Broj64 (BiH) - P 78

juni 2014
br. 64
godina VI

www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA
InStore OnLine
mjesto pravih vijesti
www.
instore.ba
instore.si
instore.hr
instore.rs
instore.mk
I
S
S
N

1
8
4
0
-
4
0
4
9 BOSNIA AND
HERZEGOVINA
BOSNIA AND
HERZEGOVINA

P
A
R
T
N
ER 20
13
/2
0
1
4

P
A
R
T
N
ER 20
13
/2
0
1
4

juni 2014

br. 64
godina VI

sredstva
za sunanje
Aleksandar Poznani,
direktor marketinga, Jaffa Crvenka
Vodi kroz kategoriju
MESO I MESNE PRERAEVINE
juni 2014

br. 64
godina VI

41
vodi kroz kategoriju ...
kozmetika
N
ajprodavanija marka kozmetikih proizvoda za osob-
nu njegu u Francuskoj, LE PETIT MARSEILLAIS,
dostupna je i na tritu Bosne i Hercegovine od aprila
2014. godine.
Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo bogatu paletu proizvo-
da koji nam dolaze iz Provanse, uvene regije u junoj Fran-
cuskoj, poznate po prekrasnim pejzaima i bogatstvu plodova
prirode vrhunske kvalitete. Provansalski duh Mediterana i
netaknute prirode utkani su u proizvode marke LE PETIT
MARSEILLAIS, koja se ponosi svojim ekolokim karakte-
rom i prirodnim sastojcima.
Paleta od 9 gelova za tuiranje nudi jedinstvene mirise koji
ugaaju osjetilima i pruaju vrhunsku hidrataciju koi. Bogati
i opojni mirisi vanilije, cvijeta narande, mlijeka badema, la-
vande, breskve i ostalih varijanti unose daak luksuza u kupa-
onicu i pretvaraju tuiranje u isto uivanje.
Proizvodi za njegu kose dostupni su u varijantama za suhu
i oteenu, obojenu i normalnu kosu, te u obliku ampona,
regeneratora i maske za kosu. Vrhunski ekstrakti esencijalnih
ulja araida, ljekovitog bilja i voa ine LE PETIT MARSEI-
LLAIS proizvode idealnim za njegu i najzahtjevniji tipova
kose.
Mlijeka i balzami za tijelo predstavljaju vrhunske medite-
ranske recepte za hidrataciju i njegu koe, koji jedinstvenom
kombinacijom vrhunskih prirodnih sastojaka hrane kou i
ine ju prekrasno mekom.
Uspjeh marke LE PETIT MARSEILLAIS u Francuskoj i
drugim europskim tritima, proizlazi ih jedinstvene ponude
vrhunskog proizvoda ekolokog karaktera i odlinih karakte-
ristika po vrlo pristupanoj cijeni.
LE PETIT
MARSEILLAIS
Provansa u Vaoj trgovini!
www.instore.ba 3 juni 2014
uvodna rije
ozitivno u svim smjerovima, kako
smo i najavili poetkom godine.
Sljedei korak koji elimo pred-
staviti tritu Bosne i Hercegovi-
ne je specijalizirani B2B magazin
za ugostiteljstvo IN Bar.
Otvort emo novi kanal komunikacije povezati
proizvoae i krajnje korisnike kroz vrhunsku
uslugu i jedinstveni koncept promocije. Govo-
rit emo o kategorijama roba i usluga u HoReCa
kanalu, predstaviti najnovije trendove u servi-
ranju kafe, birati najbolje objekte i u svakom
trenutku biti prisutni na mjestima najvanijih
dogaanja. Zajedno emo otvarati nove objek-
te, slaviti znaajne dogaaje i sluati savjete
iskusnih voditelja ugostiteljskih objekata.
IN Bar namijenjen je prevenstveno vlasnicima
i voditeljima ugostiteljskih objekata, barmeni-
ma, konobarima, distributerima pia i hrane
za ugostiteljske objekte. Posebnu panju
elimo obratiti na proizvoae pia i hrane
za ugostiteljske objekte i proizvoae i
distributere ugostiteljske opreme.
Naa misija je ponuditi itaocima kva-
litetan informativni i edukativni sa-
draj koji e ojaati segment HoReCa
poslovanja u Bosni i Hercegovini.
Pratit emo najnovije trendove, pre-
zentirati nova rjeenja i proizvode za
HoReCa kanal.
IN Bar e na tritte 6 puta godinje
donositi ideje i rjeenja za unapree-
nje poslovanja unutar HoReCa kanala.
Prenosit emo savjete vodeih strunja-
ka iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta.
U saradnji sa naim redakcijama u Ljubljani,
Zagrebu, Beogradu i Skopju prenosit emo
vijesti o ugostiteljstvu. Prezentirat emo nove
objekte govoriti o znaajnim dogaajima u se-
gmentu ugostiteljstva. Ujedno emo govoriti o
DIREKTOR
Samira Muratovi
samira.muratovic@altermedia.ba
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba
PRODAJA
Samir Hodi
samir.hodzic@instore.ba
IZVRNI UREDNIK/LEKTOR
Edina Mizi
edina.mizic@instore.ba
STRATEGIJA RAZVOJA
Haris Kulovi
haris.kulovic@altermedia.ba
NOVINARI
Adis Brdari, Igor urovi, Marko Hrastar,
Tomislav Ciliga, Jelena Domovi,
Milica Petrovi, Ana Filipovi,
Alma Rastoder, Nataa Atanasova
STRUNI SARADNICI
Kenan Utovi, Vedrana Seksan,
Darko Vaseli, Milan ulibrk, Igor
Bergant, Mladen Vedri, Mire
Jovanovski, Miroslav Saraevi,
Vladimir Mileti, GfK, IPSOS, AC
NIELSEN , EUROMONITOR
MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini
alma.guberinic@instore.ba
DIZAJN
InStudio, BiH
PRELOM
Harun Kahriman
harun.kahriman@instore.ba
KOORDINATOR SVIH IZDANJA
Maksim urovi
maksim@instore.rs
TAMPA
Radin print d.o.o.
Sveta Nedjelja,
10000 Zagreb, Hrvatska
IZDAVA
Altermedia d.o.o.
Hasana Brkia 2
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 710 616
Fax: +387 33 710 615
E-mail: redakcija@instore.ba
Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni,
specijalizirani magazin za trgovinu
robom iroke potronje. Besplatno se
distribuira ciljnoj skupini: trgovcima,
proizvoaima, distributerima i
prateoj industriji. Izdava zadrava
pravo da odredi ciljnu grupu. InStore
magazin se ne distribuira osobama
mlaim od 18 godina. Za lanke,
fotografje i oblikovanje, magazin
zadrava sva prava.
Tira: 7.000 primjeraka.
Idemo dalje
P
ureenju ugostiteljskih objekata i pripremi naj-
bolje usluge za goste.
I na kraju mislimo da je jako vano da sarauje-
mo sa svima vama na svim nivoima, mislimo da
je izuzetno vano da podstiemo komunikaciju
u svim smjerovima i promoviramo zajednike vri-
jednosti.
elimo vas pozvati da budete dio zajednike pri-
e jer duboko vjerujemo da je dodatna vrijednost
u svima nama.
InStore redakcija
B
A
R
www.instore.ba juni 2014 4
sadraj
Novi objekti
Domae vijesti
Regionalne vijesti
Svjetske vijesti
Veliki trgovci
Aktuelno
U BiH poplavama zahvaena
gotovo petina teritorije,
ugroena treina privrede
Intervju
Nihad Imamovi, suvlasnik EIN
Natural d.o.o.
Istraivanje
Stavovi potroaa prema
privatnim robnim markama
Intervju s povodom
Nj.E. Iztok Grmek, ambasador
Republike Slovenije u Bosni i
Hercegovini
Category management
Mobilni ureaji u funkciji
unapreenja vrijednosti
kategorija
6
8
10
14
16
18
20
22
24
26
Vodi kroz kategoriju:
MESO I MESNE
PPRERAEVINE
Intervju
Krajem prole godine Jaffa je
lansirala novi proizvod Jaffcu.
Tada su iz kompanije istakli da
nastoje da ovakvim inovacijama
u svom asortimanu zadre posto-
jee i steknu nove ljubitelje Jaffa
proizvoda. Lansiranje Jaffce
bilo je samo jedan od povoda za
razgovor sa Aleksandrom Pozna-
niem, direktorom marketinga
kompanije Jaffa.
Istraivanje
U razvijenim tritima, pri-
vatne robne marke su postale
sastavni dio potroake korpe.
Prema Euromonitorovom Global
Consumer Trends Survey 2013.
istraivanju, vie od 89% kupaca
ponekad kupuje privatnu robnu
marku, dok njih 11% nema tu
praksu. Detaljan odnos potroaa
prem privatnim robnim markama
proitajte u istraivanju Euromo-
nitora.
IZDVAJAMO
Aktuelno
Prema prvim neslubenim poda-
cima, poplavama u maju ove go-
dine zahvaena je gotovo petina
teritorije Bosne i Hercegovine,
odnosno oko 10.000 kilome-
tara kvadratnih, a potpuno je
poplavljeno oko 18.600 domain-
stava kako e se to sve odraziti
na privredu i takau strunajci
proitajte u ovom broju.
14
30
22
35
juni 2014 www.instore.ba 5
30
32
34
35
60
65
76
78
80
IZDVAJAMO
Regionalni intervju
Aleksandar Poznani,
InPromocije
U razgovoru sa
Ermin abanovi, Sales Manager,
Sektor Laundry & Home Care, Henkel BH
Meso i mesne preraevine
U maloj radnji
Mogue je opstati
InFokus
Sredstva za sunanje

Periskop region
Potroene godine
Mega dogaaji i kako potroiti
Raun bez krmara
Otpis dugova
Periskop
Da li nas plaa motivie?
80 Vox populi
inPromocije
I ovaj put InStore je
zabiljeio promocije
organizovane u trnim
centrima irom Bosne i
Hercegovine.
Periskop
Kolumnista Kenan
Utovi u ovom broju
pie: Motivacija radnika
je osnovni preduslov
dobro obavljenog posla.
esto moemo uti da
zadovoljnog klijenta
moe napraviti samo
zadovoljan zaposlenik, a
rezultat jeste pozitivno
poslovanje cjelokupne
kompanije.
Vox Populi
Kome je do novina? I u emu
uivati? U tome to je pet strana
posveeno rubrici koja se zove
crna hronika, a sve ostale su
jednako crne samo se zovu aktu-
elno...Ja sam ljubitelj kataloga.
Oputaju me. I stvaraju privid
da sam se sita nakupovala. A
dinara nisam potroila. Katalozi
zaista i jesu savremene novine,
jer u njima prati sva mogua
kretanja od ekonomije, preko
sporta do politike, pie InStore
kolumnistica Vedrana Seksan.
Sredstva
za sunanje
78
96
FOKUS
32
79
novi objekti
Obavijestite nas
o otvaranju novih objekata
Mirjana Ivankovi,
mirjana@instore.rs
Srbija:
irenje distributivne mree
Crna Gora:
Dama otvorila drogerije u Nikiu i
Budvi
Slovenija:
Prvi E. Leclerc drive izvan Francuske
Hrvatska:
Otvoren Velpro centar na Rabu
Hrvatska:
Otvoren Pevec u Sesvetama
Kompanija Gomex je 2. juna
otvorila trei distributivni cen-
tar u Mavanskom okrugu, na
adresi abaki put bb. Povrina
ovog objekta je 2.400 kvadrat-
nih metara u dva razdvojena
skladita, od ega je 1.500
kvadrata sistemski defnisan
prostor za artikle prehrane,
a 900 kvadrata za artikle
neprehrane. Kapacitet skladi-
ta je ukupno 2.804 paletna
mjesta od ega su 574 polina
dijela i 2.230 regalnih paletnih
mjesta. Vrijednost investicije je
Veleprodajni lanac Velpro nedav-
no je otvorio centar na ostrvu
Rab. Ovo je 21. Velpro centar na
podruju Hrvatske. Novi centar
na Rabu, na adresi Palit 134,
na 1.000m2 prodajne povrine
nudi vie od 2.000 artikala
namijenjenih HoReCa kupcima.
Poetkom prethodnog mjese-
ca otvoren je prodajni centar
Pevec na Slavonskoj aveniji u
Sesvetama. Rije je o etvr-
tom Pevecu na zagrebakom
podruju i 14. u Hrvatskoj. Na
povrini od 9.500m
2
i sa vie
od 100.000 artikala, novootvo-
reni Pevec zapoljavat e 74
radnika, od kojih je 60 novih.
Osim toga, kompanija je glavne
slube i kancelarije preselila u
Sesvete.
Novi prodajni centar Pevec u
Sesvetama, u skladu sa oe-
kivanjima kupaca, postavljen
je po novom konceptu, pa je
podijeljen u dva dijela: Dom i
Lanac drogerija Dama otvorio
je nedavno objekte u Budvi i
Nikiu. Prodavnica u Nikiu
nalazi se na trgu Slobode,
a rije je o etvrtom Dama
prodajnom mjestu u Crnoj Gori.
Peta Dama drogerija nalazi se u
zgradi Tre Canne u Budvi.
Kada smo stvarali Damu, poseb-
nu panju smo posvetili jednoj
stvari: elji da svojim potroa-
ima stvorimo mjesto na kome
e pronai sve to im treba za
njegu, ljepotu i zdravlje. Mislili
smo o svakom detalju, svakom
brendu, svakom dijelu prodaj-
E. Leclerc je krajem maja
otvorio svoja vrata na adresi
Letaliki 34 u Ljubljani. Kupci
e, ubudue, namirnice moi da
naruuju i online na web adresi
www.leclercdrive.si, a zatim e
robu moi da preuzmu u naselju
Moste. Trgovina u Ljubljani
prva je takve vrste van Fran-
cuske i svojevrsni je pilot-pro-
jekat. Roba se na ovaj nain u
Sloveniji moe naruiti od 23.
maja, a na raspolaganju je izbor
od 6.000 proizvoda. Cijene su
iste kao u klasinoj trgovini,
a roba se moe preuzeti dva
sata nakon online narudbe ili
odmah, ako se kupuje na licu
mjesta. Omoguena je i narud-
550.000 eura. Broj zaposlenih,
koji su rasporeeni na radnim
mjestima kao skladitari, ma-
gacioneri, komisioneri, vozai,
viljukaristi, administrativni
radnici, trenutno je 32 uz
tendenciju rasta kako se budu
otvarali novi maloprodajni
objekti u regionu.
Uz asortiman svjeeg mesa, voa
i povra, ribarnice sa dnevno
svjeom ponudom ribe, i drugih
prehrambenih i neprehrambenih
proizvoda, centar ugostiteljima
nudi i irok asortiman proizvoda
privatne robne marke Prof line i
Prof line Exclusive.
Uradi sam. Vjerujem da emo
olakati kupovinu naim potro-
aima, jer ovaj centar, iako je
veliki, ujedno je i pregledan i
postavljan tako da svako lako
pronae ono to mu treba. Pot-
puno smo prilagoeni kupcima
i njihovim potrebama i sigurna
sam da e i ovaj centar biti pre-
poznat kao mjesto kupovine sa
osmijehom, istakla je Danijela
Stjepanovi, direktor marketin-
ga kompanije Pevec.
nog prostora i uinili da vam
odabir bude ugodan i jedno-
stavan. Naa drogerija apoteka
aktivna je i u oblasti farmacije
i zdravstvene zatite, dajui
prednost promociji zdravlja i
prevenciji bolesti, poruuju iz
kompanije.
ba preko vauera, ali E. Leclerc
se obavezao da u ponudi ima
iskljuivo svjeu robu, u skladu
sa svojim pravilima. Time se
kupcu omoguuje isporuka
svjeeg voa i povra, zatim
ostalih svjeih proizvoda, kao i
zamrznutih proizvoda, koji su
svi ouvani na odgovarajuoj
temperaturi.
Gomex u Odacima
U centru Odaka je 30. maja, na adresi Somborska 20, sveano
otvoren 117. maloprodajni objekat Gomexa. Novootvorena trgo-
vina posluje na vie od 700 kvadratnih metara, od ega je vie od
500 kvadrata sam prodajni prostor. Za uslugu se brine 18 zaposle-
nih, koji su proli obuku u Trening centru Gomexa u Zrenjaninu.
Objekat se svrstava u format supermarketa, to znai da u svom
asortimanu ima vie od 5.000 artikala robe iroke potronje.
Hrvatska:
Novi Interspar hipermarket
U okviru oping-parka Super-
nova Zagreb, trgovaki lanac
Spar Hrvatska otvorio je krajem
maja osmi Interspar hipermarket
u Zagrebu i 17. u Hrvatskoj. U
hipermarketu je otvoreno oko
100 radnih mjesta. oping-park
Supernova nalazi se u ulici
Veeslava Holjevca 62. Ovim
otvaranjem Spar je potvrdio
jaku poziciju u glavnom gradu.
U novoj prodavnici oekujemo
veliki broj kupaca iz Velike Go-
rice, koji je 6. grad po veliini u
Hrvatskoj, istie se u saopenju.
Helmut Fenzl, predsjednik upra-
ve Spar Hrvatska, napominje da
Spar biljei konstantni rast od
poetka poslovanja u Hrvatskoj,
ocjenjujui da razlog uspjeha
lei u kontinuiranoj partnerskoj
saradnji sa dobavljaima, kao i
u kvalitetu usluga i proizvoda.
Trgovac takoer navodi da je
prilikom opremanja Interspar
hipermarketa velika panja po-
sveena utedi energije i ouva-
nju okoline. Naime, koritena je
LED rasvjeta, a otpadna energija
rashladnog sistema i opreme bit
e koritena za zagrijavanje i
hlaenje prostora.
Toaletni papir
Paloma sensitive care
Toaletni papir
*20,1m
*20,1m
*20,1m
Paljiva njega
vae koe.
Nova generacija
toaletnih papira
Paloma sensitive care.
4 sloja za
dodatnu pouzdanost
vlakna iz 100 %
kvalitetne celuloze
prirodni, njegujui
ekstrakti
dermatoloki
ispitan
Toaletni papir
Uvoznik: Mepas d.o.o. Varadinska 1 P.P. 41, 88220 iroki Brijeg,
Tel + 387 39 700 800, Fax + 387 39 700 808
domae vijesti
Zlatna dezva ulazi na trite
Slovenije
Perutnina Ptuj pretrpjela
velike tete zbog poplava u BiH
Rade erbedija ostaje
vjeran Sarajevskom kiseljaku
TDR zadrao lidersku poziciju
na tritu BiH
Vispakova Zlatna dezva uli-
stana je u ponudu slovenskog
trnog lanca Mercator, a prvi
leper sa pravom bosanskom
kafom krenuo je iz Visokog.
Ovo je vrlo bitan korak u naoj
regionlanoj poslovnoj strategiji.
Slovenske partnere posebno
je zanimala naa ograniena
serija, tzv. Limited edition
sa ambalaom Pit emo mi
nju ako Bog da i u Brazilu.
Nadamo se da je ovo poetak
jedne uspjene i dugorone
saradnje. Kolege iz Slovenije
su pratile nau kampanju sa
kojom smo prognozirali uspjeh
Reprezentacije Bosne i Herce-
govine u fudbalu. Vjerujemo da
smo u pravom trenutku uli na
trite Slovenije, ba kada i nai
Zmajevi plijene posebnu panju
u ovoj zemlji sa nastupom u
okviru SP u fudbalu u Brazilu,
rijei su Muhameda Muzaferije
menadera izvoza u Vispaku.
U slovenskom Mercatoru su in-
sistirali da prve koliine Zlatne
dezve budu dopremljene prije
poetka SP u Brazilu.
Perutnina Ptuj pretrpjela je
velike tete uslijed poplava u
Bosni i Hercegovini. Izmeu
ostalog stradalo je dvije treine
uzgojnog stada u Srpcu.
Poplavama u BiH pogoena
su upravo podruja na kojima
posluje kompanija Perutnina
Ptuj na podruju Srpca i Trna
kod Laktaa, i na podruju Bre-
ze, gdje je poplavljena tvornica
Grad okusa.
Ipak uspjela je evakuacija
veeg broja niskih farmi, kao i
sve hardverske infrastrukture
i raunarske opreme te dio
ostalih vrijednosti. Prodiranje
vode nije se moglo zaustaviti u
klaonici u Srpcu i nekim drugim
objektima.
Najvee su tete na podruju
na kojem uzgajamo matina
Velikan svjetske glumake
scene Rade erbedija zvi-
jezda je i drugog tematskog
spota Sarajevskog kiseljaka.
Nakon to smo imali priliku
u prethodnim spotovima
erbediju vidjeti u opute-
noj porodinoj atmosferi i
teniskom meu, ovoga puta
glumac je na svom terenu u
pravom smislu te rijei.
Radnja novog spota odvija se
na flmskom setu, te e gledaoci
imati priliku vidjeti ivopisne
likove i simpatine situacije
s kojima se glavni lik susree
na putu ka svojoj redateljskoj
stolici u kojoj otkriva svoju
tajnu Sarajevski kiseljak.
Zato jedna od najveih
holivudskih zvijezda ostaje
vjerna tradicionalnoj kvaliteti
Sarajevskog kiseljaka, gledaoci
imaju priliku vidjeti uskoro u
novom promotivnom videu, iju
je produkcija radila produkcij-
ska kua Fabrika.

