vetina - Ne postoji propisan nain kako se postaje menader. Prof.men., mora da prihvati izazov da celog ivota usavrava i see i svoju olast delovanja. !ora da poseduje odre"ena zvanja i vetine. #n ide na fakultet i koluje se, ali mu to ne garantuje da $e iti doar menader. !enadment je jedan dostojanstven poziv za mukarce i ene koji ele da se posvete delotvornom i efikasnom funkcionisanju ljudskih zaj. organizovanih poduhvata. Proces menadmenta je proet% - &omunikacijom, - !otivacijom, -'o"enjem i -#dluivanjem. Karijera menadera moe iti primamljiva iz nekoliko razloga% 1.( Izazov-zog uspen. okon- anja nekog posla )( Drugarstvo - *iti deo timskog rada i to uspeng, +.( Isticanje - *iti ispred drugih, onaj koji vodi poslove ,( Mo - !oete da utiete na tok nekih doga"aja i ponaanje drugih ljudi. -( Nagrade-&ao posledica uspeha, .( Rad za zajednicu. Postati aktivan lan drutva i pruati usluge // ljudima u zajednici. ). i -. su ista pitanja 0 Kakve (Koje su glavne oso!ine" stavovi i #onaanje menadera kao #reduzetnika$ su % & 'tavovi i #onaanje( - orijentisan je na promene sa preuzimanjem odgovornosti, - imaju$i na umu celinu preduzima promene u svom delokrugu, -orijentisan je na udu$nost, razvoj i dugoronu perspektivu, - stvara nove resurse i uslove za nove poslove, - koristi povoljne prilike. ) *dnos #rema saradnicima - razvija neposrednu i neformalnu komunikaciju - favorizuje strune i talentovane saradnike, - razvija razmenu miljenja i duh saradnje. + 'vojstva li,nosti - upornost 1 - agilnost 1 - intuitivnost 1 - dinaminost 1 - energinost. +- Koji su administrativno% ta!ski organi i kakvi su im osnovni zadaci$ 2dministrativno-taski organi su% poslovni sekretar, sekretarica, doma$ica i dr. #snovni zadaci% poslovi prijema, klasifikacije informacija, organizovanje sluenih putovanja. adm. tehnika priprema sastanaka, protokol, ... .- Na!rojati + klju,na elementa na koje tre!a da se orijentiu industrijski menaderi$ Nauno-tehnoloki proces, trite, ekologija. /- Izvori za regrutovanje kadrova- Pretraivanje raspoloivih kadrovskih potencijala moe iti% unutranje 3u okviru preduze$a( 0 premetanje na drugo radno mesto, unapre"enje, ... i spoljanje 3van preduze$a( 0 konkursi. 0- 1d%2ock%kratska struktura kao model organizovanja- 4leksiilan model organizovanja je pogodan za dinamiko okruenje i kompleksne poduhvate. 3entraln element je menadment uz podrku strunjaka. Prednost je oeze"enje visoko-kvalitetnog menadmenta. 4- Maslovljeva teorija #otre!a- 5ijerar2ija 6 #otre!a( 1. fizioloke potree 3hrana, voda, ...(, ). sigurnost, +. potrea za pripadanjem, ,. potovanje i -. samopotvr"ivanje. Prioritet na ovoj skali su egzistencijalne potree. &od menadera je samopotvr"ivanje na prvom mestu, a kod izvrilaca su fizioloke potree. 7-Normativni model odlu,iva% nja #rema 8artolu- #uhvata , faze% 1.( identifikacija prolema, ).( generisanje alternativnih reenja i procena alternativa, +.( izor 0 odluka, ,.( primena i pra$enje spro- vo"enja odluke. &9- Preduzetnitvo i mena% dment- Menadment je proces planiranja, organizovanja i kontrolisanja rada ljudi u datim uslovima radi postizanja ciljeva. Proces menadmenta je proet% - &omunikacijom, - !otivacijom, -'o"enjem i -#dluivanjem. &valitativne i kvantitativne promene unutar preduze$a u interakciji sa odgovaraju$im promenama u okruenju stvorile su potreu za organizacijom 3aktiviranje i integrisanje ljudi -menadmentom(. 