Zlatko

Lukic
KAKO SU
ISLAMIZIRANI
BOGUMILI
Proces islamizacije
Bo5njaka
poieo se odvijati vei u
prvim godinama XV stoljeia'
a ne tek dolaskom
Bosne
pod Turke, kako se najdesde misli.
Nekropola
steiaka
- Radimlje
kod Stoca
Pop Bugumil
je
mitska ili
legendarna
lidnost koja se
javila
u
Bugarskoj 927.
godine. Propovije-
dao
je
svoje udenje u Bizantu, Grd-
koj i Makedoniji,
a umro
je
969' To
su podaci prezbitera iz Carigrada sa
kojima upoznaje
Vatikan i
PaPe
iz
tog perioda
(ukupno sedmoricu).
Istidem ovo
jer
tada
je
Btzant
jo5
uvijek
pod
Patronatom
Svete
Stolice.
Leon VII, StjePan
VIII,
Marin II, Agapit II, Ivan XII, Le-
on VIII i Benedik V uPozoravaju
na pojavu hereze bizantske careve,
ali oni u toj
Pojavi
nisu vidjeli
opasnost,
jer
su zaokuPljeni
krva-
vim dinastidkim
borbama za Kon-
stantinov
prijesto. Naime, tada ra'
tuju car Vasilije
Makedonac
i uzurpator Jovan
I Cimiskija'
Prvo spatlivanle
bogumila
izr'rseno
je
u Dalmaciji
po zapovijedi
kralja Sicilije
Roberta,
Zg.tZ.tOZZ,
godine. 1110.
godina spaljeno
je
trideset
i troje heretikaizMa'
kedonije
i Bugarske
p-o naredbi bizantskog
cara Alekseja
I Komnina, u Carigradu'
Izmedu 1172. i 1180.
po odlukama
sabora,
koji
je
vodio veliki Lupan Stefan Nemanja,
spaljeno
je
Sezdeset
i sest bogumila
iz Makedonije,
Raske i zete. 1190. bogumili
alture u Bosnu Kulina
bana u osobama
dva brata, zlarara: Matije i Aristodija
iz
Apuhje.
Mladi brat
postaje
prvi djed
(biskup) bogumilski
i u listinama se zove Ras-
tuiij.
Bosanski.
1199.
r;ski Zupan, brat Stefana
Nemanje,
Vukan tuZi se
papi Ino-
dentu III daje Bosnu
i banovu
porodicu zahvatrlaheres.
Zato 1203' godine, po naredbi
istog pape, iolazi
njegov
legai Ivan de Kazemaris u Bosnu sa uputom da navede
Kullna Lana
i Bo5nja-ke
da ie odreknu bogumilstva.
Taj din avjuracije
(odricanja od
vjere) desio se na Bilinom
polju
(Zenica) 8.4.1203.
godine. Legat
je
kao taoca odveo
banouog
sina u Vatikan,
a
-"pieobra6ni"
heretici svi se vrati5e
ponovo svojoj
vjeli
-
bogumiistvu,
po onoj maksimi:
nije grijeh utajiti svoju
vjeru pred drugima
d1 b-i
je
,uJuuuo
u ,r.u
(slidno
je
u islamu). Vidjev5i
da nisu imali uspjeha, sav katolidki
i
pravoslavni
svijet okomio
se na Bosnu. Mada se krSianstvo
rascijepilo
u velikom.ras-
i<olu 1054.
godine, smetala
im
je
Bosna kao leglo treie vjere
(bas kao danas)' Paraleno
sa kriZarskim
ratovima
u Paleslini vode se vojne i protiv Bosne. U Svetoj
zemlji ho6e
da oslobode
Isusov
gfob od "nevjernika", a u Bosni hode da zatru "nevjernike"
u za-
detku.
