Filozofski fakultet

Odjel: hrvatski jezik i knjievnost

Predmet:
Seminarski rad
Lauda u pjesmi Poj eljno
Mentor: Studentica:
Kazalo
1
Uvod
2
Najstarija poznata hrvatska pjesmarica je ona glagoljika !to se naziva i Pari!kom jer je
zapisana u Pari!kom kodeksu" koji se uva Francuskoj nacionalnoj knjinici pod
signaturom Code slave 11" a na njegovu svr!etku #1$%&'1$$&( nalazi se z&irka od deset
starohrvatskih pjesama" koju o&ino nazivamo Pari!kom pjesmaricom)
1
*odeks je po svom sastavu +putna, redovnika ili sve-enika knjiga koja sadri kalendar
s pashalnim ta&licama" dijelove misala" &revijara i rituala" kojima se vlasnik mogao
sluiti u raznim prigodama svog duhovnog poziva. +*odeks ima putni karakter i pjesme
su u nj u!le vjerojatno kao praktina dopuna &revijaru" misalu i ritualu),
2
Na samome
kraju z&ornika" pridodana je z&irka dugovnih pjesama" poznata u znanosti kao najstarija
ili prva hrvatska pjesmarica) / ranijoj literaturi kodeksu je pripisivana pavlinska
provenijencija primorkse ili kontinentalne 0rvatske)
%
1a pjesmarica" koja se prema
kalendaru iz z&ornika datira u 1%23) godinu" nije prva potvrda hrvatske sila&iko'tonske
versifikacije jer je u kolofonu starijega 4isala kneza Novaka iz 1%52) za&iljeeno
nekoliko osmerakih stihova pjesme Plaimo srce i oima ili Pisan na spomenutje smrti.
4
Sve pjesme iz pjesmarice su poznate u mla6im varijantama iz drugih z&irki i z&ornika
osim dvije. Pisan svetogo Jurja i Svit se kona.
Pari!ka pjesmarica nije samo najstarija hrvatska pjesmarica nego i najstarija antologija
hrvatskoga srednjovjekovnoga pjesni!tva jer se u njoj nalaze raznovrsne pjesme. dvije
svetake #Pisan svetogo Jurja, Mihaile preblaeni(" jedna pasionska #Pisan ot muki
!rstovi(" dvije &oi-ne #Proslavimo "tca #oga, #og se rodi v $itliomi(" dvije eshatolo!ke
##ratja, brata sporovodimo i %u mislimo, bratja, a smo&" jedna svjetovna satirika #Svit
se kona( i jedna pjesma 7susu #'a mi tui( du(e() 8&og kontinuiranog zapisivanja
pjesama i nedostatka nekih naslova" u literaturi se dosta raspravljalo o &roju pjesama u
pjesmarici) 9anas se uzima da ona sadri navednih deset pjesama)
1
:mir *apetanovi-" +O9;:8 N:<S1:;7<= 0;>:1S*= P<=S:4;7?= / P=1O@;:9S*O4
A=;B7C=>/ 8AO;N7*/ A;) D" 7nstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje" 8agre& 2313)
2
9ragica 4ali-" +Je)ik najstarije hrvatske pjesamrice" 0tvatsko filolo!ko dru!tvo" 8agre& 1$E2)
%
9ragica 4ali-" +O9<=?7 N:<S1:;7<= 0;>:1S*= P<=S4:;7?= / 4:;/F7C=>74
S170O>74:," 8agre& 2311)
G
:mir *apetanovi-" +O9;:8 N:<S1:;7<= 0;>:1S*= P<=S:4;7?= / P=1O@;:9S*O4
A=;B7C=>/ 8AO;N7*/ A;) D" 7nstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje" 8agre& 2313)
%
Lauda
Fauda je talijanska na&ona popijevka" od 1%) do 1$) stolje-a sredi!nji dio tamo!nje
puke crkvene glaz&e) Postanak joj se vezuje sa svetim Franjom :si!kim) Faude su
njegovale vjerske &ratov!tine) / poetku su &ile jednoglasne" a kasnije troglasne i
etveroglasne) 7z lauda" !to ih je kao popratnu glaz&u svojih duhovnih konferencija u 15)
stolje-u u ;imu primjenjivao sveti Filip Neri" razvio se oratorij) /z rukopise" me6u
izvorima za upoznavanje vana je z&irka Faudi Spirituali" o&javljena u ;imu 12D%)
godine)
/ knjievnosti su znaajne laude <acoponea da 1odija" a u hrvatskoj knjienovsti
najpoznatija je Hi&enska molitva" zapisana u jednome latinskome kodeksu u knjinici
!i&enskih franjevaca) 1o je recitativna pjesnika proza &liska litanijama i u&raja se u
najljep!e i najpoetinije tekstove hrvatske srednjovjekovne knjievnosti)
D
Za mi tui due
Poj eljno

'a mi tui(, du(e, i)nemagaju*i dragostiju+
Po(lji ljubav po ,susa da ustane( isc-ljena s radostiju.

