BRODSKI ENERGETSKI UREAJI

CIRKULACIJA VODE U
GENERATORIMA PARE
S veu i l i t e u Ri j ec i
TEHNI KI FAKULTET
Prema nainu kako nastaje:
Prirodna cirkulacija (djelovanjem uzgona)
Umjetna / prisilna cirkulacija (pogonom pumpe)

Prirodna cirkulacija nastaje kao posljedica razllke izmedu gustoe vrele vode i pare.
Kod umjetne cirkulacije sila koja pokree radni fluid nastaje zbog pogona cirkulacijske
ili napojne pumpe.

Osnovni zadaci pravilne cirkulacije u generatoru pare:
Hlaenje materijala
Prenoenje topline
Usmjeravanje strujanja mjehuria pare

Cirkulacijom vode istodobno se osigurava odvoenje topline i hlaenje materijala
cijevi i tako sprijeava smanjenje kvalitete materijala (vrstoe) to bi nastalo zbog
pregrijavanja iznad doputenih radnih temperatura.
Strujanje vode uvjetuje prijelaz topline konvekcijom, koji je znatno vei nego
provoenje koje bi nastalo kada ne bi bilo cirkulacije.
Usmjeravanje strujanja mjehuria pare onemoguuje nagomilavanje u obliku tzv.
parnih jastuka na stijenkama, koji bi zbog loijeg prljelaza topline na paru uzrokovali
lokalno pregrijavanje, a u krajnjem sluaju i pregaranje te proputanje cijevi zbog
gubitka mehanikih kvaliteta materijala.
PRIRODNA CIRKULACIJA

uzl
<
sil
- zbog veega udjela mjehuria pare u uzlaznim cijevima koje su
intenzivnije grijane.

to je vei radni tlak, manji je uzgon u isparivakim cijevima zbog manje
razlike gustoe zasiene pare i vrele vode.
Glavni faktori o kojima ovisi prirodna cirkulacija vode u generatorima pare su radni tlak
te dimenzije i oblik isparivakog dijela.
Radni tlak u generatoru pare prvi je faktor ogranienja primjene prirodne cirkulacije
zbog njegovog utjecaja na razliku izmeu gustoe vrele vode bez parnih mjehuria (u
tzv. silaznim cijevima) te mjeavine vrele vode i mjehuria pare (u tzv. uzlaznim
isparivakim cijevima).
Budui da se usporedo s porastom tlaka smanjuju razlike izmeu gustoe vrele vode i
suhozasiene pare, sve dok se kod kritinog tlaka potpuno ne izjednae, istovremeno
se, proporcionalno smanjenju razlike tih gustoa, smanjuje i sila uzgona koja odrava
cirkulaciju.
Zato se prirodna cirkulacija moe primjenjivati samo kod generatora pare niih i
srednjih radnih tlakova, dok se prinudna cirkulacija koristi kod srednjih i visokih radnih
tlakova.
Uzimajui u obzir i drugi utjecajni faktor, odnosno hidrostatsku visinu cirkulacijskog
kruga, moe se postaviti gruba granica tlaka primjene prirodne cirkulacije kod
stacionarnih (kopnenih) generatora pare od priblino 160 bara, to je mogue uz
izvedbe s vrlo visokim ekraniziranim loistima.
Meutim, kod brodskih generatora pare raspoloiva je visina konstrukcije znatno
manja, pa se granica tlaka s prirodnom cirkulacijom sputa nie od 100 bara.
Cirkulacijski krug s prirodnom cirkulacijom ini sustav tzv. silaznih ("hladnih") i uzlaznih
(zagrijavanih) cijevi povezanih s parnim bubnjem, gdje se para odvaja od mjeavine
vrele vode i parnih mjehuria.
Kod jednostavnih cirkulacijskih krugova, parni bubanj i sabirnik spojeni su silaznim i
uzlaznim cijevima priblino istog geometrijskog oblika, s time to se uzlazne cijevi
nalaze u istim toplinskim uvjetima (priblino ista temperatura dimnih plinova).
Kada se uzlazne cijevi nalaze u razliitim toplinskim uvjetima i imaju razliit geometrijski
oblik, tada je cirkulacijski krug sloen jer su u njemu razliiti uvjeti koji utjeu na
cirkulaciju.
Kod sloenih cirkulacijskih krugova mogu nastati razliite smetnje u cirkulaciji, kao to je
stagnacija cirkulacije ili pojava cirkulacije u suprotnom smjeru, to moe uzrokovati
tetne posljedice u pogonu.
Osnovni cilj prorauna cirkulacije vode u generatoru pare je da se definiraju takvi uvjeti
strujanja vode, odnosno mjeavine vode i pare u silaznim i uzlaznim cijevima koji e
osigurati dovoljno intenzivno odvoenje topline sa stijenki cijevi, a time i njihovo
hlaenje
Karakteristina veliina cirkulacije je cirkulacijski broj C
D
D
C
C