Prvi rat protiv bogumila 1234-1239. vode ugarski kralj Andrija II Arpador-id
koji sa sjevera Salje vojvodu Kolomana, a sa
juga
napada
Johanes
Vildhauzen, domi-
nikanski biskup kog 5a1je papa Grgur IX. U to doba bogumili dobivaju sjedi5te u lv{o5-
trama od bana Matije Ninoslava koji laZno, kao i Kulin ban, prelazi na katolidanstvo.
da bi po odlasku inkvizitora Vildhauzena vratio se bogumilstvu. Iza ranjenog inkvi-
zitora dolazi biskup Ponsa, ali ni on ni5ta ne postiZe. Drugi rat 1244147. vodi za ugar-
skog kralja Beiu III senjski biskup, franjevac Filip, ali u tri bitke biva potuden od
Stjepana
(pradjeda Hrvoja Vukdica Hrvatinida) te postaje knez Dolnjih Kraja
(Bo-
sanska Krajina). Treii rat voden
je
1254. i ban Prijezda I prima katolidanstvo, a sina
daje za taoca. eetvrti rat traje cijelu 1283. i bribirski knezovi Pavle, Mladen i
Juraj
postaju vladari skoro pola Bosne od 1299. Peti sukob nije imao snagu rata, vei velike
isrrage; 1326. franjevadki inikvizitor Fabijan dolazi da prekrsti Bo5njake, ali bez us-
pjeha,
jer
na prijestolju
je
prvi moini vladar, bogumil Stjepan Il Stipo5. Stoga 1340.
po Sesti put dolaze inkvizitori na delu sa generalom franjevaca Gerardom, ali i on biva
protjeran. Sedmi sukob
jerat
1356158. Sirokih razmjera pod paffonatom Inodenta IV.
Progone se bogumili u Bosni, Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, ali Vukac Hrvatinid,
veliki vojvoda bosanski, u nizu pobjeda uspje5no zavr(ava rat, Dakle, od 1190. godine
bogumilska vjeraje prisutna u Bosni, a od i353. dobiva snagu zvanidne drZavne vjere.
To
je
odito po nizu dokumenata
(darovnice, oporuke, pisma i diplome) u kojima su pri-
padnici bogumila izvr5ioci tih dokumenata, a dijaci
(pisari) i logofeti (kancelari na
dvorovima velika5a) autori svih tih tekstova.
Kakva
je
to vjera kada se odrLala u sedam kriZarskih pohoda? Kako se odrlala
kada su se skoro svi kraljevi bosanske vladarske dinastije Kotromanida deklarisali kao
katolici? Prvo, Kotromanidi nisu mogli protiv svog naroda,
jer
to
je
besmisleno. Dru-
go, Bo5njane-bogumile Stitili su velika5i koji su veiinom i sami bili bogunuli. Bitan
je
podatak da su po smrti Tvrtka i dva velika5a
(a kasnije njihovi nasljednici) Hrvoje
Vukiid Hrvatinid i Sandalj
Hranid Kosaia
postavljali i zbacivali po svojoj volji svih
sedam preostalih kraljeva. Bili su toliko modni da su sami kovali svoj novac i imali
svoje carine netraleci ni fomalnu dozvolu bosanskih kraljeva za to'
A vjera bogumilska
sastojala se u ovome: svijet
je
djelo dva tvorca, duhovni
je
svijet stvorio Bog, a materijalni Eavo. Jer, po logici bogumila, nemoguie
je
da
je
ova-
ko lo5 svijet mogao
,stvoriti
dobri Bog. Zato za njih kr5danska crkva ni ne moZe da
bude BoZija crkva. iovjek
je
spoj andeoske du5e od Boga i tijela od Davola. Isus
Krist
je
samo dovjek i nije uskrsnuo,
jer
tijelo
je
materijalno i poslije smrti se raspada,
a du$a ide na nebo. Odbacivali su kr5tenje djece vodom (er i ona
je
materija), krstili su
odrasle Duhom. Nisu imali crkve, obrede su vr5ili u kuiama
-
hrLama Osuduju crk-
tenu raskoS, odbacuju krst kao simbol i instrument Isusove muke, Zive oskudno, ve-
getarijanci su (er zabranjuju prolijevanje krvi), bave se samo ratarstvom i zanatima,
:trogo zabranjuju alkohol,
petak im
je
dan odmora, imaju veoma strog post (kao u
:slamu). Lenidbaje
gradanska, a ne vjerska. Molitva im
je
samo
jedna
-
Oienai, auz
.1u zazivaju Svetog Duha. Propovijedi su na narodnom bo5njadkom
jeziku,
a pismo im
.':
bosandica. Zajednidka im
je
ispovijed pred cijelom hiZom. Kod primanja novog
;lana u zajednicu inicijant se okrene na istok, na glavu mu stave Ivanovo Evandelie,
svi su u krugu oko njega i polaZu ruku na Evandelie dok novi vjernik kledi u sredini.
