceutske tvrtke 5chiaparelli, da bi, nakon to su dobili podatak
da je 4uciano od iste firme kupio ?ak /CC kilograma ovog tekog narkotika, &merikanci
intervenirali kod talijanske vlade i na trenutak zaustavili zahuktali pogon.
$a scenu stupa 5ami 9l Khour), 4ibanonac koji iz "urske uvozi opijum, prera@uje ga u
morfinsku bazu i dalje alje na 5iciliju, a kasnije i u laboratorije oko 'arseillesa. 5ve se
odvija gotovo bez prepreke, jer 9l Khour) podmiAuje sve, od direktora bejrutskog aerodroma
do visokih policijskih funkcionera. 5 druge strane, 4uciano i don (alo otvaraju tvornicu
slatkia u %alermu, u kojoj se zapravo morfinska baza prera@uje u heroin i sloenim kanalima
alje u &meriku.
'arsejski Korzikanci su veA abolirani J'arseilles je snano uporite francuske komunisti?ke
partije u ?etrdesetima. $a poticaj (!&8e, korzikanski klanovi suzbijaju radni?ke trajkove
koje organizira K%G *+,/. i *+>C. godine,op.a.K, jer trebaju (!&8i za preuzimanje grada u
kojem tako@er u to vrijeme prijeti :crvena opasnost;. ! De <aulleova vlada koristi usluge
Korzikanaca u borbi protiv francuskog teroristi?kog podzemlja. 3skoro dokove vane
mediteranske luke kontrolira korzikanska mafija, pa se otvaraju brojni ilegalni laboratoriji za
proizvodnju heroina, a ovdje su i brodovi kojima Ae otploviti prema najveAem tritu droga na
svijetu. Da sprega 4uciana i Korzikanaca funkcionira savreno pokazuju ameri?ke statistike,
prema kojima je broj ovisnika o heroinu od *+,>. do *+>B. porastao od BC na =C tisuAa, a
*+=>. je registrirano *>C tisuAa redovnih korisnika smrtonosne droge. #rata heroinu su
otvorena, jedinstvena prilika da ovaj nehumani biznis izumre proputena je.
(!& organizira vojsku kineskih nezadovoljnika uz burmansku granicu. !nvazija na jugozapad
Kine ne uspijeva i te *+>B. godine, kada jo bukti hladni rat, &merikanci procjenjuju da je
opasnost od jake kineske armade dovoljna da se u regiji neto poduzme. "rupe kineskih
nacionalista ostaju uz burmansku granicu kao neka vrsta brane prema eventualnoj invaziji
komunisti?ke Kine, a sli?na se taktika kasnije primjenjuje od *+=C. do *+/>. godine u 4aosu.
"amo se uspostavlja vojska od -C tisuAa domorodaca, pripadnika plemena 1mong, ?iji je
zadatak borba protiv laoskih komunisti?kih gerilaca. Kinezi u urmi, a jo vie pleme
1monga u 4aosu deceniju kasnije organizira uzgoj biljke koja ovdje uspijeva izvanredno, a
nalazi se daleko od puteva, u nepristupa?nim planinama obraslim gustim umama.
Od opijma do heroina
6ije? je, dakako, o opojnom maku, ?ije Ae zelene ?ake neposredno nakon otpadanja cvijeta
zarezati na vie mjesta specijalnih noem. $a zarezanim Ae se mjestima izlu?iti mlije?nobijeli
lateks, koji poprima sme@ecrnu boju, a skida se tupim noem. 6adi se o sirovom opijumu,
koji Ae na konjima transportirati do pogona u kojima se prera@uje u mor$insku ba'u. Ovdje
je srce jugoisti?ne &zije, malo podru?je koje je dobilo ime 2latni "rokut. Odavde dolazi -.CCC
tona sirovog opijuma godinje, to predstavlja ?ak /C posto svjetske ilegalne produkcije. Ovaj
je unosni posao u periodu od *> godina, do *+/>. odli?no organizirao i vodio general #ang
%ao, zapovjednik vojske koju je stvorila (!&.
$a &fghanistan, %akistan i !ndiju otpada nekih B, posto proizvodnje opijuma, koji je igrao
ulogu i u financiranju oslobodila?kih snaga afghanistanskog vo@e <ulbuddina 1ekmat)ara,
dok su se one borile protiv okupacije sovjetskih trupa. (arterova administracija naoruava
mudahedine i odbija prijedlog savjetnika dr. Davida 'ustoa da to uvjetuje prestankom
uzgoja opijuma. Dr. 'usto tvrdi da je te *+/+. godine, heroin iz &fghanistana i %akistana
zapljusnuo &meriku i poveAao smrtnost od te droge u $eL Nork (it)ju za ?ak // postoD
Mor$inska ba'a je oko *C puta laka za transport od sirovog opijuma, pa se taj postupak
provodio relativno blizu mjesta gdje je mak uzgajan. %roces diacetiliranja morfina, kojim se
dobiva heroin( dosta je sloen, pa se vjeruje kako se uglavnom obavlja u opremljenijim
laboratorijima u 1ong Kongu. anke u ovom gradu nerijetko otkupljuju veAe koli?ine srebra i
zlata, jer domoroci iz 2latnog "rokuta ne vjeruju ni u jednu valutu. %o svemu sudeAi nije u
pitanju samo nabavka zlata za otkup morfinske baze, veA i sudjelovanje banaka u financiranju
ovoga posla, koji nikako ne moe donijeti gubitke. Kako pie &lfred F. 'c(o), (!& nije
izravno sudjelovala u podjeli gomile novca koji se u ovom poslu okreAe, ali je njena
zrakoplovna kompanija &ir &merica svojevremeno pomagala proizvo@a?ima opijuma u
transportu sirovine, ?ak i onda kada se znalo da ?isti heroin dobiven od opijuma iz 2latnog
"rokuta ?esto zavrava u ilama ameri?kih vojnika u #ijetnamu.
5 vremenom hongkonkim laboratorijima po?inju konkurirati oni izgra@eni u bepuAima
2latnog "rokuta i zaba?enim dolinama u %akistanu. %roizvodnja visokokvalitetnog heroina
odvija se u ?etiri stupnja. 3 prvom se *C kilograma morfina est sati grije s istom koli?inom
acetanhidrida i dobiva *C kilograma heroina niske ?istoAe. 3 drugom se dobiveni produkt
dalje pro?iAava vodom i kloroformom, te tretira otopinom natrijeva karbonata. $a dno pada
neto ?iAi heroin koji se dalje pro?iAava alkoholom i aktivnim ugljenom, pa je to sada veA
tzv. heroin br. -. Do ovog stupnja postupak moe voditi priu?eni kemi?ar. Da bi se dobio tzv.
heroin br. ,, ?ija je ?istoAa izme@u EC i ++ posto, potrebno je stru?no znanje, jer je zahvat
sloeniji, a podrazumijeva i koritenje etera, koji moe u odre@enom trenutku eksplodirati,
ako njime barata neupuAena i nespretna osoba.
Ovako pripremljeni, visokokvalitetni heroin alje se u 5&D preko razli?itih kurira, od
stjuardesa, poslovnih ljudi i diplomata do marsejskih gangstera i kineskih trgovaca. Dakako,
koriste se i brodovi, zrakoplovi i sva moguAa druga sredstva, a ra?una se da vrhunski ameri?ki
:dileri; uzimaju BC do *CC kilograma ?istog heroina u jednoj poiljci. "o se onda pakira po *
do *C kilograma i distribuira posrednicima koji dalje razrije@uju drogu tako da ona, kada
promijeni mnogo ruku i dospije do krajnjeg potroa?a, ovisnika s ulica $eL Norka, 4ondona
ili &msterdama, katkada ?ak ne sadri vie od > posto ?istog narkotikaD O kakvoj je zaradi
rije?, ne treba ni govoriti.
Kako su obavjetajne slube pomole irenju najopasnije droge u zapadnim zemljamaM %rema
'c(o)u, diplomati i pijuni dolaze u dodir s ?lanovima podzemlja koji za njih obavljaju
odre@ene poslove, a istovremeno su umijeani u trgovinu drogom. Hesto politi?ki i
obavjetajni interesi, kao u primjerima koje sam naveo, zahtijevaju prikrivanje ljudi koji se
bave prometom droga, jer je njihova uloga od bitne vanosti za odravanje stabilnosti i
ravnotee utjecaja u nekoj regiji. Doga@a se pak i to da pijuni na svoju ruku umijeaju prste u
verc heroinom, koji donosi goleme profite.
Diplomatsko !ata$kivanje
$ajbolji primjer diplomatskog zatakavanja afere vezane uz krijum?arenje heroina jest onaj
laoskog princa 5opsaisane, koji je *+/*. imenovan za veleposlanika 4aosa u %arizu. 5
aerodroma u #ientianu mladiA je ispraAen uz veliku pompu u kojoj su sudjelovali mnogi
uglednici zapadnih veleposlanstava. %rinc je pripadao kraljevskoj obitelji, bio je istaknuti ?lan
antikomunisti?ke lige i predsjednik udruge &lliance Grancaise. Grancuski veleposlanik u
4aosu odrao je prije prin?eva puta dirljiv govor iz kojeg je bilo jasno da su Grancuzi vrlo
zadovoljni ovim izborom.
! do?ek na Orl)ju je bio veli?anstven. 3z francuske diplomate pojavilo se i osoblje laoskog
veleposlanstva u %arizu. $o, nastao je sitan problem. %rtljaga novope?enog diplomata
zagubila se i on je nao?igled okupljenih doslovce pobjesnio. Kada su luksuzni kov?ezi
kona?no prona@eni, jedan je nedostajao. ! dok se 5opsai, kako su ga zvali prijatelji, vrpoljio
?ekajuAi da se zadnji dio njegove prtljage odnekud pojavi, u susjednoj su prostoriji francuski
policajci izvagali =C kilograma najkvalitetnijeg heroina prona@enog u diplomatovom
kov?egu.
5tvar je preuzela obavjetajna sluba i afera je zatakana. %rinc je ?ak zatraio vjerodajnice od
francuskog predsjednika, a one su mu uskraAene tek nakon dva mjeseca razmiljanja. O tome
da ga se strpa iza reetaka nije bilo ni govora. 'irno je odletio natrag u 4aos. !nteresi u regiji
su prevladali.
Krajem ezdesetih i po?etkom sedamdesetih raspada se :europska
veza;. $a 5iciliji dolazi do mafijakih obra?una, a u 'arseillesu
policija sve uspjenije plijeni gotove poiljke heroina za &meriku.
"urska staje na kraj uzgoju opijumskog maka, pa je sve tee doAi do
sirovina za heroin. 3 prosincu *+/*. godine postaje jasno da su neki
pripadnici 5D9(9, francuske tajne slue, duboko uvu?eni u trgovinu
heroinom. &merikanci hapse pukovnika %aula Gourniera i dokazuju
da je ovaj visoki ?asnik francuske obavjetajne slube
prokrijum?ario ,> kilograma heroina u &meriku, a nekako u isto vrijeme zdruene ameri?ke i
francuske policijske snage u %arizu hvataju Korzikanca &ndrea aba)a, koji kod sebe ima
*C= kilograma visokokvalitetnog heroina. $ekoliko mjeseci kasnije, Grancuzi otkrivaju ?ak
,*> kilograma heroina na brodiAu :(aprice des "emps;, a nakon provale u jedan marsejski
laboratorij i zapljene **+ kilograma droge, hvataju veliku zvjerku korzikanske mafije Josepha
(esarija. %osljednja je velika akcija izvedena *+/B., kada policija hapsi turskog senatora
Kudreta a)hana, koji pokuava prokrijum?ariti oko *>C kilograma morfinske baze.
!ako *+/E. i *+/+. pokuavaju obnoviti biznis, Korzikanci vie neAe moAi konkurirati dobro
razvijenog industriji iz jugoisto?ne &zije. "eko se oteti dojmu da su godinama nedodirljivi
sicilijanski i francuski mafijai prestali biti zanimljivi svojim moAnim zatitnicima iz poratnih
godina. 5tabilnoj 9uropi sedamdesetih korzikanski su gangovi mogli samo smetati, a trebalo
je i zbog javnosti u zapadnim zemljama neto poduzeti protiv rastuAeg zla iza kojeg su, kao
to su pokazala neka uhiAenja, katkada stajali agenti obavjetajnih slubi. Histka provedena u
9uropi zna?ila je da valja potraiti druge snabdjeva?e, one koji su jo uvijek imali moAne
zatitnike. 2ato se mafijaki boss s Gloride, 5anto "rafficante ml. jo *+=E. godine uputio u
5aigon, 1ong Kong i 5ingapur. 'afija je eljela kupiti azijski heroin i prodati ga
&merikancima.
3 razli?itim razdobljima, u snabdijevanju 2apada opijumom ili kakvim poluproizvodom, iz
kojeg Ae kasnije nastati heroin, sudjelovali su "urska, !ran, &fghanistan, francuska !ndokina,
urma, 4aos, "ajland, Kina, %akistan, #ijetnam i drugi, a uvijek je to bio odraz nekog
politi?kog interesa. %rimjerice, neko je vrijeme, po?etkom pedesetih, !ran postao vodeAi
izvoznik ilegalnog opijuma, da bi tadanji ah, pod ameri?kim pritiskom poduzeo niz koraka
da se taj biznis iskorjeni.