gdje je:
D
C
- koliina vode u cirkulaciji
D - koliina isparene vode.
Cirkulacijski brojevi razliitih izvedbi generatora pare
Prirodna cirkulacija p<100 bar 160 bar < Umjetna cirkulacija
Proraun cirkulacije jednostavnih cirkulacijskih krugova
Proraun cirkulacije u cirkulacijskom krugu izvodi se tako da se izjednauju
sila uzgona prirodne cirkulacije i ukupan pad tlaka u krugu
Legenda uz prethodnu sliku i dijagram:

- D
p
- koliina proizvedene pare
- H
g
- visina cijevnoga snopa na kojoj se dovodi toplina
-
uzl
- gustoa fluida (mjeavine vode i pare) u uzlaznim cijevima
-
sil
- gustoa fluida u silaznim cijevima
- p
u,ef


efektivan uzgon u uzlaznim cijevima
- p
sil
- otpori strujanja u silaznim cijevima
- D
c
- koliina fluida u cirkulaciji
Ako voda ulazi u cirkulacijski krug s temperaturom koja je nia od temperature vrenja,
tada se ona mora najprije zagrijati dok u toki D ne dosegne temperaturu isparivanja.
Visina h
g
ukupna je visina cijevi na koju se dovodi toplina, visina h
z
je dio cijevi u kojem
se voda grije do temperature isparavanja, dok se na dijelu visine (h
g
- h
z
) isparava.
Uzgon, koji prema prikazanom cirkulacijskome krugu stvara cirkulaciju, odreen je
izrazom:
uzgon u zagrijakom dijelu cijevi uzgon u isparivakom dijelu uzlazne cijevi
gdje je:

sil
- gustoa vode u silaznoj cijevi

z
- gustoa vode u zagrijakom dijelu cijevi

m
- srednja gustoa mjeavine u isparivakom dijelu uzlazne cijevi (odreuje se
prema iskustvenim empirijskim izrazima
Uzgon koji nastaje u cirkulacijskom krugu troi se na svladavanje hidraulikih otpora
strujanja u silaznim i uzlaznim cijevima.
Korisni uzgon u uzlaznim cijevima, u uvjetima dinamike ravnotee, dobiva se ako se
od uzgona oduzme pad tlaka zbog otpora na dijelu cijevi od toke B do F, odnosno
Korisni uzgon troi se za svladavanje otpora strujanja
u silaznim cijevima od A do B, odnosno:
Prema tome, kod poznatih konstrukcijskih i toplinskih karakteristika generatora pare,
proraunu cirkulacije moe se pristupiti tako da se odredi promjena korisnog uzgona
p
u,kor
i pada tlaka p
sil
u silaznim cijevima ovisno o koliini vode u cirkulaciji D
c
.
Toka presjeka dobivenih krivulja odreuje stvarni protok vode D
c
u cirkulacijskom krugu
pri kojemu se uspostavlja ravnotea uzgona i nastalih otpora strujanja.
Proraun cirkulacije sloenih cirkulacijskih krugova
Sloeni cirkulacijski krugovi proraunavaju se jednako kao i jednostavni, ali je rad
mnogo opseniji.
Na primjer, sloeni cirkulacijski krug, kao na sljedeoj slici, sastoji se od tri reda uzlaznih
cijevi, koji su razliito toplinski optereeni.
Za svaki red uzlaznih cijevi odreuju se krivulje korisnih uzgona i ucrtavaju u dijagramu,
a nakon toga se korisni uzgon odreuje zbrajanjem uzgona prema protoku u pojedinim
redovima.
Pad tlaka u silaznim cijevima p
sil
, izraunava se takoer za razliite vrijednosti protoka
u cirkulaciji. Toka presjeka krivulje korisnog uzgona p
u,ef
, i krivulje pada tlaka u
silaznim cijevima p
sil
odreuje ukupni protok vode u cirkulacijskom krugu, dok
vrijednosti D
c1
, D
c2
i D
c3
predstavljaju protoke kroz pojedine redove cijevi.
Vidljivo je da je cirkulacija najintenzivnija u prvom redu, jer je on toplinski najvie
optereen
Faktori ogranienja i pogonski problemi kod
prirodne cirkulacije
Osnovni utjecajni faktori koji utjeu na cirkulaciju vode u generatorima pare su visinska
razlika ispirivakog sistema, razlika izmeu gustoa u uzlaznim i silaznim cijevima te
otpori koji se pojavljuju pri strujanju fluida u cirkulacijskom krugu.
Stacionarni generatori pare u normalnim uvjetima obino imaju dovoljnu visinsku
razliku, pa ona ne predstavlja ogranienje efikasne cirkulacije.
Meutim, kod brodskih generatora pare visinska je razlika vana zbog ogranienog
prostora na brodu.
Poveanje razlike izmeu gustoe u silaznim i uzlaznim cijevima kod nekih se
konstrukcija postie postavljanjem nekog drugog prijemnika topline izmeu njih, obino
pregrijaa pare.
to je radni tlak u generatoru pare vii, razlika izmeu gustoa postaje manja, pa je
prema tome opasnost od zastoja cirkulacije kod generatora pare s viim tlakom znatno
vea.