3ilj - je oekivano eljeno stanje u kome trea da se na"u poslovni sistemi po isteku nekog unapred definisanog vremenskog perioda. :loge su sre"en skup ponaanja koji se oekuju od nosioca aktivnosti. Preduzetnitvo je stva-ranje promena u cilju kori$enja poslovnih potencijala. &&- ;ta je normativ materijala$ Normativ materijala je specifikacija svih potrenih vrsta materijala u odre"enim koliinama da i se proizvela jedinica proizvoda. 5potrea normativ materijala je u domenu ekonomisanja utroaka. &)- Klasi,ni metod ocenjivanja menadera- #cenjivanje menadera na osnovu 16-1- linih karakteristika koristi se raspon od odlinog do nezadovoljavaju$eg. 7ine karakteristike% saradnja sa osoljem, analitika svojstva, vredno$a, sposonost procenjiva- nja situacije, poznavanje posla, sposonost izvravanja zadataka, uspeh u sporovo"enju planova. &+- Intervjuisanje- 8azgovor sa kandidatima, + vrste intervjua% 1( #rogramiran 3pripremljen skup pitanja(, )( im#rovizovan 3ez pripre- mljenih pitanja( i +( kom!inovan 3kom. ova dva 0 unapred pripremljena pitanja i asocijativna pitanja u toku razgovora(. &.- 'istem #raenja za#oslenog- #uhvata% 1( prisustvovanje na poslu, )( radne rezultate, +( promene posla, ,( unapre"enja, -( posena zalaganja, .( pohvale i nagrade, 9( disciplinske prekraje, :( posena ouavanja, ;( kori$enje strune literature, interneta, 16( ocena menadera. &6- ;ta je mo i koje su #odloge moi$ Mo je mogu$nost delovanja na ponaanje drugih. Postoje% - formalna mo$ 3hijerarh.struktura i nivo poloaja( - mo$ na osnovu informacije, - nagra"ivanje i - kanjavanje 1utoritet je pravo odlui-vanja, izvo"enje akcije i usmeravanje drugih u materiji koja je po- vezana sa dunostima i ciljevima poloaja. *dgovornost je oaveza izvravanja dunosti za postizanje ciljeva na polo-aju. &/- Prikazati menadersku strukturu PP'%a- <trukturu zaposlenih u pred.sainj. - menaderi 3razliitih nivoa( i - izvrioci u razliitim sluama, sektorima i sl. Menaderi su ona lica koja imaju u svojoj nadlenosti podre"ene. Izvrioci su oni koji nemaju podre"ene. <ienivovska organizaciona struktura #reduzea ima svoj uticaj i na menadersku strukturu, pa postoje slede$i% 1( vrhunski menaderi 3direktori, pomo$nici(, )( srednji menaderi, svi ostali menad. koji imaju podre"ene menadere nieg nivoa iz grupe srednjih ili menadera prve linije i +( menaderi prve linije, svi oni iji su neposredno podre"eni izvrioci. =raf.prikaz menad.strukture%>>> &0- Makro" mikro i in=ra orga% nizaciona struktura- <tvaranje organizacionih resursa podrazumeva projektovanje org. struktura 1 - 3makro org- struktura 0 ouhvata podelu rada u okviru celine do najnieg nivoa? ) -mikro org- strukture 0 detaljna podela rada do novoa radnih mesta sa opisom svakog radnog mesta u sistemu i + -in=ra org- struktura 0 odnos pojedinih jedinica, opis funkcionalnog sadraja(. &4- Proizvod kao generator z!ivanja u #reduzeu- &7- Kako se klasi=ikuju indi% katori rezultata- Renta!ilnost je odnos doiti i angaovanog kapitala. Pro=it je razlika ukupnog prihoda i ukupnih rashoda. Produktivnost je odnos ostvarenog i utroenog u datim uslovima Povraaj ka#itala @@@@ )9- Plan #otre!ni2 #roizvodni2 ka#aciteta- podrazumeva uskla"ivanje potrea trita i proizvodnih kapaciteta na odre"enom nivou po kvartalima. 