Opijum je imao duboke korijene u obi?ajima lokalnog stanovnitva, pa je &zija oduvijek
potroa? ove droge. %uionice opijuma bile su razgranate u svim veAim gradovima
jugoisto?ne &zije, ali i u ruralnim sredinama cijelog tog dijela svijeta. %resudnu ulogu u
davanju irokih ovlatenja obavjetajnim slubama odigrao je i vjetnamski rat. Da bi se
animiralo bezbrojne grupacije koje ive u ovom dijelu &zije, te smanjio utjecaj
komunisti?kog bloka koji je opasno rastao, nisu se birala sredstva. Hesto je eton u ruletu
predstavljalo ono to donosi mnogo novca za relativno malo radaIheroin.
&gent (!&8e, general 9dLard <. 4ansdale priznaje da je u ranim ezdesetima bio prisiljen
pregovarati s korzikanskim gangsterima, koji su naselili 5aigon i s tamonjom lokalnom
mafijom po?eli organizirati dovoz sirovine za proizvodnju heroina u 9uropu. Dao im je do
znanja da nije u #ijetnamu kako bi se bavio njihovim ilegalnim poduzetnitvom, a to mu je
savjetovao njegov stari prijatelj, tako@er agent (!&8e, pukovnik 4ucien (onein. Ovaj je
?ovjek *+=-. godine organizirao svrgavanje Diemova reima, a za vrijeme rata je bio ?asnik
za vezu s francuskim %okretom otpora. %osjeAivao je korzikanske barove u 5aigonu i
poznavao sve bossove. ! 5anto "rafficante se za vrijeme spomenute posjete 5aigonu sreo s
Korzikancima koji su posredovali u svim ilegalnim poslovima izme@u vijetnamskog
podzemlja i 2apada. 4ucien (onein je svom kolegi 4ansdaleu objasnio da je krijum?arenje
droge nemoguAe sprije?iti. 'oe se moda smanjiti, ali dok se ne dopre do uzgajiva?a u
brdima, nema anse da se taj biznis obustavi, govorio je.
'odel se uvijek ponavlja. $a teren prvo stiu pijuni, a za njima mafija. Kada do@e do
politi?kih tenzija u nekoj regiji, agenti obavjetajnih slubi regrutiraju svakoga tko moe
utjecati na ravnoteu snaga. %rimjeri koje sam izdvojio samo su djeliA cjelokupne kompleksne
slike koja ima svoju dinamiku i stalno se mijenja. Ono o ?emu se pie je povijest, a ono to se
odvija sada biti Ae napisano tek onda kada postane povijest.
Ptovi biljke radosti
6pijum je prvi puta opisan u gr?koj farmakopeji iz >. stoljeAa prije nae ere. $jime se bavio
1ipokrat, a mnogo kasnije i rimski lije?nik <alen. 1omerova :Odiseja; opijumu pripisuje
moAi :... da uklanja svaku bol i srdbu i donosi zaborav svakoj tuzi...;. $eki tvrde da je
:biljka radosti; starih 5umerana, koja je opisana jo prije est tisuAa godina zapravo opijum.
Kinezi upoznaju opijum preko arapskih trgovaca jo u E. stoljeAu i koriste ga u medicinske
svrhe. Osueni i potamnjeli iscjedak iz maka pro?iAava se tako dugo, dok se ne dobije crna
pasta, koju se pui tako da se njene kuglice spaljuju na plamenu svijeAe, a dim udie.
Do *E. stoljeAa u Kini je uporaba opijuma kao narkotika veA rairena do te mjere da je */B+.
godine car zakonom zabranjuje. "o, me@utim, nije kraj veA po?etak jedne drame vezane uz
narod koji veA tada broji -CC milijuna stanovnika. %ortugalski verceri po?inju snabdijevati
kinesko trite drogom o kojoj po?inje ovisiti sve vie ljudi, a pravi :boom; na?inili su
9nglezi, koji preko svoje tvrtke 9ast !ndia (ompan) koja organizira proizvodnju opijuma u
engalu, doslovce zapljuskuju golemo kinesko trite narkotikom opaka djelovanja. Da bi se
zaobiao sporazum s kineskim vlastima, opijum se u Kinu krijum?ari preko indijskih
trgovaca. %o?etkom *+. stoljeAa droga zahvaAa i careve dvorjane i eunuhe, a vladaru "ao
KLangu umiru ?ak tri najstarija sina, rtve trovanja opijumom.
Kinezi se *E-+. odlu?uju suprotstaviti prokletstvu tako da udaraju u njegov korijen. %lijene BC
tisuAa sanduka opijuma koje nalaze u posjedu britanskih trgovaca u Kantonu. Opijum
zavrava u moru, ali ni to ne moe obuzdati potranju za drogom koja se rairila me@u svim
slojevima stanovnitva. 9nglezi, zgrAuAi golem kapital iz ove sramne trgovine, ne libe se
*E,C. vojno kazniti Kinu, koja potpisuje mir u $ankingu, kojim gubi 1ong Kong. 3z to mora
dopustiti ekskluzivna trgova?ka prava za 9ngleze u jo nekoliko svojih luka. "o je bio kraj
tzv. %rvog opijumskog rata.
3 deset godina uvoz se opijuma u Kinu udvostru?uje, a novi car uvodi drakonske kazne poput
odrubljivanja glave korisnika i slanje njegove obitelji u ropstvo. $ita ne moe zaustaviti
jezivu poast, no 9nglezima ni to nije dovoljno. Pele svoj monopol proiriti na nove kineske
luke. Heka se izgovor za novi napad na Kinu. Kada lokalne vlasti *E>=. godine ispred luke
Kanton zaustavljaju brod pod engleskom zastavom natovaren krijum?arenom robom,
zapo?inje Drugi opijumski rat. Kinezi su prisiljeni 2apadnjacima, jer su sada u igri i
Grancuska i 5&D, otvoriti jo ** luka, a opijum je legaliziran. 3 dvadeset godina uvoz droge
raste od =C na *C> tisuAa sanduka, a preko *> milijuna Kineza postaju ovisnici o opijumu D
Kinezi su shvatili lekciju i po?inju sami uzgajati opojni mak. 3 nekoliko decenija uspijevaju
domaAom proizvodnjom istisnuti 9ngleze, a opijuma je sada toliko da po?inje teAi u
suprotnom smjeru. 3skoro Ae stiAi na vrata 9ngleske, dakako uz opAe zgraanje britanske
javnosti.
Huveni je %aracelsus na?inio tinkturu opijuma, koja je imala vrlo iroku primjenu. Dao joj je
ime :laudanum;, a uklanjala je bol, smirivala mestrualne i druge gr?eve,te sluila protiv
proljeva i kalja. %ovijesni korak naprijed u?inio je *EC=. godine njema?ki ljekarnik Griedrich
5erturner koji je iz opijuma izolirao njegov glavni sastojak, mor$in. Opijum sadri jo
dvanaestak alkaloida, od kojih je, uz morfin, najpoznatiji kodein. 2vu?i nevjerojatno, ali
morfin je preporu?an kao lijek protiv ovisnosti o opijumu. Kada je oko *E>C. godine uvedeno
injektiranje morfina iglom,ameri?ki lije?nici su jo uvijek vjerovali da se ovisnost o morfiju
moe javiti samo ako se on pui, dok je unos u tijelo injekcijom bezopasan D Droga je olako
prepisivana, pa se na kraju ameri?kog gra@anskog rata, dakle *E==., ?ak ,>.CCC vojnika
vratilo kuAama kao teki ovisnici o morfiju.
9nglezi su jo *EB*. po?eli shvaAati opasnost koja prijeti od raznih pripravaka opijuma od
kojih je morfin samo ja?a verzija. $aime, u razli?itim vrstama opijuma nalazimo razne
postotke morfina, od - do *E posto. Oduvijek se najkvalitetnijim opijumom smatrao
makedonski, kojeg se nije proizvodilo mnogo, ali je sadravao solidnih *C posto morfina.
%aniku je u 9ngleskoj izazvao spomenute godine pisac "homas De Suince) i to svojom
knjigom :!spovijesti engleskog konzumenta opijuma;. $a njega se navikao kao student u
ORfordu i nije ga se mogao rijeiti do kraja ivota. 6astuAi broj ena koje su koristile morfij
pokazivao je znakove teke ovisnosti, pa se sada trailo rjeenje za taj problem.
Heroin je *E/,. godine sintetizirao engleski istraiva? (. 6. Fright, kao derivat morfina, ?iji
je kemijski naziv diacetil mor$in. Hetiri puta ja?i od morfina, ovaj je spoj uao u masovnu
proizvodnju *E+E. godine. 6eklamiran je kao sredstvo koje ne izaziva navikavanje,
proizvodio ga je a)er i propagirao u sklopu iste kampanje u kojoj je lansiran aspirin D
2apravo izgleda nevjerojatno koliko je vremena trebalo da farmaceuti i lije?nici shvate
zastraujuAe efekte koje su opijum i morfij izazvali kod rekreacijskog koritenja kroz ?itavo
*+. stoljeAe. 1eroin je dolazio iz iste porodice narkoti?nih sredstava, ali je trebalo proAi jo
petnaest godina da &merikanci *+*,. donesu zakon prema kojem su se heroin i kokain mogli
dobiti samo na recept. 'nogi su lije?nici to uzimali kao formalni propis, pa je u $eL Norku
zabiljeen slu?aj doktora koji je samo u mjesec dana prodao =E.BEB gotovih recepta za heroin,
>,.C+/ za morfij i -C.BEC za kokain D Do stavljanja heroina izvan zakona dolazi tek *+B-.
godine, kada je veA svima jasno da se radi o narkotiku koji izaziva najgori oblik ovisnosti
poznat do tada. 3spore@ivati se moe jedino s kokainom koji mu se pridruuje na listi
zabranjenih.
Drava nije osobito uspjena u tim prvim danima borbe protiv droge, pa dolazi do kolapsa
?itavog sustava kada se *+B+. godine otkriva da su vrhovi u institucijama za suzbijanje
narkotika povezani sa idovskim mafijakim efom &rnoldom 6othsteinom. 3 to vrijeme na
sceni jo nema #ita <enovesea i drugih mafioza koje zanima isklju?ivo profit, pa talijanska
mafija u &merici ne eli trgovati drogama i baviti se prostitucijom. iznis s drogom
preuzimaju Pidovi, kokain !rLing FeRler, a heroin Jacob :Nasha; Katzenberg. 6oba dolazi iz
&zije, a kupuje se legalno u 0angaju. 3 dvadesetima se jo mogla kupiti sasvim legalno i u
%arizu, gdje je idovska mafija imala ispostavu za kupovinu heroina i njegov transport u
&meriku. $akon eksplozije mafijina laboratorija u $eL Nork (it)ju, trojka KatzenbergI
4vovsk)I;4epke; uchalter ponovo alje emisara u 0angaj, gdje se povezuje s gr?kim
gangsterom Nanisom "souanisom. <rk nabavlja heroin iz legalnih pogona japanske tvrtke u
Kini i alje ga u $eL Nork. "im je kanalom u 5&D uvezelo oko =>C kilograma ?istog
heroina,a 4epke *+-/. godine zavrava na robiji zbog krijum?arenja narkoticima.
Dileri3 i(le i "4DS
"ada je veA zavren sukob unutar talijanske mafije, na njeno ?elo dolazi :4uck); 4uciano,
koji predlae temeljitu reorganizaciju i svojevrsnu koordinaciju izme@u B, :obitelji; koje
pokrivaju ?itavu &meriku. 3jedno stvara ?vrsti savez s 'e)erom 4ansk)m, efom idovskih
gangova. 5tidljivosti u pogledu dilanja s drogama nestaje i posao Ae cvasti do 4ucianova
utamni?enja i izbijanja Drugog svjetskog rata. 3laskom u biznis "alijana ?istoAa heroina pada
na B/,> posto, to nije dovoljno za :snifanje;, pa je potrebna igla kako bi se proizveo traeni
u?inak. "e *+-E. godine, jednog uli?nog dilera citira (ourtLright7 :... kvaliteta heroina s ulice
pada dramati?no. ila su to lijepa vremena dok su heroinom trgovali Pidovi i Kinezi. Pidovi
su to shvaAali kao posao, robu si dobio onako kako su je dobili i oni. Kada su uli "alijani,
po?eli su robu razrije@ivati, pet, est puta, po?elo se trgovati kemikalijama, kiselinom...;.
Danas ulicama britanskih gradova dominira heroin kojeg zovu :sme&i;, pakistanskog je
porijekla, moda proizveden iz morfinske baze koja dolazi s nepristupa?nih planina i kotlina
jugoisto?ne &zije, a ?istoAa mu je B>8,> posto. $ije topiv u vodi, pa se u toj formi ne moe
injektirati, veA samo puiti. Da bi postao topiv i kao takav pogodan za unoenje injekcijom
treba ga zagrijati u kiselini, naj?eAe limunskoj. Obzirom da heroin nije ?ist, dodaje mu se
laktoza, glukoza, manitol, kreda, talk, ili bilo to nalik samoj drogi. 3li?ni nadimci ove droge
u #elikoj ritaniji i 5&D su :skag;, :broLn;, :junk;, :horse;, :1;, :bo); i :smack;.