Odjeven
je
u crnu haljinu koja
je
za pojasom vezana crnom uzicom. Postavljaju mu pi-
:enjaiz doba
profanog Zivota
(test), a inicijant odgovara. Po5to ustanove da
je
kandidat
zavrijedio da bude medu njima, okupljeni izgovaraju Oienai, a inicijant ponavlja za
"iima
-
i time
je postao krstjanin. Krstjani su "disti" i "mlsni". iisti su oni koji se
21
strogo
drZe
posta, a ostali
su mrsni. NiZi
rac". A vodeii disti strojnikje
"djed"'
Dugo se vremena
Postav-
ljalo pitanje nestanka bogumila
i islamizacije
Bosne. Taj
Proces
se podeo odvijati
ve6 u
Prvim
godinama
XV stolje6a,
a ne tek
dolaskom
Bosne
Pod
Turke, ka-
ko se najdeSde misli'
Bosna
je
bila upravo
idealna za tslamiza-
ciju: katoiidanstvo
je
Pustilo
ko-
rijenje samo
u vladarskoj
dinas-
tiji Kotromanida,
velikaii lavi-
raju
po potrebi unutarnJe
i vanj-
ske
politike izmedu
bogumrl-
stva
i katolidanstva.
a bo(njadki
puk
je
bogumilski.
a1i istovre-
meno sve
vi5e osjeca da se mora
nekome
prikloniti
kako bi sadu-
krstjani
su "strojnici", a to su
"gost" i "sta-
vao svoju
egzistencr.lu.
Da
Pridu
pravosiavtj'i
i1i katoiiaanstr:u
nije dolazrlo u obzir,
jer
i-m se vjersko ubjedenje
nije ni u
'd".nu
poki^palo sa moralnim
poretkom hri56anstva.
eak i da su bili samo heretidka
set<ta hriSCanstva.
kako se poku5ava objasniti
bogumilstvo,
bogumili
mu ne bi pri5li
poslije sedam
kn'ar ih kriZarskih
ratova'
osim
toea. orri
upad
Turaka u Bosnu datira u kolovozu
1388.
godine, a prvi
stalnr
garnizonlurske.'oiske
postoji u Hodidjedu
(Sarajevo) od^1424'
godine, detrdeset
godinJpnje
zranrenog
iolarta
Bosne
pod Osmanlije.
VaZan fakat
je
i to, a govori o
iv4esti
bo-eumrla
kola- se na51a u krizi, da
je
predzadnji
bosanski
djed 1425'
godine
zuao
Barata
(sina Ishak-bega,
osnivada Sarajeva)
da ih Turci
zastite od inkvizitora'
franjer,ca Jakor-a
de \Iarkij-a.
To nije nista novo ako se znada su i prije velike voj-
vode Hrvoje i sandalj 1oni.
njihovi
preci, a i potomci, svi su p_o ubjedenju
veliki bo-
gumili. ili tarem
za-iti"rnici
i simpatiieri bogumila),
pa i sami Kotromani6i,
u svoje
doba zr-ali
Turke 73 5r oje saveznite
u borbama
protiv Venecije'
Ugarske
i Dubrovnika'
Znail.Turci
i islam imali
su dovoljno
vremena da dobro upoznaju
politidku i vjersku
klimu u Bosni i Boiniake-bogunule.
Sa vjerskog
aspekta
i bogumilstvo
i islam su vjera
Knjige
(lnaiit
-
Et'anielje.
Tit'rar
-
Stari zavjet,
Zebur i Sukufl. Obje
vjere zabranjuju
l,,iioie.
siike.
relikri_ie.
zrona
i nemaju svetih tajni. Obje vjere imaju svoje proroke:
(Iilrahim
-
Abraham.
\uh
-
Noa, Musa
-
Mojsije,
Harun
-
Aron, Jakub
-
Jakov'
iurur
_
Josip.
sulejman
_
solomon),
a islamski
prorok Isa a.s. za bogumile
je
Isus,
dakle i za bogumrle
i za islam
je
Muhamed
a.s. onaj navjesteni
Paraklet, obedan
od
Isusa. a
poslan od Boga. Bosnjaci
su vidjeli da im islam ne dira u Boga, Stavise' da su
leoma slicni
u oodirnlm
taikima. Sa ekonomskog
gledilta bogumili
su bili slobodan
ziialj u Bosni. Plemrcr
i kraljevi od njih nisu traZili namete'
jer oni sami od seniora
nisu dobirrl
zer:r-ru,kao
5to
je
sludaj na zapadu da kralj opatijama
i samostanima
daruje
imanjai.