Osim toga, na razliku izmedu gustoa u silaznim i uzlaznim cijevima znatno utjee i
konstrukcijski oblik generatora pare, odnosno je li njegov isparivaki dio izveden kao
preteno ozraen ili konvektivni.
Kod ozraene izvedbe, uzlazne cijevi imaju oblik loinih ekrana koji su intenzivno
zagrijavani, dok su silazne cijevi nezagrijavane (hladne), jer se ne dodiruju s dimnim
plinovima.
Zbog toga je i razlika gustoa vea nego kod konvektivnih izvedbi, gdje su uzlazne cijevi
u podruju niih temperatura dimnih plinova, pa nisu tako intenzivno zagrijavane kao
ekranske cijevi.
Osim toga, konvektivne konstrukcije obino su manje visine, a cijevi su esto
postavljene koso, s vie zakrivljenja, ime se dodatno stvaraju vei otpori strujanja.
Jedan je od najvanijih zadataka cirkulacije usmjeravanje strujanja nastalih mjehuria
pare. Zato se u silaznim cijevima ne bi smjeli stvarati parni mjehurii, pa se valja brinuti
da se to ne dogodi, naroito ne pri padu tlaka u pogonu.

Tlak u silaznim cijevima moe pasti zbog naglog porasta optereenja generatora pare ili
zbog otpora na ulazu u silazne cijevi. Zbog pada tlaka snizuje se temperatura
isparivanja, te voda u silaznoj cijevi poinje isparivati uz stvaranje parnih mjehuria.
Najkritinije mjesto za stvaranje mjehuria je poetak silaznih cijevi jer je tu najnii tlak,
dok je na dnu cijevi mogunost isparivanja manja zbog veeg hidrostatskog tlaka u
cijevi.
Obino je isparavanje, zbog pada tlaka na ulazu u silaznu cijev, posljedica loeg
konstrukcijskog rjeenja. Na sljedeoj je slici prikazana raspodjela tlaka u parnom
bubnju u kojem je radni tlak p
r
.
Statiki tlak na ulazu u silaznu cijev p
ul
dobiva se ako se od ukupnog tlaka oduzme pad
tlaka na ulazu, koji se sastoji od pada tlaka zbog lokalnog otpora i pada tlaka zbog
ubrzavanja strujanja od 0 do brzine strujanja u silaznoj cijevi.
Negativne posljedice stvaranja mjehuria u silaznim cijevima otklanjaju se pravilnim
izborom njihovih dimenzija, odnosno pravilnim izborom brzina strujanja u njima.
Pri veim brzinama strujanja nee nastati zastoj u cirkulaciji, iako pritom u njima tlak
pada, a prema tome je i stvaranje mjehuria vee. Strujanje e povui nastale mjehurie
i odvesti ih u uzlazne cijevi, gdje oni povoljno utjeu na cirkulaciju.
Kod manjih brzina strujanja manji je pad tlaka i koliina stvorenih mjehuria, ali se oni
zbog male brzine gibaju suprotno strujanju vode i tako nepovoljnije djeluju na cirkulaciju
nego u prethodnom sluaju.
Na temelju iskustava zakljuilo se da su brzine strujanja od 0,3 do 0,5 m/s najkritinije
za nepoeljno stvaranje mjehuria i njihovo tetno djelovanje.
Jedan od efikasnih naina za postizavanje vee razlike izmeu gustoa vode izmeu
silaznih i uzlaznih cijevi je uvoenje tzv. "hladnih" silaznih cijevi, koje nisu u kontaktu s
dimnim plinovima. Daljnje poboljanje postie se uvoenjem pothlaivanja silaznih cijevi
s pomou tzv. stabilizacijskih komora ili ak hlaenjem samih silaznih cijevi, kao to je
vidljivo na sljedeim slikama.
Osnovni naini pothlaivanja silazne cijevi
Karakteristini sluajevi prirodne cirkulacije vode
1. Cilindrini generator pare s jednom plamenicom
Cirkulacija je postignuta kruenjem vode
oko plamenice. Redoslijedom dimnih
kanala (I, II, IlI) dobiva se intenzivnije
zagrijavanje manje mase vode na desnoj
strani plamenice i manje zagrijavanje
vee mase vode s lijeve strane
plamenice.
Desni dio vodenog prostora ima ulogu
uzlazne strane, a lijeva silazne strane.
Da bi se poboljalo kruenje, napajanje
se treba obavljati u gornjem dijelu lijevog
prostora.
2. Cilindrini generator pare s vertikalnim cijevima