1eroin se u organizam unosi :snifanjem; poput kokaina, puenjem, subkutanim i
intramuskularnim injekcijama, te, kao udarnim na?inom, injektiranjem u ilu. :-ni$anje;,
zbog gor?ine heroina, nije popularno, a pui se tako da se grije na foliji, potamni, te savija
poput zmije, odakle dolazi termin :ganjanje 2maja;, da bi se na kraju kroz cjev?icu udisao
nastali dim. !njekcijama se moe unositi u masno ili miiAno tkivo, ali glavni je oblik
uzimanja heroina ubrizgavanje u ile. Kao to to moemo vidjeti u filmovima, :sme@eg; se
na lici zagrije s limunovim sokom, ili, recimo, vitaminom (, pa on poprima oblik topiv u
vodi. $arkomani katkada koriste mjeavinu limunske kiseline i vinskog octa, to nije
preporu?ljivo, jer moe izazvati gljivi?nu infekciju.
Opetovano ubadanje igala u ile djeluje razorno i dolazi do degeneracije, pa narkomani s
duljim staem vie ne nalaze mjesta za ubod igle u ile na rukama. $a red dolaze ile u vratu,
nogama, iza koljena, zglobovima, ?ak o?ima D Kada su sve vidljive ile unitene, ovisnik Ae se
vratiti ubrizgavanju droge pod kou, ili Ae pokuati s onima dublje u tijelu. $o, to je vrlo
rizi?no, jer moe doAi do povreda koje rezultiraju amputacijom udova, ili ?ak smrAu.
!gle su izuzetno opasne i zbog prenoenja bolesti, prije svega &!D58a i hepatitisa. $arkomani
su tzv. rizi?na skupina kad je u pitanju &!D5, upravo zbog toga to vie njih koristi istu
pricu, pa se virus :kuge BC. stoljeAa; lako prenosi na vie osoba u vrlo kratkom razdoblju.
Koliko je situacija dramati?na shvatio sam kad su mi u 0vicarskoj objasnili redovitu praksu
koja je jo nedavno bila potpuno nezamisliva7 svaki narkoman moe besplatno dobiti ?istu
pricu u svakoj ljekarni, a obzirom da ovisnici mnogo ne mare za svoje potrebe, ?iste price se
sada ostavljaju svuda. 3 aselu na zidiAu uz rijeku 6ajnu, a uvedeni su i kombiji koji okolo
razvoze opremu za narkomane kako bi sprije?ili irenje 1!#8a, ali i hepatitisa, koji tako@er
moe nastati kao posljedica koritenja prljavih igala. %oduzimaju se prave pravcate akcije
prosvjeAivanja ovisnika za koje vie nitko ne vjeruje da im ima povratka u normalne vode. 3
magazinima i knjigama moete naAi instrukcije kako treba prije, za vrijeme i poslije koritenja
iglu obraditi. Dakako, tako da ona bude bezopasna i upotrebljiva vie puta, ako njen korisnik
ne eli posluati savjet stru?njaka da valja koristiti samo price za jednokratnu uporabu.
'nogi su time priznali da je rigidan stav, da ovaj teki oblik narkomanije treba suzbijati pod
svaku cijenu, nadivjelo vrijeme. Ovisnosti se ire takvom brzinom da je prevencija postala
glavna briga svih onih koji se poasti ele suprotstaviti.
$ajbogatije zapadne zemlje, uza svu represivnu maineriju i bogato opremljene institucije za
lije?enje od ovisnosti, ne biljee zna?ajnije uspjehe u suzbijanju ovisnosti o heroinu. Dijelom
je to shvatljivo iz samog mehanizma na koji ta droga djeluje na ?ovjeka. 2nanost jo uvijek
nema definitivne odgovore na pitanja vezana uz to kako ljudsko tijelo reagira da bi suzbilo
bol. #jeruje se da je na iv?ani sustav u stanju proizvesti osobite supstance koje djeluju
poput opijata i uklanjaju, ili bar smanjuju osjeAaj bola. $ajpoznatija i najistraivanija od tih
supstanci svakako je :endogeni morfin; ili, skraAeno :endor$in;. !z imena ove supstance koju
sami proizvodimo moemo vidjeti da ima djelovanje kakvo se pripisuje njenu ro@aku iz
prirode, morfinu, a ono endogeni zna?i da je tvar proizvedena unutar samog sustava, dakle
ljudskog tijela. $eki autori tvrde da je endorfin po svojim efektima glede bola ?ak tisuAu puta
ja?i od morfija.
2godno je kako su istraivanja vezana uz endor$in neki znanstvenici upotrijebili za
tuma?enje iskustava ljudi koji su preivjeli klini?ku smrt i nakon toga tvrdili da su svijeAu
putovali izvan tijela, ili pak putovali kroz tunel do neke prijateljske svjetlosti i tamo sretali
preminule ro@ake. Dok veAina ljudi vjeruje da su takve osobe zapravo vidjele ono to se s
ljudskom svijeAu doga@a iza fizi?ke smrti, ima onih koji to opovrgavaju i u igru uvode veA
spomenute endorfine. %rema tim tezama, ?ovjek koji doivi klini?ku smrt zapravo je u
uvjetima ekstremnog stresa kada njegov vlastiti sistem lu?i maksimalnu koli?inu kemikalija
koje trebaju nelagodu ublaiti. 'odane stanice naprosto zalijevaju iv?ani sustav
supstancom nalik morfiju, to u krajnjoj liniji dovodi do halucinacija koje imaju optimisti?ni
predznak.
!z te kuhinje dolazi teorija da endorfini svakome omoguAe mirnu smrt, jer neposredno prije no
to ?ovjek izdahne, %riroda se pobrine da mu taj zadnji ovozemaljski ?in u?ini ugodnim, bez
obzira je li nekoliko trenutaka prije toga patio, bio uznemiren, ili sasvim miran.
$ajnovija istraivanja su pokazala da krvotokom normalna ?ovjeka doista kolaju halucinogeni
triptaminskog tipa, pravi morfin i kodein, ali u tako niskim koncentracijama da ne mogu
izazvati nikakve zamjetne efekte. Drugim rije?ima, nae tijelo ne proizvodi samo endorfine,
veA i originalni morfin i kodein kakve nalazimo u opijumu. !ako su koli?ine tih tvari na@enih
u ljudskoj krvi vrlo male nije isklju?eno da na nekom suptilnom nivou igraju ulogu u
formiranju stanja svijesti u kakvome se nalazimo.
)lash i bla0ena pra!nina
Uno!enje supstance poput heroina( ako se koristi ila( izaziva nekontrolirani osjeAaj, jer tvar
ide kroz krvotok izravno u mozak, gdje se cijeli igrokaz odvija. $eki narkomani udar droge
opisuju kao neto to ima seksualni okus, dok drugi to uspore@uju sa smrAu. Kako molekule
heroina osvajaju pozicije s kojih Ae pokrenuti lanac unutarnjih doivljaja, koji katkada svojim
intenzitetom odvla?e u ambis, po izjavi jednog ovisnika :... blaenstvo dolazi kao olakanje,
bezgrani?na radost kada shvati da si nakon potonuAa u nitavilo jo uvijek iv...;. 'nogi se
dugogodinji ovisnici slau da je taj osjeAaj blii smrti nego orgazmu, a neki izjavljuju da je
njihova navika ustvari :... produljeno i namjerno samoubojstvo...;. 5loeni biokemizam
mozga omoguAuje heroinu stvaranje ideologije, gotovo svjetonazora u kojem je svijet kakvim
ga mi doivljavamo isprazan i zastraujuAi. 1eroin Ae ubiti svaki osjeAaj i osloboditi korisnika
svega, osim ?enje i brige za slijedeAom dozom droge. "a ovisnost ne dolazi uvijek s jednom
dozom, moda ni dvije, jer sve ovisi o li?nosti i predispozicijama onog koji se ovom
najubojitijom drogom zapo?ne igrati. Dani onoga koji je doista :in; pretvaraju se u sate
panike, koju izaziva pomisao na to da danas neAe biti redovite porcije heroina.
$etko je lijepo rekao da je za specifi?ne efekte heroina u ljudskom mozgu odgovoran
neurotransmiter dopamin, odnosno :tvar koja pomae u pretvorbi neurokemijskih poruka
droge u mozgu u razumljiv jezik navike i ugode..;.
-ubjektivni doivljaj poruka koje nose molekule heroina koje, a da toga nisu ni svijesne,
igraju vanu ulogu i u vrhunskoj politici, razli?it je kod raznih korisnika. Jama?no neto ovisi
i o koli?ini i kvaliteti uporabljenog narkotika. $eke osobe ne osjete doslovce nita, kao da su
ubrizgale vodu u vene. Druge imaju osjeAaj ga@enja i mu?nine, pa ima onih koji vjeruju da
onaj koji od droge eli ono zbog ?ega ju je uzeo mora u odre@enom smislu kormilariti kroz
iskustva koja dolaze. Kako bi, ako moe odrati kontrolu, stigao na ono mjesto koje Ae ga
zasigurno, ako mu se elje ispune, zakovati u pakleni krug neodoljive e@i to vie na kraju
neAe donositi radost, veA samo predah izme@u dviju perioda patnje.
OpAenito, iskustvo po?inje nekoliko sekundi nakon ubrizgavanja droge, naj?eAe osjeAajem
topline u trbuhu, koji se zatim iri po cijelom tijelu i polagano vodi u smireno, dremljivo
stanje karakterizirano osjeAajem samodostatnosti. $e javlja se snana euforija, ali ivotni se
problemi udaljavaju od svijesti ovisnika i on ima osjeAaj sigurnosti kao u maj?inoj utrobi.
5tanje dremljivosti je dublje kod viih doza, kada drogirani jo vie gubi dodir s vanjskim
svijetom i moe se povrijediti. Obi?nom se cigaretom moe opeAi vrlo ozbiljno, a da to ni ne
primjeti, jer heroin isklju?uje svaki osjeAaj boli. "jelesne se funkcije sniavaju, disanje i
otkucaji srca usporavaju, tjelesna se temperatura smanjuje. Javlja se znojenje, poveAano
izbacivanje tekuAine mokrenjem, zatvor i eventualno svrbe. Kada su u pitanju umjerene doze
narkotika, um ostaje bistar i aktivan, dapa?e radi bolje, neometen svakodnevnim brigama i
opsesivnim mislima. 2ato postoje mnogi koji su godinama na heroinu, a da to okolina uopAe
ne primjeAuje, jer ne zapostavljaju katkada vrlo sloene obveze.
ill) je za vrijeme kolskih praznika zara@ivao novac radeAi u tvornici ribljih konzervi koja se
nalazila na isto?noj obali 5&D, u gradu u kojem je odrastao. #eA je u to vrijeme uzimao razne
droge, naj?eAe 45D, ali i razne druge preparate na bazi amfetamina. Odlu?io je probati
heroin. !mao je averziju prema iglama, pa je uzeo metalnu foliju, zagrijao je upalja?em nakon
to je po njoj posuo prili?nu koli?inu heroina, a dim udisao kroz plasti?nu cijev koju je jedva
ugurao u nos. Danas mu se ?ini da je za svaku sigurnost, obzirom da drogu nije ubrizgavao u
krvotok, na foliju nasipao veAu koli?inu no to mu je savjetovao prijatelj koji je bio iskusni
ovisnik. :ilo je to najsmjenije iskustvo koje sam ikada imao;, prisjeAa se danas, kada vie
ne uzima nikakve droge, :jer sam nakon to sam se tako dobro nadimio u zahodu tvornice,
trebao crijevom oprati pod u jednoj od hala. Dok me je droga obuzimala, uhvatio sam crijevo,
pustio vodu i po?eo prati pod. 5tajao sam tako na jednom mjestu, bez ikakve volje da se
pomaknem. #oda je tekla, ali mene to nije nimalo zanimalo. 4judi vie nije bilo oko mene,
razili su se. Kada sam pogledao na sat, onako iz navike, shvatio sam da je veA est sati poslije
podne D Hetiri se sata nisam pomaknuo s mjesta dok je voda cijelo vrijeme tekla iz crijeva
koje sam drao u ruci...;.
$egdanji student sociolocije, sada trgovac tekstilom, ill) nije bio oduevljen heroinom.
'islio je da suvie pasivizira i osjeAao se pod njegovim utjecajem :kao u ljuturi;, u kojoj
moete izgraditi neki svoj lani svijet za kojeg ne postoje nikakvi problemi.
"l allele (en
3 skladu s modom, u objanjavanje bolesti ovisnosti uklju?ili su se i oni koji sve vide kao
genetski ucrtanu predispoziciju. "ako je dr. Ken lum, farmakolog sa sveu?ilita "eRas u 5an
&ntoniju, otkrio gen kojem je dao neobi?no imeIAl allele. "o je, ustvari, kod za osobit
receptor u mozgu koji pokazuje afinitet prema spomenutoj tvari u modanim stanicama,
dopaminu. %rema lumu, iz opisanog otkriAa izlazi da ljudi koji ovaj gen imaju spadaju u
grupu koja Ae biti podlonija alkoholizmu, ali i nizu drugih :kompulzivnih bolesti;. "o zna?i,
prema ovisnosni o :cracku; i heroinu, neobuzdanoj strasti za kockanjem ili neodoljivoj elji
za slatkiima. Dapa?e, autor ove teorije ide tako daleko da tvrdi da osobe koje imaju :al
allele; gen imaju ?ak /> posto ansi da za ivota potpadnu pod neku od gadnih navika kojih
se neAe moAi rijeiti. On vidi rjeenje u osnivanju multidisciplinarnih centara u kojima bi se
ljude obra@ivalo tako da bi se provjerilo imaju li takvu genetsku sklonost ovisnostima, a zatim
bi bio razra@ivan njihov psiholoki profil, na temelju kojeg bi im se savjetovalo kako da
izbjegnu opasnost koja je za njih veAa nego za ostatak populacije. "akvi bi centri u
odre@enom smislu mogli drati na oku kandidate za buduAe ovisnike o drogama, to bi
predstavljalo sporohodni, ali sustavni program prevencije.
