HIDROMETRIJA

Rije hidrometrija ima korijen od dvije

grke rijei---voda, mjerenje
To je znanost o metodama i tehnici
mjerenja razliitih karakteristika vezanih uz
vodu, u svim njenim vidovima pojavljivanja

Osnovni zadaci hidrometrije:
razrada metoda i pribora za kvantitativno
odreivanje i prouavanje raznih
elemenata reima vode
obrada podataka dobivenih mjerenjem na
temelju raznih metoda i pribora mjerenja
organizacija mree postaja u vremenu i
prostoru
NILOMETAR
NILOMETAR
Hidrometrija se dijeli na:
hidrometriju mora
atmosferskih voda
povrinskih i podzemnih voda.
Osnovni hidrometrijski radovi na rijekama, jezerima i
akumulacijama su:
izbor mjesta i poloaja mjerenja
postavljanje i opremanje postaja za mjerenje raznih
karakteristika u vezi s vodom
mjerenje dubina i oblika dna
mjerenje kolebanja nivoa vode
mjerenje pada vodnog lica
mjerenje temperature vode
opaanje boje, prozirnosti i specifine teine
mjerenje i prouavanje brzine i smjera toka
mjerenje i prouavanje protoka nanosa u pokretu,
vuenog i suspendiranog
mjerenje i prouavanje mehanikog sastava nanosa u
pokretu s dna
Hidrometrijska postaja - profil na vodotoku u
kojem se vre (najee) mjerenja razine vode i
protoka.
Razina vode (m ili cm) mjeri se kontinuirano.
Protoci (m
3
/s ili l/s) mjere se povremeno
(vodomjerenje) radi uspostavljanja jednoznane
veze Q=f(h).
Mjerenja protoka nisu jednostavno izvediva, a
ograniena su i cijenom mjerenja.
Geometrija rijenog korita-presjek
Slobodna vodena
povrina
Ope karakteristike:
Povrina profila A
Omoeni opseg O
Hidrauliki radijus R=A/O
PRIRODNA KORITA
HRAPAVOST KORITA
STANJE KORITA
Glatka korita
Hrapava korita
Prirodna korita s vegetacijom
0.05 do 0.1 20 do 10
0.03 33
0.002 50
n - koeficijent Manninga
K=1/n
MANNINGOVA FORMULA
A- povrina vode
R- hidrauliki radijus
S- nagib vodnog lica (jednak nagibu dna)
HRAPAVOST KORITA-Manningov koeficijent
Hidrometrijska postaja
Hidrometrijska postaja
KRITERIJI ZA ODABIR LOKACIJE HIDROMETRIJSKE
POSTAJE
- pristupanost mjernog mjesta
- stabilnost korita
- dovoljno velika osjetljivost na promjene
- raspodjela brzina priblino jednolika
- mogunost postavljanja glavnog i kontrolnog repera
Hidrometrijska postaja
Stabilnost postaje
Stabilno korito
Prije erozije
Poslije erozije
Posljedice erozije
Kontrola
stabilnosti
Prije poplave
Za vrijeme
poplave
Poslije poplave
Kontrolna toka
Kontrolna toka
pomaknuta
Kontrolna toka na niem
poloaju uslijed poplave
Letva
Letva
Letva
Hidrometrijska postaja
Osjetljivost mjernog mjesta
Plitki dijelovi-ne ba osjetljivi
na promjene
Uski i duboki dijelovi-
osjetljivi na promjene
Osjetljivost postaje je izraenija (bolja) ukoliko velike promjene u
razini vode rezultiraju malim promjenama u veliini protoka:
h
Q

PODACI O
HIDROMETRIJSKOJ POSTAJI
Opis postaje (ime, ifra, koordinate)
Cilj postaje
Ureaji postavljeni na postaju
Topografski podaci:
- uzduni profil
- popreni presjek
- reperne toke
Upravljanje postajom
- izvjee o kontroli rada postaje
- popravci
- promjene u oitavanju
MJERENJE VODOSTAJA
VODOMJERNE
LETVE
- postavljene su du rijeke
- jedna poinje gdje druga zavrava
- sve mjere u odnosu na referentnu toku
Pokazatelj nivoa vode je vodostaj, koji zapravo predstavlja
vertikalno odstojanje od neke fiksne ravni do nivoa vode.
.) . ( " " m mn h nule kota H + =
0
50
100
150
200
250
0 100 200 300
Vrijeme, t (dana)
V
o
d
o
s
t
a
j
,