Tr, i
jesre jedan od giavnih razioga Sto su se bogumili
odrZali u Bosnr
kao zvaniina
religi.la
riie od drjesiopedeset
godina' od velikaKa nisu trazili nikakva
materijalna
dobra.
osin zaitite
Tivota- Ono malo okuinice bilo im
je
dovoljno'
jer
nisy
podlijegali
ni sedntitti
iniesnom
rehkaSu) nt desetini
(kralju)' Te namete su
pla6ali
Natpis Kulina-bana
22
samo
kmetovi, a ne bogumili.
Turci su to dobro
znali. Tradicionalno
orrjentalna
mud-
rost i poreski sistem u"o.u
razvijen
joS
iz doba bagdadskog
kalifata r u Bosni su im
rije5ili dva bitna problema:
vjersl<r i financijski.
Uveli su porez
-
dimarinu
-
porcz na
oinjiste i dimnjai
po ku6i. Ta dimarina,rli
diizja, bio
je
porez koji
je
trebao
placati
,iu[i do*u"in
loji nije nosio tursko ime. Bogatiji
katolici i plemi6i su ga plaiali kako
bi zadrLali
moguinosi
ispovijedanja
svoje vjere. A po5to Bo5njaci od ranije nisu navik-
li da daju ni kralju ni vjlri, pametno su izabrali
praktidno rje5enje: odludili su da svo-
jevoljno udu
pod okrilj!
islama. Primanjem
vjere, islam im
je
omogu6avao
da zadrle
svola imanja, status slobodnih
ljudi,
jednom rijedju
-
da produZe svoju egzistenciju'
Time se u praksi pokazaia ispravna
maksima, onaj humani ajet256'
iz sure El-Bakara:
,,U
vjeri nema prisiljavanja';.
Ovim vjersko-moralnim
propisom izraLava se puna slo-
boda
vjere. znadi, mogli-su,
da su htjeli, nesmetano
da nastave ispovijedanje
bogu-
milstva.
Normalno, bogumili
nisu znali 2a256. ajet, ali su mudro5iu srca izabrali
pravo
rje5enje. Vremenom, od Saraieva
i centralne
Bosne,
po zaseocima i selima, niz kanjone
rUeka,
preko vrletnih
planina, do gradi6a i gradova, u koncentridnim
krugovima Sirio se
nezausiavljiv
talas islimizacije.
HodZe, uz pomo6
"distih" bogumrla,
i5li su Sirom Bo-
sne i obja5njavali
Bo5njacimi
prednosti primanja islama. Nigdje u povijesnoj literaturi
,r1" ,uill]"i"n
podatak da
je
netko
pod prinudom ili prijetnjom primio islam.
U iot<u nitolito
godinu,_r.lativno
brzo, BoSnjaci
primise islam,
pa iz tog doba
postoji narodna izreka:
iJud"t
Zivko
-
danas
Jahija,
rudao Vuk
-
vederao Kurt, rodio
se Gvozden
-
a oZenio Demir."
Islamizacija
je
i5la doista tako brzo da vei 1463.
(kada
je
Bosna dosla pod osmansku
vlast) rodeni brat hercega Stjepana
Vukiida Kosaie,
isak, tj. Isabeg Hranusid,
dojuderasnji
bogumil,
postaje prvi sandZakbeg
Bosne-
(Poz-
:rato
je
da
je
sa tom
praksom nastavljeno i u narednim
stoljeiima,
jer
ko 6e bolje poz-
.uvuii dusu svog naroda
nego sunarodnjak,
koji
je
i sAm iznikao iz Bosne i u genima
rosi mentalitet
ivojih BoSnjaka).
Ne samo da bogumili nisu
pruZili otpor turcima
pri
tsrajanju
Bosne i lslamizaciji,
nego su zaista svjesno izmedu omlznutog
Vatikana
i
..,,,. prlrtonice islama
-
Istanbula izabrali
Istanbul,
vidjev5i u njemu i za sebe svjethju
::ducnost.