3 drugoj fazi moglo bi se provoditi :snimanje; gena dok je buduAi ?ovjek jo u stadiju
embrija i, prema nekim geneti?arima, ovakve loe gene koji obeAavaju da Ae netko biti jednog
dana teki narkoman :srediti; prije no to uopAe u@u u uporabu. !ma i ideja o svojevrsnim
genetskim :terapijama;, prema kojima mnogi pokazuju skepsu, ?ak podsmijeh, ali ljudi poput
luma ne odustaju, slijepo vjerujuAi da se sve moe rijeiti jo na nivou gena. "ehnologija
manipulacije genima neprekidno napreduje, pa neki misle da neAe biti iznena@enje da je netko
jednog dana uporabi i u rjeavanju problema narkomanije.
0vedski je istraiva? $)berg na?inio jedno istraivanje koje zavre@uje panju onih koji
tragaju za pravim razlozima 'a!to neki ljudi, ?iji su ivoti naizgled normalni, iznenada skre)u
u vode tekih narkotika poput heroina i u kratkom roku do temelja unitavaju svoj ivot.
$)berg i grupa njegovih suradnika prou?avali su ivote BCC ovisnika o opijatima ro@enih u
5tockholmu u razdoblju izme@u *+,>. i *+==. godine. Kada su veA vjerovali da ispitanike ne
povezuje nita zajedni?ko, ustanovili su da je kod veAine njih majkama porod olakan
primjenom dui?nog oksida. "o je, prema vedskim istraiva?ima, moguAe objanjenje
kasnije izraenog snanog afiniteta prema heroinu. 0tovie, zalju?ili su da se isto moe
dogoditi i u slu?ajevima kada je za vrijeme poroda eni dan kakav barbiturat, ili opijat. $a
nekakav jo uvijek misteriozni na?in novoro@en?e :memorira; iskustvo svoje majke da bi se
to kasnije u njega razvilo u neodoljivu potrebu za drogom. 2asigurno uporaba raznih
sredstava kojima se eli djelovati na centralni iv?ani sustav za vrijeme trudnoAe moe
djelovati na plod u utrobi buduAe majke. %ogotovo ako je to sredstvo droga poput heroina.
2na se da je smrtnost ploda u prvom tjednu trudnoAe ?eAa kod ena ovisnih o opijatima, a
statisti?ki one ra@aju djecu manje teine i sa ?eAim priro@enim deformacijama. Kod teih
oblika ovisnosti kod trudnica, fetus u svom razvoju zajedno s majkom prolazi kroz
narkomanske krize i udare droge kada je se ona do?epa, to se moe odraziti na razli?ite
na?ine. Pena moe roditi u sedmom mjesecu trudnoAe, a nerijetko ra@a mrtvoro@en?e. 'noge
ovisnice, kada saznaju da su u drugom stanju, ele naglo prekinuti s heroinom kako bi zatitile
svoj plod, ali im to lije?nici ne savjetuju upravo zbog estoka djelovanja apstinentske krize na
fetus. 3 takvim je okolnostima potreban maksimalan oprez i nadzor lije?nika specijalista koji
Ae moAi odrediti najbolju strategiju odvikavanja od pogubnog praha.
Overdose i smrt
Ono to je ?esto ubojica korisnika heroina jest prevelika doza droge J:overdose;, OD,op.a.K.
4revelika do'a je relativan pojam, jer doza koja Ae postiAi maksimalan u?inak na iskusna
ovisnika, moe po?etnika ubiti. 5ve ovisi o stupnju tolerancije koju ovisnik razvije prema
narkotiku. 3zme li se smrtonosna doza, u slu?aju OD8a efekt ne nastupa odmah, veA nakon
jednog do *B sati. %retjerana koli?ina heroina djeluje na disanje, ali i na neke druge funkcije
koje smanjuje. 3 po?etku dolazi do nepravilnog, plitkog disanja, a istovremeno se zjenice
stisnu i koa poprimi plavu boju. 2natno pada krvni tlak, a na kraju nastupa stanje kome. &ko
se u tom trenutku ne reagira ubrizgavanjem u organizam antagonista droge, koma Ae zavriti
smrAu, uslijed komplikacija sa srcem ili disanjem. &ntagonista ne smiju pacijentu davati
amateri, jer moe doAi do tekih simptoma apstinentske krize. #raAanje onoga, tko je uzeo
preveliku dozu heroina u normalno stanje, treba obavljati stru?na osoba.
Prtve OD8a mogu biti neiskusni potroa?i heroina, ali i oni koji su se navikli na odre@ene,
poviene koli?ine droge, da bi onda na?inili dulji prekid u uzimanju. "o se doga@a s onima
koji se pokuaju na svoju ruku :skinuti; s heroina, ili pak one koji odre@eno vrijeme
proborave u zatvoru, gdje im je narkotik nedostupan. 3 trenutku kada se vraAaju svojoj staroj
navici, uzimaju odmah staru dozu na koju vie nisu navikli, jer je organizam :zaboravio;
toleranciju prema veAoj koli?ini narkotika. "o moe dovesti do kome i smrti. 5vata se moe
dogoditi i onima koji robu nabavljaju na ulici, jer je stvarna koncentracija heroina u praku
koji se kupi od uli?nog dilera nepoznata, pa ovisnik moe uzeti suvie heroina odjednom, to
tako@er moe imati kobni ishod. & da heroin zaista moe stvoriti jezivu ovisnost koja ne
poznaje oprez, mogli smo se uvjeriti iz slubenih podataka medicinskih slubi diljem 2apada,
ali i filmova poput :Djece s kolodvora 2OO;, koji je ukazao na ?injenicu da ovisnika o
najteim drogama ima i me@u djecom od dvanaestak godina.
5vakog poslijepodneva u :(affe %rince; u malom junoindijskom selu %uttaparthi, gdje ivi
?uveni prorok neobi?nih moAi 5ai aba, dolazio je teturajuAi jedan mladi $epalac tibetanskog
porijekla. $a o?ima je imao tamne nao?ale, bio je odjevel u :jeans; i odli?no govorio engleski
jezik. !mao je B= godina, a potjecao je iz bogate nepalske porodice trgovaca dragim i
poludragim kamenjem. 6adilo se o tekom ovisniku o heroinu, kojeg su tretirali svim
moguAim zamjenama za opaku drogu. 3z to to je bio neprekidno drogiran do te mjere da je
jedva izgovarao re?enice, bjeloo?nice su mu bile potpuno ute. 0ake su mu bile nate?ene, a u
trbuhu mu se skupljala voda. O?ito se radilo o teem obliku hepatitisa. Kako se to u argonu
kae, ila vie nije ni imao. Pelio je razgovarati o svom problemu, dapa?e mene je pitao kako
da se rijei suvine vode iz organizma. 4ijekove nije uzimao, jer su sve specijalizirane klinike
odustale od toga da ga i?upaju iz kandi heroina, a ni on vie nije elio nita poduzimati. Dao
sam mu nekakakv diuretik, a tada sam saznao da ga prati njegov brat sa suprugom. Hovjek je
bio ?ista suprotnost svom zabludjelom bratu i stalno mu je pokuavao pomoAi. 2ato ga je i
doveo do 5ai abe, sve u nadi da Ae se dogoditi ?udo i momak ostaviti ono to je za njega
postalo ja?e od svakog boga. Hudo se nije dogodilo i $epalac je na samu $ovu godinu hitno
preba?en u kliniku nedaleko 'adrasa, gdje Ae na njemu provesti ono to su zvali :detoR;,
odnosno bar Ae mu privremeno o?istiti organizam i dovesti ga u red kako bi mogao do smrti
nastaviti samoubila?kom praksom.
5ve je to promatrao i &merikanac, tada =C8godinji %aul (audell, koji je ovdje ivio ?etiri
godine, odmarajuAi se u indijskoj provinciji od svog, blago re?eno, uzbudljivog ivota. Od
bogatog braka na 'anhattanu i opijanja u skupim njujorkim klubovima do efa mukog
kupleraja u angkoku, to je ukratko %aulova pri?a. Pivio je vie godina i u 'eksiku, ali je o
seksualnom i narkomanskom podzemlju najvie nau?io kada je podvoda?io muke prostitutke
u glavnom gradu "ajlanda. $jegovo je stru?no oko odmah registriralo stupanj do kojeg je
$epalac zaglavio s heroinom. :$ita od toga;, komentirao je kratko, :i moj prijatelj iz !talije
je ovamo dolazio BC godina, ne bi li 5ai aba u?inio ?udo i oslobodio ga heroina. 5ada je u
tekom fizi?kom stanju, ali heroin ne moe napustiti. 5ve to je poduzimao nije dalo nikakve
rezultate. "u je potrebna nadljudska volja, ili situacija :biti ili ne biti;, kao onda kada si na
robiji7 moe se okaniti heroina ili, ako hoAe, umrijeti. 3pravo je nevjerojatno kolika je moA
te droge kada se jednom zakva?ite na nju. Kakav je to pakao znaju samo oni koji su ga
vidjeli...;.
-mrt dolazi na bijelim krilima heroina na mnogo na?ina. "u i tamo prona@u ?ovjeka iz ?ije
ruke jo uvijek viri igla, ali koncentracija heroina u organizmu nije toliko visoka da bi on
mogao biti izravni uzrok ovako iznenadne smrti. 3 takvim slu?ajevima se moe raditi o nekoj
vrsti oka ili alergijske reakcije, koji jo nisu dovoljno razjanjeni. %ostoje jo dva na?ina na
koji moemo umrijeti od heroina. Jedan je posebno gadan. "jelesne tekuAine navale u pluAa i
dolazi do onog to medicinari stru?no zovu pluAnim edemom. 3slijed niza fiziolokih
procesa, ovisnik se na kraju prakti?ki ugui vlastitim tjelesnim tekuAinama. 'oe doAi i do
blokade puteva kojima zrak stie u pluAa, naj?eAe zbog povraAanja. 5mrt nastupa uslijed
guenja, a to se doga@a onima koji se za vrijeme djelovanja droge napiju.
%o svemu sudeAi, na sli?an je na?in zavrio Jimm) 1endriR, legenda rock glazbe iz
ezdesetih. 5pavao je u stanu svoje prijateljice koja mu je dala neke tablete za spavanje.
$avodno je bio pripit i tada uzeo heroin, ali definitivno nije u pitanju bila doza koja bi ga
mogla ubiti. !zgleda da se po noAi udavio vlastitim bljuvotinama.
'noge su zvijezde :shoL businessa; skon?ale izravno ili od posljedica uzimanja heroina.
"ako je u 4os &ngelesu *+EB. godine uslijed koktela heroina i kokaina umro komi?ar John
elushi. ile su mu -- godine. $akon burna i provokativna ivota, slomljen pritiscima, kao
rtva OD8a izdahnuo je u svojoj kupaonici 4enn) ruce. ila je to *+==. godina, a njemu je
bilo tek ,C ljeta. Osobito je tragi?na pri?a blues pjeva?ice ill) 1ollida), koja je doivjela ,,
godine, od kojih je dobar dio uzimala heroin. 2bog opasne je navike uhiAena mnogo puta, da
bi potpuno iscrpljena organizma zavrila u njujorkoj bolnici 'etropolitan, gdje je policija
kod nje pronala opremu za drogiranje i heroin kojeg se nikako nije mogla rijeiti. 2aradila je
infekciju bubrega i umrla u istoj bolnici *+>+. godine.
,. listopada *+/C. godine u jednoj sobi hotela 4andmark u 1oll)Loodu prona@eno je tijelo
Janis Joplin. :lues 'ama; je, prema obdukciji, umrla uslijed prevelike doze heroina, a
prona@ena je leeAi licem prema podu. $ajavila je da ne eli sprovod, pa je spaljena, a njen
pepeo razbacan. Od njena je novca naplaAena posljednja zabava koju su priredili njeni
prijatelji u stilu kakvom bi ona to eljela. &lbum :%earl; koji se na tritu pojavio neposredno
nakon njene smrti postao je platinast i doivio s hitom :'e and obb) 'c<ee; nevi@en
uspjeh.
1eroin je jo *+/E. godine ubio tada -*8godinjeg bubnjara slavne grupe :Fho; Keitha
'oona, a super zvijezda Jim 'orrison slubeno je umro u kadi jednog parikog hotela kada
mu je bilo svega B/ godina. 3zrok smrti7 sr?ani udar. 3zimao je goleme koli?ine alkohola i
droga, me@u njima i heroin. "ri godine kasnije i njegova je supruga %amela umrla uslijed
prevelike doze heroina.
5travi?ni je bijeli prah toliko unitio organizam jazzista (harliea %arkera da je mrtvozornik,
kada ga je vidio mrtva, procijenio da se radilo o leu =>8godinjeg mukarca. ile su mu
svega -, godine. 1eroin je skratio ivot i Jerr)a <arcie, lidera grupe :<rateful Dead; koji je
umro u >-8oj godini starosti. 3 kandama heroina je do kraja ivota bio i John 4ennon,a
njegov su smrtonosni zagrljaj navodno uspjeli izbjeAi 'ick Jagger, Keith 6ichards, 9ric
(lapton, 6ed 6odne) i neki drugi. $aalost, upravo su :6olling 5tonesi; svojim
songovima,poput :5ister 'orphine;, :(ousin (ocaine; i :raun 5ugar;, otvoreno propagirali
morfij, kokain i osobito opasnu smjesu heroina, strihnina i kofeina. Dapa?e, pjesma :5ilver
4ad); posveAena je hipodermi?koj igli za ubrizgavanje droge. 9ric (lapton, kojemu su
trebale ?etiri godine da se :skine; sa heroina, dao je svoj prilog hitom :(ocaine;.
