87

PORTFELJ I IZBOR VRIJEDNOSNICA

UDK 336.748
Struni rad
mr. Zoran Marii, predava
Veleuilite Marko Maruli , Knin
Kreimirova 30. 223000 Knin, Hrvatska
Telefon 00-385-22-664450, Fax 00-385-22-661374
zoran.maricic@veleknin.hr telefon 091-3644907

SAETAK: Portfelj je skup investicijskih proizvoda koji dri pojedinac ili organizacija radi smanjenja rizika ulaganja.
Prilikom izgradnje portfelja investitori donose dvije odluke: odluku o alokaciji imovine i odluku o odabiru vrijednosnica.
U izgradnji portfelja vana su etiri koraka koja treba paljivo isplanirati. Investicijski savjetnik moe puno pomoi u
izgradnji portelja. Da bi to postigao treba dobro upoznati potencijalnog investitora, osobito njegov odnos rizika i
prinosa kao i toleranciju rizika. U skladu s eljenom tolerancijom rizika izgraena su tri investicijska stila:
konzervativni, usmjereni i agresivni. Diversifikacija je osnovna strategija upravljanja rizikom koju poduzima inevstitor
nesklon riziku. Prije izbora dionice treba provesti fundamentalnu analizu aktivnosti poduzea kao i pogledati
komentare analitiara. Stalno uenje pomae da se bude informirani ulaga, ne onaj koji stalno dobiva na burzi jer
takvog nema.

Kljune rijei: Portfelj, izbor vrijednosnica, diversifikacija, investicijski stilovi, fundamentalna analiza,

SUMMARY: Portfolio is a set of investment products that is held by a person or an organization in order to decrease
investment risk. During portfolio construction investors make two types of decisions: assets allocation and securities
selection. There are four steps in portfolio construction which have to be carefully planned. Investment adviser could
help a lot in portfolio construction. In order to do this he needs to get acquainted with potential investor, especially his
trade-off between risk and return as well as his risk tolerance. According to desired risk tolerance there are three
investment styles: conservative, moderate and aggressive. Diversification is basic strategy in risk management that
takes risk averse investor. Prior to stock selection it is necessary to carry out fundamental analyses of firm activities as
well as look at analysts comments. Permanent learning helps to be an informed investor not the one that always wins
on the market because that one does not exist.

Key words: Portfolio, securities selection, diversification, investment styles, fundamental analyses.


1. UVOD

Investiranje, kao proces ulaganja u financijsku
imovinu (vrijednosnice) za iroku javnost Hrvatske
jo je prilino nova aktivnost. Javnost jo uvijek
zazire od aktivnosti kupnje i prodaje vrijednosnica
te se uglavnom oslanja na tednju u bankama. U
ovom lanku se prikazuju naini i problemi vezani s
investiranjem, izgradnjom portfelja, izborom
dionica preko investicijskog savjetnika i dr.
Provoenje elja i okolnosti u kojima se
nalaze kuanstva i pojedinci u odgovarajue
investicijske (ulagake) odluke teak je zadatak.
Iako su mnogi principi ulaganja ope poznati,
postoje i neki koji su svojstveni samo nekim
ulagaima. Tu ulogu igra dob, spol, tolerancija rizika
i dr. Ne postoji ispravan nain ulaganja.
Novi ulagai uglavnom istiu da ele zaraditi
na svojim ulaganjima to je vie mogue, no uz sva
ulaganja ide i rizik. Tako dok svi ulagai ele postii
to vee oekivane prinose istovremeno ele i
smanjiti rizik. No, ulaganja koja nude vee prinose
nameu i vei rizik.
Investitori prilikom ulaganja moraju uzimati
u obzir postojanje velikog broja vrijednosnica s
kojim je povezana i razliitost rizika i prinosa.
Ulagai e se razlikovati u svom

odabiru ulaganja jer se razlikuju i njihove sklonosti
ustupcima viih prinosa prema riziku. Sklonost
prihvaanja veih rizika da bi se poveali oekivani
prinosi naziva se ulagaeva tolerancija rizika. Stav
ulagaa prema riziku moemo opisati i kao
ulagaevu averziju prema riziku. tj. nesklonost
ulagaa prema izlaganju riziku. Znai, ovi pojmovi
opisuju ponaanje ulagaa. Promatrajui
vrijednosnice u koju ulagai ulau, a znajui njihov
rizik i prinos moemo razumjeti i mjeriti ulagaevu
sklonost ili averziju prema riziku.

2. PLANIRANJE I IZGRADNJA PORTFELJA

2.1 Planiranje portfelja

Planiranje portfelja je skup aktivnosti koje
poduzima investitor u cilju usklaivanja vlastitih
elja i mogunosti. Portfelj je skup investicijskih
proizvoda koji dri pojedinac ili organizacija da bi
na bazi diversifikacije smanjio rizik ulaganja te tako
najbolje zatitio svoje interese (Bodie Z. & Kane A.
& Marcus A. J. (2006). Portfelj je dakle skup
imovine ulagaa. Jednom kad je portfelj izgraen on


projekta. Pri tome analiza osjetljivosti zajedno s
ostalim analizama prua uvid u strukturu trokova i
prihoda projekta i njihovog utjecaja na ukupnu
ocjenu projekta.