Mada su bogumili
bili veliki protivnici
prolijevanja
krvi, u povijegli
je
-.rao
podatak da su oniir svojoj borbi za opstanak
(islamski: dl.ihad) izmedu 1450.
i
--53.
godine zapalilidetiri
samostana:
Fojnicu,
Busovadu,
Vitez i Kiseljak i pobili sko-
:
,
sve fratre. Bez namjere
da opravdavam
bogumrle,
bila
je
to ogordena borba za op-
.:.rak, borba za golo
jreZivljavanje
na sopstvenoj
zemlji
(upravo kao danas)' uzrok
r-,3 SU kraljevi Sti"pu"
Toma5
i++Z-1,+eD
i njegov sin Stjepan
Toma5evii
(1461'
,_:5_1)
koji od bogumila
postaju
gorljivi katolici. Da bi pokazali svoju lojalnost Vati-
.:r-,-.
3 izstraha pred Tuicima,
oni protjeruju bogumile
iz Bosne. Odekujuci
pomoi sa
:::Ca
(koja
je
izostala)
oni iseljavaju bogumile
(to podsjeia na etnidko dis6enje)
i
-..,_:,
bogumrli-BoSnjaci
traZe azil u Dubrovadkoj
Republici,
koja im rzlazi u susret.
: , :...ran1u
islama nbSniaci
su
jedini
imali privilegiju u Osmanskoj
imperiji da su se
-:_:-- rez-prethodne
vi5imjesedne
obuke u sultanovim
aharima
prijaviti u
janjidare'
*:..1,
,e
brat
po ocu zadnjeg bosanskog
kralja Stjepana
Toma5evida,
sin Katarine
K
-raie.
Zigmund
u Sesnaestoj
godini primio islam i kasnije
postao Ishak-oglu,
san-
-.-:,.ri!
nokrajine
Karasi u Mal,oj Aziji. A sin Stjepana
Vukdi6a Kosade i stridevii
,.
--.r,"o
Isabegu Hranubicu
-
sada vet, amidLic
(er tako
je
ispravnije),
bivii
r:;1e
pan Hercegorid.
od 1470.
je
Hersek Ahmedpasa
i veliki
vezir od 1497. do 1515'
,
-.
.,-::nu
Bajazitu II. MaLmutpaSa
Horvat
je
praunuk Dragi5e,
rodenog brata
I{rlija
\ ukdiia Hrvatiniia.
Po ovome se vidi da su i velikaSi
prelazili na islam, a ne
:-, :
-.:.
,;il nuk. Zato ne dudi da
je
u povijesti zapisano mnogo bogumilskih
poro-
23
dica koje su kompletne prelazile na islam: Mihajloviii, Brankovidi, Maridi, Bogo-
.ieviii,
Martiii, Borovinidi, Crnetiii, BodiroZiii, Kau5i6i, KonjhodZidi,
Jablaniii,
Krajdinovidi, Pavlovidi, Nikoliii, Rajkoviii, Sokolovidi, Kovaievidi, Babi6i, Dra-
gi5i6i, Hercegovidi, SamardZidi, Sestokrilovidi, Vrane5evidi i Stjepanovi6i. Neka od
ovih prezimena su se izgubila, a neka su postala istovremeno i muslimanska i hrvatska
i srpska.