! 9lvis %resle), kojeg danas zovu :"he King;, u ,B8oj je godini umro od golemih koli?ina
tableta, a postoji opravdana sumnja da se na duga?koj listi droga koje je uzimao nalazio i
nezaobilazni heroin. %revelika je doza heroina ubila i 5onn)a 4istona, negdanjeg apsolutnog
svjetskog boksa?kog ampiona u tekoj kategoriji.
#eA smo spomenuli da droge znaju biti vezane uz razna magijska u?enja, pa s vremenom
nastaju bandovi inspirirani sotonisti?kim kultovima. $ajbolji su primjer K!55 J:Knights in
the 5ervice of 5atan;, :#itezovi u slubi 5otone;K, :5la)er; i &(VD(. Ova je posljednja
vjerojatno svojim hitom :$ight %roLler; inspirirala serijskog ubojicu 6icharda 6amireza, isto
kao to je 'ansonova :obitelj; tvrdila da je pokolj u vili 5haron "ate po?inila pod utjecajem
:1elter 5kelter;, do tada manje poznate pjesme :eatlesa;. 6amirez je ?ak na sudu urlao
:Pivio 5otonaD;.
'nogi misle da je mjeavina droga i sumra?nih kultova barem jedan od razloga za ?injenicu
da je izme@u *+>>. i *+E>. godine u 5&D broj samoubojstava me@u tinejderima porastao ?ak
za -CC X.
Skidanje s konja
1eroin ubija bol. &ko boli nema,a ?ovjek uzima heroin, to je slu?aj kod veAine ovisnika,
nakon nekog vremena tijelo Ae stvoriti bol u nedostatku heroina. Dakle, svaki pokuaj
odvikavanje od heroina popraAen je apstinentskom kri'om, koja je to eAa to je dulje
razdoblje uzimanja narkotika i veAe njegove koli?ine. ol je signal koji tijelo daje, ako mu se
uskrati heroin na koji je naviklo. %o?etnik Ae biti :high; i ?etiri do pet sati, a da poslije toga
neAe iskusiti posebnu krizu ili nelagodu, dok Ae pravi viegodinji ovisnik morati vie puta
dnevno ubrizgati heroin, a da pri tome neAe vie biti :high;, veA Ae samo time sprije?iti
pojavljivanje boli. $a kraju se narkoman ne bode da bi u tome uivao, veA da bi izbjegao
patnju D %oznata je ta kriza kroz koju treba proAi, a zovu je :cold turke1; J:hladni
puran;,op.a.K. 'alo je njih koji kroz nju pro@u, a ako i uspiju, od povratka ih dijeli samo
tanka linija udnje koju veAina na kraju ponovo prije@e. & udnja za bijelim ubojicom je tu i
godinama nakon izlije?enja, katkada je potrebna samo blaga asocijacija, ili neko lice koje
pro@e ulicom i podsjeti na neku staru situaciju, a da se neodoljiva elja za narkotikom vrati.
"u je u igri niz faktora, od sredine iz koje dolazi onaj koji eli ostaviti drogu, do niza
psiholokih prepreka koje se javljaju kada netko iz korijena eli promijeniti ivot na koji je
navikao i koji je, dok je romansa trajala, bio bez onih neugodnih, svakodnevnih briga.
Kada vrag do@e po svoje, nije lako jednostavno otiAi, jer Ae psiha i tijelo ovisnika kreirati sve
ono to je potrebno da ga pokoleba ili prepadne kako bi se vratio svojoj igli. Droga stvara
odre@eni dnevni ritam, kada je ovisnik veAi dio vremena mu?en simptomima krize. On
izbuzumljeno lunja naokolo, kako bi nabavio svoj :fiks;, da bi onda, kada si ubrizga paklenu
juhu, naao onaj kratki predah za koji na kraju ivi.
1eroin na razli?ite na?ine djeluje na 'dravlje ovisnika. $ema zna?ajnijih istraivanja koja bi
potvrdila djelovanje heroina u smislu izravnog utjecaja na pojedine organe. Ono to unitava
fizi?ko zdravlje korisnika :horsa; dolazi od neoprezne uporabe igle, kada on moe 'araditi
HIV ili hepatitis , odnosno (. Kondicija redovitih korisnika ove droge slaba je, pa oni ?esto
ostaju bez daha. 1eroin moe utjecati na di!ne orane, pa je zamijeAena veAa incidencija
pluAnih oboljenja, posebno upale pluAa, me@u onima koji uzimaju drogu, bez obzira da li je
:snifaju;, gutaju, pue, ili ubrizgavaju injekcijom. $arkoman gubi interes za seks, ali i hranu,
pa ?esto naruava zdravlje slabom ishranom. %ostupno se zaputa, to se moe primjetiti i po
njegovu izgledu, neurednosti, ali i blijedoj ili uAkastoj koi. $aravno, to nije uvijek slu?aj i
prije svega ovisi o tome do koje je mjere ovaj monstruozni narkotik nekim ovladao. O tome u
kakvo stanje mogu uslijed kontinuiranog ubadanja iglom doAi ile ovisnika veA sam
spomenuo ranije. 3 pravilu se ispitivanjem ila i otkriva intravenozni ovisnik o nekom
narkotiku. 2ato su narkomani znali izabrati netipi?na mjesta za ubrizgavanje droge, to je
moglo biti me@u prstima, na ?elu, ili prema izvjeAu jednog vicarskog stru?njaka za droge,
?ak u okoD
Dok Ae tijelo odolijevati heroinu i godinama, psiha Ae ?ovjeka postajati sve ovisnija o krugu iz
kojeg je nemoguAe izaAi. Kada nije pod djelovanjem droge viegodinji ovisnik osjeAa niz
ekstremno neugodnih simptoma, osjeAa se bolesno i sve podre@uje potrazi za :fiksom;.
5pomenuo sam razne teorije, od one freudovske o fiksaciji do genetske, koje pokuavaju
objasniti zato netko, iako smo stalno bombardirani informacijama o strahotama heroina, ipak
zaglavi i postane njegov rob.
Ovdje namjerno ne elim ulaziti u metode lije?enja ovisnika o heroinu i drugim tekim
drogama, jer je to sklisko podru?je u kojem se miljenja ?esto razilaze. %rimjera radi, heroin
se u jednoj varijanti terapije ovisnika zamjenjuje preparatom metadonom, ?ime se izbjegava
apstinentska kriza, a ipak se narkomana odvoji od heroina. $o, ima autora koji tvrde da je
metadon u ovom trenutku uzrok smrtnosti od prevelike doze u vie slu?ajeva nego je to sam
heroin D 3 svojoj studiji pod naslovom :(alls to ban killer drug methadone; J:%ozivi na
zabranu droge8ubojice metadona;K dr. John 'arks za ovu zamjenu za heroin kae da :izaziva
ja?e navikavanje, opasnija je i smrtonosnija od samog heroina...;. Dakako, danas su u uporabi
i drugi preparati, no najbolje je da se za stru?ni savjet zainteresirani obrate nekom
specijaliziranom ekspertu za lije?enje od droga. "akva Ae osoba moAi u pojedinom slu?aju
znati kako je najbolje postupiti.
!ma ovisnika o drogama, ili bar onih koji su ih uzimali u velikim dozama, a pod utjecajem
jakog autoriteta u liku nekog vjerskog u?enja, mistika, ili jogija ipak ih ostavili. 5lavni je
primjer veA spominjani dr. Dick &lpert. Jednog je dana uzeo gomilu tableta 45D8a i uputio se
u !ndiju. 3 sjevernom je dijelu te zemlje, nedaleko 1aldLanija, ivio legendarni jogi $eem
Karoli aba, koji je pred isprepadanim &lpertom progutao cijelu aku doza 45D8a, a da nije
ni trepnuo okom. "o je toliko impresioniralo apostola psihodelije da je uzeo indijsko ime
aba 6am Dass, koje nosi i danas. $jegova je knjiga :e 1ere and $oL; J:udi ovdje i
sada;K postala pravi bestseller i inspirirala mnoge da odbace sve narkotike i potrae !stinu u
pro?iAenju kroz duhovnu disciplinu. aba 6am Dass, kojega sada skraAeno zovu 6am Dass,
iako znani ljubitelj mukih guza, uiva veliki ugled me@u duhovnim traga?ima u &merici. 3
me@uvremenu je njegov guru umro, pa se on bavio najrazli?itijim duhovnim tehnikama, a
droge, koje je tako zduno propovijedao, vie ne uzima.
4judi su naputali heroin i nakon viegodinje uporabe, a to je bilo uglavnom u nudi. Kao to
sam veA naveo, heroinomani su u 5&D iza rata doslovce desetkovani. Krijum?arski su putevi
bili u vrijeme ratnih operacija zatvoreni i droga je spontano gubila svoje rtve. Od droge se
katkada odviknu i oni koji se nalaze u zatvoru, ili osobe koje naprosto vie nemaju sredstava
za taj skupi i jo k tome smrtonosni hobb). &gonija kroz koju prolaze naputajuAi drogu
zastraujuAa je, depresija i teka ovisnost mogu potaAi na samoubojstvo, a u veAini slu?ajeva
narkoman se prvom prilikom vraAa svom :fiksu;.
Heroin je prvobitno dobio svoje ime zbog herojskih uzbu@enja, koja zna probuditi. 6adilo se
o komercijalnom zahvatu, da bi naalost dosta kasno postalo jasno o kakvoj se opakoj tvari
radi. Jedna od najtragi?nijih posljedica koje uivanje heroina donosi su, sli?no kao kod
kokaina, :junkie babies;, novoro@en?ad ena koje su ovisnici o heroinu. 5imptomi su
razli?iti, naj?eAe su takve bebe pla?ljive i hiperaktivne. $e mogu spavati ni normlano jesti, a
pla? im je nalik vrisku. 3 onim teim slu?ajevima, javljaju se gr?evi, koji mogu kulminirati
epilepti?kim napadajem. $ekada su majke narkomanke, da bi smirile bebu5ovisnika( puhnule
dim opijuma u njegova usta, a danas lije?nici naj?eAe propisuju klorpromazin ili diazepine.
!pak, ima situacija kada su prisiljeni djetetu dati opijate.
$a 2apadu su razvijene ?itave specijalizirane slube koje nastoje trudnice ovisne o
narkoticima to ranije identificirati i pomoAi im da na svijet donesu zdravo dijete. 3spjenost
je ovakvih institucija razli?ita od zemlje do zemlje, a na umu treba imati da je borba protiv
narkomanije na svim razinama vrlo skupa, pa si ono najefikasnije mogu prije svega priutiti
bogate i razvijene zemlje. One i jesu glavna rtva tekih oblika ovisnosti, bar za sada, jer tamo
stanovnitvo prije svega ima dovoljno novaca da moe kupovati skupe narkotike. %osljednja
promatranja stanja u zemljama biveg komunisti?kog bloka pokazuju da se droga munjevito
iri i tamo. #jerojatno su moguAi na?ini suprotstavljanja ovome zlu bitno razli?iti u raznim
podnebljima i sredinama, od kojih svaka ima poneku specifi?nost, koja se odraava i na profil
ovisnika. "reba ?initi to se moe, no buduAnost glede heroina i drugih narkotika ostaje
neizvjesna.
I76;AIN
droom protiv droe<
Jedna je droga, koja se nalazi na listi broj * zabranjenih u 5&D, u drutvu
heroina i kokaina, zaplijenjena u -C godina zabrane u koli?ini od svega tri
grama D Hudno za tvar, koju smatraju halucinogenom to na ljudski mozak
djeluje tako da poti?e vrlo uzbudljive vizije i, navodno, snane
psihoterapeutske efekte. 6ije? je o iboainu( indolskom alkaloidu
izoliranom iz grma "abernanthe iboga, koji nalazimo u afri?koj dravi
<abonu i na jugu susjednog 2aira. Ovu biljku koristi pleme Liti, kao
pomoA za izotravanje ?ula lovaca i u veAim koli?inama kod inicijacije
mladih ?lanova plemena kojom oni postaju ravnopravni, odrasli mukarci.
iljka je, prema legendi, nastala negdje na po?etku #remena. 6azljuAeni je 5tvoritelj
raskomadao tijelo %igmejca i razbacao dijelove, iz kojih su izrasli cvjetovi. 3dovici, nad
kojom se saalio, savjetovao je da, ako kroz nadnaravnu komunikaciju eli razgovarati sa
svojim pokojnim suprugom, pojede korijen biljke.
%rije no to ga velikim dozama ritualne droge uvedu u stanje preko kojeg Ae postati odrasli
mukarac, pripadnici plemena Liti podvrgavaju mladog kanditata viednevnom gladovanju i
potpunoj seksualnoj apstinenciji. %rvoga dana ceremonije njegov mu vodi? daje gorki korijen
iboge, koji Ae vakati nekoliko narednih dana, kada Ae svijeAu putovati po svijetovima s one
strane tjelesnog iskustva i tako potvrditi svoje ?lanstvo u plemenskoj zajednici. &ktivni se
princip iboge ustvari nalazi u sme@oj koici korijena, koji Ae u po?etku izazivati povraAanje.