5. ZAKLJUAK

Na praktinom primjeru pomou pet turistikih
investicijskih projekata pokazano je kako je mogue
napraviti analizu osjetljivosti i na osnovu nje izvriti
investicijska odluivanja. Ovdje je prikazano kako
se moe promijeniti kljuno pitanje u analizi
osjetljivosti i na osnovu toga se mogu dobiti
kvantificirani rezultati kritinih parametara.
Za razliku od klasine analize osjetljivosti gdje se
postavlja pitanje to ako, u predstavljenoj
modificiranoj analizi osjetljivosti se postavlja
pitanje: Koliko treba da se razmjerno povea ili
smanji jedan kritini parametar da bi NPV odnosno
IRR projekta bila jednaka nuli? To nam pokazuje
koliko svaki od ovih kritinih parametara ima ulogu
u krajnjem rezultatu jednog projekta.
Na osnovu takve analize mogue je ispitati koliko
je koji kritini parametar osjetljiv na mogue
promjene. Pri tome nije potrebno znati odreene
vjerojatnosti nastupanja odreenog dogaaja u
budunosti. Npr. to ako se prihodi smanje za 10 %
kako e to utjecati na konaan rezultat. I na ovo
pitanje je mogue odgovoriti pomou ove
modificirane analize osjetljivosti jer ona pokazuje
do kojeg postotka je osjetljiv svaki kritian
parametar, pa ako je promjena preko toga nivoa
ona e uzrokovati negativnom NPV odnosno IRR i
obrnuto. Kod analize osjetljivosti se ne mijenja vie
kritinih parametara istovremeno. Upravo scenarij
analiza ovo radi, pa je potrebno razlikovati ove
dvije metode analize.
Koriteni turistiki projekti u ovom radu su
pokazali izuzetnu osjetljivost na promjenu prihoda
od prodaje. Ukoliko je izvrena slaba trina analiza
i procjena broja turista onda je sasvim mogue da
ovi projekti nee biti rentabilni. Prilikom analize
trokova njihove vrijednosti se kreu od 16,28 do
151,24 kod upotrebe parametra NPV odnosno od
39,01 do 655,09 kod upotrebe IRR. Ove razlike su jer
se kod izraunavanja NPV koristila diskontna stopa
od 10% a kod IRR se ne koristi diskontna stopa. Kod
IRR se odgovara na postavljeno pitanje tako to se
ne primjenjuje diskontna stopa, ve se daje odgovor
na pitanje koliko je potrebno imati neto primitaka u
budunosti da bi oni pokrili inicijalne izdatke. Zbog
razlike u diskontnim stopama postoji razlika i u
rezultatima analize osjetljivosti.
Prilikom investiciskog odluivanja koritenjem
analize osjetljivosti utvreno je da su najmanje
osjetljivi kritini parametri kod projekta 2 i kao
takav on predstavlja logian izbor za investitora.
Najloije rezultate u ovoj analizi je pokazao projekt
1 dok su ostali projekti zauzeli mjesto izmeu ovih
projekata. Na ovaj nain je pokazano da ukoliko se
odluka ne moe donijeti na osnovu pokazatelja NPV
i IRR zbog sukoba stupnjeva projekata onda se ona
moe donijeti dodatnom analizom pomou analize
osjetljivosti.
Koritenjem ove analize se utvruje koliko je
koji od kritinih parametara osjetljiv na mogue
rizike odnosno na neizvjesnost koja slijedi u
buduim godinama eksploatacije projekta. Rizik kao
takav se ne moe predvidjeti ovom analizom, ali se
moe utvrditi koliko je koji kritini parametar
osjetljiv na mogue promjene. to je parametar
manje osjetljiv to je utjecaj rizika na krajnji
rezultat analize novanih tokova projekta manji.
Znai, ukoliko je vea postotna stopa za jedan
parametar to je on bolji u odnosu na druge
parametre.
Prilikom investicijskog odluivanja potrebno je
ukljuiti to vie analiza jer time se olakava proces
donoenja investicijske odluke. Analiza osjetljivosti
je samo jedna od tih analiza koje se trebaju
upotrebljavati u svakom projektu.


LITERATURA

1. Benkovi, J. (1993): Planiranje investicijskih
projekata, Zagreb, Ekonomski institut;
2. Brigham, E., Daves P. (2010): Intermediate Financial
Management, tenth edition, Mason OH, South-Western
Cengage Learning;
3. Brigham E., Ehrhardt M., (2008): Financial
Managment: Theory and Practice, 12th edition, Meson
OH: Thomson Learning, Inc;
4. Chandra, P. (2008): Financial Management, Theory
and Practice, Seventh edition, New Delhi, Tata
McGraw-Hill;
5. Lisac, A., (2008): Iz dnevnika marketinkega guruja,
knjiga 2, Ljubljana, Lisac & Lisac;
6. Ronanin, A (2006): Upravljanje finansijama,
Sarajevo, Ekonomski fakultet;
7. Ross, S., Westerfield, R., Jordan, B. (2010): Essentials
of Corporate Finance, New York, McGraw-Hill/Irwin;
Portfelj i izbor vrijednosnica
Praktini menadment, Vol. II, br. 3, str. 87-92
88
se rebalansira tj. prodaju se neke vrijednosnice, a
kupuju druge da bi portfelj to bolje odgovarao
potrebama investitora. Tako se mijenja struktura
portfelja ali se isto tako on moe i poveavati i
smanjivati. To se postie kupnjom ili prodajom
vrijednosnica. Vrijednosnice u koje se ulae mogu
biti razliite kao npr. dionice, obveznice,
nekretnine, zlato, derivative i dr.
Prilikom izgradnje portfelja investitori donose
dvije odluke (Luenberger David G. 1998). Alokacijom
imovine odreuju skupnu vrstu imovine
(vrijednosnica) u koju e ulagati a odabirom
vrijednosnica biraju pojedine vrijednosnice unutar
svake vrste imovine. Odabirom strategije Odozgo
prema dolje investitor prvo odluuje o vrsti
imovine u koju ulae te zatim o dijelu vlastitog
budeta koji eli u nju investirati. Zatim analizom
vrijednosnica vri odabir najpoeljnijih iz svake
vrste odabrane imovine. Analiza vrijednosnica
ukljuuje procjenu kako pojedina vrijednosnica
odgovara njegovim investicijskim potrebama na bazi
odnosa rizika i prinosa te njegove tolerancije rizika
kao i potencijala rasta.
Strategija formiranja portfelja Odozdo prema
gore je suprotna. Poinje s izborom vrijednosnica
koje nam se ine da posjeduju vei potencijal rasta
od prosjeka trita ne vodei pritom brigu oko toga
koliki dio emo uloiti u pojedinu grupu imovine.
Ova strategija moe rezultirati prevelikom
izloenosti riziku jednog sektora privrede, jedne
regije, drave i sl. Znai ova strategija gradi
portfelj od imovine koja po naem miljenju ima
najprivlanije prilike za ulaganje.

Aktivna nasuprot pasivnoj politici

Svi ulagai moraju izabrati stupanj u kojem
e portfelj biti aktivno ili pasivno upravljan. Kod
pasivnog upravljanja ulaga misli da e biti poteno
nagraen za rizik koji preuzima i bira portfelj u
skladu sa svojom tolerancijom rizika. Ulaga odredi
omjere ulaganja u pojedinu imovinu i kod toga
ostaje bez obzira na prognoze s trita. Znai bira
pomalo od svega, s cijelog spektra trita. Ovoj
strategiji odgovara izbor indeksnih fondova. Ovu
strategiju podupire hipoteza o efikasnosti trita.
Aktivno upravljanje portfeljom znai izbor
vrijednosnica za koji se smatra da e u budunosti
nadmaiti rezultate trita, tj. ostvariti vie prinose
od prosjeka trita u cjelini. Ovaj izbor obino trai
dvojicu strunjaka, Analitiar vrijednosnica
specijalizira se za pojedini sektor i firme te
priprema procjenu pojedinih vrijednosnica.
Menader portfelja zatim preispituje izvjetaje
brojnih analitiara te odluuje kako se vrijednosnica
uklapa u odabranu strukturu portfelja. Investitor
moe vriti aktivni izbor vrijednosnica na bazi
procjene o buduim nadprosjenim rezultatima te
pasivni izbor imovine to podrazumijeva uvijek isti
udio novanog budeta koji se ulae u pojedinu
vrstu imovine (dionice, obveznice, devize i dr).
Aktivno upravljanje portfeljom znatno poveava
trokove ulagaa.