h

(
c
m
)
Rijeka JADAR - 1967 godina



Izgled stepenastog vodomjera

-
AUTOMATSKO BILJEENJE VODOSTAJA
- na principu plovaka
- na principu mjerenja tlaka
- ultrazvuni senzori
- radarski senzori
UREAJI ZA MJERENJE RAZINE VODE
na principu plovka
Princip rada: varijacije razine vode mijenjaju poloaj plovka
Preciznost: u mm
Prednosti: jednostavnost
Mane: zahtijeva znatne inenjerske radove (bunari)
LIMNIGRAF
UREAJI S PLOVKOM
Ureaji za mjerenje razine vode
UREAJI ZA MJERENJE RAZINE VODE
na principu tlaka
- promjena hidrostatskog tlaka izaziva deformaciju membrane koja se
transformira u elektrini signal
- preciznost od 0.5 mm do 1 cm
SENZORI ZA RAZINU VODE
Senzori na principu hidrostatskog tlaka
Prednosti
- jednostavna instalacija
- preciznost
Mane:
- potrebna je povremena rekalibracija
- osjetljivost membrane
Ultrazvuni senzori
- mjere vrijeme putovanja signala koji se emitira putem senzora do dna kao
i vrijeme reflektiranog signala do senzora
- razina vode se dobije na temelju prijeenog puta signala
- mogu se primijeniti kod tokova s visokom koncentracijom sedimenata
- teko se mogu razluiti utjecaji temperature, saliniteta, vjetra na dobivene
rezultate
SENZORI ZA RAZINU VODE
Hidrometrijski ureaji
Ureaji
Preciznost
Utjecaj zamora
ureaja
Instalacija Cijena
Na principu
plovaka
Nekoliko mm ne Inenjerski radovi
potrebni
600
Na principu tlaka
Nekoliko mm
da Jednostavna 500-4000
Princip rada s
mjehuriima
Nekoliko mm da Jednostavna 1000
Ultrazvuni
senzori
Nekoliko mm ne Jednostavna 10000
Radarski senzori Nekoliko mm ne 1500
MJERENJE DUBINE VODE
Dubina vode predstavlja pravolinijsko najkrae (vertikalno) rastojanje od neke
toke na dnu korita do vodene povrine
Mjerenje dubina najbolje je izvoditi za vrijeme niskih vodostaja. Tada se
mjerenja lake i bre izvode a rezultati su mnogo toniji. S povienjem
vodostaja, posebno kod tekuih voda kod kojih pararelno raste i brzina vode,
raste i netonost odreivanja dubina vode.
Pri mjerenju dubine u pojedinim takama neophodno je obaviti, simultano,
slijedee operacije:
izmjeriti vertikalnu dubinu od nivoa vode do vrstog dna,
odrediti poloaj toke u kojoj se mjerenje vri na situaciji (koordinatama) ili na
profilu (kao udaljenost od stalne toke na obali),
odrediti nivo vode (vodostaj) pri kojem se vri mjerenje dubine.
MJERENJE DUBINE VODE
Podjela metoda za mjerenje dubine vode
Motka posebno pripremljena za mjerenje dubina naziva se sondirkom. Ona je obino
sastavni dio instrumenta za mjerenje brzine vode (hidrometrijsko krilo)
MJERENJE DUBINE VODE
U sluaju mjerenja elinim uetom u tekuim vodama dolazi do potrebe korekcije
izmjerene dubine uslijed zanoenja ueta snagom toka vode.
sec k
0 1 0
5 1.0038 0.0020
10 1.0154 0.0050
15 1.0353 0.0114
20 1.0642 0.0204
25 1.1034 0.0321
30 1.1547 0.0472
35 1.2208 0.0660
40 1.3054 0.0885
u
) k 1 )( sec ab af ( bc = u
ili (WMO)
( ) | || | k 1 1 sec ab df bc = u
MJERENJE DUBINE VODE
Akustina metoda mjerenja bazira se na odailjanju i prihvaanju odbijenog od dna
ultrazvunog signala. U tu svrhu koristi se ureaj koji se naziva ehosonder.
Hidrostatika metoda mjerenja . Ureaj pomou kojega se mjere dubine po ovoj metodi,
naziva se distancioni hidrostatiki mjera profila. Mjerenje se vri sa plovnog objekta
pomou sonde za praenje dna
Hidrostatiki distancioni mjera profila
(1) registrator dubina, (2) sastavni kabal, (3) ureaj za mjerenje horizontalnih razmaka,
(4) boni amortizer, (5) mjerni lanac, (6) kabal, (7) sonda za praenje dna
Princip mjerenja dubine ehosonderom
Morfoloko-hidraulike karakteristike korita
Geometrijski i morfoloki elementi poprenog presjeka vodotoka
Morfoloko-hidraulike karakteristike korita
1. Povrina proticajnog (poprenog ) profila
( )
( ) ( )
j
n
1 j
j 1 j
b
2
h d h d
h A
+
=