Spot je snimljen povodom nove
etikete i ambalae za brend
prirodne mineralne vode s
dugogodinjom tradicijom.
TDR je zadrao lidersku pozici-
ju na duhanskom tritu Bosne
i Hercegovine s dvije milijarde
prodanih cigareta u 2013.
godini i stabilnim trinim
udjelom veim od 30 posto,
izvijestili su iz ove duhanske
kompanije. Na trite duhana u
BiH najvie utjee porast akciza
koje su u posljednjih nekoliko
godina znatno porasle. Takoer
privredna kriza negativno se
odraava na prodaju cigareta,
koja je pala za oko 21 posto.
U BiH jo uvijek je porezno
optereenje na duhanske
proizvode znatno nie nego
u EU te se i dalje oekuje rast
kako poreznih optereenja tako
i cijena cigareta, a to sve dovodi
do poveane potronje jeftinih
cigareta, rezanog duhana kao
i do dramatinog rasta crnog
trita. U 2013. u BiH potranja
za rezanim duhanom je porasla
za 500 posto, jer sada 18 posto
trita u ukupnoj potronji,
zauzima rezani duhan, a godinu
U ponudi Mercatora u Sloveniji
nai e se pakovanja Zlatne
dezve od 100g, 200g, 250g, i
pola kilograma Limited edition
Pit emo mi nju ako Bog da i
u Brazilu.
jata, jer nije bilo mogue spasiti
ivotinje. Utopilo ih se dvije
treine. Ogromne su tete i na
farmama i domovima naih
kooperanata. Mnogi nisu mogli
spasiti brojlere, opisao je
situaciju predsjednik Uprave
Perutnine Ptuj Roman Glaser,
prenosi slovenski dnevni list
Delo.
Pratei trendove na tritu,
svojim kupcima smo pripremili
redizajn etikete i ambalae,
uvodei potpuno novi vizuelni
identitet na trite. Novi vizuelni
i grafki identitet snaan su
korak naprijed koji e jo jae
istaknuti viestruko priznatu
kvalitetu Sarajevskog kiseljaka,
a koja je naim potroaima
znana ve vie od 120 godina,
istiu iz Sarajevskog kiseljaka.
ranije njegovo uee je bilo
svega 3 posto.
Unato krizi i sve nepovoljnijim
trinim uslovima TDR je lider na
tritu BIH. Tokom prole godine
zadrali smo uvjerljivu lidersku
poziciju i stabilan trini udio. U
prvoj polovini ove godine ostva-
rujemo i dodatni rast. Inovacije
i irenje poslovanja temelj su
naeg budueg rasta i odrivog
razvoja pa smo tako ove godine
lansirali novi proizvod u porodici
Ronhilla Ronhill Wave. Takoer,
u brendu York lansirali smo est
novih proizvoda u segmentu
rezanih duhana a s inovacijama
nastavljamo i dalje, izjavio je
na konferenciji za novinare u
Sarajevu predsjednik Uprave
TDR-a, Mato Zadro.
Violeta osigurala fond za
pomo stradalim
Venera d.o.o. zastupnik
Mlijenoj industriji Gjorgievi
Mlekara Dairy iz Makedonije
U Sarajevu konferencija
Ekonomska diplomatija i
internacionalizacija
Klasove pite uskoro u
amerikim trnim lancima
100% prirodni sok u projektu
100% domae
Zbog novonastale situacije u
zemlji i regiji uzrokovane po-
plavom nezapamenih razmjera
odran je vanredni sastanak
lanova Uprave Violete gdje je
donesena Odluka o osnivanju
Fonda za pomo stradalima.
Fondu su osigurana sredstva
u iznosu od 1.000.000,00 KM
koja e biti usmjerena u ugro-
ena podruja BiH, Hrvatske i
Srbije do kraja godine.
Pomoi za stradale, Violeti su
se pridruili i njeni partneri ali
i zaposlenici, koji su odluili
odrei se dijela vlastitih prima-
nja kako bi zajedniki pomogli
najugroenijima.
Pomo ugroenima je trenutni
prioritet, ovo je ansa za uspo-
stavljanje humanijeg i organizi-
ranijeg drutva. Siguran sam da
emo iz ove situacije svi zajed-
KompanijaVenera d.o.o.
Banja Luka, koja je zastupnik i
distributer Zlatiborca, Plantae,
Krafta u maju je poela je sa
novim zastupnitvom radi se o
mlijenoj industriji Gjorgievi
U prostorijama Vanjskotrgovin-
ske komore 2. i 3. juna odrana
je Meunarodna konferencija
Ekonomska diplomatija i in-
ternacionalizacija nacionalnih
ekonomija. Organizator je Me-
unarodni centar za promociju
preduzea suorganizatori su
Ministarstvo vanjskih poslova
Bosne i Hercegovine, Vanj-
skotrgovinska komora Bosne
i Hercegovine i Ministarstvo
vanjskih poslova Republike
Slovenije. Na ovoj konferen-
ciji uee je uzeo i InStore tim
koji je prezentovao magazin,
Bosanskohercegovaka pre-
hrambena industrija Klas d.d.
Sarajevo ugovorila je izvoz zna-
ajnih koliina zamrznutih pita
i somuna na ameriko trite.
Ve je krenula prva isporuka
Klasove sirnice, zeljanice i
krompirue, kao i sarajevskog
somuna. Uz pite i somune,
izvezen je i dio konditorskog
programa sa hurmaicama,
baklavama, ruicama i tulum-
bama.
Brend Sok, kompanije EIN
Natural d.o.o., je odmah po
dolasku na police trgovina
Mercatora BH i DP marketa
osvojio kupce svojim vonim
sokovima bez konzervansa,
eera, aromatskih primjesa i
bez vode. Projekat 100% do-
mae kontinuirano potvruje
visoko-kvalitetne proizvode
domaih proizvoaa, pa su
predstavnici rukovodstva Mer-
cator BH organizovali obilazak
proizvodnih pogona kompanije
EIN Natural d.o.o. i upoznali se
sa nainom proizvodnje.
Njihov domain ispred, EIN
Natural d.o.o., Nihad Imamovi
je naglasio prilikom posjete
sljedee: Zadovoljstvo je na
licu mjesta biti u mogunosti
predstaviti naim poslovnim
partnerima tehnoloki proces
proizvodnje 100% prirodnih
sokova. Posebno nam je zado-
voljstvo to smo uspjeli dogovo-
riti plasiranje naeg Sok-a na
policama trgovina Mercatora
BH i omoguiti kupcima da se
odlue za vrhunski kvalitet koji
mi nudimo.
no izai kao pobjednici, izjavio
je Petar orluka, Predsjednik
Uprave Violeta d.o.o.
U saradnji sa Crvenim Kriem,
Merhametom, Caritasom, Srp-
skom pravoslavnom crkvom i
ostalim humanitarnim udru-
gama i institucijama, Violeta se
meu prvima ukljuila u pomo
stradalima te je ve do sada
isporuila donacije higijenskih
proizvoda i hrane u vrijednosti
od 210 000 KM.
Mlekara Dairy iz Makedonije.
Venera e distribuirati namirni-
ce iz Delikatesnog programa, ali
i iz Exclusive programa u koji
spada 100% oviji, kozji i kravlji
sir i kakavalj.
njegovu internacionalizaciju, i
uspjeno poslovanje.
Poseban naglasak stavlja se na
iskustva zemalja koje ulau u
ekonomsku diplomatiju te stra-
nih organizacija koje pruaju
podrku razvoju privrede nae
zemlje. Ekonomska diplomatija
je bitan dio moderne diploma-
tije. Zajedno s poslovnim ljudi-
ma, diplomate tee traiti nove
poslovne i mogunosti ulaganja
na stranim tritima, tite
interese svojih domaih ekono-
mija u inostranstvu i privlae
direktne strane investicije.
Naslijee bosanske kuhinje je
neiscrpno, a okus takav da ni-
koga ne ostavlja ravnodunim.
Vjerujemo da e i Amerikanci
zavoljeti nae tradicionalne
specijalitete. Osim toga, Klaso-
ve pite su do sada bile iskljuivo
izvozni brend. Ovom prilikom
bih najavio da emo veoma
brzo krenuti sa pojaanom
distribucijom pita i na doma-
em tritu, rekao je Rusmir
Hrvi, direktor kompanije Klas
d.d. Sarajevo, saopeno je iz
agencije MCM.
Neven Hadisulejmanovi,
direktor drutva Mercator BH
je istakao: Uspjena saradnja
kompanije EIN Natural i Merca-
tora BH je rezultat istovjetnih
ciljeva, a prioritet je svakako
ponuditi zdrav, prirodan i kva-
litetan proizvod naim potroa-
ima.
Ukljuivanje EIN Natural d.o.o.
u projekat 100% domae je
rezultat nastojanja i elje da se
obezbijede i plasiraju kvalitetni
domai proizvodi kupcima ovog
trgovakog lanca.
Uredila Edina Mizi
aljite nam vae vijesti
regionalne vijesti
Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba
Uredila Jelena Domovi
jelena@instore.hr
Maraska preuzima
pogone Done
Podravka ostvarila najvei
napredak u poslovanju
Kaufland uveo porodine
kase bez slatkia
Trae se kupci za trgovine
Nagraena Badelova vina
Maraska u najam uzima pogone
za koncentraciju voa u Gornjoj
Stubici, u kojima je dosad
poslovnu djelatnost obavljala
Dona, trgovina u steaju,saop-
ili su iz ove zadarske frme.
Namjera Maraske je nastavak
djelatnosti proizvodnje vonih
koncentrata, odnosno otkupa
voa i njegova prerada u kon-
centrat. Na taj nain posao e
pronai oko 40 radnika, te e se
istovremeno nastaviti i otkup
voa s podruja cijele Hrvatske.
Poslovni planovi Maraske pred-
viaju otkup oko 20.000 tona
raznih vrsta voa, uglavnom
vinje, vinje maraske, jabuke
i bobiastog voa, pa njihovu
preradu u koncentrat, koji e
se plasirati na domae, ali i na
Agrokor trai kupca za 50
trgovina Konzuma i 46 objekata
sa liste Mercator Hrvatska,
objavila je Agencija za zatitu
trinog nadmetanja (AZTN). Uz
Zagreb i Zagrebaku upaniju,
dezinvestiranje e biti sprove-
deno u jo 13 upanija. Rije
je o malim Konzum objektima,
od kojih svega 16 povrinom
prelazi 100 kvadrata, a meu
njima je jedan supermarket od
1.991 m2. Na listi Mercatorovih
Na ovogodinjem takmi-
enju International Wine
Challenge u Londonu, svih
pet uzoraka vina iz portfolija
Badela 1862 osvojilo je zapa-
ene nagrade. Dinga 50 i
Korlat Merlot, oba iz berbe
2010., osvojila su bronzane
medalje, a Sauvignon Da-
ruvar 2012., Korlat Cabernet
Kompanija Kaufand Hrvatska
izbacila je slatkie sa blagajni,
formirajui na taj nain poro-
dine kase, kako bi pomogla
roditeljima koji u kupovinu
vode djecu.U svim Kaufand
poslovnicama nalaze se tako-
zvane porodine kase bez
Od 50 kompanija ije je poslo-
vanje analizirao struni tim
fnansijskog asopisa Euromo-
ney, poslovno voenje Podravke
je visoko ocijenjeno. Podravka
je, prema rezultatima analize,
u ovoj godini ostvarila najvei
napredak meu kompanijama u
srednjoj i istonoj Europi i time
se svrstala u najbolje voene
kompanije u Hrvatskoj, saopili
su iz koprivnike prehrambe-
ne kompanije. U sprovedenoj
anketi uestvovali su analiti-
ari iz vodeih meunarodnih
banaka i institucija, nominujui
po njihovom miljenju najbolje
voene kompanije, uzimajui u
strana trita.
Domaim proizvoaima
tako e biti omoguen otkup
i prerada njihovih prinosa.
Veliki kapaciteti pogona za
koncentraciju u Donjoj Stubici,
koji su od izuzetne vanosti
za hrvatsku poljoprivrednu
industriju, nee ostati neisko-
riteni, zahvaljujui poslovnom
dogovoru u kojem Maraska od
juna uzima u najam pogone u
Gornjoj Stubici.
Da podsjetimo, Maraska,
specijalizovana za proizvodnju
i prodaju alkoholnih i bezalko-
holnih pia, vodei je hrvatski
proizvoa vonih sirupa i dru-
gi najvei proizvoa alkohol-
nih pia na podruju Hrvatske.
trgovina nalazi 18 objekata
povrine izmeu 1.140 i 5.505
m
2
. Meu njima su i etiri Getro
objekta u Zagrebu i jo sedam
od Dubrovnika do Umaga,
premda je Mercator 2009. od
biveg vlasnika otkupio samo
brend kompanije, dok je prostor
uzeo u zakup.
Iz kompanije kau da ve ima
zainteresovanih za preuzimanje
ponuenih 96 lokacija.
Sauvignon 2010. i Korlat Syrah
2010. dobili su pohvale. Meu
brojnim dingaima prijav-
ljenim na konkurs, jedino
je Dinga 50 Badela 1862
dobio nagradu. Iz Badela 1862
smatraju da je to rezultat mo-
dernog zaokreta u proizvodnji
Dingaa.
slatkia. Na taj nain elimo da
svojim kupcima, koji u kupovinu
dolaze sa djecom, omoguimo
to ugodniju kupovinu, obja-
snio je Dubravko Kuec, voa
odsjeka za marketing i distribu-
ciju reklamnih materijala.
obzir strategiju poslovanja, si-
stem korporativnog upravljanja,
dostupnost vieg menadmen-
ta, transparentnost poslova-
nja, vrijednost za dioniare,
informativnost i efkasnost web
stranica itd. U proteklih godinu
dana preduzeli smo znaajne
korake kako bismo ostvarili
pozitivne pomake u poslovanju.
Predstoji nam jo mnogo posla
kako bismo ispunili vane ciljeve
koje smo sebi zadali, ali uspjeli
smo da pokrenemo novi razvojni
ciklus kompanije i ponosni smo
to su to prepoznali i nezavisni
meunarodni strunjaci, izjavio
je predsjednik Uprave Podravke
Zvonimir Mri.
Halal sertifkat
Centar za certifkat Halal kvaliteta uruio je u Koprivnici Halal cer-
tifkate za etiri Podravkine fabrike tokom proteklog mjeseca. Rije
je o fabrikama Vegeta i supe, Djeija hrana i kremasti namazi, Voe i
Kalnik, kojima se ovim certifkatom potvruje da su njihovi proizvodi
u skladu sa zahtjevima i mjerama Halal standarda.
Prole godine poveali smo izvoz za 6% i napravili iskorak na trita
koja imaju preduslov za prodaju Halal proizvoda. Rije je o tritima
u porastu, ija je struktura potroaa poeljna za kompaniju poput
Podravke, istakao je Mri.
Uredila Nataa Atanasova
natasha@instore.mk
Uredio Igor urovi
igor.durovic@instore.si
Kodirani domai proizvodi
I dalje vaei
kupoprodajni ugovor
Eta Kamnik se moe
pohvaliti profitom
Mercator je nedavno na svojim
policama i tandovima u Slove-
niji kupcima ponudio domae
kodirane proizvode. QR kodovi
nalaze se na poleini voa i
povra domaih proizvoaa.
Istovremeno QR kod omoguuje
Agrokor nije u skladu s dogovo-
renim rokom uspio s bankama
da restrukturira Mercatorov
dug, ali je kupoprodajni ugovor
i dalje vaei, objavila je na
portalu Ljubljanske berze grupa
Pivovarna Lako (PL) u ime
prodajnog konzorcija, koji je s
Agrokorom sklopio kupopro-
dajni ugovor po kome e za
Mercator biti plaeno 86 eura
po dionici.
Stranke do isteka roka za
realizaciju transakcije mogu
da odstupe od kupoprodajnog
ugovora, a Agrokor moe da
kupcu uvid o tanom porijeklu
robe. Odabrani proizvoai
predstavljeni su i posebnim
fotografjama. Uvoenje QR
koda ima za cilj spreavanje
prakse da se uvozna roba u
slovenskim trgovinama prodaje
kao domaa.
otkae restrukturiranje duga
kao uslov za transakciju. Rok za
to je 30. juni, navela je grupa
PL u ime prodajnog konzorcija
veinskih vlasnika Mercatora.
Oekuje se da bi Agrokor,
nakon sprovoenja ugovora,
dokapitalizovao Mercator s 225
miliona eura, od ega bi 200 mi-
liona dobile banke povjerioci, a
ostatak bi Mercator upotrijebio
za obrtni kapital. Uz to, prema
aneksu, banke povjerioci bi
dale dodatnih 100 miliona eura
kredita kako bi se Mercator
fnansijski stabilizovao.
Kompanija Eta Kamnik je u
proloj godini poslovala sa pro-
ftom, a 6,1 miliona eura neto
duga iz 2012. je prepolovila na
3,7 miliona eura krajem aprila
ove godine.
U Eti Kamnik su prole godine
slavili devedesetogodinjicu
postojanja i zavrili je veoma
uspjeno. U prvom kvartalu
poslujemo prema oekivanjima.
Prodaja Naturete na domaem
tritu se poveala, a stabilne tr-
ine udjele smo zadrali u svim
robnim grupama. Ove godine
smo u prvi plan stavili razvoj
novih proizvoda, a nacrti za
budunost ukljuuju i agresivniji
nastup na stranim tritima,
predstavila je poslovanje Kse-
nija Jankovi Banovek, jedna
od dva izvrna direktora ove
kompanije.
U sastavu imaju 330 proizvoda,
kojima e ove godine dodati
deset novih, meu kojima su i:
leblebije, ekstra ljut hren, umak
od svjeeg paradajza, a posebnu
panju posveuju prirodnim
gotovim jelima.
Prilepska pivara uvodi
prirodne boje
Prilepska pivara poinje sa
primjenom novih proizvodnih
standarda i uvoenja korite-
nja prirodnih boja, u skladu
sa europskim propisima. Novi
standardi bit e primijenjeni
na proizvodnju bezalkoholnog
pia Gazoza, koja e zadrati
isti sastav i kvalitet, ali uz
koritenje prirodnih boja.
Nastojimo da pratimo pozitivne
trendove u industriji pia. Zbog
toga smo iz proizvodnje izbacili
vjetake boje u jednom od naj-
prodavanijih bezalkoholnih pia
na naem tritu. Nadamo se da
e nai potroai prepoznati nae
napore da obezbijedimo najvie
standarde kvaliteta proizvoda,
istakla je Verica Spirkoska,
brend menader Prilepske
pivare.
Philip Morris International
Management SA (PMI) pot-
pisao je krajem maja ugovor
o stratekom partnerstvu sa
Tutunskim Kombinatom Prilep
(TKP) na osnovu kojeg je,
izmeu ostalog, oformljena
zajednika frma za ekskluziv-
nu prodaju brendova ove dvije
kompanije na makedonskom
tritu.
Kako je tom prilikom ree-
no, strateko partnerstvo sa
TKP-om u Makedoniji je korak
dalje u jaanju proizvodnih
kapaciteta Philip Morris
Internationala u regionu
jugoistone Europe.
Osim bogatog naslijea i duge
tradicije makedonske duhanske
industrije, veliki sam optimista
po pitanju ovog partnerstva,
posebno uzimajui u obzir dobru
investicionu klimu u Makedoniji,
kao i vrstu posveenost make-
donske Vlade da popravi rast
stranih investicija i ekonomski
razvoj zemlje, izjavio je Miro-
slav Zelinski, predsjednik Philip
Morris Internationala za region
istone Europe, Bliskog istoka
i Afrike.
Strateko partnerstvo
Vitaminkini rezultati
Konditorska kompanija Vita-
minka u prvom kvartalu 2014.
godine ostvarila neto dobit od
352 hiljade eura, objavljeno je
na Makedonskoj berzi.
U istom periodu prethodne
godine kompanija je ostvarila
neto dobit u visini od 206,4
hiljade eura, to je za oko 145
hiljada eura manje u odnosu na
ovu godinu. Od poetka ove go-
dine, zakljuno sa 31. martom,
Vitaminka je ostvarila prihod
u iznosu od 5,9 miliona eura,
od ega je 3,3 miliona ostvare-
no na domaem, a ostatak na
stranim tritima.
regionalne vijesti
Uredila Milica Petrovi
milica@instore.rs
Don Don najavio ulaganja
Novi rukovodioci Henkela
Zapoljavanje mladih u
Delhaize Serbia
Milped u Albaniji
Nestl otvorio pogon za
preiavanje otpadnih voda
Roda garantuje
najnie cijene
Kompanija Don Don obiljeila
je poetkom maja est godina
uspjenog poslovanja sveanim
koktelom u rezidenciji sloven-
skog ambasadora i tom prilikom
najavila nove investicije u
iznosu od 20 miliona eura.
Tokom sljedee dvije godine
uloit emo 20 miliona eura u
proirenje kapaciteta, akvizici-
ju dva velika pogona u Srbiji i
razvoj pekarske industrije, ime
e se stvoriti uslovi za otvaranje
oko 500 novih radnih mjesta,
najavio je Ale Mozeti, veinski
vlasnik kompanije Don Don.
Kompanija Henkel Srbija 1.
maja je dobila novo rukovod-
stvo. Gordana Brai imenova-
na je za predsjednika kompani-
je Henkel Srbija, dok je Roman
Kr postao generalni direktor
sektora Deterdenti i kuna
hemija.
Braieva i Kr su na ovim
pozicijama naslijedili Chri-
stopha Tilla, koji je preuzeo
nove dunosti u Dseldorfu, na
poziciji za globalno poslovanje
u sektoru Deterdenti i kuna
hemija.
Kao predsjednik kompani-
je, Gordana Brai e, osim
dosadanje pozicije direktora
Nakon etiri kruga selekcije,
od 2.300 prijavljenih kandi-
data izabrano je 20 mladih
i talentovanih ljudi, koji e
dobiti priliku da se predstave
liderima kompanije Delhaize
Serbia i izbore za svoje radno
mjesto kroz Retail Management
Training program. Izabrani
kandidati e svoj profesionalni
Kompanija Milped je nedav-
no pokrenula poslovanje u
Albaniji, a vrlo brzo nakon toga
zabiljeila je i zadovoljavajue
rezultate na ovom tritu.
Skladini prostor Milpeda
Albanija nalazi se uz autoput
Tirana - Dra i povrine je 4.800
metara kvadratnih. Dio skladi-
ta je u razliitim temperatur-
Kompanija Nestl Adriatic
otvorila je 11. juna pogon za
preiavanje tehnolokih i sa-
nitarnih otpadnih voda u svojoj
fabrici u Surinu.
U oblasti ouvanja voda i
poveanja efkasnosti iskorita-
vanja prirodnih resursa u svojim
fabrikama, kompanija Nestl je
u fabriku u Surinu investirala
blizu 1,2 miliona eura, kako bi se
izgradio pogon za preiavanje
otpadnih voda, to je u skladu
sa globalnim standardima
kompanije. Trenutni maksimalni
kapacitet iznosi 160 kubnih
metara dnevno, to omoguava
da se nakon proizvodnog proce-
sa u prirodu vraa ista voda,
izjavio je Ansgar Bornemann,
generalni direktor kompanije
U svim Roda maloprodajnim
objektima tokom maja je poeo
dugoroni projekat kojim se ga-
rantuju najnie redovne cijene
za 300 najprodavanijih artikala.
Kako je na konferenciji za novi-
nare objasnila Stanka Pejano-
vi, direktor drutva Merca-
tor-S, ovaj projekat je pokrenut
povodom 20 godina poslovanja
brenda Roda i rezultat je uteda
koje je kompanija uspjela da
postigne u proloj godini. Ona
je objasnila da projekat funkci-
onie tako to e potroau biti
On je takoer rekao da je kompa-
nija ula u proces dokapitalizaci-
je od investitora iz Finske (KJK),
to e i omoguiti ova velika
ulaganja u pekarsku industriju
Srbije u narednom periodu.
ljudskih resursa kompanije
Henkel Srbija, biti nadlena
za poslovanje kompanije. Sa
velikim iskustvom u odnosima
sa ljudima, vjeruje se da e novi
predsjednik vjeto voditi veliki
tim kao to je Henkel Srbija,
poruuju iz ove kompanije.
Kao generalni direktor sektora
Deterdenti i kuna hemija,
Roman Kr e biti odgovoran za
poslovanje na srpskom i drugim
tritima. Na novu poziciju
Kr je doao kao bivi direktor
prodaje sektora Deterdenti i
kuna hemija Henkela u ekoj
i Slovakoj.
razvoj u kompaniji zapoeti
u augustu i tokom naredne
dvije godine, kroz mentorstvo i
obuavanje na radnom mjestu,
stei neophodna znanja o
maloprodaji, kao i priliku da
samostalno rukovode malo-
prodajnim objektom. Odabrani
kanditati e od prvog dana biti
u radnom odnosu.
nim reimima, u rasponu od -20
do +6 stepeni. Distribucija robe
se obavlja transportnim sred-
stvima posljednje generacije.
U drugoj polovini 2014.,
Milped e poeti sa radom i
u Bosni i Hercegovini, ime
e biti zaokruena regionalna
pokrivenost trita.
Nestl Adriatic. Od 2012. go-
dine, potronja vode u Surinu
smanjena je za vie od 60 posto,
to ini utedu od 35.000 kub-
nih metara, emu je ekvivalent
14 olimpijskih bazena ili vie od
1.700 cisterni vode. Tokom pro-
tekle dvije godine, uloeno je
i 300.000 eura u prei avanje
vode u Nestl fabrici sladoleda
u Staroj Pazovi.
vraena razlika u cijeni ukoliko
isti proizvod pronae po nioj
redovnoj cijeni u jednom od
pet vodeih trgovakih lanaca
- Maxi, Tempo, Idea, Dis ili
Univerexport.
svjetske vijesti
Za vie vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba
Henkelove investicije
dm zabiljeio rast prodaje
AB InBev ispunio prognoze
Integrisani izvjetaj za 2013.
SABMiller o rezultatima poslovanja
Zabiljeeni pozitivni rezultati
Nestl jaa poziciju na tritu njege
koe
*Kompanija je poetkom juna
potpisala sporazum sa fondo-
vima koje savjetuje frma BC
Partners o preuzimanju svih di-
onica grupacije Spotless Group
SAS, iz Francuskog grada Neji
na Seni. Vrijednost transakcije
je 940 miliona eura.
Spotless grupacija najveim
dijelom proizvodi proizvode za
ve, kao to su miriljavi listii,
proizvodi za uklanjanje feka,
boje za tkaninu, sredstva protiv
insekata, kao i proizvode kune
hemije, dok su vodei brendovi
kompanije Eau Ecarlate, Dylon,
Grey i Catch.
Preuzimanjem Spotless grupa-
cije ojaat emo nau trinu
poziciju i ui emo u veoma
proftabilne segmente rasta.
Akvizicija je dio Henkelove
globalne strategije da selektiv-
no ulae u aktraktivne pozicije
u odreenim kategorijama na
razvijenim tritima, rekao
je izvrni direktor kompanije
Henkel Kasper Rorsted.
Konana realizacija akvizicije
oekuje se u prvom kvartalu
2015.
Belgija: proizvoa alkoholnih
pia AB InBev objavio je re-
zultate za prvi kvartal fskal-
ne 2014., koji su nadmaili
oekivanja.
Tokom prva tri mjeseca kompa-
nija je ostvarila rast prihoda od
8,9% na 10,6 milijardi dolara,
dok je obim prodaje porastao
za 4,5%, potpomognut rastom
od 11% na tritu Brazila. Dobit
nakon oporezivanja (EBITDA)
Njemaka: Lanac drogerija dm
zabiljeio je u prvoj polovini
fskalne godine rast prodaje za
8,3% na 4,09 milijardi eura. Na
domaem tritu prodaja je po-
rasla i za 9,7% na 3,15 milijardi
eura, ostvarivi trini udio od
22%. Grupa je zabiljeila rast i
u preostalih 11 europskih zema-
Sviet: Coca-Cola HBC AG
objavila je Integrisani izvjetaj
za 2013. godinu pod naslovom
Najbolje nam tek predsto-
ji, koji se bavi strategijom i
uinkom kompanije u oblasti
razliitih fnansijskih, ekonom-
skih, drutvenih i ekolokih
pokazatelja. Kao jedna od
najveih svjetskih punionica
kompanije Coca-Cola, Coca-Cola
HBC je tokom protekle decenije
integrisala odrivost u sve ele-
mente svog poslovanja. Danas
je jedan od lidera supersektora
indeksa FTSE4Good i estu go-
dinu zaredom nalazi se na listi
Dow Jones indeksa odrivosti.
Meu proizvoaima napitaka,
Coca-Cola HBC po odrivosti
Svijet: SABMiller je u pro-
loj poslovnoj godini, koja je
okonana 31. marta, ostvario
rast prihoda za 4%. Uspjeh na
tritima u razvoju nadoknadio
je pad prodaje piva u Europi.
Zahvaljujui uspjehu na pre-
kookeanskim tritima, dobit
kompanije porasla je za 3,38
Njemaka: Beiersdorf je pre-
maio oekivanja poslovnih re-
zultata u prvom kvartalu 2014.,
potpomognutih stabilnim
rastom prodaje Nivea proizvoda
na tritu Azije.
Zakljuno sa martom 2014.
kompanija je zabiljeila rast
operativnog profta za 9%
na 235 miliona eura, uz rast
prodaje od 1,2% na 1,6 milijardi
eura. Jedinica za potroake
proizvode zabiljeila je rast
prodaje za 6,3%, dok je jedinica
Tesa, specijalizovana za proi-
zvodnju industrijskih adheziva,
zabiljeila rast od 8,7%.
vajcarska: prehrambeni div
Nestl planira da uvrsti pozici-
ju na tritu proizvoda za njegu
koe. U tom cilju kompanija je
od kanadske kompanije Phar-
maceuticals International otku-
pila prava na prodaju kljunih
dermatolokih proizvoda na
tritu SAD i Kanade. Transak-
cija je vrijedna 1,4 milijarde
*Henkel je potpisao spora-
zum o zajednikom ulaganju
sa amerikom kompanijom
Vitrifex Inc. u okviru strategije
ulaganja u inovacije i nove
tehnologije. Kako je defnisano
sporazumom, Vitrifex e sara-
ivati sa Henkelovim strunja-
cima iz oblasti tehnologije kako
bi razvili individualizovana, in-
tegrisana rjeenja za barijerne
flmove za feksibilne displeje.
irenje vidika, kada su u pita-
nju inovacije, omoguava nam
da naim potroaima ponudi-
mo individualizovana rjeenja,
dok istovremeno razvijamo
vodee tehnologije to dodatno
poveava znaaj i vrijednost
investicija u tu oblast. Stalna
procjena perspektivnih start-up
kompanija koje omoguavaju
pristup najnovijim tehnologija-
ma dio je tog procesa, objanja-
va Majk Oloski, stariji potpred-
sjednik i ef sektora inovacija
i novog poslovnog razvoja na
globalnom nivou u Henkelovom
sektoru Adhezivi Tehnologije.
porasla je za 11% i iznosi 3,88
milijardi dolara.
Na tritu SAD prodaja trgovci-
ma je pala za 2,6%, ali je uku-
pna prodaja porasla za 2,1%.
Obim prodaje u Europi pao je za
5,3%, pogoen padom od 10%
u Rusiji, koja predstavlja jedno
od kljunih trita kompanije.
U regionu Azije i Pacifka obim
prodaje je porastao, zahvaljuju-
i rastu od 9,4% na tritu Kine.
lja, emu je znatno doprinijelo
otvaranje 95 objekata u tom
periodu, pa je broj dm poslov-
nica dostigao 2.976. Grupa
oekuje da e na godinjem
nivou ostvariti 14 milijardi eura
prihoda od prodaje, od ega se
na tritu Njemake oekuje
prihod od est milijardi eura.
zauzima prvo mesto u Europi,
a drugo na svijetu. Integrisano
izvjetavanje odraava nain na
koji naa kompanija razmilja
i posluje. Ovakav pristup nam
omoguava da razmatramo
materijalna pitanja sa kojima
se suoava nae poslovanje
i zajednice i pokaemo kako
stvaramo vrijednost za akcio-
nare i drutvo u cjelini, rekao je
generalni direktor Dimitris Lois.
milijardi dolara. Oekujemo da
uslovi poslovanja ostanu isti
kao i prole godine. Nadamo se
da emo, podstaknuti uspje-
nim rezultatima na tritima
Latinske Amerike, Azije i
Afrike, ostvariti vei uspjeh,
poruili su iz kompanije.
Na tritu Azije, Afrike i Austra-
lije prodaja je porasla za 17,5%,
dok je u Sjevernoj Americi
porasla za 7,5%, potpomognuta
veim interesovanjem potro-
aa za proizvode za njegu
koe. Iz kompanije istiu da je
do sada problematino trite
Kine takoer zabiljeilo dobre
rezultate.
dolara, a sada se eka odobre-
nje mjerodavnih tijela.
Ovom transakcijom pridobili
smo kljuna strateka sredstva
za irenje aktivnosti u oblasti
medicinske njege koe, izjavio
je predsjednik izvrnog odbora
kompanije Nestl Peter Bra-
beck-Letmathe.
Uredila Tajna Pavlovi Stoji
tajna@instore.hr
P&G obezbijedio istu vodu za pie
Prodaja brendova Ragu i Bertolli
Rewe grupa otvorila logistiki centar
Bipa uvodi privatnu eko-marku
Mondelez i Master Blenders se
udruuju
Svijet: Kompanija Procter and
Gamble objavila je da je njihov
neproftabilni Program iste
pijae vode za djecu (CSDW)
prikupio sedam milijardi litara
iste vode za pie, kao dio P&G
Klinton globalne inicijative
(CGI) da se spase jedan ivot na
svakih sat vremena do 2020.
Doniranje posljednjeg od sedam
milijardi litara vode oznaava
Svijet: Mondelez International
i D.E Master blenders 1753
postigli su sporazum o spajanju
svojih jedinica za proizvodnju
kafe.
U tom cilju bit e osnovana
zasebna kompanija, koja e se
zvati Jacobs Douwe Egberts, a
u njenom vlasnitvu e se na-
laziti brendovi Douwe Egberts,
Tassimo, LOr, Senseo, Kenco
i Millicano. Sjedite e biti u
Holandiji, a na elu kompanije
Njemaka: Rewe grupa nedav-
no je otvorila logistiki centar
u Leipzigu. Centar je, prije
svega, namijenjen pakovanju i
isporuci svjeeg voa i povra
regionalnim skladitima Rewe
Austrija: kompanija Bipa
lansirala je 11 proizvoda za
domainstvo koji ne ugroa-
vaju okolinu, u okviru nove,
ekoloki prihvatljive trgovake
marke Bi good. Linija je
proizvedena u Austriji i zapako-
vana u ambalau koja se moe
reciklirati. Ovi proizvodi nose
nekoliko peata koji se odnose
na samoodrivost i potvrdu
Kompanija Unilever objavila
je odluku o prodaji brendova
Ragu i Bertolli japanskoj Mi-
zkan grupi. Ugovor je vrijedan
2,15 milijardi dolara, a oekuje
se da transakcija bude okona-
na do kraja juna.
Ragu i Bertolli ubrajaju se u
vodee proizvoae i distri-
butere sosova za tjestenine na
tritu SAD. Prodaja je dio Uni-
leverovog plana reorganizacije
portfolija, koja podrazumijeva
prodaju odreenih brendova i
ekspanziju programa na Brazil
uz pomo partnera ChildFund.
Od svog zaetka 2004., program
CSDW je saraivao sa globalnom
mreom od 140 partnera kako
bi pomogao spasavanje oko
39.000 ivota obezbjeivanjem
iste vode za pie u vanred-
nim situacijama i ugroenim
podrujima.
bit e Bart Becht, trenutni
predsjednik Master Blendersa.
Procjenjuje se da e godinja
prodaja kompanije vrijediti 7,3
milijarde dolara. Mondelez e,
prema ugovoru, spojiti svoj
portfolio kafe (izuzev trita
Francuske) s Master Blender-
som, dok e vlasnik Master
Blendersa, Acorn Holdings,
otkupiti Mondelezovo poslova-
nje u kategoriji kafe na tritu
Francuske.
grupe, meu kojima su onaj
u Berlinu, Dresdenu i Halleu.
Opremljen je integrisanim
rashladnim sistemom, neop-
hodnim za skladitenje svjeih
proizvoda.
kvaliteta i bezbjednosti. Da
bismo udovoljili zahtjevima koji
se odnose na samoodrivu pri-
vatnu robnu marku, razvili smo
Green Codex kompanije Bipa.
U njemu su utvreni strogi
kriteriji, koji se moraju ispuniti
u itavom proizvodnom lancu,
objanjava direktor kompanije
Bipa Hubert Sauer.
fokusiranje na kategoriju line
higijene. Ugovor obuhvata dva
proizvodna pogona, jedan za
proizvodnju sosa i ambalae u
Kentakiju i drugi za proizvod-
nju paradajz sosa u Kaliforniji.
Cijene turskih kajsija u porastu
Toplo vrijeme u januaru i februaru u Turskoj doprinijelo je ranom
cvatu kajsija, to ih je uinilo veoma ranjivim od mraza. Niske tem-
perature i mraz krajem marta pogodili su region Malatya, koji je naj-
bre rastui u Turskoj. Od tada, cijene su se vie nego utrostruile, s
obzirom na to da postoji zabrinutost od nieg prinosa usjeva u 2014.
Globalno, Turska proizvodi oko 22% cjelokupne svjetske proizvo-
dnje svjeih kajsija i oko 80% suenih kajsija. S obzirom na to da
se mraz pojavio dok je drvee bilo u cvatu, teko da e uspjeti da
dostignu taj nivo. U svakom sluaju, farmeri irom regiona poeli su
da razmatraju posljedice tete sa turskom vladom.
Rekordne cijene mlijeka u SAD
Cijene svjeeg mlijeka u SAD dostigle su nivo bez presedana tokom
aprila 2014., i nastavile su da rastu u narednom periodu. Do kraja
aprila 2014., cijene su za 9% vie u poreenju sa cijenama na poet-
ku godine. Ovo je u suprotnosti sa ustaljenim trendom sezonalnog
pada cijena mlijeka u prvih etiri mjeseca godine u SAD-u i takoer u
suprotnosti sa poveanjem proizvodnje mlijeka od 1% tokom prvog
kvrtala 2014., u poreenju sa prolom godinom. Izraena globalna
potranja za mlijenim proizvodima dovela je do otrog poveanja
u izvozu i do poveanja cijena. Cjelokupni izvoz amerike mlijene
industrije je porastao u prvom kvartalu 2014.
Kineski juan u padu
Kineski juan je u znaajnom padu prema amerikom dolaru od po-
etka godine i dostigao je najnii nivo u proteklih 18 mjeseci. Ipak,
juan jeste dostigao rast krajem aprila, zbog rasta BDP-a koji je bio
vei od oekivanog u prvom kvartalu i iznosio 7,4%. Juan je depresi-
rao za vie od 3% od januara, zbog poveane potranje za amerikim
dolarom i slabe ekonomske klime u Kini. Tokom proteklih nekoliko
godina, juan je rastao zahvaljujui kvantitavnim mjerama ublaava-
nja implementiranih u SAD-u.
U svakom sluaju, poveana tranja za amerikim dolarima u Kini
kao i mogunost daljeg slabljenja juana, dovode do njegovog da-
ljeg pada. Prema zvaninim podacima, Kineska centralna banka je u
prosjeku troila oko dvije milijarde amerikih dolara svakog dana na
berzi u protekloj godini za kupovinu stranih deviza. Ovo je povealo
koliinu juana na tritu i potpomoglo njegovom slabljenju.
veliki trgovci
Za vie vijesti pratite nas svakodnevno na www.instore.ba
Uklonjeni slatkii s kasa:
britanski trgovaki lanac
Tesco ukida slatkie s polica
svojih kasa. Tesco se na taj
potez odluio nakon to je isto
uinio konkurentski, njema-
ki trgovaki lanac Lidl. Tim
potezom, Tesco eli da podri
borbu protiv gojaznosti i pre-
komjerne teine koja se vodi
irom Velike Britanije. Tesco je
I dalje najvei na svijetu:
ameriki trgovaki lanac Wal-
mart i dalje je najvei trgovaki
lanac na svijetu. Prema pisanju
amerikog magazina Fortune,
Walmart je zauzeo prvo mjesto
meu 500 vodeih svjetskih
kompanija. Kompanija ima oko
dva miliona zaposlenih, a u
Rast prodaje u prvom kvarta-
lu: Delhaize grupa je u prvom
kvartalu 2014. poveala neto
proft za 51% na 80 miliona
eura, uprkos injenici da je
operativni proft pao za 5,7%
na 156 miliona eura. Ukupna
prodaja porasla je za 0,3% na
5,21 milijardu eura.
Na tritu SAD Delhaize je
zabiljeio rast prodaje za 4,1%
na 4,35 milijardi dolara, a
menadment kompanije istie
da su ovakvi rezultati potpo-
mognuti dobrim poslovnim
uinkom banera Food Lion. Na
tritu Belgije prodaja je pala
za 0,8% na 1,2 milijarde eura.
Iz kompanije ocjenjuju da je
glavni uzrok tome zatvaranje
nekoliko velikih supermar-
keta u ovom razdoblju zbog
renoviranja, ali i poveanog
ulaganja u smanjenje cijena,
kao i viih trokova poslovanja.
U jugoistonoj Europi prodaja
je porasla za 2,1% na 731 milion
eura. Iz Delhaizea su optimi-
stini kada je rije o poslovanju
u iduem razdoblju i oekuju
da e rezultati ispuniti predvi-
anja.
Prvi samostalni drive format:
Carrefour je nedavno otvorio
prvi samostalni drive format
u belgijskom Waterloou. Ovaj
njihov potez je u skladu sa stra-
tegijom koju ima na domaem
tritu, a to je fokusiranje na
proftabilniji samostalni drive
format, koji e omoguiti razvoj
drive mree. Inae, prodajnim
kanalom Klikni & pokupi u
Belgiji dominira trini lider
Colruyt, zatim slijedi Delhaize,
a oba lanca uglavnom punktove
za skupljanje naruene robe
imaju u sklopu trgovina.
konanu odluku donio nakon
studije prema kojoj je 65%
kupaca priznalo, da e taj potez
utjecati na njihovu odluku o
nekupovanju okolade i ostalih
slatkia. Slian je i udio (67%)
roditelja koji tvrdi da e na
taj nain u Tescu lake obaviti
kupovinu bez djeije kuknjave
za slatkiima.
prvom kvartalu ove godine je
ostvarila 3,59 milijardi dolara
iste dobiti, to je pet posto
manje u odnosu na isto raz-
doblje lani. Kako bi zaustavio
negativne trendove, ameriki
trgovaki div postavio je poet-
kom februara Douga McMillona
za novog direktora.
Superdobri lider u oblasti
odrivosti: ovaj maloprodajni
lanac, prisutan u devet zemalja,
objavio je poetkom juna
Izvjetaj o odrivom razvoju za
prolu godinu. Rezultati izvje-
taja potvruju da je grupa na
korak blie ostvarenju ciljeva
do 2020. godine, defnisanih
u strategiji odrivosti pod
nazivom Superdobri pokre-
nutoj 2013. Izvjetaj detaljno
opisuje dostignua kompanije u
oblastima od znaaja za lokalne
zajednice u kojima posluje,
kao to su klimatske promjene,
manjak resursa i zdravstvene
potrebe potroaa, u okviru
sektora maloprodaje. Kao naj-
vanije rezultate u prethodnoj
godini, Delhaize navodi odri-
vost privatne robne marke koja
se ogleda u podrci odrivoj
poljoprivredi i zdravijoj hrani,
kretanje ka nultoj koliini
otpada, zapoljavanje raznovr-
sne radne snage koja oslikava
lokalne zajednice u kojima
posluje kao i rad na smanjenju
utjecaja jednog od glavnih
faktora klimatskih promjena u
ovom sektoru emisije sistema
hlaenja.
Partnerstvo sa Cepsom: Carre-
four panija i Cepsa pregovaraju
o otvaranju 1.500 benzinskih
stanica pod brendom Carrefour
Express. Ove dvije kompanije
ve su u partnerskom odnosu
od maja 2013., kad je dogovo-
reno da kupci koji posjeduju
Carrefourove loyalty kartice
mogu na Cepsinim pumpama
da kupuju gorivo po 4% nioj
cijeni. Carrefour ima slina
partnerstva irom Europe. U
Poljskoj ima dogovor s ruskom
benzinskom kompanijom Luko-
il, a u Italiji s kompanijom Esso.
Kadrovske promjene za dra-
ve Beneluxa: Kef van Helber-
gen novi je direktor za Makro
Cash & Carry na holandskom
tritu. Time je postao i regio-
nalni direktor te kompanije za
drave Beneluxa. Van Helber-
gen je na tu dunost stupio
prvog dana juna. Njemaki
trgovac Metro Cash & Carry sa
sjeditem u Dseldorfu dugo
je trgovaki lanac broj jedan u
ovoj zemlji, a odnedavno je i
vodei trgovac za cijelu Europu.
Pretekavi i vodei britanski
trgovaki lanac Tesco, postao je
trei najvei trgovac na svijetu.
Metro Cash & Carry pokrenuo je
projekt za mlade koji ele da se
edukuju i steknu meunarodno
iskustvo u jednom od najveih
veleprodajnih trgovakih lana-
ca. Kandidati iz 31 zemlje, u
kojima Metro posluje, uestvo-
vat e u dvogodinjem kolo-
vanju i programu pripreme za
preuzimanje menaderskih
funkcija unutar Metro grupe.
irenje online poslovanja u
Kini: Metro Cash & Carry na-
stavlja s investiranjem u online
softver u Kini. Novi poslovni
planovi podrazumijevaju una-
preenje postojeih platformi
i uvoenje dodatnog Click &
Collect servisa. Kompanija je
svim registrovanim kineskim
potroaima ponudila web stra-
nicu MetroMall.com, u kineskoj
i engleskoj verziji, a potroai
e moi da joj pristupe i putem
mobilnih ureaja i drutvenih
mrea. Click & Collect usluga
bit e dostupna u ukupno 77
objekata.
aktuelno
Prema prvim neslubenim podacima, poplavama u maju ove godine zahvaena je gotovo petina teritorije
Bosne i Hercegovine, odnosno oko 10.000 kilometara kvadratnih, a potpuno je poplavljeno oko 18.600
domainstava. Izvan svojih domova je vie od 40 000 stanovnika, od kojih je skoro polovina smjetena u
25 kolektivnih centara i etiri kasarne
bh. javnosti se navodi da je
drava zakazala u segmentu
prevencije, ali je ta ista dr-
ava ponovo na ispitu jer se
od nje oekuje da djeluje si-
stemski, od uspostave sistema distribucije
i kontrole humanitarne pomoi, kontrole
cijena, medicinskog aspekta... pa sve do
organizovanja donatorskih konferencija.
Razjedinjenost je dola do izraaja i kada
su u pitanju procjene teta, pa se time
bave svi nivoi vlasti, ali rijetki imaju kon-
kretne podatke. Tako su Europska unija,
Ujedinjene nacije i Svjetska banka udruili
snage da odgovore na zahtjev vlasti Bosne
i Hercegovine i u kratkom roku procijene
potrebe za oporavkom sa ciljem ocjene po-
sljedica poplava na ivote ljudi i osnovne
sektore u pogoenim podrujima. Europ-
ska unija angaovala je Ricarda Zapatu
Martija, dobitnika Nobelove nagrade za
mir za 2007. godinu zajedno sa ostalim la-
novima Meuvladinog panela za klimatske
promjene (IPCC), da vodi procjenu potreba.
Delegacija Europske unije u Bosni i Herce-
govini odredila je tim za koordinaciju rada
tokom procjene potreba za oporavkom.
Sve se radi u koordinaciji sa Ujedinjenim
nacijama, Svjetskom bankom, dravama
lanicama Europske unije i vlastima Bosni
i Hecegovini. Procjena potreba za oporav-
kom bit e zavrena u roku od tri sedmice i
rezultirat e izvjetajem za koji se oekuje
da e biti zavren do 18. juna.

Dakle, konkretnih podataka o tetama jo
nema, ali se Vanjskotrgovinska komora
Bosne i Hercegovine od prvog dana an-
gaovala kako bi to prije izvrila procjenu
teta koje je pretrpjela bh. privreda. Ofor-
mili su krizni tab koji radi u dva pravca,
prvi je procjena teta i njihovih posljedica,
a drugi se odnosi na prijedlog rjeenja za
prevazilaenje ovakvog stanja. Slian po-
sao Vanjskotrgovinska komora ve ranije
je radila, kada je utvrivala ratne tete po
bh. privredu po odgovarajuoj metodologi-
ji priznatoj od Ujedinjenih naroda, a to joj
iskustvo moe umnogome olakati posao
koji predstoji, smatra direktor Instituta za
edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH
Duljko Hasi.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore
BiH Ahmet Egrli navodi da su poplave
prouzrokovale ogromne direktne tete na
vie od stotinu proizvodnih kompanija
koje su potpuno obustavile proizvodnju i
neizvjesno je kada e je ponovo moi po-
krenuti, a poseban problem je to je mali
U
U ovoj tekoj situaciji
koja je zadesila zemlju,
brojni ljudi iz BiH i ino-
stranstva pruili su ne-
sebinu pomo i poka-
zali solidarnost s onima
koji su nastradali.
Pie: Adis Brdari
Poplavama zahvaena
petina teritorije, ugroena
treina privrede
broj frmi imao osiguranje od poplava.
Egrli naglaava da posebno zabrinjava
injenica da e doi do pada izvoza, prili-
va svjeeg kapitala i prihoda u zemlji, kao
i do pada poreskih i neporeskih prihoda.
U tom smislu, Vanjskotrgovinska komo-
ra BiH je kontaktirala Meunarodnu pri-
vrednu komoru, Meunarodnu federaci-
ju komora, Islamsku komoru, Europsku
komoru i Balkansku asocijaciju komora
kako bi pokuala pomoi bh. kompanija-
ma da ne izgube trite u Europi i svijetu.