2.2 Izgradnja portfelja

Da bi investitor bio siguran da vrijednosnica
odgovara njegovim potrebama treba odluiti kakav
mu portfelj treba. Dobro isplanirani portfelj moe
mu pomoi da prevlada uspone i padove trita te
prilagodi svoju izloenost riziku. U izgradnji
portfelja vana su etiri koraka (Marii, 2010).

Korak 1. Upoznaj samog sebe
Pri planiranju portfelja investitor se treba
upitati Zato ja uope investiram? Njegovi
investicijski ciljevi odreuju tipove investicija koje
e poduzimati kao i nivo rizika kojeg je voljan
podnijeti. Ako ne identificira jasno svoje prioritete,
moe zavriti s investicijskim proizvodom ili
portfeljem koji ne odgovara njegovim potrebama.
Svaki investitor eli zaraditi profit. Kod toga
treba razluiti dugoroni dobitak kao tednju za
mirovinu od pokuaja zatite kapitala poduzimanjem
kratkoronih investicijskih odluka. Ako je dugoroni
dobitak cilj ulagaa, treba zadrati investiciju i
unato povremenim kratkoronim trinim
fluktuacijama. Ako treba novac u kratkom roku neka
izabere konzervativniju investiciju.
Svaki ulaga mora istovremeno razmatrati i
rizik i prinos vrijednosnice. Ope pravilo je da to se
trai vea dobit to je vei i pripadajui rizik.
Maksimiziranje dobiti uz minimiziranje rizika' je
nerealistian cilj. Cilj Brzo se obogatiti moe
ulagaa izloiti nesrazmjerno velikom riziku.
Tolerancija rizika se odnosi na volju i sposobnost
prihvaanja eventualnog pada trine vrijednosti
investicije. Mladi ljudi hoe i mogu poduzeti vei
rizik, dok su stariji neto konzervativniji investitori.
Dob nije jedini faktor koji utjee na toleranciju
rizika. Drugi su:
Vremenski horizont investicije
to se ulaga due moe izloiti trinoj
promjenjivosti cijena to je vea njegova
tolerancija rizika.
Potrebe za novcem
to su vee njegove potrebe za gotovinom,
to e vie morati imati likvidnih sredstava, a
to trai likvidniju i manje rizinu investiciju.
Pri odluci o ulaganju, u sluaju
nepredvienih okolnosti, treba misliti o
stavljanju na stranu gotovine za najmanje
tri do est mjeseci.



Financijski resursi
Ako ima samo tanke izvore sredstava nee
moi poduzeti prevelike rizike rtvujui tako
potencijalno vie prinose.



Praktini menadment, Vol. II, br. 3, str. 87-92
Marii, Z.
89
Korak 2. Upoznaj svoju investiciju
Uz oroeni bankovni raun koji donosi
kamate, investiranje ukljuuje izbor izmeu
dionica, obveznica, investicijskih fondova ali i
strukturiranih proizvoda kao to su derivativi. Svaka
investicija ima svoje prednosti kao i nedostatke.
Ulaga pri odluci u koju vrijednosnicu uloiti svoj
novac mora razumjeti prirodu i rizik svake
investicije koja mu se nudi. Treba provjeriti takoer
da li se trokovi i provizije pri investiranja plaaju
direktno ili su postav-ljeni u odnosu na investiciju.
Trokovi su vani jer smanjuju prinos investicije.
Prije ulaganja treba provjeriti trguje li se
investicijom na burzi. Likvidnost investicije ovisi o
tome koliko lako je mogue prodati odreeni
instrument. Ove podatke treba prikupiti prije same
investicije. Uvijek treba imati na umu da proli
rezultati ne garantiraju i budue rezultate.

Korak 3. Upravljanje rizicima
Najlaki nain upravljanja rizicima je
diversifikacija. Rizik se odnosi na vjerojatnost da
investitor nee moi povratiti prvotno uloeni novac
prilikom likvidacije svoje investicije. Diversifikacija
se odnosi na strategiju ne stavljanja svih jaja u
jednu koaru tj. investiranje u vie razliitih
vrijednosnica kao npr. izbor vrijednosnica iz
razliitih emisija, razliitih grana industrija, zemalja
razliitih valuta i dr. Poznato je da se razliita
financijska trita nee kretati u istom smjeru te e
ponekad jedna vrijednosnica postizati bolje
rezultate od druge. Nivo rizika moe varirati i
unutar istog tipa instrumenta npr. dioniki fond iz
jedne zemlje je riziniji nego fond koji je
diversificiran u vie zemalja.
Uravnoteeni portfelj se postie investiranjem u
razliite tipove imovine, a on je obino manje
promjenjiv (rizian) nego neuravnoteeni kod kojeg
se ulae u samo jedan tip imovine. Alociranje
imovine znai odreivanje odgovarajue
kombinacije imovine tako da omjer uloenog novca
u svaku imovinu odgovara eljenoj toleranciji rizika.

Korak 4. Uravnoteenje portfelja
Stvari se mijenjaju s vremenom. Treba
redovito revidirati plan naroito kad se promijene
okolnosti bilo kod investitora bilo na tritu. Ako
portfelj zastranjuje od postavljenih ciljeva, vrijeme
je da ga se uravnotei bilo kroz kupnju jednih a
prodaju drugih vrijednosnica. Treba znati da je
planiranje portfelja dinamini i stalan proces koji
nema kraja. Investitor treba aktivno pratiti
promjene na tritu te im se prilagoavati ovisno o
postavljenim ciljevima u portfelju.

