http://havale.blogger.

ba/
Maarska magijska tradicija

Maarska je svakako u ovom dijelu Europe najotvorenija
zemlja po pitanju ezoterije i okultizma to najbolje potvruje
jako razvijen i ouvan kult vjetiarstva.Maarske vjetice su
bez sumnje najbrojnije i otvorene ka javnosti.Tome je uvelike
pridonio blagonakloni stav maarskog drutva prema
magijskim naukama.elja da se ouvaju stara uenja i samim
time integriraju u moderno drutvo vrijedno je svake pohvale.

!la mo" urokljivog oka se kod Maara anulira raznim sredstvima poput ostavljanja krunice
djetetu pod jastuk ili vezanje crvenog konca oko ruke.#ao i u drugim susjednim zemljama
najuestalija maijska radnja za udaljavanje pogubnosti neijeg uroka jeste gaenje
ugljevlja.$ au hladne vode bace se tri %iva ugljena.$koliko sva tri potonu bez svake sumnje
rije je o uroku.Tu vodu ureeno dijete malo otpije i sa mokrim prstom mu se nacrta znak
kri%a na elu.Tom prilikom se obino baje:&#o god da ga je urekao' muko ili %ensko' staro ili
mlado' (tac' )in i )veti *uh ga izljeili&.(sim ovakvog naina majka ureeno dijete li%e po
nosu i pljucka mu preko lijevog i desnog oka.

$ maarskoj narodnoj tradiciji poznaje se tegoba slina uroku koju izaziva maka' pas ili oi
mrtvog ovjeka.)imptom takve tegobe je preplaenost a obred tjeranja slian je samom
gaenju ugljena.

+ajanje je dobro ouvana tradicija i prema maarskoj predaji uva se do smrti.#ada bajarka
ili bajalac osjeti da mu se %ivot gasi onda ona ili on svoje znanje bajanja prenosi na neku
osobu.,ko bi se bajalice otkrile ranije izgubile bi svoju ljekovitu mo".-eliki dio bajalica
poinje sa rijeima ili pozivom ./ospodine 0suse' pomozi mi&.)misao samog bajanja je da se
prvenstveno utjee na povoljan ishod neke bolesti.1esto se koristi u lijeenju bradavica.Tu je
veoma bitan i polo%aj Mjeseca na nebu' naime' najpogodniji trenutak za ovakvo lijeenje jest
mladi petak.
(soba koja se %eli rjeiti neugodnih bradavica izlazi napolje i posmatraju"i Mlaak govori tri
puta:&2ovi mjesee' novi kralj %eni se' na svadbu zove me' ja ne"u i"i ve" mu aljem ove
bradavice&.
Amulet protiv zla
(vaj amulet na 3avi nose svi oni koji %ele imati zatitu od
urokljivih oiju i negativnih energija.0scrtava se na metalnoj
ploici ili na komadu pargamenta te nosi uza se.
Bugarski svijet magije

Prema posljednjim anketama vie od 60% Bugara vjeruje u
magiju.Cigansku i tursku magiju smatraju najmonijim i
najopasnijim.


,nastasia 4ristova diplomirala je psihologiju na sveuilitu u )o5iji i to joj je prema
vlastitom kazivanju omogu"ilo bolji kontakt sa ljudima.*anas je ona samohrana majka sa
troje djece.elju da se bavi magijom nasljedila je' kako ka%e' od majke i obje bake.3edna je
umijela da pravi mo"ne ini a druga da otkriva nalazita vode ali i blaga.

Imate li kakvih saznanja o magijskom djelovanju hoda?
*a.2eke od hod%a mogu napraviti najmo"nije arolije.#ako to izgleda6.2aje"e je u pitanju
uski' duguljasti papiri" ispisan arapskim slovima.(n se poslije ispisivanja presavije u
trouglasti oblik.!a onog ko takav zapis7aroliju nae u svojoj ku"i mo%e u jednom trenutku
pomisliti da je rije o obinoj djeijoj igri' smatraju"i napisano djeijim krabotinama.2o'
onaj ko zna itati arapska slova vrlo brzo "e vidjeti da se u udnom tekstu nalazi ime ili vie
njih iz 5amilije te napisana naredba ta treba da se toj osobi desi.8onekad je sam zapis jedna
cijela istrgnuta stranica iz neke arapske knjige na koju je upisano ime onog protiv koga se radi
zlo.0mala sam i sama priliku da vidim stare arapske knjige u kojima je detaljno opisana svaka
vrsta magije' kako napraviti svaku pojedinanu aroliju te gdje je postaviti.

Koji vam je najzanimljiviji sluaj sa kojim ste se susreli u istraivanju magije?
8a to bi svakako bio jedan susret sa starim hod%om.#ada sam kroila u sobu gdje se nalazio
vidjela sam ovjeka od nekih sedamdeset godina kako prekreni nogu sjedi na velikoj ovijoj
prostirci.9ekla sam mu da sam dola da mi gleda.$pitao me je za moje ime i moje
majke.2amjerno sam mu dala la%na imena %ele"i tako utvrditi da li taj starac ima neke
mo"i.(n je data imena zapisao' neto raunaju"i vie za sebe i potom otvorio neku staru'
po%utjelu arapsku knjigu.!atim je podigao pogled i na bugarskom mi rekao da sam mu dala
pogrena imena.

Na koji nain crna magija djeluje na ovjeka?
(ekivano je za shvatiti da svaka normalna i prosjena osoba ne"e lako povjerovati da jedan
ispisani komadi" papira mo%e imati ikakvog e5ekta na nekoga' ali zaista taj sadr%aj mo%e da
utie na psihu i samo zdravlje ovjeka.Mo" crne magije je velika i ona vrlo lako mo%e unititi
sklad neke veze' ljubavi' braka ili 5amilije.(d magije se dobije psihika rastreenost' bolest pa
ak i smrt.)tari ljudi umiju re"i za mnoge nesretne dogaaje kroz %ivot da je tako sueno od
+oga ali ja se sa tim ne bi slo%ila.-e"ina tih loih deavanja uzrokovana su crnom magijom.

Kako se izljeiti od crne magije
*a se ovjek oisti od crnomagijskog uticaja bugarski duhovni icjelitelji savjetuju razne
obrede.3edan od njih je i ovaj 7 uzeti po malo sa devet izvora vode i sjediniti je u jednu te u
nju staviti srebrenu paru i re"i:
!vijezdice sestrice' idite potra%ite
za n. lijek donesite
u ovu ga vodu stavite.
#ako voda opere sve loe i prljavo
tako neka opere i oisti n.
2ek se oisti kao isto srebro.
!lo donio vjetar' vjetar ga i odnio.
8osuda sa vodom se ostavi negdje napolju da preno"i ispod vedrog' zvjezdanog neba.$jutro
se' prije izlaska )unca' posuda uzme i odnese u ku"u.-odu zaarani koristi devet dana tako
to je pije ili mjea u hranu.)a njom mu se bar jednom pokropi odje"a i obu"a.)ve ovo se
mo%e raditi i za neku drugu osobu' bez njenog znanja.
Kako se postaje vlaka vraara
*a je u vlakoj :rumunskoj; magiji najve"i broj varalica i prevaranata dokazuje i ova pria
preuzeta iz asopisa Tre"e oko.+aba -ana iz najve"eg krajinskog sela 3abukovca se u svojoj
ispovijesti prisje"a kako je prije sedamdeset godina poela da se bavi ovim poslom.8oto je
rano postala udovica' u ku"i je ostala da %ivi samo sa maloumnom sestrom koju je trebalo
izdr%avati' i bez muke glave u ku"i je teko moglo da se opstane a pogotovo to je trebalo da
se pribavi mnogo namirnica za zimu.+aba -ana je iz ista mira odluila da se bavi <
vraanjem.2ajte%e je bilo zapoeti' pogotovo kad su u selu svi znali da do tada nije
posjedovala nikakvu mo".( tome nam je ispriala sljede"e:
73edne no"i' pred zoru' otila sam u komijinu talu i tamo pomuzla sve krave muzare.Tako
sam uinila i narednih no"i' sve dok mi se kominica nije po%alila da je neka zla sila unila u
tijelo njenih krava.8redlo%ila sam joj da joj tu .silu& unitim' naravno' svojim izmiljenjim
maijanjem.8restala sam da muzem te krave' pa su ponovo ujutro imale mlijeka.Tako je moja
kominica po selu pronijela vijest da mi je +og podario silu kojom mogu da protjerujem i
unitavam svako nevidljivo zlo.
2eto slino uinila sam i sa ovcama iz drugog kraja sela.3edne no"i' iz tora sam odvela dvije
ovce i vezala ih kraj potoka.$jutro je njihov vlasnik doao kod mene da bi mu uz pomo" zrna
kukuruza otkrila ko mu je ovce ukrao.9ekla sam mu da ovce nisu jo ukradene' ali "e uskoro
biti i da "e ih na"i ako odmah bude otiao do potoka.8roulo se da sam dobra vraara a to je
najva%nije za uspjean rad na ovom polju.
Izljevanje voska

$krajinu osim prelijepih krajeva koji je sainjavaju interesantnom ini i njena
bogata narodna batina sauvana i donekle trans5ormisana kroz vjerska
naela.2o' $krajinci nikada nisu kao i ostali narodi prihvatili do kraja uenje
kr"anstva pa su stoga sauvali znatan dio i onih paganskih' magijskih
vjerovanja' koja i danas ine jednu cjelinu njihovog raznovrsnog 5olklora.
$ zanimljivoj etnolokoj grai posebno se izdvaja zanimljivi obred izljevanja
voska.Mada taj metod nije nepoznat ni u drugim dijelovima Europe' poput 8oljske' Maarske'
+ugarske...' kod ukrajinskog naroda njime se slu%e kako djevojke u svojim gatanjima o
saznavanju ljubavne budu"nosti tako stare babke ili vraare' u tjeranju straha sa ovjeka.

)amu preplaenost mogu uzrokovati razni imbenici poput lave%a psa' udara groma' loih
vijesti i drugog a sigurni simptomi su stalno zijevanje' glavobolja' iznenadna hladno"a u tijelu
i slino.9itual se obino vri u kuhinji' u blizini ognjita' tako to pacijent ili preplaeni sjedi
na stolici dr%e"i dlanove ruku na koljenima.2ajpogodnijim rekvizitom za izljevanje voska
smatra se svije"a uzeta iz crkve te voda sa izvora.8osebna se pa%nja vodi oko uzimanja vode i
tu se trebaju slijediti neka pravila.2aime' vjeruje se da je najbolje oti"i po vodu za obred u
ranu zoru' prije izlaska )unca' paze"i pri tome da vas niko ne vidi poto prema vjerovanju
voda gubi snagu.3o bolje je od jednog jeste uzeti vodu sa tri izvora.$ nju ve"ina vraara
ukapa i nekoliko kapi svete vode posebno one koju je sve"enik blagoslovio na Tri #ralja.
8rije nego izlije vosak u posudu vode ona je no%em .rasjee& u obliku kri%a i onda dr%e"i je
iznad glave' stomaka i koljena preplaenog izlijeva rastopljeni vosak u nju obino tom
prilikom govore"i:

#ako se rastapa vosak'
Tako neka se sa n. rastopi sva bolest i strah=

-odom od izlijevanja voska pacijent se umije a ostatak se prosipa pod drvo i to slijede"i ovo
pravilo < ako je preplaena %ena onda ona vodu prospe pod drvo jabuke' kruke ili vinje ili
ako je u pitanju mukarac onda pod hrast' grab ili jasen.
Rumunjska magija -skidanje omraze u braku
,ko suprug zamrzi %enu zbog magije koju je napravila tre"a
osoba' obino ljubavnica' onda njegova %ena mora oti"i u ranu
zoru' pored nekog izvora' kako bi ponitila ini i skinula
omrazu te tako vratila sklad u svoj brak.
#ad doe do izvora %ena prekrsti ruke i ka%e:
*obro jutro bijela vodo=
4vala ti' crna n.:tu ka%e svoje ime;
3a nisam crna od sunca ili vatre
ve" sam ja crna
zato to je n. radila magiju na mene i mog mu%a.

!atim dr%i ukrtene ruke iznad vode i baje:

(na meni ini pravi i alje sa jednom rukom
ja joj ih vra"am sa dvije ruke
ona meni ini pravi i alje sa tri ruke
ja joj ih vra"am sa etiri ruke
ona meni ini pravi i alje sa pet ruku
ja joj ih vra"am sa est ruku
ona meni ini pravi i alje sa sedam ruku
ja joj ih vra"am sa osam ruku
ona meni ini pravi i alje sa devet ruku
ja joj ih vra"am sa deset ruku
preko deset ne"e mo"i.

2akon toga %ena spusti ruke nizase pa se umije sa vodom i napije se.(bino ritual ponovi jo
dva puta tojest jutra.2ajpogodniji dani za bajanje su utorak' etvrtak i subota' prije izlaska
sunca.

Misterija Kaduninog mezara

Dok je Fatima izvodila neobine rituale na Kaduninom mezaru, napetost
se mogla opipati ak i u zraku!parat na"eg #otoreportera je zablokirao
bez ikakvog razloga$ablokirao je i rezervniNekoliko snimaka uspio je
napraviti tek kada se od mezara izmakao nekoliko metara

/reblje .9avne bakije& sa sarajevskog !majevca uva tajnu za koju ve"ina mjetana ovog
naselja sigurno nije ula.$ njemu se krije jedan mezar' poznat kao #adunin.-jeruje se da ima
posebne mo"i.8oma%e pri lijeenju sihira' magija' neistih i zlih ini...Meutim' kako
lijeenje na mezarju kod ve"ine ljudi budi jezu' sumnju i strah' tako je i #adunin mezar ostao
obavijen crnim velom no"i' skriven od radoznalih ali i skeptinih oiju.8odaci krti' vie
sumnjiavi.2o' ono to se pouzdano mo%e utvrditi jeste da se i danas na #aduninom mezaru
provode tretmani lijeenja.3ednom takvom ritualu polovinom 5ebruara prisustvovali su i
novinari magazina ,ura.

4ladni 5ebruarski vjetar vijao je kroz no" dok smo se uspinjali prema greblju na !majevcu.*a
li od zime ili osje"aja nelagode inila se kao najhladnija no" posljednjih mjeseci.*vadeset je
sati' nimalo prijatan osje"aj pri pomisli da u taj vakat kroite izmeu kabura.(d davnina se
pripovijeda kako se na grebljima no"u mo%e do%ivjeti i osjetiti djejstvo nadnaravnih pojava'
raznih prikaza' aveti i krikova...*odatni razlog zato smo se duboko zakopali u svoje misli i
okovratnike.)rce sa svakim novim korakom ubrzanije lupa kao da predosje"a da "e se desiti
neto loe.
-e" smo na !majevcu i naziremo niane u tami greblja.Tiinu no"i jedino remete sarajevska
svjetla to bljedunjavo sjaje kilometrima daleko.8ribli%avamo se greblju i vidimo ovjeka u
kapi kako stoji nepomino.8ogled mu je oboren i pue u promrzle ruke.-idno je
uznemiren.)aznajemo da je on ta osoba koja eka da tu no" zagazi u greblje' do #aduninog
mezara' i rjei se dugogodinjih problema.
71ekam >atimu 0.Trebala bi sti"i svakog trenutka < ka%e pomalo zbunjeno' iako smo to jutro
dogovorili nau posjetu.
2edugo nakon toga uju se koraci.0zranja lik %ene.(buena je u crno' na glavi ima maramu'
na nogama gumene izme.!astaje kod nas i prepoznajemo >atimin lik.0sti onaj lik %ene sa
kojom smo dan ranije u 8aromlinskoj ulici dogovorili sastanak.2aravno' pod odreenim
uvjetima.
72a svijet je mnogo skeptian' sumnjiav i neuk.Molim vas samo da ne otkrivate sve detalje i
potpun identitet dok ne bude vrijeme za to., vama "u dozvoliti da idete sa nama i vidite da to
nije toliko skriveno' govori naa sugovornica.' inae 5akultetski obrazovana osoba i politiki
aktivna u op"ini )tari /rad' gdje je godinama i pro5esionalno radila u administraciji.
8ojanjava da se ovim bavi ve" ?@ godina' ali ne u tolikoj mjeri.Aijei samo po
preporukama.3o uvijek radi u tajnosti.1ak je nekoliko puta pokuala odustati od ovog posla'
meutim' mnogo je razloga zato nije mogla prestati.
7#ada ne lijeim' bolesna sam.9uke mi budu u ranama' zdravlje narueno...Moja je du%nost
da poma%em bolesnima.To mi je u amanet ostavila amid%inica Mujaginica koja je %ivjela u
jednom selu izmeu 4an78ijeska i )okoca.Bijeli svoj %ivot' a bio je dug C@ godina' lijeila je
bolesne na ovom mezaru.#ada je sedamdesetih godina umrla' meni je ostavila zapisano na
koji nain je to radila < pojanjava.
8rije nego to smo zagazili u greblje >atima nas uvodi u priu.*a bi neko doao do
#aduninog mezara mora se prvo podvrgnuti poetnom tretmanu u >atiminom stanu u kojem
ona saznaje da li je osoba uop"e opsihrovana i da li treba tra%iti lijeka na ovaj nain.


itanje u vodi

7(nog ko mi se obrati posipam vodom koju sam donijela sa nekoliko razliitih izvora.9adim
to iz Mujaginicine posude koju mi je zajedno sa knjigama ostavila.$ vodi mi se uka%u neke
pojedinosti iz %ivota posjetitelja.Tek onda ga vodim na #adunin mezar' uglavnom
no"u.Tretman poinje kada je Mjesec pun i traje do pojave mladog.2e svake no"i < govori
>atima dok jo uvijek stojimo pred kapijom greblja u mutnom svjetlu s obli%nje rasvjete.
)at otkucava DE sat.)arajlija koji je doao na lijeenje polako gubi strpljenje.>atima prekida
razgovor i kre"e prema ulazu' spremna da obavi jo jedan od mnogih tretmana.
7+udite tihi= 2e uznemiravajte mrtve.2erjetko se deavaju stravini dogaaji' upozorava.
)rce je ve" u grlu.2apraviti korak u greblje' zagaziti u duboki snijeg i smrtnu tiinu koja se
mota oko niana' ili se vratiti.(dluujemo se za ovo prvo.8ogleda usmjerenog strogo ispred
sebe idemo za >atiminom i siluetom njenog pacijenta.#rivudamo izmeu grobova da bi stigli
do #aduninog' koji je negdje na sredini greblja.>atima je govorila da su rjetki oni koji ga i
usred dana mogu na"i..2o' ona je ve" nebrojeno puta dola do njega i u mrklim no"ima pa joj
to ne predstavlja problem.
2akon nekoliko minuta koji potrajae kao sati' stojimo ispred ograenog mezara.2iani
izgledom odavaju da su jako stari' ostavio je zub vremena traga na njima' toliko samo
mo%emo da vidimo.0ako >atima ne progovara' sigurni smo da stojimo ispred mjesta gdje le%i
vjernica #aduna.

!lasovi iz mezara
>atima ulazi unutar ograenog mezara' a pomalo zbunjeni' ili mo%da prestravljeni ovjek
ostaje ispred njega okrenut leima.#apu' koju je nosio na glavi' skinuo je i prepustio se
>atiminom tretmanu.)toji nepomino' na momente zatvorenih oiju.>atima uzima malo vode
sa mezara koje' tvrdi' uvijek ima' usred ljeta i zime.2jome nekoliko puta posipa nesretnog
ovjeka.8otom izlazi iz mezara' obilazi rukom oko njegove glave' prsa' nogu te neto apu"e'
ui.To stvara jo ve"u jezu dok iekujemo krik' avet' ili pla koji se prema >atiminim
rijeima nerjetko javljaju iz mezara.2apetost je obuzela razum' ini se da se mogla opipati' tu
u zraku.Tijelo bolesnika polako poinje podrhtavati' oi se mutiti i prevrtati.#ao da ne vlada
svojim pokretima' gestama.8otom kalje i moli >atimu da prestane...
7!ato' da li ti je muka' ta je bilo6 7 pita ga' vidno uzbuena.
72e mogu vie 7 tekim' i glasom nimalo slinim onome koji smo uli prije nepunih sat
vremena progovara )arajlija.
$%urbano >atima kre"e ka izlazu iz greblja' a za njom' on' tromim i nesigurnim
korakom.9ijei su im zamrle na usnama.1uje se samo kripa snijega i poneki teki uzdah
bolesnog ovjeka.urimo za njima i u tami jedva razaznajemo put kojim smo doli' a njihovi
likovi se sve vie gube izmeu niana.)trah kola %ilama' a razum staje.Tada' iza obli%njeg
niana zatee nas >atimin glas.
7-ra"aj se' vra"aj se=
)rce je sada iz grla silo u pete.*ah je stao.)vaki pokret se zaledio...
72e istim putem=2ije se dobro vratiti istim putem 7 dok izranja iz tame govori >atima i prolazi
sa bolesnim ovjekom pored nas.
#ada smo ve" bili na pola puta' prestravljeni i zbunjeni nismo znali kuda krenuti pa smo'
ipak' nastavili tragom kojim smo doli.$ nekoliko koraka greblje je ve" iza nas.(stavljamo ga
u smrtnoj tiini koja jo uvijek ozvanja u uima' kao i >atimin apat' kaalj ovjeka' kripa
snijega...
2akon pola sata pokuavamo sabrati misli i pojasniti ono to smo upravo vidjeli i do%ivjeli tih
desetak minuta na #aduninom mezaru=6

Rije pacijenta
1ovjek' kojeg smo to vee zatekli na #aduninom mezaru %elio je ostati anoniman.2e zbog
sebe' ka%e uvjerljivo' nego zbog svoje porodice koja je ve" dovoljno propatila.>akultetski
obrazovan' Edin ).' F? godine' )arajlija' o%enjen' otac dvoje djece.
7#od >atime prvi put sam doao u oktombru prole godine.0mao sam problem sa sihirima' za
koje mi je >atima rekla da su napravljeni jo dok sam bio u majinoj utrobi.!bog toga sam u
%ivotu imao mnoge neobjanjive dogaaje.#ao dijete do%ivio sam teku saobra"ajnu
nesre"u.2edugo nakon toga' umalo se nisam utopio u jezeru./odine ECCF. sam ranjen na
2iikoj visoravni.2iko nije vjerovao da "u pre%ivjeti 7 pria.
8rije pet godina se' ka%e' poeo udno ponaati.9aspolo%enja su mu se esto
mjenjala.)mjenjivala se depresija' tuga' sre"a' ljutnja...(n urlao' porodica trpjela.
72o"u sam imao komare.-remenom su prerasli u vizije i halucinacije.8o ku"i sam viao
zmije' lavove i aveti.*a li je to bio polusan ili neto drugo' ne znam.Trajalo je to sve dok se
nisam poeo lijeiti na #aduninom mezaru.(d tada' halucinacije su se smanjile' gotovo da ih
nema' a raspolo%enja su stabilnija 7 krto' oito iscrpljen svim dogaajima' pripovijeda ovaj
ovjek.-jeruje da "e mu ovo mjesto donijeti potpuno izljeenje.
Rumunjska magija - vaenje "ive iz tijela
9umunjsko vraanje sa %ivom poznaje trinaest naina kako se ona mo%e
GposlatiG na odreenog ovjeka.iva osim bolesti ovjeku donosi mr%nju'
neslogu u ku"i' razvod braka...2jena volebna mo" je toliko jaka da
poslana iz velike daljine prona"i "e svoju %rtvu putuju"i od ku"e do ku"e preko puteva' vode'
planina i dolina.$ neiji dom ulazi kroz prozor' ispod strehe' kroz kljuaonicu ili neki drugi
otvor ili raspuklinu na zidu.8o rijeima rumunjskih vraara umije u"i i u posudu za jelo' u
odje"u ili obu"u.Tom prilikom dogaa se da je neko od uku"ana sluajno i vidi na tren kako
bje%i u "oak sobe ili pod krevet.
$ ovjeka ulazi kroz usta i odmah nakon toga on poinje osje"ati bol svuda po tijelu' posebno
u nogama' rukama i grlu.2o' obino GetaG po cijelom tijelu i kada prelazi iz jednog dijela u
drugi ovjek do%ivljava teku bol.
iva se po rumunskim selima najvie alje na Todorov dan i 3urjevo.#ome u tim no"ima
vraare upute %ivu' vjeruje se' nema mu lijeka.
(vakve pogubne ini ponitavaju se uglavnom bajanjem i odreenim radnjama.3edna od njih
je upotreba kokoijeg jajeta u GizvlaenjuG %ive to je veoma slino meksikom lijeenju od
susto ili straha kada se jajetom prelazi preko tijela bolesnika.2a kraju i meksikog i
rumunskog rituala ono se razbije u ai vode te analizira njegov sadr%aj.
9umunska vraara ovaj obred izvodi samo etvrtkom' tri uzastopna etvrtka' tako to
kokoijim jajetom uz bajanje prelazi preko cijelog tijela bolesnika.To ini triput' svaki put
ponavljaju"i bajalicu:

M7am skulat intr7o )5enta
marti de dimineaca.
*in pat de aur'
pe usi de angint jesit
pe kararea dreapta ind reptatu7mam
Aa 5antana 0ui 3ordan
sa jau apa de suliman'
si pluta de margaritar'
sa ma spal de dat.
*e 5apt.
*e strigare
de speriatul al mare
la %umatate de kale m7am intalnit
ku prietenele ku ve"inele
ku pizmasij ku vra%masij
de mana dreapta juatu7m7au
nimeni nu ma vedea
si nimeni nu ma auzea
kum plangeam
numai )5anta >e"ioara
ma vedea si ma7ntreba:
n.n ta"i' nu mai plangea
ka eu din ker pana7n pamant
skara de argit 5ake7voi
la tine ios da7ma7voi
din noroiul mare ridikate7voi
8e kalea kea drapta ind reptate7voi
sa te spal de dat
de 5apt
de strigare
de speriatuH ala mare
sa7l skot din kasa ta'
din masa ta'
din asternuturile tale
din hainele tale
sa se 5aka kaiine turbat
pana pe kapul kui a 5akut
kui ti7a dat si "ine te7a speriat
de7o 5i vie' sa ur le
sa rakneaska
la kasa ei so scormoleaska
de7o 5i moarta
la mormantul ei sa se opreaska
si so skormoleaska.,min.

rumunskamagija.blogger.ba
Bosanska dobra vila - #atima Kovai$

Teko je dati prave odgovore na pitanje: zbog ega narod
dolazi >atimi #ovai"' kakvom to silom ona raspola%e' kad
ljudi sa silnim potovanjem i povjerenjem sluaju svaku njenu
rije' tra%e njen dodir ili se pred njom sputaju na koljena.$
susjednoj 4rvatskoj njene slike dr%e visoko objeene na zidu i
vjeruju da ih >atimina energija i prisustvo uvaju i na ovakav
nain.

$ ,merici je majka nesretnog mladi"a osam mjeseci sanjala isti san < %enu sveticu koja je
spaava od sina nasilnika.2jen sin je zaista iskazivao agresivnost.$ dva navrata' kada bi mu
razum pomutile crne sile' pokuao joj je %ivot prekratitiI jednom davljenjem a drugi put
no%em.(ptere"ena tim turobnim %ivotom' nemo"na pred d%ehenemskim silama koje su ule u
njenog sina' svakodnevno se molila )vevinjem' da bi joj se jedne no"i pokazali putevi kako
da doe do >atime.8repoznala sam je na stranicama ,ure objavljene prije nekoliko
mjeseci.)ve ostalo je kao najljepa bajka.)tupila je u kontakt sa >atimom i saznala da
bosanska dobra vila tih dana' novembar D@@J' dolazi u 1ikago.
7Taj dan na 4aris je bio izuzetno nervozan.-ezanog smo ga odveli kod >atime.8ola sata
kasnije molio je da ga odve%emo' preklinjao mene' svoga brata' oca da mu oprostimo za sve
grijehe.)cenu kada momak od DK godina plae u majinom naruju' teko je opisati < kazala
nam je ,jkuna T.iz okoline 1ikaga' inae rodom iz 8rijedora.2jen sin je' kako se ustanovilo'
bio %rtva crne magije' koju mu je u pi"u postavila majka njegove vjerenice.2ije se mirila da
njena k"erka pravoslavka %ivi u branoj zajednici sa muslimanom.
0 ovjek sa kamenim srcem bi se otopio' kad vidi da sin' nakon samo jednominutnog trajanja
>atimine seanse' koji je godinama mrzio roenu majku' u jednom trenutku zaplae i padne
majci u zagrljaj.

2evjerovatnu priu smo zabilje%ili i u sluaju cazinske ljepotice Aejle 0kuti" :DL;' koja je
D@@@.godine sudjelovala na izboru za Mis +i4.(na je skoro osam godina' kako ka%e' bila .ni
%iva' ni mrtva&.0ako su sve medicinske pretrage pokazivale da je potpuno zdrava' Aejla je
ustajala i lijegala sa glavoboljama' estim gubljenjem svijesti' muninama' nervozom...
7)uila sam se.3edva da sam imala F@7tak kilograma' ka%e Aejla.
)amo jedan kontakt sa >atimom #ovai" i aa svje%e vode iz izvorita .*ervii sunca&'
vratio joj je samopouzdanje' pozitivnu energiju' mirniji san.
72akon toliko godina' konano sam se osje"ala poput leptira ili pticeI slobodna i puna
pozitivne energije < dodaje ova djevojka.
(na je' shvatit "e to iste veeri kada je utonula u san' bila %rtva sihira' koje joj je podmetnula
najbolja prijateljica jo iz kolskih klupa.8ojavila joj se u snu i rekonstruisala vrijeme i nain
svog otrovnog rada' te je Aejlu molila za oprotaj.
72isam ga %eljela za sebe' nego za )emiru' ponavljala je u snu.
Bilj je bio preoteti Aejlinog zarunika' sa kojim se ona zabavljala skoro tri godine.$spjele
su.(n je zaista otiao sa )emirom' a Aejla nastavila da prolazi ovozemaljske muke.2akon
tretmana kod >atime #ovai" u Mturli"koj 8latnici kod Bazina osmijeh joj ne silazi sa lica.