, kada ti pride ljubvom se k njemu vedu*i,
pogovori mu tako reku*i.

/avori ljubvo moja ,suse,
ne hodi daleko ot mene,

jere u sem sl)nom dolu
kako bes tebe vesel biti mogu+
D
9u!an *arpatskI" ,0rvatsko pjesni!tvo kroz stolje-aJ" 2332) #prijevod 9u&ravka Sesar(
G

Moja jedina ljubvo i dragosti
ki isplnjuje(i vse elje tvojih istih radosti.

0eljno te dobro 1moje2 molju
ne ohodi me
bes tebe u sem alostnom dolu.

$olja, ljubvo, ovd- budi sa mnom
a volja
me pojmi tamo s tobom.

Jere mn-
be) tebe biti
gore je negoli umr-ti,

a s tobom plteno umr-ti
mani slatko j3 oiti.
Jere ti jesi moj ivot i dika
ki si l-pota onoga vika.

!valite ljubav moju, ,susa, nebo i )emlja i vse tvari
ki vse l-po krasi svojimi dari.

!valite, gore, polja i vsa dr-va
jere vas vsako l-to l-po od-va.

!valite, l-to s cv-tjem
i ptiice s eljnim p-tjem.

D
4 nadasve vinu hvali
ti, lov-e, prepodobna tvari.
Ova pjesma preuzeta iz spomenutog Pari!kog kodeksa" gdje je me6u ostalih devet
duhovnih pjesama) Pjesmu je kasnije dopunio Stjepan 7v!i- i poku!ao ju rekonstruirati u
pore6enju sa slinim tekstom u -irilskom 5ibru od mno)ijeh ra)loga iz 1D23) godine)
8&og defektnosti i iskvarenosti glagoljskog rukopisa" !to ujedno znai da je pjesma
postanjem starija od rukopisa) O&ino je izostavljeno posljednih 15 stihova)
Pjesma se izvornim lirizmom izdvaja iz !a&lonske duhovne poezije) Starost joj potvr6uje
i slo&odan stih vrlo razliite veliine) / rukopisu je pisana kontinuirano" ali se rime mogu
uzeti kao znak kraja stihova) Pjesma se pjevala" kako se da zakljuiti iz naslovne ru&rike
Poj eljno) Nastala je na ikavskom jezinom podruju i ima tragova
starocrkvenoslavenskog jezika)
Primjer je laude 7susu *ristu" koji je sim&ol spasenja izmuene du!e) / pjesmi je
iskazana neizmjerna lju&av prema 7susu" !to vidimo iz stihova: Po(lji ljubav po ,susa da
ustane( isc-ljena s radostiju i /avori, ljubvo moja, ,suse) Pjesnik" koji ostaje nepoznat" u
7susu vidi svoj krajnji cilj" samo u njegovom prisustvu njegova du!a moe &iti mirna"
spa!ena) Pohvale 7susu mogu se prona-i u svakom stihu ove pjesme" a najoitije su
moda u izravnom velianju:
Moja jedina ljubvo i dragosti
ki isplnjuje(i vse elje tvojih istih radosti.
#)))(Jere ti jesi moj ivot i dika
ki si l-pota onoga vika.
Pjesma je tipina sakralna srednjovjekovna lauda" !to vidimo ne samo iz tematike
#velianje 7susa(" ve- i iz upora&e rijei i motiva) Besto se tako spominje rije hvala
#hvalite" hvali(" ali ne samo u kontekstu slavljenja 7susa" ve- i prirode:
5
!valite, gore, polja i vsa dr-va
jere vas vsako l-to l-po od-va.
!valite, l-to s cv-tjem
i ptiice s eljnim p-tjem.
Na taj nain divljenje prema 7susu povezano je s divljenjem naspram prirode) Pjesma
poinje figurom retorikog pitanja. 'a mi tui(, du(e, i)nemagaju*i dragostiju+" koje
nalazimo i dalje u tekstu. #)))(jere u sem sl)nom dolu, kako bes tebe vesel biti mogu+
Pjesnik strahuje da -e ga 7sus napustiti te moli 7susa da ga ne napu!ta" govore-i da je &ez
njega i vjere &olje umrijeti.
0eljno te dobro 1moje2 molju
ne ohodi me
bes tebe u sem alostnom dolu.
Jere mn-
be) tebe biti
gore je negoli umr-ti,
Nastavlja se sa pohvalama i hvalom 7susu" i tako se nastavlja pjesma do kraja:
!valite ljubav moju, ,susa, nebo i )emlja i vse tvari
ki vse l-po krasi svojimi dari.

!valite, gore, polja i vsa dr-va
jere vas vsako l-to l-po od-va.

E

2