3. MODERNA TEORIJA PORTFELJA

Moderna teorija portfelja u idealnom svijetu
poiva na pretpostavci racionalnog ponaanja
investitora nesklonih riziku koji djeluju na razumno
efikasnom tritu kapitala (ne i savreno efikasnom).
Na takvom tritu oni mogu procijeniti vjerojatnu
profitabilnost investicije preko statistike analize
vaganih oekivanih prinosa na osnovi normalne
distribucije (vidi R. A. Hill Portfolio Theory &
Financial Asnalyses).
Riziku neskloni racionalni investitori oekuju
maksimalni prinos uz dani nivo rizika ili dani prinos
uz minimalni rizik. Ukupni rizik se mjeri varijancom
(ili standardnom devijacijom) kao kvadratom
odstupanja prinosa od ukupnog oekivanog
(prosjenog) vaganog prinosa. Koristei kriterije
efikasnosti na bazi odnosa aritmetika sredima-
varijanca investitor moe donijeti tri odluke kad
upravljanja portfeljom investicija ovisno o rezultatu
pojedinane investicije u portfelju. Znai moe
njom trgovati (kupiti nove ili prodati postojee), ne
initi nita (zadrati postojee stanje) ili izvriti
zamjenu (npr. zamijeniti dionicu s obveznicom).
Prema poznatom ekonomistu H. M.
Markowitzu rizik portfelja moe se znatno smanjiti,
ali ne i eliminirati, ne kompromitirajui ukupni
prinos, tako da portfelj diversificiramo, tj. u njega
ukljuimo optimalnu kombinaciju vrijednosnica.
Znai, ulagati treba u brojne vrijednosnice, a ne
sva jaja staviti u jednu koaru. Efikasni
diversificirani portfelj je onaj koji maksimizira
prinos za dani nivo rizika ili minimizira rizik za dani
nivo prinosa.
Daljnji razvoj moderne teorije portfelja
vodio je ka spoznaji da se ukupni rizik vrijednosnice
(mjeren varijancom) unutar divesificiranog portfelja
moe podijeliti na sistematski i nesistematski rizik.
Drugi se moe znatno smanjiti diversifikacijom, a
prvi ne moe te on utjee na itavi trini portfelj
vrijednosnica. Ovaj rizik se naziva i trini rizik. To
je jedini rizik za koji investitori dobivaju nagradu
(premiju) da bi ih se privoljelo da ulau u rizine
vrijednosnice. On mjeri odnos rizika pojedine
vrijednosnice i rizika itavog trita kapitala koji je
po definiciji 1. Ta mjera naziva se beta koeficijent,
a izraunavaju ga brojne agencije u svijetu. Ova
premija rizika je razlika izmeu prinosa rizine
vrijednosnice i prinosa bezrizine vrijednosnice
(dravnih T zapisa). Sistematski rizik se odnosi na
dogaaje koji utjeu na itavo trite kapitala, a to
je kretanje kamatnih stopa, promjene u BDP-u,
recesija i dr. Nesistematski rizik se odnosi na
dogaaje koji utjeu samo na pojedinu firmu ili
granu privrede. To mogu biti trajk, sudski sporovi,
novi proizvod na tritu i dr.
Beta koeficijent mjeri odnos sistematskog rizika
pojedine vrijednosnice i rizika trita kao cjeline, a
to znai da moe biti vei ili manji od 1 to je beta
koeficijent itavog trita. Ovi koeficijenti
odraavaju oekivanja oko budueg odnosa prinosa
vrijednosnice u odnosu na kretanja prinosa na
tritu u cjelini. Na osnovi trine cijene rizika
(bete) razvijen je Model odreivanja cijena na
tritu kapitala (engleski akronim CAPM) koji
omoguuje investitorima da procjene odnos rizika i
prinosa portfelja koji odgovara njihovoj toleranciji
rizika (vidi Hill Robert A. The Capital Asset Pricing
Model).
se rebalansira tj. prodaju se neke vrijednosnice, a
kupuju druge da bi portfelj to bolje odgovarao
potrebama investitora. Tako se mijenja struktura
portfelja ali se isto tako on moe i poveavati i
smanjivati. To se postie kupnjom ili prodajom
vrijednosnica. Vrijednosnice u koje se ulae mogu
biti razliite kao npr. dionice, obveznice,
nekretnine, zlato, derivative i dr.
Prilikom izgradnje portfelja investitori donose
dvije odluke (Luenberger David G. 1998). Alokacijom
imovine odreuju skupnu vrstu imovine
(vrijednosnica) u koju e ulagati a odabirom
vrijednosnica biraju pojedine vrijednosnice unutar
svake vrste imovine. Odabirom strategije Odozgo
prema dolje investitor prvo odluuje o vrsti
imovine u koju ulae te zatim o dijelu vlastitog
budeta koji eli u nju investirati. Zatim analizom
vrijednosnica vri odabir najpoeljnijih iz svake
vrste odabrane imovine. Analiza vrijednosnica
ukljuuje procjenu kako pojedina vrijednosnica
odgovara njegovim investicijskim potrebama na bazi
odnosa rizika i prinosa te njegove tolerancije rizika
kao i potencijala rasta.
Strategija formiranja portfelja Odozdo prema
gore je suprotna. Poinje s izborom vrijednosnica
koje nam se ine da posjeduju vei potencijal rasta
od prosjeka trita ne vodei pritom brigu oko toga
koliki dio emo uloiti u pojedinu grupu imovine.
Ova strategija moe rezultirati prevelikom
izloenosti riziku jednog sektora privrede, jedne
regije, drave i sl. Znai ova strategija gradi
portfelj od imovine koja po naem miljenju ima
najprivlanije prilike za ulaganje.

Aktivna nasuprot pasivnoj politici

Svi ulagai moraju izabrati stupanj u kojem
e portfelj biti aktivno ili pasivno upravljan. Kod
pasivnog upravljanja ulaga misli da e biti poteno
nagraen za rizik koji preuzima i bira portfelj u
skladu sa svojom tolerancijom rizika. Ulaga odredi
omjere ulaganja u pojedinu imovinu i kod toga
ostaje bez obzira na prognoze s trita. Znai bira
pomalo od svega, s cijelog spektra trita. Ovoj
strategiji odgovara izbor indeksnih fondova. Ovu
strategiju podupire hipoteza o efikasnosti trita.
Aktivno upravljanje portfeljom znai izbor
vrijednosnica za koji se smatra da e u budunosti
nadmaiti rezultate trita, tj. ostvariti vie prinose
od prosjeka trita u cjelini. Ovaj izbor obino trai
dvojicu strunjaka, Analitiar vrijednosnica
specijalizira se za pojedini sektor i firme te
priprema procjenu pojedinih vrijednosnica.
Menader portfelja zatim preispituje izvjetaje
brojnih analitiara te odluuje kako se vrijednosnica
uklapa u odabranu strukturu portfelja. Investitor
moe vriti aktivni izbor vrijednosnica na bazi
procjene o buduim nadprosjenim rezultatima te
pasivni izbor imovine to podrazumijeva uvijek isti
udio novanog budeta koji se ulae u pojedinu
vrstu imovine (dionice, obveznice, devize i dr).
Aktivno upravljanje portfeljom znatno poveava
trokove ulagaa.