1( &ontinuirana proizvodnja )( Aiskontinuirana proizvodnja )&- 'metnje #ri komuniciranju. &lasifikacija prema elementu u procesu komunikacije% 1. #oiljalac in=ormacije 3sele- kcija informacija, zadravanje inf., formulisanje poruke, improvizacija, kori$enje neformalnih inf.( ). kanali 3mediji( 3prekid na vezama, umovi, uka i dr.( +. #rimalac in=ormacije 3razli- ito shvatanje pojedinih izraza, predrasude, predvi"anje va- nih informacija(. ))- ;ta je 2arizma a ta vizija$ <izija 0 posedovanje ideja u vezi sa krupnim promenama i sposonosti da se ojave te ideje i pridoiju saradnici. 5arizma 0 sposonost i vetina entuzijazma, poverenja u svoje snage i potovanje, lojalnost. )+- Prokomentarisati su!jekti% vnu #odrku u #rocesu me% nadmenta- ).- ;ta je cilj PP'%a$ 3ilj je neko udu$e stanje u kome trea da se na"e sistem posle odre"enog vremena. )6- :loga menadera kod #renoenja ovlaenja za odlu,ivanje- )/- 1utokratski stil vo>enja- 1( Aonoenje svih odluka ez konsultacija podre"enih. )( #d podre"enih se oekuje striktno izvrenje zadataka prema datim uputstvima, +( ez poznavanja ciljeva u narednoj etapi 3kanjavanje 0 propratna pojava(. )0- ?unkcionalne org- jedinice- su struno homogenizovane, specijalizovane za zadatke koji su u datim uslovima procenjene kao potrene za normalno funkcioni- sanje neke celine. )4- Do#rinos ?ajola nastanku" razvoju menadmenta- administrativna doktrina 0 postavio temelj iz olasti 1-ljudskih upravljanja i rukovo- "enja 3ljudska znanja( i ) - sadraj adm. poslova 3pre- dvi"anje, planiranje, organi- zovanje, komandovanje, uskla- "ivanje i kontrola(. )7- Ponaanje ena kao menadera- porast procentualne zastupljenosti ena menadera. Bene 0 vie orijentisane na me"uljudske odnose, naklonjene participativno demokratskom stilu rukovo"enja tj. harmoninim ljudskim odnosima, interesuju se za proleme zaposlenih i kvalitet radnog ivota. +9- i .- su ista #itanja Na!roj + klju,na el- na koja tre!a da se orijentiu industrijski mena% deri$ +&- Model 3*PP'I*- - kompleksna optimizacija poslo- vno prozvodnog sistema u interakciji sa okolinom. - <talna provera usvojenih reenja tokom vremena, proizvod mora iti u centru od poetka same ideje. - 5 fazi planiranja razvoja pripreme 0 nalaziti najolja reenja na azi timske interakcije, sistemski priliv povratnih informacija. +)- Plan razvoja #roizvoda- ++- :loga Interneta u o!ez!e>ivanju #otre!a menadera za in=ormacijama- 1(mogu$nost prostornog dislo- ciranja korisnika, )( rad na rastojanju, odravanje sastanaka ez naputanja radnog mesta, +( direktan pristup izvetajima, eksterne aze podataka, ... +.- 5ausova teorija vo>enja- #onaanje vo>e moe konstruktivno da uti,e na motivaciju i zadovoljstvo podre"enih u ostvarivanju ciljeva. 4okus je na usaglaavanju ciljeva pojedinaca i ciljeva grupe. , stila vo"enja% 1 -direktivno )- prijateljsko 3sugestija(, +-vo"enje orijentisano na dostignu$a i , - participativno. +6- Motivaciona @RA teorija- @ egzistencijalne #otre!e 3elja za fiziolokim i materijalnim doroitima( R relacione #otre!e 3me"ulju- dski odnosi( A razvojne #ote!e 3inovacije(. Cadovoljena potrea ne gui motivacioni uticaj. 