)linih pria smo uli bezbroj.)vi su oduevljeni' ushi"eni' zadovoljni' sretni i jednoglasni:
>atima #ovai" ima posebnu mo".2jen dodir' pogled ili rije su melem mnogima.$
Mturli"koj 8latnici dolaze joj ljudi sa svih strana a i ona odlazi .na noge& irom svijeta.2ema'
ka%e' dr%ave u kojoj nije irila svoju pozitivnu energiju.$ Mvicarskoj jednom mjeseno
organizira grupne tretmane' iza kojih stoji grupa lijenika.$ 4rvatskoj su je proglasili
sveticom i bosanskom dobrom vilom.

P!"K# $% &'#
8ria o cazinskoj iscjeliteljici je doista neobina i podsje"a na najljepu bajku.(va %ena nema
nikog bli%njeg svog' osim +oga jedinog.(stala je siroe sa nepunih FJ sati nakon roenja.$
po%aru koji j eizbio' negdje pred zoru' izgorjeli su joj otac i majka.(na je bila u beici od
slame.#omije koje su gasile po%ar vjerovali su da je i >atima izgorjela u po%aru.,li'
dogodilo se udo.*jevojica je poela plakati.2ikada nikome ne"e biti jasno kako je
pre%ivjela vatrenu stihiju.
7,llah je tako htio' re"i "e >atima o dogaajima iz ECL@.godine.)ve do petnaeste godine
odgajalo me je gotovo cijelo selo.2akon zavretka osnovne kole preselila se u )arajevo' gdje
je zavrila srednju laborantsku kolu' a onda su je putevi odveli do 2jemake.Tamo je radila
kao medicinska sestra u jednoj bolnici u 4agenu.
7Tada nisam uop"e bila svjesna brojnih situacija u koje sam upadala.*eavalo se da duevni
bolesnici bje%e od mene' da me neki iscrpljeni i bespomo"ni pacijenti mole da ih masiram ili
samo gledam.$ tome svemu moje su no"ne more bile sve gore.0mala sam udne snove.$vijek
mi se pojavljivao neki ovjek u bijelom i tjerao me da se vratim u rodni kraj i da sedam
metara u du%inu kopam bunar.1ak mi je rekao gdje se nalazi ta voda' na mjestu gdje su rasla
tri neobina cvijeta.(ni nikada nisu vehnuli' bez obzira na ljetno ili zimsko vrijeme.$vijek su
cvjetali.Taj glas i ti snovi su odredili moju sudbinu' shvatila sam da sam odabrani sluga
+o%iji' odreena da poma%em nesretnim ljudima' pria >atima #ovai".
8rije nego to "e zapoeti svoju humanu i iscjeliteljsku misiju' >atima je prolazila kroz veoma
teku i slo%enu %ivotnu 5azu.#ao zdravstveni radnik nije se odmah mogla pomiriti sa
porukama iz sna.(na je tra%ila lijeka u zvaninoj medicini.Mjesecima je le%ala na klinikim
ispitivanjima' ali niko joj nije mogao otkriti ni jedan zdravstveni problem.$ svemu tome se
deavalo da skupocjeni aparati na kojima su je prikljuivali jednostavno prestanu
5unkcionisati ili ponu drndati kao pokvareni strojevi.
7)udbina je htjela da za moj sluaj uje neki talijanski lijenik koji se bavi i duhovnim
iscjelivanjem.(n je' nakon to su nam se pogledi sreli' rekao:
(va %ena nije bolesna.(na ima posebnu mo" i dar.2ije medicinski sluaj' nego medicinski
5enomen' kazao je italijanski lijenik i >atimi otvorio oi.
3edno vrijeme se >atima #ovai" duhovnim lijeenjem bavila u 2jemakoj' a onda je noena i
tjerana nekom udnom silom odluila da se vrati u rodnu Mturli"ku 8latnicu' gdje je pronala
ono vrelo iz sna.
72a pitanje kako lijeim' odgovaram:uz +o%iju pomo"' rukama' oima' molitvama i svojom
mehlem vodom.-e" nakon prvog tretmana ovjek osjeti pozitivne promjene.!bog toga sam
veoma sretna.

>atima #ovai" kontakt tele5on 7 @@?JN LE N?L CDN
%jubavni zapisi

Ajubavni zapisi su od davnina u +osni bili na cijeni te su ih u
istoj mjeri kod mudrih hod%a naruivali i mukarci i
%ene.2ajvie su ih tra%ili mladi' posebno oni nesretno
zaljubljeni.#ako bi natjerao djevojku koja ga ne"e da poe za
njega mladi" je odlazio kakvom poznatom hod%i.(vaj bi mu
napisao dva zapisa' jedan bi stavio pod donji a drugi pod
gornji prag vrata kroz koja "e djevojka pro"i.
1im se to dogodi' uzme zapis ispod gornjeg praga' potopi ga u
vodu' pa se njome umije.(d ostatka vode zamjesi kola u
obliku kruga' pa kroz njega pogleda u %eljenu djevojku' koja onda mora po"i za njega.
(sim ovakvog naina' hod%a bi napisao sedam zapisa na papiru i sedam na bakarnom
limu.!aljubljeni momak bi svako jutro bacao po jedan zapis od papira i lima u vatru govore"i:

#ako ovaj pleh gorio
onako n. gorila i srcem i duom
dok za me ne dola.


0pak' u rjeavanju ljubavnih problema hod%a u naje"em broju sluajeva pie uvijek dva
zapisa.3edan se potopi u vodu koju djevojka mora sipati voljenom u sok ili ka5u a drugi hod%a
smota u obliku cigarete' da bude upalj' te djevojka kroz njega svako jutro' prije nego izae
sunce' doziva voljenog momka tri puta pored prozora svoje sobe.0sto tako' kroz zapis mora
to vie puta pogledati u njega da bi mu to prije omekala srce za sobom.
#ada nije mogu"e navesti voljenu osobu da pree preko praga ili popije vodu onda se na
mladi petak ta ista osoba proputa kroz dva zapisa negdje na putu ili ulici.
8ored ovih' pojedini ljubavni zapisi nosili su se uz tijelo' oko ruke ili na desnoj strani prsiju'
ili uiven na unutarnjoj strani 5esa' a kod %ena u kosi.
$ prolosti meu mladi"ima i djevojkama posebno popularni su bili kratki zapisi
jednostavnog sadr%aja.8osebno kratak je bio onaj koji se stavljao pod jezik prilikom
aikovanja sainjen od dva har5a :eli5; i broja N.Mladi"i su najvie nosili uza se kratki ljubavni
zapis napisan od jednog reda brojeva i har5ova < ?'K'D' eli5 t eli5 F eli5 v eli5 k v eli5 v v v.
*jevojka u %elji da stekne ljubav odreenog mladi"a sama sebi pie mali zapis upisuju"i na
komadi" papira arapskim oznakama FFF JJJ lam7eli5 v.Taj zapis bi obavezno gurnula ispod
tekog kamena.
(sim ovakvih' hod%e su esto znale u ljubavne zapise upisivati basme' one kra"e i du%e' koje
su nosioci tojest djevojke i momci sa vremena na vrijeme izgovarali puu"i niza se.3edan od
takvih je i ovaj:


4ajde' basmice po +ogu sestrice.
3a te posla po ovom papiri"u
po mog dragog n.
4ajde' ne zapiri' ne u ku"u'
ne u pi"u' ne u drvo' ne u kamen'
ne u mlin' ne u mlinsko kolo'
ne u hamajliju' ne u dilbagiju.
4ajde' gdje ga sretne tu ga lupi'
tu ga zdupi i menika povrati
medenijem okom i vuijim skokom
veledalin amin.

udo dananjeg svijeta - &ilipinski iscjelitelji
%vakako najzanimljivija i namistinija medicina potie sa
Filipina&no "to #ilipinski duhovni lijenici rade golih ruku,
bez skalpela, spada u najve'e udo dana"njeg svijeta
8ria o 3un Aabu' kontraverznom majstoru kirurgije iz Manile
sa >ilipina' koji golim rukama' bez anestezije' skalpela ili bilo
kojeg drugog instrumenta u luksuzno opremljenoj ordinaciji iz
tijela pacijenta izvlai bolesno tkivo' poinje liiti na pravu misteriju.8rvo su ga prozvali
vjetcem koji u%iva u ljudskoj krvi' no kada je izila knjiga 3aimea Aicauca G+o%iji arobnjakG
u kojoj mnogi naunici' ukljuuju"i dr.,l5reda )teltera i dr./erira +reelera iz 2jemake'
dr.4ansa 2egelija iz Mvicarske' dr.2agata iz ,zume u 3apanu i dr.Aija 8ulosa iz #anade tvrde
da 3un nije varalica' te kada su dr.2orman )hili' neurolog i upravitelj #linike za rehabilitaciju
u Aa Brossi u -iskonzinu i dr.Elmer /rin' direktor Menninger >ondacije u Topeki u #anzasu
posvjedoili da je krv koju je 3un odstranio iz svojih pacijenata zaista prava ljudska krv' 3un
Aabo je postao tema mnogih naunih skupova.
2a operaciju bez skalpela' prenosi jedan internetski 5orum' nedavno je' ilo i nekoliko
pacijenata iz 4rvatske.2o' malo ko od njih je spreman javno o tome govoriti' vjerovatno u
strahu od reakcije okoline.8od uvjetom potpune anonimnosti' stoji dalje' navodno je jedan od
njih progovorio za -eernji list.
70n5ormacija o takvim zahvatima zasad se ire usmenom predajom.!ainteresirani obino stupe
u kontakt s nekim ko je ve" bio na >ilipinima' a on ih dalje' putem e7mail adrese' povezuje sa
lijenicima u Manili koji na taj jedinstveni nain poma%u u lijeenju tumora' ali i drugih
tekih bolesti.2a svoje sam oi' na videosnimci' vidio %enu kojoj su lijenici davali est
mjeseci %ivota' a kojoj su u Manili rukama' iz trbuha' iupali tumor veliine jabuke te joj
spasili %ivot 7 objasnio je anonimni 4rvat.
,nonimni pacijent jo je objasnio kako je prije odlaska u Manilu potrebno poslati detaljnije
podatke o bolesti' pribaviti vizu te dobiti svojevsrno garantno pismo.$ avion se sjeda za
>rank5urt' zatim *ubai i napokon u Manilu.8ovratna karta stoji oko E.@@@ eura.3o je'
otprilike' toliko potrebno za ostale trokove:dvosedmini smjetaj' terapija....

7!ahvati se obavljaju u urednoj i lijepo ureenoj ustanovi.2o' nemogu"e je rijeima objasniti
ta ti ljudi ondje rade.2e mo%e ih se nazvati lijenicima.,li' nije rije ni o vraevima ni
magiarima' nego o ljudima' kako sami tvrde' koji imaju mo" od +oga da iscjeljuju i poma%u
drugima.(ni golim rukama prelaze preko vaeg tijela i' kad napipaju tumor ili to tome slino'
na tom mjestu prodiru kroz ko%u i iupaju ga van' ka%e neimenovani 4rvat.
(bjasnio je kako pacijenta pritom nita ne boli niti poslije na tijelu ostane o%iljak' a krv curi
kao kod GpraveG operacije' izvedene prema pravilima slu%bene medicine.

($)$P$'&K$ *"+#*,- #)$

3un Aabo je roen D?.decembra EC??.godine u gradu *agupan u 8angasinanu na
>ilipinima.2jegovi roditelji pripadali su spiritualistikoj crkvi koja je obuavala bezbroj
iscjelitelja na >ilipinima' po imenu G$nion Espiritista Bhristiana de >ilipinasG.2jegova majka
bila je zubar iscjelitelj i tjerala je 3una da ide u crkvu svake sedmice.2jemu se to ba i nije
svialo i esto bi se iskradao iz crkve kako bi se igrao sa drugom djecom.
3edne nedjelje' ostao je paraliziran od oka dok je prisustvovao crkvenoj ceremoniji.Tada je
prvi put bio svjedok ukazanja 0susa' koji "e kasnije' esto objaanjava' postati njegov duhovni
vodi kroz izljeenja.
2jegovo prvo iscjeliteljsko iskustvo desilo se kada je pratio majku na jednom vjerskom
obredu.3edna %ena je izgubila svijest i 3un je instiktivno poeo da joj trlja grudi.8oprskala ga
je njena krv i on je uplaeno poeo bje%ati.Masa ljudi koja se okupila odvukla ga je nazad
tjeraju"i ga da zavri sa tretmanom.3un je nastavio trljati %enine grudi i ona se u potpunosti
oporavila.
3un je danas vjerovatno jedan od najistaknutijih %ivu"i iscjelitelja na >ilipinima.1esto ga zovu
G>ilipinski Muhamed ,liG zbog njegove ekstrovertne linosti.2eki njegovi iscjeliteljski
poduhvati mogu se porediti sa udima.
$ svojoj knjizi G+o%iji arobnjakG' 3aime Aauco ka%e:
7-idio sam kako 3un vadi onu jabuicu pacijentu iz 3apana koji je bolovao od
glaukoma.(dstranio je nekakavo crno tkivo koje se nalazilo ispod one jabuice' a onda je
oko vratio na svoje mjesto.
Bijelo to vrijeme pacijent nije osje"ao nikakav bol.+io je to krvav i pomalo jeziv prizor koji'
kako je izgledalo' nije otetio oko pacijenta u bilo kojem smislu.

#ako bi odgonetnuo stanje pacijenta' 3un dr%i arav ispred njega i koristi ga kao oblik
rentgena.#roz njega mo%e vidjeti mrlje unutar pacijentovog tijela.,ko su mrlje tamne' onda je
bolest ozbiljna :mo%e vidjeti lokaciju i mjesto tumora;.,ko su mrlje svjetlije' onda bolest nije
tako teka.
70mao sam priliku da prisustvujem mnogim 3unovim operacijama i da ih 5otogra5iem.3ednog
dana je tu bio prisutan poznati pisac 3aime Aicauco sa Tanjom' go"om iz 9usije.3un je
operirao Tanju i na kraju operacije zamolio 3aimea da prie kauu i ispru%i ruku.3aime je to
uinio i 3un je izgovorio molitvu' puhnuo ja 3aimeovu ruku' postavio je iznad Tanjina tijela
vode"i 3aimeov ka%iprst u pravcu od sternuma do pupka' tim istim prstom otvorio Tanjino
tijelo.Energija kojom je zraio 3un bila je toliko jaka da je 3aimea odbacila unatrag te umalo
nije ostao bez svijesti 7 ka%e jedan 3unov pacijent.
3un tvrdi da tokom svojih operacija priziva 0susa i indijsko bo%anstvo 9amu a praksu obavlja
u vrlo ugodnom okru%enju svog iscjeliteljskog centra 2agoOa 0nn.

'u(ovno iscjelivanje

*uhovni iscjelitelj ,hmed ,l7Pakil ,bdu7r79azzak roen je u
Egiptu' ali ga je sudbina dovela u )arajevo' gdje ve" godinama
lijei ljude pomo"u )vete knjige #urana.(vaj nain lijeenja
zove se rukja o kojem je napisao i knjigu pod nazivom
.Kljuevi spasa(.*jelo sadr%i savjete kako da ljudi sami sebi
pomognu i ono to je najbitnije' ui ih da prepoznaju simptome
crne magije.
7$ mom poslu mi je va%no da znam da li bolest dolazi od +oga
ili od d%ehenemskih sila.Tek kad to utvrdim' znam nain kako
da pomognem' ne troe"i uzalud ni svoje ni tue vrijeme' te da
ne dajem la%nu nadu' istie poznati duhovni iscjelitelj.

7Merijatsko lijeenje ili rukja mo%e da radi samo iskusan duhovni iscjelitelj a preduslov za to
jeste dobro poznavanje arapskog jezika' objanjava ,hmed.
79ukja je skup izabrani ajeta :dijelovi molitve; iz #urana' kojima se unitavaju ejtani i druge
avolove sluge.#ada je bolest nastala od magije' avolove sluge zaposjednu ovjeka.(n prvo
pone udno da se osje"a' pomalo je odsutan' pati od nesanice' nesnosnih glavobolja'
konstantni bolova.,ko se obrati lijeniku i izvri pretrage' nalazi u ve"ini sluajeva budu
uredni' iako ovjeku nije dobro.Tada se borba za njegovo iscjelivanje vodi duhovnim
putem.2e mo%e svako uiti rukju iz #urana nad oboljelim.*uhovni iscjelitelj mora da bude
ist' poten i bogobojazan' dok onaj kome se rukja ui takoer mora da vjeruje u to' to je
jedini put ka ozdravljenju.9ukje su univerzalne' ne postoje one koje posebno otklanjaju uroke'
sihire' ludilo.

*a bi lijeio na ovakav nain' iscjelitelj mora biti obrazovan i duhovno jak jer treba da se bori
sa zlim silama' to mo%e biti veoma opasno.
7Tokom lijeenja rukjom' dok itam molitvu nad oboljelim' obavezno se javlja neka
reakcija.2eki ponu da plau' psuju' teko diu' nekontrolisano se trzaju.Molitvom muim
avola koji je zaposjeo tijelo ovjeka i %elim da ga natjeram da izie.8ostoji vie nain aza to'
a neki od njih su putanje krvi iz prsta ili povra"anjem.$ toj borbi ponekad .pregovaram& sa
d%inima' mada to ne volim.Mole me da prestanem da ih muim i obino mi ka%u i ime osobe
koja je poruila magiju i napravila zlo.2akon toga uim na vodu iz #urana' koju poslije dam
pacijentu da se u njoj okupa ili da je popije.8onekad mu dam med i ulje' a to naravno zavisi
od problema koji ga mui' odnosno od toga koji d%ini su ga zaposjeli' objanjava ,hmed ,l7
Pakil ,bdu7r79ezzak i dodaje da je danas sve vise ljudi pod uticajem ovog zla koje ne samo
da rastura 5amilije' negi i dovodi ljude do 5inansijskog kraha.)vi zainteresirani mogu da
potra%e duhovnog iscjelitelja putem broja tele5ona:@LK/?C N? CD


$stjeriva d.ina

Duhovni iscjelitelj tvrdi da su voda sa izvora ili ki"nica blagoslovljene vode koje se koriste u
lijeenju
)Nad tom vodom se ue molitve, potom se ubaci ljekovito bilje i sve zajedno uspe u
kadu*reporuuje se ljekovito bilje ubrano ba" u kraju gdje oboljela osoba ivi*ostoji i
jedan recept starog mudraca +ehb,-unebbiha, koji je napisao da ovjek uzme sedam
listova arapske biljke sidra, koju treba da isitni izme.u dva kamena, a potom da njome pospe
vodu i ui odre.ene dove*otom, da se tri putapolije vodom zahva'enom "akom i da se onda
u tome okupa/o je po njemu pravi istjeriva dina, obja"njava !hmed
)lovom protiv d"inskog vjetra

8rava izuena stravarka svojim salijevanjem olova umije ne samo odaganati
sa ovjeka strah nego i skinuti uroke' sihire' omraze te neutralisati divlju
vatru' vilin ili d%inski vjetar.$z to esto zna svojim uenjem i prelijevanjem
olova neudatoj djevojci ili neo%enjenom mladi"u .otvoriti& sre"u i pomo"i
da to prije uu u brak.$ svemu tome' tvrde bosanske stravarke' mo%e pomo"i olovo i voda sa
tri izvora.2ekad je bila preporuljiva i voda zahva"ena ispod tri mosta no kako su sve rijeke
danas' na %alost' onei"ene to se pravilo vie ne praktikuje.

8oput uenog hod%e koji upotrebivi vjetinu arapske astrologije i numerologije mo%e
bolesniku na osnovu njegovih linih podataka otkriti da li je njegova bolest medicinske ili
duhovne naravi tako i stravarka tumae"i rastopljeno olovo zna prona"i uzrok njegove
tegobe.(no to vidi da je izvan njene mo"i alje doktoru.

)amo salijevanje strahe potjee iz Turske gdje se ono naziva kurun dokme te koje su Turci
donijeli u svom pohodu na +alkan na nae prostore.(sim olova u Turskoj se esto koristi i
vosak.$ -isokom i centralnoj +osni' meutim' postoji originalan bosanski nain salijevanja
strave.$ njemu se ne koristi niti olovo ni vosak nego stravna trava.(na se stavlja da prokuha
u loni"u vode' ponekad uz dodatak komadi"a kruha' a onda se loni" izlije u tepsiju koju
stravarka dr%i iznad bolesnikove glave i poklopi da bi loni" vodu vratio nazad tojest upio.

$ dananje vrijeme se' meutim' sve manje koristi stravna trava ve" samo prokljuala
voda.Takva je metoda poznata u narodu pod nazivom .zavarivanje strave&.!a razliku od nje
obred osjecanja krajice je uvelike zaboravljen i danas se rjetko mo%e na"i u upotrebi kod
lokalnih stravarki.9ije je o premjeravanju naje"e bolesnog djeteta koncem potrbuke na
zemlju ili raskr"e.
8o kazivanju bosanskih stravarki pored straha i stresa kod ve"ine ljudi naje"i problem jeste
pogoenost d%inskim vjetrom.(n se u narodu naziva vilin ili vihor vjetar.2jega svi mo%emo
ponekad vidjeti dok hara vjetrovito vrijeme kada nastaju kovitlaci po putu ili livadi.1esto se
ograjisati mo%e u sasvim bezazlenim okolnostima poput pri prolasku pored nekog sme"a ili
deponije otpada.Tada se zna desiti da zapue vjetar preko njega ravno u ovjeka i na taj nain
ga zapuhne.

8oto ima vie vrsta vjetra' oko etrnaest' svaki od njih ima svoj nain mani5estacije i
djelovanja.(bino se on u tijelu ovjeka razvija danima a prati ga glavobolja' klonulost'
bolovi u leima i slino.0z kazivanja starih stravarki od onih jaih vjetrova se mo%e ak i
umrijeti.#ao jednu od posljedica d%inskog vjetra navodi se i psorijaza ali i sve vrste liaja'
svrabe%a i uge.

Basmom protiv bradavica
-idan Markovi" iz sela Ajubi" kraj 1aka godinama poma%e ljudima da se oslobode
bradavica i to bajanjem.-a%no je da se bajalica proui u utorak' uvee' kada je mlad
mjesec.!a tri dana bradavice i druge izrasline nestaju kao rukom odnesene' tvrdi -idan' koji
je to nauio od svoje pranene -inke.
72ije dovoljno samo znati tekst bajalice' ve" se ona mora izgovoriti tiho' tri puta.To je zato da
ne uje avo' jer ih on i alje.,li' ne niu samo one zbog njega.1ovjek nikada mokrih ruku ne
treba da izae iz ku"e' ma koliko bilo toplo.Tamo gdje na ko%i ostane kap vode' naroito u
dane kada je mjesec pun' nastaje bradavica' pria -idan i otkriva samo dio bajalice koju
izgovara:

Mlad mjesee' moj roae'
Mladosti ti i ljepote tvoje'
(tjeraj ovog to starost donese....

-idan objaanjava da se bradavice e"e javljaju kod mukaraca nego kod %ena i da su prljave
ruke ponekad uzrok njihovog nastanka.Meutim' ne mo%e svako da ih skine.8otrebno je da ta
osoba ima i bionergijske sposobnosti.
7)amo dotaknem rukama mjesto gdje je bradavica i prouim.2ajbolje je kada sam u prilici da
pacijenta odvedem do nekog potoka ili rijeke.-a%no je da to mjesto gdje protjee voda' jer
tako br%e odu sa ko%e.(bavezno prije nego to ponem da govorim bajalicu uzmem bosiljak i
vodu i poprskam onoga kome skidam bradavice' da mu +og pomogne.
-idan takoere otkriva da trava mljeika' koja u stablu ima %uto mlijeko' isto poma%e da se
bradavice skinu.Mo%e se na"i po vo"njacima' livadama ali uglavnom u planinskim
predjelima.*ovoljno je nekoliko puta iscijediti sok od mljeike na mjesto gdje je bradavica i
ona "e nestati.

Medicina poznaje bradavice kao gljivino oboljenje ali -idan ka%e da su kod njega dolazili i
oni kojima ljekari nisu mogli pomo"i.$nitavali su im bradavice raznim kemijskim
sredstvima' operisali' ali uzalud.(vaj problem' tvrdi on' mo%e se rjeiti samo pomo"u basme.
70 kada se operiu' one se uvijek vrate' i to na isto mjesto.2ezgodno je kada se mladim
ljudima pojavi na rukama' a kod mene su dolazili i sa bradavicama kod oiju.$ tom sluaju' te
osobe mogu dobiti jamer na oku' koji se takoe najbolje lijei basmom' istie -idan
Markovi" na kraju razgovora.
*+ezivanje* mukaraca

$ turskoj kara buOu ili crnoj magiji postoji jedan mrani dio
ljubavnih sihira koji se bavi izazivanjem seksualni problema'
posebno kod mukaraca.Takvom se magijom smatra svaka
vrsta vora ijim se vezivanjem nabacuje zlo.2a udaru su
posebno osobe u braku kojima no"u ova magija prijeti da
poremeti mir u braku i spava"oj sobi.(vakvoj magiji su
naroito sklone d%inhod%e i stare Turkinje slu%e"i se vezivanju
vorova na koncu :u%etu;' zakljuavanjem katanca ili zatvaranjem otvorenih makaza.
#oliko je ta magija mo"na najbolje pojanjava obred njenog pravljenja.#ada d%inhod%a %eli
.svezati&nekog mukarca na daljinu u namjeri da ugrozi njegovu seksualnu mo" u odnosu sa
%enom ili ljubavnicom on koristi metar dug konac ili konop.2a njemu "e svezati sedam
vorova' no' prije toga konac "e namoiti u neko mirisno ulje.8ri svakom vezanju vora
izgovorit "e slijede"e: .ma agna annij malijeh...&
(vaj sihir ubrzo poinje djelovati na namjerenog mukarca izazivaju"i kod njega' u bla%em
sluaju' samo seksualnu nezainteresiranost ka %eni ili u onom kobnijem < umrtvljenost
uda.#oliko je taj sihir te%ak i opasan' te se i teko skida ako se ne poznaje odgovaraju"i
metod' najbolje kazuje upozorenje kako "e svi oni koji ga budu pravili na sudnjem'
kijametskom danu vu"i lanac dug N@ metara.$ njemu "e biti okovani i mueni' u stranim
mukama.

,pas od zli( ini
$ razbijanju ovakvih' nezgodnih sihira potrebno je slijediti slinu metodu.Meutim' kako je
uglavnom nemogu"e na"i konac ili u%e sa zavezanim inima osoba koja skida magiju potra%i
novo u%e du%ine dva metra i na njemu sve%e sedam vorova.(dmah iza toga ih razvezuje
govore"i potrebnu molitvu' odrijeuju"i jedan po jedan on pue u svaki vor.#ada to zavri'
ulije u 5ild%an vode i u njemu pokvasi u%e ili konac daju"i GvezanomG mukarcu da popije svu
vodu.1im se konac osui on se baci u vatru i time su svu sihiri razbijeni te je mukarac
osloboen magijske vezanosti.

)tkrivanje naruioca zla
)kidanje ovih seksualnih sihira radi se i upotrebom zapisa u ijem se sadr%aju' izmeu
ostalog' nalazi i crte% lanca.2akon ispisivanja zapis se stavi u au mlake vode.G-ezaniG
mukarac popije tri gutljaja te vode a ostatak prolije preko glave na put kako bi je neko
nagazio i ponio zlo sa sobom.
, da bi se na kraju otkrila osoba' naruitelj vezivanja' koristi se sedam zrna penice.8oto se
nad njima proui F@ puta sura >atiha te N puta sura 0hlas daju se %rtvi magije da ih petkom
uveer' jedno po jedno' zakopa u zemlju.2akon tri no"i od toga %rtva "e susresti svog
dumanina.2avodno' d%ini natjeraju naruitelja da se sam otkrije.


.-ezanje& mlado%enje

$ namjeri da se osujete sve dumanske arke i nabace na mladi brani par hod%a koji "e ih
vjenati' prije same ceremonije' na maramici zave%e vor koji nakon vjenanja odve%e.2eke
rituale vri i sam mlado%enja' tako' odlaze"i u branu sobu on sa sobom nosi no% u koricama i
zakljuani kilit koje na samom ulazu u sobu vadi tojest otkljuava.Takoer' pod svoj jastuk
stavlja pitolj ili olovno tane...
-
Katancem do sre$e i braka

.urski amanet

-elika ve"ina raznih magijski obreda i vjerovanja dola je u Tursku iz stare
8erzije kroz arapske narode' do%ivljavaju"i pod jakim uticajem islamske
vjere svoju prilagodljiviju varijantu.Takve asimilirane obrede i vjerovanja
Turci su kasnije donijeli na podruje +alkana gdje su naili na plodno tlo od
+osne preko )rbije ' 9umunije i +ugarske i ostalih okolnih zemalja.*anas se istra%uju"i
nailazi na puno turskih vjerovanja o uroku' gaenju ugljena' salivanju olova' noenju
hamajlija' pljuckanju od zla' zakljuavanju katanca' vezanju vorova' ljubavnim inima'
magijskom lijeenju i slinog.0 ovdje su oni do%ivjeli svoje manje preinake i prilogoavanja
podneblju ali ostala je originalna sutina svakog od njih.!ato se mo%e i konstatirati kako je
ovo podruje Europe i dalje ka Turskoj mo%da najvie sklono vjerovanju u magiju i udesa.