Predsjednik VTK BiH ukazao je i na potpu-
no unitenu poljoprivrednu proizvodnju u
najkvalitetnijim dijelovima BiH, te dodao
da je proizvodnja hrane u ovoj godini u
najteem stanju u posljednjih sto godina.
Kako bi se sprijeio gubitak velikog broja
radnih mjesta i dodatno poveanje stope
nezaposlenosti, koja je i prije elementar-
ne nepogode bila najvei problem u BiH,
snage su udruili Federalni zavod za za-
poljavanje, Udruenje poslodavaca u Fe-
deraciji BiH, Privredna komora Federacije
BiH i Savez samostalnih sindikata BiH. Cilj
je napraviti konkretne programe pomoi
za 20.000 do 30.000 ljudi i pronai sred-
stva za tu namjenu koja e biti plasirana
posredstvom Federalnog zavoda za zapo-
ljavanje. Direktor Zavoda Kenan Reo na-
veo je da se, prema procjeni koja je raena
na 10.000 ljudi u industrijskom sektoru i
5.000 ljudi u poljoprivredni, dolo do po-
datka da e biti za fnansiranje programa
biti potreban minimalno 51 milion KM.
Meutim, procjene koje je iznio direktor
Udruenja poslodavaca u Federaciji BiH
Mladen Pandurevi govore da e treba-
ti puno vei iznos. Procjene su da bi od
10.000 do 15.000 ljudi u realnom sektoru
trajno moglo ostati bez posla i otprilike isto
toliko u poljoprivredi, kazao je Pandurevi.
Katastrofalne poplave u BiH komentarisao
je i visoki predstavnik Valentin Inzko, koji
je na Forumu za prosperitet i zapoljavanje
odranom krajem maja u glavnom gradu
BiH, kazao da jedinstvo naroda, odlunost
i solidarnost treba prenijeti i na ekonom-
ski i politiki prostor, to treba biti polazna
taka za sve reforme. Dvodnevni Forum,
koji je organizovao specijalni predstav-
nik Europske unije i ef Delegacije EU u
BiH ambasador Peter Sorensen, u saradnji
sa Meunarodnim monetarnim fondom,
Svjetskom bankom i Europskom bankom
za obnovu i razvoj, zavren je porukom da
Bosna i Hercegovina nije sama na putu u
Europsku uniju, da e meunarodna zajed-
nica pomoi zemlji u sveobuhvatnim refor-
mama i izgradnji moderne, prosperitetne
drave i u rjeavanju ekonomskih proble-
ma. Sorensen je tom prilikom poruio da je
meunarodna zajednica spremna pomoi
BiH i mnogo vie nego to izgleda na prvi
pogled. Ovo nije kraj. Ovo je tek poetak pro-
grama koji e pomoi u rjeavanju nagomi-
lanih ekonomskih problema, a nastao je pod
utjecajem poplava, istakao je Sorensen.
U ovoj tekoj situaciji koja je zadesila ze-
mlju, brojni ljudi iz BiH i inostranstva
pruili su nesebinu pomo i pokazali soli-
darnost s onima koji su nastradali. Ukupna
teina svih poiljki humanitarne pomoi
iznosi 3.716.663,46 kilograma.
Postoje naznake da e Hrvatska, Srbija i
BiH zajedno aplicirati za pomo Europske
unije za saniranje posljedica poplava, ali i
u tom smislu potrebna je saglasnost unu-
tar BiH koja je do sada u brojnim konkret-
nim sluajevima izostajala. Iz Ministarstva
vanjskih i europskih poslova Hrvatske po-
tvrdili su da e Hrvatska i Srbija zajedno
aplicirati za europsku pomo za saniranje
teta od poplava, s tim to e u taj projekt
vjerojatno biti ukljuena i BiH, jer je uspo-
stavljen kontakt izmeu nadlenih mini-
starstava ove tri drave. Europska pravila
propisuju visinu tete koju neka zemlja
mora pretrpjeti da bi mogla zatraiti po-
mo iz fonda solidarnosti i doputaju mo-
gunost da dvije ili vie zemalja apliciraju
zajedno ako pojedinano nisu pretrpjele
dovoljno veliku tetu.
Europska unija, Ujedi-
njene nacije i Svjetska
banka udruili su snage
da odgovore na zahtjev
vlasti BiH i u kratkom
roku procijene potrebe
za oporavkom sa ciljem
ocjene posljedica po-
plava na ivote ljudi i
osnovne sektore u po-
goenim podrujima.
Predsjednik Vanjsko-
trgovinske komore BiH
Ahmet Egrli navodi da
su poplave prouzroko-
vale ogromne direktne
tete na vie od stotinu
proizvodnih kompanija
koje su potpuno obu-
stavile proizvodnju i
neizvjesno je kada e
je ponovo moi pokre-
nuti.
Kako bi se sprijeio
gubitak velikog broja
radnih mjesta snage su
udruili Federalni zavod
za zapoljavanje, Udru-
enje poslodavaca u Fe-
deraciji BiH, Privredna
komora Federacije BiH
i Savez samostalnih
sindikata BiH.
NIHAD IMAMOVI, JEDAN OD VLASNIKA EIN NATURAL D.O.O.
intervju
E
IN Natural d.o.o. sa svojim
brendom Sok osnovan je
2011. godine i bavi se proi-
zvodnjom vonih sokova bez
konzervansa, eera, aro-
matskih primjesa i bez vode.
Sokovi se prave od voki koje nisu prskane
i koje nemaju apsolutno niti jedan hemijski
dodatak. Proizvodnja se bazira na principu
pasterizacije, koja obezbjeuje zadravanje
svih visokovrijednih minerala i vitamina u
soku. Kompanija u svom portfoliju proizvoda
nudi vone sokove od jabuke, kruke, vinje,
te kombinaciju okusa: kruka-jabuka i mr-
kva-jabuka, koji su dostupni za kupovinu i
putem web shopa. O proizvodnom programu
i kapacitetima, izvoznim, ali i drugim plano-
vima EIN Natural razgovarali smo sa jednim
od vlasnika Nihadom Imamoviem, ovje-
kom koji je 15 godina bio na elu ASA Prevent
grupacije i koji je nakon odlaska u penziju
shvatio da jo ima snage i volje da radi u dr-
avi iz koje, kako kae, nema namjeru otii
bez obzira na brojne evidentne probleme.
Poduzetnik ste ve godinama, i to u dravi
koja, naalost, ni na koji nain ne podra-
Sok osvaja bh. trite
Kompanija EIN Natural d.o.o. u svom portfoliju proizvoda nudi vone sokove od jabuke, kruke, vinje, te
kombinaciju okusa: kruka-jabuka i mrkva-jabuka, koji su dostupni za kupovinu i putem web shopa.
Proizvodnja se bazira na principu pasterizacije, koja obezbjeuje zadravanje svih visokovrijednih
minerala i vitamina u soku
to afrmiu. Brojni su primjeri na kojima se
moe pokazati da drava nita ne radi da bi
zatitila poljoprivredu. Poznato je da se zna-
ajna sredstva izdvajaju za poljoprivredne
podsticaje, ali ona ne zavre uvijek na pra-
vom mjestu. Ima puno netransparentnog
troenja tih sredstava i to svi znamo i istie-
mo, ali se vrlo malo radi da se to promijeni.
Naprimjer, prije mjesec dana otkupna cijena
jagoda u Hercegovini bila je 2,20 KM po ki-
logramu, ali je uvezeno pet lepera iz Grke
i Turske po 1,20 KM, to je oborilo cijenu do-
mae jagode. Ti koji su uvezli i prodali jagodu
po 1,20 KM imaju podsticaj od drave u kojoj
proizvode, a nai poljoprivredni proizvoai
uglavnom nemaju. To je bio uvoz s ciljem da
se srui trite BiH i zbog toga su tone jagoda
propale. Isto e se desiti s malinom i nekim
drugim proizvodima. Znai, nema brige dr-
ave o poljoprivredi. Slaem se da treba biti
slobodno trite, to trai i Europska unija, ali
onda drava mora zatititi svoje proizvoae.
Vae pitanje bilo je zato sam i nakon penzi-
onisanja ostao poduzetnik. Kada sam zavrio
fakultet razmiljao sam da radim est dana u
sedmici po 10-12 sati i da zaradim toliko da
mogu ivjeti iznad bh. prosjeka. Postigao
va poduzetnitvo. Meutim, Vi ste u tim
vodama ostali i nakon penzionisanja...
zato?
Tano je da sam otiao u penziju. Moda sam
otiao i rano, ali sam uistinu bio umoran jer
sam 15 godina bio na elu najveeg privat-
nog sistema u BiH i radio po 12 sati. Tome su
prethodile etiri ratne godine, to je takoer
bilo veliko optereenje, tako da sam se ba
umorio i otiao u penziju. Meutim, vrlo brzo
sam shvatio da ne mogu biti klasian penzi-
oner. Ja jesam u penziji, ali ne mogu biti u
mirovini, pa sam sa svojim prijateljem razma-
trao ta bismo mogli raditi i shvatili smo da
je poljoprivreda perspektiva u BiH. Projekat
koji smo zamislili je sveobuhvatan i naa ra-
miljanja idu u pravcu da, osim proizvodnje
soka i plantaa za sirovinu, formiramo otku-
pne stanice, jer nai poljoprivrednici mogu
proizvesti, ali nemaju kome prodati svoje
proizvode. Ideja je da u taj posao krenemo s
kooperantima, ali sve mora ii postepeno, ne
moe se nita realizovati preko noi. Dakle,
kao to sam ve rekao, perspektiva poljopri-
vrede u BiH je ogromna, ali nai politiari,
osim deklarativne podrke, nita ne ine da
sam ak i vie nego to sam oekivao i za-
radio sam za miran ivot, ne samo svoj, ve
i svoje djece. Meutim, smatram da nije ko-
rektno da uivam u tome, a jo imam snage
da napravim frme gdje e se ljudi zaposliti.
Cilj mi je da doprinesem otvaranju novih rad-
nih mjesta.
Kako se rodila ideja za proizvodnju prirod-
nih sokova?
Zbog frapantnih statistikih podataka da u
BiH propadne oko 20.000 tona jabuke, pri-
jatelj i ja smo doli na ideju da iskoristimo
barem 50 posto tih koliina koje propadaju
prvenstveno iz razloga to ljudi nemaju inte-
res da beru jabuke jer ih nemaju kome pro-
dati. Tada smo kupili liniju za proizvodnju
100 posto prirodnog soka, bez eera, vode
i konzervansa, s ciljem da tritu BiH, ali i
inostranom, ponudimo apsolutno prirodan
proizvod. Pola linije, do pasterizatora, kupili
smo u Austriji, a drugu polovinu smo napra-
vili u Sarajevu i imamo potpuno automatizo-
vanu proizvodnu liniju koju opsluuju dva
radnika. Sada pokrivamo trite BiH, a pla-
niramo irenje i na druga trita, pa samim
tim i proirenje kapaciteta. U ovom trenutku
linija je locirana u Rajlovcu, meutim, pla-
niramo praviti objekat u Vogoi gdje emo
imati veliki lager za sokove, s obzirom na to
da je ova proizvodnja specifna traje etiri
mjeseca, odnosno kada je voe svjee, a proi-
zvod se prodaje tokom cijele godine. Objekat
u Vogoi smo trebali poeti graditi prole
godine, ve imamo zavren projekat, ali jo
nismo zatvorili fnansijsku konstrukciju, to
bi trebalo biti vrlo brzo okonano. Planiramo
u roku od est mjeseci napraviti objekat i u
njemu zapoeti proizvodnju.
Planirate li iriti proizvodni program?
Trenutno imamo sokove u pakovanjima od
0,2 i 1 litar u staklenkama, te od 3 litra u bag-
in-box ambalai. U asortimanu su sokovi
jabuka, kruka, jabuka-kruka, jabuka-mr-
kva, jagoda i vinja, s tim to emo od slje-
dee sezone asortiman proiriti sokovima od
breskve i nara.
Koliki su proizvodni kapaciteti i gdje bh.
graani mogu kupiti vae proizvode?
Postojei kapacitet je 500 litara na sat, to
trenutno zadovoljava potrebe trita koje
pokrivamo. Proizvodnja se odvija u jednoj
smjeni, ali sa proirenjem trita bez proble-
ma moemo poeti raditi u dvije smjene. to
se tie trita BiH, na proizvod se moe nai
u trnim centrima Mercatora i DP-a, u Konzu-
mu, te u Apotekama Sarajevo, a postigli smo
i dogovor sa Klinikim centrom Univerziteta
u Sarajevu i djeca na Pedijatriji piju nae so-
kove.
Imate li namjeru izvoziti i ispunjavate li
uslove EU?
Za postojeu proizvodnju dobili smo sve po-
trebne certifkate, HACCP, ISO, a zbog razgo-
vora u vezi izvoza s ljudima iz arapskih zema-
lja, radimo i na dobijanju Halal certifkata.
to se tie izvoznih planova, prije 15 dana
smo s frmom koja pokriva est zemalja Zalje-
va (Ujedinjeni Arapski Emirati - UAE, Saudij-
ska Arabija, Katar, Oman, Kuvajt i Bahrein)
potpisali Memorandum u kojem se navodi da
e oni ispitati trite i rei nam koje su im ko-
liine potrebne. Dobili smo ponudu od jedne
frme iz Emirata koja je veoma zaintereso-
vana za plasman naih sokova na to trite.
Razgovori su u zavrnoj fazi, a mi trebamo
procijeniti trokove prevoza. Jedna kolii-
na sokova otila je u Englesku i oekujemo
povratnu informaciju. Ve postoje odreene
pozitivne reakcije, tako da oekujemo da i
s njima zakljuimo ugovor. Razgovarali smo
i sa Slovenijom, prije svega o tome da plasi-
ramo nae proizvode u prodavnice LIDL-a i
ugovor oekujemo do septembra. Hrvatska
nam je, takoer, interesantna i najvjerovat-
nije emo poeti izvoz u ljetnoj sezoni. Prob-
ne koliine u Emirate i Englesku otile su bez
ikakvih problema i sa kompletnom potreb-
nom dokumentacijom.
ta biste istakli kao konkurentsku pred-
nost svojih proizvoda?
Prije svega, to je proizvod bez konzervansa,
eera i vode, a sirovina je sa plantaa koje
nisu prskane. To su privatna imanja, prete-
no u Istonoj Bosni i dijelom u Krajini.
Osim iz Istone Bosne i Krajine, odakle jo
nabavljate sirovinu? Imate i vlastite plan-
tae?
Sirovine nabavljamo iz Istone Bosne jer
tamo ima najvie voa koje nam treba. Pro-
le sezone smo odreene koliine nabavljali
u Krajini. Vinju nabavljamo u Tuzlanskom
kantonu, a jagode dobijamo sa vlastite plan-
tae koja se nalazi izmeu Bune i Blagaja,
gdje imamo 70.000 sadnica. Prije dvije go-
dine, zbog velike sue, imali smo problema
sa nabavkom sirovine u BiH i nabavili smo je
u Makedoniji. Moram istai da je sirovina u
Makedoniji jeftinija nego kod nas, ali tran-
sportni trokovi to pojedu.
Radite i na certifkaciji svojih plantaa?
U saradnji sa USAID-om, trenutno radimo
na certifciranje plantaa kako bi nai kupci
imali potvrdu da sirovina koju koristimo nije
prskana i tretirana pesticidima, te da je rije
o 100 posto zdravom proizvodu. Potrebno je
da proe minimalno tri godine da se taj pro-
ces okona i mislim da emo ve idue godi-
ne imati oznaku EKO na naim proizvodima.
Prepoznaju li bh. graani Sok kao apso-
lutno prirodan i domai proizvod? Smatra-
te li da je to vaa prednost ili je svijest ljudi
u naoj zemlji jo nedovoljno razvijena da
se okrenu prirodnim i domaim proizvo-
dima?
Kupci sve vie prepoznaju Sok kao doma-
i i zdrav proizvod. Mislim da je jo relativno
skup za nae trite, ali namjeravamo raditi
na smanjenju trokova. Nai ljudi objektivno
znaju ta je prirodni sok, ali moramo biti re-
alni i rei da kupovna mo bh. graana nije
velika i da se obino kupuju jeftini sokovi, a
da samo manji broj ljudi moe izdvojiti novac
i kupiti nae sokove koji su za nae trite
skupi, ali i jeftini s obzirom na kvalitet. To je
realnost.
Na koji nain planirate smanjiti trokove?
Na tome radimo, ali smo u ovoj poetnoj fazi
bili optereeni investicijom i amortizacija
opreme je ulazila u cijenu proizvoda. Kada se
toga rijeimo, onda e i proizvod biti jeftiniji.
Dakle, intenzivno razmiljamo o smanjenju
cijena. Meutim, fksni trokovi su veliki. Pr-
venstveno mislim na injenicu da staklenku
i epove kupujemo u inostranstvu, ranije u
Srbiji, a sada u Hrvatskoj. S obzirom na malu
koliinu koju kupujemo, cijena je visoka,
zbog ega razmiljamo o kupovini trogodi-
nje proizvodnje faa i u tom sluaju bi cijena
bila znatno nia, to bi utjecalo i na cijenu
konanog proizvoda. Na naem tritu, na-
alost, nema proizvodnje staklenki sa epom
i naljepnicom ili bag-in-box ambalae, to
nam stvara veliki troak. Sama cijena sirovi-
ne nije visoka u odnosu na cijenu soka.
Koliko radnika zapoljava EIN Natural
i kakvi su vam budui planovi u tom smi-
slu?
U ovom trenutku imamo dva radnika koji
rade na proizvodnoj liniji, jednog u skladi-
tu i troje komercijalista. Meutim, u sezo-
ni se broj radnika poveava, a u narednom
periodu planiramo dodatna zapoljavanja u
komercijali. Do sada smo dobrim dijelom po-
krili trite Sarajeva, a sada imamo namjeru
agresivno krenuti prema Banjoj Luci, Tuzli,
Mostaru, Zenici, Bihau...
Ne mogu da se ne osvrnem na elementar-
nu nepogodu koja je pogodila BiH i da Vas
ne pitam ima li bojazni da to ugrozi Vau
ovogodinju proizvodnju?
Ova elementarna nepogoda se nee odraziti
samo na nas, nego i na kompletnu privredu,
ali i na kupovnu mo graana. Meutim,
moramo se svi potruditi da prevaziemo taj
problem. Potpuno smo svjesni da je uniteno
puno jagodiastog voa, ali to nas nee po-
goditi jer imamo svoju jagodu iz Hercegovi-
ne, ali e pogoditi poljoprivredu u BiH. Gene-
ralno, smatram da neemo imati problema s
nabavkom sirovina jer veinu, kao to sam i
rekao, nabavljamo iz istone Bosne koja nije
pogoena poplavama. Takoer, imamo re-
zervnu varijantu uvoz iz Makedonije.
Sirovine nabavljamo iz
Istone Bosne jer tamo
ima najvie voa koje
nam treba. Prole sezo-
ne smo odreene kolii-
ne nabavljali u Krajini.
istraivanje
EUROMONITOR: STAVOVI PREMA PRIVATNIM ROBNIM
MARKAMA (PRVI DIO)
Raste znaaj i udio
U razvijenim tritima, privatne robne marke su postale sastavni dio potroake korpe. Prema
Euromonitorovom Global Consumer Trends Survey 2013. istraivanju, vie od 89% kupaca ponekad
kupuje privatnu robnu marku, dok njih 11% nema tu praksu
Izvor: Euromonitor
Vie od polovine ispitanika
(56%) reklo je da je nivo ku-
povine privatnih robnih mar-
ki isti u proteklih 12 mjeseci.
Samo je 15% njih povealo
kupovinu proizvoda privat-
nih robnih marki u posljed-
njih godinu dana, to je do-
velo do smanjenja njihovih
trokova za 18%.
Koncept privatnih robnih
marki je zasada nepoznat u
Rusiji, s obzirom na malu ve-
liinu tog trita. 23% ruskih
potroaa je reklo da nikad
ne kupuje privatnu robnu
marku, dok je 5% njih pove-
alo potronju u poslednjih
godinu dana.
Ispitanici starosti od 30 do
40 godina su se pokazali kao
najvei potencijalni kupci
privatnih robnih marki u po-
sljednjih godinu dana, i to za
16%, za razliku od kupaca
ostalih starosnih doba. To je
doba u kojem najvjerovatni-
je imaju malu djecu, tako da
trae naine kako bi sauvali
novac za neto drugo.
Vrlo pozitivni, kad su u pita-
nju privatne robne marke su
potroai u Indiji i Francu-
skoj, s 27% i 23%, odnosno,
njihova namjera je da jo po-
veaju kupovinu tih proizvo-
da u sljedeih godinu dana.
Zbog ogranienog raspo-
loivog dohotka kupci su
se okrenuli kupovini samo
osnovnih proizvoda. Meu-
tim, istovremeno kupci sebi
jo povremeno ugaaju i ele
da plate malo vie za vrhun-
ski kvalitet privatnih robnih
marki, ime se stvaraju hi-
bridni kupci.
Percepcija o kvalitetu privat-
nih robnih marki se potvru-
je ve decenijama, iako jo
variraju od zemlje do zemlje,
u zavisnosti od nivoa posti-
gnute sofsticiranosti.
Studija o potroaima kom-
panije Canadean iz 2013.
godine otkrila je da ak 59%
britanskih kupaca misli da su
nacionalni brendovi skuplji
samo zbog visokih budeta
za oglaavanje, a ne zbog
drugaijih sastojaka ili proi-
zvodnih procesa koje koriste.
U SAD-u, Deloittes American
Pantry istraivanje u 2013. je
dolo do podatka da veina
kupaca (88%) smatra da su
privatne robne marke jed-
nako dobre kao i brendovi.
Samo 72% ispitanika je reklo
da bi se vratilo brendovima
ako bi se poboljala ekonom-
ska situacija.
Ipak, Nielsenovo istraivanje
iz 2010. je otkrilo da samo
29% svjetskih potroaa mi-
sli da je kvalitet veine rob-
nih marki jednako dobar kao
i kvalitet brendova. Potroa-
i u azijsko-pacifkom regi-
onu, Bliskom istoku i Africi
imaju negativnu percepciju o
privatnim robnim markama.
Nielsen istraivanje je po-
kazalo da su ispitanici u
Latinskoj Americi veinom
uporeivali cijene privatnih
robnih marki u razliitim tr-
govinama, dok je 35% njih u
tom dijelu reklo da su spre-
mni da plate istu cijenu, ako
ne i viu, ako im se proizvod
zaista svia.
Trite privatnih robnih
marki
U apsolutnom iznosu, trite
privatnih robnih marki u sek-
toru robe iroke potronje u
periodu od 2007. do 2012., s
poveanom prodajom od 24%,
dostiglo je procijenjenu vrijed-
nost od 352 milijarde amerikih
dolara. Ovo je bilo jednako stal-
nom udjelu od oko 10% ukupne
vrijednosti trita.
Rast je bio podstaknut fakto-
rima poput potrebe kupaca da
smanje trokove tokom eko-
nomske krize, ekspanzijom
velikih trgovakih lanaca i ra-
zvijanjem sve sofsticiranijih
privatnih robnih linija koje su
zahtjevale vee cijene.
Meutim, u 2012. godini vrijed-
nost prodaje privatnih robnih
marki je pala za 1%, to je glo-
balni privredni rast usporio za
oko 3%. Ovo je bilo djelimino
zbog agresivnih promotivnih ci-
jena vodeih brendova u namje-
ri da zatite trite.
Dalje, kupci vie nisu pod toliko
velikim fnansijskim pritiskom
kao za vrijeme recesije, tako da
je veina njih koja je kupovala
po niim cijenama, s pobolja-
njem fnansijske situacije, bila
u mogunosti da se vrati svojim
omiljenim brendovima.
Veina sektora, s izuzetkom
bezalkoholnih pia, iskusila je
rast privatnih marki na tritu
izmeu 2007. i 2009. godine,
kad je recesija bila na vrhuncu.
Od tada, trite je blago palo u
svim sektorima.
Pakovana hrana je zabiljeila
najveu vrijednost prodaje na
tritu privatnih robnih marki
u sektoru robe iroke potro-
nje, od 77% u 2012., ali najjai
prodor za privatne robne mar-
ke je bio u papirnoj konfekciji i
higijenskim proizvodima, goto-
vo 14% udjela. Udio pakovane
hrane privatnih robnih marki na
tritu je 12%.
Proizvodi poput toaletnog papi-
ra i papirnih ubrusa su trgovci-
ma relativno laki za nabavku i
distribuciju, a i stvaraju dobre
mare. Trenutno je mala razlika
u kvalitetu izmeu brendiranih
i privatnih robnih marki papirne
konfekcije kompanija koje ih
proizvode.
Smrznuta hrana i gotova jela
nude najbolju mogunost za ra-
zvoj privatne robne marke pako-
vane hrane, s obzirom na to da
nacionalni brendovi nisu toliko
jaki u tom podruju. Oni nude
trgovcima mogunost razvijanja
dodatne vrijednosti i generisa-
nje veih mari.
Neki od najteih sektora za
prodor pakovane hrane su oni
kojima dominiraju moni bren-
dovi, kao to su Hershey, Mars
and Kraft u slatkiima, Nescaf
u toplim napicima, i djeija hra-
na, gdje kupci trae visok nivo
kvaliteta i povjerenja.
Trgovci takoer smatraju da je
teko ui na trite bezalkohol-
nih pia, s obzirom na jainu
Coca-Cole i Pepsija, koji zajedno
dre vie od 34% svjetskog koli-
inskog trita u 2012.
Udio privatnih robnih marki je
najnii u sektorima koji zahtije-
vaju visok nivo istraivanja i ra-
zvoja, gdje je slika brenda bitna,
kao to je to sluaj sa kategori-
jam ljepote i line njege, gdje
privatne robne marke imaju
samo 3% udjela. Meutim, pro-
daja je znatno porasla i u ovoj
kategoriji, jer su trgovci postali
inovativniji.
Privatne robne marke su naj-
razvijenije u Zapadnoj Europi
i Sjevernoj Americi. U apso-
lutnim vrijednostima, trite
SAD-a je premailo bilo koje
drugo, s procjenom vrijednosti
od 79 milijardi dolara u 2012.
Ipak, stvarni ulazak je bio
mnogo manji nego u zapadnoj
Europi, sa samo 13%.
vajcarska ima najrazvijenije
trite privatnih robnih marki
u sektoru robe iroke potro-
nje, sa udjelom od 38%. Ovo je
posljedica toga to tim tritem
dominiraju dva najvea trgovca,
Migros i Coop, koji su fokusira-
ni na trgovake brendove. Ovo,
preneseno u pravu prodaju,
iznosi 9,5 milijardi dolara.
Njemaka je zauzela drugo mje-
sto, i to i prema apsolutnoj vri-
jednosti prodaje, kao i prema
udjelu privatnih robnih marki
od gotovo 30%. Ovo je odraz
snane pozicije hard diskontera
u Njemakoj, za koje privatne
robne marke imaju znaajnu
ulogu.
U paniji, prodaja privatnih rob-
nih marki je skoila za 48% u pe-
riodu od pet godina, do 2012.,
dok je udio porastao za 29%, to
ju je dovelo na treu poziciju u
svijetu. Mnogi trgovci u paniji
su bili prisiljeni da trguju pri-
vatnim robnim markama zbog
velike nezaposlenosti i tednje,
to je uzelo svoj danak.
Trite Velike Britanije je po-
djednako zrelo, s obzirom na
visok nivo koncentracije i so-
fsticiranosti namirnica u ma-
loprodajnom sektoru. Udio
privatnih robnih marki je ostao
stabilan, na 28%, tokom posma-
tranog perioda.
Iako je trite privatne robne
marke u Rusiji i dalje slabo ra-
zvijeno, prodaja je skoila, od
one minimalne do 2,3 milijarde
dolara u 2012. Proizvodi pod
privatnim markama su dobro
pozdravljeni na ovom tritu,
jer se povezuju sa visokim kvali-
tetom proizvoda zapadnih trgo-
vaca, to je pokazatelj velikog
potencijala.
Poljska i Turska takoer svjedo-
e o znaajnom rastu prodaje
privatnih robnih marki, kao i o
njihovom prodoru u posmatra-
nom periodu, s obzirom na to
da su diskonteri i supermarketi
smanjili udio tradicionalne tr-
govine.
Na tritima u razvoju, kao to
su Kina i Indija, utjecaj privat-
nih robnih marki je jo mali. Ali,
ovo bi moglo da se promijeni u
budunosti, konsolidacijom
maloprodajnog trita i novim
zakonom koji danas omogua-
va da u Indiji direktna strana
ulaganju budu 51% u modernu
maloprodaju sa vie brendova.
Papirna konfekcija
i higijena
2,6%
4,8%
5,3%
Ljepota i lina njega
Bezalkoholna pia
Topli napici
6%
Kuna njega
Svi proizvodi robe iroke potronje
9,6%
Hrana za kune ljubimce
10,6%
Pakovana
hrana
12,2%
13,7%
Grafkon: Udio privatnih robnih marki na tritu 2012.
% vrijednost
intervju s povodom
U Sarajevu 2. i 3. juna je odrana konferencija o ekonomskoj diplomatiji i internacionalizaciji nacionalnih
ekonomija. Organizator je Meunarodni centar za promociju preduzea suorganizatori su Ministarstvo
vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Ministarstvo
vanjskih poslova Republike Slovenije
Ekonomska diplomatija
i internacionalizacija
nacionalnih ekonomija
E. Iztok Grmek, ambasador
Republike Slovenije u Bosni
i Hercegovini bio je jedan
od znaajnijih uesnika ove
konferencije.
Za uvodni dio razgovora molimo Vas da
nam pojasnite termin ekonomske diplo-
matije i vanost internacionalizacije na-
cionalnih ekonomija?
Ekonomska diplomatija podrazumijeva
aktivnosti drave i njezine vlade na pro-
mociji i zatiti interesa nacionalne privre-
de na meunarodnom planu, pregovore sa
vladama i frmama u ijim zemljama ma-
tine kompanije posluju, mjere prevencije
moguih ekonomskih konfikata na doma-
em i meunarodnom planu, prikupljanje
ekonomskih informacija i pokazatelja, kao
i globalnu promociju izvoznih interesa pre-
ko diplomatskog aparata, a sve to uz nepo-
srednu saradnju sa domaim kompanijama.
U uem znaenju rijei ekonomska diplo-
matija je:
Zatita i primjena privrednih interesa dra-
ve u inostranstvu;
Unapreenje trgovinske razmjene odnosno
internacionalizacije;
Unapreenje investicija jedne drave u ino-
stranstvu i obrnuto, unapreenje investici-
ja iz inostranstva.
U Sloveniji sve aktivnosti povezane sa eko-
nomskom diplomatijom obavlja Ministar-
stvo vanjskih poslova u strukturi Vlade i 55
diplomatsko-konzularnih predstavnitava-
Republike Slovenije u inostranstvu, gdje
djeluje 25 ekonomskih savjetnika uz to
da je praktino i svaki ambasador ujedno i
ekonomski savjetnik. Ekonomska diploma-
tija je jedan od glavnih prioriteta djelova-
NJ
nja Ministarstva vanjskih poslova Slovenije,
a izvodi je 2009. godine ustanovljeni Direk-
torat za ekonomsku diplomatiju.
Kako ocjenjujete saradnju izmeu Repu-
blike Slovenije i Bosne i Hercegovine?
Privredni odnosi izmeu nae dvije zemlje
su odlini. Rast svih glavnih komponenti
privredne saradnje (razmjena roba i usluga,
investicije) bila je kao posljedica globalne
fnansijsko-privredne krize u 2009. godini
prekinuta, zbog ega je uslijedio pad vrijed-
nosti robne razmjene, koja u posljednje vri-
jeme opet raste i u zadnje dvije godine vrti
se oko 1 milijarde EUR.
BiH je to se tie zajednikog obima robne
razmjene, 12. najvanija vanjskotrgovin-
ska partnerica Slovenije. A Slovenija se u
BiH kree izmeu 5. i 6. mjesta. Vrijednost
robne razmjene izmeu Slovenije i BiH je u
godini 2013. iznosila 909 miliona EUR. Vri-
jednost izvoza je iznosila 557 miliona EUR
vrijednost uvoza iz te drave je iznosila 352
miliona EUR. Ukupna razmjena usluga je u
2013. godini iznosila 136,6 miliona EUR,
tako da je ukupna razmjena roba i usluga u
proloj godini prela 1 milijardu EUR.
Slovenija je BiH prepoznala i kao vanu
investicijsku destinaciju. Prema podacima
Banke Slovenije ukupna vrijednost sloven-
skih neposrednih investicija u BiH krajem
godine 2012. iznosi 572,9 miliona EUR to
pretstavlja 10% svih slovenskih investicija u
inostranstvu. BiH je na treem mjestu izme-
u drava, gdje Slovenija najvie investira,
odmah iza Hrvatske i Srbije.
U BiH je registrirano oko 570 preduzea
sa slovenskim kapitalom koja zapoljavaju
preko 17.000 ljudi u BiH. Ova slovenska pre-
duzea bi morala ira javnost i javne insti-
tucije u BiH smatrati za svoja, bosanskoher-
cegovaka, jer zapoljavaju domau radnu
snagu (i u menederskim strukturama) i u
BiH izmiruju sve poreze i doprinose, te sa
cjelokupnim djelovanjem pomau kod bolje
cjelokupne privredne slike BiH.
U kojoj mjeri ste zadovoljni radom bh. in-
stitucija prije svega mislimo na privred-
nu i vanjskotrgovinsku komoru?
Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu
je u stalnom kontaktu sa svim relevantnim
privrednim institucijama u Bosni i Herce-
govini od dravne razine, entitetske, kan-
tonalne do opinske. Zbog same strukture
BiH moramo imati kontakte sa ministar-
stvima nadlenima za privredu na razlinim
nivoima i takoer sa svim privrednim komo-
rama u BiH. Mrea kontakata je vrlo iroka i
potrebno ju je stalno odravati. Svaka insti-
ucija ima svoju nadlenost koja je ogranie-
na na lokaciju djelovanja i na djelokrug dje-
lovanja. Zaposleni na institucijama su vrlo
osposobljeni i uvijek spremni pomoi kod
traenja informacija, organizacije dogaaja
i zatiti interesa slovenske privrede u BiH,
ne otetujui domau.
Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu
ima konzularnu kancelariju i u Banjoj Luci,
tako da je mogue obavljati navedene po-
slove lake i bolje.
Konkretni primjeri djelovanja mehani-
zama ekonomske diplomatije u Bosni i
Hercegovini.
Ambasada Slovenije u Sarajevu u svom radu
na podruju privredne diplomatije upotre-
bljava sve mehanizme koji su predvieni u
strategiji djelovanja slovenske privredne
diplomatije, a to su:
Organizacija privrednih delegacija kod po-
sjeta visokih dravnih predstavnika u ino-
stranstvu;
Organizacija susreta Mijeane komisije za
privrednu saradnju;
Nuenje konkretne potpore pojedinanim
preduzeima: informacije o poslovnim pri-
likama; savjetovanje kod opredjeljenja na-
ina ulaska na trite; organizacija, pomo
i saradnja kod posjeta potencijalnih poslov-
nih partnera; pomo kod rjeavanja proble-
ma slovenskog preduzea i kroz kontakte sa
razliitim institucijama i domaim preduze-
ima; posredovanje informacija o vaeem
zakonodavstvu i propisima, saradnja sa
Delegacijom EU u sluaju nepotivanja za-
konodavstva, propisa i pravila EU;
Organizacija poslovnih susreta uz pomo
Projektnoga privrednog fonda Ministarstva
za vanjske poslove;
Potpora djelovanja Slovenskoga poslovnoga
kluba;
Suorganizacija grupnih nastupa slovenskih
preduzea na bh. sajmovima;
Pomo slovenskim preduzeima kod rjee-
vanja nekih poslovnih sporova.
U kojoj mjeri prema vaem iskustvu eko-
nomska diplomatija uestvuje u ostva-
rivanju pozitivnih ekonomskih tokova,
kada govorimo o regionalnoj razmjeni
roba i znanja?
Znaaj privredne diplomatije u sluaju iz-
mjene robe i usluga moe biti na vie ra-
zina. Mnoga preduzea se kod nastupa
na stranom tritu prvo pokuavaju snai
sama. Mnogima to uspijeva i privredna di-
plomatija pokuava samo pratiti njihovo
djelovanje. Brojna preduzea sudjeluju na
raznim poslovnim dogaajima koji protiu
u organizaciji i suorganizaciji ambasade.
Kao to sam pomenuo u pitanju su poslovni
susreti uz visoke dravne posjete, kao to
je bila prole godine posjeta predsjednika
Dravnog zbora g. Janka Vebera i poslovni
susret u sklopu sajma u Zenici ZEPS-a, pa
sve do specijaliziranih poslovnih susreta po
podrujima djelovanja, koje Ambasada or-
ganizira u saradnji sa domaim institucija-
ma, u prvom redu Vanjskotrgovinskom ko-
morom BiH. Ti dogaaji predstavljaju jedan
od elemenata internacionalizacije odnosno
pomoi kod prodoru na strana trita. Pre-
duzea se se na tim dogaajima upoznaju,
pronalaze zajednike interese i dogovaraju
se o poslovima.
Koje su stvarne potrebe poslovnih ljudi,
kada je rije o ekonomskoj diplomatiji?
Brojna slovenska preduzea koja su upo-
znata sa djelovanjem privredne diploma-
tije, ve su upotrebljavala nae usluge,
bilo sa ueem u poslovnim delegacijama
ili na poslovnim dogaajima u organizaciji
ambasade. Mnoga preduzea su se u BiH su-
oila za brojnim problemima i Ambasada im
je pokuala pomoi. U brojnim sluajevima
bilo je djelovanje slovenske privredne di-
plomatije u BiH uspjeno.
Mnogo preduzea, naalost, ne poznaje mo-
gunosti i uinkovitosti ekonomske diplo-
matije i zato bi po naem miljenju trebali
iroj javnosti predstaviti njene mehanizme,
mogunosti i domete. Istina je i to, da su se
privrednom diplomatijom do sada poslui-
vala naroito mala i srednja preduzea, koja
su ogranienih mogunosti, a u mnogim
sluajevima vidimo, da se i velika preduzea
posluuju privrednom diplomatijom u dje-
lovanju na stranim tritima. Ona najvea
preduzea, koja su vrlo dobro pozicionira-
na na odreenom tritu usluge privredne
diplomatije trebaju samo u izvanrednim
prilikama.
Za kraj ta biste poruili poslovnim ljudi-
ma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini?
Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju veu tra-
dicionalno dobre historijske i geografski
potkrepljene veze, koje su ojaane snanom
privrednom saradnjom. Slovenija je jedan
od veih investitora u Bosnu i Hercegovini i
na taj nain stvara brojna radna mjesta, a sa
svojim investicijama pomae kod poveanja
bosanskohercegovakoga izvoza u EU. Bo-
sna i Hercegovina ima jo mnogo neiskori-
tenih potencijala kao to su: obrazovan ka-
dar, neiskoritene prereivako-privredne
povrine, hidro potencijal.. Ambasada Re-
publike Slovenije je uvijek na raspolaganje
poslovnim ljudima iz Slovenije i Bosne in
Hercegovine za dobre ideje, za prijedloge,
za poboljanje privredne saradnje i za utrvr-
ivanje poslovnih veza izmeu obje drave.
Dobrodoli.
Razgovarao: Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba
juni 2014 www.instore.ba
lektronska trgovina je trend koji se po-
sljednjih godina snano razvija. Pogo-
tovo u oblasti maloprodaje (buisness to
consumer, B2C). Poeo je prvenstveno
kao istraivanje novih mogunosti za
unapreenje maloprodajnog biznisa u
vrijeme kada se pojavila brza internet konekcija na
pojedinim tritima. Poeci su se odnosili na pred-
stavljanje ponude maloprodajnih kompanija, da bi se
kasnije te iste web platforme pretvorile u aplikacije
za online kupovinu.
26
category management
Sa pojavom tableta i smart telefona, elektronska maloprodaja je ula u novu, naprednu fazu. Pojava ovih
ureaja je unijela revoluciju u nainu odvijanja i stopama rasta elektronske maloprodaje. Podatak koji
ukazuje na znaaj smart telefona je veliki broj njihovih korisnika
Autor: Darko Vaseli, Business Development Man-
ager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson &
Johnson
Mobilni ureaji u
funkciji unapreenja
vrijednosti kategorija
Category management (rubrika)
Mobilni ureaji u funkciji unapreenja vrijednosti kategorija (naslov)
Sa pojavom tableta i smart telefona, elektronska maloprodaja je ula u novu, naprednu fazu.
Pojava ovih ureaja je unijela revoluciju u nainu odvijanja i stopama rasta elektronske
maloprodaje. Podatak koji ukazuje na znaaj smart telefona je veliki broj njihvoih korisnika
(podnaslov)
Elektronska trgovina je trend koji se posljednjih godina snano razvija. Pogotovo u oblasti
maloprodaje (buisness to consumer, B2C). Poeo je prvenstveno kao istraivanje novih
mogunosti za unapreenje maloprodajnog biznisa u vrijeme kada se pojavila brza internet
konekcija na pojedinim tritima. Poeci su se odnosili na predstavljanje ponude maloprodajnih
kompanija, da bi se kasnije te iste web platforme pretvorile u aplikacije za online kupovinu.
Sa pojavom tableta i smart telefona, elektronska maloprodaja je ula u novu, naprednu fazu.
Pojava ovih ureaja je unijela revoluciju u nainu odvijanja i stopama rasta elektronske
maloprodaje. Podatak koji ukazuje na znaaj smart telefona je broj njihvihkorisnika, koji je, za
period J uni 2010. - J uli 2013. godine, predstavljen na sljedeoj slici.
Broj vlasnika smart tel efona, starosti 13+ godina
u SAD
J ul 2010 J un 2013
53.4 miliona 142.0 miliona
Slika 1. Broj vlasnika smart telefona u SAD za period 2010. 2013.
Pri tome, najvei udio u rastu, ali i znaaj za razvoj elektronske maloprodaje, je imao Android
operativni sistem. Naime, on je ostvario najvee poveanje broja korisnika, te na taj nain dodao
najvie novih korisnika maloprodajnih web aplikacija. Broj korisnika najznaajnijih platformi
smart telefona, je predstavljen nie.
Slika 2: Udio operativnih sistema pametnih telefona u SAD za period 2010. 2013.
Anticipirajui ovaj trend rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su poeli
prilagoavati svoje strategije elektronske maloprodaje, nudei vlasnicima ovih ureaja znaajne
pogodnosti u cilju stimulisanja ovog naina prodaje. Oni koji su prvi krenuli u ovom smjeru ve
vide znaajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da ovi
ureaji imaju svoj znaaj i utjecaj na odluku o kupovini, ali i na samproces kupovine. Utjecaj,
znaaj i udio u ukupnoj maloprodaji koji se odvija putem ovih ureaja je predstavljen na Slici 3.