4leksiilna teorija jer vie odgovara radnim odnosima. +/- Proizvodni #rogram ta je i kako se #ravi #roizvod$ P.p. predstavlja specifikaciju proizvoda po vrstama i koliinama sa odgovaraju$im cenama prodaje i kotanja za odre"eni vremenski period. +0- *!u,avanje i #ermanentno o!razovanje- *!u,avanje 0 sticanje znanja radi ispunjenja zahteva na radnom mestu. Progam o!u,avanja indivi- dualizovan u sluajevima kod prijema novog zaposlenog, izmena u nainu poslovanja, premetaja ili unapre"enja. +4- Prikazati #rocesualne org- jedinice- javljaju se u industrijskoj proizvodnji, uslunim delatno- stima usled porasta sloenosti proizvoda i porasta oima proizvodnje. *!u2vata skup srodnih operacija 0 tehnologija rada sloenih po strukturi zastupljenih operacija. +7- ;ta je individualni tretman- specifian pristup koji trea da omogu$i svakom pojedincu prilikom raspodele zadataka i uloga respektovanje linih potrea i aspiracija. .9- Metod ocenjivanja za#osleni2- !etod rangiranja 3svaki izvrilac se poredi sa drugima(, metod stepenovanja 3+ stepena% odlian, zadovoljava i nezadovoljava(, analitika metoda 3odnos prema poslu, kvalitet i kvantitet oavljanog posla(. .&- Komuniciranje nadole" komuniciranje nagore .)- 'tilovi i #onaanja vo>a- Dri stila% 1( autokratsko 3donoenje odluke ez konsultacija(, )( demokratsko 3konsultovanje sa lanovima grupe( +(Blaisser%=aireB 3potpuna sloo- da lanova grupe( demokratsko 0 participativni. .+- :loga menadera kod #renoenja ovlaenja za odlu,ivanje- ..- ;ta je sistematizacija radni2 mesta$ odre"ivanje prema% stepenu stru- nosti, radnom iskustvu, roju izvrilaca, strunom znanju, ... , a zamenaderska radna mesta postoje dodatni kriterijumi% inte- ligencija, komunikativnost, inte- gritet, ... .6- Pismeno komuniciranje- postoje mail i drugi olici informisanja. #vaj olik omo- gu$ava uspostavljanje kontakata sa ve$im rojem osoa na jedinstvenoj osnovi. Prednosti% omogu$ava se kori$enje crtea i slika. <laosti% nema indivi- dualizovanog pristupa, povratna sprega moe da izostane. ./- :smeno komuniciranje- naje$i olik me"usonog komuniciranja.#mogu$ava mo- mentalnu reakciju sagovornika. Aru#no komuniciranje 3spee olik( 0 formalan i neformalan. 'astanak 0 uslov je formulisan cilj, roj uesnika, zapisnik, ... .0- Pravila sluanja- 4 #ravila( 1($utati dok drugi govore, )( atmosfera oputenosti, +( razumevanje za rei sagovornika, ,( ne upadanje u re, -( strpljenje, .( savladavanje temperamenta. 9( <hvatite sr poruka postavljanja pitanja. .4- Never!alno komuniciranje- ostvaruje% 1( kinezi,ki 3pokreti ruku, tela, glave(, )( #roksemi,no 3prostorno ure- "enje radnih prostorija(, +( #arajezi,ko 3smeh, ton, glas, zevanje( i ,( s#oljni izgled 3ode$a, kozme- tika, nametaj(. .7- Kom#leksne org- jedinice- zaokruivanje celine, relativno samostalne u odnosu na kompaniju. Prednost% proizvod u potpunoj posve$enosti svih resursa. !ogu iti trajne i ograniene vremenskim roko- vima. Drajne posve$ene proizvodu, periodine se orazuju za jedan projekat. 69- ;ta je renta!ilnost$ Poslovni indikator koji pokazuje odnos do!iti i angaovanog ka#itala- Prag rentailnosti 3kritina taka 0 oim proi- zvodnje u kome preduze$e ne ostvaruje ni doit ni guitak(. 6&- Postu#ak utvr>ivanja menaderski2 #otre!a za in=ormacijama- 1.( identifikacija radnih mesta? ).( snimanje aktuelnog stanja, +.( sprovo"enje ankete, ,.( identifikacija cilja, -.( analiza strukture i sadraja zadataka, ..