Hrvatski prostor i arhitektura Zagreb

pred.ml.sc. Alan Braun

Palaa Burze,
Viktor Kovai















Andrea Mui
AKAD.GOD. 2010./2011.
Palaa Burze , Viktor Kovai


Posljednje, a prema mnogima i najbolje djelo Viktora Kovaia, Palaa Burze, izgraeno je 1927.
godine. Od ukidanja Zagrebake burze za robu i vrednote 1945., u njoj je smjetena Hrvatska narodna
banka.

Kovai je pobijedio na natjeaju 1921., uz napomenu da na njegovu projektu treba izvesti neke
dopune koje je predloio jedan od lanova irija, Hermann Mathesius. Ne zna se koliki je bio
Mathesiusov utjecaj, poto nisu sauvani originalni Kovaievi nacrti ili Mathesiusove biljeke. Kovai
je umro u 21. listopada 1924., netom nakon dovretka grubih graevinskih radova, tako da je ostatak
izvedbe na sebe preuzeo njegov dugogodinji suradnik Hugo Erlich, uz kojeg su radili i Albert Albini i
Mladen Kauzlari. Zbog toga i danas postoji dvojba o autorstvu dovrenja zgrade, posebice njenog
interijera. Gradnja je sveukupno trajala 6 i pol godina, to zbog nestabilne ekonomske situacije, to zbog
ambicioznosti projekta.

Palaa burze ima simetrian tlocrt oblika slinog trapezu. Sav 3 proelja su izvedena od
brakog kamena. Glavno proelje je dugo 19 m i na njemu se nalaze 4 jonska stupa koja samim svojim
dimenzijama i jednostavnou doprinose snanom dojmu itavog prostora. Bona proelja se sastoje od
niza pravilno rasporeenih prozora. Jasno se vidi piano nobile, tj. prvi kat/prizemlje iji su prozori
izvedeni s puno vie dekorativnih elemenata u odnosu na one viih katova, koji su sve jednostavniji to su
vii.
Kroz glavni ulaz dolazi se do prostranog vestibula sa sveanim stubitem i kasetiranim svodom.
Stubitem vodi do predvorja burzovne dvorane koje je osvijetljeno staklenim nadsvjetlom. Glavna
dvorana ima kruni tlocrt promjera 21 m i nadsvoena je monumentalnom kupolom na ijem se tjemenu
nalazi veliki kruni otvor promjera 8 m, natkriven staklenim piramidalnim krovom. U dvorani nema
prozora, pa je jedini otvor kroz koji dopire prirodna svjetlost upravo taj na kupoli. Zapravo se radi o dvije
armiranobetonske kupole na 16 betonskih stupova. Unutarnja ima prvenstveno ukrasni karakter, dok
vanjska slui kao krov.
Uz ove glavne prostore smjetene po centralnoj osi zgrade, postoji jo niz prostorija koje slue kao
sobe za sastanke, knjinice, itaonice, itd. Sve su one bogato ureene i ukraene vrhunskom imitacijom
mramora. Iako se radilo o zgradi geometrijske vrstoe i suzdrane dekoracije te projektu jednog od prvih
predstavnika hrvatske moderne, jo uvijek nalazimo elemente historicizma poput jonskih stupova,
kasetiranih svodova, piana nobile, itd.

Meutim, najvea vrijednost Palae burze je upravo u njenom urbanistikom oblikovanju. Po
Kovaievim komentarima i rjeenjima, jasno je da je arhitekt jo od poetka imao jasnu viziju o tome
kako bi se njegova zgrada trebala uklopiti u postojee tkivo grada. Kritizirao je urbanistike uvjete
lokacije i naglaavao potrebu da 'nova burzovna zgrada u zajednici za zgradom to e se podii na
drugom iljastom oku, tvori jedinstveni ulaz u novu etvrt.' Ta nova etvrt, prostor biveg Sajmita, u to
se vrijeme nazivao 'Novim Zagrebom', a u njoj je samo u 20-im godinama izgraeno 20-ak poslovnih
zgrada koje su trebale sainjavati novi, poslovno-bankarski dio grada. Kovai je nastojao projektirati
monumentalni ulaz u tu poslovnu etvrt, te je ak ostavio naputke za rjeenje susjedne zgrade. Prema
njima je naknadno izgraen Dom ininjera i tehniara (prema projektu Aldara Baranyaija) na kojem je
oit utjecaj Palae burze.
Oblik obje zgrade je takav da se stvara slobodni prostor izmeu proelja i prometnica, na kojem je
postavljena fontana. Tako je u na krianju prometnih ulica stvoren slobodan, otvoreni prostor trga koji
zajedno s impresivnim proeljima tvori monumentalni ulaz u etvrt prema kojoj bona proelja zgrada
usmjeravaju kretanje, ba kao to je to Kovai originalno i zamislio.

Literatura:
Arhitekt Viktor Kovai ivot i djelo, gl. urednik Miroslav Begovi Zagreb 2003.
www.hnb.hr/o-onb/h- setnja.hrm - slubena internet stranica Hrvatske narodne banke