100%

50%

10%

PRODAJA
% ukupne maloprodaje
UTJECAJ
na kupovinu
ZNAAJ
za proces kupovine

Slika 3: Utjecaj, znaaj i prodaja putem mobilnih ureaja na razvijenim tritima
17%
24%
39%
12%
52%
40%
4%
3%
Google/Android Apple RIM/Blackberry Microsoft
Jul 2010 June 2013
Udio operativnih sistema pametnih telefona
Anticipirajui ovaj trend rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su poeli
pogodnosti u cilju stimulisanja ovog naina prodaje. Oni koji su prvi krenuli u ovom smjeru ve
vide znaajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da ovi
ureaji imaju svoj znaaj i utjecaj na odluku o kupovini, ali i na samproces kupovine. Utjecaj,
znaaj i udio u ukupnoj maloprodaji koji se odvija putem ovih ureaja je predstavljen na Slici 3.

100%

50%

10%

PRODAJA
% ukupne maloprodaje
UTJECAJ
na kupovinu
ZNAAJ
za proces kupovine

17%
24%
39%
12%
52%
40%
4%
3%
Google/Android Apple RIM/Blackberry Microsoft
Jul 2010 June 2013
Udio operativnih sistema pametnih telefona
E
Usljed rapidnog koritenja
smart telefona i tableta, ma-
loprodavci su poeli prilago-
avati svoje strategije elek-
tronske maloprodaje, nudei
vlasnicima ovih ureaja zna-
ajne pogodnosti u cilju stimu-
lisanja ovog naina prodaje.
Slika 1. Broj vlasnika smart telefona u SAD za period 2010. 2013.
category management
Sa pojavom tableta i smart telefona, elek-
tronska maloprodaja je ula u novu, na-
prednu fazu. Pojava ovih ureaja je unijela
revoluciju u nainu odvijanja i stopama ra-
sta elektronske maloprodaje. Podatak koji
ukazuje na znaaj smart telefona je broj nji-
hovih korisnika, koji je, za period juni 2010.
- juli 2013. godine, predstavljen na Slici 1.
Pri tome, najvei udio u rastu, ali i znaaj za
razvoj elektronske maloprodaje, je imao An-
droid operativni sistem. Naime, on je ostva-
rio najvee poveanje broja korisnika, te na
taj nain dodao najvie novih korisnika ma-
loprodajnih web aplikacija. Broj korisnika
najznaajnijih platformi smart telefona, je
predstavljen na Slici 2.
Anticipirajui ovaj trend rapidnog porasta
smart telefona i tableta, maloprodavci su
poeli prilagoavati svoje strategije elek-
tronske maloprodaje, nudei vlasnicima
ovih ureaja znaajne pogodnosti u cilju
stimulisanja ovog naina prodaje. Oni koji
su prvi krenuli u ovom smjeru ve vide zna-
ajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju
samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da ovi
ureaji imaju svoj znaaj i utjecaj na odluku
o kupovini, ali i na sam proces kupovine.
Utjecaj, znaaj i udio u ukupnoj maloprodaji
koji se odvija putem ovih ureaja je pred-
stavljen na Slici 3.
Sa Slike 3 je vidljivo da je trenutni udio
maloprodaje koji se odvija putem mobilnih
ureaja 10 posto. Ovo je veliki udio, koji
se ubrzano poveava. Ipak, ovo nije jedini
pokazatelj znaaja mobilinih ureaja. Oni,
pored udjela u ukupnoj maloprodaji, imaju
snaan utjecaj na samu kupovinu. Primije-
eno je, recimo da preko 50 posto kupca dok
kupuju u radnji, putem svojih pametnih te-
lefona provjeravaju ponudu istih ili slinih
proizvoda na webu. Pored ponude, oni pro-
vjeravaju i karakteristike proizvoda koji ih
interesuju, komentare korisnika, kao i sve
druge informacije koje mogu nai na webu,
a koje im mogu biti od pomoi pri kupovini.
Pored toga to kupci koriste svoje mobilne
ureaje dok su u kupovini, oni ih koriste i
prije same kupovine, kako bi se informisali
o proizvodima, ponudi, mjestima za kupovi-
nu, promotivnim aktivnostima, isplativosti
i slino. Na ovaj nain, putem svojih urea-
ja, kupci postaju nezavisni donosioci odlu-
ka, te putem ovog procesa postaju potpuno
pripremljeni za sam in kupovine. Kada
jednom uu u prodajni objekat, oni znaju
tano ta ele i na koji nain to ele.
Godine 2012., elektronska maloprodaja
predstavljala je oko 8 posto ukupne ma-
loprodaje. U roku od tri godine, dostii e
10 posto od svega to se kupuje i prodaje
u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ipak,
udio elektronske maloprodaje varira po
kategorijama. Za mnoge FMCG kompanije,
udio prodaje se jo kree u jednocifrenim
brojkama. Ovo bi trenutno bilo relativno
lako zanemariti. Imajui u vidu stope rasta
i projekciju obima elektronske trgovine u
narednim godinama, nijedna ozbiljna kom-
panija to ne smije napraviti.
Kako se ne bi stekao pogrean utisak da je
trenutna elektronska maloprodaja zanema-
riva, na Slici 4 je predstavljena njena vrijed-
nost na 10 najveih trita.
Naravno, kao i u veini ekonomskih pitanja,
znaajno je pogledati distribuciju elektron-
ske maloprodaje po regijama. Za oekivati
je da je njen udio na razvijenim tritima
znaajno vei. Jedan od razloga za to je
vea sposobnost maloprodavaca sa tih tri-
ta za znaajna fnansijska ulaganja koja su
potrebna za pokretanje ozbiljnijih operacija
elektronske maloprodaje. Drugi znaajan
razlog je tehnoloka osposobljenost pojedi-
nih regija za uspostavljanje infrastrukture
potrebne za elektronsku trgovinu. Trei ra-
zlog je zastupljenost mobilnih ureaja kod
stanovnitva, obzirom da su oni preduslov
odvijanja elektronske trgovine. Globalna
rasprostranjenost elektronske maloprodaje
meu regijama je predstavljena nie.
Kompanije koje ale biti znaajne u oblasti
elektronske maloprodaje u budunosti, da-
nas moraju usvojiti mentalitet 100% zna-
aj mobilinih ureaja. Jedino na ovakav
nain mogu napraviti iskorake, koji trenut-
no mogu biti neproftabilini, ali koji u skori-
je vrijeme mogu znaiti opstanak ili propa-
danje. U prilog ove tvrdnje je i podatak da
elektronska maloprodaja u periodu 2007.-
2012. godina je imala uprosjeeni godinji
rast (Compaund Annual Growth, CAGR) od 24
posto, a da se za period 2012. - 2017. godina
oekuje 16 posto. Ove stope rasta, imaji u
vidu trenutnu vrijednost elektronske malo-
prodaje se pokazuju impresivnim, te ukazu-
ju da niko ozbiljan u FMCG industriji ih ne
moe zanemariti.
Sa Slike 3je vidljivo da je trenutni udio maloprodaje koji se odvija putem mobilnih ureaja 10
posto. Ovo je veliki udio, koji se ubrzano poveava. Ipak, ovo nije jedini pokazatelj znaaja
mobilinih ureaja. Oni, pored udjela u ukupnoj maloprodaji, imaju snaan utjecaj na samu
kupovinu. Primijeeno je, recimo da preko 50 posto kupca dok kupuju u radnji, putem svojih
pametnih telefona provjeravaju ponudu istih ili slinih proizvoda na webu. Pored ponude, oni
provjeravaju i karakteristike proizvoda koji ih interesuju, komentare korisnika, kao i sve druge
informacije koje mogu nai na webu, a koje im mogu biti od pomoi pri kupovini. Pored toga to
kupci koriste svoje mobilne ureaje dok su u kupovini, oni ih koriste i prije same kupovine, kako
bi se informisali o proizvodima, ponudi, mjestima za kupovinu, promotivnim aktivnostima,
isplativosti i slino. Na ovaj nain, putem svojih ureaja, kupci postaju nezavisni donosioci
odluka, te putem ovog procesa postaju potpuno pripremljeni za sam in kupovine. Kada jednom
uu u prodajni objekat, oni znaju tano ta ele i na koji nain to ele.
Godine 2012., elektronskamaloprodaja predstavljala jeoko 8postoukupne maloprodaje. U roku
od tri godine, dostii e 10 posto od svega to se kupuje i prodaje u Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Ipak, udio elektronske maloprodaje varira po kategorijama. Za mnoge FMCG
kompanije, udio prodaje se jo kree u jednocifrenim brojkama. Ovo bi trenutno bilo relativno
lako zanemariti. Imajui u vidu stope rasta i projekciju obima elektronske trgovine u narednim
godinama, nijedna ozbiljna kompanija to ne smije napraviti.
Kako se ne bi stekao pogrean utisak da je trenutna elektronska maloprodaja zanemariva, na Slici
4 je predstavljena njena vrijednost na 10 najveih trita.
Slika 4: Top 10 B2C trita u 2016. godini (procjena)
Naravno, kao i u veini ekonomskih pitanja, znaajno je pogledati distribuciju elektronske
maloprodaje po regijama. Za oekivati je da je njen udio na razvijenim tritima znaajno vei.
Jedan od razloga za to je vea sposobnost maloprodavaca sa tih trita za znaajna finansijska
ulaganja koja su potrebna za pokretanje ozbiljnijih operacija elektronske maloprodaje. Drugi
znaajan razlog je tehnoloka osposobljenost pojedinih regija za uspostavljanje infrastrukture
Mlrd Mlrd
potrebne za elektronsku trgovinu. Trei razlog je zastupljenost mobilnih ureaja kod
stanovnitva, obzirom da su oni preduslov odvijanja elektronske trgovine. Globalna
rasprostranjenost elektronske maloprodaje meu regijama je predstavljena nie.

Slika 5: Regionalni udjeli elektronske maloprodaje, 2012. 2016., mlrd USD
Kompanije koje ale biti znaajne u oblasti elektronske maloprodaje u budunosti, danas moraju
usvojiti mentalitet 100% znaaj mobilinih ureaja. Jedino na ovakav nain mogu napraviti
iskorake, koji trenutno mogu biti neprofitabilini, ali koji u skorije vrijeme mogu znaiti opstanak
ili propadanje. U prilog ove tvrdnje je i podatak da elektronska maloprodaja u periodu 2007.-
2012. godina je imala uprosjeeni godinji rast (Compaund Annual Growth, CAGR) od 24posto,
a da se za period 2012. - 2017. godina oekuje 16 posto. Ove stope rasta, imaji u vidu trenutnu
vrijednost elektronske maloprodaje se pokazuju impresivnim, te ukazuju da niko ozbiljan u
FMCG industriji ih ne moe zanemariti.
ISTAKNUTI: Najvei udio u rastu, ali i znaaj za razvoj elektronske maloprodaje, je imao
Android operativni sistem.
ISTAKNUTI: Usljed rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su poeli
pogodnosti u cilju stimulisanja ovog naina prodaje.
ISTAKNUTI:
Kompanije koje ale biti znaajne u oblasti elektronske maloprodaje u budunosti, danas moraju
usvojiti mentalitet 100% znaaj mobilinih ureaja.
Kompanije koje ale biti
znaajne u oblasti elek-
tronske maloprodaje u
budunosti, danas mo-
raju usvojiti mentalitet
100% znaaj mobili-
nih ureaja.
Slika 4: Top 10 B2C trita u 2016. godini (procjena)
Slika 5: Regionalni udjeli elektronske maloprodaje, 2012. 2016., mlrd USD
Stvarno
odlino
pivo u
odlinom
pakovanju!

