104

Polemos 12 (2009.) 2: 97-109, ISSN 1331-5595

RUSIJA U DOBA PUTINA
Politkovskaya, Anna S. (2008.) Putinska Rusija. Zagreb: SysPrint.
Prevela Branka Savi. 280. str.
hijerarhijskih odnosa unutar vojske. Pruajui
uvid u pisma obiteljima upuena s bojinice,
transkripcije intervjua koje je vodila s majkama
poginulih i ubijenih vojnika, odvjetnicima i
upraviteljicom Volgogradske oblasne organi-
zacije Majinsko pravo, Tanjom Zozuljenko,
Politkovska pokazuje kako nad pojedincima u
vojsci ne postoji nikakav pravni nadzor. Voj-
ska u Rusiji nije samo zakon, ve je u pravnoj
praksi stavljena iznad zakona.
Godine 1920. osnovana je Sveruska izvan-
redna komisija za borbu protiv kontrarevolu-
cije, spekulacije i sabotae. Njena produena
ruka uinkovito djeluje i devet desetljea
poslije. U borbi protiv ilegalnih naoruanih
skupina, federalne specijalne postrojbe pro-
vode antiteroristike operacije i na temelju
pouzdanih informacija kojekakvih informatora
uhiuju graane Rusije. Nestali pod okriljem
mraka, prije itanja optunice i sudskog proce-
sa, uhienici prvih tjedana kao da ne postoje.
Za vrijeme tog prvog istranog postupka,
kombinacijom batina i psihotropika, iznuuju
se priznanja. Priznanja podrazumijevaju optu-
enikov potpis na praznom listu papira na ko-
jem glavni istraitelj poslije upisuje prigodan
tekst. Tako je sastavljena optunica i protiv
Islama Hasuhanova, jednog od glavnih aktera
poglavlja Nae najnovije srednjovjekovlje ili
ratni zloinci cijele Rusije.
Dvije su kategorije suvremenih ratnih
zloinaca. Prva kategorija obuhvaa one koji
su zaista ratovali, bilo pripadnici federalne
vojske bilo eenski borci, a drugu skupinu
ine naprosto eeni. Drugo poglavlje pripo-
Jedan mrtav ovjek je tragedija, milijun
mrtvih ljudi je - statistika
1
. Kroz brutalni
mozaik ljudskih ivota na dvjesto osamdeset
zabranjenih stranica knjige Putinskaja Rossija,
Ana S. Politkovska oprimjerila je rijei Josifa
Staljina.
Knjiga ubijene ruske novinarke podijeljena
je na osam poglavlja, Post scriptum i pred-
govor urednika Pavla Kalinia. Politkovska
je bila ratna reporterka lista Novaya gazeta,
aktivistica za ljudska prava, gorljiva kritiarka
autokratske politike Putinove vlade. Dobitnica
Svjetske nagrade Amnesty Internationala za
novinarstvo na podruju ljudskih prava, ubi-
jena je 7. listopada 2006. godine.
Prvo poglavlje Vojska moje zemlje za-
poinje priom o U-729343. Sinovi Rusije,
kroivi iza eljezne ograde vojne strukture,
postaju nita drugo doli puki brojevi. Po-
litkovska nam kroz prvo poglavlje ocrtava
zatvorska pravila ropskoga sustava vojske
putinskog vremena. Drugim eenskim ra-
tom i dolaskom na vlast biveg voe Savezne
slube sigurnosti, reforma vojske zapoeta u
vrijeme predsjednika Jeljcina, promijenila je
smjer i dodatno dehumanizirala odnos spram
ljudskog materijala Ruske armije.
Vojnici su u potpunosti podinjeni asni-
cima, njihovim matovito okrutnim disciplin-
skim mjerama, svakodnevnom psihikom i
fizikom poniavanju. injenica da je usred
rata, samo u jednoj godini, od disciplinskog
batinanja preminulo vie od pet stotina vojni-
ka, pokazuje da nehumanost nije tek izniman
izgred pokojeg asnika, ve priroda ureenih
1
Josif Visarionovi Dugavili-Staljin.
43-45-Filipovi-Zaradi-Filipcic-Kardov PRIKAZI I REC.indd 104 4.1.2010 14:54:01
105
Prikazi i recenzije
vijeda o dva ivota, dva suenja, dva ideoloka
zloina. Autorica ovdje rekonstruira dogaaje
od trenutka uhienja do izricanja presude,
detaljno citirajui iskaze svjedoka sa suenja i
izvode iz sudskih zapisnika. Reforma pravosu-
a slijedila je primjer reforme vojske zapoete
za vrijeme predsjednika Jeljcina i kratkotrajne
demokratizacije drutvenih struktura. Nakrat-
ko oivljava u vrijeme predizborne kampanje
pod parolom zakon iznad svega i tada
zamire. Presedan ini druga pria, presuda
pukovniku Juriju Budanovu za zloine poinje-
ne u eeniji tijekom Drugog eenskog rata.
