FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI:

ZLOIN I KAZNA



Biljeke o piscu:
Roen je 1821. g. u kui vojnog lijenika. Zavrio je privatnu
moskovsku kolu, a zatim se upisuje u inenjersku kolu koja nije
odgovarala njegovim sklonostima za knjievnost. Uskoro zavrava
akademiju i poinje se baviti pisanjem. ita razne zabranjene knjige
i kree se u socijalistiko-utopistikom krugu. Zbog toga je i skoro
pogubljen, ali je u zadnji tren pomilovan i poslan na prisilni rad u Sibir.
Nakon kazne vraa se u Petrograd i bavi se knjievnou.
Putovao je Europom i vraa se u Rusiju s nadom za boljitak.
Borio se s boleu i materijalnim neprilikama. Poznajemo ga kao ruskog
realista i modernista, pisca psiholokog romana, oca modernog romana,
pripovjedaa Njegov psiholoki roman je studiozno graen,
sadri elemente kriminalistikog i bulevarskog romana,
a likovi su buntovnici, krani, robijai, prostitutke.

Mjesto radnje:
Rusija

Vrijeme radnje:
19. st. (radnja se dogaa u svega 9 dana)

Kratki sadraj:
Raskoljnikov - glavni junak romana - student prava planira ubojstvo,
Aljone Ivanove, lihvarice, ijim bi novcem usreio ljude u svojoj okolini,
a njezin nestanak bi i sam po sebi pomogao ljudima i njenoj okolini.
U poetku postoji unutranja borba izmeu jednostavnosti rjeenja i
gnuanja prema samoj pomisli na takvo djelo. Razne okolnosti nagnaju
ga na zloin - pismo od majke, Sonjin ivot, spoznaja da je lihvarica
sama. Majka mu pie kako e bogato udati ker da njemu pomogne.
On teko podnosi sestrinu rtvu, Marmeladovljevu ivotnu priu,
injenicu da se Sonja prostituira da prehrani obitelj.
Raskoljnikov ostvaruje plan, no usput ubija i Lizavetu, a opljakani
novac skriva pod kamen. Vraa se u sobicu i pada u groznicu, te se bori
sa savjeu, dok dvoboj vodi s Porfirijem Petroviem koji sve vie stee
psiholoki obru. Na kraju Raskoljnikov priznaje i odlazi sa Sonjom u Sibir
na odsluenje kazne. Nakon svega vraa se u ivot pun nade, koju skuplja
od evanelja i Sonje.

Analiza likova:
Raskoljnikov
Lijep i stasit student prava, ivi u maloj tijesnoj sobici, koja ga stee
poput oklopa. Bijeda i neimatina mu se gade, te se on otuuje, postaje
zamiljen i openito nedrutven. Svoju unutranju borbu potpiruje milju
kako bi jedan ivot mogao spasiti tisue ivota bijede. Nakon ubojstva ga
hvata strah, izgubljen je, uplaen. Na kraju nalazi davno izgubljeni spokoj.

Sonja
Prostitutka istog srca, stidljiva, plaha, ona je religiozna kranka,
bez prigovora trpi oito jo veu bijedu od Raskoljnikove.

Andrej
Nihilist (pravac u grkoj filozofiji, nihilisti smatraju da stvarnost ovisi o
njihovom samom prihvaanju istine). To rezultira letargijom i nebrigom
za probleme okolnog svijeta - ivo im se fuka za sve), kritiar drutva,
prost ovjek, radio je kao slubenik, vjeruje u budunost i podrava
preljub.

O djelu:
U romanu Zloin i kazna Dostojevski opisuje mladog revnog studenta
Raskoljnikova koji planirano ubija staricu Aljonu Ivanovu, i neplanirano
ubija i njezinu sestru Lizavetu. Kada ga taj in potrese pobjegne iz stana
ne uzevi novac koji je namjeravao ukrasti. On oboli i zapadne u teku
moralnu krizu. Kada ozdravi zblii se sa Sonjom, kerkom pijanog
slubenika, koja mu pomae da spozna da nije pravo postupio.
Na koncu se sam prijavi policiji. Osudili su ga na osam godina prisilnog
rada u Sibiru gdje je otiao skupa sa Sonjom.

U prvom dijelu petog poglavlja analiziraju se Raskoljnikove none more.
Imao je sedam godina kada je s ocem na putu doma vidio dogaaj koji ga
je zgrozio: seljak je hladnokrvno udarao jadnog konja. Kad se probudio te
su more prouzroile da je duboko u sebi poeo dvojiti u ispravnost djela
koje namjerava uiniti. Kraj odlomka nam govori da ta dvojba ipak nije
bila toliko mona da bi sprijeila zloin. Raskoljnikov ne optuuje sebe
zbog ubojstva, nego zbog slabosti to se nije ponio kao Napoleon.

Za sve romane Dostojevskog je znaajno da obrauju moralna
i vjerska pitanja (ima li Boga ili nema), pitanje suprotnosti dobra i zla,
to je dovoljno i to nije. Ako nema Boga onda je po miljenju njegovog
junaka Raskoljnikova sve dozvoljeno, takoer i ubojstvo. Junakovo ime je
simbolino, a znai unutarnji raskol, duevno razdvojenu linost.

Psiholoku problematiku Dostojevski iskazuje putem unutarnjeg monologa
i putem snova.

Filozofske probleme pak oblikuje dijalogom meu osobama.
Dostojevskog u romanu zanima ovjekova unutranjost.
Dogaaje temelji na razgovorima koji s dijalogom neposredno
izraavaju junakov doivljaj, njegovo ivotno stajalite te moralne dvojbe.
Dostojevski je u jednom trenutku rekao: Moralne ideje nastaju iz vjerskih
osjeaja. Logika ih ne moe nikako objasniti.



Lektire - download lektira:
www.lektire.org