"o se prihvaAa kao jo jedan oblik pro?iAavanja. !, kako pie Jan "hatcher &dams :...Kako
nastupaju u?inci droge, ?ovjek ima viziju putovanja izvan vremena, kroz simboli?nu smrt i
ponovo ro@enje. "o podrazumijeva susret s "o?kom iti, starcima, precima, duhovima,
5uncem i 'jesecom. Kroz to ga putovanje vode i podravaju njegovi suplemenici, osobito
kroz fizi?ke aspekte njegova umiranja i novog ra@anja. %oslije toga, njegov se ivot zauvijek
mijenja i on postaje ravnopravan s ostalim mukarcima iz plemena.;
<rm biljke iz suptropskih kinih uma zapadne &frike izaziva neobi?an tip ludila kod
medvjeda, to je privuklo panju istraiva?a negdje na po?etku ovog stoljeAa. 3 ?etrdesetima i
pedesetima farmaceutske su tvrtke utvrdile da ekstrakt iboe djeluje kao stimulativ, a do
*+==. godine je prodavan kao sredstvo protiv depresije i kroni?nog umora. Osobitu je
popularnost iza Drugog svjetskog rata uivao kod atleti?ara. Ovaj grm iz porodice
&poc)naceae jedini je u ovoj obitelji od ?ak *./CC ?lanova, koji pokazuje psihoaktivno
djelovanje, a moe zbog svojih lijepih utih i rui?astih cvjetova biti i ukrasna biljka.
$jegovo su uzimanje kod gabonskih i kongoanskih domorodaca poticali svi. 5tranci zato, to
je droga domoroce stimulirala na poveAane napore kod izgradnje eljeznice J$ijemci su u
osamdesetim godinama prolog stoljeAa gabonskim domorocima davali ibogu za vrijeme
izgradnje pruge DonalaINaounde,op.a.K, a domaAi plemenski vra?evi zato, to je predstavljala
bitni dio religijskih vjerovanja kojima su se suprotstavljali prodoru krAanstva i !slama. !bogi
mnogi pripisuju jaka afrodizija?ka svojstva i djelovanje na ?ula lovaca, koji pod njenim
utjecajem mogu sjediti u gustiu potpuno nepomi?no i nekoliko dana. $aj?eAe ?ekajuAi lava.
! to su razlozi redovita koritenja droge me@u pripadnicima plemena Liti. Kod ritualne
uporabe droge iskustva se poti?u i plesom, te bubnjanjem, razli?itim kod raznih plemena, a
postoji i naro?iti instrument nombi, neka vrsta primitivne harfe, ?iji zvuk ima osobito jako
djelovanje na uivatelje iboge. 5vira?i ngombija potvr@uju da instrument utje?e na kvalitetu
doivljaja za vrijeme seanse, a neki od njih vjeruju da njihovom svirkom, nakon to su i sami
uzeli ibogu, upravljaju vie sile.
#elem !a te$ke dro(e
2animljivo je da su jo *+>=. godine istraiva?i vicarske kompanije (!&8<eig) utvrdili da
ova supstanca ublaava tegobe izazvane apstinenskom krizom kod ovisnika o morfiju. "aj se
podatak nekim ?udom zagubio, ali je jasno da je opasnost od ibogaina uo?ilo vrlo moAno
podzemlje narkotika. $etko je doku?io da bi odvikavanje od kokaina i heroina jednom
drugom drogom moglo gadno pokvariti biznis, pa nije ?udno da je ibogain zaplijenjen na
crnom tritu u zapanjujuAe malim koli?inama. Dakle, prakti?no ga ni nema.
3sprkos skepti?nom odmahivanju glavom nekih eksperata za borbu protiv ovisnosti,
vjerojatno Ae *+=B. godina uAi u povijest kao razdoblje u kojem je ovisnik o heroinu i
filmadija iz $eL Norka, 1oLard 4otsof, nabasao na rijetku afri?ku biljku, od koje je
o?ekivao nova, uzbudljiva iskustva. Ono to je dobio nakon -= sati djelovanja ekstrakta iboge,
bila je neka vrsta e8press psihoterapije. 0tovie, kako to sam opisuje, primjetio je da mu i
vie dana nakon slu?ajne terapije s ibogainom heroin vie ne nedostaje. ilo je to pravo ?udo
za tekog ovisnika i 4otsof je odlu?io istom eksperimentu podvrgnuti jo est tekih
narkomana koji su uzimali heroin ili kokain. $avodno je njih pet bez ikakve apstinencijske
krize ostavilo drogu i na vie mjeseci, ?ak godina. Ovakvi ?isto anegdotalni dokazi bacili su
sasvim novo svjetlo na ibogain.
<odine *+==. <eorge uchi, ameri?ki 0vicarac i pasionirani planinar, na '!"8u razvija prvu
sinte'u iboaina, koja je, me@utim, prili?no sloena, pa svi oni koji su na sebi isprobali
iscjeljujuAe djelovanje ove droge, kojom se pokuavaju suzbiti ostale droge, zapravo govore o
uporabi ekstrakta dobivenog iz gabonske biljke. 1oLard 4otsof, pionir primjene ibogaina u
lije?enju ovisnosti o heroinu, kokainu, morfiju i amfetaminima, ali i alkoholu i nikotinu,
odlazi iz 5&D i provodi ovu terapiju na svoju ruku u %anami, a kasnije u $izozemskoj, gdje
radi toga nema previe problema. 9kstraktom droge se snabdijeva iz pogona kojeg instalira u
elgiji. "ako je bilo do nedavno, kada su od njegove terapije umrla dva teka ovisnika, pa je
4otsof morao svoje aktivnosti opet nastaviti u neto sigurnijoj %anami. $avodno je smrt dvoje
lije?enih ibogainom nastupila zato, to su oboje na svoju ruku za vrijeme djelovanja ibogaina
uzeli i heroin. Obzirom da je ovakvo polulegalno lije?enje izvanredno skupo, 4otsof je do
sada jednoj ili vie seansi s ibogainom podvrgnuo ?etrdesetak ovisnika koji su zbog toga
putovali iz 5&D u 9uropu ili %anamu.
5vojedobno je u nizozemskom gradu 4eidenu uspio na suradnju privoliti i nekoliko lije?nika,
a cijeli je postupak tamo pratila i dr. Deborah 'ash, neurolog iz 3' 5chool of 'edicine s
rains 9ndoLment ank u 'iamiju i ugledni stru?njak za &lzheimerovu i %arkinsonovu
bolest. !zgleda da su istraivanja doista neto pokazala, jer je *+E=. godine 4otsof utemeljio
me@unarodnu organizaciju za pomoA ovisnicima i patentirao lije?enje ibogainom. $akon
obavljenih ispitivanja na tridesetak narkomana u 4eidenu, dr. 'ash i njen kolega dr. 4ee
1earn, ravnatelj 'etro Dade 'edical 9Raminers Department, daju ohrabrujuAe izjave o
djelotvornosti ibogaina. %rema posljednjim informacijama, dr Deborah 'ash i dr Juan
5anchez86amos zavrili su prvu fazu od #lade odobrenih ispitivanja iboge, pa se o?ekuje da
slubene institucije prona@u sredstva za daljnje testove.
2animljiva su istraivanja dr. 5tanle)a <licka, voditelja Odjela za farmakologiju i
toksikologiju na &lban) 'edical (ollegeu. On je uvjebao takore ovisne o morfiju da
pritiskom na dugme po elji uzimaju dozu narkotika, ali su oni nakon injekcije ibogaina za to
pokazivali daleko manje interesa. <lick tuma?i da glavnu ulogu kod ovisnosti igra
neurotransmiter dopamin. 'noge supstance koje izazivaju navikavanje okida? su za lu?enje
dopamina u razli?itim djelovima mozga, uklju?ujuAi i specifi?ne jezgre kao tzv. :centar za
nagra@ivanje;. Ovdje dopamin izaziva eurofi?no stanje i stvara jaku ovisnost. %oveAana
koncentracija dopamina, me@utim, nije otkrivena u :centru za nagra@ivanje; laboratorijskih
ivotinja kojima je ubrizgan ibogain prije no to im je doputen pristup morfiju.
<lick je zamijetio da je taj efekt razli?it kod raznih takora, pa
katkada traje nekoliko dana, a u drugom slu?aju i vie tjedana. !ako to
nije potvr@eno biokemijskim testovima, <lick naga@a da ibogain u
iv?anom sustavu ivotinje moe prijeAi u oblik koji Ae se u
modanim strukturama zadrati due.
Dr. %atricia roderick s (3$N 'edical 5chool koja je u mozgove
takora ugradila osobite senzore koji prate osloba@anje klju?nih tvari,
misli da ibogain smanjuje efekte kokaina supresijom proizvodnje
dopamina u mozgu. %reciznije re?eno, ?ini se da ibogain poti?e
lu?enje jednog drugog neurotransmitera, serotonina, koji pak u nazo?nosti kokaina inhibira
stanice koje lu?e dopamin. !ma pekulacija prema kojima ibogain razara %urkinjeove stanice,
?ime utje?e na proces sjeAanja i u?enja, u ovom slu?aju navodno na mehanizam ovisnosti o
narkoticima.
#a(i%ni metak
Da pravog tuma?enja za neobi?no djelovanje iboaina za sada zapravo nema tuma?i i dr.
1enr) 5ershan, neurolog s $athan 5. Kline !nstituta za psihijatrijska ispitivanja u
Orangeburgu u saveznoj dravi $eL Nork. $ije jasno na koje se receptore u mozgu hvataju
molekule ibogaina, a na jedno neobi?no svojstvo ove afri?ke ritualne droge upozorava 9ric
"aub, uz 4otsofa glavni promotor ibogaina kao sredstva za lije?enje ovisnosti7 :... 3zmete li
iboain, on Ae izazvati vizije, ne halucinacije, samo ako doista imate psihi?kih tegoba. Ovu su
supstancu proglasili halucinogenom, iako za vrijeme njena djelovanja neAete, kao kod 45D8a,
u kutu sobe vidjeti rui?astog slona koji ovamo ne spada ni u kojem slu?aju. #ratiti Aete se u
sjeAanju na veA potisnute i zaboravljene doivljaje koji utje?u na vae dananje psihi?ko
stanje. %otisnute su emocionalne traume mnoge dovele do ovisnosti o narkoticima. Kada u
sjeAanje prizovete kosture iz svog ormara, moAi Aete ih se rijeiti i tako suzbiti i ovisnost.
$ita vam u tome ne moe pomoAi kao iboga. $e kaem da je u pitanju magi?ni metak kojim
iz ponora teke ovisnosti moete izbaviti svakog, ali mislim da je upravo ?udesna ?injenica da
ibogain, ako ste kroz seanse s njime razrijeili svoje nesvjesne konflikte, ili neku ovisnost,
vi!e uop)e na vas ne djeluje D Ja smatram da psihi?ka nestabilnost podrazumijeva i odre@ene
promjene u kemizmu mozga koje iboain koriira. Kada je biokemija mozga normalna,
droga uopAe ne djeluje...;.
Iboain se najlake dobije izolacijom iz korijena iboge, a za jednu srednju dozu od =>C8/>C
miligrama potrebno je oko devet kilograma korjenske mase..
"aub tvrdi da ibogain nikada ne odvodi na loi, neugodni trip, a vizije prolosti mogu biti
trodimenzionalne i sasvim realne. 0to Aete proivljavati pod utjecajem droge u znatnoj je
mjeri ovisno o koli?ini uzeta alkaloida. $iskom se dozom smatra >8=,> miligrama po
kilogramu tjelesne teine, a ta Ae koli?ina ?ovjeku omoguAiti uvid u mehanizme koji su doveli
do njegova dananjeg ponaanja koje eli promijeniti. $iska doza usporava rijeku unutranjih
slika koje kod veAe koncentracije droge naviru mnogo bre. 3z upuAena psihoterapeuta, ovaj
doivljaj moe biti izuzetno koristan, a ako osoba eli aktivnije sudjelovati u istraivanju
vlastite podsvijesti i u svoje probleme zaviriti dublje, preporu?a se srednja doza koja varira od
E8** miligrama po kilogramu tjelesne teine. #isoka se doza od *C8BC miligrama primjenjuje
u lije?enju ovisnosti o opojnim drogama. "aub napominje da neki istraiva?i koriste i dva
puta veAu dozu kada su u pitanju narkomani, no to je tako u slu?aju primjene sinteti?kog
ibogaina ?ije djelovanje, kako se ?ini, nije tako dramati?no kao ono od ekstrakta iz prirodnog
materijala.
5tanoviti Grank 6oche opisuje svoju seansu s ibogainom kao eksperiment s vlastitom
svijeAu7 :!bogain me zaintrigirao jer sam uvjebavao lucidno, svjesno sanjanje. Ono to sam
o njemu pro?itao, uklapalo se u ono ?ime sam se bavio. %rivuklo me isto to i domoroce koje
je droga vodila natrag do !zvora i pomogla im da postanu majstori sanjanja.
!mao sam problema s piAem, uglavnom pivom. Kada sam jednom po?eo, teko bih prestao, ali
sam znao prestati i na vie tjedana, uglavnom onda kada su mamurluci postali suvie
neugodni. %iAu bih se vraAao nakon stanovitih iskustava, ili kad bih se razljutio. Koji puta bih
to u?inio kada bi se osjeAao osobito dobro.
Otkada sam uzeo ibogain, uopAe vie nemam elje za piAem. "aj impuls se sasvim izgubio.