2.2 Izgradnja portfelja

Da bi investitor bio siguran da vrijednosnica
odgovara njegovim potrebama treba odluiti kakav
mu portfelj treba. Dobro isplanirani portfelj moe
mu pomoi da prevlada uspone i padove trita te
prilagodi svoju izloenost riziku. U izgradnji
portfelja vana su etiri koraka (Marii, 2010).

Korak 1. Upoznaj samog sebe
Pri planiranju portfelja investitor se treba
upitati Zato ja uope investiram? Njegovi
investicijski ciljevi odreuju tipove investicija koje
e poduzimati kao i nivo rizika kojeg je voljan
podnijeti. Ako ne identificira jasno svoje prioritete,
moe zavriti s investicijskim proizvodom ili
portfeljem koji ne odgovara njegovim potrebama.
Svaki investitor eli zaraditi profit. Kod toga
treba razluiti dugoroni dobitak kao tednju za
mirovinu od pokuaja zatite kapitala poduzimanjem
kratkoronih investicijskih odluka. Ako je dugoroni
dobitak cilj ulagaa, treba zadrati investiciju i
unato povremenim kratkoronim trinim
fluktuacijama. Ako treba novac u kratkom roku neka
izabere konzervativniju investiciju.
Svaki ulaga mora istovremeno razmatrati i
rizik i prinos vrijednosnice. Ope pravilo je da to se
trai vea dobit to je vei i pripadajui rizik.
Maksimiziranje dobiti uz minimiziranje rizika' je
nerealistian cilj. Cilj Brzo se obogatiti moe
ulagaa izloiti nesrazmjerno velikom riziku.
Tolerancija rizika se odnosi na volju i sposobnost
prihvaanja eventualnog pada trine vrijednosti
investicije. Mladi ljudi hoe i mogu poduzeti vei
rizik, dok su stariji neto konzervativniji investitori.
Dob nije jedini faktor koji utjee na toleranciju
rizika. Drugi su:
Vremenski horizont investicije
to se ulaga due moe izloiti trinoj
promjenjivosti cijena to je vea njegova
tolerancija rizika.
Potrebe za novcem
to su vee njegove potrebe za gotovinom,
to e vie morati imati likvidnih sredstava, a
to trai likvidniju i manje rizinu investiciju.
Pri odluci o ulaganju, u sluaju
nepredvienih okolnosti, treba misliti o
stavljanju na stranu gotovine za najmanje
tri do est mjeseci.



Financijski resursi
Ako ima samo tanke izvore sredstava nee
moi poduzeti prevelike rizike rtvujui tako
potencijalno vie prinose.



Portfelj i izbor vrijednosnica
Praktini menadment, Vol. II, br. 3, str. 87-92
90


4. IZBOR VRIJEDNOSNICA PREKO INVESTICIJSKOG
SAVJETNIKA
Izborom vrijednosnica preko investicijsjkog
savjetnika pojedinac povjerava svoje investicije
profesionalcu oslanjajui se na njegov savjet radi
postizanja svojih financijskih ciljeva. Meutim uz
sve brojnije proizvode i injenicu da su savjetnici
plaeni po prodaji, kako se moe biti siguran da vam
on daje pravi savjet? Najbolji nain zaite svojih
interesa je postaviti prava pitanja. to se vie
pitanja postavi to je vjerojatnije da e se dobiti
investicija ili portfelj koji odgovaraju potrebama
ulagaa, a ne savjetnika. Ne treba zaboraviti da se
na ovaj nain teko zaraeni novac povjerava
savjetniku koji ga moe usmjeriti daleko od elja
investitora, a to su prvenstveno poveanje kupovne
moi u starijim danima, tednja za obrazovanje
djece, kupnju stana i dr.
Profesionalni savjetnik treba odgovoriti na sva
pitanja koja trai investitor. Ako ne zna ili ne eli
jasno odgovoriti na sva pitanja, treba potraiti
drugog savjetnika. Ako u Ugovoru s klijentom
(ugovor klijenta i savjetnika) stoji da savjetnik daje
stalnu uslugu, onda on mora redovito pratiti
investiciju savjetujui klijenta o svim vanim
promjenama koje se tiu njegove investicije. On
treba informirati ulagaa o promjenama nastalim na
tritu koje se tiu investicije. Prije prihvaanja
savjeta investitor treba razmotriti svoj financijski
plan te se uvjerili da li mu jo uvijek odgovara ili ga
moda treba promijeniti.
Prije izbora investicije preko savjetnika treba
prouiti sljedea pitanja:
1


1) Odredite svoje investicijske ciljeve
Koji su vai investicijski ciljevi? Koliko novca
moete staviti na stranu u investiciju? Pravite li
dugoronu investiciju? to je vaa tolerancija rizika?
Naroito, koliko si moete priutiti za izgubiti?
Zapamtite, ako traite vei prinos tu je i vei rizik.
Podaci o klijentu su kljuni za pravi savjet. Dobar
savjetnik trebao bi sve uiniti da upozna svog
klijenta preko upitnika, prije nego mu ponudi
savjet. Budite spremni da kaete sve o sebi svom
savjetniku.

2) Upoznajte svog savjetnika
Postavite pitanja savjetniku. Je li licenciran
ili registriran? Koje kvalifikacije i iskustvo ima? Koje
proizvode i usluge nudi? Da li savjetnik nudi stalnu
uslugu nakon poetne kupnje proizvoda? Raspitajte
se okolo prije nego to vidite to je najbolje za vas?