ajmlai brend Banjaluke pivare Kastel pivo i na-
kon poetnog zlatnog starta nastavlja da osvaja
nove potroae. Kako bi zadovoljili sve pa i najra-
zliitije ukuse probirljivih pivopija omiljeno lako
osvjeavajue pivo u Bosni i Hercegovini, Kastel
pivo odnedavno krasi poboljan, novi atraktivan izgled.
Kastel je zlatno lako pivo, iste arome i prijatnog, osvjeavajueg
okusa. Recept Kastel piva podrazumijeva samo najfnije sastoja-
ke i posebno odabrane sorte jema i hmelja, a rezultat je odlino
pitko i svjee pasterizovano pivo. Sadri 4,5 posto alkohola i ide-
alno je za sve situacije i druenja u prirodi ili gradu tokom vruih
ljetnih dana i noi.
Kastel pivo je pronalo svoje mjesto u grupi visoko traenih proi-
zvoda od samog poetka proizvodnje. Samo u prvih mjesec dana
proizvodnje Kastel piva, prodato je vie od 200.000 dvolitarskih
PET boca, to govori o popularnosti i kvalitetu ovog piva. Jedno-
stavno, odlino pivo u odlinom pakovanju, sa stvarno odlinom
cijenom!
Banjaluka pivara nastavlja sa inovacijama, ulaganjem, irenjem
asortimana i iznenaenjima i u 2014. godini.
N
ALEKSANDAR POZNANI, DIREKTOR MARKETINGA, JAFFA CRVENKA
regionalni intervju
B
rend Jaffa je na tritu od
1976. godine i u tom periodu
postao je sinonim kvaliteta i
dobrog okusa, o emu svje-
doe mnogobrojna istraiva-
nja trita, nagrade i konti-
nuirani pozitivni trendovi prodaje. Prisutan
je na svim tritima Adriatic regije.
Krajem prole godine Jaffa je lansirala novi
proizvod Jaffcu. Tada su iz kompanije
istakli da nastoje da ovakvim inovacijama u
svom asortimanu zadre postojee i steknu
nove ljubitelje Jaffa proizvoda. Lansiranje
Jaffce bilo je samo jedan od povoda za raz-
govor sa Aleksandrom Poznaniem, direk-
torom marketinga kompanije Jaffa.
Koji su sve kanali komunikacije korite-
ni da bi se potroai upoznali sa ovim no-
vim proizvodom?
Jaffca je imala premijeru za predstavnike
medija krajem prole godine u beograd-
skom bioskopu Takvud, a potroai su mo-
gli ubrzo nakon toga ekskluzivno da je vide
na naoj Facebook stranici i u prodajnim
objektima irom Srbije i regiona. U launch
kampanji su koriteni praktino svi raspo-
loivi kanali komunikacije, a poseban fokus
je stavljen na samo mjesto prodaje i dostu-
pnost Jaffce krajnjim korisnicima.
Kakva su oekivanja od nove reklamne
kampanje za Jaffcu?
Oekujem da to vie ljudi dobije informaci-
ju da je Jaffa lansirala ovaj novi jedinstven
proizvod, kao i da ga probaju, nakon ega e
se svojim kvalitetom Jaffca lako izboriti za
mjesto u srcima potroaa irom regiona.
Da li mislite da e potroai dobro prihva-
titi ovaj proizvod?
Ne mislim nego sam siguran i vrsto vjeru-
jem u to. Svi preduslovi za uspjeh su tu: pre-
poznatljiva, jedinstvena Jaffa cakes kom-
binacija okusa, sada u novom praktinom
Bilo gdje si
Jafficu ponesi
U fabriku Jaffe u Crvenki od 2006. godine do danas investirano
je 30 miliona eura. Izgraena je nova proizvodna hala ukupne
povrine 12.000m, u kojoj su montirane tri najsavremenije linije za
proizvodnju konditorskih proizvoda. Sve to je omoguilo kompaniji da
neprestano iri portfolio uvoenjem jedinstvenih proizvoda, okusa,
slatkih i slanih proizvoda, kako bi potroaima uvijek pruila vie.
formatu i po pristupanoj cijeni.
Reklamni spot je uraen sa dobro pozna-
tom ekipom, rediteljem Sranom Drago-
jeviem, glumcem Brankom uriem i
djeakom Raslavom Sekuloviem. Da li to
znai da je prethodna kampanja dala e-
ljene rezultate?
Kampanja je uvijek samo jedan manji dio
kompletnih napora koji se ulau u dugoro-
no jaanje pozicije brenda na nekom tri-
tu. Jaffa cakes je brend sa uzlaznim tren-
dom i svakako da je i prethodna kampanja
doprinijela tom rezultatu. Pravo je zadovolj-
stvo bilo raditi sa takvom ekipom vrhunskih
profesionalaca, koji su svojim iskustvom i
energijom defnitivno dali dodatnu vrijed-
nost cijelom projektu.
Ovoga puta svi emo se podsjetiti na uve-
ne urine kune arolije. Ovoga puta e nas
ura u svom prepoznatljivom stilu nauiti
kako da redovan okrugli Jaffa cakes tran-
sformiemo u pravougaoni format okoladi-
ce pogodan za svaki dep.
Koji je kanal komunikacije za vas najva-
niji za lansiranje novog proizvoda, a koji
za reklamiranje postojeeg? Zato?
Svaki pojedinani kanal komunikacije ima
svoje specifnosti i ne moe se posmatrati
van konteksta, odnosno ciljne grupe. In-
tegrisana marketing komunikacija, koja
potroaa pokriva kroz svih 360 stepeni
i kroz sve touch points tokom njegovog
dana, predstavlja pravi put za lansiranje
novog proizvoda i reklamiranje postojeeg.
Potroa i njegove navike i potrebe su
stalna enigma za proizvoae, koliko vi
ulaete u istraivanja i koliko je bitno ra-
zumjeti bh. potroaa i da li se on bitno
razlikuje od potroaa u regiji?
Istraivanja i sve ostale vidove business in-
telligencea koristimo u onoj mjeri koja je
dovoljna za donoenje adekvatnih odluka, a
u isto vrijeme uzima u obzir trenutnu velii-
nu i potencijal svakog pojedinanog trita.
Macro trendovi, navike potroaa i stavovi
o kategorijama se ne razlikuju drastino u
Razgovarala: Ana Filipovi,
ana@instore.rs
ALEKSANDAR POZNANI, DIREKTOR MARKETINGA, JAFFA CRVENKA
Adriatic regiji, tako da to u odreenoj mjeri
moe olakati proces dolaenja do odree-
nih zakljuaka i insighta.
Koliko su bh. potroai lojalni brendu?
Lojalnost potroaa je neto to se nalazi na
ispitu svakog dana kada stane pred policu
u prodavnici, a posebno u posljednjih par
kriznih godina. Potroai u BiH (kao i na
svim ostalim tritima) e biti lojalni odre-
enom brendu ako bude nastavio da ispu-
njava njihova oekivanja i potrebe (funkci-
onalne i emotivne) bolje od konkurencije.
Koji su najefkasniji naini komunikacije
izmeu proizvoaa, distributera i malo-
prodaje kako bi im se istakle prednosti
vaeg asortimana za njih same?
Najvanije je biti otvoren za saradnju i po-
red potreba krajnjih potroaa uvijek u vidu
imati i potrebe i strategije samih retailera.
Najefkasnije platforme su svakako one koje
uzimaju u obzir ciljeve svih strana u lancu i
kreiraju win-win sinergetske efekte.
Koje su specifnosti bh. maloprodajnog
trita za proizvode preduzea Jaffa Cr-
venka i koji su najefkasniji naini da se
iskoriste prednosti i umanje slabosti?
Bh. trite je za Jaffu najvee izvozno tri-
te i kao takvo ima poseban znaaj i fokus.
Kvalitet, kao jedna od naih osnovnih pred-
nosti, je neto to na duge staze uvijek po-
bjeuje i gradi povjerenje kod potroaa.
U koji kanal komunikacije Jaffa najvie
ulae i zato?
Ako govorimo u kontekstu uea u marke-
ting budetu, onda je to defnitivno zakup
prostora na televiziji, koja je i dalje najef-
kasniji kanal komunikacije na naim pro-
storima.
Kako gledate na internet i drutvene
mree u smislu kanala komunikacije? U
kojoj mjeri ih koristite?
U dananje vrijeme svi veliki uspjeni bren-
dovi ovaj kanal tretiraju kao standardni dio
svog promotivnog miksa. To vai i za na
brend Jaffa cakes koji je po broju fanova na
Facebooku (vie od 420.000 fanova iz cije-
log regiona) najbre rastui brend u katego-
riji food & drink. Na brend Munchmallow
je za godinu dana preao cifru od 150.000
fanova i velikom brzinom nastavlja da raste.
Kako mjerite uspjeh jedne kampanje?
Sve zavisi od toga da li kampanja za cilj ima
neki kratkoroan (taktiki) rezultat ili je
samo prvi korak u nekom duem strate-
kom procesu. U svakom sluaju se trudimo
da uvijek prije kampanje defniemo jasan
cilj, a rezultate mjerimo adekvatnim kvan-
titativnim i/ili kvalitativnim analizama i
istraivanjima.
Da li sve kampanje koje je radio marke-
tinki tim sa vama na elu moete da oka-
rakteriete kao uspjene?
Svako ko radi dugo, u brzoj industriji kao
to je konditorska, svjestan je rizika da ne-
kada moe napraviti i pogrenu procjenu.
Bitno je naravno da ta procjena nije fatal-
na po poslovanje kompanije, i da, kada se
greka desi, cijeli tim izvue pouku i nastavi
dalje jo jai i spremniji za borbu sa konku-
rencijom. Isto vai i za moj tim.
Neke kampanje imaju vei pozitivan utjecaj
na prodaju, a neke manji. Za one koje ne do-
nesu oekivane pozitivne efekte, svakako
se rade posebne vrste analiza i donose odre-
eni zakljuci za naredne aktivnosti.
Kako marketing moe da pomogne u di-
ferenciranju vaih proizvoda u odnosu na
sline konkurentske proizvode?
Jedan od kljunih zadataka marketing tima
je ba to da u saradnji sa kolegama iz sek-
tora razvoja i proizvodnje pronae taj tako-
zvani USP (unique selling proposition), koji
e na brend izdvojiti od konkurentskog.
To moe biti neka jedinstvena funkcional-
na/emotivna karakteristika proizvoda, ali i
neki poseban beneft koji konkurencija nije
do tog trenutka stavljala u prvi plan.
U kojoj mjeri je, prema vaem miljenju,
marketing zasluan za uspjeh jednog
brenda, a samim tim i kompanije?
O uspjehu ili neuspjehu odreenog brenda
na kraju odluuju potroai. Zbog toga mar-
keting, kao veza kompanije sa potroa-
ima, nosi najveu odgovornost za krajnji
rezultat brendova i cijele kompanije.
Da li smatrate da su kompanije koje su u
ovom kriznom periodu srezale budete
za marketing napravile dobar poslovni
potez?
Mislim da nijedna krajnost nije dobra ni
radikalno smanjenje ulaganja u brendove,
kao ni neracionalno ulaganje u projekte i
kampanje sa diskutabilnom argumentaci-
jom i pretpostavkama. Jednostavno, treba
pojaati fokus na mjerljivost efekata ula-
ganja i domainski upravljati marketing
budetima. injenica da postoje brendovi
koji i u ovim izazovnim vremenima uspi-
jevaju da generiu rast pokazuje da su po-
troai uvijek spremni da prepoznaju dobru
ponudu u smislu odnosa cijene i kvaliteta.
Kako e, prema vaem miljenju, izgleda-
ti marketing u budunosti?
Forma e se svakako mijenjati, ali sutina e
uvijek biti ista bez obzira u kojoj ste indu-
striji morat ete da kreirate kvalitetan proi-
zvod, koji potroaima zadovoljava odree-
nu potrebu na bolji nain od konkurencije.
Za kraj recite koji su va kljuni principi
poslovanja, obzirom da uspjeno egzisti-
rate na tritu skoro etrdeset godina?
Konstantan odlian odnos cijena-kvalitet i
kontinuirano strateko ulaganje u brendo-
ve i razvoj portfolija su kljuni faktori naeg
uspjenog djelovanja na tritu.
inPromocije
Na planinskim plantaama Srednje, June Amerike i Afrike rastu najkvalitetniji plodovi biljke
od koje se proizvodi kafa. Da bi, dakle, nastala mjeavina za napitak koji tako rado pripre-
mamo svakog dana, kafa mora proputovati pola svijeta. Ve vie od etrdeset godina kafa
Barcaff je meu vjernim potroaima sinonim za kvalitet i povjerenje.
Nad njenim prepoznatljivim kvalitetom svakog dana bdije grupa strunjaka. Svaka faza
proizvodnog procesa kafe Barcaff paljivo se nadzire i provodi u skladu sa najstroim
svjetskim standardima. Rezultat kvalitetnih zrna i tehnoloki usavrenog proizvodnog
procesa jeste izvrsna kafa Barcaff. To potvruju i dvije zlatne medalje za izvrstan okus na
Meunarodnom testiranju kafe u Italiji i priznanje Trusted brand, koje Barcaff prima
svake godine i kojim se dokazuje povjerenje potroaa u ovu robnu marku.
Glavna briga robne marke Barcaff je da svakog jutra iz vae oljice zamirie prepoznatlji-
vom aromom kafe jedinstvenog okusa. Sve vas koji volite kafu Barcaff srdano pozivamo
da svoje komentare, miljenja i elje podijelite s nama na naoj Facebook stranici ili da nam
piete na barcaffe@atlanticgrupa.com. Detaljan opis proizvoda Barcaff pronai ete na na-
oj web-stranici http://www.barcaffe.com, na kojoj se osim korisnih novosti i savjeta nalaze i
recepti za pripremu koktela od kafe.
Ako se elite i sami uvjeriti u kvalitet i nezamjenjiv okus kafe Barcaff, pozivamo vas da nas potraite
tokom neke od promotivnih akcija koje se na prodajnim mjestima odravaju sve do 3. jula 2014.
U dananja brza i dinamina vremena, esto ispunjena
stresom i brigama, ova kolekcija proizvoda osjetila kori-
snika odvodi daleko, prema krajolicima, prostranstvima
i arolijama Provanse. Le Petit Marseillais je luksuzan, ali
cjenovno prihvatljiv brend ija je osnovna zadaa pojed-
nostaviti svaiju svakodnevicu relaksirajui tijelo i um.
Poznata kolekcija kozmetikih proizvoda Le Petit MAR-
SEILLAIS koja ljubitelje opojnih i zavodljivih mirisa
vodi ravno u jedinstvenost i arobnost francuske pokra-
jine Provanse od sada je dostupna i u Bosni i Hercego-
vini.
U mjesecu junu u svim trnim centrima promoteri mor-
nari su imali zadatak upoznati kupce o novim proizvo-
dima za njegu tijela i sredstava za njegu kose te im po-
moi da odaberu odgovarajue proizvod za svoj tip koe
i kose.
Le Petit MARSEILLAIS kozmetika inspirirana je auten-
tinou, jednostavnou i tradicijom jugoistone Fran-
cuske, iju posebnost i lagodnost uivanja u ivotu do-
arava kroz bogatstvo mirisa poput lavande, rumarina,
bademovog ulja, kamilice, maslina te zainskog bilja.
LE PETIT MARSEILLAIS Provansa u Vaoj trgovini!
Povezanost ishrane i medicine nije bila nikad tako izraena kao zadnjih godina. Nauno je dokazano da
je hrana bogata zasienim mastima u direktnoj vezi s bolestima kardiovaskularnog sistema, nedovoljan
unos kalcija povezan je s osteoporozom, izrazito slana hrana i veliki unos natrija uzrokuje hipertenziju,
nedostatak gvoa sideropeninu anemiju, nedostatak vitamina B12 i folne kiseline megaloblastinu ane-
miju itd. Ta injenica da su mnoge bolesti posljedica loe ishrane nametnula je i novi pristup u lijeenju.
Konzervativni ili uzroni nain lijeenja (pronai uzrok bolesti, ukloniti ga, a potom primijeniti odgovara-
juu terapiju lijekovima) ima svoju izrazito visoku cijenu. Zato ljekari i nutricionisti zapadnih zemlja ve
nekoliko godina nastoje nametnuti novi stil; odloiti nastanak bolesti vlastitom brigom o zdravlju.
MULTIVITA proizvodi idealni su kao dodatak u svakodnevnoj ishrani jer obezbeuju dnevne potrebe orga-
nizma za vitaminima i mineralima, a koje je u redovnoj ishrani vrlo teko zadovoljiti.
U mjesecu junu u svim veim trnim centrima organizovana je i promocija Multivita vitaminskih instant
napitaka, te su vjerni potroai bili i nagraeni prigodnim poklonima.
Multvita - vie od osvjeenja!
MULTIVITA
BARCAFF Tradicija i kvalitet rukom pod ruku
Meggle Alpinesse predivnog okusa i lako
maziv pa ak i ravno iz friidera. Savr-
en za namazati na hljeb, za peenje i
prenje kao dodatak jelima pripremlje-
nim na razne naine.
Dvije su vrste:
ALPINESSE MASLAC CLASSIC I ALPINE-
SSE MASLAC SLANI
Savrenstvo uitka novog Meggle proi-
zvoda iji sastojci dolaze Alpa. Lako ma-
zanje pospjeuje udio visokokvalitetog
repiinog ulja.U mjesecu aprilu, maju i
junu odrane su promocije/degustacije
novog Meggle Alpinesse maslaca u svim
veim trnim centrima irom Bosne i
Hercegovine.
MEGGLE ALPINESSE MASLAC
Kada se osjea malo potiteno...Na-
puni svoj duh s pozitivnom energijom
i vitalnosti Brazila !
Palmolive je omoguio da u mjesecu
junu i julu doivite ugodno iskustvo,
da se osjeate i izgledate blistavo.
Iskoristite veliki brazilski trend s
dojmljivim i atraktivnim gelovima za
tuiranje za njega/nju i preuzmite
poklone od ljubaznih hostesa u svim
trnim centrima u BiH Palmolive je
bio inspirisan egzotinim mirisima
brazilske prirode.
Tako da ve u trgovinama moete
potraiti etri nova gela za tuiranje
Sensaao do Brasil: Caipi Coconut,
Caipi Passion, Palmolive Guarana
Kick i Palmolive Lime & Mint.
OSJETITE ENERGIJU BRAZILA
Nisam se nadao da u dobiti glavnu
nagradu, oduevljen sam istom i
putovanjem koje me eka... Svakod-
nevno konzumiram Cedevitu, i to je
uvijek moj izbor u vrelim ljetnim dani-
ma. Oekujem nezaboravno putovanje i
dobar plasman repereznatcije BiH.
Igram nagradne igre, i do sada sam
bio sretni dobitnik, ali ovo egzoti-
no putovanje, i povod za njega, a to
je plasman nae reprezentacije na
Svjetsko prvenstvo, su neto najbolje
to sam dobio. Naranda i limun su
moji omiljeni okusi Cedevite, koji su
me i odveli u Brazil. Nagarde me iznena-
dila i obradovala, oekuejm super provod i
naravno prolazak u grupnu fazu.
Velike zahvalane za
poklon, Cedevita nas
je prijatno iznenadila,
novi mobilni aparat
uvijek dobro doe. Vi
ste jednstavno najbo-
lji. Familija Tadi.
Nagrada je stigla u vrijeme
velikog potopa moje zgra-
de, sugraana i mog grada
Doboja. Veoma me je oras-
poloila.
Hvala Cedeviti i Altermedi-
ji na ovoj nagradi i nagrad-
noj igri.
elim Vam mnogo uspjeha u
daljem radu.
Marko Omazi,
dobitnik glavne nagrade
Put u Brazil
Sakib Avdi,
dobitnik glavne nagrade
Put u Brazil
Dobitnik nagrade,
Sony laptopa, Vukan
Blagovanin iz Doboja.
Velike zahvalane za poklon, Cedevita nas
je prijatno iznenadila, novi mobilni aparat
uvijek dobro doe. Vi ste jednstavno naj-
bolji. Familija Tadi.
Dobitnik
mobilnog aparata
Mladen Tadi
u razgovoru sa
ERMIN ABANOVI, SALES MANAGER,
SEKTOR LAUNDRY & HOME CARE, HENKEL BH
svom svakodnevnom poslovanju Henkel stavlja naglasak na
odrivi razvoj, zatitu okolia i drutvenu odgovornost. Odri-
vost je jedna od pet osnovnih vrijednosti nae kompanije i sa-
svim e sigurno biti u fokusu u nadolazeim godinama, kako
na globalnoj razini, tako i u Bosni i Hercegovini. Henkelova je
strategija svugdje u svijetu ista i to je ono to nas ini jedinstvenom i uspje-
nom organizacijom. U Henkelu odrivost defniemo kao mogunost ljudi da
dobro ive u skladu s ogranienom koliinom resursa na zemlji, a osim iza-
zova, porast broja stanovnika i smanjenje raspoloivih resursa predstavlja i
novu priliku. Jednostavno reeno moramo s manje uiniti vie.
Jednaina kojom se to postie je jednostavna, a u Henkelu postoji jasna stra-
tegija koju slijedimo: elimo stvoriti vie vrijednosti na podruju drutvenog
napretka i kvalitete ivota, elimo stvoriti vie vrijednosti za nae kupce i
kompaniju te omoguiti sigurna radna mjesta naim zaposlenicima i nepre-
stano unapreivati zdravlje i higijenu. Meutim, pritom elimo i smanjiti
emisiju staklenikih plinova, potronju energije i koliinu otpada te smanje-
U
njem potronje vode smanjiti koliinu otpadnih voda. To su
naela koja slijedimo u svakodnevnom radu.
Osim toga, elimo promovisati odrivost i zato je Henkel
irom svijeta inicirao projekt Obrazovanje za vie odriv
ivot koji se provodi sa djecom osnovnokolskog uzrasta,
gdje djecu elimo uputiti u pojam odrivosti i njegovu va-
nost. I BiH se ove godine prikljuuje navedenom projektu.
Postoje dva trenda u kategoriji Sredstava za pranje i i-
enje u domainstvu: jedan je zatita okolia, a drugi je
pojednostavljenje upotrebe. Na oba trenda odgovorili smo
s dva nova proizvoda.
Persil Expert na je novi kompaktirani deterdent za pra-
nje rublja koji kupcima prua nenadmanu kvalitetu, veu
uinkovitost i time jo bolje pranje kako bi se postigla
savrena istoa. Prednosti novog proizvoda su brojne, a
nabrojat u samo neke: 30% manja doza kompaktiranog
deterdenta Persil Expert po pranju znai da e se tokom
pojedinog pranja uz pomo deterdenta Persil Expert ispu-
tati 50g manje hemikalija u sistem otpadnih voda u sva-
kome bosanskom domainstvu! Zahvaljujui Henkelovoj
kompaktizaciji deterdenata, svake e godine u srednjoj i
istonoj Europi CEE regiji kamioni koji dostavljaju Henke-
love proizvode napraviti 207 hiljada kilometara manje. Na
taj e nain utedjeti 72 hiljade litara goriva, to znai da
e se izbjei 409 tona emisije CO
2
zahvaljujui smanjenoj
potronji goriva. Da bi bolje ilustrirali koliko je to zapravo
pozitivni utjecaj na okoli, recimo to da jedno drvo tokom
svog ivota apsorbira samo 730 kg CO
2
! Takoer, kompak-
tizirani deterdenti zahtijevaju 24% manje materijala za
pakiranje te se znatno smanjuje otpad koji generiraju do-
mainstva.
Persil Duo Caps, prvi deterdent u kapsuli s dva spremnika,
savreno je Persilovo rjeenje za pranje rublja koje sadri
monu kombinaciju tekueg sredstva za uklanjanje mrlja
i formule za sjaj, omoguujui tako savreno istu odjeu
na najpraktiniji mogui nain. Uptreba kapsula Persil Duo
Caps ne moe biti manje zahtjevna. Jednostavno ubacite
kapsule meu vae rublje i pustite da djeluje njihova mo-
na arolija.
Na plan za bh. trite je da aktivno, u saradnji s partneri-
ma, radimo na jaanju trita i pozicioniranja Henkelovih
brendova, koji su svojim kvalitetom ve osigurali vrstu
poziciju na tritu. Imamo kvalitetne ljudske, profesio-
nalne i iskustvene kapacitete, koji e znaajno pridonijeti
kredibilnosti bh. trita, a klju uspjeha Henkela svakako
je ponuda najboljih proizvoda, najvee kvalitete i izvanred-
ne usluge, a prije svega razumijevanje potreba potroaa
na lokalnom nivou.
Henkel ima snanu poziciju, a siguran sam u to da e ona
biti dodatno osnaena u godinama pred nama.
BiH je svakako jedno od trita u regiji koje ima najvie po-
tencijala za rast. Osim toga, vrlo je specifno s obzirom na
jaku konkurenciju, veliki broj brendova i veliki broj trgo-
vaca. Ako usporedite recimo s Hrvatskom i Slovenijom, u
BiH jo uvijek nije tolika dominantnost velikih trgovakih
lanaca, retail trite je jo uvijek fragmentirano tako da se
na model poslovanja prilagoava te naravno naslanja na
potrebe trgovaca i potroaa.
Generalno gledano, Henkel svojim poslovanjem donosi
internacionalnu kvalitetu, internacionalne brendove i
internacionalni pristup poslovanju. Spajajui tu globalnu
strunost s naim lokalnim iskustvom, mislim da imamo
dobitnu formulu.
4
pivo i radleri
w
w
w
.
p
o
l
i
.
b
a
s
l
a
v
i
!
P
o
l
i
Poli_40let_210x297+5_BA.indd 1 6/5/14 2:38 PM
juni 2014 br. 15 godina II www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA
MESO I MESNE
PRERAEVINE
2 maj 2014 www.instore.ba
sadraj
38 Istraivanje: Ipsos
42 Istraivanje: Gfk
46 Regionalno istraivanje Nielsen
48 Svijet u brojkama
52 Konzervirana hrana
54 InMedia
56 InLilet: Manje para za vie mesa
vodi kroz kategoriju: MESO I MESNE PRERAEVINE
POLI, pilea salama
br. 1 u Europi, slavi 40.
roendan
Sedamdesete godine prolog stoljea, osim
brojnih inovacija i vanih izuma savremenog
doba, obiljeio je jo jedan vaan dogaaj -
roenje prve pilee salame u Europi - POLI.
Ponosni roditelji, Matilda Lovreni i dr.
Ciril Varga, prilikom samog roenja znali su
da je eka vrlo posebna budunost. Postala
je najpopularnija uina svim generacijama, a
danas svojim autentinim okusom, zajedno s
drugim proizvodima Perutnine Ptuj, svakod-
nevno fascinira vie od 2 miliona ljubitelja.
Potroai su POLI, kao gotov vrhunski pro-
izvod, odmah prisvojili kao svoj. POLI je
naravno nastavila da raste. Ve 1989. godine
POLI se pridruila POLI s povrem, a njima su
se sljedeih godina pridruile i druge vrste,
tako da su uz POLI i POLI s povrem, uskoro
svjetlo dana ugledale i POLI sa sirom, POLI
light, POLI narezak, POLI light narezak, POLI
snack i POLI za mazanje. Iako je posljednjih
nekoliko godina doivjela moderniza-
ciju ambalae, identiteta i robne marke,
njezina unutranjost je ostala nepromije-
njena od samog poetka.
Danas je POLI domaa, u friiderima, na
tanjirima, sendviima ili kao glavno jelo,
na svih 22 trita Perutnine Ptuj, od
Skandinavije pa sve do june Europe i
Sredozemlja. Za njom poseu naj-
radije djeca, ali je i prvi izbor
starijima kada se odluuju
na ukusan i zdrav obrok.
POLI je najpopular-
nija pilea salama
u Europi, a njena
popularnost i da-
lje nastavlja da
raste i uiva po-
pularnost meu
svim generacijama
i svugdje gdje ljudi
cijene zdrav i pri-
rodan okus. POLI se
priprema od najkvali-
tetnijeg pileeg mesa i
na najsavremenijim teh-
nolokim linijama. Do-
sljedna je svom kvalitetu i
dolazi iz jo uvijek zdrave
prirode, postupci proizvod-
nje su vrhunski i isti kao i
prije 40 godina. Jedinstvena
je u svome okusu i svaki dan
donosi poruke koje su ugraene
u sva jela Perutnine Ptuj - poruke
kvalitete, sigurnosti i sljedivosti.
To nisu samo odluujue prednosti,
ve su i pravilo pripreme zdrave hra-
ne u najveoj peradarskoj kompaniji
u regiji.
Od 2008. godine Perutnina Ptuj-BH proizvodi
POLI salamu za domae trite. Njen vrhunski
kvalitet i izvanredan okus dugujemo tome to
se za proizvodnju koristi najkvalitetnija do-
maa sirovina u kombinaciji s avangardnom
originalnom recepturom, ime smo osigurali
da svaka POLI salama proizvedena, u bilo ko-
joj kompaniji Grupacije Perutnina Ptuj, ima
isti okus i kvalitet. Osim sirovine, jednako je
vaan i nain proizvodnje, tako se svaka POLI
salama, kao i ostali proizvodi Perutnine Ptuj,
proizvode u sistemu kvaliteta, sigurnosti i
sljedivosti. To znai da tano znamo kada,
kako i od koje sirovine je proizvedeno svako
pakovanje salame, ime osiguravamo da su
nai potroai mogu slobodno prepustiti oku-
sima i mati POLI salame, znajui ta jedu.
izjavio je Mladen Andri, direktor Perutnine
Ptuj BH.
istraivanje
38
BRANDPULS ISTRAIVANJE POKAZUJE KUPOVNE NAVIKE NAIH
POTROAA U SEGMENTU MESA I MESNIH PRERAEVINA
U
Prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji pateta je Argeta, a zatim slijedi Podravka.
U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend je Perutnina Ptuj i Lijanovii. U kategoriji kobasica
najzastupljeniji brend je Gavrilovi, a zatim slijedi Bajra i Lijanovii
Najvee povjerenje u
poznate brendove
okviru BRANDpuls istraivanja kon-
tinuirano se prate marketinki poka-
zatelji uspjeha za razliite kategorije
proizvoda u segmentu prehrane, a
podaci se mogu analizirati u vidu de-
mografje, lifestylea potroaa, kao i
njihovih kupovnih navika. Marketinki pokazate-
lji su vani za uspjeno voenje brenda kroz sliku
stanja brenda i ranog uoavanja moguih proble-
ma i prilika. Podaci koriteni u analizi koja slijedi
su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Bosne i
Hercegovine.
PATETE
Patete koristi oko 80% potroaa, odnosno tek
20% navodi da nikada ne konzumira patete.
U heavy usere, odnosno one koji patetu jedu
od jednom ili nekoliko puta dnevno do 2-3 puta
sedmino spada 33% potroaa. Oko jedne treine
korisnika (35%) patetu jede jednom sedmino do
2-3 puta mjeseno, to ih svrstava u grupu medi-
um usera, dok light skupinu ini 11% korisnika
koji patetu jedu jednom mjeseno ili rjee od jed-
nom mjeseno.
2

2
0
1
2
I
p
s
o
s
Uestalost korit enj a k at egor i j e pat et e
Slika 1. Frekvenca koritenja pateta, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika.
4

2
0
1
2
I
p
s
o
s
St avovi k or i sni k a k at egor i j e pat et e
Slika 3. Stavovi korisnika pateta, BiH, dva vala istraivanja, 2013. godina, 1550 ispitanika
5
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Uestalost korit enj a k at egor i j e par i zer i
Slika 1. Frekvenca koritenja parizera BiH, drugi val istraivanja 2013. godina, 952 ispitanika.
7
2
0
1
2
Ip
s
o
s
St avovi k or i sni k a k at egor i j e par i zer i
Slika 3. Stavovi korisnika parizera, BiH, drugi val istraivanja, 2013. godina, 645 ispitanika
8
2
0
1
2
Ip
s
o
s
Uestalost korit enj a k at egor i j e k obasi c e
Slika 1. Frekvenca koritenja kobasica, BiH, prvi val istraivanja 2013. godina, 1000 ispitanika.
U odnosu na nekorisnike, korisnici u veoj mjeri pri-
likom kupovine pridaju vanost osobinama proizvoda,
skloniji su koritenju interneta, te su fokusirani na
izgradnju i razvoj karijere. Imaju izraene gastronom-
ske sklonosti ali znaajno manje vode rauna o zdravoj
prehrani. Korisnici se najvie zanimaju za sport i teh-
nologiju.
U usporedbi sa nekorisnicima, u skupini korisnika je
znaajno vie mukaraca, dobi od 15 do 39 godina, ne-
kvalifciranih i niskokvalifciranih radnika, te uenika
i studenata.
Korisnici najvie vjeruju poznatim markama pa tako
60% navodi da kupuje samo patete poznatih proizvo-
aa jer nisu sigurni ta moe biti smijeano u ostalim
patetama. Priblino jednak procenat korisnika (59%)
uglavnom kupuje koliinu koja im je dovoljna za jedan
obrok. Podijeljena su miljenja o zdravstvenom aspek-
tu pateta, odnosno 40% korisnika se slae da pate-
te nisu zdrave, 32% se niti slae niti ne slae sa ovom
tvrdnjom, dok se 27% ne slae.
PARIZERI/POLUTRAJNE SALAME
68% potroaa u BiH konzumira parizere, od ega je
26% heavy usera, odnosno onih koji parizere jedu
jednom/nekoliko puta dnevno do 2-3 puta sedmino.
30% potroaa parizere koristi od jednom sedmino do
2-3 puta mjeseno to ih svrstava u kategoriju me-
dium usera. Light skupinu ini 12% potroaa koji
parizere koriste jednom mjeseno ili rjee.
U poreenju sa nekorisnicima, korisnici u veoj mjeri
pridaju vanost osobinama samog proizvoda, te prefe-
riraju novine i radio uz jednostavan odmor. Od osta-
lih interesa, znaajno vie preferiraju sport, politiku
i tehnologiju, a najmanje zdravlje i ureenje doma.
Slobodno vrijeme u veoj mjeri provode u druenju sa
prijateljima.
Interesantni su stavovi korisnika polutrajnih salama.
36% se ne slae sa tvrdnjom da su industrijske polu-
trajne salame jednako dobre, ako ne i bolje od doma-
ih. 43% korisnika navodi da paze da umjereno kon-
zumiraju polutrajne salame, a jednak procenat cijenu
direktno povezuje sa kvalitetom salama. Treina ko-
risnika slae se sa tvrdnjom da polutrajne salame nisu
zdrave.
istraivanje
40
KOBASICE
Ukupno 74% potroaa u BiH konzumira kobasi-
ce. Skupinu heavy korisnika ini 31% potroaa,
odnosno onih koji kobasice jedu od jednom ili ne-
koliko puta dnevno do jednom sedmino. 18% ko-
risnika kobasice jede 2-3 puta mjeseno i oni ine
medium skupinu, dok 25% korisnika koji koriste
kobasice jednom mjeseno ili rjee ini light sku-
pinu.
U poreenju sa nekorisnicima, korisnici prilikom
kupovine proizvoda veu panju pridaju cijenama,
a od medija preferiraju novine i asopise uz jedno-
stavan odmor. Korisnici u veoj mjeri vode smiren
stil ivota, ali manje vode rauna o zdravoj prehra-
ni. Slobodno vrijeme najee provode obavljajui
razliite kune poslove i zanimacije.
U odnosu na nekorisnike, u skupini korisnika je
znaajno vei broj mukaraca, dobi od 40 do 49 go-
dina, sa zavrenom osnovnom kolom.
40% korisnika se ne slae da su industrijske koba-
sice jednake ili bolje od domaih, dok se 30% slae
sa tom tvrdnjom. Polovina korisnika navodi da pazi
da umjereno konzumira kobasice, a 38% se slae
sa tvrdnjom da kobasice nisu zdrave, dok se skoro
jednak broj niti slae niti ne slae sa tom tvrdnjom.
Podijeljena su miljenja o vanosti marke prilikom
kupovine kobasica, odnono 48% navodi da im je
malo bitno, a 41% da im je jako bitno koja je marka
u pitanju.
Na osnovu marketinkih indikatora performansi
brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRAND-
pulsu dobijena je jedinstvena mjera BRANDscore,
koja omoguava poreenje brendova u okviru ka-
tegorije.
Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir
dva aspekta odnosa potroaa prema brendu, bihe-
vioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori
o realizovanom odnosu potroaa prema brendu
(iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocio-
nalni govori o kvalitetu i intenzitetu percepcije
brenda u svijesti potroaa (imid, lojalnost).
Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu bren-
da, prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u
kategoriji pateta je Argeta, a zatim slijedi Podrav-
ka. U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend je
Perutnina Ptuj i Lijanovii. U kategoriji kobasica
najzastupljeniji brend je Gavrilovi, a zatim slijedi
Bajra i Lijanovii.
Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potroaa prema
brendu, bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potroaa
prema brendu (iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i intenzitetu
percepcije brenda u svijesti potroaa (imid, lojalnost).
Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend
u kategoriji pateta je Argeta, a zatim slijedi Podravka. U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend
je Perutnina Ptuj i Lijanovii. U kategoriji kobasica najzastupljeniji brand je Gavrilovi, a zatim
slijedi Bajra i Lijanovii.
Slika 1. Pozicija brandova prema BRANDscore-u; Kategorija pateta, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952
ispitanika. Top 5 brendova.
Kategorij a Brand BRANDScore
PATETE Argeta 93,42
PATETE Podravka 41,36
PATETE Ovako 39,15
PATETE
Carnex 36,66
PATETE Gavrilovi 36,15
Slika 2. Pozicija brandova prema BRANDscore-u; Kategorija proizvoda parizeri, BiH, drugi val istraivanja 2013.
godina, 952 ispitanika. Top 5 brendova.
PARIZERI
Perutnina Ptuj Extra
posebna salama 46,80
PARIZERI
Perutnina Ptuj Poli pilea
salama 44,43
PARIZERI Lijanovii Pile 31,54
PARIZERI Lijanovii i 31,50
PARIZERI Gavrilovii 31,36
Slika 3. Pozicija brandova prema BRANDscore-u; Kategorija proizvoda Kobasice, BiH, prvi val istraivanja 2013.
godina, 1000ispitanika. Top 5 brendova.
KOBASICE (I.2013.) Gavrilovi 46,70
KOBASICE (I.2013.) Bajra 39,94
KOBASICE (I.2013.) Lijanovii 38,97
KOBASICE (I.2013.) Podravka 38,01
KOBASICE (I.2013.) PIK 36,38
3
PATETE Argeta 93,42
PATETE Ovako 39,15
PATETE
Carnex 36,66
PARIZERI
PARIZERI
salama 44,43
3
PATETE Argeta 93,42
PATETE Ovako 39,15
PATETE
Carnex 36,66
PARIZERI
PARIZERI
salama 44,43
3
Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija pateta, BiH, dva vala
istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.
Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda parizeri, BiH,
drugi val istraivanja 2013. godina, 952 ispitanika. Top 5 brendova.
Slika 3. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda Kobasice, BiH,
prvi val istraivanja 2013. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.
10

2
0
1
2
I
p
s
o
s
St avovi k or i sni k a k at egor i j e k obasi c e
Slika 3. Stavovi korisnika kobasica, BiH, prvi val istraivanja, 2013. godine, 741 ispitanik
42
Gfk istraivanje
U
Mesne preraevine
fokusu analize su tunjevina
u konzervi, patete i
polutrajne kobasice. Izmeu
posmatranih per ioda
koliinski i vrijednosno rastu
samo tunjevine, dok patete i polutrajne
kobasice biljee i koliinski i vrijednosni
pad.
Kategorija tunjevina u konzervi je
zabiljeila rast od 5,5%, ali usljed visokog
rasta prosjenih cijena, vrijednosni rast
kategorije je ak 29,5%. Vodei brendovi
zauzimaju znaajan dio trita, sa veoma
izraenim ueem trgovakih marki, koje
uestvuju sa oko 43% u ukupnoj potronji
ribljih konzervi. Trgovaki lanci su
iskoristili potencijal ove kategorije i dobro
pozicionirali svoje robne marke. Vodei
brendovi su (po abecednom redoslijedu):
Happy Tuna, K Plus, La Perla, Premia i Rial,
gdje La Perla ostvaruje najbri rast na tritu
izmeu posmatranih perioda.
Kategorija pateta u potronji u
domainstvima opada u posmatranom
periodu, u odnosu na prethodni period,
za 7,3% u ukupno utroenoj koliini.
Vrijednosni pad je neto manji - 2,7%,
s obzirom na to da je i ovdje dolo do
poveanja prosjene cijene. Vodei
proizvoa ima 34,1% trinog udjela
u ukupnoj koliini pateta utroenih u
domainstvima u posmatranom periodu.
Vodeih pet brendova sa znaajnim udjelom
na tritu ostvaruju ukupno uee od
73,7%, dok je najbre rastui brend Matijevi
pateta. Trgovake marke imaju uee od
oko 5%, to je neto iznad prosjeka trita
potrone robe. Vodee robne marke su (po
abecednom redoslijedu): Argeta, Carnex,
Matijevi, Neoplanta i Yuhor.
Potronja polutrajnih kobasica u
domainstvima u Srbiji opada u odnosu na
prethodni period i vrijednosno i koliinski.
Koliinski pad potronje kobasica je 9,7%
dok je vrijednosni pad 3,6%. Manji pad u
vrijednosti potronje je posljedica porasta
prosjene cijene, ime je djelimino
kompenzovan pad. Uee trgovakih marki
je znatno vie od prosjeka trita potrone
robe i iznosi 9,8%, pri emu biljeimo rast
uea u odnosu na prethodni period.
Vodei proizvoa polutrajnih kobasica
je poveao svoje trino uee na 18,8%.
Takoer, biljeimo i rast uea vodeih pet
brendova, tako da pokrivaju 38,4% ukupnog
trita polutrajnih kobasica utroenih u
domainstvima. To predstavlja znatno
manji udio vodeih marki u poreenju sa
kategorijama tunjevina i pateta, odnosno
trite nije visokokoncentrisano. Vodei
brendovi su (po abecednom redoslijedu):
Biftek, Dobro, Matijevi, Neoplanta i Yuhor,
dok najbri rast biljei kobasica proizvoaa
Matijevi.
Tunjevina u konzervi Patete Polutrajna kobasica
PROMJENA VOLUMENA 5,5% -7,3% -9,7%
PROMJENA VRIJEDNOSTI 29,5% -2,7% -3,6%
TRINI UDIO LIDERA 26,9% 34,1% 18,8%
najbre rastui BREND La Perla Matijevi Matijevi
UDIO TOP 5 BRENDOVA 64,2% 73,7% 38,4%
UDIO TOP 5 BRENDOVA
(abecednim redom)
Happy Tuna Argeta Biftek

K Plus Carnex Dobro
La Perla Matijevi Matijevi
Premia Neoplanta Neoplanta
Rial Yuhor Yuhor
Rast Pad Stagnacija
januar 2013. decembar 2013. vs januar 2012. decembar 2012.
Autor: Aleksandar Sineli, Consumer Panel
Services Director, GfK Srbija
aleksandar.sindjelic@gfk.com
u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na uee, a ne na apsolutne vrijednosti
O istraivanju:
GfK Panel domainstava je standar-
dizovano istraivanje koje u Adria re-
giji neprekidno traje dui niz godina
(u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji
od novembra 2002., a u BiH u periodu
2004.-2012.). U centru panje je mje-
renje potronje vie od 70 proizvodnih
kategorija na reprezentativnom uzorku
domainstava. Podaci se prikupljaju uz
pomo specifnog dnevnika kupovine.
Ova metodologija mjeri potronju robe
iroke potronje koja se konzumira u
samom domainstvu i pokriva kupovinu
u svim kanalima distribucije. Proizvodi
koji se potroe van domainstva nisu
predmet ovog istraivanja.
44
Gfk istraivanje
U
Tunjevina u konzervi Patete Polutrajna kobasica
PROMJENA VOLUMENA
PROMJENA VRIJEDNOSTI
TRINI UDIO LIDERA 26% 40% 21%
najbre rastui BREND Eva Podravka Vindon
UDIO TOP 5 BRENDOVA 69% 81% 55%
UDIO TOP 5 BRENDOVA
(abecednim redom)
Eva Argeta Cekin

K plus Gavrilovi Gavrilovi
Pedro Koketa Perutnina Ptuj
Rio Mare PIK Vrbovac PIK Vrbovec
Sardina Postira Podravka Vindon
u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na uee, a ne na apsolutne vrijednosti
O GfK:
GfK je pouzdan izvor najznaajnijih
informacija o tritu i potroaima, koji
omoguava naim klijentima da donesu
sveobuhvatnije odluke. Vie od 13.000
eksperata u marketinkim istraivanji-
ma kombinuje svoju strast sa 80 godina
GfK iskustva u prouavanju podataka.
Ovo omoguava GfK da povee kljuna
globalna saznanja sa lokalnim specif-
nostima u vie od 100 zemalja. Koristei
inovativne tehnologije i nauni pristup,
GfK pretvara obimne podatke u sutin-
ske podatke, ime omoguava svojim
klijentima da unaprijede konkurentnost
i obogate iskustva i izbor potroaa.
Za vie informacija posjetite nas
na: www.GfK.com ili pratite GfK na
Twitteru: https://twitter.com/GfK_en
Rast Pad Stagnacija
januar 2013. decembar 2013. vs januar 2012. decembar 2012.
Podravkini i Vindijini
brendovi poveavaju udjele
2013. godini domainstva
u Hrvatskoj izdvojila su
oko 79,2 miliona eura (600
miliona kuna) na kupovinu
polutrajnih salama, pateta i
konzervirane tunjevine za potrebe kune
konzumacije. Sva tri segmenta biljee
koliinski i vrijednosni pad u odnosu na
2012.
Konzervirana tunjevina biljei koliinski i
vrijednosni pad u odnosu na 2012., a to je
posljedica smanjenja uestalosti kupovine,
volumena po kupovini i smanjenja broja
kupaca. Lider kategorije poveava udio
i trenutno dri 26% udjela, a top pet
brendova dri 69% trita, to ukazuje
na disperziju snage brendova. Brend s
najveim rastom u posmatranom periodu
je Eva, koja je smanjenjem cijene utjecala
na poveanje uestalosti kupovine, a time
i ukupnog rasta volumena. Trgovake
marke sa 40% trinog udjela pokazuju
nevjerovatnu snagu u ovoj kategoriji i
biljee uspjenu godinu u kojoj su ukupno
rasle.
I patete biljee vrijednosni i koliinski
pad u odnosu na 2012., to je, kao i u
sluaju konzervirane tunjevine, posljedica
smanjenja uestalosti kupovine, volumena
po kupovini i smanjenja broja kupaca. Lider
Mirela Kovaevi,
GfK consumer panel client service,
mirela.kovacevic@gfk.com
kategorije uspjeno brani dominantnih
40% udjela, a top pet brendova dri
81% trita, to ukazuje na saturiranost
kategorije, s malo ansi za nove brendove.
Bit e zanimljivo posmatrati kako e se
mijenjati odnosi snaga nakon nedavne
Podravkine akvizicije PIK pateta. Upravo
je Podravka brend s najveim rastom u
proloj godini. Njen uspjeh zanimljiv je
zbog injenice da je poveala cijene svojih
pateta, nije privukla nove kupce, ali je
utjecala na veliko poveanje intenziteta
kupovine kod postojeih kupaca, a time
i na poveanje lojalnosti. Iako tek na 9%,
trgovake marke neznatno su poveale
udio u kategoriji.
Iako 9 od 10 domainstava kupuje
polutrajne salame, i one biljee pad
u odnosu na 2012., a to je posljedica
drastinog smanjenja uestalosti
kupovine. Lider kategorije dri 21%, a
top pet brendova 55% trita, to ukazuje
na disperziju snage brendova. Vindijini
brendovi (Cekin i Vindon) imaju najvei
rast udjela u 2013. zahvaljujui tome to
uspjevaju da zadre uestalost kupovine
iz prethodne godine. Trgovake marke sa
15% trinog udjela biljee rast u odnosu
na 2012.
istraivanje
46
Mesne preraevine
Srbija
Period: u analizi uporeujemo period MAT TY = kumulativni period
februar 2013. januar 2014. vs februar 2012. januar 2013.
Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne ukljuuje diskontne trgovine,
Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice).
Sve etiri kategorije rastu vrijednosno u poreenju sa prethodno
posmatranim periodom.
Udio: najvea koncentracija tri vodea proizvoda je u kategoriji pa-
teta, koje zauzimaju 74,3% vrijednosti cjelokupnog trita.
Srbija - tip trgovine: vodei format u prodaji su hipermarketi/su-
permarketi (>301 m2)
*NAPOMENA: kategorija Pakovani suhomesnati proizvodi = Meat
Products Ready to Eat Refrigerated
Hrvatska
Detaljnije informacije o stanju kategorije meso i mesne preraevine moete vidjeti u digitalnom izdanju na www.instore.ba
Period: u analizi uporeujemo period MAT TY = kumulativni period
februar 2013. januar 2014. vs februar 2012. januar 2013.
Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne ukljuuje diskontne trgovine,
Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice).
Pakovani suhomesnati proizvodi Virle Patete Riblje konzerve
Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)
Udio Top 3 brenda 51,3 48,5 60,0 65,9 64,6 61,7 72,9 75,0
Top tri brenda po abecednom redu
GAVRILOVIC CEKIN CEKIN CEKIN ARGETA GAVRILOVIC EVA EVA
PIK PIK
PRIVATE
LABEL
PRIVATE
LABEL
GAVRILOVIC PIKETA
PRIVATE
LABELS
PRIVATE
LABELS
PRIVATE
LABEL
PRIVATE
LABEL
WUDY WUDY PIKETA PODRAVKA SARDINA SARDINA
% promjena (2014/ 2013)
Pakovani suhomesnati proizvodi Virle Patete Riblje konzerve
vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)
Total kategorija 1,4% -0,2% -7,1% -2,7% 2,5% 0,4% 2,0% -4,0%
Udio: u sve etiri analizirane kategorije, tri vodea proizvoda zau-
zimaju vie od 50% trita. U kategoriji ribljih konzervi, tri vodea
proizvoda zauzimaju ak 72,9% trita (vrijednosno).
Region: srednja Hrvatska je najvee trite, kako vrijednosnom,
tako i koliinski.
Tip trgovine: vodei format u prodaji je supermarket (301-2.500m2).
Pakovani suhomesnati proizvodi Virle Riblje konzerve Patete
Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)
Udio top tri brenda 35,7 30,4 40,7 33,9 35,4 28,0 74,3 65,4
Brend 1 12,1 13,5 16,4 15,5 12,6 12,3 45,1 44,5
Brend 2 11,6 11,1 12,6 10,2 14,7 11,8 20,6 14,3
Brend 3 12,0 5,8 11,6 8,2 8,1 3,9 8,6 6,5
Top tri brenda po abecednom redu NEOPLANTA
ZLATIBORAC
YUHOR
CARNEX
NEOPLANTA
WUDY
EVA
LA PERLA
RIO MARE
ARGETA
CARNEX
PATELINA
% promjena (IYA)
Pakovani suhomesnatiproizvodi Virle Riblje konzerve Patete
vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)
TOTAL KATEGORIJA 8% 1% 8% 1% 4% -9% 6% -3%
INDUSTRIJA MESA U BORBI ZA STICANJE POVJERENJA POTROAA
svijet u brojkama
S
Povjerenje je dobro,
kontrola jo bolja
Autor: Simone Baroke, Euromonitor International,
www.euromonitor.com
tara ruska izreka kae: Povjerenje je dobro, kontrola
jo bolja, a nita u posljednje vrijeme nije pronicljivije
pokazalo njenu istinu od prologodinje afere sa
konjskim mesom. U 2013., potroai u EU gledali su u
uasu i nevjerici kad je postalo oigledno da ilegalno
konjsko meso u njihovim hamburgerima i lazanjama
nije bilo posljedica jednokratne, sluajne poiljke, dostavljene
nesrenoj fabrici. Javnosti, koja nita nije sumnjala do tada,
postalo je jasno da je prevara bila dobro uhodana u lancu nabavke
mesa i da je, naalost, premalo rutinskih ispitivanja bilo sprovedeno
za provjeru porijekla mesa koje se prodaje u supermarketima i
restoranima u EU. Od tada, ispitivanja su uestala, ali rezultati u
najmanju ruku nisu razuvjeravajui, niti vraaju povjerenje. ini se
da su ugostitelji koji prodaju hranu trenutno usred teke situacije,
Europska unija moda sada ulae sve napore za spreavanje prevara s hranom, i to e vjerovatno izazvati
mnogobrojne i dugotrajne promjene, u smislu postavljanja novih protokola i razvijanja niza efikasnijih i
jeftinijih metoda, posebno na podruju DNK testiranja
ali ni maloprodajni trgovci ne mogu da se opuste. Sada je vrijeme
da protokole ispitivanja dignu na vii nivo, takoer i za ribu i svjee
namirnice, i da efkasno komuniciraju sa potroaima svoje napore.
Popularne zamjene mesa
U novembru 2013., Which?, najvea britanska organizacija koja
upozorava potroae, sprovela je anketu, prema kojoj je polovina
ispitanika odgovorila da su promijenili svoje prehrambene navike
otkad je javnost upoznata sa skandalom sa konjskim mesom.
Meso je nesumnjivo najprikladniji
nain dodavanja proteina jelu, i to
e vjerovatno sprijeiti da potronja
mesa vie opadne.
www.kr as.si
A3 oglas za prsut KRAS.indd 3 06.05.2014 12:00:54