#eAi sam optimist glede svojih akcija u ivotu. &ko me neto uznemiri, vie mi se ne ?ini da
je sve beznadno. 'oj je ivot ispunjen s vie samopouzdanja.
3zeo sam srednju dozu ibogaina u **,-C sati. $isam osjeAao mu?ninu, ili bilo kakvu drugu
nelagodu. Droga je po?ela djelovati nakon dvadesetak minuta i terapeut mi je preporu?io da
legnem. 3?inak ibogaina u prvih sat vremena bio je vrlo jak. #idio sam kako zrake
plavobijelog svjetla prodiru u razli?ite dijelove mog mozga. "i bi dijelovi svjetlili poput
krijesnica, paleAi se i gaseAi.. 3 tom bih trenutku mogao primati informacije od dijela mozga
koji je svjetlio. 5ve se odvijalo tako brzo da sam mogao hvatati samo djeliAe cjeline koje su
strujile mojim umom. $a primjer7 kada sam pogledao terapeutkinju, istovremeno sam vidio
njeno sadanje lice i lice iz njena dva prethodna ivota. "ako sam ih bar ja doivljavao.
Kasnije mi je potvrdila da je bila svijesna tih svojih ranijih ivota. Ono to sam vidio, li?ilo je
na golemi dosije kojem sam imao pristup. ! druga sam biAa u tom dosijeu vidio na isti na?inI
njihova lica onako kako ih poznajem, a zatim i lica kakva su imali nekoA.
Ovakve i sli?ne sekvence odvijale su se za vrijeme vrhunca iskustva, otprilike ?etiri sata.
%rije seanse razgovarao sam s terapeutom o podvojenosti. OsjeAao sam da imam dr. Jek)lla i
'r 1)dea u sebi, da se pretvaram od vrlo drage osobe u najhladniju li?nost na planeti.
Pove!ivanje
Pelim neto pojasniti7 ono to ovdje nazivam snovima bila su apsolutno realna iskustva i
nisam osjeAao nikakav strah. Doivljavao sam sebe kao malu, nevinu bebu zamotanu u
dekicu. !z dekice je, izlazeAi iz mog dje?jeg tijela, izbauljala prikrivena kreatura za koju sam
znao da je 'r. 1)de mog biAa. 'oj je terapet zahtijevao da zagrlim tu kreaturu. !z svog
dje?jeg tijela ja sam se protegnuo i zagrlio taj odvojeni dio sebe demonska izgleda. $isam bio
prestravljen. Kako sam odvojeni dio svog biAa privukao k sebi, mi smo se stopili. %osljedica
je bilo povezivanje tih ranije strogo odvojenih dijelova. OsjeAao sam da su sada ti dijelovi
povezani i isprepleteni.
"eko se prisjetiti svih tih budnih snova, jer su dolazili brzo. "reAeg dana vrijeme se usporilo.
%rije nekog vremena imao sam svijesni san, gdje sam se elio lansirati prema zvjezdanom
nebu, ali me neto zgrabilo za rame i zadralo, pa sam se probudio. %od ibogainom sam
gledao u to isto zvjezdano nebo s dva velika kvadrata plavobijelog svjetla s moje lijeve i
desne strane. "a su me svjetla lansirala u <alaksiju. Kako sam ubrzavao, moje se tijelo topilo
postajuAi okruglo zlatno svjetlo. %rodirao sam u mnoge galaksije kreAuAi se velikom brzinom.
$akon nekog vremena primijetio sam i druga zlatna svjetla. Dolazili smo iz razli?itih
smjerova na planetu ili asteroid s mnogo kratera, koji je plutao 5vemirom. Ja sam uao u
golem cilindri?ni tunel sa zlatnim svjetlom koje je bilo toliko jako da su me boljele o?i.
'orao sam gledati u kri. !spod sebe, u krateru, vidio sam grad okruen plavobijelim
svjetlom. 3ao sam u okruglu prostoriju, gdje je stajalo mnogo ljudi i drugih biAa. !ntuitivno
sam krenuo prema dijelu gdje je nekoliko biAa sjedilo na tronu. Kada god bih pogledao u
ne?ije lice, ono bi se pretopilo u ono iz prolog ivota iste osobe. 2nao sam da moram gledati
u plavobijelo svjetlo koje se nalazilo na jednom od tronova. ilo je suvie intenzivno da bih
se mogao na njega usredoto?iti, ali pokuavao sam, jer sam znao da to moram u?initi. Onda
sam se okrenuo prema drugim biAima u prostoriji i osjetio da moram kleknuti. Jedno mi je
biAe dodirnulo oba ramena i glavu zlatnim ma?em ili zrakom svjetlosti.
#idio sam gigantsku figuru, pola ?ovjekIpola zvijer, u oklopu. %ogledao sam prema dolje i
vidio da su mi prsa ogromna i pokrivena gustom crnom dlakom. %omislio sam da sam i ja
pola ?ovjekIpola zvijer i osjetio se zbunjenim. 3 tom se trenutku san rasprio.
Otkada sam uzeo ibogain osjeAam se bliim !zvoru i drugim ljudima...;.
Od 9rica "auba sam saznao za vrlo zanimljiv slu?aj jedne psihoterapeutkinje koja se
svojevoljno podvrgnula seansi s ibogainom. 'otiv joj je bio razrjeavanje emocionalnog
odnosa prema biolokoj majci koja ju je kao sasvim malo dijete dala na usvojenje jednoj
bogatoj obitelji. !boga ju je odvela daleko u prolost, kako tvrdi, u vrijeme kada je bila stara
svega dva dana. "aj kratki bljesak sjeAanja, koje je teko racionalno protuma?iti, trenutno ju je
rijeio traume, jer je osjetila ljubav kojom ju je njena prava majka nosila i hranila. $estala je
svaka mrnja i ogor?enje naputenog djeteta, znala je da nedostatak ljubavi nije bio razlog za
takav maj?in postupak. 5vjedo?anstva koja govore o subjektivnom doivljaju onih koji su
proli seansu sa ?udnovatom drogom rijetka su, pa je ovo posljednje osobito zanimljivo za
one koji ele ustanoviti stvarne potencijalne koristi od ibogaina kao terapijskog sredstva.
"aub je i sam eksperimentirao s ibogainom, iako nije nikada bio ovisnik. $jegova je
motivacija bilo misti?no iskustvo, ono to &frikanci zovu razgovorom s :duhom iboge;. #ie
seansi u razmaku od pola godine pruilo je ovom istraiva?u dublje razumijevanje koristi koje
pripadnici plemena Liti imaju od uzimanja korijena biljke to daje i plodove koji su jestivi,
a nemaju halucinogena svojstva. 5piritualni uvidi, ako izuzmemo ovisnike o tekim drogama,
jedini su poticaj onima koji uzimaju ovu malo poznatu drogu.
"akva uporaba nije ograni?ena samo na kult Litija, veA i druga plemena, me@u kojima je
najpoznatije 'biri. 3 svojoj knjizi :"he 1ealing Journe); J:!scjeljujuAe putovanje;K pokuse s
ibogainom opisuje i Hileanac (laudio $aranjo, a govori se da je nekima uspjelo ovu biljku
uzgojiti i u erkle)u. !ako dosta opirna, $aranjova ispitivanja ne daju naslutiti da se
alkaloide iz iboge moe koristiti u suzbijanju ovisnosti o opojnim drogama. <lavni sastojak
biljke, odnosno njena korijena koji ?itav ima psihoaktivna svojstva, prvi su *+C*. godine
izolirali D)boLski i 4andrin. 3z glavni sastojak ibogain prona@eno je dvanaestak drugih
alkaloida koji ?ine oko = posto teine koice korijena iboge. Domoroci ibogi pripisuju i
ljekovita svojstva, pa je koriste u tretmanu neplodnih ena, a ibogain stimulira apetit i
probavu, te snizuje tlak.
!boga u prevelikim dozama moe izazvati smrt. %rvo nastupaju konvulzije, zatim paraliza
udova, a na kraju i dinih organa, to dovodi do fatalnog ishoda. James Gernandez, autor
knjige :Glesh od <ods;J:'eso bogova;K, tvrdi da su vra?evi kulta Liti katkada optuivani
za umorstvo, a kao primjer navodi su@enje iz *+>C. godine, kada je velikoj dozi iboge
podlegao jedan gabonski dje?ak. $ije isklju?eno da je usmrAen namjerno, jer je kultu za
magijske rituale trebao le. "o, me@utim, nije nikada definitivno potvr@eno. <lede djelovanja
iboge, vrijedno je spomenuti neka $aranjova zapaanja7 :$eki osjeAaju potrebu za kretanjem
i plesom... 3 najirem smislu moe se reAi da su, uz arhetipske slike, ivotinje naj?eAi sadraj
vizija, a umijeanost u zaplete u situacijama nalik na snove ?esto uklju?uju destrukciju ili
seksualnost...;.
#eA sam spomenuo utjecaj ibogaina na spolnu moA mukaraca, za koje neki autori tvrde da
mogu biti kontinuirano seksualno aktivni i nekoliko sati, pa se droga me@u domorocima
koristi i u te svrhe. $ije jasno radi li se o stimulativnom djelovanju same droge ili
sugestibilnosti onoga koji se pod njenim utjecajem nalazi.
3 organizaciji Jellinek (linic iz &msterdama, od -C. lipnja do >. srpnja *++=. godine odran
je me@unarodni skup !(&& *++= &msterdam, koji se bavio ovisnostima, a pet je istraiva?kih
radova posveAeno djelovanju ibogaina na ovisnike o alkoholu i opojnim drogama. %odatak je
zna?ajan jer su svi referenti s ovog skupa veA spominjani i priznati stru?njaci u svojim
podru?jima. #ie nema sumnje da ibogain pomalo utire svoj put u znanstvene ustanove, mada
treba opet naglasiti da 1oLard 4otsof svoje seanse s ibogainom obavlja u (entralnoj &merici,
gdje ministarstva zdravlja nemaju nita protiv toga da se na njihovu teritoriju ameri?ke
narkomane pokua odviknuti od droge. 3 drugoj polovici *++=. godine cijena je terapije u
grupi od tri osobe *E.>CC dolara, a ta se astronomska svota pravda velikim trokovima
boravka u bolnici, a posebno proizvodnje ibogaina. 3 propagandnim se materijalima za
terapiju isti?e da se radi o neverificiranoj i eksperimentalnoj metodi. "rai se i lista droga i
lijekova koje je kandidat za terapiju uzimao posljednjih godinu dana, s naglaskom na
antidepresive i sredstva protiv psihoze, kardiovaskularnih oboljenja i epilepsije, a priloena je
njujorka adresa organizacije koja cijelu stvar organizira.
Koristan prilog razumijevanju tretmana iboainom dala je dr. arbara 9. Judd, u svom radu
na konferenciji o ovisnostima odranoj u prosincu *++,. u Fashingtonu. Ona je pratila
lije?enje ibogainom trojice tekih ovisnika o heroinu i kokainu u %anami, a sretala se s
ovisnicima koji su pokuali istom terapijom u 5&D. $jeno je miljenje da metoda ima
perspektive zbog ublaavanja apsitentske krize, ali upozorava da se terapeut sreAe s
problemima poput straha pacijenta od detoksikacije, nedovoljnog razumijevanja onoga to
ibogain treba pruiti i sklonosti pacijenta da se drogama vrati i nakon to je inicijalna kriza
prola. !z svega proizlazi da ibogain, nakon jedne doze i ?etiri dana boravka u bolnici, kod
prili?no velikog broja ovisnika poveAava prijem?ivost za psihoterapiju, a time i anse za
oporavak rastu. it je svega u tome da pacijent kroz sjeAanje na potisnute ali presudne
konflikte iz svog ivota shvati to ga je dovelo na put droge. 5like koje naviru ?esto su
doivljaji iz ranog djetinjstva, a psihoterapeut ih zna iskoristiti u svrhu pomaka naprijed u
lije?enju ovisnosti.
%ri baratanju iboainom treba biti paljiv. Ova je molekula osjetljiva na svjetlo i dovoljno je
da je se nekoliko minuta izloi svjetlu pa da izgubi svoju u?inkovitost. 9ric "aub upozorava i
na komplikacije kod nabave sirovine iz koje Ae se kasnije izolirati ibogain. $aime, dodirne li
ibogu neposveAeni stranac, ivot Ae mu biti u opasnosti, jer pleme Liti to smatra smrtnom
uvredom. On je sam korijen biljke nabavljao preko uzgajiva?a kakaovca, a time zapravo eli
razjasniti zato je tretman ovom drogom jo uvijek tako skup. %rikupio je poveAi broj
svjedo?anstava ovisnika koji su se podvrgnuli lije?enju ibogainom.
%acijent ozna?en kao (., bijelac je star ,B godine i ovisnik o kokainu i alkoholu. Kokain uiva
kontinuirano sedam godina. 3zimao ga je na sve poznate na?ine. 3 trenutku kada je po?eo s
tretmanom umrcava -,> grama droge dnevno. %ored toga teki je alkoholi?ar koji pije litru
votke dnevno. %osljednjih godina povremeno odlazi na usamljena mjesta, gdje mu je kokain
nedostupan i apstinira mjesec, dva. $a lije?enje dolazi drogiran, pod utjecajem alkohola.
"erapeut njegovo ponaanje procjenjuje kao :izvan kontrole;, a stanje kao konfuzno.