3) Razmotrite svoj financijski plan
1
www.economist.com
Je li vam dat pisani savjet? Savjetnik vam
treba dati pisani financijski plan u kojem se
objanjavaju razlozi njegovih preporuka na bazi
vaih potreba i profila. Ako ga nema, traite ga.
Proitajte ga paljivo i zadrite kopiju kao
referencu. Zato savjet odgovara vaim okolnostima?
Je li financijski plan u skladu s vaim investicijskim
ciljevima?
Postavite ova i druga pitanja. Kako e
investicija stvarati novac? to e utjecati na prinos?
Koji su rizici? Koliko su oni u skladu s vaom
tolerancijom rizika? Koliki je maksimum koji si
moete priutiti za izgubiti? Koje su provizije i
trokovi koje imate pri ulasku, tijekom ivota
vrijednosnice i pri izlasku? to ako iznenada trebate
gotovinu? Ima li kakvih kazni za ranije povlaenje
sredstava? Da li i zato posuditi da bi investirali?
Zato staviti sav novac u jedan proizvod? Budite
svjesni velikog rizika ove strategije. Ima li drugih
opcija bez obzira na preporueni proizvod? Zato
ove opcije nisu odgovarajue?

4) Upoznajte preporueni proizvod
Razumijete li preporueni proizvod? Kako on
radi? Koji su razlozi za i protiv tog proizvoda? Va
savjetnik vam treba u potpunosti objasniti prirodu
proizvoda kao i rizike koje nosi. Nije dovoljno da
vam savjetnik isporui dokumente i kae Proitajte
ih, oni objanjavaju proizvod i rizike. Vi imate
puno pravo da vam savjetnik sve objasni. Nije
pametno staviti novac u neto to ne razumijete.

5. Uradi sam investicijska strategija
Prije nego to ponete investirati u
vrijednosnice, trebate odluiti to elite postii.
Prvi i najvaniji korak je definirati svoje financijske
ciljeve te odredite kad trebate novac radi
podmirenja ovih ciljeva. Onda moete planirati
investicijsku strategiju. Jednom kad ste odredili
svoje financijske ciljeve moete poeti stvarati
investicijski plan radi dostizanja ciljeva.

6) Investicijska strategija
Investicijska strategija je plan izbora financijske
imovine koja e vam pomoi u dostizanju vaih
ciljeva. To ukljuuje odreivanje i odgovarajueg
tipa investicije te unutar svakog tipa investicije
izbor individualne vrijednosnice koja vam najvie
odgovara. Razvoj i zadravanje investicijske
strategije donosi mnogo bolji dugoroniji rezultat od
kupnje dionica ili drugih investicija nasumice, ak
iako pojedinano one mogu biti pametan izbor sa
jakim potencijalom rasta.


5. INVESTICIJSKI STILOVI I DIVERSIFIKACIJA
Tri su osnovna investicijska stila: konzervativni,
umjereni i agresivni.
2

2
www.economist.com
Praktini menadment, Vol. II, br. 3, str. 87-92
Marii, Z.
91
a) Konzervativni investitor je onaj koji je
prvenstveno zainteresiran za zatitu kapitala, onaj
koji poduzima veoma mali rizik i koji obino eli
posjedovati nekoliko redovnih dionica, ali e
posjedovati dosta obveznica i kratkoronih
instrumenata s trita novca.

b) Umjereni investitor je voljan poduzeti neki rizik
te e obino imati vie od 50% svojih investicija na
tritu dionica. Ostatak su obveznice i instrumenti s
trita novca.

c) Agresivni investitor je voljan poduzeti veliki rizik
u nadi da e postii vee zarade tijekom vremena.
Agresivni investitor je onaj koji je voljan imati
veliki dio svojih investicija u dionicama.

Diversifikacija
Pametni investitori grade diversificirani
portfelj. Diversificirani dioniki portfelj radite
kupnjom razliitih dionica u razliitim industrijama.
Za veinu individualnih investitora praktini pristup
je imati nekoliko dionica u otprilike jednakim
iznosima u nekoliko razliitih industrija.
Diversifikacija je vana zato to portfelj sastavljen
od nekoliko razliitih vrijednosnica obino donosi
konstantniji i stabilniji ukupni prinos od portfelja
koji se sastoji od vrijednosnica jedne firme ili jedne
grane industrije. Ako se posjeduje samo jedna
dionica i njena vrijednost dramatino padne,
vrijednost investicijskog portfelja takoer pada
dramatino. Ako se posjeduje vie dionica u
razliitim industrijama ili zemljama vjerojatno e
eventualni pad jednih vrijednosnica biti zamjenjen s
rastom ili bar manjim padom iz drugih. Tako e
ukupni rezultat (prosjeni prinos) biti vei nego kad
se posjeduju smo dionice jedne firme ili grane
industrije. Iskustvo brojnih godina i uspjenih
ulagaa dokazuje vrijednost ovog pristupa.
Vjerojatno je da va portfelj nee donositi
tako puno kao da ste novac uloili u samo jednu
dionicu ija cijena brzo raste, no isto tako nije
vjerojatno da e puno izgubiti kad cijene dionica
padnu. Vano je zapamtiti da je veoma teko
predvidjeti koja e pojedinana dionica biti
pobjednik, a koja gubitnik na tako rizinom tritu
kao to je trite dionica.


6. PRIJE INVESTIRANJA U DIONICE

Kretanje cijena dionica na burzi je
najpomnije praena informacija u financijskom
svijetu. Vidimo svakodnevne velike promjene cijena,
a to znai da neki gube, a drugi dobivaju. Znai
veliki su prinosi, ali i rizici gubitaka. Prije ulaganja u
dionicu treba mnoge stvari razmotriti. Npr. moraju
se pokuati procijeniti dugoroni izgledi kompanije,
uzeti u obzir faktore kao to su konkurencija, nove
tehnologije, trokovi sirovina, trokovi rada i
financijska snagu. Nalaenje svih ovih informacija te
znanje kako ih vrednovati moe biti zastraujui
zadatak, ali se isplati. Prije samog izruenja novca u
dionice, razmislite o pitanjima koja vam mogu
pomoi u odluci u koju dionicu investirati.
3


1) Poslovna sposobnost
U kojem poslu je kompanija? Imena i kratki
opisi posla mogu zvuati primamljivo, ali ne
odraavaju uvijek stvarni posao kompanije. Kako
kompanija pravi profit? Ponekad znatan dio profita
moe biti neobnovljiv, tj. vjerojatno se nee opet
vratiti. O ovom ete pronai vie itajui paljivo
financijske izvjetaje. Koje je korake kompanija
nedavno poduzela u poslovanju? Poveavaju li ti
koraci profit kompanije ili poveavaju njenu
konkurentnost ili nagovjeuju promjene u
poslovanju?