,ve po bo"ijoj sudbini

0ako se kod Turaka sre"e neopisivo velika vjera u bo%iju sudbinu' sve to se dogaa po
,llahovoj je volji' postoje' ipak' i neki izuzeci u tom razmiljanju kada se promilja na
drugaiji nain.Mo%da je bolje i jednostavnije re"i da se to dogaa najvie zbog
tradicionalnog naina %ivota u kojem se na itavo bivstvovanje nekog pojedinca mjeri
njegovom sposobno"u da ue u brak i osnuje 5amiliju.#ao i uvijek u takvim drutvenim
cjelinama najvie su pogoene %ene tojest djevojke izlo%ene osudi okoline ukoliko ne ispune
ono to se oekuje od njih < da na vrijeme uu u brak.

$pravo iz tog razloga u prolosti se razvila jedna obimna magijska grana' zasnovana na
gatanju i vraanju' koja se naziva ljubavna magija.2jen cilj je iskljuivo povezan sa
namjerom da mladi" a posebno djevojka na to laki i br%i nain o%eni se ili uda.-raanje i
gatanje naroito se poziva u pomo" u sluajevima kada to drutveno oekivanje izostane.

Turci smatraju da postoje ljudi sa .otvorenom& i .zatvorenom& sre"om.$ prvu grupu spadaju
one osobe koji se o%ene i udaju na vrijeme dok u ove potonje ulaze svi oni koji se u narodu
karakeriziraju starim momcima i djevojkama.!a tu lou kob' osim 5izikog izgleda' krivi su
po vjerovanju Turaka i nadnaravni uticaji pa se smatra da nose neije proklestvo na sebi' od
nekog pretka' ili su pod jakim uticajem sihira' zazora ili nekog drugog zla.*ogaa se' opet
prema vjerovanju Turaka' da mladi"a prokune ostavljena djevojka ili obrnuto pa mu se i zbog
toga .zatvori& na5aka.$glavnom' pate od nevidljive tegobe koja im blokira sre"u i tako gube
najbolje godine svog %ivota preputaju"i se oaju i tuzi.


Katanac preko pupka

*jevojka udavaa kojoj se nikako ne da udati tojest djevojka .zatvorene& sre"e u petak' ispred
d%amije' dat "e prvom ovjeku koji "e u nju u"i da obavi d%uma namaz otvoren katanac.1im
ue u d%amiju on "e ga zakljuati i cijelo vrijeme dr%ati uza se a kada izie uz dovu :prouit
"e tri puta suru 0hlas i jedanput suru >atihu; otkljuat "e ga iznad njene glave.
(vaj se obred iskljuivo obavlja petkom a narodno vjerovanje tvrdi da se mora ponoviti tri
puta :petka; kako bi bio sretan i ukabuljen kod +oga.Taj ritual predstavlja imitaciju
otkljuavanja sudbine :kismeta; povezanim sa svetim mjestom' d%amijom.
$ drugim obredima djevojka .zatvorene& sre"e otkljuava katanac na sreditu raskr"a koji se
rava u etiri puta.$mjesto njega' djevojka katanac mo%e otkljuati i iznad svog pupka...
#ako je u Turskoj vrlo %ivo vjerovanje u vile :periler; i njima se djevojka okre"e u nadi da "e
joj pomo"i to oigledno ima veze sa tim to one spadaju u %enske duhove neizmjerne ljepote
i privlanosti.-ile se' prema turskom vjerovanju' i udaju tako da mogu pomo"i i onim
djevojkama koje to tra%e od njih.#ako je jezero omiljeno mjesto za njihovo okupljanje
djevojka udavaa ' po savjetu hod%e' nasut "e jezerske vode u est 5laa i povezat "e ih sve u
jedan konop.8rvu e 5lau odvezati sa u%eta na raskru etiriju puteva i tu je razbiti' drugu
5lau vode "e staviti u temelje neke ku"e ili tale' tre"u 5lau bacit "e niz potok ili rijeku'
etvrtu "e zakopati u jedan muki grob.0z pete 5lae "e popiti vode a ostatkom poprskati po
cijeloj ku"i dok "e sa onom zadnjom' estom' okupati se.2a taj nain razbit "e svoju nesretnu
kob i uskoro se i udati.Bijelim obredom ona odvezuje 5lau po 5lau sa konopa i time na
simbolian nain odrijeuje i svoju sre"u.
Bugarska magija/ +RAARI0) %I122012 B)%2,.I
U Pirinskom kraju, kao i u cijeloj Bugarskoj,
susreu se interesantna vjerovanja o bolesti. Tako
se vjeruje da se 99 bolesti moe lijeiti sa
biljkama, bajanjem, kaenjem ili mehlemima
samo je ona !"" bolest nei#ljeiva. $sim ovog,
narod vjeruje kako %ostoji bolest udnog na#iva
&besanica' koja je mnogo lo(a &#ato (to ne da
ovjeku san i mui ga, ovjek mr(avi i umire'.
)raare tvrde da je rije o bolesti koja je
na%raena, %oslana magijom.
*esto je %ut do lijeka dug i bolesnik #na biti u nedoumici kome da se obrati
#a %omo + ljeniku, vraari ili sveeniku. Poneki bolesnici %rou sve
navedene dok se narod esto #na %osluiti i metodom gatanja.
Primjerice, kada ovjek naga#i onda mu se trai lijeka. $krene se stol
tronoac nao%ako i na svaku nogu %ostavi se %o jedna vo(tana svijea
imenujui svaku jednim imenom + bugarska, turska i idovska svijea.
$nda se %onudi bolesniku da odabere jednu od svijea jer u%ravo njegov
sluajni i#bor odluit e gdje e %ronai lijek #a sebe. Ukoliko u#me svijeu
koja se imenovala kao bugarska onda treba ii kod %o%a u crkvu da mu
ovaj ita molitve, odabere li tursku treba %oi u damiju kod hode koji e
mu %isati #a%ise i uiti molitve. U#me li idovsku svijeu, %otrait e %omo
kod rabina u sinagogi.
,ada se na ovjeku %okae &mrtvaka kost' onda se na lijeenje ide kod
neke lokalne vraare. -o, lijeenje se ne moe %odu#eti dok se ne is%uni
jedan uvjet, naime, vraara eka da umre neko u selu + ako je bolesnik
mu(kog s%ola onda mrtvac mora biti mu(karac i obratno. *im %one da
#voni #vono #a umrlog vraara sa verigama ritmiki udara %o mrtvoj kosti
%ratei svako novo od#vanjanje novim blagim udaranjem verigama %o
kosti. -akon (to %restane ogla(avanje vraara udari %o kosti jo( tri ili %et
%uta govorei. &/a se okosti(, da se ne digne(0'.
1utradan bolesnik o%et mora %osjetiti vraaru da bi se #avr(io cijeli
tretman, #a tu %riliku ona u#me kamen i njime tri %uta okrui oko mrtve
kosti govorei. &2a 34 sata se dignulo, #a 34 sata da se ra#vali0'.
,od onih bolesti #a koje se smatra da su glavni krivci neisti duhovi %od
u#glavlje bolesnika se stavlja sol, kruh, hrana, kr%a, odjea i slino koje se
nakon nekog vremena udjeli ciganima. /avanje sadake ili milostinje
sastavni je dio bugarske narodne medicine na (to u%uuje i ovaj %rimjer
na glavu bolesnog djeteta ra#lomi se kruh na tri dijela i ti komadi se
odnose na raskr(e. Tamo se njima nahrane tri %sa sa rijeima &-e lomim
kruh, ve na djetetu bolest i dajem je %sima'
Iranska magija

*a se uniti urok i otkrije krivac :urokljivac; treba slijediti upustvo iranskog maginog
recepta: uzme se svje%e kokoije jaje i na njemu olovkom ili ugljenom napiu imena
eventualnih sumnjivaca. !atim se iznad jajeta ka%e: .1eme rast' eme ap' eme bad'
eme 5aali' eme hali' eme hasud' eme doman. 1eme hasuda kur bee' bje%i= 1ame
dumana ekasta bad= 1ama dumana stuh bad=&.
8otom se uzme neka osobna stvar' poput arape' i papirnata novanica' na novcu se postavi
deblji dio jajeta a onaj u%i pokrije arapom. 3aje se tako dr%i u jednoj ruci a u drugu se uzme
no% i otricom se dodiruju napisana imena na jajetu govore"i .1eme 2.:ime;.
2a ijem se imenu jaje razbije od te osobe dolazi urok. 3aje se nakon obavljenje detekcije baci
na neki put kojim esto prolaze ljudi a koritena arapa se prvo dr%i nekoliko minuta u tekuoj
vodi a zatim opere.
Kad se d"in pretvori u zmiju
"Zmija je velika sila, najvea sila na svijetu. Zmija je 40 godina prije svih bia stvorena
na ovi svijet. Ona je velika kao planina, a pred nama se ini mala. Ima ljudi koji u to ne
vjeruju, ali to je tako i nikako druke" - ovo su rijei RUSTA KOVAEVIA, ovjeka iz
Velje Gorane, koji se ve vie od 20 godina bavi neim to, u urbanom svijetu, pripada
domenu naune fantastike: priziva zmije, razgovara, zmije mu se uvijaju oko tijela i, po
sopstvenim rijeima, u savrenom skladu druguje sa njima, one su mu prijatelji

Gorana je suni i bezvodni kraj, smjeten izme!u "ara i #l$inja %bog svog izuzetno
nepovoljnog geografskog polo&aja, u kotlini izme!u brda 'ovara i (o&ure, opstala je kao
svojevrsna oaza folklornog, etnolokog, lingvistikog, mentalitetskog i psi)olokog
supstrata naslije!enog iz srednjevjekovlja *talno osipanje broja stanovnika, kao i
injeni$a da se uzimaju me!usobno, dovela je do spe$ifinog autizma, koji uslovljava da
navedene posebnosti opstaju ve stotinama godina +storiari, etnografi i lingvisti su se
prilino bavili ovim krajem, a u veini publika$ija, svrstavani su u obli&nje (rko,je-vie,
ak je i nji)ov govor lo$iran unutar mrkovikog dijalekta . oni su bili i ostali drugaiji
/to se pokazalo i u ovoj prii 'rii o zmijaru

"Ovu sam sposobnost dobio od jednog ovjeka, koji je bio pri mrijeu. Bio je na,
!orana". # on je to naslijedio od jednog $alisora, s kojim je dijelio sobu u bolni"u, u
%itograd& 0 poinje priu 1usto 2ovaevi "Za takvo to o'ek treba da budne hrabar i
mora u to da vjeruje. Zmija mene po(naje. )a sa njom priam, ona se ma(i u( mene.
*omije su mi mnogo puta dola(ile da lijeim ov"e, ko(e, krave, konje... +ema im broja.
)a to uinim, a (a to nisam nikada u(eo ni dinara. +e smijem".

2ult zmije, izuzetno dobro ouvan u Gorani, jedan je od najstariji) u istoriji $iviliza$ije
3a naem tlu, koliko je poznato, datira iz ilirskog perioda 4vo je razumljivo, jer su +liri,
kao praistorijski narod, bili veoma blisko skopani sa prirodom, te su sve nji)ove
aktivnosti prois)odile iz te veze 5ragovi ovoga kulta jo uvijek su veoma prisutni u
tradi$iji i vjerovanju stanovnitva ju&nojadranskog prioba6a 0 ogrli$e i narukvi$e, svinute
u obliku zmije, prie o 7kunoj zmiji koja se ne ubija8, 7blavoru kao svetoj &ivotinji8, 7o
tome da se za "o&i ne smije iti, e e zmija izjesti brava8, 7zmiji kao uvaru veljeg
blaga8, 7zmiji koja ne dozvoljava da se nevjerni$i valjano sa)rane8 %mija je, u +lira,
imala ulogu uvara ognjita i, kao )tonsko bo&anstvo, bila je u vezi sa duama predaka

"Zmija koja se na,e u kuu, ne ubija se, a ako se (arekne da je nee ubit', nikad od
nje nee imat' tete" - ka.e *ovaevi - "Zmije imaju kraljevstvo i biraju me,u sobom
glavnu. /vijek se sastaju utorkom, dosta (mija se skupi. )a sam gledao odavde do
/l"inja, sve (mije pokraj puta. Bio je utorak. I drugi su ih mogli vi,et' da su bili sa
mnom, a jedino sam ih ja moga' ut'. *ad ih skupljam, ja u sebe i(uim pjesmu i one se
skupe sve. 0a(govaram s njima, ja im ra(umijem je(ik i one mene. 1iram ih i igram se s
njima. One u.ivaju u tome. 2oto ih skupim, moram ih poslije oprat' vodom i sapunom
ka' ovjeka, da se ne uju na mene, jer e ih ostale (mije udavit'. I ne mo.e nijedna
minut', dok ja ne reknem. # mogu, ako ou, a neu, da im naredim da napa'nu nekog i
one bi to uinjele. 3amo treba da ih pri(ovem. *ad ih pri(ovem, nema greke. +e smije
bit', jer bi me udavile".

Gorana, kao krevit i bezvodan kraj, obiluje zmijama 'ored arke i poskoka, po rijeima
naeg sagovornika, postoje jo mnoge opasne vrste, za koje zoologija ne zna, a o ijem
postojanju svjedoe brojni oevi$i "Zmije se legu i( jaja, bijelih i arenih. # (miju mo i
sam napra'it. Iskube dlaku i( konjskoga repa, a dobro pa(i da budne "ijela i stavi tu
dlaku u bo"u sa vodom. 2oslije 40 dana, od dlake postane (mija. I onda prolije i vodu i
(miju na ledinu i (mija onda o.ivi" - zbori 1usto

"Ima jedna (mija, jako otrovna, ima male ui i du.a je od poskoka i mnogo opasnija, jer
juri (a ovjekom. $o.e da se umre (a minut, ako se ne na,em tu da i(lijeim. 2ostoje i
neotrovne (mije koje dave ovjeka. %akva je araja, koja mo.e da ve.e ovjeka preko
pasa i ije mu d.igere. %u je ovjek najtanji i ona (na to - (ato mu tu i ula(i u tijelo. #ko
araju nita, nijedan .ivi stvor, ne vidi (a deset godina, mo.e da se odeblja kao ovjek
preko pasa. +o srea je, to ima ona mala 'ti"a to ide svu,e, pa je vidi, inae bi araje
bile ka divovi. 2riali su mi, da je bilo i veljih (mija. )a se sjeam kao mali, vidio sam,
ov,e u komiluk, ubili su dvije, bile su debele ka' noga. # priao mi je komija, da ga je
pojurila jedna ogromna (mija i da je bila vea od plota, preko kojeg je bje.ao. /bili su je
kuburom i kad su je rastegli na ledinu, svi su priali da tako neto nikad niko nije vidio",
objanjava 1usto 2ovaevi

3edaleko od 1ustove kue &ivi i .ia 2ovaevi, koja je, govorei o jednom doga!aju iz
svog &ivota, potvrdila 1ustovu priu o postojanju neobjanjivi) sila ,9d&indova9-, vezani)
za zmije: 9"ilo je podne i bila sam na bunar da napunim vode 3a me!u je le&ala jedna
lijepa i $rvena zmija 'repala sam se da me ne izjede i zamanula da je udarim :im sam
je takla, oduzela mi se desna ruka, a ula sam jauk ka; od !eteta Vodili su me kod
dervia u #l$inj i on mi je dao zapis i izlijeio me i rekao mi da je to bio <d&in< i da je
srea da je nisam ubila, jer bi sad le&ala mrtva =ervi je reka; da se <d&inovi< pretvaraju
u zmije i po)ode ljude9

1usto 2ovaevi lijei od zmijskog ujeda na osobit nain # tome jeste i osnovna svr)a
njegovog 9dara9, a po brojnim svjedoenjima svoji) komija, to radi sa stopostotnim
uspje)om 2ad ovjeka ili &ivotinju ujede zmija, 1usto is$jeljuje govorei u sebi rijei,
9pjesmu9, samo njemu poznatu *am ka&e da bi, ukoliko bi odao tajnu ta i kako govori,
9izgubio dar9, a ne zna, na kom jeziku su te tajanstvene rijei, jer taj 9jezik ne postoji i
ne lii ni na jedan9

"+eki mi nisu vjerovali. 1irektor u moje predu(ee se sprdao, a ja sam ga br(o uvjerio...
1o(vao sam mu (miju, u kola, na njegovo sjedite. +ije mogao da je iera, sve dok je
ja nisam u(eo. # jednom komiji je (mija ula u televi(or, onaj sa velikim rupama,
starinski. )a sam je u(eo u ruke i odveo u umu. Ona se onda vie ne vrae. Opet,
drugom komiji je ula ispod kaua i skupila se u klupko. )a sam doa' i progovorio s
njom, ona je krenula (a mnom preko njive, sve do ume, ge sam je osta'io. )a pred
njom, ona (a mnom, a ljudi gledaju".

*voje znanje e, kako ka&e, prenijeti na jo dvoji$u, koji budu imali smjelosti da ga
pri)vate >er, pored dobre strane, ovaj 9dar9 donosi i zavjet da se nijedno &ivo bie, pa ni
mrav, ne smije namjerno liiti &ivota? donosi zavjet o jedinstvu &ivota sa prirodom?
donosi zavjet o blagosti i ne injenju nikakvog zla, jer 9sti&e kazna, ako se odijeli od
prirode9

4vdje kao da je vrijeme stalo (itska svijest ljudi, kao da je napravila iskorak iz magijsko
0 ritualnog do&ivljaja stvarnosti *tra) i potovanje prema prirodnim pojavama je gotovo
isti, kao i u naeg dalekog pretka, u praskozorju ljudske vrste =va religiozna filtera,
kranski i islamski, sa veoma strogim propisima, nijesu bili dovoljni da iiste debeli
nanos paganski) vjerovanja >ednostavno, ovjek ovoga kraja &ivi, neprekidno tra&ei
zajedniki jezik sa svim biima oko sebe 'a i sa zmijama

"Zmija ima veliku mo. Ona je strahovita" - mistino zakljuuje 1usto 2ovaevi
3apis arlatana
*anas u poplavi svakojakih arlatana koji se kite nazivom
G-idovitiG ili G-idovitaG najuestalija praksa varanja i
uzimanja prilinih svota novca jeste uz pomo" hamajlija i
zapisa. $pravo na ovom polju' zbog neupu"enosti naroda'
najlake je prevariti naivnu osobu te je stoga potrebno navesti
kako izbje"i opasnost da ne budete obmanjeni:
7 !apisi koji su 5otokopirani' kao ovaj na slici' nemaju svoju
mo" i op"enito su beskorisni' bez obzira na sadr%aj. )toga' svi
oni koji %ele posjedovati hamajliju ili zapis moraju vrlo dobro
paziti da ne budu %rtve prevare i poturanja kopiranog sadr%aja.
7 #ratki zapisi se prema pravilu piu odmah pred naruiteljem'
u najve"em broju oni koji slu%e da se sa njima skine magija a koji se recimo potapaju u vodu'
dok se hamajlija pie i po desetak dana. #ada se hamajlija zavri njen sadr%aj se poka%e
naruiocu i odmah pred njim se premota u trougao i obavije povotenim platnom.

Arapska ljubavna magija
5ra%ska ljubavna magija s%ada u najmoniju
magiju na svijetu (to doka#uje be#broj ljubavnih
rece%tura, tilsuma i #a%isa. $no (to je %osebno
bitno rei a to je da ak 6"7 ara%skog okulti#ma
s%ada u ljubavnu magiju tojest svaka knjiga
magije %isana od strane nekog ara%skog
arobnjaka sadri najvei broj stranica %osveenih
i#a#ivanju ljubavi, #aluivanju i o%sjedanju neijeg
srca.
)ijekovima gomilano magijsko #nanje koje je
%oelo u doba stare 8eso%otamije, 9gi%ta i Persije sauvalo se u ni#ovima
arolija koja 5ra%i nisu nikada %otisnuli i# svoje svijesti i (to vi(e sauvali
su ih od #aborava redovito %rakticirajui nasljeena mistina #nanja.

RITUAL MAGINI POGLED
/a dini nisu samo #la bia koja i#a#ivaju ljudima %robleme ve im
is%unjavaju i elje sa#nali smo svih i# %redivnih ara%skih bajki o arobnim
lam%ama i bocama u kojima se krije din koji #a svoju slobodu is%unjava
elje. -o, da se doe do ostvarenja nekog emotivnog cilja nije %otrebno ii
u %otragu #a sakrivenim lam%ama ve %ogledati u neki od starih knjiga
magije Bliskog :stoka. Tako, ukoliko se eli %rivui %anja i osvojiti srce
odreene osobe %otrebno je sedam %uta %onoviti sljedeu dinsku bajalicu
u%orno ;kri(om< gledajui u eljenu osobu ili metu.
5hila, 5hila, =amikh, =amikh, >alih, >alih, ,al, ,al, >a?aila, >a?aila,
@alak, @alak, @antalak, @antalak, 8eela, 8eela, 5rhila, 5rhila. Budi
%oslu(an, o slugo ovih imena, i #a%ali srce ljubavlju %rema meni osobe u
koju gledam. Br#o0 Aurno0 :stog trena0
Kad d"in ne$e iz ovjeka
9din Pekovi %ri%ada mladoj generaciji duhovni
iscjelitelja u Brnoj Cori. $vaj 3D?godi(nji hoda i#
Bara interesovanje #a lijeenje ,urEanom
%oka#ivao je jo( u djetinjstvu i ta elja i danas
kod njega budi rado#nalost i tendenciju ka stalnom usavr(avanju.
?Uglavnom koristim metode kurEanske rukje kada %acijentu uim ajete i#
,urEana, tada stu%im u kontakt sa dinom na%adaem i ovisno od teine
sluaja #a sat ili dva din bude istjeran, otkrio je odmah na %oetku
ra#govora hoda Pekovi nain svog rada dodajui.
? Ponekad koristim (ta% od divljeg nara ako se radi o nekom inatljivom
dinu, njime i#udaram %acijenta %o leima vodei %ri tom rauna da
kanjavani bude din, ili ga u%la(im vatrom. -ekad #nam sanjati vane
detalje o dinu na%adau i ukoliko tom %rilikom sa#nam njegovo ime
na%i(em ga na %a%ir #ajedno sa odreenim simbolima i #a%alim u vatri.
-aravno %onekad se #na dogoditi da din bude tvrdoglav %a da nakon
svega %odu#etog odbije na%ustiti ljudsko tijelo. U tom sluaju na vodu se
naue odabrani ajeti i nju o%sjednuti %ije neko vrijeme u meuvremenu
redovito slu(ajui uenje kurEanskih suri.
LIJEENJE ZAVISI I OD BOLESNIKA
-a %itanje od ega najvi(e #avisi us%je(nost jednog takvog tretmana
hoda Pekovi s%remno odgovara.
?8islim da %edeset %osto us%je(nost lijeenja #avisi od %acijenta. Ukoliko
doista eli da %romjeni svoj ivot na bolje onda e tera%ija biti sto%ostotno
us%je(na. U tom %ravcu %re%oruujem %acijentima i literaturu #a lini
ra#voj %o%ut knjige od Burka @edgisa &Promjenite se ili e vas %romjeniti'
ili %ak ne(to od Briana TracF?a.
/anas se mnogo govori o magiji ili sihiru, nekako je %ostalo %o%ularno
okriviti crnu magiju i neije vradbine #a sve svoje osobne neus%jehe i
%robleme. ,akvo je va(e mi(ljenje o tomeG
?)eliki broj ljudi koji doe kod mene da se lijei nema nikakvih
nadnaravnih %roblema ve su si uobra#ili da imaju %roblem takve vrste ili
se uglavnom radi o odreenim mentalnim blokadama koje mi svi %onekad
sami sebi stvorimo. $sim toga tu su i ne#aobila#ne traume steene u
djetinjstvu kao i nametnuta ogranienja od strane okoline koja nas je
okruivala a koje je na(a %odsvjest usvojila. -edavno mi je dola#ila da se
lijei dvadesetogodi(nja djevojka iji je %roblem bio nedostatak volje #a
ivotom usljed ega je ra#mi(ljala i o %rekidu studiranja. Pri#nala mi je
kako je ve obila#ila %ar hoda, bila kod %sihologa i %sihijatra (to joj na
kraju nije donijelo nikakvo i#ljeenje a jedino ega se us%jela rje(iti jeste
%o#ama(ni i#nos novca. -i antide%resivi koje je redovito u#imala nisu joj
%omagali. -jen %roblem smo rje(ili samo #a sat vremena i to +
ra#govorom0. Priali smo o svemu, o lje%oti ivljenja, o vanosti ciljeva u
ivotu, njenoj ulo#i na ovom svijetu, s%osobnostima kojih nije ni svjesna.
-akon tog ra#govora djevojka je i#i(la i# medlisa kao %re%oroena.
ZAPISI ZA POSAO I LJUBAV
$sim eg#orcistikih tretmana hoda Pekovi bavi se i i#radom #a%isa
stoga mu nebrojeno %uta na vrata %okucaju i oni koji ele da im %osao ili
trgovina krenu na bolje, i#ljee neku bolest ili vrate ljubav u svoj brak.
?:ma ljudi koji dola#e %o odreene #a%ise #a trgovinu. -jih i#raujem
%rema sistemu koji se #asnova na numerolo(kim vrijednostima nekog
Boijeg imena i brojane vrijednosti imena dotine osobe. $sim #a
trgovinu radim #a%ise #a brak na isti nain a koji se %oka#ao vrlo
us%je(nim. -a kraju %isanja obave#no u%utim dovu. :nae, uvijek uoi
%etka %rouim dovu #a sve one koji su kod mene traili neku %omo.
1vi #ainteresirani #a kontakt sa hodom 9dinom Pekoviem mogu se javiti
na tel.broj. ""H63 I94 D" H"I ili na e?mail adresu. eddinHJhotmail.com
.urska ljubavna magija
'2%I 'I+A0I


Turske hod%e poznaju brojne zapise i tilsume iji sadr%aji su prepuni maginih ve5kova'
zaklinjanja i uputa d%inima kako i na koji nain da izvre neku ljubavnu ili drugu %elju. )vaki
od zapisa pravi se uz posebnu proceduru sa mastilom od a5rana' mousa i ru%ine vode kako
bi se proizveo to arobniji e5ekat.

)ve zapise' bilo da se radi o arapskim ili turskim' hod%a mora da pravi u dogovoru sa nekim
d%inom zadu%enim za ostvarenje napisanog tojest nacrtanog. Tilsum ili talisman zapravo je
magini simbol7ime nekog od mnogobrojnih duhovni bi"a koji se ponavljanjem bajalice'
spaljivanjem' zakopavanjem' vjeanjem na vjetrovito mjesto itd aktivira u smjeru ispunjenja
%eljenog.
$ nekim segmentima mo%e se konstatirati da je turska talismanska magija ak bogatija od
arapske i raspola%e kudikamo zamrenijim simbolima i oznakama d%inskog svijeta.

0ako se tilsumi izrauju za vrlo irok spektar ljudskih %elja naje"e se ipak piu za ljubav.
#ada kod nekog anadolijskog hod%e doe onaj ili ona sa %eljom za ljubavnim sihirom hod%a
im prvo .otvara zvijezdu& tojest gleda astroloku usklaenost njihovih znakova i planeta.
Takav proces nije nimalo sluajan i nema toliko veze sa astrologijom koliko sa magijom'
naime' hod%a prema vienom konstatira kolika je mogu"nost da se mo%e napraviti uspjena
magija. $koliko su zvijezde dobro rasporeene hod%a pravi sihir ili pie tilsum koriste"i
usluge onih d%ina koje slu%e dominiraju"e planete neijeg znaka.


Mo$ zemlje sa mezara


$ narodnoj magiji Male ,zije situacija je znatno drugaija i tu su od%aklije znatno
eksponiranije od hod%a. 0 sistem rada je posebniji pa se stoga pri izradi sihira koriste razne
vrste namirnica i rekvizita od e"era' soli' jabuke' jajeta ili pera crne kokoke' starog katanca'
zmijske ko%e' vorova i ostalog.
(na zemlja koju od%aklija ili neko drugi uzme sa groba naziva se mrtvaka zemlja i za nju se
pretpostavlja da ima veliku maijsku mo". $ crnoj turskoj magiji vraare njome omaijavaju
mukarca oduzimaju"i mu spolnu mo". !a takvu nakanu vraari je dovoljna samo jedna aka
mrtvake zemlje koju ona zamjesi u ai vode prikupljenoj sa sedam esmi. (d tog blata ona
zamjesi kuglicu i ostavi je da se osui ispod nekog drveta. 2ad osuenom lopticom sedam
puta se ponovi sura .Tebet& i otpuhne se.
8osebnu mo" ima zemlja uzeta sa groblja ispod empresa. -raara prije nego li je uzme tri
puta proe u krug oko drveta sedam puta ponavljaju"i ime osobe za koju "e raditi sihir i na
kraju puhne na lijevu stranu. 8oto zemlju donese ku"i stavi je na sedam kaika. Time je
zapoela sa .vezivanjem& koje zavrava tako to nad svakom kaikom ka%e .2eka 2.bude
svezan&.


)benijala sam ga

Turkinje su tradicionalno sklone prakticiranju magijskih rituala bilo da se oni tiu lijeenju
nekih bolesti' otvaranju sudbine :5al amak; ili pak ljubavnih arolija poznatih u narodu pod
nazivom deli divani :neka poludi;. (ve arolije obiluju upotrebom razliitih tilsuma'
mrtvake zemlje' zrna graha' soli' pramenova kose itd.i smatraju se vrlo uinkovitim sihirima.

$ onim jednostavnijim magijama djevojka %eljna pa%nje i ljubavi nekog momka pred
spavanje uzme tri ljute crvene paprike' izdubi ih i izvadi sjeme paze"i da ga ne pomjea jedno
sa drugim. 2ad svakom skupinom sjemenki iz tri paprike proui suru .Tebet& a zatim sjeme
vrati nazad. 8aprike potom zatrpa zajedno sa %eravicom pod pepeo. (dmah zatim udari
desnom rukom od zid ognjita i baje: .!id se raspao na tri dijela= 0z jednog je iziao ovjek'
iz drugog d%in a iz tre"eg 0smailova vila. 1ovjeka sam poslala u pe"inu' d%ina u #inu a
0smailovu vilu po 2. :ime voljenog;. +ez stajanje' bez odmaranja neka doe k meni&.
8oo je izgovorila bajalicu djevojka odlazi na poinak bez gledanja nazad.