Kljudni termin, kada
je
rijed o islamizaciji Bosne,
je
-
poturica. Istoriografija,
povjesnidari i lingvisti dugo su lomili koplja oko tog pojma, oni koji su primili islam u
XV stoljeiu naravno da nisu odmah nazivani musiimanima. Taj termin
je
nastao kas-
nije. JoS
je
manje moguie da su se zvali Turci. Neki lingvisti su za Bo5njake koji su
primili islam govorili: poturiili se.Toje samo djelimidno tadno,
jer
Turci su donijeli
islam u Bosnu. Zbog nekritidkog rezonovanja doSlo
je
do toga, sasvim neispravno, da
je
nastala od glagola glagolska imenica: poturiiti ss
=
poturica. Drugi su tumadili da su
se Bo5njaci "poturili" ili preturili, znadt- prevrnuli se iz
jedne
vjere u drugu. NajbliZe
logici
jezika je
slijedede: Turdin u bo5njadkom izgovoru (koji
skraduje mnoge izraze)
se kaZe: Ture. Isto tako, rrjed polovina u na5em bo5njadkom
jeziku je:
po. Dakle,
po-turica
Qtoturica)
je
dovjek koji
je
samo napola Turdin, odnosno musliman (u vjer-
skom, a ne nacionalnom smislu). Znadi
-
pola
je
musiiman, a pola
je joS
uvijek ne5to
drugo: ili bogumil, ili katolik ili pravoslavac. (Kao,
naprimjer, Njego5eve poturice iz
Gorskog vijenca). Dokaza za to ima i materijalnih, ali i psiholo5ko-socijalnih, i dan-
-danas: Prvo,
jasno je
da dojudera5nji bogumili nisu tek tako mogli iz svoje svijesti
izbrisati vjeru svojih predaka. Zato se i
jesu joS
dugo poslije priznanja islama zvali:
Milomir Begovid, Filip Pa5ii, ili: Adem Vukovii, Enesbeg Markovid, a ta imena
stoje r danas uklesana u steicima Sirom Bosne. Drugo, ti isti steici su
jedini
preZivjeli
spomenici srednjevjekovne Bosne. Ni
jedna
crkva ih nije nadZivjela. Od napultenih
crkava, od kamenja njihovog, gradeni su saraji, ku6e, hanovi. U steike novi muslimani
(t!i poturice) nisu drrali,
jer
to su nekropole njihovih djedova i odeva. Oni, ste6ci, su im
sjeianje Sta su bili
prije no Sto su primili islam.
Musiimani su ljubomorno duvali stedke od onih koji su sebi htjeli graditi kuie.
Ta uspomena na svoje korijenje bila
je jada
od ranije vjere kojoj su pripadali i ravna
novoj vjeri. Tre6e, bogumilska bosandica se kod poturica
-
muslimana koristila kao
interno pismo, a od upada Austrougarske monarhije u Bosnu 1878. godine ona
je
kon-
spirativno pismo Boinjaka, muslimana. Austrijske vlasti znale su de5ifrovati arabicu,
ali im
je
bosaniica. kao
jedno
arhaidno pismo, zauvijek ostala neodgonetnuta. Poznat
je
kuriozitet
"bogumilske
dopisnice": student Musliman se 1953. godine iz Sarajeva sa
studija
javio
svojoj majki u Visoko dopisnicom koju
je
napisao bosandicom. Tom pis-
mu ga
je
naudila ta nje_eova ebejka, a ovu njena majka, i tako unazad do XVI stoljeia.
Cetvrto, od doba prvih muslimana datira bosanskom folkloru tradicija "Si5ano kum-
stvo". Naime, katolici su dolazili svojim kom5ijama i prijateljima muslimanima za
Bajrame, a ovi njima na BoZic, Uskrs, a i na kr5tenja djece i nadjevali im imena. Po5to
u islamu nema kr5tenja, katolici su muslimanima bivali
"Si5ani kumovi": kada dotle
vrijeme da se dijeca prvi put oSiSaju, muslimani zovnu svoje "kumove" katolike i oni
im o5iSaju dijete i time vrate dast katolicima koji su ih zvali na kr5tenje djeteta.
Mada ih i danas, samo zato Sto se zovu Muslimani, Zele istjerati iz napredne i
"ujedinjene" Evrope. Vatikan i Konstantinopolj su 12.12.1,452. godine proglasiii ujedi-
njenje katolidke i pravoslavne crkve da bi se za5titili od islama. To im nije uspjelo.
Islam
je
doSao, ostvario na Balkanu svoju civilizacijsku funkciju, socijalno atrofirao
pred zapadnjadkom industrijalizacijom i vratio se u svoju maticu. Danas se slidno de-
Bava sa Evropom i Svijetom:
Sto su "bliZe" to su nejedinstveniji
u zaustavljanju rata u
Bosni. Povijest neumoljivo
ide u krug: prvi put ona
je
epopeja nacije, drugi
put
je
tra-
gedija- A svijet od uiiteliice iivota
veoma sporo udi.
Danas se za Bo$njake
ne moZe re6i da su se utopili u tudoj vjeri kao nekada
Haz;1ri
(koji su primili islam,
judaizam
i hri5ianstvo i izgubili svoj nacionalni iden-
titeg. Prije bi se moglo reii da su se pretopili u sebi veoma blizak
islam. Vremenom su
po6tati vJernici muslimani, a onda su stolje6ima
izgradivali svoju naciju i postali
-
Muslimani. Bosniaci nisu nestali nekada, a tesko
je
da 6e nestati i danas.