"retman je obavljen brzo, (. je tvrdio da je na putu kuAi jo uvijek bio pod utjecajem
ibogaina, ali je ocijenjeno da je terapija dala o?ekivane rezultate. Ovisnik je apstinirao od
kokaina est mjeseci, kada je cijeli tretman ponovljen. Od tada je prola godina i pol i pacijent
jo uvijek apstinira od kokaina, a alkohol uzima i dalje, u neto smanjenim koli?inama. #ie
ne pije estoka piAa, veA vino i pivo, a odrekao se i puenja, s izuzetkom jedne cigare
mjese?no.
%acijent ozna?en slovom G. je BE8godinjak ovisan o tekim drogama vie od deset godina.
%auzirao je samo kada se nalazio u terapijskoj komuni i kraAe vrijeme u zatvoru. "roio je na
heroin stotinjak dolara dnevno, a na lije?enje dolazi sa skepsom. 6adi se o intravenoznom
ovisniku koji redovito mijea kokain i heroin i ?ije su ruke pokrivene oiljcima od uboda igle.
%rvi puta ne dospijeva na tretman u 9uropu, jer se nije na vrijeme pojavio u zra?noj luci, pa
seanse s ibogainom po?inje tek est mjeseci kasnije. %o njegovim vlastitim izjavama, nakon
tretmana izostaju mu?nine, proljevi, bolovi u tijelu. &pstinentske krize nema i on se vraAa u
$eL Nork gdje ivi i danas, oslobo@en svoje paklene navike.
#rlo je teak slu?aj -,8godinje ene koja je heroin uzimala od svoje *,. godine. 3 trenutku
kada je dola na terapiju uzimala je * gram ?istog nizozemskog heroina dnevno. $abavljala ga
je u &msterdamu, jer je ja?i od onog koji je mogla naAi u rodnom $eL Norku. $akon
tretmana s ibogainom, ostala je :?ista; ?itavih est mjeseci, kada je ponovo osjetila potrebu za
narkotikom i obratila se 4otsofu za jo jedan tretman. 5lijedi period apstinencije u tri navrata
prekidan uzimanjem manjih doza blaih sedativa. %rema podacima koji su dostupni, vie
mjeseci nakon zadnjeg susreta s ibogainom ova dugogodinja ovisnica apstinira od tekih
droga. Ovdje treba naglasiti da veAina tretiranih ibogainom nije nakon provedene terapije pod
stalnim nadzorom, pa se informacije o njihovu suzdravanju od uzimanja tekih droga odnose
na njihove vlastite tvrdnje.
"aubova dokumentacija sadri podatke o -B8godinjem $izozemcu 6., koji je do susreta s
ibogainom ovisnik o heroinu, metadonu i alkoholu. %rima invalidsku mirovinu od drave. Hak
je B> puta hospitaliziran zbog prevelike doze heroina, a u bolnici u vie navrata zavrava i
zbog tekog pijanstva. %o vlastitim izjavama, uhiAen je bezbroj puta, uglavnom zbog sitnijih
prijestupa po?injenih pod utjecajem droge ili alkohola. Pivi sa enom koja je tako@er ovisnik
o opojnim drogama. Pele se podvrgnuti tretmanu ibogainom, kako bi mogli putovati u !ndiju i
$epal, to ne mogu jer im je svakodnevno potreban :shoot;. %renoenje tekih droga preko
granice predstavlja veliki rizik, pa se 6., zajedno sa svojom djevojkom odlu?uje na pokuaj
odvikavanja gabonskom ritualnom drogom. 2a vrijeme tretmana je agresivan, ima uz sebe
price i veAe koli?ine droge, a izvjeAe o njegovu slu?aju spominje :vidno poboljanje veA
nakon prve seanse;. O kasnijem ponaanju ovog ovisnika nema preciznih podataka.
3 sklopu izvjeAa o tretmanu njegove djevojke moe se vidjeti da su oni imali odre@enih
potekoAa neposredno po povratku s lije?enja, ali pri?a zavrava optimisti?no. %ar se svojim
terapeutima javlja kartom iz !ndije, dva mjeseca kasnije, iz ?ega oni zaklju?uju da je terapija
bar donekle uspjela. $e proputaju, me@utim, naglasiti da o kasnijoj sudbini ovog para ne
znaju nita.
5li?no zvu?e i ostale anegdote kojima se pokuava zainteresirane uvjeriti u djelotvornost
ibogaina u lije?enju ovisnosti o opojnim drogama. !bogainu su danas nedvojbeno otvorena
vrata nekih istraiva?kih centara, to Ae moda anegdote preobraziti u znanstveno utemeljene
statistike i ovoj metodi lije?enja, koja je niknula iz samog narkomanskog miljea, otvoriti vrata
legalnih centara za rehabilitaciju ovisnika. !pak, napominjem da u ovom trenutku to jo nije
slu?aj, pa se stru?njaci s oprezom izjanjavaju o dometima ove :droge koja lije?i ovisnost o
drogama;.
Dakako, uz one relativno nove puteve u borbi protiv ovisnosti poput, recimo, primjene
buprenorfina i sli?nih sredstava, redovito se javljaju pokuaji i terapije koji predstavljaju
alternativu slubenima.
Jedna od takovih neortodoksnih metoda lije*enja ovisnosti o opijatima u posljednje vrijeme
dobiva na popularnosti, mahom zbog navodnih dvije tisuAe bivih ovisnika koji danas ive
normalnim ivotom u indijskoj saveznoj dravi 6ajasthan, odakle spomenuta metoda i
potje?e. 3 tom je vruAem dijelu !ndije, to?nije u Jodhpuru, osnovan centar koji propovijeda
tzv. :Manaklao; metodu lije?enja od ovisnosti o opojnim drogama. %ropaganda se obavlja
preko broure :Drug Gree;, a njen je tvorac stanoviti Jai 5hanker, izlije?eni narkoman koji je
ostao ivjeti u 'anaklao 6ehabilitacijskom (entru. !z knjiice nije sasvim jasno kako
funkcioniraju kampovi u kojima se obavlja odvikavanje u razdoblju od *C dana. !nzistira se na
?injenici da je ovisnik izgubio svaki odnos s okolinom, pa to grupne terapije trebaju ispraviti.
:(old turke); se ne suzbija nikakvom zamjenom tipa metadon ili buprenorfin, veA se u prva
tri kriti?na dana daju sredstva za umirenje, vitamini, voAe i dosta tekuAine kojom se eli
izbjeAi dehidracija. 5redstva za umirenje nisu opijati, a kampovi su o?ito zamiljeni kao
mjesta sa specifi?nom unutarnjom dinamikom, gdje ovisnici jedan drugoga ohrabruju kako bi
ustrajali do kraja. Kako to tvrdi 5hanker, ovisnik ovdje spoznaje da je ivot vrijedan ivljenja.
Sna(a volje
(ijela pri?a ima jaki spiritualni :tih;, jer se ujutro u kampu obvezno ?itaju molitve ?iji su
naslovi znakoviti7 :%ozdrav <ospodaru $ebesa; i :5ada "i se sasvim predajem;. 5lijedi
nezaobilazna joga, lake vjebe koje u pravilu ne traju dulje od > minuta. (ilj je ove rutine
dosezanje unutarnje harmonije i mira. (entar navodno naplaAuje simboli?ne svote novca,
kojim se pokrivaju trokovi boravka u 'anaklaou. ar je tako za sada. Dakako, 2apadnjaci su
nanjuili i ovu moguAnost, pa ih je tamo podosta. !z svih izvora u !ndiji, kao i posrednim
saznanjima do kojih sam doao o ljudima koji su (entar posjetili, ne mogu sa sigurnoAu
tvrditi da ova metoda daje dugoro?nije rezultate u lije?enju narkomanije. $eko sustavnije
praAenje pacijenata tretiranih u 'anaklaou, po svemu sudeAi, nikada nije provedeno. & ono
to bi bilo najzanimljivije je podatak kako dugo traje apstinencija od opijata nakon to (entar
'anaklao obavi svoj dio poslova.
Dosta pohvala za uspjenu rehabilitaciju ovisnika o tekim drogama dobiva i kontroverzna
5cientoloka (rkva danas veA pokojnog 6ona 4. 1ubbarda. Ovaj se istraiva? jo ranih
pedesetih proslavio svojim bestsellerom :Dijanetika; u kojem nudi neortodoksne na?ine
osloba@anja od posljedica stresova, to postaje osnovom kasnije registrirane religije. 1ubbard
se bavio i problemom narkomanije, te izradio osobit program za ovisnike.
%rvi su rezultati ostvareni zahvaljujuAi naporima stanovitog Filliama eniteza, okorjelog
ovisnika o heroinu od *-8e godine starosti, koji je *+==. godine sluio svoju ?etvrtu kaznu u
dravnom zatvoru u &rizoni. $epopravljivi se narkoman, primjenivi 1ubbardove tehnike,
potpuno oslobodio droge i inicirao isti program za stotinjak drugih robijaa. "ako je ro@ena
organizacija :Narconon2, koja danas ima -, filijale u ** zemalja, od 5&D do Kanade,
Danske, Grancuske, $jema?ke, !talije, #elike ritanije, 0vicarske, 0vedske, 0panjolske i
$izozemske. <lasnogovornik :$arconona; je poznata ameri?ka filmska i "# zvijezda Kirstie
&lle). %o nekim procjenama, ovaj je scijentoloki tretman do danas prolo tridesetak tisuAa
ovisnika. Kako tvrde u :$arcononu;, sa gotovo fantasti?nim postotkom izlije?enja. 3 novije
se vrijeme ovaj projekt provodi na heroinomanima naj?uvanije meksi?ke robijanice
9nsenada.
"retirani uzimaju preparat (al8'ag, sastavljen od kalcijeva glukonata, magnezijeva karbonata
i jabu?nog octa. Od te se smjese spravlja napitak, a za njegovu je djelotvornost osobito vaan
odnos spomenutih soli u smjesi. Koriste se i velike doze vitamina &, (, D i 9, dok posebnu
ulogu igraju vitamini, posebice niacinamid, koji, prema 1ubbardu, utje?e na mentalnu
ravnoteu. 3 kasnijem se stadiju lije?enja koristi sauniranje, kao sredstvo radikalnog ?iAenja
organizma, a i ono se provodi uz uzimanje osobite smjese vitamina i minerala. 6azra@ene su i
posebne vjebe panje, nazvane :objektivnim procesima;. One trebaju u prvoj fazi
odvikavanja ovisnika od droge njegovu panju okretati od eventualnih neugodnih
apstinencijskih simptoma prema izvanjskim objektima.
3 publikacijama 5cientoloke (rkve nalazimo opirne opise slu?ajeva ovisnosti o drogama
?ije su rtve danas normalni gra@ani, oslobo@eni ove zastraujuAe navike. Dobar je primjer
bra?ni par dugogodinjih ovisnika o heroinu. 5upruga, koja je na rehabilitacijski program
6ona 1ubbarda dola preko svoje sestre, pri?a7
:...Kada smo suprug i ja zapo?eli programom rehabilitacije po 6. 1ubbardu, oboje smo bili
ovisni o heroinu, a uzimali smo i druge droge. Hak su mi tri lije?nika rekla da mom muu vie
nije preostalo mnogo ivota. !mao je epilepti?ne napadaje i tri puta je preivio klini?ku smrt.
Kroz apstinentsku krizu smo proli iznena@ujuAe lako, obzirom na sta u uzimanju heroina i
stanje u kojem smo se nalazili. $astavili smo programom pro?iAavanja organizma. !skustva
sa saunom su bila teka. 2noj je trebao izbaciti sve one zaostale metabolite narkotika. Kada je
to prolo, moj mi je suprug rekao da osjeAa kao da se s njegova uma podigla nekakva magla. !
ja sam se osjeAala nekako probu@enom i snanom. $a kraju vie uopAe nisam osjeAala ?enju
za heroinom. 'entalne tehnike u sklopu lije?enja pomogle su nam da uvidimo zbog ?ega smo
zapravo krenuli tim putem bez povratka. ilo je to pravo osloba@anje i danas ivimo sasvim
normalnim ivotom...;.
$aravno, nisu sve pri?e tako romanti?ne i optimisti?ne. 3 veAini slu?ajeva, ?iAenje
organizma i vjebe :objektivnih procesa; nisu dostatni, pa su scijentolozi razradili sloenije
programe rehabilitacije od narkotika. 3 pravilu se nakon prvih stupnjeva lije?enja provodi
osobito prilago@en oblik tzv. auditiranja, 1ubbardove tehnike vraAanja psihi?ke ravnotee
osloba@anjem negativnih sadraja iz svijesti, koji su nedostupni ?ovjekovu analiti?kom umu.
:$arconon; je u svim zemljama u kojima djeluje legaliziran, a popularnosti scijentolokih
u?enja i terapije u znatnoj mjeri doprinosi javna podrka slavnih umjetnika i estradnih
zvijezda poput "oma (ruisea, Johna "ravolte, Dustina 1offmana, !saaka 1a)esa, (hicka
(oreae, &nne &rcher, Kell) %reston, ill)a 5heehana, Davida %omeranza, Kate (eberano,
'arka !shama i drugih.
$eki su se ljudi uspjeli i?upati iz kandi teke ovisnosti snaom vlastite volje( dok drugima
katkada nije mogla pomoAi ni vrhunska stru?na pomoA. 2a ovisnika je najbolje da bude pod
stalnom medicinskom kontrolom, jer odvikavanje od droge podrazumijeva odre@ene
zdravstvene komplikacije, to me@utim, ne zna?i da ne treba pokuavati naAi i neke nove
puteve kojima bi se ljudi mogli bolje suprotstaviti ovoj poasti BC. stoljeAa.