*jevojke esto opsjedaju dervie po tekijama da im naue molitve ili arobne rijei na vodu'
vo"e ili neki dio odje"e od voljene osobe kako bi uspjele osvojiti onoga ko im se dopada. !a
jednu od tih prilika djevojka u tekiju odnese tri oraha nad koje dervi naui. 1im doe ku"i
djevojka orahe oblijepi katranom i eka da padne no". #ada primjeti da se nebo osulo
zvijezdama pogledom potra%i sedmobrojne zvijezde :-lai"e; i gledaju"i u njih nad svakim
orahom ka%e: .0zaoh na Erd%isi planinu' pogledah na Erve vinogradI planina izgorjela'
kamen izgorio. 2iti je planina izgorjela niti kamen nego je izgorio moj dragi 2.2. )uho
izgorilo' sirovo izgoriloI niti je suho ni sirovo izgorilo ve" je moj dragi 2.2. za mnom od
ljubavi izgorio&. 8otom se vrati u ku"u i baca orah po orah u vatru govore"i svaki put: .*ragi
,llahu' kao to ovi orasi na vatri gore tako neka sagori srce 2.2.za mnom&. !atim djevojka
ide bez ijedne naknadno izgovorene rijei le"i u postelju kako bi navodno te no"i u snu vidjela
udo.

$mjesto oraha djevojke esto upotrebljavaju zrna jema ukupno njih F@' inae' ovaj broj se
esto pored broja N pojavljuje u tursko7arapskoj magiji i oito ima veze sa poslanikom
Muhamedom kojem je u F@ godini poela bo%ija misija. 8rije nego li poe na spavanja
djevojka sjedne pored vatre i dr%e"i u ruci zrna jema proui na njih ovaj e5sun ili aroliju:
.Tra%im od ,llaha zaljubljenog do ludila 2.sina od toga i toga' pamet mu uzeh obenijala
sam ga' mir sam mu uzela obenijala sam ga' sabur sam mu uzela obenijala sam ga' srce sam
mu uzela obenijala sam ga. ,ko le%i' da ne legne' ako spava da ne spava' ako jede da ne
jede' ako pije da ne pije' dok mene ne vidi da se ne smiri. 8ostelja mu zmija bila' uzglavlje mu
guja bila' sebi sam ga nainila asurom' sebi sam ga zarobila. 4uuu evzuruhu&. $koliko joj
dragi na kog se namjerila ne doe te veeri u aik djevojka ne odustaje sa e5sunom ve" ga
ponavlja naredne veeri.



0ajuvanija tajna vraara
iva' kemijski element 4g' inae jedini teni srebrenkasti
metal naao je svoju upotrebu u kultu vraanja kod 9umuna'
+ugara i Turaka postaju"i na takav nain sastavni dio jednog
od najkobnijeg vraanja. $ +ugarskoj postoji vjerovanje kako
u %ivi :4OdrargOrium; stanuje zao duh :d%in; koji se mo%e uz
pomo" magijskih rituala Go%ivitiG i usmjeriti na neku odreenu
osobu te joj tako na daljinu nanijeti zlo' bolest ili ak smrt. $
+ugarskoj se takvo vraanje naziva Gnapra"eni %ivakG gdje zle
maijarke podmetnu u hrani ili pi"u omaijanu %ivu. (d toga
ovjek naje"e oboli' nema mira' propada a po vjerovanju ne
pati samo on ve" i njegova 5amilija. 3o se misli kako od
napra"ene %ive mo%e nastradati ne samo pojedinac ili njegova
5amilija ve" i cijelo imanje.
9itual o%ivljavanja %ivka jedna je od najstro%e uvanih
vraarskih tajni koju ni jedna od njih ne"e otkriti ni pod koju
cijenu. (bino je prenose samo svojim nasljednicima koji
moraju biti zli ljudi pokvarene due poto samo takve osobe
imaju potencijala da uspjeno izvedu reanimaciju. #ada %ivak
bude omaijan on onda Go%iviG i dobije razum tojest ide i zna
ta radi' zna kada i kod koga treba da ide' da mu ue u lonac ili kantu' zna za koje je lice
napraten. #ad ue u posudu sa vodom ili u au koju treba da popije onaj kome je namjenjen
%ivak strpljivo eka jer navodno razlikuje osobe koje dou da se napiju vode. ,ko vodu
zahvati da popije onaj kom je poslan %ivak "e odmah zajedno sa teku"inom u"i u njega no
dohvati li vodu da pije neko drugi %ivak se povlai i smanjuje. (d napra"enog %ivka najvie se
treba uvati no"u poto je tada najaktivniji. $ strahu od ove zle sile po mnogim bugarskim
selima upozoravalo se da vodu ne treba no"u piti iz posuda ili kanti koje nemaju poklopac iz
bojazni da se ba u nju nije uvukao neiji poslani %ivak. #ada neko vidi kap %ive u svojoj ku"i
treba je odmah pomokriti tako da onemogu"i zlu da izie iz nje. ,ko %ivak bude vien u ku"i
a ne oduzme mu se mo" onda cijela 5amilija mo%e umrijeti od straha.
-raare obino posumnjaju da je neki bolesnik %rtva napra"enog %ivka onda kada se ta osoba
konstantno tu%i na bolove u stomaku' mravi i sui se a na kraju' ukoliko mu se ne pomogne'
mo%e i da umre. ,ko je neko bolestan od %ivka onda mu se pravi kontra7 magija sa drugim
%ivkom i daje mu se da ga popije.6= To se ini tako to se ponedjeljkom i srijedom baje u tri
navrata preko jednog drama :unce; %ive uz pomo" metle i srpa. -raara baje: G#ako metla
mete sme"e tako da pomete i sve boli iz 2.....G.
Takoer postoje in5ormacije da se %iva iz tijela omaijanog istjerava uenjem iz #urHana ili
nekim bajanjem' obino utorkom' u ku"i ili na raskr"u. ivak se isto tako lijei istoimenom
biljkom koju u +ugarskoj zovu %ivaka trava ili bijela petoprsnica.
3ednom kada ue u ovjeka %ivak polako ulazi u srce %rtve i postepeno ga razara iznutra'
takvog ovjeka esto boli stomak' sui se i po%uti u licu. +olesnik osje"a kako mu %ivak
GetaG po tijelu i najve"e bolove osje"a kada mu se pribli%i grlu i onda kada prelazi preko
zglobova. (d omaijanog %ivka ovjek ili poludi ili ako se ne izljei na vrijeme umre. Aijek
se obino tra%i kod gatara koja bolesniku tada prorie ili saliva olovo: ako vidi da je muka od
%ivka onda treba da ide kod neke GjakeG vraare da mu Gvrati voduG tojest bolesnik pije drugi
%ivak ili vra"enu vodu koja treba istjerati zlo iz ovjeka.
0pak %ivak ne slu%i samo u ritualima crne magije ve" svojom arobnom mo"i mo%e ponititi
svaku magiju. $ tom ritualu omaijani ovjek ide kod vraare prije izlaska )unca i stane na
crnu metlu dok mu vraara baje: G2e dam ti loj da jede' ne dam ti meso da jede' ne dam ti
krv da pije ve" te dajem zlo da istjera iz uiju' iz oiju' iz glave' iz srca...G.
(d svih napratenih ili poslanih magija po vjerovanju najbolje uva cvijet bo%ura kojeg treba
nositi uza se kao hamajliju.
tekst preuzet sa sajta 444-&alanje-com
Arapski tilsum za "elje
(vo je jedan od univerzalnih arapskih tilsuma koji ima
mnogostruku primjenu. Tako' uz njegovu pomo" nezaposleni
mo%e lako prona"i posao' neprijatelja pretvoriti u prijatelja'
postati omiljen u drutvu....*ovoljno je samo tilsum nacrtati na
istom listu papira' presaviti u trougao i nositi stalno uza se.
E5ekat "e se ubrzo pokazati.
Kod (od"e ili babe5
$8,23, 7 *ok velik broj graana doslovno %ivotari' sve je
ve"i broj onih koji po utjehu i savjete odlaze 7 vraarama.
1ini se da su vrlo popularne one u susjednoj +osni' poput
vidovite +ranke' >atime ili Milene' tako da nekim
upanjkama' kako doznajemo' nije teko potegnuti do +rkog'
+ijeljine ili nekih sela nadomak Tuzle kako bi saznale kakva
im je sudbina namijenjena i to mogu oekivati u
budu"nosti.
+raari jednom mjeseno
upanjka koja je %eljela ostati anonimna priznala nam je da s kolegicom iz /unje redovito
odlazi u +rko kod jedne starije %ene koja joj gleda u talog od kave i grah.
7 8rvi put kada sam otila i kada mi je %ena pogledala u alicu' ostala sam bez teksta= )ve mi
je pogodila i' to je najva%nije' s njom se mogu 5ino ispriati. +laga je' strpljiva i zna me
najbolje posavjetovati to uiniti u danom trenutku. !a sat vremena to provedem s njom
platim K@ konvertibilnih maraka i nisam nikada za%alila. 2ekada' ovisi o situaciji i uglavnom
kada imam problema s dekom' znam oti"i i dva puta tjedno' no jednom mjeseno obavezno
ju posjetim 7 priznala nam je.
*odaje da je +ranka prezauzeta poslom i da je sve vie ljudi koji tra%e njene usluge.
7 $vijek se moramo naruiti tele5onom jer u suprotnome nema anse da nas %ena primi. 1esto
nas je morala i odbiti jer nas jednostavno nije imala gdje ubaciti 7 prisje"a se naa
sugovornica.
0etko (od"i6 netko Braci
*oznajemo da je vrlo tra%en i hod%a u (raju' koji je priznao da ga &opsjedajuQ )lavonke
tra%e"i da im Goita sudbinu i pripremi zapiseG. 8red njegovom su ku"om' u to smo se i sami
u prolazu uvjerili' redovito parkirani automobili' i to uglavnom vinkovakih registracijskih
oznaka.
0 dok jedni odlaze preko granice u potrazi za raznim vidovnjacima i proricateljima sudbine'
neke %upanjske gospoe utjehu pronalaze u !agrebu' tonije na )rebrnjaku.
7 0scjelitelj +raco je neto stvarno posebno i nakon svakog posjeta osje"am se tako
zadovoljno' puna pozitivne energije i %ivotne snage. *ovoljno je samo oti"i u tu ku"u' sjesti
desetak minuta i razmiljati o onome to te muiR (sje"aj je neopisiv' a jedino to nosimo na
)rebrnjak je svje%e cvije"e 7 rekla nam je naa sugovornica' koja tvrdi da su je odlasci tom
poznatom hrvatskom udotvorcu preporodili.
.ajne vjere - blagotvorna mo$ kurbana
#urban +ajram ili ,id el #ebir sveti je muslimanski praznik
%rtve kojem prethodi ramazanski +ajram. (sim svog
socijalnog znaenja i pomaganja komijama' darivanjem mesa'
ovaj praznik u sebi nosi i onu iscjeliteljsku mo" koju su
prepoznali kako ,rapi i Turci tako i +onjaci. $ narodnoj
tradiciji bonjakog naroda kurban se kolje i mimo praznika'
posebno u kriznim situacija' kada neki lan 5amilije ozbiljno
>atima mu prorekla brak
$sluge >atime' koja je prije nekoliko godina GgostovalaG u +abinoj /redi' koristio je i jedan
stranaki du%nosnik u -inkovcima' koji se nakon tretmana pohvalio kako ga je vidovnjakinja
GotkljualaG i da "e si napokon uspjeti prona"i %enu. $ meuvremenu je ostao bez posla i
stranakih 5unkcija' ali je zato uplovio u branu luku=
+ranska vraara prezauzeta je poslom i potrebno je naruiti se tele5onom
oboli ili da se kurtalie kakvog drugog zla. -jeruje se da je dobro zaklati kurban onoj osobi
koja je nesretna ili pod uticajem sihira' a ukoliko iz 5inansijskih razloga ne mo%e to uiniti
dovoljno je da zakolje ve"eg pijetla i njegovo meso podijeli u tri ku"e. (d davnina se vjeruje
kako je ko%a zaklanog ovna' koji se kao kurban kolje za ku"u' najbolja podloga za pisanje
ku"ne hamajlije. 2jena mo" je time udvostruena i vremenski neograniena pa na ku"u sa
takvom zatitom Gne mo%e udariti nikakvo zlo niti sihirG. (d ostalih vjerovanja treba izdvojiti
i ono da Gne valjaG graditi ku"u na mjestu gdje su zakopane kosti kurbana. 2aime' prema
vjerovanju' kosti kurbana ne treba bacati nego ih zakopati ime se ukazuje potovanje prema
tom svetom inu.

Kad se *ne dr"e* djeca
#ad se kome ne dr%e djeca slijede"e roenom treba da se zakolje kurban na onom mjestu
gdje se %ena porodila. #o%a od kurbana se da nekome a meso se u kazanu raskuha pa se
koice sve izvade u jedan pleh a on se zakopa u zemlju. #uhano meso se razdijeli a uku"ani
treba da ga samo malo okuse.
7#ad %ena poslije vie roenih k"erki rodi sina' da bi se odr%ao u %ivotu' kolje mu se kurban.
%ijek za sterilnost
2ajuinkovitijim sredstvom protiv sterilnosti u ,l%iru se smatra kobasica od mesa i testisa
zaklanog ovna za #urban +ajram. #obasica se nare%e na tanke komadi"e i dodaje se kuskusu
ili gulau kojeg "e pojesti supru%nici.

'a dijete mirno spava
,ko dijete tijekom spavanja gubi dah tojest ima problema sa disanjem onda mu se na #urban
+ajram kolje kurban i to tako da se za njega zave%u ruke i noge djeteta. )vezano dijete legne
nasuprot kurbanu. #ada se izgovori tekbir prije klanja kurbana' vrat djeteta se dodirne no%em'
te mu se onda oslobode ruke i noge. -jeruje se da "e se dijete tako osloboditi gubljenja daha
kao to se ovjek oslobodi grijeha prilikom klanja kurbana.
'a dijete pro(oda
(nom djetetu koje nikao ne mo%e da prohoda u jutro #urban +ajrama sakupljaju se po selu'
iz sedam razliitih ku"a' noge zaklanih kurbana. 8oto se oiste i operu' noge se prokuhaju u
vodi' te mu se ta voda i meso sa nogu daje da pije i jede. 2akon toga dijete "e dobiti snagu i
prohodat "e.
+ra$anje magije nazad
,ko se u ku"i pronae neki sumnjivi predmet za koji se vjeruje da je sihir :crna
magija;' on se nikako ne smije dodirivati golom rukom ve" maicama'
najlonom' papirom... Takav predmet treba posuti sa malo soli i pomokriti se po
njemu te ga odnijeti do rijeke' baciti ga u nju i re"i neku od ovih basmi za
tjeranje zla:

7-Ko mi arke pravio6
na glavu da mu se vrati8
9-)dakle dolo6 tamo da se vrati8
:-)dnesi rijeko ovo zlo6
kako se ti ne vra$a nazad
tako neka se ova arka nikada meni ne vrati-
Magija jajeta
)vi o kokoijem jajetu znamo skoro sve' vjerovatno zato to je meu
najzastupljenijim dodacima ishrani ovjeanstva. 2jegova kalorijska
vrijednost mjeri se izmeu N@ 7 J@ kalorija a %umanjak je za razliku od
bjelanjka znatno hranjivijeg sadr%aja te je bogat vitaminima' 5os5orom i
mineralnom soli. (no to pak ve"ina o svom doruku nezna jeste
njegova magino7iscjeliteljska osobina u uklanjanju neugodnih stanja
poput straha koji ne samo da ovjeka liava %ivotne radosti ve" je i
uzronik mnogih bolesti. 2aime' kokoije jaje spada u nezaobilazni
rekvizit mnogih duhovnih iscjelitelja i vraara jer ima mo" da u sebe apsorbira negativnu
energiju. Ta blagotvorna osobina poznata je u Meksiku' 8eruu' istonoj Europi a susre"e se i
kod arapskog naroda. Mistinosti jajeta nisu odoljeli ni hollOSoodski producenti pa smo tako
imali priliku vidjeti u jednom od nastavaka uvenih *osjea T scenu u kojoj agentica )culO
prisustvuje vraanju vudu vraare. 8o zavretku rituala nad tijelom vraara razbija jaje i u
njemu vidi krv 7 dokaz crne magije.

0ako ve"ina iscjelitelja a posebno vraara ne umije objasniti zbog ega jaje ima takvu
karakteristiku moderni parapsiholozi se sla%u da sam njegov oblik podsje"a na ljudsku auru ili
energetski omota. *uhovni iscjelitelj dok prelazi jajetom preko bolesnikovog tijela doslovno
skenira stanje ljudskog bio7polja koje se odslikava u raznim 5ormama i oblicima u %umancetu
i bjelanjku. 2a takav se nain uspijeva dijagnosticirati ali i oistiti kako mentalno tako i
5iziko tijelo nekog pojedinca pri tom ga regeneriraju"i. 8osao iste energije jeste da uskladi
chimal ili auru anuliranjem negativnih naboja izazvanih raznim mani5estacijama' i olakava
podizanje energije na 5iziku' emocionalnu te duhovnu razinu.

$ tradicionalnoj medicini latinske amerike negativnim emocijama i stanjima koje one
izazivaju pristupa se veoma ozbiljno. )trah se zapravo smatra bole"u koja je uzrokovana
jednim ili vie traumatskih iskustava. )imptomi obino ukljuuju nemir' letargiju' depresiju'
nesanicu i razdra%ljivost. $ dijagnosticiranju bolesnikovog stanja tijelo se obavezno mora
GoistitiG kokoijim jajetom. !atim se ono razbije iznad ae vode i analizira da li je strah od
neke bolesti ili nevolje.

$ tumaenju nastalih oblika %umanjak predstavlja tijelo i dio na kom se nagomilala negativna
energija. #roz mjehuri"e i sitne %ilice prepoznaje se i nain na koji je bolesnik obolio poput
5ormi mali igli to upu"uje na svjesno slanje neprijateljskih misli i namjera. Mjehuri"i tojest
oblici oiju posebno se oituju kod male djece i nazivaju se urokljive oi..

*iljem istone Europe vraare jaje koriste kada %ele GoistitiG preplaeno dijete od straha ili
uroka. *ok svje%im jajetom prelazi preko djeijeg tijela vraara ponavlja tri puta sljede"e
zaklinjanje: G)travo 7 stravice= 3a te jajetom tjeram' u vodu te izlivam' u umu te na suhi list
aljemI ovdje ti mjesta nema' crvenu krv da ne pije' plave %ile da ne trga' %ute kosti da ne
lomiG. 8rema magijskom vjerovanju sav strah potjeran na ovakav voleban nain tada "e
pre"i u jaje. 2jega "e vraara po zavretku rituala odnijeti napolje i dati psu
Rumunjska magija -skidanje omraze u braku
,ko suprug zamrzi %enu zbog magije koju je napravila tre"a
osoba' obino ljubavnica' onda njegova %ena mora oti"i u ranu
zoru' pored nekog izvora' kako bi ponitila ini i skinula
omrazu te tako vratila sklad u svoj brak.
#ad doe do izvora %ena prekrsti ruke i ka%e:
*obro jutro bijela vodo=
4vala ti' crna n.:tu ka%e svoje ime;
3a nisam crna od sunca ili vatre
ve" sam ja crna
zato to je n. radila magiju na mene i mog mu%a.

!atim dr%i ukrtene ruke iznad vode i baje:

(na meni ini pravi i alje sa jednom rukom
ja joj ih vra"am sa dvije ruke
ona meni ini pravi i alje sa tri ruke
ja joj ih vra"am sa etiri ruke
ona meni ini pravi i alje sa pet ruku
ja joj ih vra"am sa est ruku
ona meni ini pravi i alje sa sedam ruku
ja joj ih vra"am sa osam ruku
ona meni ini pravi i alje sa devet ruku
ja joj ih vra"am sa deset ruku
preko deset ne"e mo"i.

2akon toga %ena spusti ruke nizase pa se umije sa vodom i napije se.(bino ritual ponovi jo
dva puta tojest jutra.2ajpogodniji dani za bajanje su utorak' etvrtak i subota' prije izlaska
sunca.

(bjavio/la gradvista u EL:@@' print' U
7;-;:-9;;<-
Misterija Kaduninog mezara

Dok je Fatima izvodila neobine rituale na Kaduninom mezaru,
napetost se mogla opipati ak i u zraku.Aparat naeg
fotoreportera je zablokirao bez ikakvog razloga.Zablokirao je i
rezervni.Nekoliko snimaka uspio je napraviti tek kada se od
mezara izmakao nekoliko metara.

Creblje &Kavne bakije' sa sarajevskog 2majevca uva tajnu #a koju veina
mje(tana ovog naselja sigurno nije ula.U njemu se krije jedan me#ar, %o#nat kao
,adunin.)jeruje se da ima %osebne moi.Pomae %ri lijeenju sihira, magija,
neistih i #lih ini...8eutim, kako lijeenje na me#arju kod veine ljudi budi je#u,
sumnju i strah, tako je i ,adunin me#ar ostao obavijen crnim velom noi, skriven
od rado#nalih ali i ske%tinih oiju.Podaci (krti, vi(e sumnjiavi.-o, ono (to se
%ou#dano moe utvrditi jeste da se i danas na ,aduninom me#aru %rovode
tretmani lijeenja.Lednom takvom ritualu %olovinom Mebruara %risustvovali su i
novinari maga#ina 5ura.

@ladni Mebruarski vjetar vijao je kro# no dok smo se us%injali %rema greblju na
2majevcu./a li od #ime ili osjeaja nelagode inila se kao najhladnija no
%osljednjih mjeseci./vadeset je sati, nimalo %rijatan osjeaj %ri %omisli da u taj
vakat kroite i#meu kabura.$d davnina se %ri%ovijeda kako se na grebljima
nou moe doivjeti i osjetiti djejstvo nadnaravnih %ojava, ra#nih %rika#a, aveti i
krikova.../odatni ra#log #a(to smo se duboko #ako%ali u svoje misli i
okovratnike.1rce sa svakim novim korakom ubr#anije lu%a kao da %redosjea da
e se desiti ne(to lo(e.
)e smo na 2majevcu i na#iremo ni(ane u tami greblja.Ti(inu noi jedino remete
sarajevska svjetla (to bljedunjavo sjaje kilometrima daleko.Pribliavamo se
greblju i vidimo ovjeka u ka%i kako stoji ne%omino.Pogled mu je oboren i %u(e u
%romr#le ruke.)idno je u#nemiren.1a#najemo da je on ta osoba koja eka da tu
no #aga#i u greblje, do ,aduninog me#ara, i rje(i se dugogodi(njih %roblema.
?*ekam Natimu :.Trebala bi stii svakog trenutka + kae %omalo #bunjeno, iako
smo to jutro dogovorili na(u %osjetu.
-edugo nakon toga uju se koraci.:#ranja lik ene.$buena je u crno, na glavi ima
maramu, na nogama gumene i#me.2astaje kod nas i %re%o#najemo Natimin
lik.:sti onaj lik ene sa kojom smo dan ranije u Paromlinskoj ulici dogovorili
sastanak.-aravno, %od odreenim uvjetima.
?-a( svijet je mnogo ske%tian, sumnjiav i neuk.8olim vas samo da ne otkrivate
sve detalje i %ot%un identitet dok ne bude vrijeme #a to.5 vama u do#voliti da
idete sa nama i vidite da to nije toliko skriveno, govori na(a sugovornica., inae
Makultetski obra#ovana osoba i %olitiki aktivna u o%ini 1tari Crad, gdje je
godinama i %roMesionalno radila u administraciji.
Poja(njava da se ovim bavi ve H" godina, ali ne u tolikoj mjeri.Oijei samo %o
%re%orukama.Lo( uvijek radi u tajnosti.*ak je nekoliko %uta %oku(ala odustati od
ovog %osla, meutim, mnogo je ra#loga #a(to nije mogla %restati.
?,ada ne lijeim, bolesna sam.Kuke mi budu u ranama, #dravlje naru(eno...8oja
je dunost da %omaem bolesnima.To mi je u amanet ostavila amidinica
8ujaginica koja je ivjela u jednom selu i#meu @an?Pijeska i 1okoca.Bijeli svoj
ivot, a bio je dug 9" godina, lijeila je bolesne na ovom me#aru.,ada je
sedamdesetih godina umrla, meni je ostavila #a%isano na koji nain je to radila +
%oja(njava.
Prije nego (to smo #aga#ili u greblje Natima nas uvodi u %riu./a bi neko do(ao
do ,aduninog me#ara mora se %rvo %odvrgnuti %oetnom tretmanu u Natiminom
stanu u kojem ona sa#naje da li je osoba uo%e o%sihrovana i da li treba traiti
lijeka na ovaj nain.


itanje u vodi

?$nog ko mi se obrati %osi%am vodom koju sam donijela sa nekoliko ra#liitih
i#vora.Kadim to i# 8ujaginicine %osude koju mi je #ajedno sa knjigama ostavila.U
vodi mi se ukau neke %ojedinosti i# ivota %osjetitelja.Tek onda ga vodim na
,adunin me#ar, uglavnom nou.Tretman %oinje kada je 8jesec %un i traje do
%ojave mladog.-e svake noi + govori Natima dok jo( uvijek stojimo %red ka%ijom
greblja u mutnom svjetlu s oblinje rasvjete.
1at otkucava 3! sat.1arajlija koji je do(ao na lijeenje %olako gubi
str%ljenje.Natima %rekida ra#govor i kree %rema ula#u, s%remna da obavi jo(
jedan od mnogih tretmana.
?Budite tihi0 -e u#nemiravajte mrtve.-erjetko se de(avaju stravini dogaaji,
u%o#orava.
1rce je ve u grlu.-a%raviti korak u greblje, #aga#iti u duboki snijeg i smrtnu
ti(inu koja se mota oko ni(ana, ili se vratiti.$dluujemo se #a ovo %rvo.Pogleda
usmjerenog strogo is%red sebe idemo #a Natiminom i siluetom njenog
%acijenta.,rivudamo i#meu grobova da bi stigli do ,aduninog, koji je negdje na
sredini greblja.Natima je govorila da su rjetki oni koji ga i usred dana mogu
nai..-o, ona je ve nebrojeno %uta do(la do njega i u mrklim noima %a joj to ne
%redstavlja %roblem.
-akon nekoliko minuta koji %otraja(e kao sati, stojimo is%red ograenog
me#ara.-i(ani i#gledom odavaju da su jako stari, ostavio je #ub vremena traga na
njima, toliko samo moemo da vidimo.:ako Natima ne %rogovara, sigurni smo da
stojimo is%red mjesta gdje lei vjernica ,aduna.