Prikazanim rasporedom dimnih kanala
dobiva se razlika u intenzitetu zagrijavanja
izmeu pojedinih dijelova vodenog
prostora.
Ugradnjom dimnih cijevi velikog promjera u
podruju slabijeg zagrijavanja taj dio
postaje silazni, a intenzivnije zagrijavan dio,
s cijevima manjeg promjera, ima funkciju
uzlaznog dijela.
U takvoj konstrukciji izvodi se esto
pomoni brodski generator pare sa
samostalnim loitem.
3. Brodski kombinirani qenerator pare Howden - Johnson
Ovdje postoje dva cirkulacijska kruga oko
plamenice i uzdu generatora pare, koji se
stvaraju postavljanjem isparivakih cijevi u
skretnoj komori.
Ovisno o rasporedu dimnih cijevi,
napajanje je centralno ili bono.
4. Sekcijski generator pare s prednjim bubnjem
Prikazani poloaj bubnja primjenjuje se
najee kod brodskih generatora pare
gdje je konstrukcija uvjetovana
preglednou bubnja ili kod stabilnih
postrojenja gdje to diktiraju smjetajni
uvjeti.
S gledita raspodjele koliine topline,
orijentacija ovoga cirkulacijskog kruga
nije povoljno rjeenje jer se intenzivno
zagrijava silazni, a manje uzlazni dio
kruga.
5. Brodski generator pare Integral
Generator pare ima intenzivno
ekranizirano loite.
Kao i kod prethodnog, postoje dva
paralelna cirkulacijska kruga.
Prvi ini hladne silazne cijevi i loini
ekran.
Drugi krug ine zagrijavane silazne
cijevi i uzlazne cijevi koje su smjetene
ispred pregrijaa, prema loitu. Jedne
i druge ine cijevni snop.
6. Brodski generator pare Bauer - Wagner
Kod dvobubanjskog generatora pare
cirkulacija je zasnovana na
nezagrijavanim silaznim cijevima.
Loite je obloeno s desne strane s vie
redova nezagrijavanih silaznih cijevi i
jednim redom ozraenih uzlaznih cijevi, a
s lijeve strane snopom cijevi u kojemu su
prva dva reda ozraena.
Taj snop je uzlazni dio. Koncepcija ovog
generatora pare koritena je za glavne
brodske generatore pare .
7. Klasini generator pare Yarrow bez hladnih silaznih cijevi
Trobubanjski generator pare ima
dvodijelnu isparnu povrinu; dijelovi su
simetrino postavljeni i paralelno vezani
za parni bubanj.
Pregrija pare ima dva dijela, simetrino
postavljena izmeu povrina isparivaa
pri emu su paralelno vezani.
Prema tome, postoje dva paralelna
cirkulacijska kruga: lijevi i desni.
Kod oba kruga uzlazne su cijevi
smjetene prema loitu, a silazne iza
pregrijaa.
8. Generator pare Yarrow s hladnim silaznim cijevima
Povrine isparivaa i pregrijaa pare
nisu rasporeene simetrino jer je
pregrija pare smjeten samo na
jednoj strani.
Loite je podijeljeno ekranskom
zavjesom na dva dijela. Zavjesa se
opskrbljuje vodom s pomou
sabirnika i hladne silazne cijevi, a
sama je uzlazna.
9. Strmocijevni generator pare s dva bubnja bez hladnih silaznih cijevi
Uzlazni dio sistema ine ozraene i
intenzivno zagrijavane cijevi smjetene
prema loitu, a silazni dio ini snop
konvektivno grijanih cijevi.
Da bi se poveala razllka u prijemu
topline uzlaznog i silaznog snopa,
izmeu njih se najee ugrauje
pregrija pare.
Ako je mogue, silazne cijevi treba
prikljuiti za vodni, a uzlazne za parni
prostor parnog bubnja.
10. Strmocijevni generator pare s dva bubnja i hladnim silaznim cijevima
Nain formiranja cirkulacijskog kruga je
slian kao i u prethodnom sluaju.
Da bi se osigurala bolja cirkulacija u
silaznom dijelu, ugrauju se na
krajevima bubnja hladne silazne cijevi.
PRISILNA CIRKULACIJA
Osnovni faktori ogranienja prirodne cirkulacije su:
radni tlak koji utjee na razliku gustoe vode u uzlaznim i silaznim cijevima,
geometrijski oblik generatora pare, o kojemu ovisi visina stupca koji djeluje na
prirodnu cirkulaciju, i
otpori strujanja unutar cirkulacijskog kruga.