Presedan, jer heroji Rusije ne odgovaraju za
ratne zloine pred vojnim sudovima. Za njih
odgovara druga kategorija zloinaca, ona s
poetka poglavlja.
Kaznenopravni sustav u Rusiji koristi se
iznuenim priznanjima, nepostojeim svje-
docima, nanovo oivjelom psihijatrijom po
politikoj narudbi, a za svaki od tih zloina
na optuenikoj klupi Ane Politkovske sjedi
Vladimir Vladimirovi Putin.
Tanja, Mia, Lena, Rinat... naslov je
treega poglavlja. U novijoj povijesti Rusije,
istie autorica, tri puta su poinjala nova
vremena postsovjetskog prostora. Prve
promjene zapoele su nestankom ideologije
u vrijeme pada SSSR-a. Drugi put krahom
ekonomije, takozvanim defaultom 1998.
godine, kada su dravna i privatna poduzea
izbjegavala formalni steaj. Trei put kada je
Putin postavljen na mjesto premijera. Novi
reim poznate sovjetske naravi struktura
moi dao je poticaja kapitalizmu, korupciji i
pojavi partnomenklature. Nomenklatura,
upravljaka skupina dravnih inovnika koja
se do financijske moi probija kroz privatiza-
ciju, zakon i red sadanjeg reima uz pomo
mafijakog patronata.
Imena iz naslova poglavlja skrivaju bliske
prijatelje Ane Politkovske. Poput veine svojih
sugraana, kroz gr i krv oni ive sudbinu
svoje zemlje. Prikazujui njihove ivotne
prie tijekom tri perioda promjena, autorica
nam ocrtava mehanizme drutva obavijene
nostalgijom za dobom sovjetskog reima koji
ipak plodonosno funkcioniraju u putinskom
kapitalizmu.
U etvrtom poglavlju, naslova Provin-
cijske prie: divlja privatizacija uz blagoslov
drave, autorica propituje mehanizme na-
stanka i odranja korupcije i tihu borbu protiv
organiziranog kriminala u ruskom drutvu.
Putina je do kremljanske fotelje slijedila itava
sila podobnika koja se vremenom poveavala
penetrirajui pritom u najvie organe vlasti.
Kako to ve biva u veini postkomunistikih
zemalja, ukorak s demokratizacijom, privati-
zacijom, jaanjem ekonomije i irenjem trita
na Zapad, stvaraju se nova pravila. Tu Polit-
kovska uoava tri razine koje mora prijei onaj
koji baci oko na bogatstvo i poloaj. Prvo je
potrebno domoi se dravne imovine, potom
redovito podmazivati dravne slubenike i
nikako ne zaboraviti na prijatelje u pravosuu.
Poeljno je i povremenim naruenim uklanja-
njem protivnika potaknuti potporu okoline.
U zimi 2003. godine irkutski su komunalci
polugama odvojili beivotno tijelo nasmrt
smrznutog veterana Drugoga svjetskog rata
od zaleenog poda njegovog doma. itavu
zimu nije radilo grijanje. Dravna komunalna
sluba zagubila je novac graana. Vlast i
opozicija su uobiajenim floskulama izrazile
zabrinutost tapajui jedni druge po glavi. Na
drugom kraju Rusije, u raskoi carske palae,
Putin je ugostio Blaira, Chiraca i ostalu svjetsku
politiku elitu strateki naglaavajui vanost
njegove vlade u borbi protiv meunarodnog
terorizma. Naime, otkriva Politkovska, bliio
se kraj njegova (prvog) mandata i uz oligarhe,
FSB i uralmaevsku mafiju, potrebna mu je bila
podrka veeg kalibra.
Provincijske prie o svemu i svaemu,
peto poglavlje knjige, prikazuje osebujan jaz
43-45-Filipovi-Zaradi-Filipcic-Kardov PRIKAZI I REC.indd 105 4.1.2010 14:54:01
106
Polemos 12 (2009.) 2: 97-109, ISSN 1331-5595
izmeu prijestolnice i provincije Rusije. Iako
naglaava razlike u (ne)kvaliteti ivota, pod
povrinom elementarnih suprotnosti, autorica
upozorava na pravu Rusiju na prostranstvi-
ma provincije, Rusiju koja drugaije die.
Na poluotoku Kamatki nalazi se flotila
Pacifike flote. Politkovska je u malom na-
selju Ribaje, najpoznatijem vojnom naselju
zatvorenog tipa, vodila razgovor sa zapo-
vjednikom atomske podmornice Viljuinsk,
porunikom Aleksejem Dikijem. Ribaje je
svojevrsni nuklearni tit drave, opremljeno
najsuvremenijim naoruanjem i kako au-
torica opisuje ono je simbol i avangarda
ruske nuklearne flote(str. 197.). Tu se nazire
ne samo vojnika, ve i izrazito specifina
percepcija drutvenog djelovanja. Okrueni
s jedne strane atomskim reaktorom, a s dru-
ge raketno-nuklearnim orujem, vojnici na
podmornici Viljuinsk slue domovini, a ne
politikim vjetrovima. Iako prihvaaju nunost
demokratskih kretanja, gotovo ideologijski i
beskompromisno, u srcu bijede i siromatva,
slue vojnom aparatu.