Glasovi iz mezaa
Natima ula#i unutar ograenog me#ara, a %omalo #bunjeni, ili moda %restravljeni
ovjek ostaje is%red njega okrenut leima.,a%u, koju je nosio na glavi, skinuo je i
%re%ustio se Natiminom tretmanu.1toji ne%omino, na momente #atvorenih
oiju.Natima u#ima malo vode sa me#ara koje, tvrdi, uvijek ima, usred ljeta i
#ime.-jome nekoliko %uta %osi%a nesretnog ovjeka.Potom i#la#i i# me#ara,
obila#i rukom oko njegove glave, %rsa, nogu te ne(to (a%ue, ui.To stvara jo(
veu je#u dok i(ekujemo krik, avet, ili %la koji se %rema Natiminim rijeima
nerjetko javljaju i# me#ara.-a%etost je obu#ela ra#um, ini se da se mogla
o%i%ati, tu u #raku.Tijelo bolesnika %olako %oinje %odrhtavati, oi se mutiti i
%revrtati.,ao da ne vlada svojim %okretima, gestama.Potom ka(lje i moli Natimu
da %restane...
?2a(to, da li ti je muka, (ta je biloG ? %ita ga, vidno u#buena.
?-e mogu vi(e ? te(kim, i glasom nimalo slinim onome koji smo uli %rije ne%unih
sat vremena %rogovara 1arajlija.
Uurbano Natima kree ka i#la#u i# greblja, a #a njom, on, tromim i nesigurnim
korakom.Kijei su im #amrle na usnama.*uje se samo (kri%a snijega i %oneki
te(ki u#dah bolesnog ovjeka.Aurimo #a njima i u tami jedva ra#a#najemo %ut
kojim smo do(li, a njihovi likovi se sve vi(e gube i#meu ni(ana.1trah kola ilama,
a ra#um staje.Tada, i#a oblinjeg ni(ana #atee nas Natimin glas.
?)raaj se, vraaj se0
1rce je sada i# grla si(lo u %ete./ah je stao.1vaki %okret se #aledio...
?-e istim %utem0-ije se dobro vratiti istim %utem ? dok i#ranja i# tame govori
Natima i %rola#i sa bolesnim ovjekom %ored nas.
,ada smo ve bili na %ola %uta, %restravljeni i #bunjeni nismo #nali kuda krenuti
%a smo, i%ak, nastavili tragom kojim smo do(li.U nekoliko koraka greblje je ve
i#a nas.$stavljamo ga u smrtnoj ti(ini koja jo( uvijek o#vanja u u(ima, kao i
Natimin (a%at, ka(alj ovjeka, (kri%a snijega...
-akon %ola sata %oku(avamo sabrati misli i %ojasniti ono (to smo u%ravo vidjeli i
doivjeli tih desetak minuta na ,aduninom me#aru0G

Rije! "a#ijenta
*ovjek, kojeg smo to vee #atekli na ,aduninom me#aru elio je ostati
anoniman.-e #bog sebe, kae uvjerljivo, nego #bog svoje %orodice koja je ve
dovoljno %ro%atila.Nakultetski obra#ovan, 9din 1., 4H godine, 1arajlija, oenjen,
otac dvoje djece.
?,od Natime %rvi %ut sam do(ao u oktombru %ro(le godine.:mao sam %roblem sa
sihirima, #a koje mi je Natima rekla da su na%ravljeni jo( dok sam bio u majinoj
utrobi.2bog toga sam u ivotu imao mnoge neobja(njive dogaaje.,ao dijete
doivio sam te(ku saobraajnu nesreu.-edugo nakon toga, umalo se nisam
uto%io u je#eru.Codine !994. sam ranjen na -i(ikoj visoravni.-iko nije vjerovao
da u %reivjeti ? %ria.
Prije %et godina se, kae, %oeo udno %ona(ati.Kas%oloenja su mu se esto
mjenjala.1mjenjivala se de%resija, tuga, srea, ljutnja...$n urlao, %orodica tr%jela.
?-ou sam imao ko(mare.)remenom su %rerasli u vi#ije i halucinacije.Po kui sam
viao #mije, lavove i aveti./a li je to bio %olusan ili ne(to drugo, ne #nam.Trajalo
je to sve dok se nisam %oeo lijeiti na ,aduninom me#aru.$d tada, halucinacije
su se smanjile, gotovo da ih nema, a ras%oloenja su stabilnija ? (krto, oito
iscr%ljen svim dogaajima, %ri%ovijeda ovaj ovjek.)jeruje da e mu ovo mjesto
donijeti %ot%uno i#ljeenje.
(bjavio/la gradvista u EN:KL' print' U
;:-;:-9;;<-
Rumunjska magija - vaenje "ive iz tijela
9umunjsko vraanje sa %ivom poznaje trinaest naina kako se ona mo%e
GposlatiG na odreenog ovjeka.iva osim bolesti ovjeku donosi mr%nju'
neslogu u ku"i' razvod braka...2jena volebna mo" je toliko jaka da
poslana iz velike daljine prona"i "e svoju %rtvu putuju"i od ku"e do ku"e
preko puteva' vode' planina i dolina.$ neiji dom ulazi kroz prozor' ispod
strehe' kroz kljuaonicu ili neki drugi otvor ili raspuklinu na zidu.8o
rijeima rumunjskih vraara umije u"i i u posudu za jelo' u odje"u ili obu"u.Tom prilikom
dogaa se da je neko od uku"ana sluajno i vidi na tren kako bje%i u "oak sobe ili pod krevet.
$ ovjeka ulazi kroz usta i odmah nakon toga on poinje osje"ati bol svuda po tijelu' posebno
u nogama' rukama i grlu.2o' obino GetaG po cijelom tijelu i kada prelazi iz jednog dijela u
drugi ovjek do%ivljava teku bol.
iva se po rumunskim selima najvie alje na Todorov dan i 3urjevo.#ome u tim no"ima
vraare upute %ivu' vjeruje se' nema mu lijeka.
(vakve pogubne ini ponitavaju se uglavnom bajanjem i odreenim radnjama.3edna od njih
je upotreba kokoijeg jajeta u GizvlaenjuG %ive to je veoma slino meksikom lijeenju od
susto ili straha kada se jajetom prelazi preko tijela bolesnika.2a kraju i meksikog i
rumunskog rituala ono se razbije u ai vode te analizira njegov sadr%aj.
9umunska vraara ovaj obred izvodi samo etvrtkom' tri uzastopna etvrtka' tako to
kokoijim jajetom uz bajanje prelazi preko cijelog tijela bolesnika.To ini triput' svaki put
ponavljaju"i bajalicu:

M7am skulat intr7o )5enta
marti de dimineaca.
*in pat de aur'
pe usi de angint jesit
pe kararea dreapta ind reptatu7mam
Aa 5antana 0ui 3ordan
sa jau apa de suliman'
si pluta de margaritar'
sa ma spal de dat.
*e 5apt.
*e strigare
de speriatul al mare
la %umatate de kale m7am intalnit
ku prietenele ku ve"inele
ku pizmasij ku vra%masij
de mana dreapta juatu7m7au
nimeni nu ma vedea
si nimeni nu ma auzea
kum plangeam
numai )5anta >e"ioara
ma vedea si ma7ntreba:
n.n ta"i' nu mai plangea
ka eu din ker pana7n pamant
skara de argit 5ake7voi
la tine ios da7ma7voi
din noroiul mare ridikate7voi
8e kalea kea drapta ind reptate7voi
sa te spal de dat
de 5apt
de strigare
de speriatuH ala mare
sa7l skot din kasa ta'
din masa ta'
din asternuturile tale
din hainele tale
sa se 5aka kaiine turbat
pana pe kapul kui a 5akut
kui ti7a dat si "ine te7a speriat
de7o 5i vie' sa ur le
sa rakneaska
la kasa ei so scormoleaska
de7o 5i moarta
la mormantul ei sa se opreaska
si so skormoleaska.,min.

rumunskamagija.blogger.ba
7=-77-9;;>-
*+ezivanje* mukaraca

U turskoj kara buFu ili crnoj magiji %ostoji jedan
mrani dio ljubavnih sihira koji se bavi i#a#ivanjem
seksualni %roblema, %osebno kod mu(karaca.Takvom
se magijom smatra svaka vrsta vora ijim se
ve#ivanjem nabacuje #lo.-a udaru su %osebno osobe u
braku kojima nou ova magija %rijeti da %oremeti mir
u braku i s%avaoj sobi.$vakvoj magiji su naroito sklone dinhode i stare
Turkinje sluei se ve#ivanju vorova na koncu ;uetu<, #akljuavanjem katanca
ili #atvaranjem otvorenih maka#a.
,oliko je ta magija mona najbolje %oja(njava obred njenog %ravljenja.,ada
dinhoda eli &sve#ati'nekog mu(karca na daljinu u namjeri da ugro#i njegovu
seksualnu mo u odnosu sa enom ili ljubavnicom on koristi metar dug konac ili
kono%.-a njemu e sve#ati sedam vorova, no, %rije toga konac e namoiti u
neko mirisno ulje.Pri svakom ve#anju vora i#govorit e slijedee. &ma agna annij
malijeh...'
$vaj sihir ubr#o %oinje djelovati na namjerenog mu(karca i#a#ivajui kod njega,
u blaem sluaju, samo seksualnu ne#ainteresiranost ka eni ili u onom kobnijem
+ umrtvljenost uda.,oliko je taj sihir teak i o%asan, te se i te(ko skida ako se ne
%o#naje odgovarajui metod, najbolje ka#uje u%o#orenje kako e svi oni koji ga
budu %ravili na sudnjem, kijametskom danu vui lanac dug D" metara.U njemu e
biti okovani i mueni, u stra(nim mukama.

$"as od zli% !ini
U ra#bijanju ovakvih, ne#godnih sihira %otrebno je slijediti slinu
metodu.8eutim, kako je uglavnom nemogue nai konac ili ue sa #ave#anim
inima osoba koja skida magiju %otrai novo ue duine dva metra i na njemu
svee sedam vorova.$dmah i#a toga ih ra#ve#uje govorei %otrebnu molitvu,
odrije(ujui jedan %o jedan on %u(e u svaki vor.,ada to #avr(i, ulije u Mildan
vode i u njemu %okvasi ue ili konac dajui Pve#anomP mu(karcu da %o%ije svu
vodu.*im se konac osu(i on se baci u vatru i time su svu sihiri ra#bijeni te je
mu(karac osloboen magijske ve#anosti.

Ot&ivanje nau!io#a zla
1kidanje ovih seksualnih sihira radi se i u%otrebom #a%isa u ijem se sadraju,
i#meu ostalog, nala#i i crte lanca.-akon is%isivanja #a%is se stavi u a(u mlake
vode.P)e#aniP mu(karac %o%ije tri gutljaja te vode a ostatak %rolije %reko glave
na %ut kako bi je neko naga#io i %onio #lo sa sobom.
5 da bi se na kraju otkrila osoba, naruitelj ve#ivanja, koristi se sedam #rna
%(enice.Po(to se nad njima %roui 4" %uta sura Natiha te D %uta sura :hlas daju se
rtvi magije da ih %etkom uveer, jedno %o jedno, #ako%a u #emlju.-akon tri noi
od toga rtva e susresti svog du(manina.-avodno, dini natjeraju naruitelja da
se sam otkrije.


&)e#anje' mladoenje

U namjeri da se osujete sve du(manske arke i nabace na mladi brani %ar hoda
koji e ih vjenati, %rije same ceremonije, na maramici #avee vor koji nakon
vjenanja odvee.-eke rituale vr(i i sam mladoenja, tako, odla#ei u branu
sobu on sa sobom nosi no u koricama i #akljuani kilit koje na samom ula#u u
sobu vadi tojest otkljuava.Takoer, %od svoj jastuk stavlja %i(tolj ili olovno
tane...
(bjavio/la gradvista u @D:KC' print' U
79-77-9;;>-
Katancem do sre$e i braka

Tus&i amanet

)elika veina ra#nih magijski obreda i vjerovanja do(la je u Tursku
i# stare Per#ije kro# ara%ske narode, doivljavajui %od jakim
uticajem islamske vjere svoju %rilagodljiviju varijantu.Takve
asimilirane obrede i vjerovanja Turci su kasnije donijeli na %odruje Balkana gdje
su nai(li na %lodno tlo od Bosne %reko 1rbije , Kumunije i Bugarske i ostalih
okolnih #emalja./anas se istraujui naila#i na %uno turskih vjerovanja o uroku,
ga(enju ugljena, salivanju olova, no(enju hamajlija, %ljuckanju od #la,
#akljuavanju katanca, ve#anju vorova, ljubavnim inima, magijskom lijeenju i
slinog.: ovdje su oni doivjeli svoje manje %reinake i %rilogoavanja %odneblju ali
ostala je originalna su(tina svakog od njih.2ato se moe i konstatirati kako je ovo
%odruje 9uro%e i dalje ka Turskoj moda najvi(e sklono vjerovanju u magiju i
udesa.

$ve "o 'o(ijoj sud'ini

:ako se kod Turaka sree neo%isivo velika vjera u boiju sudbinu, sve (to se
dogaa %o 5llahovoj je volji, %ostoje, i%ak, i neki i#u#eci u tom ra#mi(ljanju kada
se %romi(lja na drugaiji nain.8oda je bolje i jednostavnije rei da se to dogaa
najvi(e #bog tradicionalnog naina ivota u kojem se na itavo bivstvovanje
nekog %ojedinca mjeri njegovom s%osobno(u da ue u brak i osnuje Mamiliju.,ao
i uvijek u takvim dru(tvenim cjelinama najvi(e su %ogoene ene tojest djevojke
i#loene osudi okoline ukoliko ne is%une ono (to se oekuje od njih + da na
vrijeme uu u brak.

U%ravo i# tog ra#loga u %ro(losti se ra#vila jedna obimna magijska grana,
#asnovana na gatanju i vraanju, koja se na#iva ljubavna magija.-jen cilj je
iskljuivo %ove#an sa namjerom da mladi a %osebno djevojka na (to lak(i i bri
nain oeni se ili uda.)raanje i gatanje naroito se %o#iva u %omo u sluajevima
kada to dru(tveno oekivanje i#ostane.

Turci smatraju da %ostoje ljudi sa &otvorenom' i &#atvorenom' sreom.U %rvu
gru%u s%adaju one osobe koji se oene i udaju na vrijeme dok u ove %otonje ula#e
svi oni koji se u narodu karakeri#iraju starim momcima i djevojkama.2a tu lo(u
kob, osim Mi#ikog i#gleda, krivi su %o vjerovanju Turaka i nadnaravni uticaji %a
se smatra da nose neije %roklestvo na sebi, od nekog %retka, ili su %od jakim
uticajem sihira, #a#ora ili nekog drugog #la./ogaa se, o%et %rema vjerovanju
Turaka, da mladia %rokune ostavljena djevojka ili obrnuto %a mu se i #bog toga
&#atvori' naMaka.Uglavnom, %ate od nevidljive tegobe koja im blokira sreu i tako
gube najbolje godine svog ivota %re%u(tajui se oaju i tu#i.


)atana# "e&o "u"&a

/jevojka udavaa kojoj se nikako ne da udati tojest djevojka &#atvorene' sree u
%etak, is%red damije, dat e %rvom ovjeku koji e u nju ui da obavi duma
nama# otvoren katanac.*im ue u damiju on e ga #akljuati i cijelo vrijeme
drati u#a se a kada i#ie u# dovu ;%rouit e tri %uta suru :hlas i jedan%ut suru
Natihu< otkljuat e ga i#nad njene glave.
$vaj se obred iskljuivo obavlja %etkom a narodno vjerovanje tvrdi da se mora
%onoviti tri %uta ;%etka< kako bi bio sretan i ukabuljen kod Boga.Taj ritual
%redstavlja imitaciju otkljuavanja sudbine ;kismeta< %ove#anim sa svetim
mjestom, damijom.
U drugim obredima djevojka &#atvorene' sree otkljuava katanac na sredi(tu
raskr(a koji se rava u etiri %uta.Umjesto njega, djevojka katanac moe
otkljuati i i#nad svog %u%ka...
,ako je u Turskoj vrlo ivo vjerovanje u vile ;%eriler< i njima se djevojka okree u
nadi da e joj %omoi (to oigledno ima ve#e sa tim (to one s%adaju u enske
duhove nei#mjerne lje%ote i %rivlanosti.)ile se, %rema turskom vjerovanju, i
udaju tako da mogu %omoi i onim djevojkama koje to trae od njih.,ako je je#ero
omiljeno mjesto #a njihovo oku%ljanje djevojka udavaa , %o savjetu hode, nasut
e je#erske vode u (est Mla(a i %ove#at e ih sve u jedan kono%.Prvu e Mla(u
odve#ati sa ueta na raskr(u etiriju %uteva i tu je ra#biti, drugu Mla(u vode e
staviti u temelje neke kue ili (tale, treu Mla(u bacit e ni# %otok ili rijeku,
etvrtu e #ako%ati u jedan mu(ki grob.:# %ete Mla(e e %o%iti vode a ostatkom
%o%rskati %o cijeloj kui dok e sa onom #adnjom, (estom, oku%ati se.-a taj nain
ra#bit e svoju nesretnu kob i uskoro se i udati.Bijelim obredom ona odve#uje
Mla(u %o Mla(u sa kono%a i time na simbolian nain odrije(uje i svoju sreu.
(bjavio/la gradvista u EF:??' print' U
;:-77-9;;>-
%jubavna magija - neka poludi8
!asigurno najmo"nija ljubavna magija na svijetu je ona
arapska to dokazuje na stotinu ljubavnih zapisa' ve5kova'
tilisuma i e5suna ili arolija.$ turskim prijevodima arapskih
grimoara posebno popularne su opsjedaju"e ini takozvane
deli divani :neka poludi;' za koje se tvrdi da bi i kod eunuha
stvorile e%nju i pomamu.
Turkinje' kako nekad tako i sada' a posebno one mlade imaju obiaj nositi uza se mo"ne
i5rirane zapise ispisane udesnim 5ormulama i znacima.Takvi zapisi ili bolje reeno tilsumi
upotrebljavaju se samo no"u' obino iza pono"i' kada su d%ini potinjeni maginom tekstu
najaktivniji i najuslu%niji.
8oto jer ovo polje magijskog djelovanja vrlo veliko tilsumi se piu i koriste na razne
naine.2eki se od njih ispisuju na staroj i prljavoj odje"i %eljene osobe' drugi na komadi"u
istog papira...(ni ija je namjena doslovno natjerati nekog da se zaljubi u odreenu osobu
pie se tamnim mastilom na jajetu crne kokoke.8oto se skuha i potrpa u pepeo vatre eka se
sedmica dana da doe do %eljenog zaljubljivanja do tada potpuno nezainteresirane osobe.
7=-77-9;;>-
*+ezivanje* mukaraca

U turskoj kara buFu ili crnoj magiji %ostoji jedan
mrani dio ljubavnih sihira koji se bavi i#a#ivanjem
seksualni %roblema, %osebno kod mu(karaca.Takvom
se magijom smatra svaka vrsta vora ijim se
ve#ivanjem nabacuje #lo.-a udaru su %osebno osobe u
braku kojima nou ova magija %rijeti da %oremeti mir
u braku i s%avaoj sobi.$vakvoj magiji su naroito sklone dinhode i stare
Turkinje sluei se ve#ivanju vorova na koncu ;uetu<, #akljuavanjem katanca
ili #atvaranjem otvorenih maka#a.
,oliko je ta magija mona najbolje %oja(njava obred njenog %ravljenja.,ada
dinhoda eli &sve#ati'nekog mu(karca na daljinu u namjeri da ugro#i njegovu
seksualnu mo u odnosu sa enom ili ljubavnicom on koristi metar dug konac ili
kono%.-a njemu e sve#ati sedam vorova, no, %rije toga konac e namoiti u
neko mirisno ulje.Pri svakom ve#anju vora i#govorit e slijedee. &ma agna annij
malijeh...'
$vaj sihir ubr#o %oinje djelovati na namjerenog mu(karca i#a#ivajui kod njega,
u blaem sluaju, samo seksualnu ne#ainteresiranost ka eni ili u onom kobnijem
+ umrtvljenost uda.,oliko je taj sihir teak i o%asan, te se i te(ko skida ako se ne
%o#naje odgovarajui metod, najbolje ka#uje u%o#orenje kako e svi oni koji ga
budu %ravili na sudnjem, kijametskom danu vui lanac dug D" metara.U njemu e
biti okovani i mueni, u stra(nim mukama.

$"as od zli% !ini
U ra#bijanju ovakvih, ne#godnih sihira %otrebno je slijediti slinu
metodu.8eutim, kako je uglavnom nemogue nai konac ili ue sa #ave#anim
inima osoba koja skida magiju %otrai novo ue duine dva metra i na njemu
svee sedam vorova.$dmah i#a toga ih ra#ve#uje govorei %otrebnu molitvu,
odrije(ujui jedan %o jedan on %u(e u svaki vor.,ada to #avr(i, ulije u Mildan
vode i u njemu %okvasi ue ili konac dajui Pve#anomP mu(karcu da %o%ije svu
vodu.*im se konac osu(i on se baci u vatru i time su svu sihiri ra#bijeni te je
mu(karac osloboen magijske ve#anosti.

Ot&ivanje nau!io#a zla
1kidanje ovih seksualnih sihira radi se i u%otrebom #a%isa u ijem se sadraju,
i#meu ostalog, nala#i i crte lanca.-akon is%isivanja #a%is se stavi u a(u mlake
vode.P)e#aniP mu(karac %o%ije tri gutljaja te vode a ostatak %rolije %reko glave
na %ut kako bi je neko naga#io i %onio #lo sa sobom.
5 da bi se na kraju otkrila osoba, naruitelj ve#ivanja, koristi se sedam #rna
%(enice.Po(to se nad njima %roui 4" %uta sura Natiha te D %uta sura :hlas daju se
rtvi magije da ih %etkom uveer, jedno %o jedno, #ako%a u #emlju.-akon tri noi
od toga rtva e susresti svog du(manina.-avodno, dini natjeraju naruitelja da
se sam otkrije.


&)e#anje' mladoenje

U namjeri da se osujete sve du(manske arke i nabace na mladi brani %ar hoda
koji e ih vjenati, %rije same ceremonije, na maramici #avee vor koji nakon
vjenanja odvee.-eke rituale vr(i i sam mladoenja, tako, odla#ei u branu
sobu on sa sobom nosi no u koricama i #akljuani kilit koje na samom ula#u u
sobu vadi tojest otkljuava.Takoer, %od svoj jastuk stavlja %i(tolj ili olovno
tane...
(bjavio/la gradvista u @D:KC' print' U
79-77-9;;>-
Katancem do sre$e i braka

Tus&i amanet

)elika veina ra#nih magijski obreda i vjerovanja do(la je u Tursku
i# stare Per#ije kro# ara%ske narode, doivljavajui %od jakim
uticajem islamske vjere svoju %rilagodljiviju varijantu.Takve
asimilirane obrede i vjerovanja Turci su kasnije donijeli na %odruje Balkana gdje
su nai(li na %lodno tlo od Bosne %reko 1rbije , Kumunije i Bugarske i ostalih
okolnih #emalja./anas se istraujui naila#i na %uno turskih vjerovanja o uroku,
ga(enju ugljena, salivanju olova, no(enju hamajlija, %ljuckanju od #la,
#akljuavanju katanca, ve#anju vorova, ljubavnim inima, magijskom lijeenju i
slinog.: ovdje su oni doivjeli svoje manje %reinake i %rilogoavanja %odneblju ali
ostala je originalna su(tina svakog od njih.2ato se moe i konstatirati kako je ovo
%odruje 9uro%e i dalje ka Turskoj moda najvi(e sklono vjerovanju u magiju i
udesa.

$ve "o 'o(ijoj sud'ini

:ako se kod Turaka sree neo%isivo velika vjera u boiju sudbinu, sve (to se
dogaa %o 5llahovoj je volji, %ostoje, i%ak, i neki i#u#eci u tom ra#mi(ljanju kada
se %romi(lja na drugaiji nain.8oda je bolje i jednostavnije rei da se to dogaa
najvi(e #bog tradicionalnog naina ivota u kojem se na itavo bivstvovanje
nekog %ojedinca mjeri njegovom s%osobno(u da ue u brak i osnuje Mamiliju.,ao
i uvijek u takvim dru(tvenim cjelinama najvi(e su %ogoene ene tojest djevojke
i#loene osudi okoline ukoliko ne is%une ono (to se oekuje od njih + da na
vrijeme uu u brak.

U%ravo i# tog ra#loga u %ro(losti se ra#vila jedna obimna magijska grana,
#asnovana na gatanju i vraanju, koja se na#iva ljubavna magija.-jen cilj je
iskljuivo %ove#an sa namjerom da mladi a %osebno djevojka na (to lak(i i bri
nain oeni se ili uda.)raanje i gatanje naroito se %o#iva u %omo u sluajevima
kada to dru(tveno oekivanje i#ostane.

Turci smatraju da %ostoje ljudi sa &otvorenom' i &#atvorenom' sreom.U %rvu
gru%u s%adaju one osobe koji se oene i udaju na vrijeme dok u ove %otonje ula#e
svi oni koji se u narodu karakeri#iraju starim momcima i djevojkama.2a tu lo(u
kob, osim Mi#ikog i#gleda, krivi su %o vjerovanju Turaka i nadnaravni uticaji %a
se smatra da nose neije %roklestvo na sebi, od nekog %retka, ili su %od jakim
uticajem sihira, #a#ora ili nekog drugog #la./ogaa se, o%et %rema vjerovanju
Turaka, da mladia %rokune ostavljena djevojka ili obrnuto %a mu se i #bog toga
&#atvori' naMaka.Uglavnom, %ate od nevidljive tegobe koja im blokira sreu i tako
gube najbolje godine svog ivota %re%u(tajui se oaju i tu#i.


)atana# "e&o "u"&a

/jevojka udavaa kojoj se nikako ne da udati tojest djevojka &#atvorene' sree u
%etak, is%red damije, dat e %rvom ovjeku koji e u nju ui da obavi duma
nama# otvoren katanac.*im ue u damiju on e ga #akljuati i cijelo vrijeme
drati u#a se a kada i#ie u# dovu ;%rouit e tri %uta suru :hlas i jedan%ut suru
Natihu< otkljuat e ga i#nad njene glave.
$vaj se obred iskljuivo obavlja %etkom a narodno vjerovanje tvrdi da se mora
%onoviti tri %uta ;%etka< kako bi bio sretan i ukabuljen kod Boga.Taj ritual
%redstavlja imitaciju otkljuavanja sudbine ;kismeta< %ove#anim sa svetim
mjestom, damijom.
U drugim obredima djevojka &#atvorene' sree otkljuava katanac na sredi(tu
raskr(a koji se rava u etiri %uta.Umjesto njega, djevojka katanac moe
otkljuati i i#nad svog %u%ka...
,ako je u Turskoj vrlo ivo vjerovanje u vile ;%eriler< i njima se djevojka okree u
nadi da e joj %omoi (to oigledno ima ve#e sa tim (to one s%adaju u enske
duhove nei#mjerne lje%ote i %rivlanosti.)ile se, %rema turskom vjerovanju, i
udaju tako da mogu %omoi i onim djevojkama koje to trae od njih.,ako je je#ero
omiljeno mjesto #a njihovo oku%ljanje djevojka udavaa , %o savjetu hode, nasut
e je#erske vode u (est Mla(a i %ove#at e ih sve u jedan kono%.Prvu e Mla(u
odve#ati sa ueta na raskr(u etiriju %uteva i tu je ra#biti, drugu Mla(u vode e
staviti u temelje neke kue ili (tale, treu Mla(u bacit e ni# %otok ili rijeku,
etvrtu e #ako%ati u jedan mu(ki grob.:# %ete Mla(e e %o%iti vode a ostatkom
%o%rskati %o cijeloj kui dok e sa onom #adnjom, (estom, oku%ati se.-a taj nain
ra#bit e svoju nesretnu kob i uskoro se i udati.Bijelim obredom ona odve#uje
Mla(u %o Mla(u sa kono%a i time na simbolian nain odrije(uje i svoju sreu.
(bjavio/la gradvista u EF:??' print' U
;:-77-9;;>-
%jubavna magija - neka poludi8
!asigurno najmo"nija ljubavna magija na svijetu je ona
arapska to dokazuje na stotinu ljubavnih zapisa' ve5kova'
tilisuma i e5suna ili arolija.$ turskim prijevodima arapskih
grimoara posebno popularne su opsjedaju"e ini takozvane
deli divani :neka poludi;' za koje se tvrdi da bi i kod eunuha
stvorile e%nju i pomamu.
Turkinje' kako nekad tako i sada' a posebno one mlade imaju obiaj nositi uza se mo"ne
i5rirane zapise ispisane udesnim 5ormulama i znacima.Takvi zapisi ili bolje reeno tilsumi
upotrebljavaju se samo no"u' obino iza pono"i' kada su d%ini potinjeni maginom tekstu
najaktivniji i najuslu%niji.
8oto jer ovo polje magijskog djelovanja vrlo veliko tilsumi se piu i koriste na razne
naine.2eki se od njih ispisuju na staroj i prljavoj odje"i %eljene osobe' drugi na komadi"u
istog papira...(ni ija je namjena doslovno natjerati nekog da se zaljubi u odreenu osobu
pie se tamnim mastilom na jajetu crne kokoke.8oto se skuha i potrpa u pepeo vatre eka se
sedmica dana da doe do %eljenog zaljubljivanja do tada potpuno nezainteresirane osobe.
Katancem do sre$e i braka

.urski amanet

-elika ve"ina raznih magijski obreda i vjerovanja dola je u Tursku iz stare
8erzije kroz arapske narode' do%ivljavaju"i pod jakim uticajem islamske
vjere svoju prilagodljiviju varijantu.Takve asimilirane obrede i vjerovanja
Turci su kasnije donijeli na podruje +alkana gdje su naili na plodno tlo od
+osne preko )rbije ' 9umunije i +ugarske i ostalih okolnih zemalja.*anas se istra%uju"i
nailazi na puno turskih vjerovanja o uroku' gaenju ugljena' salivanju olova' noenju
hamajlija' pljuckanju od zla' zakljuavanju katanca' vezanju vorova' ljubavnim inima'
magijskom lijeenju i slinog.0 ovdje su oni do%ivjeli svoje manje preinake i prilogoavanja
podneblju ali ostala je originalna sutina svakog od njih.!ato se mo%e i konstatirati kako je
ovo podruje Europe i dalje ka Turskoj mo%da najvie sklono vjerovanju u magiju i udesa.

,ve po bo"ijoj sudbini

0ako se kod Turaka sre"e neopisivo velika vjera u bo%iju sudbinu' sve to se dogaa po
,llahovoj je volji' postoje' ipak' i neki izuzeci u tom razmiljanju kada se promilja na
drugaiji nain.Mo%da je bolje i jednostavnije re"i da se to dogaa najvie zbog
tradicionalnog naina %ivota u kojem se na itavo bivstvovanje nekog pojedinca mjeri
njegovom sposobno"u da ue u brak i osnuje 5amiliju.#ao i uvijek u takvim drutvenim
cjelinama najvie su pogoene %ene tojest djevojke izlo%ene osudi okoline ukoliko ne ispune
ono to se oekuje od njih < da na vrijeme uu u brak.

$pravo iz tog razloga u prolosti se razvila jedna obimna magijska grana' zasnovana na
gatanju i vraanju' koja se naziva ljubavna magija.2jen cilj je iskljuivo povezan sa
namjerom da mladi" a posebno djevojka na to laki i br%i nain o%eni se ili uda.-raanje i
gatanje naroito se poziva u pomo" u sluajevima kada to drutveno oekivanje izostane.

Turci smatraju da postoje ljudi sa .otvorenom& i .zatvorenom& sre"om.$ prvu grupu spadaju
one osobe koji se o%ene i udaju na vrijeme dok u ove potonje ulaze svi oni koji se u narodu
karakeriziraju starim momcima i djevojkama.!a tu lou kob' osim 5izikog izgleda' krivi su
po vjerovanju Turaka i nadnaravni uticaji pa se smatra da nose neije proklestvo na sebi' od
nekog pretka' ili su pod jakim uticajem sihira' zazora ili nekog drugog zla.*ogaa se' opet
prema vjerovanju Turaka' da mladi"a prokune ostavljena djevojka ili obrnuto pa mu se i zbog
toga .zatvori& na5aka.$glavnom' pate od nevidljive tegobe koja im blokira sre"u i tako gube
najbolje godine svog %ivota preputaju"i se oaju i tuzi.