Dok u generatoru pare s prirodnom cirkulacijom oblik i raspored ispirivakih cijevi
moraju omoguiti prirodnu cirkulaciju vode, kod generatora pare s prisilnom
cirkulacijom, cijevi se mogu postavljati prema raspoloivom prostoru, to je naroito
znaajno kod brodskih izvedbi.

U naelu se razlikuju dva tipa prisilne cirkulacije:
optona (C > 1, obino je C = 4 10) - "La Mont"
protona (C = 1) - "Benson", "Sulzer"
Kod prisilne optone cirkulacije, otpore strujanja fluida svladava cirkulacijska pumpa.
Kod prisilne protone cirkulacije, otpore strujanja fluida svladava napojna pumpa.
Generatori pare s radnim tlakom veim od 120 bar najee se izvode s prisilnom
cirkulacijom.
Generatori pare s prisilnom cirkulacijom prikladni su za rad s manjim optereenjem, jer
strujanje vode u njima ne ovisi o optereenju, ve o radu cirkulacijske pumpe.
Generatori pare s optonom cirkulacijom
Najpoznatiji tip generatora pare s optonom cirkulacijom je "La Mont", iji je shematski oblik
prikazan na sljedeoj slici:
Generator pare "La Mont"
Generatori pare s protonom cirkulacijom
Najpoznatiji tipovi generatora pare s protonom cirkulacijom su "Benson" i "Sulzer"
Kod generatora pare tipa "Benson" cijevi su meusobno neposredno spojene, pa nema
odjeljivaa vode na prijelazu izmedu isparivaa i pregrijaa pare
"Sulzer" jednocijevni generator pare ima cijev u kojoj se, prolazei kroz generator pare,
voda zagrijava i isparuje, a nakon toga para se pregrijava.
To su najee jedinice velikog kapaciteta, pa se vie takvih cijevi spaja paralelno u
cijevni sustav uzlaznih i silaznih cijevi.
Na poetku svake takve cijevi, a na izlazu iz zagrijaa vode, ugraen je priguni ventil,
kojim se osigurava jednolika raspodjela vode u paralelno spojenim granama.
Na izlazu iz isparivaa para sadri 2-4% vlage i prije ulaska u pregrija prolazi
odjeljivaem kapljica vode, koji je karakteristini dio Sulzerova generatora pare.
Tu se s vodom odstranjuju i preostale soli sadrane u njoj i tako sprjeava njihovo
taloenje u cijevima pregrijaa pare.
Osim toga, odjeljiva kapljica vode sprjeava da voda prodre u cijevi pregrijaa, a time i
naglu promjenu temperature materijala pregrijaa kada se generator pare pokree ili
kada se prestane loiti.
Generator pare tipa "Benson"
Generator pare tipa "Sulzer"
Cirkulacija kod U-M generatora pare
Cirkulacija kod U-M generatora pare
Cirkulacija u kutnocijevnom generatoru pare