QR coda

podatki KRAAS

svijet u brojkama
Naalost, godina prolazi, a potroai jo ne mogu da vjeruju onome
to im je predstavljeno. Naime, 16. aprila ove godine Which? je
objavila rezultate istraivanja o restoranima brze hrane koji nude
janjetinu za ponijeti (curry od janjetine, kebab od mljevenog janjeeg
mesa). ezdeset obroka kupljeno je u Birmingemu i Londonu, a DNK
analiza pokazala je da je 40% obroka bilo od jeftinijih vrsta mesa,
poput piletine i govedine. Britanska agencija za standarde hrane
(FSA) takoer je sprovela istraivanje o restoranima brze hrane koji
nude janjetinu za ponijeti, u periodu od jula do decembra 2013.
Otkrili su da je u 43 od 145 uzoraka bilo dodavano drugo meso
rezultat slian onome koji je objavila organizacija Which?.
Europska komisija je u velikoj mjeri svjesna sve vee krize
povjerenja potroaa i sve eih prevara s hranom. U februaru
2014. poeo je paneuropski projekat, vrijedan 12 miliona eura,
nazvan FoodIntegrity, iji je cilj da standardizuje i istrai nove
metode provjere za otkrivanje prevara s hranom. Dalje, Europska
komisija je zatraila od lanica EU da se ponovo uzmu uzorci i da
se ispitaju, s obzirom na prisutnost konjskog mesa, a rezultati bi
trebalo da budu gotovi do jula 2014.
Meso nije jedina slaba taka
Meso je, naravno, samo dio problema u prevarama s hranom. Riba
i morski plodovi jo su jedna velika meta za prevarante, a ni svjee
namirnice nisu poteene. U zavrnom kvartalu 2013. Europska
komisija je objavila izvjetaj, navodei listu od 10 vrsta hrane i pia
najpodlonijih prevari. Riba je na drugom mjestu, iza mesa, a na
treem mjestu je organska hrana.
Zakljuak je da bez restriktivnih programa ispitivanja autentinost
proizvoda ne moe biti garantovana, pa europski potroai, koji su
ranije moda bili sigurni i uvjereni da su prevare s hranom uglavnom
problem privreda u razvoju i novih privreda, sada vrlo paljivo prate
dogaaje na domaem tritu. Mnogi shvataju da lokalne uprave
i nacionalna tijela za standarde hrane mogu samo djelimino
da ukau na situaciju, jer su ova tijela, s nedovoljno sredstava,
prvenstveno nadlena za sigurnost hrane. Da li je prodato meso
magarca ili piletina, umjesto janjetine, ne predstavlja direktnu
prijetnju zdravlju potroaa, ali ih je sigurno razbjesnilo.
Ispitaj i obavijesti je nova mantra
Europska unija moda sada ulae sve napore za spreavanje prevara
s hranom, i to e vjerovatno izazvati mnogobrojne i dugotrajne
promjene, u smislu postavljanja novih protokola i razvijanja niza
efkasnijih i jeftinijih metoda, posebno na podruju DNK testiranja.
Konano, meutim, odgovornost da proizvodi zaista jesu ono to
deklaracije kau da jesu, lei na industriji, i industrija nema mnogo
izbora, ve e morati da prui objanjenja koja potroai trae, ako
eli da oni nastave da kupuju njihove proizvode.
Trendovi kretanja su jasni: od proizvoaa, ugostitelja koji nude
hranu i maloprodajnih trgovaca sve e se vie oekivati da imaju
postavljene pouzdane protokole DNK testiranja mesa, ribe i
morskih plodova i da, takoer, imaju, tamo gdje je primjenjivo, DNK
testiranja i testiranja na pesticide za svjee namirnice, naroito za
organske proizvode ili ponude koje imaju premium cijenu na osnovu
geografskog porijekla.
Maloprodajni trgovci treba da budu spremni da daju relevantne
informacije kupcima, ne samo u odjeljenjima svjee ribe, svjeih
namirnica, mesa i delikatesa, nego i u odjeljenjima s rashladnim
vitrinama i smrznutim programom, koji sadre, naprimjer, gotova
jela privatnih robnih marki. Ciljana edukacija osoblja nuna je za
maloprodajne trgovce, kao i za ugostitelje koji nude hranu, jer e
sve vei broj potroaa, razjarenih naslovima u novinama, koje su
pune najnovijih sluajeva otkrivenih prevara, poeti da postavlja
zaposlenima teka pitanja. Snabdijevanje informativnim lecima
moglo bi da bude dobra ideja da se udovolji onim potroaima (i
da se oni razuvjere) koje zanimaju vie tehniki aspekti, kao to su
vrsta i irina testiranja, kao i ko ih tano sprovodi.
Trendovi na tritu mesa
Ono to brine industriju mesa je to to jesti manje mesa nije vie
samo apstraktna javna rasprava o zdravlju, koju zagovaraju
akademici i vegetarijanski aktivisti. Ljudi u visokorazvijenim i
nesumnjivo mesom zasienim ekonomskim sistemima u sve veem
broju prestaju da jedu meso. Ne nuno kako bi potpuno postali
vegetarijanci, ali mnogo njih znaajno smanjuje potronju mesa
odabirom to bezmesnijih obroka, uvoenjem dana bez mesa u
reim prehrane ili smanjenjem veliine porcije.
Finansijska kriza je u 2008. godini moda zapoela trend kojim
su potroai prisiljeni da reu budete odreene za kupovinu
namirnica, ali danas je sve rasprostranjenije miljenje da unoenje
velikih koliina ivotinjskih proteina ne vodi ka zdravlju, to
pogoduje zadravanju silazne putanje mesne industrije.
Nai nedavno objavljeni podaci o svjeoj hrani pokazuju da je u
2013. ukupna potronja svjeeg mesa u zapadnoj Europi nastavila
da pada.
Spas dolazi od trenda visokoproteinskog reima prehrane
Poruka da je reim prehrane koji zagovara unoenje mesa (i
proteina ivotinjskog porijekla uope) recept za hronine bolesti i
krai ivotni vijek postaje svakim minutom sve snanija. Zanimljivo
je da se ovaj trend u potpunosti kosi s trendom vezanim za zdravlje
i poboljanje zdravlja, koji trenutno uzima najvie zamaha u
Sjevernoj Americi i Europi - trendom visokoproteinskog reima
prehrane. Sve vei broj potroaa uvodi visokoproteinski reim
prehrane, s osnovnim ciljem regulisanja teine.
Meso je nesumnjivo najprikladniji nain dodavanja proteina
jelu, i to e vjerovatno sprijeiti da potronja mesa vie opadne u
Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi u 2014. godini. Ipak, to nee
dugorono spasti industriju mesa. Proizvoai sastojaka ve nude
inovativne naine kojim bi biljne proteine uinili pogodnijim i
prisutnijim u prehrambenim proizvodima i piima. Samo je pitanje
vremena kada e se potroai prilagoditi i proteine ivotinjskog
porijekla zamijeniti biljnim. Jedina
prava trita s dugoronim rastom
za industriju mesa su novi
svjetski ekonomski sistemi,
kao i oni u razvoju.
Europska komisija je u velikoj mjeri
svjesna sve vee krize povjerenja po-
troaa i sve eih prevara s hranom.
konzervirana hrana
Industrija
konzervirane hrane
kontinuirano raste
totine, vie ili manje na-
mjernih otkria, obiljeilo je
historiju ljudske prehrane.
Meutim, radi se uglavnom o
tajnama. Nemogue je otkriti
ko je i na koji nain doao do
odreenih ideja kao to su skuhati jaje, po-
saditi zrno i sl. Neto je nastalo iz potrebe,
neto iz sluajnosti ili znatielje. Za razvoj
ljudske prehrane ipak postoje i datumi koje
biljeimo kao bitne prekretnice.
Jedan od njih je 2. septembar 1802. godine,
dan roenja hrane u limenci, koji je promi-
jenio ne samo nain prehrane, ve i nain
ivota. Tog je dana napokon zadovoljena
ovjekova praiskonska potreba da sauva
zalihe za teka vremena, osloboen ovi-
snosti o suncu, vjetru, dimu, dotad neizo-
stavnim faktorima u konzerviranju hrane.
Sve je poelo s 12.000 franaka koje je Na-
poleon ponudio onome ko izmisli tehniku
konzerviranja, koja bi mu sluila da nahrani
svoju milionsku vojsku u pohodima po Eu-
ropi, esto vrlo neprijateljski raspoloenoj.
Francuz Nicolas Francois Appert ve 1795.
otkriva tehniku kako izbjei fermentaciju i
propadanje namirnica, a koja je prema nje-
mu nazvana apertizacija. Sastojala se od
prokuhavanja namirnica, njihovog herme-
tikog zatvaranja u staklene boce te kona-
nog prokuhavanja napunjenih boca. Appert
je boce punio mlijekom, jajima, mesom, kao
i ve gotovim jelima.
Tog 2. septembra 1802. Appert otvara malu
tvornicu za konzerviranje hrane u Massyju.
Njegovi prvi kupci bili su mornari i vojnici.
Na poetku Appertove boce s hranom nisu
izazvale veliki uspjeh kod obinog stanov-
nitva i iz razloga jer se hrana esto kvarila,
a okus nije odgovarao oekivanjima. Godine
1809. kada Appertu biva uruena nagrada
od 12.000 franaka, kvaliteta proizvedene i
konzervirane hrane naglo se poboljava.
Naime, svoju tehniku konzerviranja nije za-
titio patentom. To 1810. godine ini Englez
Peter Durand i koji zapoinje s koritenjem
limenki umjesto staklenih boca te postaje
glavnim dobavljaem konzervirane hrane za
englesku mornaricu, a kasnije i vojsku.
Koritenjem limenki, industrija konzervi-
rane hrane naglo raste, mijenja nain ivo-
ta, pa i samu poljoprivredu. Konzerviranje
hrane uinilo je dosta namirnica lako i brzo
dostupnim kao to je npr. riba koja ako nije
uvijek pri ruci svjea, svakako je preporu-
ljiva i konzervirana. Posebno za one koji
brinu o uravnoteenoj ishrani. Konzervira-
na riba prilino je jeftina, ima prirodno ni-
zak postotak toksina i ostalih zagaivaa, a
i uzgojena je na ekoloki prihvatljiv nain,
savjetuju strunjaci. Sardina i tuna su kod
nas najpopularnije ribe u konzervi. Ova ka-
tegorija kontinuirano raste, velikim dijelom
zbog svoje praktinosti, i dananjeg brzog i
modernog naina ivota u kojem je vrijeme
namijenjeno spremanju hrane sve ogranie-
nije. Ne treba zaboraviti da je industrijski
konzervirana hrana puno sigurnija od one
konzervirane u domaoj radinosti, a rok tra-
janja je znatno dui.
O uspjehu konzervirane hrane govori poda-
tak da svjetska proizvodnja iznosi oko 200
milijardi limenki godinje.
Pripremila: Edina Mizi
Konzervirana riba prili-
no je jeftina, ima prirod-
no nizak postotak toksi-
na i ostalih zagaivaa,
a i uzgojena je na eko-
loki prihvatljiv nain,
savjetuju strunjaci.
S
Koritenjem limenki, industrija konzervirane hrane naglo raste, mijenja nain ivota, pa i samu
poljoprivredu i ine da dosta namirnica budu brzo i lako dostupne
inMedia
Meso, mesne
preraevine i riba
Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije
mesa i mesnih preraevina na TV stanicama. Izvor
za ove podatke je Nielsen Audience Measurement
Srbija
(Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za
istraivanje gledanosti televizije, www.nielsentam.tv )
Srbija
Sektor\Varijable Eq. GRP %
PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIA 334.081,83 20,2
MEDICINSKI I SANITETSKI ARTIKLI 253.428,91 15,4
KOZMETIKI PROIZVODI 193.024,26 11,7
TRGOVINA 181.088,32 11,0
TELEKOMUNIKACIJE 139.233,30 8,4
KUNA HEMIJA I KUNE POTREPTINE 117.243,04 7,1
HOBI I SLOBODNO VRIJEME 107.745,22 6,5
AJ, KAFA, CIGARETE I ALKOHOLNA PIA 88.798,33 5,4
BANKE, OSIGURAVAJUA DRUTVA, MJENJANICE 69.510,65 4,2
MEDIJI 44.234,07 2,7
OSTALI SEKTORI 122.534 7,4
TOTAL 1.650.922 100
Kategorija \Varijable Eq. GRP %
SLATKII 114.070 34,1
BEZALKOHOLNA PIA 99.506 29,8
IPS I GRICKALICE 35.177 10,5
MLIJENI PROIZVODI 26.595 8,0
MESNE PRERAEVINE 22.683 6,8
ZAINI 12.566 3,8
OSNOVNE IVOTNE NAMIRNICE 7.211 2,2
OSTALA PREHRANA 4.138 1,2
IVOTINJSKA HRANA 3.992 1,2
KORPORATIVNO OGLAAVANJE PREHRANA 3.636 1,1
INSTANT HRANA 2.497 0,8
ZAMRZNUTA HRANA 1.768 0,5
ZDRAVA HRANA 151 0,1
ZAKUPLJENI TERMINI PREHRAMBRENI PROIZVODI 90 0,0
TOTAL 334.082 100,0
Potkategorija \Varijable Eq. GRP %
OSTALE MESNE PRERAEVINE 16.626 73,30
SUHOMESNATI PROIZVODI 6.057 26,70
TOTAL 22.683 100,0
OGLAAVANJE/ SEKTOR
OGLAAVANJE/ KATEGORIJA
PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIA
OGLAAVANJE/ POTKATEGORIJA
MESNE PRERAEVINE
TOP OGLAIVAI
MESNE PRERAEVINE
Oglaivai/ Varijable Eq. GRP %
INDUSTRIJA MESA MATIJEVI 7.221,02 31,8
NEOPLANTA 4.636,42 20,4
AGROKOR (PIK VRBOVEC) 2.475,25 10,9
ZLATIBORAC 2.382,04 10,5
AIA 1.784,07 7,9
ATLANTIC GRUPA (DK) 1.450,39 6,4
KOTEKS 1.031,47 4,6
YUHOR 879,24 3,9
CARNEX 433,66 1,9
BACKA TOPOLA 168,15 0,7
AGROZIV 160,33 0,7
DTD RIBARSTVO 61,20 0,3
TOTAL 22.683 100,0
Oglaivai/ Varijable Eq. GRP %
MATIJEVIC AKCIJE 7.221 31,8
PIK 2.475 10,9
ZLATIBORAC 2.382 10,5
PATELINA 2.112 9,3
ARGETA 1.450 6,4
NEOPLANTA 1.429 6,3
WUDY 1.369 6,0
KOTEKS 1.031 4,6
PIPI I GUDI 1.005 4,4
YUHOR 879 3,9
CARNEX 434 1,9
DAKOTA UREA KOBASICA 415 1,8
BACKA AD 168 0,7
AGROZIV 160 0,7
PIPI JUNIOR 91 0,4
RIBELLA 61 0,3
TOTAL 22.683 100,0
TOP BRENDOVI
MESNE PRERAEVINE
TV stanice: RTS 1; RTS 2; PRVA; PINK; B92; Happy - Happy K
Ciljna grupa: populacija starija od 4 godine (Total 4+)
Period: 01.01.2013. - 31.12.2013., ponedjeljak nedjelja, 00-24h
Panel televizijskih gledalaca: 880 domainstava, sa instaliranih
1.290 piplmetara
Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov
udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili
30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi duina
spota bila 30 sekundi.
Svaki proizvod ima posebnu ciljnu grupu, a da bi bilo mogue ura-
diti uporedivu analizu, potrebno je bilo za cijelu kategoriju izabrati
jednu ciljnu grupu. To je ciljna grupa Total 4+. Rezultati bi bili dru-
gaiji kada bi, naprimjer, uzeli ciljnu grupu ene 18-49.
Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije
bezalkoholnih pia u regionu. Izvor za ove podatke
je Nielsen Audience Measurement (Nielsen Audience
Measurement je specijalizovana agencija za istraivanje
gledanosti televizije , www.agbnielsen.net).
Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov
udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP
ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi
duina spota bila 30 sekundi.
TOP OGLAIVAI
Proizvoa\Varijable Eq. GRP %
PANVITA 1.756 45,1
PERUTNINA PTUJ 1.143 29,4
PIVKA 835 21,5
CELJSKE MESNINE 100 2,6
MESARIJA PRUNK 29 0,7
MESNINE TAJERSKE 28 0,7
TOTAL SLOVENIJA 3.890 100,0
TOP OGLAIVAI
PIK VRBOVEC 9.673 51,1
PODRAVKA 3.529 18,7
DROGA KOLINSKA 1.411 7,5
GAVRILOVI 1.140 6,0
BOLTON ALIMENTARI 790 4,2
CROMARIS 772 4,1
OSTALI 1.607 8,5
TOTAL HRVATSKA 18.921 100,0
TOP OGLAIVAI
MIK SVETI NIKOLE 3.194 34,2
AIA 1.531 16,4
ATLANTIC GRUPA (DK) 1.149 12,3
GORANOVI 1.018 10,9
PODRAVKA 982 10,5
ZLATIBORAC 459 4,9
OSTALI 999 110,7
TOTAL MAKEDONIJA 9.331 100,0
TOP BREND
Brend\Varijable Eq. GRP %
AVE 1.756 45,1
PIVKA 835 21,5
POLI 619 15,9
PERUT PTUJ 525 13,5
CELJSKE MESNINE 100 2,6
MESARIJA PRUNK 29 0,7
FINGUT MESNINE TAJERSKE 28 0,7
TOTAL SLOVENIJA 3.890 100,0
TOP BREND
PIK VRBOVEC 8.437 44,59
PODRAVKA 2.731 14,44
ARGETA 1.411 7,46
GAVRILOVI 1.140 6,02
PIKO 979 5,18
EVA 798 4,22
OSTALI 3.425 18,1
TOTAL HRVATSKA 18.921 100,0
TOP BREND
MIK 3.194 34,2
WUDY 1.531 16,4
ARGETA 1.149 12,3
MESNA INDUSTRIJA GORANOVI 1.018 10,9
EVA 887 9,5
ZLATIBORAC 459 4,9
OSTALI 1.093 11,7
TOTAL MAKEDONIJA 9.331 100,0
Hrvatska
Slovenija
Makedonija
Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u vie od 30 zemalja na pet kontinenata to ga ini prvim, pravim globalnim provajderom Television
Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadanjom upotrebom kao najuspe-
niji i najprecizniji nain prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svetu. Uspjenost se najvie ogleda u brzom dobavljanju podataka kao pro-
gramskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspjeno iskustvo u postavljanju piplmetara TAM
sistema, irom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za odravanjem piplmetar
sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regionu: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina Makedonijia.
Najvei oglaiva: Panvita
Brend koji je najvie oglaavan: Ave
Detaljnije na www.instore.si
Nielsen AM Slovenija
Poetak operacija: april 1999.
Broj instaliranih piplmetara: 620
Veliina panela: 450 domainstava
Period: 01.01.2013. - 31.12.2013.
Najvei oglaiva: Pik Vrbovec
Brend koji je najvie oglaavan:
Pik Vrbovec
Detaljnije na www.instore.hr
Nielsen AM Hrvatska
Poetak operacija: februar 2003.
Broj instaliranih piplmetara: 1.086
Period: 01.01.2013 - 31.12.2013
Najvei oglaiva: MIK Sveti Nikole
Brend koji je najvie oglaavan: MIK
Detaljnije na www.instore.mk
Nielsen AM Makedonija
Poetak operacija: december 2007.
Broj instaliranih piplmetara: 560
Period: 01.01.2013. - 31.12.2013.
inLifet
ANALIZA KATEGORIJE MESA I MESNIH PRERAEVINA U LIFLETIMA
TOKOM PRVA ETIRI MJESECA OVE GODINE
U BiH kada po-
smatramo ka-
tegoriju meso i
mesne preraevi-
ne, vidimo ko su
proizvoai, ali
ipak ne znamo
tano koliko su
oni zastupljeni
u lifetima i kroz
neidentifkovane
robne marke.
Manje para za vie mesa
U kategoriji svjeeg pakovanog mesa na bh. tritu uglavnom ne moemo saznati iz akcijskih kataloga ko
je proizvoa tih proizvoda, dok kod mesnih preraevina to nije sluaj. U Srbiji je ista situacija. U Hrvatskoj
PIK Vrbovec dri najvei udio Share of Voice (SoV-a), dok u Sloveniji Perutnina Ptuj, kao domai igra
uvjerljivo dri prvo mjesto po pitanju udjela u promotivnim aktivnostima
BiH
U BiH u kategoriji svjeeg
pakovanog mesa uglavnom ne
moemo saznati iz akcijskih
kataloga ko je proizvoa tih
proizvoda, dok kod mesnih
preraevina to nije sluaj. I
zbog toga je kategorija svjeeg
mesa veoma interesantna,
poto ostane veliki procenat
neidentifkovanih robnih
marki, kao to su, naprimjer,
Autori: Ernest Gergely i Tomas Pili, Hiper Com
junei but, cijelo pile...
Potroai ovih proizvoda
mogu saznati vie tek po
odlasku u prodavnicu. Moemo
rei da u 23% sluajeva ne
moemo saznati iz lifeta
ko je proizvoa artikala
na promociji. Zato, kada
posmatramo kategoriju meso
i mesne preraevine, vidimo
ko su proizvoai, ali ipak ne
znamo tano koliko su oni
zastupljeni u lifetima i kroz
neidentifkovane robne marke.
Na prvom mjestu, najvie
puta na akciji, bilo je junee
mljeveno meso u rinfuzi,
neidentifkovane robne marke,
zatim slijedi telei vrat, dok
tree mjesto zauzima brend
iz mesnih preraevina PIK
Vrbovec sa unkom u ovitku,
zatim slijede telea rebra
neidentifkovane robne marke,
pa jo jedan proizvod PIK
Vrbovec - dimljena vratina
u ovitku. Ipak, i ovdje je
prevagnuo isti princip - ne
znamo proizvoaa, poznato
nam je samo koje je meso
na akciji, a kada odemo
u trgovinu saznat emo i
proizvoaa.
SRBIJA
U Srbiji je ista situacija
kao u BiH, a odnosi se na
neidentifkovane proizvoae
svjeeg pakovanog mesa
iz akcijskih kataloga. U
kategoriji mesa i mesnih
preraevina, u prva etiri
mjeseca ove godine u Srbiji
smo najvie puta nali na
promociji svinjski but SK (sa
kostima), kare SK i vrat SK,
koji su zauzeli prva tri mjesta,
dok su od mesnih preraevina
najvie puta na akciji bili ajna
7,50% PERUTNINA PTUJ D.O.O.
NEOPLANTA AD
YUHOR
ZLATIBORAC D.O.O
CARNEX AD
PIK VRBOVEC D.D.
Z.Z. TRLIC
AGROIV AD
VINDIJA D.D.
IM TOPOLA
AIA S.P.A.
PANTO GROUP
AGRIMES DOO
MESOKOMBINAT-PROMET
GOMBIT DOO
NEID. ROBNA MARKA
Brands outside selection
5,90%
5,10%
4,70%
3,70%
3,00%
2,60%
2,20%
2,20%
2,00%
2,00%
1,10%
1,10%
1,10%
1,00%
23,20%
31,50%
YTD 14 - Srbija
YTD 14
PERUTNINA PTUJ D.O.O.
AKOVA IMPEX D.O.O.
PIK VRBOVEC D.D.
MENPROM D.O.O.
VINDIJA D.D.
GAVRILOVIC D.O.O.
TULUMOVIC
NATURA VITA
INTERCAMP D.O.O.
KRAS MI D.O.O.
BRAJLOVIC D.O.O.
GORANOVIC D.O.O.
IM SEMIC VISOKO
MI STANIC DOO
CARNEX AD
NEID.ROBNA MARKA
Privatna robna marka
YTD 14 - BiH
YTD 14
13,80%
8,00%
7,10%
4,40%
3,50%
3,50%
3,10%
2,10%
1,90%
1,90%
1,50%
1,50%
1,40%
1,20%
1,20%
29,50%
6,60%
7,70%
inLifet
Kontakt:
Hiper Com,
Svetozara Markovia 8,
24430 Ada, Srbija
Prijave za newsletter: msu-
pport@hiper-com.com
Telefon: +381(0)693646330
Web: www.hiper-com.com
kobasica Zlatiborac i virla
delikates Carnex. Prosjena
cijena svinjskog buta po
kilogramu u 2014. godini
412,27 dinara, dok je bilo
mogue kupiti ga i po cijeni od
359 dinara u nekim trgovakim
lancima.
HRVATSKA
U kategoriji meso, u Hrvatskoj
PIK Vrbovec dri najvei udio
Share of Voice (SoV). Iako se
radi o blagom padu, jo je
sa 26,5% udio daleko vei
od drugih brendova. Vindija
biljei rast od 1,8 procentnih
poena i tako zauzima udio
od 14,3%. To je pojedinano
gledano i najvei rast. Slian
rast, ali neto manji, ima i
Podravka. Poveanje od 1,4
procentna boda osigurava joj
udio od 3,8% SoV-a. Mrvicu
vei udio ima Perutnina Ptuj.
Ova kompanija dri udio od
3,9%, ali valja spomenuti kako
je to rezultat pada od -1,3
procentna boda. Gavrilovi,
takoer, smanjuje udio u
odnosu na isto razdoblje prole
godine, pa tako vidimo da je sa
4% pao na 3%.
Privatna robna marka je dosta
zastupljena u ovoj kategoriji.
Najvei rast je zabiljeen kod
Lidla. Primeujemo da Lidl
raste za 10,1 procentni poen.
Tanije reeno, ostvario je
skok sa 12,3, na 22,4% SoV-a.
Metro, takoer, biljei rast od
udjela privatne robne marke,
i to za 8,3 procentna boda,
dok Plodine, iako pada za 0,5
procentnih bodova, jo ima
najvei udio SoV-a, i to od
23,6%.
SLOVENIJA
Perutnina Ptuj u Sloveniji,
ipak, kao domai igra
uvjerljivo dri prvo mjesto po
pitanju udjela u promotivnim
aktivnostima, te biljei blagi
rast u odnosu na isto razdoblje
prole godine. Do Perutnine
se pozicionirala Panvita, sa
udjelom od 6,8% SoV-a. Kra
mesna industrija pokazuje
mali rast od 0,1 procentni bod
i tako zauzima udio od 6,4%
SoV-a. Hrvatski proizvoai su
prisutni gotovo u tragovima
na tom tritu, naravno, kada
govorimo o promotivnim
aktivnostima u promo lecima.
Privatna robna marka je bitan
segment za trgovce u ovoj
kategoriji. Lidl ove godine
raste za 3 procentna poena.
Sa 27,5% zauzima defnitvno
najvei udio. Ostali trgovci
mahom biljee pad udjela
PIK VRBOVEC D.D.
VINDIJA D.D.
GAVRILOVIC D.O.O.
PODRAVKA D.D.
PPK KARLOVACKA MESNA INDUSTRIJA D.D.
MM MESNA INDUSTRIJA D.O.O.
BRACA PIVAC D.O.O.
INDUSTRIJA MESA IVANEC D.O.O.
MESNA INDUSTRIJA - VAJDA D.D.
STANIC DOO
YTD 14 - Hrvatska
YTD 14
26,50%
14,30%
3,90%
3,00%
3,80%
2,00%
1,30%
0,70%
0,20%
0,50%
0,20%
14,10%
30,20%
PANVITA D.D.
KRAS MESNA INDUSTRIJA D.O.O.
CELJSKE MESNINE D.D.
PIVKA PERUTNINARSTVO D.D
MESNINE DEELE KRANJSKE D.D.
MESNINE ERAK ROGATEC, D.O.O.
STRAEK-COLIC D.O.O., LAKTAI
AGRICOLA ITALIANA ALIMENTARE S.P.A.
GAVRILOVIC D.O.O.
PODRAVKA D.D.
KMETIJSKA ZADRUGA LAKO Z.O.O.
BRACA PIVAC D.O.O.
PIK VRBOVEC D.D.
NUOVA BOSCHI SPA
YTD 14 - Slovenija
YTD 14
10,20%
6,80%
6,40%
5,30%
5,20%
4,60%
0,90%
0,60%
0,40%
0,10%
0,20%
0,60%
0,10%
0,10%
0,70%
13,00%
44,90%
privatnih robnih marki. Kod
Hofera se vidi pad od ak -8,3
procentna poena (sa 15,4%
na 7,1%). Eurospin jedini dri
konstantu od 19,2%, odnosno
biljei ak i blagi rast od 0,1
procentni bod, u odnosu na
isto razdoblje prole godine.
pr lanak
MEGGLE OBILJE-
AVA SVJETSKI
DAN MLIJEKA U
DUHU SOLIDAR-
NOSTI
U svjetlu ogromne tragedije u kojoj je veliki dio Bosne i Hercegovi-
ne doivio najvee poplave u historiji, mlijena industrija Meggle
je ovogodinji Svjetski dan mlijeka obiljeila u duhu solidarnosti sa
rtvama ove prirodne katastrofe.
Povodom 1. juna, datuma koji se u mnogim dravama na svijetu
obiljeava slavei ovu zdravu namirnicu neophodnu za rast i razvoj
djece, kompanija Meggle je donirala znaajne koliine mlijeka dje-
ijim vrtiima u podrujima ugroenim poplavama.
Uz konsultacije s nadlenim ministarstvima obrazovanja, Meggle je
pakete zdravog i laboratorijski odobrenog mlijeka dostavio u javne
vrtie 16 ugroenih opina, u kojima su predkolske ustanove u
novonastaloj situaciji i dalje u funkciji. To su: Klju, Sanski Most,
Zavidovii, Vare, Odak, Oraje, Srebrenica, Bijeljina, Modria,
Kotor Varo, Foa, Rogatica, ipovo, Zvornik, ajnie i Bratunac.
Vrtii su dobili koliinu od deset litara mlijeka po djetetu, to zado-
voljava mjesene nutritivne potrebe za ovom vanom namirnicom.
Mlijeko je nezamjenjiv izvor kalcija i drugih neophodnih hranjivih
sastojaka, jedna od najzdravijih namirnica. Dokazano je da kalcij
koji osoba unese u organizam do 12. godine prestavlja temelj za
zdrave zube i kosti.
Zato Meggle nastavlja praksu povodom Svjetskog dana mlijeka, i
daruje ovom namirnicom neophodnom za zdravo odrastanje naj-
mlae generacije.
MEGGLE DONI-
RAO MLIJEKO
VRTIU U BIJE-
LJINI
Mlijena industrija Meggle je donirala bijeljinskom
vrtiu ika Jova Zmaj 4600 litara mlijeka.
Vrti ika Jova Zmaj iz Bijeljine pretrpio je direktnu tetu u maj-
skim poplavama, a veeraj i kuhinja potpuno su stradali. Svaka po-
mo im je dobrodola, a velike zahvale idu kompaniji Meggle koja
je i u ranijem periodu pomagala vrti.
PRAKTIKOVANJE DODATNE PRODAJE KAO ALATA KOJI NITA NE KOTA
u maloj radnji: mogue je opstati
I
Zaraditi
besplatni novac
Autor: Marko Radonji,
direktor istraivanja SWOT
research, m.radonjic@swot.rs
ma nekoliko
evergreen
primjera koje
primjenjuju
pioniri dodatne
prodaje, a koje jo citiraju
mnogi svjetski autori. Lanac
Mc Donalds restorana sa
poznatim pitanjem: Hoete
li pomfrit uz cheesburger? ili
online trgovac Amazon sa
reenicom: Oni koji su kupili
knjigu X kupili su i... zabiljeili
su vie od 35 posto poveanja
prodaje od kada su uveli ove
tehnike dodatne prodaje. Prije
nekog vremena naiao sam na
jednu odlinu izreku povezanu
sa dodatnom prodajom, koja
mi je dala svjeu perspektivu u
razmiljanju o ovoj temi. Mlad
autor, na svom internet blogu,
objanjavajui koristi dodatne
prodaje kae: Dodatna
prodaja u sutini je umjetnost
zaraivanja besplatnog novca.
Prema ovoj logici, moete
zaraditi dodatni novac bez
ikakvih dodatnih trokova
za marketing ili neto slino
tome. A ko ne eli besplatan
novac?
Dodatna prodaja je prodaja
naprednijeg, skupljeg
proizvoda od onog koji je
kupac odluio da kupi. Obje
tehnike se baziraju na vrlo
slinim principima, kada je
rije o pristupu zaposlenih
i potrebnim vjetinama za
uspjenu implementaciju.
Granicu izmeu odlinog
prodavca, koji uspijeva da
ostvari dodatnu prodaju, i
napadnog prodavca je veoma
tanka, gotovo nevidljiva. Zbog
toga, od kljunog znaaja
je da se ove tehnike izvedu
pravilno, kako bi se postiglo
zadovoljstvo kod kupca, pri
tome ostvarivajui dodatni
proft za kompaniju.
Kupci su zadovoljniji
proizvodom koji ima bolji
kvalitet nego jeftinijim. Zato
prodavci koji usmjeravaju
kupce ka skupljem proizvodu
ne samo da poveavaju
proft nego i utjecaj na
Dodatna prodaja je umjetnost koju samo neki
trgovci uspjevaju uspjeno da primijene. Glavni
razlog je to to zaposleni izbjegavaju da otvore
ovu temu dok ne bude prekasno. Oni esto
ne stavljaju fokus na kupeve potrebe, ve se
koncentriu na proizvode koje vole da prodaju
poveanje zadovoljstva kod
kupaca. A zadovoljstvo vodi
ka lojalnosti, ponovljenoj
kupovini i preporukama. Zato
zaposleni uvijek treba da istiu
karakteristike proizvoda i
njegovu vrijednost, a ne da se
fokusiraju na razliku u cijeni.
Ako se ostave da sami odlue,
kupci esto biraju jeftiniji
proizvod, jer nemaju dovoljno
informacija o opcijama koje
su im na raspolaganju. Uloga
zaposlenog je da prui opcije
kupcu, pri tome istiui
prednosti za svaku opciju,
poveavajui vjerovatnou da
e se kupac odluiti za skuplji
proizvod u kojem e vidjeti
veu vrijednost.