Katanac preko pupka

*jevojka udavaa kojoj se nikako ne da udati tojest djevojka .zatvorene& sre"e u petak' ispred
d%amije' dat "e prvom ovjeku koji "e u nju u"i da obavi d%uma namaz otvoren katanac.1im
ue u d%amiju on "e ga zakljuati i cijelo vrijeme dr%ati uza se a kada izie uz dovu :prouit
"e tri puta suru 0hlas i jedanput suru >atihu; otkljuat "e ga iznad njene glave.
(vaj se obred iskljuivo obavlja petkom a narodno vjerovanje tvrdi da se mora ponoviti tri
puta :petka; kako bi bio sretan i ukabuljen kod +oga.Taj ritual predstavlja imitaciju
otkljuavanja sudbine :kismeta; povezanim sa svetim mjestom' d%amijom.
$ drugim obredima djevojka .zatvorene& sre"e otkljuava katanac na sreditu raskr"a koji se
rava u etiri puta.$mjesto njega' djevojka katanac mo%e otkljuati i iznad svog pupka...
#ako je u Turskoj vrlo %ivo vjerovanje u vile :periler; i njima se djevojka okre"e u nadi da "e
joj pomo"i to oigledno ima veze sa tim to one spadaju u %enske duhove neizmjerne ljepote
i privlanosti.-ile se' prema turskom vjerovanju' i udaju tako da mogu pomo"i i onim
djevojkama koje to tra%e od njih.#ako je jezero omiljeno mjesto za njihovo okupljanje
djevojka udavaa ' po savjetu hod%e' nasut "e jezerske vode u est 5laa i povezat "e ih sve u
jedan konop.8rvu e 5lau odvezati sa u%eta na raskru etiriju puteva i tu je razbiti' drugu
5lau vode "e staviti u temelje neke ku"e ili tale' tre"u 5lau bacit "e niz potok ili rijeku'
etvrtu "e zakopati u jedan muki grob.0z pete 5lae "e popiti vode a ostatkom poprskati po
cijeloj ku"i dok "e sa onom zadnjom' estom' okupati se.2a taj nain razbit "e svoju nesretnu
kob i uskoro se i udati.Bijelim obredom ona odvezuje 5lau po 5lau sa konopa i time na
simbolian nain odrijeuje i svoju sre"u.
Mo$na (amajlija protiv zla
$vo je jedna od jaih ara%skih hamajlija %rotiv crne
magije, #li duhova i ostalog #la.:#rauje se %o
%osebnim %ro%isima a %i(e mje(avinom (aMrana i
ruine vodice./a bi (ejh, dervi( ili hoda na%isali
ovakvu hamajliju %otreban im je i#vjestan %eriod
vremena, koncentracija te duhovna i Mi#ika
istoa.1vaka hamajlija je unikatna, is%isiva se
%osebno #a svaku osobu te u tom %rocesu doivljava i
neke manje %romjene, %o%ut umetanja odreenih
tekstova, veMkova i slino.
8otivi sablje, otvorene (ake, oiju, #mije i slino esti
su, naroito, u legendarnim dervi(kim hamajlijama i
oni %ojaavaju njenu mo.2a%ravo, takvi simboli jasno
ka#uju o samoj svrhi #a(tite, koja se kro# njih na neki
nain i kanali(e.
Po #avr(etku obreda is%isivanja hamajlija se mora #a(tititi od dodira sa
neistoom %a se obino #amota u %ovo(teno %latno tako#vanu mu(emu.,ako to
islamski duhovni iscjelitelji tvrde (ejtani i dinovi bjee od voska tako da je to
vjerovatno jedan od odgovora #a(to se %raktikuje umatanje u mu(emu.

(bjavio/la gradvista u @C:KE' print' U
97-7;-9;;>-
0i v od vidovnjaka
*udesna* +anga je 7<<?-godine pred svoju smrt predvidjela
.re$i svjetski rat za deset godina6 no6 ni ovo kao ni ve$ina njeni(
ludaki( izjava nije se6 na sre$u6 obistinilo-@oput nje6 i ve$ina
danas samozvani( Kleopatri6 +la(inja6 Mi$a6 0ada---*prorie*
tojest plai narod svojim suludim (alucinacijama-@oslije napada
na Ameriku svi su se odjednom sjetili da su ba oni to ve$
najavili5588 Ista situacija se ponovila i nakon smrti .oe
@roeskog-*+idoviti* su znali da $e pjeva poginuti58-0akon
svake tragedije babe se uznemire kao kokoke te kokodau kako
su upravo one to i najavile-,amo6 eto6 zaboravile su to na
vrijeme re$i-MoA mislit8

2ajpoznatiji srpski proroci .arabi$i' osamljenik Milo i sinovac mu Mitar' obojica
nepismeni' %ivjeli su u #remljima u EC. vijeku. 2jihovo najspominjanije proroanstvo tokom
rata u +osni bilo je ono kako "e )rba na kraju ostati toliko da "e svi stati pod jednu ljivu.
*ok je Milo do svojih vizija dolazio na neobjanjiv nain' Mitar je budu"nost saznavao od
strievih kasnono"nih ukazanja. $ sutini se ni jedan ni drugi nisu ba proslavili.
2jihove prognoze za razdoblje nakon 8rvog svjetskog rata su optimistine da optimistinije
ne mogu biti. $ svim izdanjima knjige Kremansko proroanstvo do ECCE. moglo se proitati
da "e Gvrijeme mira i izobilja trajati dugo- Rodi$e se mnogo koljena koja $e "ivjeti i
umrijeti u miru6 a da za rat budu doznavali samo preko mudrije( knjiga6 rijei i
raznije( prikaza- 0aa carevina B,rbija op-a-C $e ojaati i gdje se god bude ulo ime nae
svi $e nas cijeniti i voljeti-G !animljivo je da je nakon poetka rata u 4rvatskoj ovo
proroanstvo zajedno sa cijelim poglavljem 0ta nas eka naglo nestalo iz narednih izdanja
knjige.
*ok su Tarabi"i svima predvidjeli mir i blagostanje' savremeni proroci iz )rbije nisu imali
milosti. *a se ostvario samo djeli" onoga to su u razdoblju ECCD7D@@@. predvidjeli
,merikancima' 2ijemcima' Englezima ili >rancuzima' bio bi to najve"i pomor stanovnitva
ikada vien na planeti. $ crnjacima je prednjaila biva glumica i nekadanja Miss
3ugoslavije' astrolog i proroica Milja +ujanovi$' koja je vodila samo jednu od EK@ emisija
proroanskog karaktera na programima radija i televizije u )rbiji. !ajednika stvar svima
njima je bespogovorna podrka vladaju"em re%imu' kojem se proricao dug vijek trajanja.
*eda Miloje' prorok iz 8omoravlja' tako ka%e: G0emoj da narod pogreno sAvati6 alA jedini
kojA vredi od oviA to su na vlasA i od oviA to Ao$e da otmu vlasA je Miloevi$- )n je jedini
u stanju da se nosi sa avola- )n nikako ne sme da padne- Ako ga smene6 sa ,rbiju je
gotovo-G
Bijena proricanja sudbine se u jednom trenutku u )rbiji popela i na K@@ *M' to je iznosilo
pet mjesenih plata' dok je samoproklamovana kraljica :kralj; svih srbijanskih proroka i
transvestit Kleo @atra' kako joj/njemu zvanino stoji u pasou' napla"ivala i duplo.
Tridesetestogodinjak koji za sebe tvrdi da je u prolom %ivotu bio egipatska kraljica
naje"e o sebi govori u tre"em licu. !vanina savjetnica ku"e Miloevi$ je za novine izjavila
kako svakodnevno kontaktira sa Mirom i )lobom' koji ne naprave nijedan potez a da se
prethodno ne konsultuju s njom. !a sada se ne zna da li "e i stokilaica koja reklamira
:uspjeno6=; Kleo tablete za mr"avljenje' radi ovakve izjave biti pozvana u 4aag.
(bjavio/la gradvista u D@:FK' print' U
9;-7;-9;;>-
Bosanski iscjelitelji - ,a&ija
Blaga i tiha, lije%a, enstvena, istovremeno jaki i %rodorna.2rai nekom
tajanstvenom energijom, mudro(u, (armom...Po svemu je %osebna
ima neobino #animanje, neobino je us%je(na.Ojudi je vole.1aMija
@ajlovac i# Craanice kod )isokog duhovna je iscjeliteljka.-ajmlaa je u
&hodinskom' gradu u %osljednjih stotinu godina.-edavno je na%unila tek
tridesetu.Puna snage i elana.
1aMija radi u maloj sobici na %rvom s%ratu %orodine kue.:scjeljuje sihire,
negativnu energiju, skida crnu magiju i uroke...2a%ise ne %ravi jer to, kae, nije u
skladu sa nje#inom vjerom.Kadi u miru i be# velike halabuke.-udili su joj, veli
kule i gradove.-o, to joj, odluna je ne treba.

Poslom iscjelitelja se %oela baviti jo( krajem %ro(log vijeka.)i(e amaterski./anas
je #atr%ana %o#ivima i molbama nesretnih ljudi.1ve manje vremena ima #a
sebe.:%ak, nikada nije #aalila.Oijei %o#nate i manje %o#nate./ola#e joj 2eniani,
1arajlije i Tu#laci, 5ustrijanci i -jemci, -orveani...
?)olim raditi ne(to od ega ljudi imaju koristi, kae 1aMija stidljivo se skrivajui i#a
svoje bijele marame.$na je sastavni dio nje#ine islamske no(nje koju nikada ne
skida.
/ok je bila djevojica i sama je imala %roblema sa sihirima.:#lijeio ju je jedan
visoki hoda koji e joj kasnije %renijeti veinu svog #nanja.1aMija kae da se i
dana vrlo rado nae u dru(tvu starih visokih hoda i bula.2nanja i ivotnih
iskustava nikada na odmet.
,arakteri(e je suosjeanje sa svojim %acijentima.*esto i sama %roivljava njihove
muke.Bjenovnik #a usluge nema + %laa onoliko koliko ko moe.

?Oijeim ljude koji su #bog te(kih sihira %od stalnom de%resijom, nervo#om,
nemaju na%retka u %oslu, Mamilija im se ras%ada.Oijeim i jake glavobolje, te(ko
disanje, nesanicu, ne%lodnost, #a%ravo, u# %omo 5llaha d.(. mogu otkloniti
svako oboljenje koje je %rou#rokovao sihir, dinski udar ili crveni vjetar,
%oja(njava 1aMija.
U %oslu je odgovorna i %reci#na %a o#biljnost trai i od svojih %acijenata.,ae da
moe %omoi svakome ko je disci%liniran i odgovoran.
?-e treba mi vi(e od tri tretmana da ra#bijem i najvee sihire.5li to %odra#umijeva
da i osoba kojoj %omaem surauje sa mnom.Treba, #nai, da vodi rauna o
istoi svoje du(e, da se ne vraa starim grijesima, da isti svoje tijelo, odjeu,
kuu, da drugima ne ini i ne misli #lo, kae 1aMija.

$nima kojima %omogne, a takvih je na stotinu, na %oklon daje dove, %isane
ara%skim ili bosanskim je#ikom.Pre%oruuje da se ue %red s%avanje i nakon
buenja.To je, kae, #a(tita koja onog ko %roui uva tijekom cijelog dana ili noi.
1aMija moe lijeiti i na daljinu.,akoG 9 to je, kae, ta snaga koju dragi Bog daje
samo sretnim ljudima.Utisak je da su jo( sretniji oni nesretnici koji %rou kro#
nje#inu malu sobicu na %rvom s%ratu %orodine kue u Craanici kod )isokog.

d!inski svijet, svijet gajba, zaplovila je jako mlada.No, negativni" iskustava i
stra"a od tog svijeta nikada nije imala.#jera u $oga njezino je glavno oru!je.
%&ma dana kada se ne osje'am jakom i sna!nom.(ednostavno, osje'am da nisam
na svom terenu, da se ne mogu boriti sa zlim silama, sa tu)im problemima,
tekim priama i sudbinama.*aj dan i ne radim.(ednostavne se izmaknem od
svega.+dmaram si i vrijeme provodim u ibadetu.+tprilike, tri do etiri dana u
sedmi,i uzimam za svoju du"ovnu obnovu - ka!e na kraju .afija.
(bjavio/la gradvista u D@:DN' print' U
9;-7;-9;;>-
Bosanski iscjelitelji - Almira
U san su mi dolazili ne&i ljudi*+ili su ja&o lije"i,
o'u!eni u no-nju &oju nose %ad(ije &ada o'ilaze
o&o )ja'e*Uvije& su dolazili u "aovima, "o
dvoji#a*Imali su lije"o "od-i-anu 'adu*Govoili
su mi da .u ozdaviti, ali te& &ada "o!nem
lije.iti du/e ljude od si%ia i #ne ma/ije*

2a sebe kae da je iva samo Boijom voljom.U
ra#govoru blaga i sigurna, na ulici skoro
ne%rimjetna.8o iscjeljenja otkrila je %rije jednog desetljea.$no (to joj je na san
dola#ilo, nije odmah doivljavala o#biljno.: sama je bolovala %unih %et godina, bila
skoro ne%okretna./anas iscjeljuje sihire, negativnu energiju, isti kue i stanove
od uroka i dinskih sila.

5lmira je biv(a uiteljica rodom i# )elike ,ladu(e.Prije tri godine je sa %orodicom
doselila u sarajevsko naselje 5li%a(ino Polje, u B Ma#u.Prosvjetu je ostavila jo(
3""". godine #bog te(ke i nikad obja(njene bolesti.
?Ojekari nisu #nali (ta je u#rok mojim %roblemima.8edicinski sam bila #drava, a ja
svakim danom sve lo(ija.:mala sam na%ade e%il%sije, gu(enja, tjeskobe u
grudima, %ovremeno mi se odu#imao sluh i govor...Oijekovi nisu djelovali, bila
sam na rubu sloma ivaca, %risjea se 5lmira.
Prije %et godina doivjela je nevjerovatan san.,asnije, %oeli su se redati i# noi u
no.
?/ola#ili su mi neki ne%o#nati ljudi.Bili su jako lije%i, visoki, obueni u no(nju koju
nosu hadije kada obila#e oko ,jabe.Uvijek su dola#ili u %arovima, %o
dvojica.:mali su lije%o %od(i(anu bradu.Covorili su mi da u o#draviti, ali tek kada
%oenem lijeiti druge ljude od sihira.:s%oetka sam odbijala njihovu %onudu, ali
sam nakon nekoliko mjeseci i%ak %rihvatila.,ro# snove su me dosta toga %oduili,
%risjea se 5lmira.

,ae da je isti dan nakon obeanja ne%o#natim ljudima da e lijeiti bolesne,
%ot%uno o#dravila.:ako nikada nije #nala uiti ,uran ;itati harMove< kae da su joj
ljudi i# sna %omogli i u tome.
?,ada mi doe osoba kojoj e od kuranskog uenja biti bolje, ja u#mem 1vetu
,njigu i %onem itati ajete tako teno kao da itam latinicu.*im ta osoba ode i#
mog stana, ja vi(e ne#nam ni harMa.,uran ne#nam uiti ni onda kada mi doe
neko kome nee biti koristi od mog uenja.$bja(njenje sam traila kod mnogih
hoda.1vi su mi rekli da ne %itam mnogo i da radim kako mi je reeno.*esto
ljudima #nam ka#ati koji im medicinski lijek odgovara, ako recimo nisu sluaj #a
mene.Lednostavno, slu(am svoju intuiciju i uvijek %ogodim %ravi lijek.-edavno
sam eni %redloila skoro sto%osto uinkovitu kremu %rotiv reume.

:ako je duboko #agri#la u svijet iscjelitelja, ne lijei na daljinu.,ae da radi
iskljuivo sa ,uranom i #birkom dova.-a adresu ide samo ako je neko toliko te(ko
o%sihiren da ne moe doi do njenog stana.


/rilikom posjete is,jeliteljki Almiri bili smo svjedo,i mnogobrojnim pozivima
radoznali" $osana,a i 0er,egova,a.(edni su zakazivali termine, drugi se samo
informisali, tre'i su njeni stari pa,ijenti sa kojima je i danas u kontaktu.
(bjavio/la gradvista u E@:DE' print' U
7>-7;-9;;>-
3atita ku$e od d"inova i si(ira
Ukoliko se usred djelovanje magije na va(u kuu ini
;%rivia< da ne(to %ostoji u kui, vidi i#nenadno
%omicanje crnih sjenka %o #idu i slino treba da %roui
na a(u vode suru Lasin i %o%rska sve #idove %o kui.
/a bi se kua #a(titila od dinova, vraarskih na%ada i
drugog #la u#mu se etiri nova eksera, duga nekih Q, I
cm, i nad svakim od njih se %roui !Q, !I i !D ajet sure
Tarik 3Q %uta.2atim se ekiem #abiju u etiri ugla
sobe, kue ili stana, i time je #a(tita
na%ravljena.Ukoliko u %rostoriji %ostoje dinovi nee moi ostati u njoj i na%ustit
e je.
(bjavio/la gradvista u D@:KE' print' U
7=-7;-9;;>-
Divin si(ir
Kumunjsko vraanje sa ivom ili bolje reeno trovanje
organi#ma %o#nato je i u Bosni.1a takvim aranjem
vrlo us%je(no i#la#e na kraj hode i stravarke uenjem
svetih kuranskih molitvi.,ad je ovjek unese u sebe
iva i#a#iva trovanje krvi i %ucanje ili %ro(irenje
vena.-ajai tojest najbolniji uticaj na ovjeka ima kada
doe do #globova (ake i bli#u srca.
2animljivo je da ovjeku o%sjednut ivom doktor te(ko
moe %ronai venu i# koje bi u#eo krv #a nala# %a se
dogaa, ako je #ima, da %acijenta %o(alje dvadesetak
minuta, oskudno odjevenog, na%olje.
Aiva &hoda' %o ovjeku te se moe ukoliko doe na sto%alo ili (ake ono mjesto
gdje je %robosti %rokuhanom iglom kako bi i#i(la van.8eutim, treba jako %a#iti
da se ne %robije vena jer tada iva moe otii, %o rijeima hoda, u glavu i
i#a#vati smrt.

5lmira /. i# Bihaa bila je rtva ivinog sihira %odmetnutog u kaMu od strane
jetrve.Po vlastitom ka#ivanju od njega se ra#boljela i %ro(la nekoliko veih
bolnica.-a kraju je #avr(ila u Tu#li kod %o#nate duhovne iscjeliteljice bulhanume
Outvije Babaji.-akon (to ju je %okrila uei kuranske molitve %oka#ala joj je u
%osudi vode mjehuri %un ive.U njemu sam vidjela svoj lik, otkriva 5lmira.Outvija
joj je #atim rekla da se ni(ta ne brine jer e iva i#ai i# nje im bude imala %rvu
menstruaciju.Tako je i bilo.Posljedice ovog trovanju su ostale te 5lmira i nakon
i#bacivanja ive i# sebe mora nastaviti lijeenje kod doktora kako bi joj se
organi#am %ot%uno o%oravio.
U narodnoj %raksi %ostoje ra#na vjerovanja o crnoj magiji.-avodno, ona osoba
koja ima komadi ueta kojim se neko objesio %osjeduje mo da %ravi
arolije.Protiv ive, mrtvake vode, (i(mi(ove ili menstrualne krvi i drugih sihira
koji se unose u tijelu u narodu se koristi tako#vana kovaka voda.Kije je o onoj
vodi gdje kova #agasiva vrelo gvoe.-avodno, %ijenjem takve vode uni(tavaju
se svi %o%ijeni ili %ojedeni sihiri.
(bjavio/la gradvista u D@:D?' print' U
7E-7;-9;;>-
.ursko-bosanski narodni kalendar
Po tursko-bosanskom narodnom kalendaru godina se dijeli na dva
dijela - ljeto i zimu, to je u osnovi vjerovanje i drugih starih
naroda.Zimu i ljeto obiljeavaju dva praznika, kao njihovi vjesnici,
Jurjevo ljeta i Kasim zime.jeto traje !"# dana a zima !$%, izuzev ako
je prijestupna - !"&.' turskom narodnom kalendaru spominju se
periodi godine koji se zovu Karaki, Zemheri, Kasim, (amsin, od kojih svaki traje po
)* dana.
Pocetak zime najbolje najavljuje narodna izreka+ ,jeto prokasa, Kasum
dokasa-,.Kasum ili Kasim je turski naziv za mjesec novembar, tako da se eli re.i da
zima po/inje sa po/etkom novembra.0ama zima se dijeli na zehmeriju 1crna
zehmerija, zemherir2 i hamsin, traje sedam he3ti ili sedmica.Zabiljeeno je
nekadanje dijeljenje dana na pet dijelova - sabah, prvi pijetlovi ili zora, jutro ili kuluk
1oko % sati2, podne, ikindija ili uina, akam, vasazluk ili prvi sumrak te gluho doba
noci koje potraje do prvih pijetlova.
!ehmerija je period od mjesec i pol dana :est sedmica; koji zapoinje prije 2ove godine te
predstavlja onaj najhladniji dio u godinu.
!a nju se vezuje zabrana pijenja hladne vode dok traje zbog gripe i prehlade.Tri dana do
8rozuka i tri po njemu su najhladniji dani' Gvani uhvatio agrazG' kada zima do%ivljava svoj
vrhunac i kulminaciju.Ti dani se nazivaju Brna !ehmerija.*obrim se znakom smatra ako u
njoj pada snijeg jer navje"uje rodnu godinu' isto kao i za poetak -eljae.!a samu !ehmeriju
vezuje se pojavljivanje mitskog bi"a #aranoloza.
8oslije !ehmerije dolazi 4amsin' period od DK studenih i dvadestipet toplih dana.!adnji dan
4amsina pada na drugi dan lunarnog mjeseca zilkadeta.
8ovoljan znak za urod vo"a smatrala se kitina od snijega na drve"u u prvoj he5ti.!a 8rozuk je
karakteristino da se uoi njega kuhao kukuruz takozvana varica a kako je on zapravo stari
paganski praznik ponovnog roenja sunca u bosanskom narodu se odr%alo vjerovanje da od
8rozuka dan poinje onoliko du%iti koliko horoz mo%e skoiti sa ku"nog praga.!ato se smatra
da od poetka !ehmerije pa sve do 8rozuka dan miruje.
)edam dana nakon 8rozuka u Bazinskoj krajini se poinje sa odbrojavanjem sedmica do
3urjeva' njih ukupno sedamnaest' i to unazad to nije sluaj kao u ostalom dijelu +i4.2aime'
po drugim dijelovima zemlje he5te do 3urjeva se poinju brojiti od L.januara' ukupno njih
osamnaest' poevi od prve' druge' trece...da bi zadnja bila ona osamnaesta.
-EA3,1,
8olovinom 5ebruara nastaje -eljaa koja traje do EF. marta' mjereno krajikim kalendarom
-eljaa poinje polovinom dvanaeste a zavrava polovinom osme nedjelje do
3urjeva.8ovoljan znak za godinu' posebno urod penice' jeste ako poetak -eljae bude GpunG
tojest snje%an.2avodno' -eljaa je rekla da "e ostaviti onako kako je zatekla a sla%e li' ka%e
narod' bi"e u ljeto nevremena.$ periodu dok ona traje' po kazivanju starih krajinika' tue se
bura :sjever; i jug.

#,* $*,90 *EM9,
*%emra' turska rije koja oznaava talas' udari u toku hamsina tri puta.(na predstavlja bo%iji
blagoslov prirodi koja tek tada zapoinje sa svojim reproduktivnim periodom.)ve tri GudareG'
jedna za drugom' u zadnjoj dekadi 5ebruara i poetkom marta.8rva udari u zrak'EC.5ebruara ili
u sedmoj he5ti'u Bazinskoj krajini u dvanaestoj nedjelji' i tad se osjetno povii temperatura
zraka.(bino zapue jugo i naglo otopli.)vaka od njih potraje sedam dana koliko je potrebno
da razbudi snagu prirode.$ osmoj he5ti ili tanije DL. 5ebruara' ili u jedanaestoj he5ti po
krajikom kalendaru' GudariG druga d%emra ali ovaj put u vodu.2jena snaga je u tome da
sprijei zamrzavanje vode.!adnja' tre"a d%emra' udari poetkom marta' tanije K.marta ili u
desetoj he5ti do 3urjeva'u zemlju kada' po narodnom kazivanju' zemlja otopli i postane
pogodna za prvu sjetvu.
2arod pazi' posebno u Bazinskoj krajini' na udaranje prve d%emre kako bi iskoristio bar djeli"
te prirodne snage.#ad d%emra udari u zrak narod nareziva %ile od breze i na njih stavlja grli"
prazne 5lae kako bi se u nju sakupio njen sok.(na tako ostaje dvije sedmice tojest dok
d%emra ne udari u zemlju.(bino' tada 5laa ve" bude puna brezinog soka koji se potom
koristi u lijeenju bubrega i slino.0nace' im d%emra udari u zrak poinje se i sa
obrezivanjem i kalamljenjem vo"a i gro%a.
/(9(8,*2E +,+E
(dmah po zavretku -eljae' polovinom marta' nastupaju po sedam dana +abe i /rgo.+abe
su naroito opake a narod ih opisuje kao goropadneG' Glete"eG' GpoganeG.!a njih se veli da su
rekle da mogu biti kao -eljaa mjesec dana da bi smrznule dijete u %eni i tele u kravi.Aonac bi
na poretu pola vrio a pola bio zaleen.0za +aba dolazi /rgo koji je milostiviji jer od njega
zapoinje sezona sijanja krompira.8otom dolaze po tri dana G#abli"iG' G)tabli"iG i GMtapi"iG a
spominje se i G4ajH medeti povuci rep=G.!a ove zadnje se vezuje vrijeme u rano prolje"e kada
je stoka zbog duge zime i nedostatka hrane umirala od gladi.0za toga dolaze Muenjaci koji
traju sve do novog %ita ili bolje reeno Muenjaci oznaavaju period proljetnje neimatine te
je stoga u narodu i nastala izreka:GAako je biti jesen' daj budi prolje"eG.
$ narodnom kalendaru zabilje%enom u -isokom +abine huke poinju polovinom este do
polovine devete he5te' a od polovine devete do polovine desete nedjelje su -eljae' a zatim tri
dana GzamjenikaG kad je nesretna baba kazivala: G4ajte' moji janji"i' peteroroi"i +ogu na
sramotu=G.+og je zbog njene oholosti kazni pa posla zehmeriju i mrazeve pa se smrzoe i baba
i njeni jaganjci.#ako narod u -isokom kazuje izlaze"i iz kalendara +aba je rekla -eljai:
G$dri sila na silu' moji jari"i pedljoroi"i' janjici koloroi"i' voli"i teljii"iG.
8oetkom aprila dolazi prekretnica samog prolje"a 7 +lagovijest :N.april; iza koje se u nekim
dijelovima +i4 moglo zapoeti sa sjetvom kukuruza.2a +lagovijest bosanski narod je u
prolosti imao obiaj da pomete po ku"i i dvoritu.8rikupljeno sme"e bi se onda bacalo u
vatru u vjerovanju kako u ku"i cijele godine ne"e biti buha i muha.$ /raanici jo i danas
%ivi vjerovanje kako ljubiice miriu do ovoga dana a nakon njega ne jer se vjenavaju sa
kukurijekom pa izgube svoj miris.
$ tom vremenu' izmedu 8rozuka i 3urjeva' ne valja da grmi poto' kazuje narod' koliko dana
grmi prije 3urjeva toliko "e dana do ,luna tu"i led :grad;.

)jetva kukuruza i graha
0ako se po ostalim dijelovima +osne kukuruz sijao tek u drugoj sedmici po 3urjevu u krajini je
sjetva zapoinjala ve" pri kraju prve dekade aprila.#ukuruz se po kazivanju starijih krajinika
u prolje"e poinje sijati onda kada se prvi puta zauje kreket %aba ili se ovjek prestane
pokrivati jorganom./leda se i po drugim znakovima a jedan od njih je i listanje bukve.1im se
opaze prvi listovi mo%e se poeti sa sjetvom poto narod vjeruje da poslije njih ne"e vie biti
mraza.#ad se krune kukuruzi za sjetvu doma"ica svaki okruni do vrha ostavljaju"i red ili dva
na samom vrhu klipa.Tih se nekoliko klipova kukuruza povjea na grane vo"aka' kako ih ne
bi kasnije u polju ptice jele.!apravo ti klipovi sa vrhom kukuruznih zrna imaju ulogu
svojevrsne %rtve ili ponude pticama.Tim se gestom' na magijski nain' tra%i da ptice ne
napadaju usjev.
/atalo se i o samom urodu' pazilo se da li "e na zasijanoj njivi kukuruza biti vie gavranova i
svraka ili golubova.$koliko je ovih prvi vie doma"in bi sam sebi previao slabiji urod' no'
desi li se da na nju slete golubovi nadao se rodnoj godini.

/rah se u Bazinskoj krajini nekada poinjao sijati od prvog etvrtka u mjesecu maju s tim da
su %ene izbjegavale ga sijati izmeu dva 3urjeva :L. i E?.maj; u strahu da slabije rodi./rah se
sije obavezno popodne Gda bi se br%e kuhaoG a zabilje%io sam i jednu basmu koju su pojedine
%ene izgovarale pri sjetvi: G(hmarci ko ohanjci' kuhao se ko repa' bio sladak ko moja piz..G.
$ posudu sa picama od masiraa %ene stavljaju malo kukuruznog brana' da budu %ute' i
malo e"era' da budu slatke' ili ak komadi" kruha kako bi masirae bile dobre kao kruh.