Na kraju petoga poglavlja ponovo se na-
lazimo u Moskvi. Tonije, u podmoskovskoj
oblasti, u reliktnom nacionalnom parku
pod zatitom zakona. Politiki visokorangirani
novorusi odluili su postati vlasnicima na-
cionalnog rezervata, stanita rijetkih i vrijednih
biljnih i ivotinjskih vrsta koje namjeravaju
zamijeniti luksuznim apartmanskim naseljem.
Ekolozi su uloili tubu koja je sadravala
dvadesetak toaka izravnog krenja zakona,
traei privremenu obustavu gradnje. Sutki-
nja kojoj je dodijeljen sluaj, zakazala je prvo
roite mjesecima poslije, nakon sjee ume i
poetka graevinskih radova.
Prikazom okolnosti razaranja itavog
ekosustava, uz otru osudu ekocida, Ana
Politkovska upozorava na pravila igre pravno-
politikog sustava vladavine ruskih oligarha.
Svi ogranci vlasti razumiju utanje novani-
ca (str. 212.) i pravna borba eksperata protiv
nelegalne gradnje i bespravne sjee nacional-
nih endemskih vrsta svodi se na poluglasno
negodovanje lokalnih zelenih umirovljenika.
I dok su odvjetnici Vrhovnog suda Rusije u
Moskvi rjeavali pitanje uma, premetajui
pune kese iz depa u novo luksuzno apar-
tmansko naselje, tisuu hektara nacionalnog
bogatstva nestalo je pod umom graevinskih
strojeva.
esto poglavlje knjige nosi naslov Nord-
Ost, novija pria o unitavanju. Nord-Ost
je naziv mjuzikla ija se premijera odigrala u
moskovskom kazalitu, 23. listopada 2002.
godine, prilikom koje je skupina eenskih
terorista kao taoce zatoila itavu glumaku
postavu i gledatelje. Vlada je ubrzo okon-
ala opsadu, eliminirajui novim kemijskim
orujem i otmiare i dvjestotinjak talaca.
Moskovskim novinarskim krugovima krui
pria kako je sam Putin odredio sastav i vrstu
smrtonosnog plina. Javnost je bila naprosto
omamljena ekspeditivnou vrhovnog zapo-
vjednika Ruske armije.
U ovome poglavlju autorica tematizira
narav odnosa vlasti spram graana u okvirima
ruske borbe protiv terorizma. Voljom Kremlja,
taoci su poloili svoje ivote radi openacional-
nog interesa. Nitko se na njih nije ni osvrnuo,
niti javnost, niti opozicija, niti Zapad. To isto
birako tijelo ije je sinove i keri eliminirao
poradi vieg cilja, narodnim izjanjavanjem
14. oujka 2004. godine, omoguilo mu je
da osvoji drugi predsjedniki mandat, dok se
opozicija uspjeno pretvarala da ne postoji
(tako se, uostalom, prema njoj odnosio i sam
Putin). Akakij Akakijevi Putin II., kako mu
je Politkovska znakovito nadjenula nadimak u
naslovu sedmoga poglavlja, izveo je remake
sovjetske pobjede na izborima: glasaki listii
su rezignirano ubacivani u glasake kutije, jer
na Uralu to god zaokruio rezultat se zna
(str. 260.).
U osmom poglavlju naslova Nakon Besla-
na autorica se prisjea jo jedne talake krize
43-45-Filipovi-Zaradi-Filipcic-Kardov PRIKAZI I REC.indd 106 4.1.2010 14:54:01
107
Prikazi i recenzije
koja je uinkovito prekinuta. Stotine talaca,
kolateralnih rtava oslobaajueg juria spe-
cijalne antiteroristike jedinice, pokopano je
na periferiji Beslana, vie od stotinu je nestalo.
Ovoga puta je osnovano Povjerenstvo Savjeta
federacije za drutvenu kontrolu istrage. Istra-
ga nikada nije pokrenuta.
Knjiga je pisana prepoznatljivim novinar-
skim stilom i prepuna je gotovo crnohumornih
opaski autorice. Ana Politkovska pri kraju
knjige preispituje opravdanost vlastite omra-
enosti prema Putinu. Kojoj god se ideolokoj
struji okrenula, kakav god stav zauzela spram
drutveno-politikih trendova postkomunisti-
kih drava, nije pronala razloga da porekne
indignitet demokratizirane Rusije i gorak okus
ve vienoga.
Lana Filipi
43-45-Filipovi-Zaradi-Filipcic-Kardov PRIKAZI I REC.indd 107 4.1.2010 14:54:01