=

2. Okvaeni obim
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) | | ( )

=

+ + + =
1 n
1 j
2
j
2
j 1 j n 0
h b h d h d h d h d h _
( )
( )
( ) h
h A
h R
_
=
3. Hidrauliki radijus
4. Srednja dubina
( )
( )
( ) h B
h A
h d =
Morfoloko-hidraulike karakteristike korita
5. Odnos srednje i maksimalne dubine
( )
( )
( ) h d
h d
h P
max
1
=
pravougaono korito P
1
=1
trouglastog presjeka P
1
=2
6. Odnos srednje dubine i irine vodnog ogledala
( )
( )
( ) h B
h d
h P
2
= korito iroko a plitko
0 P
2

relativno veliko, onda su srednje dubine relativno velike u
odnosu na irinu korita.
P
2
7. Parametar
3
P
( )
( )
( ) | |
( ) h b
2
d h d
h d B
1
h P
j
n
1 j
2 / 3
j
2 / 3
1 j
2 / 3
3
=

+
=
(parametar eljezniakova)
Ako bi korito imalo pravougaoni oblik, tada
bi
( ) ( ) ( ) ( ) h d h d h d h d
n
= = = = ...
2 1
P
3
(h)=1
Za prirodna korita se kree izmeu 1,05 i
1,20.
Morfoloko-hidraulike karakteristike korita
8. Parametar Glukova
( )
( )
( ) h d
h B
h G =
Parametar Glukova karakterie odnos uzajamnog
djelovanja sile vodnog toka i oblika korita. Za iroke a plitke
profile G je vei po apsolutnoj vrijednosti, dok je kod
dubokih i uskih profila manji
9. Parametar simetrije
( )
( ) ( )
( ) h B
h B h B
h
l d

= |
10. Paramtar
4
P
( )
( )
( ) h B
h b
h P
4
=
(b) razmak izmeu vertikala sa maksimalnom dubinom i
maksimalnom srednjom brzinom na vertikali. Ako je b(h) = 0, to
znai da je maksimalna srednja brzina u vertikali sa najveom
dubinom.
Morfoloko-hidraulike karakteristike korita
Geometrijski elementi poprenog presjeka u funkciji vodostaja
MJ ERENJ E PADA VODNOG LICA
L H /
2 1
H H H =
L L
L
Z
L L
L
Z J
2
1
2
1
2
1

+ =
Metode odreivanja protoka
Protok vode, openito, predstavlja koliinu vode koja protee
kroz popreni presjek vodotoka u jedinici vremena.
Predstavlja jedan od najvanijih hidrolokih i hidraulikih elemenata
vodnog toka te kao takav je najznaajnija informacija za sve
projektantske i izvedbene radove u vezi s vodotokom.
Metode za mjerenje protoka vode mogu se openito podijeliti na
posredne i neposredne.
Neposredne metode se zasnivaju na volumenskim metodama
zasnovanim na mjerenjima putem mjernih ureaja to je u principu
primjenjivo samo za male vodotoke i izvore. Danas postoje
sofisticirani ureaji za mjerenje protoka ija je primjena jo uvijek
ograniena cijenom i obuenou.
Posredne metode mjerenja protoka se zasnivaju na definiranju na
temelju mjerenja nekog drugog elementa vodotoka.
Najei nain odreivanja protoka vode u srednjim i velikim
vodotocima vri se indirektnim nainom preko mjerenja brzina
hidrometrijskim krilom u nizu toaka poprenog presjeka nekog
vodotoka.
MJERENJE PROTOKA
Odreivanje protoka primjenom hidrometrijskog krila
HIDROMETRIJSKO KRILO
Profil brzina
Promatrani profil vodotoka
Povrina vodotoka
Profil brzina
brzina
U
d
a
l
j
e
n
o
s
t