2) Korporacijsko upravljanje
Imam li povjerenje u integritet i iskustvo
uprave kompanije? Kako esto kompanija podie
novac i na koji nain? Neke metode trae od
dioniara da ulau vie novca ili umanje svoj udio?
Kako je uprava upotrebljavala podignuti novac u
prolosti? Jesu li este promjene uprave? Kakva je
kvaliteta korporacijskih izvjetaja? Obavjetava li
uprava redovito dioniare i potencijalne investitore?
Ima li glasina o kompaniji i kompliciranim
transakcijama o kojima uprava nije dala
zadovoljavajue odgovore?

3) Financijsko zdravlje
Daje li firma detaljni pregled poslovanja,
financijskih rezultata i planova u godinjim
izvjetajima. Postie li firma rezultate koje je
obeala? Kako su se obeanja i stvarni rezultati
kretali kroz zadnjih nekoliko godina?

4) Postoje li neki znakovi upozorenja?
Postoji li prijavljeni profit, ali nema
gotovinskih primitaka? Je li kompanija jako
zaduena i nedostaju li joj likvidna sredstva? Je li
revizija obrazloila svoje miljenje? Ima li razloga za
neuobiajenu promjenu revizora?

5) Vrednovanje
Jesu li dionice podcijenjene ili precijenjene
u odnosu na profit, potencijal rasta,
knjigovodstvenu vrijednost, isplatu dividendi i
drugo? Ako da, koji su razlozi? Dionice koje izgledaju
jeftino nisu nuno i dobra investicija.

6) Nain trgovanja
Kako se esto trguje njenim dionicama? Jesu
li esta neobina cjenovna ili koli-inska kretanja?
Jesu li objanjena? Moete biti namamljeni da
pekulirate na osnovi iznenadnog porasta cijena, ali
budite svjesni rizika. Moda neete moi izai tj.
prodati dionicu, a cijene e veoma pasti. Kretanja
cijena pojedinih dionica su nepredvidiva. Zato
3
www.businessweek.com


4. IZBOR VRIJEDNOSNICA PREKO INVESTICIJSKOG
SAVJETNIKA
Izborom vrijednosnica preko investicijsjkog
savjetnika pojedinac povjerava svoje investicije
profesionalcu oslanjajui se na njegov savjet radi
postizanja svojih financijskih ciljeva. Meutim uz
sve brojnije proizvode i injenicu da su savjetnici
plaeni po prodaji, kako se moe biti siguran da vam
on daje pravi savjet? Najbolji nain zaite svojih
interesa je postaviti prava pitanja. to se vie
pitanja postavi to je vjerojatnije da e se dobiti
investicija ili portfelj koji odgovaraju potrebama
ulagaa, a ne savjetnika. Ne treba zaboraviti da se
na ovaj nain teko zaraeni novac povjerava
savjetniku koji ga moe usmjeriti daleko od elja
investitora, a to su prvenstveno poveanje kupovne
moi u starijim danima, tednja za obrazovanje
djece, kupnju stana i dr.
Profesionalni savjetnik treba odgovoriti na sva
pitanja koja trai investitor. Ako ne zna ili ne eli
jasno odgovoriti na sva pitanja, treba potraiti
drugog savjetnika. Ako u Ugovoru s klijentom
(ugovor klijenta i savjetnika) stoji da savjetnik daje
stalnu uslugu, onda on mora redovito pratiti
investiciju savjetujui klijenta o svim vanim
promjenama koje se tiu njegove investicije. On
treba informirati ulagaa o promjenama nastalim na
tritu koje se tiu investicije. Prije prihvaanja
savjeta investitor treba razmotriti svoj financijski
plan te se uvjerili da li mu jo uvijek odgovara ili ga
moda treba promijeniti.
Prije izbora investicije preko savjetnika treba
prouiti sljedea pitanja:
1


1) Odredite svoje investicijske ciljeve
Koji su vai investicijski ciljevi? Koliko novca
moete staviti na stranu u investiciju? Pravite li
dugoronu investiciju? to je vaa tolerancija rizika?
Naroito, koliko si moete priutiti za izgubiti?
Zapamtite, ako traite vei prinos tu je i vei rizik.
Podaci o klijentu su kljuni za pravi savjet. Dobar
savjetnik trebao bi sve uiniti da upozna svog
klijenta preko upitnika, prije nego mu ponudi
savjet. Budite spremni da kaete sve o sebi svom
savjetniku.

2) Upoznajte svog savjetnika
Postavite pitanja savjetniku. Je li licenciran
ili registriran? Koje kvalifikacije i iskustvo ima? Koje
proizvode i usluge nudi? Da li savjetnik nudi stalnu
uslugu nakon poetne kupnje proizvoda? Raspitajte
se okolo prije nego to vidite to je najbolje za vas?

3) Razmotrite svoj financijski plan
1
www.economist.com
Je li vam dat pisani savjet? Savjetnik vam
treba dati pisani financijski plan u kojem se
objanjavaju razlozi njegovih preporuka na bazi
vaih potreba i profila. Ako ga nema, traite ga.
Proitajte ga paljivo i zadrite kopiju kao
referencu. Zato savjet odgovara vaim okolnostima?
Je li financijski plan u skladu s vaim investicijskim
ciljevima?
Postavite ova i druga pitanja. Kako e
investicija stvarati novac? to e utjecati na prinos?
Koji su rizici? Koliko su oni u skladu s vaom
tolerancijom rizika? Koliki je maksimum koji si
moete priutiti za izgubiti? Koje su provizije i
trokovi koje imate pri ulasku, tijekom ivota
vrijednosnice i pri izlasku? to ako iznenada trebate
gotovinu? Ima li kakvih kazni za ranije povlaenje
sredstava? Da li i zato posuditi da bi investirali?
Zato staviti sav novac u jedan proizvod? Budite
svjesni velikog rizika ove strategije. Ima li drugih
opcija bez obzira na preporueni proizvod? Zato
ove opcije nisu odgovarajue?

4) Upoznajte preporueni proizvod
Razumijete li preporueni proizvod? Kako on
radi? Koji su razlozi za i protiv tog proizvoda? Va
savjetnik vam treba u potpunosti objasniti prirodu
proizvoda kao i rizike koje nosi. Nije dovoljno da
vam savjetnik isporui dokumente i kae Proitajte
ih, oni objanjavaju proizvod i rizike. Vi imate
puno pravo da vam savjetnik sve objasni. Nije
pametno staviti novac u neto to ne razumijete.

5. Uradi sam investicijska strategija
Prije nego to ponete investirati u
vrijednosnice, trebate odluiti to elite postii.
Prvi i najvaniji korak je definirati svoje financijske
ciljeve te odredite kad trebate novac radi
podmirenja ovih ciljeva. Onda moete planirati
investicijsku strategiju. Jednom kad ste odredili
svoje financijske ciljeve moete poeti stvarati
investicijski plan radi dostizanja ciljeva.