+03EA, 2E*3EA3, 0 ,AV$2
8eta nedjelja od 3urjeva naziva se u narodu Bazinske krajine bijelom nedjeljom.!a nju je
karakteristina pojava bijelih peuraka ali i sijanje bijele repe.(no to je posebno zanimljivo
spomenuti o njoj jeste to da se ova nedjelja smatra idealnim ali i jedinim periodom u godini
kada se mo%e skinuti posebna vrsta sihira na ku"u.2aime' vraara kada %eli neiju ku"u
unazaditi i stvoriti zlo u njoj ona sa tri mezara prebaci preko nje aku zemlje.*a bi se ova vrlo
opaka magija skinula sa ku"e eka se upravo bijela nedjelja.2a nju gazda ku"e ili neko drugi
iz nje sa svoje zemlje' koja granii sa komijskom' iskopa najve"i bijeli kamen koji uspije
prona"i i zakopa ga pred ulaz u ku"u' ili bar njegovu blizinu.2a taj nain eliminisat "e i unitit
uin.
,lun predstavlja prekretnicu ljeta koje se polako pretvara u jesen to dokazuje narodna
izreka: G,lun za lea' kaput na lea=G.8oslije njega voda u rijekama postaje hladnija za
kupanje.Mljive se beru tri sedmice po ,liunu.2eke %ene luk vade iz zemlje petnaest dana
prije ,liuna dok druge to ine tokom takozvani sedam alunskih dana' izmeu D. i C.
augusta.


(bjavio/la gradvista u DE:DK' print' U
7:-7;-9;;>-
Magina nit konca
+biaj da se djetetu ve!e ,rveni ili ,rni
koni' oko ruke potjee od *uraka a ,ilj
mu je da mlado bi'e zatiti od uroka ili
nazara./rema vjerovanju turskog naroda
,rvena i ,rna boja imaju mo' da 1upiju2 u
sebe svu zlokobnost urokljivi" oiju.

,lasina u%otreba konca u narodnom vjerovanju jeste da #a(titi novoroene
tokom %rvih etrdeset dana od uroka.Ponekad se stavlja obian komadi crvenog
konca dok je u drugim sluajevima takav koni %odvrgnut tretmanu nauavanja
ili %onavljanja i#vjesnog broja odreene molitve da bi se njegova snaga ojaala.

8udre stravarke su ovu %raksu #a(tite koncem usavr(ile i, moe se konstatirati
ra#radile, te se krenulo dalje %ro(irujui njenu mo.)e#ajui vorove na koncu
stravarka bi simbolino &ve#ala' sve du(manske ruke i oi kako ne bi mogle da
nanesu #lo.@amajlije od konca su kod bosanskih stravarki veoma %o%ularne i
cjenjene te se i#rauju na nekoliko naina.-o, metod je isti.Kadi se, naime, o
uenju odreene sure ili ajeta %ri emu se na koncu vee vor.

Naladinica Natima ,.to ini tako (to na crnom koncu naini 9" vorova.Prije nego
(to e ve#ati vor %roui 5jetul ,ursi.$vakva tehnika i#rade #a(tite %rije svega
#ahtjeva mir, koncentraciju i odreeno vrijeme.,ada #avr(i ve#ivanje vorova taj
konac omota oko komadia tisovine.Tako na%ravljena hamajlija uva nosioca od
svakog #la i sihira, moe se staviti i u auto kako bi (titila od ne#gode na
%utu.Aene ovu hamajliju, i#meu ostalog, nose i# ra#loga da budu dominantnije u
braku.

Ledna druga stravarka 2iba ,ovaevi %ri i#radi #a(titne hamajlije, koja se nosi
kao narukvica, %roui etrdeset i jednu dovu i# asnog ,urana, u# koju esto daje
i komadi tisovine.
?Tisovina je drvo #a(titnik od #la i dobro bi bilo da ga svako ima u#a se, objasnila
je jedne %rilike ova stravarka.

-a konac se ne mora uvijek uiti ne(to i# ,urana ve se na drugi nain, %o
ka#ivanju %ojedinih stravarki, moe doi do #a(tite.U#ima se dug konac kojim se
%rovue kro# eMine mejita a onda se i#vue i rasjee na %ola.Ledna %olovina se
baci u vir neke rijeke a druga svee u vor i nosi u#a se.5ko se tako na%ravi,
nosilac je siguran od svakog #la i ne%rijatelja.


Da je &od +o-nja&a ostalo dosta o!uvani% tus&i% vjeovanja o uo&u
/ovoe i nazivi &oji o'ja-njavaju azne vste uo&a0 zazo tojest &ada
ne&o du/om zavidi, ue!e iz lju'omoe, za!ud ili ue!enje z'o/
zadivljenosti ne!ijom lje"otom, imovinom, stanjem,"esje&, onda &ada
se ne&o ue&ne, naj!e-.e dijete, "a iz/u'i a"etit i om-avi*1'o/ to/a
stae nene &onstatiaju &a&o /a je ne&o nasje&2o, "esje&2o*Pose'no
o"asan je uo& zvan 3"ostil3 od &oje/ novoo4en!ad mo(e i umijeti***
(bjavio/la gradvista u D@:?F' print' U
7:-7;-9;;>-
Raskovnikom do djeteta
,ada #le osobe ele nekome da naude, onda ga ureknu da ne
moe imati %otomstvo.8nogo je branih %arova be# djece,
koji ne sumnjaju da su ba( oni rtve magije.To moe da
%otraje nekoliko godina, a kada djelovanje takvih sihira
oslabi, biolo(ki je ve kasno #a %otomstvo.2ato treba
reagovati im se %osumnja da ne(to nije uredu, #nai odmah
%rovjeriti da li se radi o magiji.
)idovita Kem#ija je sa mnogih nerotkinja us%je(no otklonila
#le sihire, otkrivajui koji su %rvi sim%tomi magije.
?,ada #drava ena odjednom osjea malaksalost, vrtoglavicu , nervo#u i e(e
glavobolje, to mogu biti %rvi #nakovi crne magije.*esto se de(ava da mlade ene
urekne neka ljubomorna osoba, %a ne mogu da imaju djece.8eutim, ima i
sluajeva kada to uradi i neko i# mladoenjine Mamilije, jer eli da rastavi %ar,
%o(to mu se mlada ne svia, %ria Kem#ija.

8jesta gdje se naje(e sihiri bacaju su vrlo skrivena, da ih rtva ne moe lako
%ronai.-erjetko se obajani #amotuljci ostavljaju u temelje kue, kako ta %orodica
nikad ne bi bila slona.1ihiri #a ne%lodnost naje(e se %rave na donjem ve(u
rtve ili se ostavljaju i#a namje(ataja koji se rijetko %omjera, kao (to su te(ki
ormani, veliki kreveti, te%isi i slino.
?Ukoliko ve( ostane da %renoi na%olju, %ostoji mogunost da dos%ije u ruke
sihirba#i koja se bavi crnom magijom.$vakvi rituali obavljaju se nou i, ukoliko se
na istom ve(u %ojavi neka mrlja ili krv, to je #nak da je %risutna crn amgija,
obja(njava Kem#ija.
2a crnomagijske rituale u%otrebljavaju se konac, igla, kosa, dijelovi odjee + oni
se naue ;baju< noui #amotani u %are najlona, ostavljaju u kui rtve.Ukoliko se
%ronau, treba ih odmah i#nijeti i# kue, s%aliti ili baciti ni# vodu.

/a bi se sihir %ot%uno skinuo neo%hodno je da to uradi neko struan.
?-e moe svako da skida sihire.8ene je toj vje(tini nauila rahmetli nena, koja je
ivjela vi(e od !"" godina, kae Kem#ija.
,ada nekoj eni otkloni #le sihire, ona joj na%ravi na%itak od raskovnika #a
%lodnost.
?-e mogu da otkrijem kako %ravim taj lijek od ove arobne biljke, jer je to
%orodina tajna.Prvo nad njim %rouim ne(to devet %uta a onda kaem nerotkinji
da ga %ije devet dana.Carantujem da e #atrudnijeti %oslije mjesec dana, tvrdi
ova vraara.
(bjavio/la gradvista u EN:EK' print' U
7:-7;-9;;>-
+idovita Beba
)idovita Beba + ovo ime je ve godinama %o#nato u svijetu
e#oterije.Cotovo da nema 1arajlije koji nije uo #a enu koja je
vratila osmijeh na lice hiljadama unesreenih ljudi.)idovita Beba ne
voli da se reklamira u medijima, njena najbolja reklama su, kako
kae, %rie koje o njoj krue.1%ecijalnost joj je skidanje crne
magije.Pomou te vje(tine, s%asila je mnoge brakove, %a i Mirme./a
se #lo ne bi vratilo, ova vidovnjakinja klijentima i#rauje s%ecijalne hamajlije.

Beba kae da je jo( kao etverogodi(nja djevojica umijela da %redvidi budue
dogaaje, a kasnije, kao djevojka, %rijateljicama je gledala #a koga e se
udati.8ogla je da vidi i smrt, ali o tome nije smjela niti eljela da govori, a i
roditelji su joj to #abranjivali.
?Pored svog dara jo( u osnovnoj (koli %oela sam da %rouavam svetu knjigu
,uran, i# koje sam nauila kako da %objedim #lo.1vojim moima mogu da
otkrijem da li je osoba %od uticajem sihira, a %otom i da ih skinem.Tek kad sam
sigurna da sam %objedila #lo, toj osobi uradim #a(titnu hamajliju, koja moe da
bude #a dui ili krai vremenski %eriod, #avisno od sluaja, obja(njava ova
1arajka i savjetuje da je ljudi koji imaju %roblema lino %osjete, a ukoliko nisu u
mogunosti da to uine, neka joj u %ismu o%i(u svoje nevolje.$bave#no neka
navedu svoj %roblem, datum roenja i ime majke.

Beba nam je otkrila da %ravi ra#ne hamajlije, #avisno od %roblema + #a linu
#a(titu, automobile, %orodino blagostanje....$ne nisu vjeite i nakon odreenog
vremenskog %erioda, neo%hodno je da se %rave nove.
?Pored ovih hamajlija, %ostoje i vjene, koje ne %ravim ja ve jedna %orodica, koja
u tome ima tradiciju dugu (est vijekova, i# grada :#mira u Turskoj.-jihova i#rada
traje 3D dana i #ahtjeva svakodnevne molitve.$bino se %ravi #a Mamiliju.$vo je
veoma mona #a(tita jer je sastavljena od tri hamajlije.#a kuu, na%redak u
ivotu i #a #a(titu na %utu, %ria Beba i na%ominje da su, #ahvaljujui ovim
#a(titama, mnogi i#bjegli brane brodolome, dobili %otomstvo, djevojke su
%rona(le suenog, a mnoge Mirme &oivjele', iako %od steajem.
(bjavio/la gradvista u EK:KD' print' U
;F-7;-9;;>-
,i(iri iz Bosne
4oe, ta se to desilo - zapitat .e se 5aza (odic kada
opisuje posljednjih osam godina svog ivota.6zgubila je
/ovjeka kojeg je voljela i sa kojim je stekla sve potrebno
da bi ugodno i sretno do/ekala starost i smrt.Jo uvijek u
nevjerici apu.e, s bolnim pogledom i suznim o/ima,
kako je i njena ro7ena majka kriva za njenu bol, patnju i
nesre.u.5azina pri/a je sve, samo ne obi/na.8nogi
dijelovi njenog ivota su presko/eni, nije htjela ili nije
imala dovoljno snage da pri/a o njima.9eko se miri sa
/injenicom da su njeni najblii krivi za sve.
-' (amburg smo suprug i ja otili jo osamdesetih
godina.:rijedno smo radili, kupili ku.u i obezbjedili
bezbrian ivot sebi i svojoj djeci.Pomagali smo za vrijeme agresije na 4osnu i
(ercegovinu kompletnoj naoj 3amiliji, a i nakon agresije.0tvarno nismo alili.:ratili
su nam to na najgori mogu.i na/in - ogor/eno 5aza (odi. po/inje svoju surovu
ispovijest.
8;6 J'<6
=jeni problemi po/inju prije osam godina.>dnosi sa suprugom naglo
hlade.6zbjegavali su jedno drugo bez ikakvog valjanog razloga.Zna i 5aza danas da
nije imala razloga da bjei od supruga, sva7a se sa njim, ali je neto bilo ja/e od
razuma, tvrdi.<jeca su u svemu tome najvie ispatala, upu.ivala zabrinute i tune
poglede svojim roditeljima.
-' mene se uselio i strah - neopisiv.'lazio je u svaku moju poru, izazivao napetost i
nervozu.6mala sam sve simptome ludila.:ie ne mogu sa sigurno.u pri/ati o
tome.9a sje.anja su isuvie neobjanjiva, suprostavljaju se razumu.Kako da
objasnim, a da mi neko vjeruje, da sam po ku.i vi7ala ljude niskog rasta.<a sam
pri/ala, smijala se, ali i sva7ala sa njima.9ek kada bi me djeca zabrinuto pogledala i
upitala ta se to deava vra.ala bi se u javu.Kada mi se to ponovilo vie puta,
uplakana sam nazvala majku u 4osnu.Ponavljala sam joj da ludim.>na je za sve
okrivljavala mog mua - dok pri/a lomi ruke i obara pogled.
Preplaena zbog svih deavanja i naruenog psihi/kog zdravlja odlu/ila je da posjeti
neuropsihijatra umjesto hode.8e7utim, njegove terapije nisu pomogle; i kako .e,
pita se danas nakon svega to je proivjela i iskusila na svojoj koi.
-=edugo nakon tih doga7aja rastala sam se od supruga.<jeca su me po/ela
izbjegavati, krivila su me za sve.'tjehu sam potraila u maj/inom domu u
4osni.8ajka i bra.a, za/udo, bili su sretni to sam se rastala.'vjeravali su me da taj
/ovjek nije bio za mene, jer njih nije potovao.8ene nisu sluali nego su mi glavu
punili svojim uvjerenjima.Pravadali su time svoje postupke i zlodjela za koja .u
kasnije saznati da su po/inili.
06(656 6Z 4>0=?
=akon to se poslije te posjete vratila u =jema/ku, saznala je da njenom suprugu
nije trebalo puno vremena da na7e drugu enu.<anas je sa njom prema 5azinim
rije/ima i vjen/an.>na je i dalje u trenutcima ,krize, vi7ala male ljude, za koje sada
nije bila sigurna da li su stvarnost ili halucinacija.9ada je shvatila da pomo. mora
potraiti i od duhovni iscjelitelja.Po preporuci bliske prijateljice obrela se u <oboju
kod iscjelitelja ;lje e3. (ari.a.
-=akon dvosedmi/nog lije/enja Kuranom osje.ala sam se preporo7eno.0trah,
nervoza i mali ljudi su nestali.:ratila sam se u svoju staru kou i glavu.' ordinaciji
e3endije (ari.a sam saznala i razlog mojih tegoba, ludila i raspada braka.8oja majka
je imala veliki udjel u svemu tome.>na je bila kod sihirbaza i mom suprugu pravila
sihire.;li sva negativna energija upu.ena njemu zavravala je na meni.=ekoliko puta,
saznala sam, moja majka iz 4osne pokuavala mu je u/initi zlo.Jednostavno, nisu ga
voljeli, niti eljeli vidjeti pored mene - gotovo ne/ujno i drhatvim glasom otkriva 5aza
bolnu istinu i ure.i da zavri nimalo ugodan razgovor na kraju dodaje+
-@ao mi je to se moj brak, ba zbog mojih raspao...6pak, nala sam dovoljno snage
da nastavim dalje, vrijedno radim i borim se za sebe i svoju djecu.=adam se da .e
ivot donijeti bolje dane....
5ije/ e3endije (ari.a+
Ja sam odmah u ,0vetim knjigama, vidio uzrok 5azinih tegoba i moram ista.i da je
kod nje crvena magija izazvala ludilo i veliku opsjednutost dinima, koji su upravljali
njenim ivotom posljednjih osam godina.5azne vrste sihira na ovoj porodici, pa i 5azi
pravljeni od strane prijatelja i njenih najblii.;li sve se to odraavalo ve.inom na nju-
Ja sam radio tretmane na ozdravljenju 5azinom i nikada ne bi ugrozio novu bra/nu
vezu njenog supruga i to sam objasnio 5azi.5ekao sam joj da je veliki grijeh rastaviti
nekog vjen/anog i da je to ;llahova volja.
'/e.i, skinuo sam sa nje i njenog doma $& sihira zvanih ljubavna crvena magija i
drago mi je to je danas 5aza dobro i to moe ivjeti bez straha i u 4oijoj milosti -
prokomentirao je 5azi slu/aj i e3.(ari..
(bjavio/la gradvista u EK:F@' print' U
;?-7;-9;;>-
Magija najdubljeg mraka - Kalo 1ado
Pakistanska crna magija ili ,alo Lado s%ada u jednu od
najcrnji kultova aranja i oboavanja dinova.U tom
kultu crne magije %osebno se i#davaja vraanje 1ilMi
5mal utemeljeno na komuniciranju sa dinovima i
(ejtanima i traenju usluga od njih./a bi ih do#vao i
%okorio arobnjak mora biti %rljav a sam obred se radi
na nekom jako neistom, smrdljivom mjestu.=to je
vi(e arobnjak %rljav i #audara to e njegova magija biti jaa i monija.

Takoer, u sebe mora unijeti neiste materije %a #ato objeduje svinjetinu, mrtve
gu(tere ali i svoj i#met.,ro# to cijelo vrijeme on recituje molitve i bajanja
%ri#ivanja dinova.*im osjeti da je us%io u eljenom tojest %rivukao %anju
dinskog svijeta i#daje naredbe duhovima %rema kome trebaju %oi i (ta e raditi
sa tom osobom.-a takav nain arobnjak moe nauditi osobi koja se nala#i od
njega stotinama kilometara, baciti na nju ini bolesti, ludila,
o%sjednutosti.-atjerati je da uradi neke stvari koje nikada #drave %ameti ne bi
uinila.

/inovi #a takve nevjerovatne stvari oekuju od arobnjaka rtve %a im on mora
u odreenim intervalima %rinositi rtve u krvi, %osebno ivotinje crne boje.$ni se
njome hrane i jaaju.Takav save# i#meu arobnjaka i duhova je neraskidiv i i#
njega se ne moe i#ai.Ukoliko bi to neki arobnjak i %oku(ao dinovi bi mu od
ivota doslovno na%ravili %akao.To se moe desiti i u sluajevima da arobnjak ne
is%uni neku odreenu elju iska#anu od dinskog svijeta.

-jihova muenja su krajnje okrutna i %rovode se na oba nivoa + na Mi#ikom i
%sihikom.U jednom momentu e osjetiti snaan %ritisak u glavi od kojeg moe
vrlo lako umrijeti.-aravno, to je #adnja o%cija, %o(to dinovima arobnjak koristi
vi(e iv nego mrtav.
???????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????
U estim oblicima aranja sve to je potrebno jeste ime majke i oca rtve.U nekim drugim,
samo datum roenja.Zato se takvi podaci trebaju uvati.Sa tako uraenim sihirima arobnjak
moe preuzeti kontrolu uma svoje rtve i podiniti je svojoj volji.
(bjavio/la gradvista u E?:DC' print' U
;:-7;-9;;>-
'"in izlazi na lijevu nogu

Ke%orteri R)ijestiE na eg#orcistikoj seansi u damiji u )ladnama kod Podgorice

Pi(e. $livera Oaki
$bred istjerivanja avola %oeo je molitvom. -akon toga su ljudi u damiji u selu
)ladne, nadomak Podgorice, stali u dva reda. U %rvom je bilo desetak mu(karaca,
u drugom %etnaestak ena i jedno dijete u naruju majke.
7 !atvorite oi i ne otvarajte ih dok vam ih ja ne otvorim ili vas povuem za palac.
#oncentriite se na rijei koje vam govorim. Te rijei mogu kod vas izazvati glavobolju'
muninu' bol u kimi' lupanje srca' gubljenje ravnote%e... Molite se +ogu da vam pomogne'
iskreno' iz srca 7 rekao je na poetku obreda tridesetogodinji >erid (rahovac' jedini ovjek u
Brnoj /ori koji tvrdi da uspjeno lijei ljude koje su napali ejtani' d%ini i sihiri.
2akon toga' podijelio je %enama pekire da pokriju glavu dok su mukarci i djeak ostali
gologlavi.
Mladi ejh govori molitve iz #urGana na arapskom i neprestano eta izmeu ljudi. 2ekima od
njih zagleda u oi podi%i"i im kapke tek toliko Gda otkrije d%ine u tijeluG.
-akon desetak minuta
molitva reaguje na
jednog mladia. Poinje
oteano da di(e, tresu
mu se ruke i
nekontrolisano %okree
glavu. 1 vremena na
vrijeme otme mu se
glasan u#dah i krik.
8ladi %ada na %od,
tijelo mu se tr#a. =ejh
%o#iva avola da i#ae
i# njegovog tijela i as
(a%ue, as glasno
govori u mladievo
uho. P:#ai, ne moe(
nas %revariti. -a%usti
to tijelo. 8oe( i#ai
milom ili silomP ? govori
on dok se tijelo na
%odu bolno i#vija.
8ladi die lijevu nogu
i nekoliko %uta njom snano udara u %od.
7 0zai kroz lijevu nogu 7 ejh jo jednom poziva neasivog.
(voj nadrealnoj sceni prisustvovali su reporeteri G-ijestiG poetkom prole nedjelje.
)totine ljudi' svih vjera i godina starosti' posjeti mjeseno mladoga ejha. (n tvrdi da
nedjeljno mo%e izlijeiti njih dvadesetak.
(rahovac je pro5esor islamske teologije. *iplomirao je na najstarijem i najpoznatijem
univerzitetu G,l ,zharuG u #airu' na odsjeku za erijatsko pravo. $poredo je pohaao i oblast
Kur*an lijei sve
7 )vaki ovjek u sebi ima ejtana.
)vi oni koji imaju problema' bez
obzira da li se radilo ejtanu' d%inu
nevjerniku ili sihiru' odnosno'
magiji' uroku i da ne nabrajam sve
ostale podvrste koje spadaju pod ove
nazive' uzvieni +og je spustio lijek
u #urGan za sve ove vrste' tako da ta
sveta knjiga omogu"ava izljeenje.
$koliko su osobu opsjednuli d%ini ili
sihr' onda je mogu"nost ponovnog
oboljenja ve"a. ,li ukoliko poslua
nae savjete i udalji se od svih onih
poroka i 5aktora koji bi mogli
ponovo uticati na njegovo oboljenje'
bi"e trajno zati"ena. 7 tvrdi
(rahovac.
(n je prije pet godina objavio knjigu
G0zlijei se rukom #urGana i sunetaG'
a video7snimci obreda lijeenja idu
iz ruke u ruku i van granica +alkana.
lijeenja #urGanom' diplomirao pred najpoznatijim lijenicima iz arapskih zemalja i dobio
titulu ejha.
7 #od oboljenja koje prouzrokuju d%ini' ejtani ili sihire' odnosno magija' ljudi su prinueni
da pomo" tra%e na nekim drugim mjestima. #onkretno' kod mene se prijavio veliki broj onih
kojima' na%alost' nijesam mogao iza"i u susret jer je nemogu"e da ih primim u tako velikom
broju 7 ka%e (rahovac.
(n objanjava da d%ini ulaze u tijela ljudi i imaju mo" da uzrokuju sva postoje"a medicinska
oboljenja. (ni se' ka%e' zapravo kriju iza tih oboljenja tako da je savremena medicina
nemo"na.
7 $ ve"ini sluajeva za pomo" mi se obra"aju
ljudi zbog uginu"a ploda u materici' odnosno
pobaaja' raznih poreme"aja kod
novoroenadi' steriliteta kod %ena ili
impotencije kod mukaraca' epilepsije'
leukemije' titne %lijezde' kancera i mnogih
drugih slinih oboljenja kod kojih su ljekari
ostali nemo"ni. )ve ove bolesti' u skoro sto
odsto sluajeva' izazivaju d%ini 7 tvrdi
$n obja(njava da, kao (to meu ljudima
%ostoje dobri i lo(i, odnosno, vjernici i
nevjernici, takoe je, kae, u#vi(eni Bog i
meu dinima s%roveo istu
kategori#aciju.
7 !bog toga imamo dobre d%ine' koji su u stanju
da pomognu dobrim ljudima' vjernicima' ali
imamo i najve"i broj d%ina nevjernika ili loih
d%ina koji utiu na izazivanje odreenih patnji i
boli kod ljudi. !li d%ini poma%u zlim ljudima'
zbog toga to zli ljudi' da bi nekome nanijeli
tetu' patnju' oboljenje' nesre"u' izazvali
ubistvo i tome slino' moraju za sprovoenje
istog ina da zatra%e pomo" od d%ina
nevjernika. *a bi dobili njihovu pomo"' oni
sami moraju uiniti stepen irka 7 odnosno
nevjerstva. )vaki njihov potez mora biti ne
samo svjestan' ve" mora biti koncentrisan i po%rtvovan na injenje tih velikih grijeha i
prestupa bez kojih ne bi mogli pridobiti njihovu pomo". !namo za sluaj' najvie kod %ena'
koje ujutro prije svitanja ili navee' odlaze na groblja pa svlae odje"u sa sebe' legnu na grob
ljudi koji su na ovom svijetu u%ivali neku od titula. 2a taj nain one pridobijaju pomo" d%ina
nevjernika' a njih najvie ima na tim mjestima jer tu ekaju svoj plijen. (ne dozvoljavaju
d%inima ulazak u njih da bi ih oni seksualno iskori"avali' a za uzvrat im d%ini pru%aju
odreene usluge 7 objanjava (rahovac i dodaje da postoje i druge metode za pridobijanje
d%ina.
7 9adi se o sihirbazima ili maioniarima koji se usamljuju u neku tamniju prostoriju'
preporuuje se da im to bude prostorija koja u sebi sadr%i odreenih neisti' na primjer tala.
3li du(ovi stradaju i od vatre
0stjerivanje neastivog traje oko F@ minuta'
a kako ka%e (rahovac' Gbo%ije rijei
pogaaju d%ine kao strijeleG. #ada ne %ele
da napuste tijelo' %rtve koriste se metode
spaljivanja zlih duhova.
7 )paljivanje d%ina unutar tijela posti%e se
molitvama' #urGanski citati stvaraju vatru
oko njega. 2akon to se povrati iz transa'
pacijent i sam osje"a tragove spaljivanja
koji su se zbili unutar njegovog tijela.
(sje"a ak i miris' koji izlazi mokrenjem
ili izmetom. +itno je re"i da se d%in mo%e i
udaviti. #ao to u medicini postoje
posebne terapije za razliite bolesti'
postoje i posebne metode za unitenje
d%ina. 8rije nego to se d%in ubije mora se
od njega zatra%iti da postane vjernik. 2a
taj nain bo%ija milost se sputa na njega' a
od njega se tra%i da izae iz tijela 7 pria
(rahovac.
(n ka%e da d%ini ine paralelni' nevidljivi
svijet' i da u njihovo postojanje ne treba
sumnjati.
Tu zapali vatru' uzme tamjan grdnog mirisa i izgovara odreene talismane sa namjerom da
prizove d%ine nevjernike. Tada tom sihirbazu odnosno arobnjaku' dolazi voa tog plemena'
odnosno' d%ina nevjernika. 2aravno' ne dolazi u njegovom prirodnom obliku' odnosno' liku
jer je obinom ovjeku zabranjeno vidjeti d%ina. To su mogli samo bo%ji poslanici. ) obzirom
da je +og stvorio ta stvorenja objavio je i nain' odnosno' metod izljeenja' a jo bolje
preventivnog djelovanja ili zatite. +o%iji miljenik i poslanik Muhamed je rekao da +og nije
ostavio nijednu bolest za koju nije ostavio i lijeka 7 objasnio je eih i naglasio da se procedura
lijeenja #urGanom razlikuje od procedure i metode onih koji u toku jednog dana mogu
primiti preko F@ ljudi.
7 To lijeenje se svodi na samo par minuta za svakog od tih klijenata. 2ijedan ljekar ne mo%e
za to vrijeme da da dijagnozu o neijem stanju. (ni ih' u stvari' primaju samo na dva minuta
zato to oni ne %ele da se suoe sa problemima koji ti ljudi imaju. $koliko bi se zadr%ali du%e
postoji mogu"nost da d%ini' odnosno sihir sa oboljelog pree na njega. (ni se ne prihvataju
ovog metoda lijeenja' jer je to veoma teko. !nam mnoge moje kolege sa studija u #airu koji
su sa mnom pohaali tu oblast da su lijee"i druge sami oboljeli' najve"i broj je obolio zbog
toga to su nespremni uli u boj sa d%inima nevjernicima' ejtanima... 3a se njih ne bojim i
uvijek ih pobijedim 7 ka%e ovaj mladi".
Tog dana' u d%amiji' ljudi su se borili protiv neastivog. $ bo%ijem hramu' u kojem je zbog
jakog nevremena u Malesiji nestalo struje' nedostajao je samo avo' da svojim ru%nim likom
potvrdi svoje postojanje.
#ejzi$/ prvo kod ljekara6 pa kod (od"e
9eis 0slamske vjerske zajednice u Brnoj /ori e5endija 9i5at
>ejzi" objasnio je G-ijestimaG da' prema islamskom
vjerovanju' postoje nevidljiva bi"a d%ini iz' takozvanog'
paralelnog svijeta' koja napadaju ljudsko tijelo. (n je
objasnio da se hod%e u d%amijama bave vjerskim obredima
njihovog istjerivanja' ali je' ipak' preporuio svima onima
koji osje"aju slabosti' 5izike ili psihike prirode' da pomo"
prvo zatra%e od ljekara.
7 *%ini su nevidljiva bi"a' koja se javljaju u razliitim
oblicima djelovanja i mo"ni su da ispunjavaju razne' nekad'
teke zadatke' koje ljudska bi"a ne mogu da dosegnu. $
0slamu je priznato njihovo postojanje' ali se ispituje i odnos
tih bi"a sa ljudima 7 kazao je on' istiu"i da prema
islamskom vjerovanju postoje dva svijeta 7 nevidljivi i
ovozemaljski' vidljivi.
$prkos lijeenju pomo"u dova' >ejzi" preporuuje svima'
koji osje"aju slabosti' da prvo zatra%e strunu medicinsku
pomo".
7 0slam priznaje medicinu kao nauku i Muslimani su kroz
istoriju dali velik doprinos njenom razvoju. $koliko se
poslije svih medicinskih pretraga primijeti da nema
olakanja' onda treba tra%iti pomo" hod%a' koji su edukovani
za iscelivanje' odnosno' istjerivanje d%ini 7 naglasio je
>ejzi".
8oglavar 0slamske vjerske zajednice upozorio je da postoji
mnogo zloupotreba' odnosno' ljudi koji se bez osnova bave
ovim poslom i zarauju na tuoj nevolji.
7 2agasi"u' osobama koje obavljaju takve obrede'
prevashodno treba da bude cilj pomaganje drugim ljudima.
2a%alost' u posljednje vrijeme ima mnogo zloupotreba ljudi'
koji nemaju ni osnovno islamsko obrazovanje' a napla"uju
tuu nevolju 7 istakao je on.
>ejzi" je objasnio da su uticajima d%ina Gpodlo%ne osobe
koje se nalaze na granici bola i tuge ili sre"eG.
#ao odbrambeni mehanizam i oru%je protiv d%ina' >ejzi" je
naveo duhovnu i 5iziku isto"u' koju propovijeda islam' kao
i izbjegavanje negativnih misli' u kojima je velika
koncentracija loih d%ina.
3.Muminovi"
1nimka eg#orcistike seanse uvaenog (ejha moe se %ogledat na.
http+AABBB.Coutube.comABatchDvECFu5BlC!"?6
(bjavio/la gradvista u @N:@N' print' U
;9-7;-9;;>-
#alanje u gra( B#asulGa &aliC