o
d

p
o
v
r

i
n
e

(
%

u
k
u
p
n
e

d
u
b
i
n
e
)
Mjerenje hidrometrijskim krilom
Mjerenje hidrometrijskim krilom s mosta
Odreivanje srednje brzine na
brzinskoj vertikali
Radi odreivanja
profila brzina, brzine
se mjere u konanom
broju toaka na
svakoj pojedinoj
brzinskoj vertikali.
Broj mjerenih toaka
je ovisan o dubini na
odreenom poloaju
vertikale.
Dubina vode
Broj toaka u
kojima se mjere
brzine
d<0.25 m 1
0.25<d<0.5 2
d>0.5 3 ili vie
Odreivanje srednje brzine na vertikalama na temelju
mjerenja u:
jednoj toki:
v
sr
=v
0.6
dvije toke
v
sr
=0.5(v
0.2
+v
0.8
)
tri toke
v
sr
=0.25v
0.2
+0.5v
0.6
+0.25v
0.8
pet toaka
v
sr
=0.1(v
s
+3v
0.2
+2v
0.6
+3v
0.8
+v
b
)
v
s
-brzina na povrini
v
b
-brzina na dnu vodotoka
Grafika metoda odreivanja
srednje brzine na vertikalama:
v
1
v
2
v
3
v
sr
Mjerene
brzine na
vertikali
v
sr
=rafirana povrina/dubina vertikale
ADCP (acoustic Doppler current
profiler)
ADCP
GPS-prijemnik
Kompjuter
Ehosonder
3-D vektor brzina radi
kalibracije modela
VEKTOR
BRZINA
AKUSTIKI STRUJOMJERI TIPA ADCP
Acoustic Doppler Current Profiler
ADCP strujomjeri odailju kratke zvune signale u
stupac morske vode. Suspendirane estice koje se
gibaju morskim strujama reflektiraju zvune signale
(echo). Primopredajnik ADCP-a prima reflektirane
signale. estice koje se gibaju prema instrumentu
proizvode signale (zvune zrake) razliite
frekvencije od onih estica koje se gibaju od
instrumenta.
To je poznati Dopplerov pomak frekvencija koji
omoguava precizno mjerenje smjera i brzine
morske struje uzdu cijelog vertikalnog profila.
Tvrtka Teledyne RD Instruments proizvela je prvi
ADCP strujomjer 1982. godine. Njihov
primopredajnik (sonar) emitira 4 zvune zrake.
ADCP tvrtke Teledyne RDI
Metoda mjerenja ADCP
strujomjerom.
Odreivanje protoka posrednim putem preko automatskog oitavanja
vodostaja
Vodomjerna postaja Shematski prikaz
Ureaji za mjerenje protoka (poznata geometrija)
Parshal
Parshallov kanal
Preljevi raznih oblika i dimenzija
Odreivanje protoka putem krivulje protoka
KRIVULJA PROTOKA
prikaz odnosa vodostaja (cm) i protoka (m
3
/s)
KRIVULJA PROTOKA
V
O
D
O
S
T
A
J
PROTOK
Odreivanje protoka putem metoda
razrjeenja
za prirodne vodotoke s velikim profilskim brzinama
bujine vodotoke s kaskadama
nagle promjene smjera teenja, nagle promjene oblika
korita
Metoda se zasniva na postupnom ili trenutnom
ubacivanju odreene koliine i koncentracije trasera
(obiljeivaa) na uzvodnom profilu. Na nizvodnom profilu
se u odreenim vremenskim intervalima uzimaju uzorci.
Protok se odreuje na temelju koncentracije ubaenog
trasera te izmjerene koncentracije na pojedinim
uzorcima.
Metoda postepenog uputanja
trasera u vodotok
Proraun protoka se zasniva na injenici
da je teinski protok trasera Q
o
koncentracije C
o
koji se uputa u vodotok
jednak teinskom protoku na nizvodnom
profilu Q odreene koncentracije C.
Q:Q
o
=C
o
:C
Q*C=Q
o
*C
o
Metoda trenutnog uputanja
trasera u vodotok
Ne zahtijeva specijalne
ureaje za doziranje
U vodotok se ubaci
odjednom cijeli volumen s
otopljenim traserom
Poloaj nizvodnog profila
je poloaj potpunog i
homogenog mijeanja
trasera na cijelom
poprenom presjeku.