6) Investicijska strategija
Investicijska strategija je plan izbora financijske
imovine koja e vam pomoi u dostizanju vaih
ciljeva. To ukljuuje odreivanje i odgovarajueg
tipa investicije te unutar svakog tipa investicije
izbor individualne vrijednosnice koja vam najvie
odgovara. Razvoj i zadravanje investicijske
strategije donosi mnogo bolji dugoroniji rezultat od
kupnje dionica ili drugih investicija nasumice, ak
iako pojedinano one mogu biti pametan izbor sa
jakim potencijalom rasta.


5. INVESTICIJSKI STILOVI I DIVERSIFIKACIJA
Tri su osnovna investicijska stila: konzervativni,
umjereni i agresivni.
2

2
www.economist.com
Portfelj i izbor vrijednosnica
Praktini menadment, Vol. II, br. 3, str. 87-92
92
odgovarajui na ova pitanja ne znai da ete sigurno
zaraditi, ali znai da ste smanjili vjerojatnost da
ete izgubit svoj teko zaraeni novac.

7. KOMENTAR ANALITIARA, FINANCIJSKE
PROCJENE I NETO ZA KRAJ

Komentar analitiara
Treba pratiti komentare financijskih
analitiara. Analitiar daje procjenu rezultata
dionica za budunost na bazi raspoloivih podataka.
Oni dakle (Brett, 2000):
a) Vrednujuju i interpretiraju podatke koji su im na
raspolaganju
b) Objanjavaju faktore za koje misle da su vani za
prognozu
c) Daju dodatne relevantne informacije

Komentari analitiara su naroito vani kad
podaci o prodaji ili profitu ne daju punu priu o
rezultatima dionice ili kad se pojavljuje novi trend.
Npr. dionica moe imati niski potencijal rasta cijena
ali analitiar ima razloga vjerovati da e se profit
znatno poveati u skoroj budunosti. Obrnuto moe
biti takoer istina. Analitiar moe upozoriti nove i
stare investitore na iznenaenja u pogledu profita,
oekivane promjene uprave ili na druge faktore koji
mogu uiniti dionicu manje poeljnom nego to
njeni sadanji rezultati pokazuju. Komentar je
forum za pojanjenja zato bi se uvjeti poslovanja
mogli promijeniti. Na ovaj nain se obavjetavaju
itatelji u razmiljanja i uvide investicijske javnosti.

Financijske procjene
iroki niz financijskih podataka treba se
analizirati i procijeniti pri izboru dionice. Najvaniji
su:
a) Prodaja, profit i zarada po dionici.
b) Godinji omjer cijene i zarade po dionici (P/E)
te prinos po dividendi.
c) Neto profitna stopa, dugoroni dug i dioniki
kapital

Procjene se trebaju praviti kako za tekuu i
sljedeu godinu tako i za period od tri do pet
godina. Za sve ove pokazatelje trebaju postojati i
historijski podaci da bi vidjeli kako se podaci kreu
u historijskoj perspektivi (to due razdoblje to
bolje). Ove informacije pomau odrediti trend u
rezultatima poslovanja kompanije. Trendovi su vani
zato jer pokazuju postoji li stalni uzorak kretanja
kroz brojna razliita podruja, ukljuujui prodaju,
profit operativne i profitne mare te povrat po
dionikom kapitalu. Ove podaci se mogu upotrijebiti
radi vrenja vlastite analize potencijala dionice te
pomau pri odluci ukljuiti ovu dionicu ili ne u
vlastiti portfelj.

Neto za kraj
Ovi savjeti daju osnovne uvide onima koji
poinju s vanim poslom izgradnje vlastitih
portfelja. Ovdje su prikazani osnovni alati koje
investitor treba prilikom izgradnje portfelja. No ovo
je samo poetak i uvod te treba jo puno uiti da bi
se smanjio rizik pogreke. Ovim savjetima je svrha
zainteresirati potencijalne male obine
investitore za ovo podruje te ih potaknuti na
daljnji rad.
Svi investitori moraju znati da se trite
stalno mijenja, da s promjenama dolaze
iznenaenja te da uvijek postoji rizik. Srea se gradi
i gubi na tritu dionica, ali dugorono ovo trite
nadvladava sve ostale investicijske opcije. Meutim,
rizik je uvijek tamo prisutan. Zato je nuno da svaki
investitor ili potencijalni investitor paljivo odlui o
svojoj toleranciji rizika te postavi jasne
investicijske ciljeve koji odraavaju tu toleranciju
rizika.

8. ZAKLJUAK

Svrha ovog lanka je upoznati mogue
investitore s problemima i nainima izgradnje
portfelja, osobito portfelja dionica. Da bi se izgradio
portfelj koji odgovara interesima i potrebama
investitora nuno je razumjeti njegove principe
izgradnje. U ovom poslu mogu pomoi investicijski
savjetnici, ali im se ne smije slijepo vjerovati.
Opasnost je da oni ponude investicijski proizvod koji
njima donosi potencijalno velike nagrade, a
investitora izlae prevelikim rizicima koje nije elio.
Da bi se ovo izbjeglo treba izabrati savjetnika nakon
pomne analize.
Prije izbora dionice treba izvriti to
detaljniju analizu poslovanja eljene firme
(fundamentalna analiza). Komentari analitiara kao
i analiza brojnih financijskih izvjetaja od velike su
pomoi. Da bi se u ovom uspjelo nuno je stalno
uenje kao i svijest o meuodnosu rizika i prinosa.
To znai da uz potencijalno velike zarade dolaze i
potencijalno veliki gubici.

LITERATURA

1. Bodie Z. & Kane A. & Marcus A. J. (2006). Poela
ulaganja. Zagreb, Mate.
2. Brett M (2000.) How to read financial pages, London,
Random House
3. Hill Robert A. Portfolio Theory & Financial
Asnalyses na www.bookboon.com
4. Hill Robert A. The Capital Asset Pricing Model na
www.bookboon.com

5. Luenberger David G. (1998). Investment Science,
Oxford University Press
6. Marii Zoran (2010). Financijska trita i investicije.
Knin, Veleuilite M. Maruli.
7. www.businessweek.com (07. 03.2011.)
8. www.economist.com (12. 04.2011.)
9. www.valueline.com (21. 02. 2011.)




Praktini menadment, Vol. II, br. 3, str. 87-92
Marii, Z.