Meutim, da bi prodavac
mogao da ostvari uspjeno
dodatnu prodaju, treba
da budu ispunjena dva
neophodna preduslova:
1. Zaposleni mora odlino
da poznaje proizvod
koji prodaje. to vie
poznaje proizvode, to
e bre moi da odlui
koje karakteristike da
istie, kako da ponudi
proizvod sa boljim
kvalitetom (i cijenom),
kao i koji su proizvodi
komplementarni, i da
ponudi ukrtenu prodaju.

2. Zaposleni mora dobro
da razumije potrebe
kupaca. Kupci oekuju
od zaposlenih da dobro
sluaju njihove konkretne
potrebe i da znaju da
im ponude proizvod
koji moe da ispuni te
potrebe, kako bi oni
bili zadovoljni. Kupci
oekuju da zaposleni
postavljaju pitanja, kako
bi mogli da razumiju ta
O agenciji:
SWOT research je nezavisna agencija za istraivanje
trita, jedna od prvih agencija koje su uvele mys-
tery shopping kao metod ispitivanja kvaliteta usluge
na tritu. SWOT research 10 godina uspjeno radi u
Makedoniji i ve pet godina u Srbiji, a od 2005. godine
je i lan Meunarodne asocijacija za Mystery Shopping
(MSPA). Agencija redovno sprovodi analize o kvalitetu
usluge u maloprodajnim objektima, kao i kod uslunih
djelatnosti (banke, telekomunikacije, ugostiteljstvo,
javni sektor). SWOT research sarauje sa vie od 900
tajnih kupaca u svim gradovima u Srbiji, koji su obueni
prema profesionalnim standardima MSPA.
Marko Radonji je jedan od vodeih regionalnih kon-
sultanata za istraivanje trita i specijalista za analizu
potroakog ponaanja. lan je svjetske asocijacije za
istraivae ESOMAR i potpisnik kodeksa za marketing i
socioloka istraivanja.
Dodatna proda-
ja u sutini je
umjetnost zarai-
vanja besplatnog
novca.
tano trae i da budu
iskreno zainteresovani
da im pomognu u izboru.
Tako e zaposleni stei
povjerenje kupca i
otvorit e vrata prodaji.
Naravno, oni imaju bolje
informacije o tome ta bi
mogli dodatno da ponude
kupcu, sa ciljem da on
bude zadovoljniji, a da
zaposleni ostvari bolju
prodaju.

Dodatna prodaja je umjetnost
koju samo neki trgovci
uspijevaju uspjeno da
primijene. Glavni razlog je
to to zaposleni izbjegavaju
da otvore ovu temu dok ne
bude prekasno. Oni esto ne
stavljaju fokus na kupeve
potrebe, ve se koncentriu
na proizvode koje vole da
prodaju. Ako u odreenom
trenutku imaju neku akciju,
oni e nuditi te proizvode na
popustu ili nekakvu dodatnu
vrijednost, ne obraajui
panju na to da li je kupac
zaista zainteresovan.
Malo trgovaca smatra da je
najbolje ostaviti kupce da sami
razgleduju. U isto vrijeme,
trgovci ponavljaju koliko
je bitno poveati prodaju,
prodavati dodatno ili ukrteno,
a ne obuavaju zaposlene za
to. Zaposleni moraju da budu
obueni kako da naprave
dodatnu prodaju, kroz niz
praktinih primjera i treninga.
Moraju da uvide kako to
izgleda i kako zvui u praksi.
U tom smislu, evo nekoliko
praktinih primjera za
efkasniju dodatnu prodaju,
koje bi mogli da iskoriste
zaposleni u maloprodaji:
1. Raspriajte kupce. Ljudi
vole da priaju o sebi i
svojim potrebama. to
je razgovor bolji, to e
kupci due ostati na
prodajnom mjestu. Time
se poveavaju anse da
kupe neto.
2. Postavljajte otvorena
pitanja. Ne postavljajte
pitanja na koja e
odgovori biti da ili ne,
jer neete nita saznati
iz njih. Pitajte ih koji je
razlog kupovine, kako e
da koriste proizvod, da li
su do sada imali iskustvo
sa slinim proizvodom i
slino. Budite kreativni.
3. Ponudite proizvod koji
je zaista potreban vaim
kupcima. Odgovori
koje ete dobiti na
otvorena pitanja pomoi
e vam da predloite
kupcima koji je proizvod
najpogodniji za njih.
Ako predlaete skuplji
proizvod od onog koji su
namjeravali da kupe, znat
ete koje karakteristike
da istaknete i kako e
taj proizvod poboljati
kupeve potrebe. Znajui
kupeve motive i namjene
proizvoda, mnogo
lake moete sebi da
dozvolite da ponudite
komplementarni
proizvod, ne prelazei
nevidljivu liniju.
4. Zatvorite prodaju onako
kao to ste je i poeli.
Ako ste bili ljubazni i
prijateljski raspoloeni
kada vam se kupac
obratio, ponaajte se
tako i nakon to odlui
da kupi. Pohvalite njegov
izbor, pravei da se osjea
da je on sam donio pravu
odluku. Ne zaboravite da
ga ljubazno pozdravite
kada ode, ostavljajui
potpun utjecaj, koji e
otvoriti prostor da se
kupac ponovo vrati kod
vas.
5. Budite svoji. Dobar
prodavac treba da bude
feksibilan i u stanju da
prilagodi kupcu svoj stil
i pristup u komunikaciji.
Uspostavite sa kupcima
iskrenu interakciju, koja
e se temeljiti na vaem
poznavanju proizvoda i
razumijevanju kupevih
potreba. Budite originalni
i iskreni i moi ete stalno
da ostvarujete dodatnu
prodaju.

Ako gradite imid trgovca
koji brine o kupcima, mjesta
gdje je ljubaznost i strunost
zaposlenih u fokusu, onda su
vai zaposleni najbolji alat za
dodatnu prodaju. Obuite sve,
od menadera do kasira, da
pozdravljaju svakog kupca i da
ga pitaju: Da li ste pronali to
to vam treba? Ako kupac pita
gdje se nalazi brano, povedite
ga do police i pitajte ga ta
e da kuha. Ponudite opcije i
objasnite proizvode. Naizgled
je jednostavno, ali je potrebna
iskrena posveenost da bi
ovakvi primjeri postali praksa
u vaoj radnji i odmah ete
osjetiti rezultate. Finansijske,
naravno.
Uloga zaposlenog
je da prui opcije
kupcu, pri tome
istiui prednosti
za svaku opci-
ju, poveavajui
vjerovatnou da
e se kupac od-
luiti za skuplji
proizvod u kojem
e vidjeti veu
vrijednost.
u maloj radnji: prie sa polica
S
Vrua janjetina
Autor: Vladimir Mileti
vezani za te dravne projekte.
Meutim, kada je dolo do pro-
mjene vlasti u zemlji, poelo
neko smutno vrijeme u dravnim
frmama. Poee da se osnivaju
neki privremeni odbori. Odjed-
nom su se vratili neradnici koje
sam otjerao sa posla. Odjednom,
oni se pitaju, oni smjenjuju. Da
nisam znao kako su lijeni i nes-
posobni ljudi, ja bih moda i raz-
govarao sa njima. Nisam htio sa
loijima od sebe
Nisam ni oekivao da e tako da
mi se vrati za ono to sam uradio.
Jo su mi namjetali neke bezve-
zne prijave, samo da me obru-
kaju pred radnicima. Bez ikakve
uteevine, bez rezervnog pla-
na, bez mogunosti da radim na
nekom drugom mjestu. Spavao
nisam tih dana, sinovac. Mislio
sam da u da puknem koliko mi
je bilo teko.
Da mi ne bjee Stanka, koji mi
ponudi svoj lokal i ree: Evo ti
radi neto pa emo da dijelimo
zaradu, nemam pojma kako bih
se snaao. Poeo sam da trgujem
proizvodima za graevinarstvo.
Tako sam uao u branu o kojoj
nisam nita znao, sa 150 maraka
poetnog kapitala, pozajmljenog
od roaka. Radio sam dan i no
da nauim sve to treba, sticao
malo-pomalo, ulagao ponovo u
posao. Za 12 godina sam zaradio
za kuu, lokal, magacin Poro-
dica me podrava, rade i oni. Sve
je sada drugaije. Napravio sam
mi neke kvarove. Samo, ne znaju
oni Bigu. Ja sam tvrdoglaviji od
njih. Bio taj Stojan, ef komer-
cijale, mnogo volio da se pravi
pametan. Kao, mi smo mainci,
pa ne znamo kako je to prodava-
ti. Ja jednom doem i velim mu:
Sluaj Stojane, hoe da vidi
da mogu i tvoj posao da uradim
bolje. Nemoj da upiem tu tvoju
ekonomiju i da ponem i da pro-
dajem. On se nasmija posprdno, i
hvala mu zbog toga, natjera me
da upiem i drugi fakultet. Pored
mainstva zavrim i ekonomiju u
roku. Iz inata. Ponem da radim
komercijalu i ponovo napravim
bolje rezultate. Kada je Slave,
direktor, otiao u penziju, iza-
beru mene za direktora. Jo me
postave i u opini za nekog me-
nadera, te sam tada, moj sino-
vac, imao dvije kancelarije, dvije
sekretarice, dva vozaa. Moe li,
sinovac, da zamisli Bigu iz tog
perioda?, pita stasiti Moravac,
dok bocka viljukom meso koje
je ve gotovo peeno.
Nekom drugom ne bih povjero-
vao, ali Biga je u poslu poznat
kao ovjek koji ne lae i koji dri
rije.
Uvedem ja red i od frme u kojoj
su plate kasnile po 16 mjeseci
dovedem da postanu redovne.
Ne mogu da kaem, sinovac, da
je sve ilo glatko. Biga radnike
potuje, a neradnike njih sam
istjerivao sa posla im ih vidim.
Sigurno sam se i mnogima za-
mjerao. Ali, kad radi takav po-
sao ne moe svima da ugodi.
Kod mene se znalo da nema
kanjenja i nerada. Tako je i da-
nas u mojoj frmi. I da ti kaem
sinovac, i sutra ako otvori svoju
frmu, zapamti ovo to sam ti re-
kao, pokazuje Biga kaiprst, tek
toliko da podvue pouku koju
mi daje.
Bilo dobro vrijeme, moglo je jo
puno da se uradi. Mi smo ti bili
Za Bigu je danas praznik. Peenim janjetom zahvaljuje se onima koji su mu najvie pomogli da danas
proslavlja godinjicu uspjene firme. A uspjeh nije mali. Biga je vlasnik najvee i najbolje organizovane
trgovine graevinskim materijalom u Svilajncu i okolini. Velika je ast to to sam pozvan. Jedino nisam
znao da emo okretati raanj u dvoritu, te sam se pojavio u odijelu
jedi bre, sinovac,
jo nije peeno.
Zna Biga kako se
pee janje, nije
mi ovo prvo. Tu
ispod pleke je jo
mokro, vidim ja odavdje, ne mo-
ram ni da ustajem. Nego, deder,
sinovac uzmi ono pivo pa ga malo
preli, bit e korica hrskavija, na-
reuje Biga dok sjedimo u dvo-
ritu njegove kue i nestrpljivo
ekamo da pone glavno slavlje.
Za Bigu je danas praznik. Pe-
enim jagnjetom zahvaljuje se
onima koji su mu najvie pomo-
gli da danas proslavlja godi-
njicu uspjene frme. A uspjeh
nije mali. Biga je vlasnik jedne
od najveih i najbolje organi-
zovanih trgovina graevinskim
materijalom u Svilajncu i oko-
lini. Velika je ast to to sam
pozvan. Jedino nisam znao da
emo okretati raanj u dvoritu,
te sam se pojavio u odijelu. ta
u, snalazim se, dok se borim sa
oblacima dima koji su se okomili
na mene.
Kud ti ne rekoh, sinovac, da se
ne mui sa tim odijelom. Ja sve
zaboravim da radim sa kulturnim
direktorima. Ali razumijem vas. I
ja sam prije nego to sam otvo-
rio frmu bio direktor. Sedamsto
radnika sam vodio. Ne zna? u
ti priam. Nego, ek da pomjerim
malo ar ispod butina, izgorijet
e mi najsoniji dio. Biga skoi
od stola i lopatom pravi savren
raspored ara ispod janjeta. Za-
grijao je i mene. Ali ne vatrom,
ve priom koju je zapoeo.
Ja sam ti, sinovac, poeo da ra-
dim u Straevici, odma poslije
fakulteta. Bila je to ugledna
frma. Mljeli smo kamen i ispo-
ruivali ga svim putarskim pre-
duzeima u zemlji. Nema veze
to je bila drutvena frma, znao
se red. Mala smo mi sredina, ov-
dje sree ljude sa kojima radi i
nakon posla, nije to kao kod vas
u Beogradu. Stalo ti je da bude
potovan i radnik i rukovodilac.
Ja sam uvijek volio da budem u
organizaciji. Vidim, ubrzo, da
imamo usko grlo u odravanju i
da proizvodnja esto ima zasto-
je, jer im nisu ispravne maine.
Kaem direktoru, mogu li ja da
vodim odravanje i da sve to sre-
dim? Puste oni mene i brzo ure-
dim da su sve maine podmazane
i provjerene prije pokretanja prve
smjene. Poela proizvodnja da se
udvostruuje. E sad, vidjeli neki
u tome problem, zna kako je,
sad komercijala mora vie i da
proda, jer se vie i proizvodi, po-
eli da me provociraju i podmeu
Jedino nisam
znao da emo
okretati raanj
u dvoritu, te
sam se pojavio u
odijelu. ta u,
snalazim se, dok
se borim sa obla-
cima dima koji
su se okomili na
mene.
Najavio sam vam
da peem jagnje
za one koji su mi
najvie pomogl,i
spremajte se, mi
idemo u kafanu na
vruu jagnjetinu.
O autoru
Vladimir Mileti. Direktor ino-
strane kompanije. Konsultant
iz oblasti karijernog napre-
dovanja. Pisac motivacionih
pria i govora. Bloger (www.
dnevnikjednogdirektora.com).
Moete mu pisati na:
vladimirmiletic33@gmail.com
domainsku frmu. Ne alim to
je ispalo ba ovako. Ne moe o-
vjek da bira nain kako e da mu
se ukae ansa. Nekad ti sam kre-
ne, nekad te na silu poguraju
Eto, tako ti je to bilo moj sinovac,
ree Biga dok skida janje sa ra-
nja.
Nego, molim te, dodaj mi onaj bi-
jeli, masni papir, da uvijem janje
i da ga spremim i odnesem. Vraa
me Biga naglo u stvarnost zbog
koje sam i preao dugaak put.
Gdje da nosi, Bigo?, pitam, ne
vjerujui da sam proveo tri sata
nadimljen pored ranja koji je
namijenjen nekom drugom.
Kako gdje da nosim? Pa, naja-
vio sam vam da peem jagnje za
one koji su mi najvie pomogli.
Svaka vama ast, dragi kupci i
dobavljai, ali zna se kome naj-
vie dugujem to je ispalo ovako.
Spremajte se, idemo mi u kafanu
na vruu janjetinu. A ovo to sam
lino ispekao, nosim u moju sta-
ru frmu. astim ih, dabome. Da
me ne istjerae, nikad se ne bih
usudio da sam uem u sve ovo.
Ko zna kakav bih slijepac ostao.
Malo je i ovo janje, koliko sam im
zahvalan.
Odnosi Biga janje, a za njim
ostaje slatki miris vrueg pe-
enja. Neobina zahvalnost.
Prebiram po glavi i prisjeam se
mnogih koje poznajem i koji su
doivjeli slino to i Biga. Povre-
eni i eljni da se osvete onima
koji su im nanijeli bol. Mnogi su
zauvijek ostali u tom alosnom
osjeanju. Biga je, meutim,
izabrao drugaiji put. Izabrao je
put uspjeha, za koji neki mudri
kau da je najbolja osveta. Vje-
rujem da jeste. A Biga je uspio
da tu mudrost podigne na jo
vii nivo.
Osveta uspjehom jo je slaa
kad im odnesete i dodatno jed-
no peeno janje na ranju.
u maloj radnji: za lake poslovanje
Dobili ste potu

Autor: Miroslav Saraevi,
direktor poslovnog razvoja,
Logosoft, www.logosoft.rs
ovjek koji prekine
oglaavanje da bi
utedio novac je
kao ovjek koji
zaustavlja sat da
bi utedio vrije-
me. Ova izreka, koju pripisuju
uvenom industrijalcu Henryju
Fordu, moe da poslui kao od-
lian uvod u dananju temu, o
jo jednom efkasnom nainu
na koji trgovinsko preduzee
moe da komunicira sa kupci-
ma.
Poeljno je da taj nain komu-
nikacije ispunjava i odreene
uslove: da je efkasan (da poru-
ka zaista stie do potroaa); da
je izvodljiv (da frma ima resurse
ljudske, fnansijske, znanje
da ga sprovede; i da je priutiv
(da ne kota mnogo, odnosno
da donosi znatno vie novca od
uloenog).
Danas emo priati o jednom
nainu komunikacije koji zado-
voljava navedene uslove. Rije
sjetite nas do kraja mjeseca i do-
bit ete x% popusta na ove ar-
tikle. Ovaj format je najsliniji
oglasu u klasinoj tampi, alje
se po potrebi.
Kako doi do e-mail
adresa korisnika
Tako to e vam ih oni sami dati,
uz dozvolu da im aljete obavje-
tenja. E-mail adrese najlake
ete prikupiti ako sprovodite
bilo koju vrstu loyalty programa;
ako ne, ubjedljivo najlaki na-
in je da organizujete nagradnu
igru za potroae.
A ta emo sa onim kupcima koji
ne itaju mailove ili uope ne-
maju e-mail adresu? Pa, za njih
moramo smisliti drugi nain
komunikacije, a jedini koji ima
priblino iste (i bolje) karakte-
ristike, ali je ipak i skuplji, jeste
komunikacija sa potroaima
putem SMS poruka.
je o komunikaciji sa potroai-
ma putem elektronske pote
tzv. e-mail marketingu.
ta je e-mail marketing
U sutini, to je postupak u kome
svim klijentima sa liste (ili pone-
kad samo ponekim, izabranim
za odreenu priliku) poaljemo
po e-mail. Svi mailovi imaju istu
sadrinu, a ta sadrina je nae
oglaavanje: njime odravamo
dobar kontakt sa kupcem, ili ga
o neemu obavjetavamo, ili ga
pozivamo da preuzme neku ak-
ciju.
ta su prednosti
- Finansijski povoljno prak-
tino ne zahtijeva fnansijska
ulaganja.
- Efkasno poruka stie direk-
tno onome kome je i namijenje-
na, a pritom ima veoma visok
nivo odziva.
- Mjerljivo efekti svake kampa-
nje mogu se lako izmjeriti.
- Lako je ak i osoba bez
ikakvog iskustva moe lako da
naui da priprema e-mail kam-
panje.
Kako slati e-mail kam-
panje
Masovnu poruku svojim potro-
aima moete sami poslati, na
nain na koji sada aljete po-
jedinane poruke koristei
besplatne e-mail servise poput:
gmail.com, yahoo.com, live.
com ili neki slian. Dobra praksa
je da adrese kojima aljete uku-
cate na sljedei nain: poruku
originalno poaljete na svoju
adresu, a sve adrese klijenata
stavite u tzv. bcc. Tako primalac
poruke nee vidjeti adrese osta-
lih primalaca, i time ete uvati
njihovu privatnost.
Napredniji nain je da koristite
neki internet-servis koji vam
moe omoguiti da pravite vrlo
profesionalne oglase sa slika-
ma. Ja preporuujem servis koji
se zove MailChimp (www.mai-
lchimp.com), koji je potpuno
besplatan za slanje do 12.000
mejlova mjeseno. Ponudit e
vam ve pripremljene ablone,
koje samo popunite svojim sa-
drajem.
ta je cilj e-mail marke-
tinga
Postoje razliite vrste e-mail
formata, i svaka slui za ostva-
rivanje razliitih ciljeva i pred-
nosti. Ja u ovdje navesti samo
dva najvanija formata.
- Redovne vijesti (tzv. new-
sletter) redovno obavjetava-
nje o novostima iz vae frme,
najee jednom mjeseno. Slu-
i da pojaa vjernost potroaa
vaoj frmi; omoguava da kup-
cu plasirate raznovrsan sadraj,
od obavjetenja o novim artikli-
ma do posebnih ponuda.
- Posebna obavjetenja naj-
ee o akcijama ili popustima
koje nudite. Sadri konkretan
poziv na akciju kupcu tipa po-
Svi mailovi imaju istu sadrinu, a ta sadrina
je nae oglaavanje: njime odravamo
dobar kontakt sa kupcem, ili ga o neemu
obavjetavamo, ili ga pozivamo da preuzme
neku akciju
Kontakt:
Logosoft d.o.o.
Bulevar Milutina Milankovia 110,
11070 N.Beograd
e-mail: offce@logosoft.co.rs ;
miroslav.saracevic@logosoft.co.rs
web: www.logosoft.rs
E-MAIL MARKETING ZA TRGOVINSKO PREDUZEE
www.instore.ba
istraivanje
BRANDPULS ISTRAIVANJE POKAZUJE KUPOVNE NAVIKE NAIH
POTROAA U SEGMENTU PIVA I RADLERA
FOKUS
Sredstva za sunanje
Ko se boji sunca jo?
oznato vam je da je
nekada aristokrat-
ski bijeli ten bio
rijetkost i da su ga
imale samo bogate
dame, jer su mogle
da priute kiobrane koji e ih
zatititi od sunevih zraka. Danas
je u modi preplanuo ten, tako da
mnoge ene, a i mukarci, koriste
prve zrake sunca kako bi im koa
postala tamnija.
Postoje razliiti tipovi koe koji
se, izmeu ostalog, razlikuju i po
osjetljivosti na sunce, kao i po
tome koliko ko moe da pocrni.
Razliitim tipovima koe potrebna
je razliita njega, kako prije, tako
i poslije sunanja. Prije svega,
vai pravilo da je osjetljivijoj koi
potreban vei faktor zatite. Zato je
izbor kreme od presudnog znaaja
za postizanje lijepog tena, ali i za
zdravlje koe.
Malo ko bi pomislio da je histo-
rijat nastanka i razvoja krema za
sunanje bio kontroverzan. Naime,
postoje najmanje etiri razliita
pronalazaa i za svakog od njih se
smatra da je prvi koji je izmislio
kremu za sunanje.
Jednu od prvih krema za sunanje
izmislio je hemiar Franz Greiter
1938. godine. Ovaj preparat je
nazvan Gletscher Crme ili Glacier
Cream i imao je zatitni faktor (SPF)
2. Formulu za ovu kremu je pre-
uzela kompanija Piz Buin, koja je
dobila naziv po mjestu gdje je Franz
Greiter izgorio na suncu, to ga je
inspirisalo da pronae kremu za
zatitu od sunca. Greiter je takoer
tvorac zatitnog faktora od sunca
(sun protection factor - SPF) 1962.
godine. To je standard za mjerenje
efkasnosti krema za sunanje,
kada se u jednakoj koliini od dva
miligrama nanesu na kvadratni
centimetar koe.
Jednu od prvih popularnih krema
za sunanje pronaao je 1944. go-
dine farmaceut sa Floride Benjamin
Green. Njegova patentirana krema
je imala naziv Red Vet Pet i otkupio
ju je Coppertone. Ova kompanija
prodavala je Greenovu kremu ranih
pedesetih, pod brendovima Copper-
tone Girl i Bain de Soleil.
Ko se jo smatra prvim pronala-
zaem kreme za sunanje? Ranih
tridesetih, Milton Blake, hemiar
iz Australije sproveo je niz eksperi-
menata u cilju pronalaenja kreme
protiv opekotina od sunca. Osniva
LOreala, hemiar Eugen Schueller
pronaao je prvu kremu za sunanje
1936. godine.
Godine 1980., Coppertone je razvio
prvu kremu sa zatitom od UVA/
UVB zraenja.
P
Iz Europske komisije poruuju da
je vano znati da faktor zatite
(SPF) iznad 50 praktiki ne
poveava zatitu od opekotina
i UVB zraenja. Naime, ako se
ispravno koristi, SPF u rasponu
od 15 do 25 prua dovoljnu
zatitu od opekotina za osobe s
normalnom koom.
sredstva za sunanje
66
KAKO SE PRIPREMITI ZA SIGURAN BORAVAK NA PLAI ILI OTVORENOM PROSTORU
Poto je sposobnost koe naeg lica i tijela da se samostalno, prirodnim putem, zatiti od negativnih
utjecaja UV zraenja vrlo ograniena i individualno uslovljena, neophodna je upotreba kozmetikih
sredstava za zatitu od sunca sa zatitnim faktorom
Sunanje bez straha
obzirom na to da meteoro-
lozi i za ovo ljeto najavljuju
vrlo visoke temperature,
ako planirate da boravite
na otvorenom neizbjean
preparat koji svakako morate da imate
uz sebe jesu sredstva za zatitu od sunca.
Osim naoala za sunce i raznih kapa, eira
i kaketa, vano je da znate kako da oda-
berete kreme za sunanje koje e vas po-
uzdano tititi od UV-zraenja i opekotina.
Jedna od mjera
Pri izboru i kupovini zatitnih sredstava
za sunanje svako mora da vodi rauna o
sljedeem:
upotreba zatitnih sredstava za suna-
nje samo je jedna od mjera zatite od
sunevog zraenja,
preporuljivo je izabrati zatitni proi-
zvod koji prua zatitu i od UVA i od
UVB zraenja, jer su oba tetna za
ljudsko zdravlje (opekotine i rak koe
uglavnom su uzrokovani UVB zracima,
dok je UVA zraenje odgovorno za sta-
renje koe, tako da je takoer znaa-
jan inilac rizika od raka koe),
do donoenja novih EU propisa o ozna-
avanju zatitnih sredstava za suna-
nje, faktor zatite SPF (Sun Protection
Factor) je oznaavao i informisao po-
troae samo o zatiti od UVB zrae-
nja, dok je sada uveden i standardizo-
vani logo za zatitu od UVA zraenja.
Kako biste se potpuno pripremili za sigu-
ran boravak na plai ili na otvorenom pro-
storu i pri tome se zatitili od negativnog
utjecaja UVA i UVB zraenja, potrebno je
redovno nanoenje zatitnog sredstva, na-
roito nakon kupanja.
Iako bez sunca ne moemo da ivimo, ono
moe i ozbiljno da nam nakodi. Izmeu
ostalog, UV zraenje moe da oteti nae
oi, da prouzrokuje sunanicu, a na koi da
izazove opekotine i druga oteenja, koja
mogu da rezultiraju njenim prijevremenim
starenjem, ali i zloudnim oboljenjima.
Od negativnih posljedica sunevog zrae-
nja moemo vrlo uspjeno da se zatitimo
naoalama, kapama i eirima za glavu i
odjeom, kao i kozmetikim preparatima
sa zatitnim faktorom, ali i razumnim po-
naanjem, prvenstveno izbjegavanjem bo-
ravka na suncu u vrijeme najjaeg i najopa-
snijeg zraenja.
S
Iako bez sunca ne mo-
emo da ivimo, ono
moe i ozbiljno da nam
nakodi.
Priredila: Ana Filipovi,
ana@instore.rs
sredstva za sunanje
68
Sigurno i zdravo
sunanje
Poto je sposobnost koe naeg lica i ti-
jela da se samostalno, prirodnim putem,
zatiti od negativnih utjecaja UV zraenja
vrlo ograniena i individualno uslovljena,
neophodna je upotreba kozmetikih sred-
stava za zatitu od sunca sa zatitnim fak-
torom.
Djelotvornost kozmetikih sredstava za za-
titu (SPF - Sun Protection Factor) izraava
se brojem, pa pojednostavljeno, naprimjer,
zatitni faktor 15 podrazumijeva da je po-
trebno 15 puta due vrijeme izlaganja sun-
cu kako bi nastalo oteenje koe jednako
onom koje bi se dogodilo da uope nismo
upotrijebili sredstvo za zatitu.
Kozmetike preparate sa zatitnim fakto-
rom treba izabrati u skladu s tipom koe,
odnosno s njenim osobinama i nainom na
koji ona reaguje na sunce. U tu svrhu po-
stoje kozmetika sredstva s niskim (SPF 6
i 10), srednjim (SPF 15, 20 i 25), visokim
(SPF 30 i 50) i vrlo visokim (SPF 50+) zatit-
nim faktorom, koja naoj koi, u zavisnosti
od njenog tipa, omoguuju i adekvatnu -
nisku, srednju, visoku ili vrlo visoku - za-
titu.
Savjeti za izbor prepara-
ta za sunanje
Pri izboru preparata panju obratite i na
vrstu zatite, koja uglavnom moe biti
hemijska ili fzikalna. Pojednostavljeno,
preparati s hemijskom zatitom, odnosno
faktorom, prodiru u kou, te tetne zrake
neutraliu u koi, dok preparati s fzikal-
nim faktorom (najee mineralnim), dje-
luju na povrini koe, te na njoj formiraju
zatitni sloj koji odbija tetne zrake. Ne
zaboravite da namaete posebno osjetljiva
podruja - nos, elo, ui, lea, dekolte, kao
i tabane.
Kozmetike preparate
sa zatitnim faktorom
treba izabrati u skladu
s tipom koe, odnosno
s njenim osobinama i
nainom na koji ona
reaguje na sunce.
Pri izboru preparata pa-
nju obratite i na vrstu
zatite, koja uglavnom
moe biti hemijska ili
fzikalna.
Iako su podjednako efkasna, zbog nai-
na na koji djeluju sredstva s hemijskom
zatitom mogu da izazovu alergijske re-
akcije, pa se ne preporuuju osobama s
osjetljivijom koom, trudnicama i djeci.
Takoer, preparati s hemijskom zatitom
poinju da djeluju nakon otprilike pola
sata, a oni s fzikalnom, odmah.
Dalje, da bi bila efkasna, sredstva za za-
titu od sunca moraju da budu vodoot-
porna i moraju da tite i od UVB i od jo
opasnijih UVA sunevih zraka. Ali, iako
danas gotovo sva sredstva imaju i UVB i
UVA flter, bitno je da su oni zastupljeni u
odnosu 3:1, o emu svjedoi okrugli UVA
logo na pakovanju.
Savjeti za upotrebu pre-
parata za sunanje
U odreivanju koliine sredstva koju ete
nanijeti na kou ne tedite, tako da za
lice odmjerite otprilike jednu kafenu ka-
iicu, a za tijelo onoliko preparata koliko
vam stane u aku. Sredstva za zatitu s
hemijskim flterom nanesite na kou naj-
manje 30 minuta prije izlaganja suncu.
Neposredno prije nanoenja sredstva za
zatitu na kou ne nanosite preparate
za dnevnu njegu i parfem, kako ne biste
neutralizovali uinak zatite od sunca,
ali i izazvali alergijske reakcije. Takoer,
nemojte da zaboravite da je mokra koa
osjetljivija na sunce i da moe da izgori
oko etiri puta bre nego suha, pa sto-
ga odmah nakon izlaska iz vode ili ispod
tua idite u hladovinu, dobro se osuite i
ponovo namaite. Po pravilu, ak i ako se
ne kupate, otprilike na svaka dva sata po-
novo namaite lice i tijelo, jer UV zatita
znaajno slabi, ne samo od vode, ve i od
znojenja i upotrebe pekira.
Ne zaboravite da namaete posebno
osjetljivija podruja: nos, elo, ui, lea,
dekolte i tabane, za koja prema preporuci
nekih dermatologa moete da koristite
sredstva s visokim zatitnim faktorom,
bez obzira koji tip koe imate.
O kompaniji
Focus je jedna od vodeih agencija u Europi koja
se bavi ispitivanjem trita i savjetovanjem. Svo-
jim klijentima ve 20 godina prosljeuje podatke,
sistemska i programska rjeenja za obradu podata-
ka. U Focusu kontinuirano pratimo sve trendove u
oglaavanju i shodno tome se odazivamo nadograd-
njom naih sistemskih alatki, kako bismo zadovoljili
i najzahtjevnije korisnike. to se tie jugozapadne
Europe, najvea fokusiranost je na kvalitativnim i
kvantitativnim analizama trgovakih lifeta.
ocus analizira
broj objava u
lifetima trgo-
vakih lanaca i
maloprodajnih
trgovina i svojom
posebno razvijenom metodom
izraunava vrijednost GAV
(gross advertising value) pro-
mocija, odnosno njihovu bruto
oglaavaku vrijednost. Veu
vrijednost imaju objave koje su
pozicionirane na prvoj strani,
sa veom slikom i u lecima sa vi-
sokim bruto dometom. Rezultat
je naravno taj, da time doprino-
se veem kvalitetu promocije,
jer su one vidljivije potroau, i
samim tim ostavljaju vei efekat
na njega.
Ekskluzivno za InStore, za ru-
briku InFokus: Sredstva za sun-
anje, pripremili smo analizu
Sunane aktivnosti
za zdraviji ten
Autor: Vesna Blagojevi,
Focus Market Research
promotivnih aktivnosti po pro-
izvoaima i trgovinskim lanci-
ma u 2013. u odnosu na 2012.
(cijela godina).
U prvom grafkonu analizi-
ramo promotivne aktivnosti u
2013. u odnosu na 2012. Kao to
se moe i vidjeti iz priloenog, u
prva tri mjeseca promocija sred-
stava za sunanje gotovo da nije
ni bilo, to je donekle i razumlji-
vo. One poinju poetkom pro-
ljea, sa prvim sunevim zraci-
ma, u etvrtom mjesecu 2013.,
odnosno, u petom mjesecu
2012. kako sezona ide nadolje,
u tom duhu, oekivano, pada i
broj promocija ove kategorije.
U grafkonu broj 2 imamo pri-
kaz top 10 brendova koji su se
najvie oglaavali i gledano na
bruto oglaivaku vrijednost
(GAV), odnosno kvalitet same
promocije, moemo primijetiti
da je Beiersdorf sa svojim bren-
dom Nivea i dalje meu prva tri
Najzastupljeniji brend je Nivea, koji je prisutan u promocijama svih lanaca. Odmah iza njega slijedi Top
Ten, koji je uestvovao u promocijama svih lanaca, osim u Disu i Idei, a najkvalitetnije se promovisovao u
Interexu. Trei brend po zastupljenosti je Carroten, koji nije uestvovao samo u promocijama trgovakih
lanaca Idea i Interex
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Mjesec
Analiza promocija "SunProtection"- Srbija-
Intenzitet oglaavanja po mjesecima 2013./2012.
(Baza: Broj promocija)
Analiza promocija "SunProtection" - Srbija
Top oglaavani Brendovi 2013./2012.
(Baza: Bruto oglaivaka vrijednost)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%