( ocenjivanje funkcija mena- dmenta. 6)- Projektni menadment- Projektni menadment je preovladavanje organizacione zatvorenosti i poteko$a u komunikaciji. Prednost je lociranje potpune odgovornosti na menaderu projekta za poduhvat u svim elementima i celini 3rok, resursi, kvalitet, fin. sredstva(. 6+-Kontrola predstavlja #roveru izvrenja #o #lanu i standardi% ma. Do je proces aktivnosti usmerenih na sagledavanje, analizu i proveravanje planiranih ciljeva i ostvarenih principa. Napraviti plan, vriti u#o% e>ivanje #lanirani2 sa ostva% renim" podnositi izvetaje o odstupanjima, preduzimanje mera. 6.- Kriterijumi za radno mesto- -struno znanje, -stepen strunosti, -radno iskustvo, -moral. Ca menadersko radno mesto% -inteligencija, -komunikacija, -integritet i -linost. 66- Dosije za#osleni2- <adri osnovne podatke, -optu iografiju, - radnu iografiju 3pre dolaska u preduze$e i u okviru preduze$a(, -redovno kolsko orazovanje, -podaci o permanentnom ora- zovanju, -ocene i miljenja o dosadanjem radu. 6/- Podela rada- Ao podele rada dolazi kada #osao #o o!imu ili sloenosti #revazilazi normalan radni #otencijal jednog izvrioca- Ava kriterijuma podele rada 1- kvantitativni 3po oimu( i )- kvalitativni 3po strunosti(. Na nivou poslovnog sistema% 1-tehniki, )-komercijalni i +-finansijski sektor. 60- Ceritorijalne org- jedinice- Ava tehnika oeleja% u matinoj firmi 1-podela na org. jedinice i )-podela na dislocirane terito- rijalne org. jedinice 3kadrovski resursi, sirovinski resursi, trite i regionalni razvoj.( 64- 3entralizacija i decentra% lizacija- ?aktori centralizacije tj- dece% ntralizacije su( -misija P<, -oim proizvodnje, -sloenost proizvoda, -gloalizacija, -koncentracija kapitala, 'te#en centralizacije tj-decentr. je mera koja se odre"uje u skladu sa specifinim uslovima poslovanja i koja je podlona promenama. 67- *!jasniti odnos o#erativnog i godinjeg #laniranja- *#erativni - period do godinu dana ili jo kra$i. Aodinji #lanovi su deo sre- dnjeronog plana 3zadatak da oezedi realizaciju srednje- ronog plana u posmatranoj godini(. /9- Demokratski stil vo>enja- /&- 'istem #raenja za#oslenog- ouhvata% -prisustvo na poslu, -radne rezultate, -promene posla i -unapre"enje, -posena zalaganja, -pohvale i nagrade, -disciplinske prekraje, -kori$enje strune literature, interneta. /)- Kanali za akviziciju kandidata- /+- Kadrovski resursi PP'%a- /.- Plan razvoja- ouhvata% -plan razvoja prozvoda, -razvoj nove tehnologije, - modernizaciju opreme, -razvoj materijala. Plan razvoja trea da ude usmeren na konkretne projekte za koje trea odrediti cilj" resurs i rok zavretka- /6- ;ta je cilj$ 'truktura vremenski odre>eni2 ciljeva- Eilj je oekivano stanje poslovnog sistema po isteku odre"enog vremena. Dugoro,ni ciljevi su strateki, na vie godina. 'rednjero,ni ciljevi su za period od 1-- godina i taktiki su. Kratkoro,ni ciljevi su operativni i ouhvataju period do 1 godine. //- Cestovi kao #rovere svojstava li,nosti- <lui da se na azi pore"enja izdvoje kandidati koji najolje zadovoljavaju zahteve ta radnim mestom. 'rste% 1-testovi osetljivosti 3ula sluha, vida, ...(, )-testovi inteligencije 3memorija, rzina, razmiljanje(, +-testovi psiho-motorne spretnosti, ,- testovi znanja, vetina i --testovi linosti. /0- Menadment #roizvoda- /4- Menadment #roizvodnog #rograma i #aradigma-