=
k
o
t
t
o o
V C dt t C Q ) (
( )
0 0
t
t
V C dt t C Q
k
0
=

( )

=
=

=
) t ( i i
) t ( i i
i
0 0
t
t
0 0
k
0
k
0
T C
V C
dt t C
V C
Q

V
0
volumen tenosti (obino vode) u kojoj je otopljen
obiljeiva koji se trenutno ubaci u vodotok.
Analitika metoda odreivanja
protoka
Openito, protok vode se definira kao
integral brzine po profilu:

=
A
vdA Q
Gore navedenim izrazom je definirana analitika
metoda odreivanja protoka.
Prilikom prorauna koriste se srednje vrijednosti
brzina izmeu dvije brzinske vertikale.
Srednje vrijednosti brzina na brzinskim vertikalama
se odreuju na temelju podataka dobivenih putem
mjerenja u odreenim tokama samih vertikala.
Umnoci srednjih vrijednosti brzina s pripadnim
dijelovima poprenog presjeka izmeu navedenih
vertikala odreuju elementarni protok. Sumiranjem
elementarnih protoka odreen je ukupni protok vode
kroz popreni presjek.
Srednja brzina izmeu dvije vertikale
odreena je izrazom:
( )
i i
v v v
i
+ =
1
,
2
1
,
i
v A Q
i i
=
Ukupni protok se proraunava sumiranjem
svih parcijalnih protoka:

=
=
N
i
i
Q Q
1
( )
i i
v v v
i
+ =
1
,
2
1
PROFIL BRZINA
v
i-1 v
i
A
i
POPRENI
PROFIL
brzinske
vertikale
dio povrine
poprenog
presjeka
izmeu dvije
brzinske
vertikale
srednja brzina
na vertikali
Grafoanalitika metoda
Drugi nain odreivanja protoka je primjena
grafoanalitike metode.
Pri primjeni grafoanalitike metode potrebno je
izraunati elementarne protok q na svakoj vertikali
na kojoj je mjerena dubina.
Dio srednjih brzina na vertikalama je odreen
mjerenjima, a dio je odreen na temelju interpolacije
funkcije brzine v=v(stacionaa).
Elementarni protok se odreuje putem slijedeeg
izraza:
Elementarni protok
Ukupni protok predstavlja zbroj elementarnih
protoka du profila:
j j j
v h q =
( )
j
M
j
j j
b q q Q + =

=

1
1
1
2
1
Brzinska
vertikala
Sondana
vertikala
Srednja
brzina na
pojedinoj
brzinskoj
vertikali
METODA IZOTAHA
Trea metoda se zasniva na primjeni izotaha.
Izotahe su linije jednakih brzina, a prikazuju se
po povrini poprenog presjeka.
Na vertikalama u ijim su tokama izmjerene
brzine upisuju se vrijednosti izmjerenih brzina.
Do veliine protoka se dolazi raunanjem
volumena tijela vode.
Ukupni protok po metodi izotaha se izraunava
po slijedeem izrazu:

=
max
0
v
v
dv A Q
pri emu je A
v
povrina profila ograniena
izotahom brzine v.
Integral se zamjenjuje sumiranjem konanog
broja mjerenjem dobivenih elemenata.
Elementarni protok dobiven putem metode
izotaha se izraava putem:
( ) ( )
i i v v i
v v A A Q
i i
+ =
+
+
1
1
2
1
( )
k v k
v v A Q
k
=
max
3
2

=
=
k
i
i
Q Q
1
Ovisno o povrini profila i tonosti rasporeda
brzina u njemu, dovoljan broj izotaha za
postizanje dovoljne tonosti je 6-10.
BRZINSKE VERTIKALE
IZOTAHA
v=1.5 m/s
TAHIGRAFSKA KRIVULJA
Na temelju konstruiranog plana izotaha se
definira tahigrafska krivulja koja moe
posluiti za proraun vanih hidraulikih
parametara.
Tahigrafska krivulja se crta u koordinatnom
sustavu u kojem je apscisa povrina koja
pripada izotahi, a ordinate brzina na izotahi.
Svaka izotaha definira jednu toku tahigrafske
krivulje.
Integral takve tahigrafske krivulje je protok.
To je zapravo etvrti nain odreivanja protoka.
Odreivanje protoka putem
tahigrafske krivulje
v (m/s)
A (m
2
)
V
max
TAHIGRAFSKA KRIVULJA

=
max
0
v
v
dv A Q