2012
2013
velikana, a odmah poslije njega
dolazi i domai proizvoa Top
Ten! Takoer je primjetan i po-
rast promocija brenda Carroten,
sa 5% 2012. na gotovo 20%,
2013, a sa druge strane, pad
privatne robne marke Olea, sa
8% 2012. na 2% 2013.! Slinu
situaciju imamo i sa brendovima
Sun&Fun i Fine Dreaming. Veliki
dio promocija, gotovo 30%, od-
lazi na ostale brendove (ukupno
svi ostali brendovi koji su imali
manje promocija).
Treim grafkonom analizira-
mo udio top brendova koji su
se najvie oglaavali kod top 10
trgovakih lanaca. Jo je, gle-
dano na GAV, najzastupljeniji
brend Nivea, koji je prisutan u
promocijama svih lanaca. Od-
grafkon 1
grafkon 2
sredstva za sunanje
72
FOCUS: ANALIZA PROMOTIVNE PRODAJE PROIZVODA SREDSTAVA ZA SUNANJE U REGIJI
F
Kontakt:
Focus Market Research
Maculangasse 8,
1220 Vienna, Austria
Mobilni: + 38160 366 99 33
e-mail: v.blagojevic@
focusmr.com
www.focusmr.com
Posljednji grafkon nam nudi
analizu cijena (prosjek, minimal-
na i maksimalna) objavljenih u
lifetima trgovakih lanaca, razli-
itih SF faktora, od kojih i zavisi
cijena, za pakovanje od 200ml,
koje vai za najee oglaavano
pakovanje. Ako uporedimo 2013.
sa 2012. primijetit emo da nema
nekih veih odstupanja, osim u
sluaju maksimalnih promotiv-
nih cijena robne marke proizvo-
Analiza promocija "SunProtection"- Srbija
Udio proizvoaa-Top Brendovi kod Top 10 trgovaca
2013. /2012. (Baza: Bruto oglaivaka vrijednost)
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Lilly DM TEMPO INTEREX DIS Idea Super Vero Roda
Other Brands
Velnea
Multiactiv
Sun&Fun
TopTen
Carroten
Abbronzare
Olea
Garnier
Nivea
Razvoj cijene "SunProtection 200 ml "2013v2012 - Srbija
Baza: Promotivna cijena(Avg, Max, Min)
Robne marke proizvoaa & Privatne robne marke
626,87 645,99
455,87
637,94
1.769
1.355
969
975
229,99
199,9 199,99
389
0,00
200,00
400,00
600,00
800,00
1.000,00
1.200,00
1.400,00
1.600,00
1.800,00
2.000,00
MB 2012 MB 2013 PL 2012 PL 2013
Average
Maximum
Minimum
mah iza njega slijedi Top Ten,
koji je uestvovao u promocija-
ma u svim lancima osim u Disu i
Idei, a najkvalitetnije se promo-
visao u Interexu. Trei brend po
zastupljenosti je Carroten, koji
nije uestvovao samo u promo-
cijama trgovakih lanaca Idea
i Interex. Najviu bruto oglai-
vaku vrijednost sa svojom pri-
vatnom robnom markom imaju
Lilly i Idea.
aa, gdje cijena znatno pada u
2013., sa 1.800 na ispod 1.400 di-
nara. Takoer, prosjek i minimal-
ne promotivne cijene privatnih
robnih marki su u porastu 2013.
u odnosu na 2012., a minimalne
akcijske cijene kod brendova se
u 2013. smanjuju. Bez obzira da
li je u pitanju brend ili privatna
robna marka, u 2013. sredstva
za sunanje se kreu u istom cje-
novnom rasponu.
grafkon 4
sredstva za sunanje
74
MEDIANA: UPOTREBA SREDSTAVA ZA ZATITU OD SUNCA
D
olaskom ljeta, jakih sunevih zraka i perioda godi-
njih odmora sredstva za sunanje postaju jedna od
najdinaminijih kategorija na tritu. Ovom prili-
kom, koritenjem TGI baze podataka, eljeli smo da
vidimo kakvo je koritenje ove kategorije proizvoda
na tritima zemalja u regionu.
Posmatrajui penetraciju ove kategorije po pojedinim zemljama
regiona moe se primijetiti da je najvei procenat graana Sloveni-
je (65,6%) koristio sredstva za sunanje u posljednjih 12 mjeseci.
Znaajnije manja je penetracija ove kategorije na ostalim tritima,
u Hrvatskoj 50,5%, Srbiji 42,3%, Makedoniji 41,3% i u Bosni i Her-
cegovini 37,6%.
Kada govorimo u apsolutnim vrijednostima, trite Srbije broji 2,2
miliona korisnika sredstava za sunanje, trite Slovenije 1,1 mili-
on, dok na tritu Hrvatske ima 1,6 miliona korisnika ove kategori-
je proizvoda. Ako dodamo Makedoniju i BiH, ukupno na svim ovim
tritima postoji oko 6,5 miliona korisnika sredstava za zatitu od
sunca.
Ako govorimo o prosjenom broju pakovanja koje su potroai na
pojedinim tritima koristili u posljednjih 12 mjeseci i njihovoj
podjeli na velike, umjerene i male potroae, vidimo da je najvee
uee velikih potroaa (etiri i vie pakovanja godinje) na tritu
Srbije, dok je uee malih potroaa (jedno pakovanje godinje i
manje) znaajnije vee u Sloveniji i Hrvatskoj nego u Srbiji.
Ono to je zajedniko za sva trita regiona je injenica da je na sva-
kom od ovih trita najkoriteniji brend Nivea Sun i da se penetra-
cija ovog brenda kree od 23,7% u Makedoniji do 54,7% na tritu
Slovenije. Priblino 2,7 miliona ljudi je koristilo ovaj brend u zatiti
od sunca u posljednjih 12 mjeseci.
Izvor: Mediana TGI Slovenia 2013; N=4.107; Mediana TGI Croatia 2013;
N=3.966; Mediana TGI Serbia 2013; N= 5.274; Mediana TGI Macedonia 2013;
N=2.072; Mediana TGI Bosna 2013; N=2.006
6,5 miliona korisnika
Najvei procenat graana Slovenije (65,6%) je koristio sredstva za sunanje u posljednjih 12 mjeseci.
Znaajnije manja je penetracija ove kategorije na ostalim tritima, u Hrvatskoj 50,5%, Srbiji 42,3%,
Makedoniji 41,3% i u BiH 37,6%
Autor: Borislav Radojkovi, borislav.radojkovic@mediana.co.rs
www.medianagroup.net
SREDSTVA ZA SUNANJE:
Upotreba sredstava za sunanje u posljednjih 12 mjeseci
Posmatrajui ex-YU zemlje kao cjelinu, govorimo o priblino 6,5 miliona korisnika
sredstava za sunanje.
1.100.000 1.600.000 2.200.000 570.000 1.100.000
Prosjean broj pakovanja
Prosjean broj pakovanja koje korisnici sredstava za sunanje koriste tokom jedne
godine je priblian izmeu posmatranih trita i kree se od 1,5 pakovanja u Sloveniji i
Hrvatskoj do 1,63 pakovanja u Srbiji.
Prosjean broj pakovanja
Prosjean broj pakovanja koje korisnici sredstava za sunanje koriste tokom jedne
godine je priblian izmeu posmatranih trita i kree se od 1,5 pakovanja u Sloveniji i
Hrvatskoj do 1,63 pakovanja u Srbiji.
periskop iz regiona
POGLED IZ SLOVENIJE POGLED IZ HRVATSKE
Potroene
godine
Mega dogaaji
i kako potroiti
Pie: prof. dr. Mladen Vedri
Sloveniji smo, poslije proteklih prvih deset godina
lanstva u Europskoj uniji, glasno razmiljali o
nekakvoj izgubljenoj desetogodinjici. Utjecaj
aktuelne privredne, politike i moralne krize kod
takvih ocjena je bio vjerovatno ak i odluujui.
Jer...
Jedan od pokazatelja krize su i prevlaujue krajnosti u reakcijama
takozvanog javnog (odnosno veinskog) mnijenja. Odnosno
histerinost, banalnost i povremena neotesanost javnih rasprava o
prolosti, sadanjosti i takoer iako u posljednje vrijeme sve rjee
budunosti.
Ne slaem se s tim da je Slovenija, kao lanica Europske unije,
potroila cijelu desetogodinjicu. Potroili smo znatno vie, kako
vremena, tako i sredstava. Poetne godine samostalnosti, a to je
bio potpuno logian i smisaon odaziv na raskrajanje nekadanje
zajednike drave, preivljavali smo u borbi za preivljavanje, a u
zanosu za stvaranje nove drave. Sljedee godine pred oima smo
imali jasan cilj prikljuenje Europskoj uniji, savezu NATO i na
kraju krajeva jo i grupi drava sa eurom... Tome smo, bar naizgled,
prilagodili (ili rtvovali) sve. Vjerovali smo, da smo zaista uzorna
europska uenica, koja e uskoro dostii uitelje i sama postati
jedna od njih...
a rang-listi mega dogaaja, nacionalno, regionalno i
globalno, sigurno je da prva mjesta zauzimaju razliite
vrste sportskih dogaaja: olimpijada, europska i
svjetska prvenstva naroito fudbala, organizovanje
velikih koncerata, razliitog spektra i sadraja, u
rasponu od onog novogodinjeg u Beu, do gostovanja
Lady Gage ili Rolling Stonesa. Kada su u pitanju velika sportska
takmienja, ostvaruju se i znaajne investicije koje se planiraju i
pripremaju niz godina unaprijed, a realizuju postupno. Druga su ad
hoc dogaanja: velike priredbe.
Velike sportske priredbe pamte se i po ostvarenim takmiarskim
rezultatima, koji se sve bre mijenjaju, ali i po ukupnim dogaanjima
svijeta u jednom vremenu: Olimpijada u Minhenu, Svjetsko prvenstvo
u fudbalu u Francuskoj (!), Zimska olimpijada u Soiju. Grad Sarajevo,
pak, redovno se sjea i slavi godinjicu Zimskih olimpijskih igara,
odranih 1984. Zagreb pamti Univerzijadu 87 i sprema se da ponovi
neto slino, zajedno s gradom Rijekom, u godini 2016.
I tako, stie se do onih velikih dogaaja ispred nas. To je na prvom
mjestu Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Brazilu koje poinje ovog
mjeseca, nakon dramatinih kvalifkacija, gdje je svaka, od niza
odigranih utakmica, bila specifan marketinko-poslovni dogaaj.
Cijene promotivno-marketinkog programa u prime time rastu, u
zavisnosti od snage protivnika, ali i od dubine trita (drava) koje
se takmie. Nije isto igra li se utakmica s protivnikom ija zemlja ima
mali broj stanovnika, ili je pak rije o populaciji (i tritu!) od nekoliko
desetina ili stotina miliona stanovnika. Zatim, ko sve to prenosi
ukljuujui tree drave, takoer, direktno ili indirektno, rezultatski
zainteresovane.
Tokom dramatinog ciklusa kvalifkacija, u Hrvatskoj su pokuali
da izraunaju koliko moe da se dobije ako reprezentacija uspije da
stigne do Brazila ili koliko moe da se izgubi... ako... se ostane kod
kue. U moguim kalkulacijama poveanog prometa ukljuivan je
i utjecaj na rast BDP-a (?!), tako da je pokuano i da se kvantifkuju
svi oblici potronje: od one direktne turistike agencije, do onih
znatno veih izvedenih: potronja svih vrsta pia, prometa kafa i
restorana, prodaje sportske odjee i suvenira... do ezoterinih utjecaja
i podsticaja i na sopstveni vei angaman i postizanje boljih rezultata
na svim podrujima.
Za drave ije nacionalne selekcije igraju atraktivno i ostvaruju isto
takve rezultate, raste interes ope javnosti, to moe da se pretvori i
u poveani turistiki interes i poveanu zaradu opet itavog lanca
poslovnih dogaanja.
A poslije, kada smo osvojili sve...? Ostali smo bez ciljeva, pa je dola
i globalna kriza zbog koje je sve otilo do avola? Sve izgleda tako
istinito i jednostavo. Ali, da li je bilo uistinu (samo) tako?
Ne bih rekao. Ba u vrijeme ostvarivanja velikih slovenskih ciljeva
na poetku 21. stoljea naa drava je (odnosno mi u njoj) podlegla
samozadovoljstvu. Uz prividno lagano prikljuivanje Europi (iako je
to bio plod dosta zahtjevnih pregovora strunjaka), kod mnogih su
popustila i zadravanja. Prethodna mala pohlepa je rasla, kako kod
malog ovjeka, tako i kod veih preduzetnika. Privid Europe
kod nekih se pokazao kao mogunost da takorei preko noi
(odnosno s kreditima ili na leasing) postanu bogati i snabdjeveni do
kraja ivota. Domai politiari ubrzo su se vidjeli u glavnim ulogama
globalnih igraa iako su (i jo uvijek) dizali nos nad svim i svaim,
to se (jeste) dogaa(lo) u junom komiluku. U sutini su ostali
(duboko) lokalni i prespojeni sa provincijalizmom koji je poeo
svuda da se razmnoava, i (odnosno naroito) u javnim medijima.
Kao da smo na ivici najbogatije europske druine jedva ekali da
moemo da se igramo djeijih igara (orave bake, fantoma) u
svom pjeaniku i zaboravimo na svijet oko nas.
To ne vai za svakoga, ali je nesporno da je veina nas tu alosnu
priu pratila neodluno ili nezainteresovano kao da nismo upleteni
i da nije u pitanju naa budunost.
N
Nisam pesimista, ali vidim da se vrlo
teko izvlaimo iz klopke svega to
smo napravili. Rauni e dolaziti jo
dugo, a sa njima i upozorenja da se
moramo mijenjati i mi, zajedno sa
svijetom oko nas.
Pie: Igor Bergant, novinar TV Slovenije
U
Sigurno je da e otvarenje i prvu
utakmicu prvenstva, Brazil Hrvat-
ska, na TV ekranima pratiti pribli-
no dvije milijarde stanovnika kugle
zemaljske. Potencijal za predstavlja-
nje i sopstvene drave izuzetnog je i
trajnog marketinkog potencijala.
Pie: Milan ulibrk, glavni i odgovorni urednik NIN-a
POGLED IZ SRBIJE POGLED IZ MAKEDONIJE
Raun bez
krmara
Otpis
dugova
Pie: Mire Jovanovski, urednik, Utrinski vjesnik
isu prole ni tri sedmice od kako je Srbija dobila novu
Vladu, a njoj je ionako teak i nezahvalan posao
dodatno iskomplikovan. Ovoga puta ne zbog otpora
reformama, koji su u januaru natjerali prethodnu
Vladu da iz skuptinske procedure povue nove
prijedloge zakona o radu, privatizaciji i steaju. Sada
je reforme, bar na kratko, oduvala Tamara, koja je ostavila iza sebe
pusto ne samo u Srbiji, ve i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
tete se jo procjenjuju, a prema nekim raunicama samo bi ceh u
Srbiji, ako se direktnim dodaju i indirektne tete, mogao da dogura i
do dvije milijarde eura. ak i ako budu upola manje, teta e biti vea
od tri posto bruto domaeg proizvoda (BDP), pa e Srbiji biti potrebne
bar tri godine da se, uz oekivanu stopu privrednog rasta od jedan
posto, vrati na prologodinji nivo BDP-a.
Ni takva, u normalnim uslovima mizerna stopa rasta, meutim, nije
izvjesna, jer je i prije Tamare srpska privreda poela da posustaje
pa je u prvom tromjeseju ove godine rast BDP-a znaajno usporen
i bio je samo 0,4 posto. Da zlo bude vee, takav, gotovo zanemarljiv
rast, veoma blizak stagnaciji, ostvaren je uz rekordno visok budetski
defcit.
Ni ranije politiku elitu u Srbiji nije krasio ba pretjerani entuzijazam
za reforme, jer je bilo jasno da e, kada konobar konano upali svjetlo
u balkanskoj krmi, neko morati da plati sve ono to je vesela druina
u meuvremenu pojela i popila. A drava je svih ovih godina troila,
to bi rekao novi ministar privrede Duan Vujovi, kao pijani milioner.
Bez mjere, kao da raun nikada nee doi na naplatu. A i ako doe,
kao da e neko drugi morati da ga plati.
Poslije razorne Katarine, koja je ostavila najveu pusto iza sebe
u posljednjih 100 godina, reformski potencijal mogao bi dodatno
da splasne, uprkos zaklinjanju premijera Vuia i njegovih najbliih
saradnika da planirane reforme ne smiju stati i da e se one sprovoditi
paralelno sa obnovom zemlje. Bez obzira na to koliko je vrsta ta
rijeenost, nema nikakve dileme da e, uprkos najavljenoj fnansijskoj
i svakoj drugoj pomoi iz inostranstva, najvei teret obnove pasti
na ionako praznu dravnu kasu. To drugim rijeima znai da e ove
godine, kao vodostaj Save i mnogih drugih rijeka i potoka irom
Srbije, svoj historijski maksimum dostii i defcit budeta.
I bez Tamare novoj Vladi Srbije ne bi bilo nimalo lako. Sada e joj
biti jo tee. Zato se sa jo veim nestrpljenjem oekuje juli, kada bi
ministar fnansija Lazar Krsti trebalo da predloi rebalans budeta za
ovu godinu. Tada e biti jasno koji je put izabrala Vlada Srbije.
beanja su obeanja. Treba ih ispuniti, jer se
dobijeno povjerenje moe izgubiti. Valjda je i zbog
toga jo neformirana nova Vlada odmah nakon
prijevremenih parlamentarnih izbora pristupila
realizaciji dijela programa koji je vladajuoj stranci
VMRO DPMNE obezbijedio ubjedljivu pobjedu i 61
poslaniko mjesto, jedno manje za apsolutnu veinu. Jedna od
prvih mjera bila je snienje PDV-a sa 18 na 5 posto za stonu hranu,
aditive za stonu hranu i ivu stoku, kao i za proizvode za bebe i
kolski pribor.
Meutim, mnogo je polemika pokrenuo otpis dugova za socijalne
sluajeve koji imaju prema komunalnim preduzeima, zatim prema
bankama na osnovu tekuih rauna, salda za potroake kredite,
minusna salda na tekuim raunima i kreditnim karticama, kao i
prema elektrodistribuciji, za radiodifuznu taksu...
Valjda e do septembra, kada se oekuje da se donese odgovarajui
zakon, mnoga pitanja dobiti odgovor. U meuvremenu struna
javnost i graani su podijeljeni. Jedni smatraju da je mjera na mjestu
i da se uklapa u ideju o graenju ekonomsko-socijalne drave, dok
drugi smatraju da je to samo nagrada za nedisciplinovane. Ali, svi
se slau da ovakva mjera nije poznata nijednoj zemlji iz regiona.
U toku izborne kampanje bilo je najavljeno da e biti obuhvaeno
50.000 porodica koje spadaju u najranjivije kategorije primaoci
socijalne pomoi, porodice gdje su oba brana druga nezaposlena
ili ako je samo jedan u porodici nezaposlen vie od 12 mjeseci, kao i
porodice koje su zbog smrti ili teke bolesti promijenile materijalno
stanje i ne mogu da otplate dugove. Za taj cilj bit e formirana
zasebna komisija koja e pojedinano razmatrati svaki zahtjev za
otpis dugova.
U trinoj ekonomiji logino je da dominiraju indirektne dravne
mjere koje kreiraju uslove za ekonomski rast i razvoj i otvaranje
novih radnih mjesta, dok kod nas politike stranke fokus
stavljaju sve vie na populistike mjere koje su direktno mjeanje
u ekonomiju i uzrokuju distorzije sistema, smatraju kritiari.
Zagovornike ove ideje kau da e ona imati pozitivne efekte i
za dunike i za kompanije koje teko naplauju te dugove. U
Makedoniji ove godine ima vie od 180.000 blokiranih rauna,
od kojih je oko 120.000 rauna graana, a najvie ih je ba zbog
neplaanja kredita, komunalija, radiodifuzne takse...
Da bi se ova mjera u potpunosti implementirala bitne su i budetske
mogunosti. A one su ograniene, naroito s obzirom na to da
je MMF upozorio na budetski defcit koji pod hitno mora da se
smanji, jer e se u suprotnom dug zemlje ka inostranstvu znaajno
poveati.
N O
I bez Tamare novoj Vladi Srbije ne
bi bilo nimalo lako. Sada e joj biti
jo tee, jer e i manjak u dravnoj
kasi dostii historijski maksimum, a
upravo je sreivanje stanja u javnim
fnansijama bio jedan od etiri stuba
ekonomskih reformi premijera Vuia.
Mjera za otpis dugova prema komu-
nalnim preduzeima i bankama po-
krenula je polemike za i protiv. Ali,
svi se slau da ovakva mjera nije
poznata nijednoj zemlji iz regiona.
periskop
S
Da li nas plaa motivie?
vi mi dobro znamo da
motivacija ima veoma vanu
ulogu i znaaj u ostvarivanju
postavljenih ciljeva svake
kompanije. Postoje razne
teorije o motivaciji. Od ozbiljnih kao to
je Herzbergova do lokalnih kao to su: ne
mogu oni mene malo platiti, koliko ja mogu
malo raditi ili koliko para, toliko muzike.
Motivacija radnika je osnovni preduslov
dobro obavljenog posla. esto moemo
uti da zadovoljnog klijenta moe napraviti
samo zadovoljan zaposlenik, a rezultat
jeste pozitivno poslovanje cjelokupne
kompanije. Moderno usmjerene kompanije
danas ulau mnogo resursa u istraivanja
ta to njihove zaposlenike najvie motivie.
Postavlja se jednostavno pitanje: Zato
ljudi rade? Mnogi smatraju da ovo pitanje
nije potrebno ni postavljati. Naravno, da
je novac glavni razlog zato veina ljudi
radi. Meutim, da li je to zaista tako i da
li postoje jo neki dodatni faktori. Siguran
sam da postoje, a neki od njih su osjeaj
odgovornosti, izazov za postizanje uspjeha,
sticanje znanja, pozicija na kojoj se radi,
mogunost napredovanja itd. Ono to
sigurno jeste da je osobi mnogo lake raditi
ukoliko prepoznaje ove faktore, i da e
njena motivacija biti vea. Neka istraivanja
provedena na nivou Balkana pokazuju da
je za 50 posto zaposlenika ipak novac taj
faktor koji pokree svijet. S druge strane
15 posto smatra da je najbolji motivator
osjeaj vlastitog postignua. Iskustvo je
najbitnije za 12 posto ispitanika, za 10 posto
mogunost napredovanja, dok je za 7 posto
ispitanika uvaavanje i pohvala nadreenih
najbolji motivator. Neophodno je osvrnuti
se na na propuste koje kompanije rade,
kada su u pitanju motivacione politike. Lako
je uoiti da mnoge kompanije, pogotovo
one koje se bave prodajom, prave velike
greke i propuste pri defnisanju motivacije,
ema nagraivanja i bonus politika. Top
menadment esto gubi vrijeme nastojei
motivisati svoje zaposlenike u prodaji sa
planovima koje trebaju ostvariti da bi dobili
bonuse. Planovi su skoro uvijek usmjereni
na ostvarivanje prihoda i to veeg broja
prodatih proizvoda. Ovakav nain motivacije
samo poveava pritisak na prodavae, koji
moraju zakljuiti sve vei broj prodaja po to
veoj cijeni. Ali prisjetimo se menadmenta,
i osnovnog cilja kompanija. Zadovoljstvo
klijenata i stvaranje dodatne vrijednost je
neto emu sve kompanije trebaju teiti. Da
li individualni budeti koji se postavljaju
prodaji donose bilo kakav napredak u ove
dvije sfere. Mislim da ne. Nita od ovoga
ne stvara vrijednost za kupca. Samo se
mijenjaju pregovarake i prodajne politike,
gdje se trai od prodaje da radi vie, ali na
pogrean nain.
Poto su nam svima dobro poznate pozitivne
karakteristike vezane za motivaciju, treba
provjeriti da li postoje i neke negativne.
Ameriki profesor William Edwards Deming
je rekao: Plaa nije motivator. On ovu
svoju izjavu brani rezultatima istraivanja
koja su pokazala da kada ljude pitate da
procijene ta je vano njihovim kolegama
ili podreenim oni pretpostavljaju da je
novac na prvom mjestu. Ali ako pitanje
postavite direktno ta je tebi vano?
plaa obino bude tek na petom ili estom
mjestu. Ameriki psiholog Frederick Irving
Herzberg kae: Samo zato to premalo
novca moe iritirati i demotivirati, ne znai
da e vie i novca uveati zadovoljstvo,
ili pak dovesti do vee motivacije. Ako
prepolovljena plaa utjee na to da se
zaposlenikov moral smanji, to nee nuno
znaiti da udvostruavanje plae rezultira
Autor: mr. Kenan Utovi, voa Odjela za
unapreenje prodaje i razvoj poslovanja,
Sberbank BH d.d. Sarajevo*
boljim angamanom na poslu. Nagrade
kanjavaju. Uradi ovo i dobit e to, se
ne razlikuje mnogo od Uradi ovo ili e ti se
desiti ono. Sama po sebi nagrada ima dobar
utjecaj, no ukoliko se postavi kao zavisna
varijabla odreenog ponaanja, zaposlenik
moe osjetiti utjecaj manipulacije, te takva
nagrada poprima kaznenu notu. Takoer,
ne primanje nagrade moe se okarakterisati
kao kanjavanje. Nagrade naruavaju
odnose. Odnosi meu zaposlenicima se
esto niveliu na osnovu nagrada koje je
zaposlenik primio, to u konanici moe
dovesti do problema u meusobnoj saradnji.
Istraivanja su pokazala da najsigurniji
nain za unitavanje saradnje meu
zaposlenicima jeste kada ih menaderi
puste da se takmie za nagrade. U takvim
situacijama pored osoba koje su pobijedile,
vjetaki se stvaraju osobe koje smatraju
da su izgubile. Nagrade ignoriu razloge.
Menaderi esto koriste stimulaciju kako
bi zaposlenicima pruili podrku u njihovim
naporima da ostvare to bolje rezultate.
Kratkovidnost menadmenta ovdje se
oituje nastojanjima da se rijee interni
problemi, a ne prenese vrijednost za kupca.
Nagrade obeshrabruju uputanje u rizik.
Zaposlenici svjesni nagrade koja ih oekuje,
manje su spremni preuzimati velike rizike
u poslovanju, odnosno sputavaju svoju
kreativnost i tee ka sigurnosti. Nagrade
potstiu interese. Osobe koje obavljaju
svoj posao na perfektan nain, sigurno su
zadovoljne ako su dobro plaene, ali oni
svoj posao ne rade zbog novca, nego zbog
toga to vole to to rade.
U svakom sluaju motivacija je mnogo
vie od novca. Kau da motivacija ne traje
dugo. Pa, ne traje ni kupanje, zato ga i
preporuujemo svakodnevno. - Zig Ziglar.
*Miljenja i stavovi izneseni u ovom lanku pripadaju autoru i ne predstavljaju nuno stavove Sberbank BH d.d. Sarajevo
Motivacija radnika je
osnovni preduslov do-
bro obavljenog posla.
esto moemo uti da
zadovoljnog klijenta
moe napraviti samo
zadovoljan zaposlenik,
a rezultat jeste pozitiv-
no poslovanje cjeloku-
pne kompanije.
21
pivo i radleri
vox populi
oj mu kataloge raznih sa-
moposluga, prodavnica
namjetaja, tehnike robe,
cipela i kozmetike u kuu
unosi uz reenicu stigle
su ti novine. I to je istina.
Koliko sam nekada uiva-
la da sjedim uz olju kafe i
listam novine, danas uivam u listanju ka-
taloga. Mislim, kome je do novina. I u emu
uivati. U tome to je pet strana posveeno
rubrici koja se zove crna hronika, a sve osta-
le su jednako crne samo se zovu aktuelno, ili
iz zemlje ili kultura. Umjesto toga mnogo je
zabavnije gledati koje su cijene pavlake ili
utog sira, kaua na rasklapanje ili najnovije
maskare. Kataloge sam otkrila sasvim sluaj-
no, kada mi je stigao neki reklamni letak u
kojem sam mogla naruiti kataloge sa odje-
om, obuom, namjetajem i ime sve ne. I ja
naruila. I dva sata uivala listajui stranice
sa kojih nikada nisam kupila ni najmanju
sitnicu. Ali sam insistirala da mi i dalje do-
lazi. Bez obzira to me je pomalo iznervirani
glas sa druge strane telefona ubjeivao da
se katalozi alju samo muterijama. Ja sam
potencijalna muterija, objanjavala sam.
I ljubitelj kataloga. Oputaju me. I stvaraju
privid da sam se sita nakupovala. A dinara
nisam potroila. Niti sam makla sa kaua. Ne
sjeam se ovih kataloga kada sam bila dije-
te. U to doba se nije reklamirao eer, puter
ni teletina bez kostiju. Ali se sjeam da su
se redovno najavljivala poskupljenja eera,
putera ili mesa. I da su izazivale burne reak-
cije. Pred svako poskupljenje moja bi mama
nakrcala zalihe onoga to e poskupiti. Ako
se najavi da eer ide gore, sasvim je sigurno
da e svaka raspoloiva polica dobiti barem
kilu eera. Da se naprave zalihe. Ne znam ko
danas pravi zalihe. Osim pred kakav praznik
kad u svakoj samoposluzi ima osjeaj da
su najavili navalu zombija i da nita ve od
sutra nee biti kako je bilo, pa ljudi grabe i
pomahnitalo jure sa kolicima iz kojih urlaju
uzbuena djeca uvaljena izmeu suhog mesa
i gajbi sa pivom.
Danas vie ni ne javaljuju ta e da poskupi.
Prosto da pomisli kako nita ni ne posku-
pljuje. Kako sve cijene ugodno stoje i uskla-
uju se sa primanjima koja se ne poveavaju.
Danas se, zapravo, zbog svih kataloga stie
utisak da stvari postaju jeftinije. Jer se u tri
kataloga tri razaliite samoposluge naprosto
takmie ko e veim slovima napisati najpo-
voljnija cijena. I zaista, cijena se razlikuje
u ak pet feninga. to je znaajna uteda,
ako kupuje na tonu. Ako e samo jedno
pakovanje, ona ba i ne tedi, ali je katalog
napisao da je to najpovoljnije to e dobiti,
pa ti barem savjest moe biti mirna. Istini za
volju, desi se da paljivo itanje kataloga, a
ja ih ba itam paljivo, donese i zauujue
rezultate. Tako je razlika u cijeni dva ista TV
prijemnika u dvije razliite prodavnice vie
od dvije stotine KM. to nije uteda od pet
feninga, ali obzirom da sam televizor kota
preko tri hiljade maraka, u startu nije neto
zbog ega bih potrala u prodavnicu. Da ne
nestane. Katalozi su neka udobna, divna ku-
povina iz topline vlastitog doma koja mi se
svia i zbog toga to je kasa i aparat kroz koji
se provlai kartica na bezbjednoj udaljeno-
sti. Pa ako me i povue nevjerovatna povolj-
nost ormaria sa ladicama, pa i ako krenem
za novanik, ipak imam vremena da razmis-
lim da li mi stvarno treba dok se odvezem do
prodavnice. Osim toga, katalozi zaista i jesu
savremene novine, jer u njima prati sva mo-
gua kretanja. Od ekonomije, koja se jasno
vidi u izraenim cijenama i popustima, klu-
bovima pogodnosti i slinim akcijama, preko
sporta sa neizbjenim reklamama za svjetsko
prvenstvo na stranicama sa televizorima, do
politike izraene kroz nestajanje kataloga i
njihovu zamjenu mnogo manje zanimljivim
albumima sa sliicama koje se ne sakupljaju,
a koje prikazuju za koga moemo glasati na
sljedeim izborima. Uz ove sliice ne dolaze
jasno napisane cijene, ali se ponekad gotovo
vide. I cijene i popusti.
To koliko ja volim kataloge znaju sve prodav-
nice u kojima redovno kupujem. I u kojima
sam obavezno lan kluba potroaa. Pa mi za
dobro jutro zvoni poruka sa ponudom dana i
cijenom evapa vikendom. Moj mu se obino
okrene na drugu stranu i kroz san kae nisu
normalni, koga zanima cijena teletine sa ko-
stima u sedam ujutro. Ja kaem, neka. Zlu ne
trebalo. Nekada se po jutru poznavao dan.
Danas ga poznajem po cijeni putera na kilu,
mandarina i jagoda. U posljednje vrijeme uz
obaveznu napomenu da nisu rasla ni blizu
poplavljenih podruja. Kaem vam bolje od
svakih novina.
Kome je do novina? I u
emu uivati? U tome to
je pet strana posveeno
rubrici koja se zove crna
hronika, a sve ostale su
jednako crne samo se
zovu aktuelno...
Ja sam ljubitelj katalo-
ga. Oputaju me. I stva-
raju privid da sam se sita
nakupovala. A dinara
nisam potroila.
M
Potencijalna
muterija
i ljubitelj kataloga
Vedrana Seksan
Pie:
InStore OnLine
mjesto pravih vijesti
www.
instore.ba
instore.si
instore.hr
instore.rs
instore.mk
I
S
S
N

1
8
4
0
-
4
0
4
9 BOSNIA AND
HERZEGOVINA
BOSNIA AND
HERZEGOVINA

P
A
R
T
N
ER 20
13
/2
0
1
4

P
A
R
T
N
ER 20
13
/2
0
1
4

juni 2014

br. 64
godina VI

sredstva
za sunanje
Aleksandar Poznani,
MESO I MESNE PRERAEVINE

Broj64 (BiH) - P 78

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj64 (BiH) - P 78

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

juni 2014

Happy Tuna Argeta Biftek

Eva Argeta Cekin

Dobili ste potu

You might also like