Praksa 3alanja u grah u 4osni je vrlo stara i ovakav na/in
proricanja donijeli su 9urci.5ije/ 3al ili slutnja arapska je
rije/ uz koju se nadovezuje i 3al a/mak - gatanje.Po
narodnoj predaji u grah je 3alala i sama hazreti Gatima i
to vrlo uspjeno.8e7utim, jednog dana iznenada je u
ku.u banuo 4oji Poslanik 8uhamed, ba u trenutku dok
je ona razgrnula grah jednoj svojoj prijateljici.' strahu i
panici uspjela je polovinu graha skriti pod skut haljine dok je ostalo ostalo pa se
stoga kae da je svako 3alanje ,pola istina a pola la,.9o potvr7uju i tadanje
8uhamedove rije/i k.erki na vi7eni prizor ,=ekad ti bilo, nekad ti i ne bilo-,.>sobe
koje gledaju u grah u narodu se nazivaju 3aladije i 3aladince 13alci kadin2 i me7u
njima je oduvijek bilo onih koja je mo. predvi7anja budu.ih doga7aja bila
3ascinantna.
0ama ,bacanje graha, vri se uz pomo. )! bijelog zrna i po mogu.nosti na nekoj
crvenoj krpi.Prije nego to ga namjeni na osobu kojoj .e 3alati, 3aladinca da grah da
ova osoba promijea rukom ,za 0uncem, dodaju.i neto novca ,jer ne valja na
prazno gledati-,.>nda hrpu od )! zrna preuzima 3aladinca i namjenjuje je u sebi, uz
4ismilet, na ime osobe pozivaju.i se na mo. hazreti Gatime.Potom grah razdijeli na
tri manje hrpe i od svake oduzima po /etiri zrna.>d ostatka po/inje redati grah ispred
sebe u tri linije ili reda+
! H I
) * #
$ " %
Prvi red 1!, H, I2 naziva se Povrina ali i >dak to zna/i da je samo u njemu
dozvoljeno pomjeranje zrna.<rugi red se naziva 0redina ili >gnjite a tre.i
Prag.ijeva strana kombinacije tojest !, ), $ naziva se ensko a desna I, #, % muko
dok je red H, *, ", simbol ku.e.
Jrah se baca tri puta - prvo bacanje je za prolost, drugo za sadanjost a tre.e za
budu.nost.Za iskusnu 3aladincu prvo bacanje predstavlja djetinjstvo, drugo sredinu
ivota dok ono tre.e, koje se naziva najvanijim i ,sudbinskim, predstavlja kasnija
razdoblja ne/ijeg ivota.Poput ovog, grah se baca za tri tipa osoba+ djevojka, ena,
udovica ili momak, oenjen ili udovac.=a primjer, udatoj ili oenjenoj osobi ukoliko
iza7e 3al-kuran 1ili Gatimin 3al2 on predstavlja ro7enje djeteta dok je drugim dvjema
kategorijama znak mogu.nosti braka.
Posebno sretna i posebno nesretna kombinacija jeste od % i " /etvorki poto se prva
kombinacija u Kazinskoj krajini naziva tkz. (adirli hatma 1sve najbolje2 dok se osam
/etvorki tretira kao Krni kaher tojest ve.i problemi pa /ak i smrt.=aro/ito je loe prati
li osam /etvorki i kombinacija ))) koja ukazuje na ozbiljne 3inansijske probleme ili
nemogu.nost odravanja neke veze ili braka.
6ma vie varijanti 3alanja u grah a ova je najlaka - prema njoj jedno zrno zna/i glas,
dva zrna su stope 1odlasci i dolasci2, tri zrna su loe, poput ljutnje, svadje, problema,
dok su ) zrna uvijek dobar simbol - dobitak, sre.a, radost.9ako, iza7e li u nekom
redu zbir H ! H predvi7aju se muke i enske stope na glas tojest razgovor to
upu.uje na ljubavni sastanak i sli/no.
(bjavio/la gradvista u DE:E?' print' U
;9-7;-9;;>-
,ujeverje i praznovjerice
Koliko su 4onjaci kao narod sujeverni teko je
pouzdano re.i mada se moe konstatirati da ne postoji
nacija na svijetu koja ne podlijee u nekoj mjeri tom
magijskom modusu ivljenja.:e.ina dananjeg
praznovjerja 3ragmenti su nekadanjih paganskih obreda
potisnuti ili ukomponiranih u nove religije i
odrednice.0ujeverje u sebi nosi svojevrstan kulturoloki pe/at i od njega u dananje
vrijeme najve.u korist imaju etnolozi i antropolozi kako bi doku/ili promiljanje jednog
naroda i vemena.=eosporna je /injenica da su ljudi u prolosti imali mnogo blii
kontakt sa svijetom oko sebe, bili su dio prirode i ponaali su se u tom skladu, o/ito u
prisnijoj vezi sa njenim silama.0ujeverje je donekle i pogreno shva.eno poto ono
o/ito poti/e iz kulta gatanja i najve.i dio njega ima u sebi elju da se preduhitri i
otkrije budu.nost a samim tim i sudbina.
6ako od strane visoko obrazovanih ljudi praznovjerje se tretira kao ,znak ljudske
slabosti i nedostatka karaktera, moe se slobodno konstatirati da njemu podlijeu
svih u manjoj ili ve.oj mjeri od doktora i pro3esora preko sportista i javnih li/nosti sve
do obi/nog, anonimnog naroda.6 sam =eil ;rmstrong ne dvoji se priznati kako se sa
8jeseca uspio vratiti samo zato, jer je u letjelici ,;pollo !!, imao, uz doputenje
=;0?, plianog medvjedi.a, maskotu-sre.onoca.>d /ovjeka koji se !#.$.!%#%.
godine kao prvi /ovjek iskrcao na 8jesec i po njemu hodio, malo ko da bi takvo ta
o/ekivao.
=eka od bonja/ki sujeverja+
Proliti nehotice /au vode ili 3ildan ka3e znak je predstoje.eg dobitka u novcu.
=ekad se vjerovalo da se utorkom donose najtee presude, a danas jo ivi
uvjerenje da .e se Kijamet desiti na ovaj dan.
;ko u prolje.e po prvi puta te godine vidi ivu zmiju imat .e snage i zdravlja, a
vidi li je mrtvu, nadaj se nemo.i i bolesti.
Kada se pijetlovi natpjevavaju u oku dana iarete 1predosje.aju2 smrt u okolini ili u
blaem slu/aju - promjenu vremena.
6ma li na livadama puno krtinjaka predznak je to smrti.o znak je i rano prolje.e.
Prije7e li vam patka ku.ni prag, nadajte se paketu.
<a mu bude vjeran neka mu ena na dan vjen/anja stane na veliki noni prst.
=e prosipaj prljavu vodu u akam da ne bi ograjisao.
<aju li se djeci sli/na imena bi.e ih jo.
Kad dojen/e kihne, brine majke u Kazinskoj krajini obavezno kau ,pis mace,
zdrava djeca,.
Ko pije ka3u iz okrnjene oljice udat .e seAoeniti za udovcaAudovicu.
'koliko se juhka na so3ri prilikom razvijanja guva do.i .e uskoro gosti.
Ko lie ili jede sa noa oboljet .e na srce.
0novi se nikada ne pri/aju do podne.' snovima odsanjanima izme7u podne i ikindije
ima dosta istine.
Kad ti neko salijeva strahu ili zrno treba mu dati neto novca koji se obnese tri puta
oko glave, a ako saliva sam sebi 1to je bolje2 mora dati sadaku od sebe.<o7e li
kome nauk o salijevanju strahe u snu, ne smije nikoga odbiti.
Javrana ne valja drati u ruci da ne bi opadala kosa.
:rijeme kakvo zatekne 5amazan bi.e /itave godine.4ude li suan te .e godine slabo
roditi penica.
4atu treba zapo/eti sijati onim danom u sedmici na koji je te godine ,pao, Prozuk .
Kad obla/i neto novo od odje.e uvijek obla/i prvo desnu stranu uz ?uzubilet, da u
toj odje.i ne doivi kakvu nesre.u......


(bjavio/la gradvista u DE:@J' print' U
;7-7;-9;;>-
H(va$ene arapske *vjetice*
0slamska vjerska policija u )audijskoj ,rabiji uhitila je EL7
godinju djevojicu pod optu%bom da je vjetica' objavili su u
srijedu saudijski mediji.
$koliko se za nekoga utvrdi da je HHvjeticaHH ili HHarobnjakHH u
)audijskoj ,rabiji prijeti mu smrtna kazna.
Tijelo vlasti zadu%eno za uvanje kreposti i sprjeavanje
poroka' poznato i pod nazivom vjerska policija' u
hodoasnikom gradu Mekki anga%iralo je prikrivene
istra%itelje protiv dviju 2igerijanki. 2uha :EL; i !einab :?N;
pra"ene su nakon poetne sumnje da je rije o vjeticama.
)uradnica vjerske policije zatra%ila je od navodnih vjetica da sprijee da se njezin mu%
vjena s jo jednom %enom. HH-jeticeHH su za uslugu zatra%ile ?@@@ riala :oko KD@ eura;. $ no"i
s nedjelje na ponedjeljak ,5rikanke su zapoele HHmagine obrede i zaziveHH.
-jerska policija uhvatila ih je na djelu' izjavio je njezin ravnatelj ,hmed al /hamdi' za
novine ,rab 2eSs. *odao je da su u ispitivanju priznale da su u stanju HHizazvati prekid
ljubavne veze i mukarce uiniti impotentnimaHH.
$ luci 3idda vjerska je policija nedavno uhitila i )audijca pod optu%bom da je HHarobnjakHH'
objavile su ,rab 2eSs.
(rganizacija za ljudska prava 4uman 9ights Patch trenutano se zauzima za putanje na
slobodu >aSze >alih' koja je kao HHvjeticaHH osuena na smrt. $ studenom je u 9ijadu
odrubljena glava Egip"aninu osuenom zbog HHarobnjatva' zabranjenog seksa i oskvrnu"a
#uranaHH.
(bjavio/la gradvista u DE:FJ' print' U
0i v od vidovnjaka
*udesna* +anga je 7<<?-godine pred svoju smrt predvidjela
.re$i svjetski rat za deset godina6 no6 ni ovo kao ni ve$ina njeni(
ludaki( izjava nije se6 na sre$u6 obistinilo-@oput nje6 i ve$ina
danas samozvani( Kleopatri6 +la(inja6 Mi$a6 0ada---*prorie*
tojest plai narod svojim suludim (alucinacijama-@oslije napada
na Ameriku svi su se odjednom sjetili da su ba oni to ve$
najavili5588 Ista situacija se ponovila i nakon smrti .oe
@roeskog-*+idoviti* su znali da $e pjeva poginuti58-0akon svake tragedije babe se
uznemire kao kokoke te kokodau kako su upravo one to i najavile-,amo6 eto6
zaboravile su to na vrijeme re$i-MoA mislit8

2ajpoznatiji srpski proroci .arabi$i' osamljenik Milo i sinovac mu Mitar' obojica
nepismeni' %ivjeli su u #remljima u EC. vijeku. 2jihovo najspominjanije proroanstvo tokom
rata u +osni bilo je ono kako "e )rba na kraju ostati toliko da "e svi stati pod jednu ljivu.
*ok je Milo do svojih vizija dolazio na neobjanjiv nain' Mitar je budu"nost saznavao od
strievih kasnono"nih ukazanja. $ sutini se ni jedan ni drugi nisu ba proslavili.
2jihove prognoze za razdoblje nakon 8rvog svjetskog rata su optimistine da optimistinije
ne mogu biti. $ svim izdanjima knjige Kremansko proroanstvo do ECCE. moglo se proitati
da "e Gvrijeme mira i izobilja trajati dugo- Rodi$e se mnogo koljena koja $e "ivjeti i
umrijeti u miru6 a da za rat budu doznavali samo preko mudrije( knjiga6 rijei i
raznije( prikaza- 0aa carevina B,rbija op-a-C $e ojaati i gdje se god bude ulo ime nae
svi $e nas cijeniti i voljeti-G !animljivo je da je nakon poetka rata u 4rvatskoj ovo
proroanstvo zajedno sa cijelim poglavljem 0ta nas eka naglo nestalo iz narednih izdanja
knjige.
*ok su Tarabi"i svima predvidjeli mir i blagostanje' savremeni proroci iz )rbije nisu imali
milosti. *a se ostvario samo djeli" onoga to su u razdoblju ECCD7D@@@. predvidjeli
,merikancima' 2ijemcima' Englezima ili >rancuzima' bio bi to najve"i pomor stanovnitva
ikada vien na planeti. $ crnjacima je prednjaila biva glumica i nekadanja Miss
3ugoslavije' astrolog i proroica Milja +ujanovi$' koja je vodila samo jednu od EK@ emisija
proroanskog karaktera na programima radija i televizije u )rbiji. !ajednika stvar svima
njima je bespogovorna podrka vladaju"em re%imu' kojem se proricao dug vijek trajanja.
*eda Miloje' prorok iz 8omoravlja' tako ka%e: G0emoj da narod pogreno sAvati6 alA jedini
kojA vredi od oviA to su na vlasA i od oviA to Ao$e da otmu vlasA je Miloevi$- )n je jedini
u stanju da se nosi sa avola- )n nikako ne sme da padne- Ako ga smene6 sa ,rbiju je
gotovo-G
Bijena proricanja sudbine se u jednom trenutku u )rbiji popela i na K@@ *M' to je iznosilo
pet mjesenih plata' dok je samoproklamovana kraljica :kralj; svih srbijanskih proroka i
transvestit Kleo @atra' kako joj/njemu zvanino stoji u pasou' napla"ivala i duplo.
Tridesetestogodinjak koji za sebe tvrdi da je u prolom %ivotu bio egipatska kraljica
naje"e o sebi govori u tre"em licu. !vanina savjetnica ku"e Miloevi$ je za novine izjavila
kako svakodnevno kontaktira sa Mirom i )lobom' koji ne naprave nijedan potez a da se
prethodno ne konsultuju s njom. !a sada se ne zna da li "e i stokilaica koja reklamira
:uspjeno6=; Kleo tablete za mr"avljenje' radi ovakve izjave biti pozvana u 4aag.
Bosanski iscjelitelji - ,a&ija
Blaga i tiha, lije%a, enstvena, istovremeno jaki i %rodorna.2rai nekom
tajanstvenom energijom, mudro(u, (armom...Po svemu je %osebna
ima neobino #animanje, neobino je us%je(na.Ojudi je vole.1aMija
@ajlovac i# Craanice kod )isokog duhovna je iscjeliteljka.-ajmlaa je u
&hodinskom' gradu u %osljednjih stotinu godina.-edavno je na%unila tek
tridesetu.Puna snage i elana.
1aMija radi u maloj sobici na %rvom s%ratu %orodine kue.:scjeljuje sihire,
negativnu energiju, skida crnu magiju i uroke...2a%ise ne %ravi jer to, kae, nije u
skladu sa nje#inom vjerom.Kadi u miru i be# velike halabuke.-udili su joj, veli
kule i gradove.-o, to joj, odluna je ne treba.

Poslom iscjelitelja se %oela baviti jo( krajem %ro(log vijeka.)i(e amaterski./anas
je #atr%ana %o#ivima i molbama nesretnih ljudi.1ve manje vremena ima #a
sebe.:%ak, nikada nije #aalila.Oijei %o#nate i manje %o#nate./ola#e joj 2eniani,
1arajlije i Tu#laci, 5ustrijanci i -jemci, -orveani...
?)olim raditi ne(to od ega ljudi imaju koristi, kae 1aMija stidljivo se skrivajui i#a
svoje bijele marame.$na je sastavni dio nje#ine islamske no(nje koju nikada ne
skida.
/ok je bila djevojica i sama je imala %roblema sa sihirima.:#lijeio ju je jedan
visoki hoda koji e joj kasnije %renijeti veinu svog #nanja.1aMija kae da se i
dana vrlo rado nae u dru(tvu starih visokih hoda i bula.2nanja i ivotnih
iskustava nikada na odmet.
,arakteri(e je suosjeanje sa svojim %acijentima.*esto i sama %roivljava njihove
muke.Bjenovnik #a usluge nema + %laa onoliko koliko ko moe.

?Oijeim ljude koji su #bog te(kih sihira %od stalnom de%resijom, nervo#om,
nemaju na%retka u %oslu, Mamilija im se ras%ada.Oijeim i jake glavobolje, te(ko
disanje, nesanicu, ne%lodnost, #a%ravo, u# %omo 5llaha d.(. mogu otkloniti
svako oboljenje koje je %rou#rokovao sihir, dinski udar ili crveni vjetar,
%oja(njava 1aMija.
U %oslu je odgovorna i %reci#na %a o#biljnost trai i od svojih %acijenata.,ae da
moe %omoi svakome ko je disci%liniran i odgovoran.
?-e treba mi vi(e od tri tretmana da ra#bijem i najvee sihire.5li to %odra#umijeva
da i osoba kojoj %omaem surauje sa mnom.Treba, #nai, da vodi rauna o
istoi svoje du(e, da se ne vraa starim grijesima, da isti svoje tijelo, odjeu,
kuu, da drugima ne ini i ne misli #lo, kae 1aMija.

$nima kojima %omogne, a takvih je na stotinu, na %oklon daje dove, %isane
ara%skim ili bosanskim je#ikom.Pre%oruuje da se ue %red s%avanje i nakon
buenja.To je, kae, #a(tita koja onog ko %roui uva tijekom cijelog dana ili noi.
1aMija moe lijeiti i na daljinu.,akoG 9 to je, kae, ta snaga koju dragi Bog daje
samo sretnim ljudima.Utisak je da su jo( sretniji oni nesretnici koji %rou kro#
nje#inu malu sobicu na %rvom s%ratu %orodine kue u Craanici kod )isokog.

d!inski svijet, svijet gajba, zaplovila je jako mlada.No, negativni" iskustava i
stra"a od tog svijeta nikada nije imala.#jera u $oga njezino je glavno oru!je.
%&ma dana kada se ne osje'am jakom i sna!nom.(ednostavno, osje'am da nisam
na svom terenu, da se ne mogu boriti sa zlim silama, sa tu)im problemima,
tekim priama i sudbinama.*aj dan i ne radim.(ednostavne se izmaknem od
svega.+dmaram si i vrijeme provodim u ibadetu.+tprilike, tri do etiri dana u
sedmi,i uzimam za svoju du"ovnu obnovu - ka!e na kraju .afija.
(bjavio/la gradvista u D@:DN' print' U
9;-7;-9;;>-
Bosanski iscjelitelji - Almira
U san su mi dolazili ne&i ljudi*+ili su ja&o lije"i,
o'u!eni u no-nju &oju nose %ad(ije &ada o'ilaze
o&o )ja'e*Uvije& su dolazili u "aovima, "o
dvoji#a*Imali su lije"o "od-i-anu 'adu*Govoili
su mi da .u ozdaviti, ali te& &ada "o!nem
lije.iti du/e ljude od si%ia i #ne ma/ije*

2a sebe kae da je iva samo Boijom voljom.U
ra#govoru blaga i sigurna, na ulici skoro
ne%rimjetna.8o iscjeljenja otkrila je %rije jednog desetljea.$no (to joj je na san
dola#ilo, nije odmah doivljavala o#biljno.: sama je bolovala %unih %et godina, bila
skoro ne%okretna./anas iscjeljuje sihire, negativnu energiju, isti kue i stanove
od uroka i dinskih sila.

5lmira je biv(a uiteljica rodom i# )elike ,ladu(e.Prije tri godine je sa %orodicom
doselila u sarajevsko naselje 5li%a(ino Polje, u B Ma#u.Prosvjetu je ostavila jo(
3""". godine #bog te(ke i nikad obja(njene bolesti.
?Ojekari nisu #nali (ta je u#rok mojim %roblemima.8edicinski sam bila #drava, a ja
svakim danom sve lo(ija.:mala sam na%ade e%il%sije, gu(enja, tjeskobe u
grudima, %ovremeno mi se odu#imao sluh i govor...Oijekovi nisu djelovali, bila
sam na rubu sloma ivaca, %risjea se 5lmira.
Prije %et godina doivjela je nevjerovatan san.,asnije, %oeli su se redati i# noi u
no.
?/ola#ili su mi neki ne%o#nati ljudi.Bili su jako lije%i, visoki, obueni u no(nju koju
nosu hadije kada obila#e oko ,jabe.Uvijek su dola#ili u %arovima, %o
dvojica.:mali su lije%o %od(i(anu bradu.Covorili su mi da u o#draviti, ali tek kada
%oenem lijeiti druge ljude od sihira.:s%oetka sam odbijala njihovu %onudu, ali
sam nakon nekoliko mjeseci i%ak %rihvatila.,ro# snove su me dosta toga %oduili,
%risjea se 5lmira.

,ae da je isti dan nakon obeanja ne%o#natim ljudima da e lijeiti bolesne,
%ot%uno o#dravila.:ako nikada nije #nala uiti ,uran ;itati harMove< kae da su joj
ljudi i# sna %omogli i u tome.
?,ada mi doe osoba kojoj e od kuranskog uenja biti bolje, ja u#mem 1vetu
,njigu i %onem itati ajete tako teno kao da itam latinicu.*im ta osoba ode i#
mog stana, ja vi(e ne#nam ni harMa.,uran ne#nam uiti ni onda kada mi doe
neko kome nee biti koristi od mog uenja.$bja(njenje sam traila kod mnogih
hoda.1vi su mi rekli da ne %itam mnogo i da radim kako mi je reeno.*esto
ljudima #nam ka#ati koji im medicinski lijek odgovara, ako recimo nisu sluaj #a
mene.Lednostavno, slu(am svoju intuiciju i uvijek %ogodim %ravi lijek.-edavno
sam eni %redloila skoro sto%osto uinkovitu kremu %rotiv reume.

:ako je duboko #agri#la u svijet iscjelitelja, ne lijei na daljinu.,ae da radi
iskljuivo sa ,uranom i #birkom dova.-a adresu ide samo ako je neko toliko te(ko
o%sihiren da ne moe doi do njenog stana.


/rilikom posjete is,jeliteljki Almiri bili smo svjedo,i mnogobrojnim pozivima
radoznali" $osana,a i 0er,egova,a.(edni su zakazivali termine, drugi se samo
informisali, tre'i su njeni stari pa,ijenti sa kojima je i danas u kontaktu.
3atita ku$e od d"inova i si(ira
$koliko se usred djelovanje magije na vau ku"u ini :privia;
da neto postoji u ku"i' vidi iznenadno pomicanje crnih sjenka
po zidu i slino treba da proui na au vode suru 3asin i
poprska sve zidove po ku"i.
*a bi se ku"a zatitila od d%inova' vraarskih napada i drugog
zla uzmu se etiri nova eksera' duga nekih K' L cm' i nad
svakim od njih se proui EK' EL i EN ajet sure Tarik DK
puta.!atim se eki"em zabiju u etiri ugla sobe' ku"e ili stana'
i time je zatita napravljena.$koliko u prostoriji postoje
d%inovi ne"e mo"i ostati u njoj i napustit "e je.
77777777777777777777777777777777777777777777777777
Divin si(ir
9umunjsko vraanje sa %ivom ili bolje reeno trovanje
organizma poznato je i u +osni.)a takvim aranjem vrlo
uspjeno izlaze na kraj hod%e i stravarke uenjem svetih
kuranskih molitvi.#ad je ovjek unese u sebe %iva izaziva
trovanje krvi i pucanje ili proirenje vena.2ajai tojest
najbolniji uticaj na ovjeka ima kada doe do zglobova ake i
blizu srca.
!animljivo je da ovjeku opsjednut %ivom doktor teko mo%e prona"i venu iz koje bi uzeo krv
za nalaz pa se dogaa' ako je zima' da pacijenta poalje dvadesetak minuta' oskudno
odjevenog' napolje.
iva .hoda& po ovjeku te se mo%e ukoliko doe na stopalo ili ake ono mjesto gdje je
probosti prokuhanom iglom kako bi izila van.Meutim' treba jako paziti da se ne probije
vena jer tada %iva mo%e oti"i' po rijeima hod%a' u glavu i izazvati smrt.

,lmira *. iz +iha"a bila je %rtva %ivinog sihira podmetnutog u ka5u od strane jetrve.8o
vlastitom kazivanju od njega se razboljela i prola nekoliko ve"ih bolnica.2a kraju je zavrila
u Tuzli kod poznate duhovne iscjeliteljice bulhanume Autvije +abaji".2akon to ju je pokrila
ue"i kuranske molitve pokazala joj je u posudi vode mjehuri" pun %ive.$ njemu sam vidjela
svoj lik' otkriva ,lmira.Autvija joj je zatim rekla da se nita ne brine jer "e %iva iza"i iz nje
im bude imala prvu menstruaciju.Tako je i bilo.8osljedice ovog trovanju su ostale te ,lmira i
nakon izbacivanja %ive iz sebe mora nastaviti lijeenje kod doktora kako bi joj se organizam
potpuno oporavio.
$ narodnoj praksi postoje razna vjerovanja o crnoj magiji.2avodno' ona osoba koja ima
komadi" u%eta kojim se neko objesio posjeduje mo" da pravi arolije.8rotiv %ive' mrtvake
vode' imiove ili menstrualne krvi i drugih sihira koji se unose u tijelu u narodu se koristi
takozvana kovaka voda.9ije je o onoj vodi gdje kova zagasiva vrelo gvo%e.2avodno'
pijenjem takve vode unitavaju se svi popijeni ili pojedeni sihiri.
77777777777777777777777777777777777777777777777777777777
Magina nit konca
+biaj da se djetetu ve!e ,rveni ili ,rni
koni' oko ruke potjee od *uraka a ,ilj
mu je da mlado bi'e zatiti od uroka ili
nazara./rema vjerovanju turskog naroda
,rvena i ,rna boja imaju mo' da 1upiju2 u
sebe svu zlokobnost urokljivi" oiju.

,lasina u%otreba konca u narodnom vjerovanju jeste da #a(titi novoroene
tokom %rvih etrdeset dana od uroka.Ponekad se stavlja obian komadi crvenog
konca dok je u drugim sluajevima takav koni %odvrgnut tretmanu nauavanja
ili %onavljanja i#vjesnog broja odreene molitve da bi se njegova snaga ojaala.

8udre stravarke su ovu %raksu #a(tite koncem usavr(ile i, moe se konstatirati
ra#radile, te se krenulo dalje %ro(irujui njenu mo.)e#ajui vorove na koncu
stravarka bi simbolino &ve#ala' sve du(manske ruke i oi kako ne bi mogle da
nanesu #lo.@amajlije od konca su kod bosanskih stravarki veoma %o%ularne i
cjenjene te se i#rauju na nekoliko naina.-o, metod je isti.Kadi se, naime, o
uenju odreene sure ili ajeta %ri emu se na koncu vee vor.

Naladinica Natima ,.to ini tako (to na crnom koncu naini 9" vorova.Prije nego
(to e ve#ati vor %roui 5jetul ,ursi.$vakva tehnika i#rade #a(tite %rije svega
#ahtjeva mir, koncentraciju i odreeno vrijeme.,ada #avr(i ve#ivanje vorova taj
konac omota oko komadia tisovine.Tako na%ravljena hamajlija uva nosioca od
svakog #la i sihira, moe se staviti i u auto kako bi (titila od ne#gode na
%utu.Aene ovu hamajliju, i#meu ostalog, nose i# ra#loga da budu dominantnije u
braku.

Ledna druga stravarka 2iba ,ovaevi %ri i#radi #a(titne hamajlije, koja se nosi
kao narukvica, %roui etrdeset i jednu dovu i# asnog ,urana, u# koju esto daje
i komadi tisovine.
?Tisovina je drvo #a(titnik od #la i dobro bi bilo da ga svako ima u#a se, objasnila
je jedne %rilike ova stravarka.

-a konac se ne mora uvijek uiti ne(to i# ,urana ve se na drugi nain, %o
ka#ivanju %ojedinih stravarki, moe doi do #a(tite.U#ima se dug konac kojim se
%rovue kro# eMine mejita a onda se i#vue i rasjee na %ola.Ledna %olovina se
baci u vir neke rijeke a druga svee u vor i nosi u#a se.5ko se tako na%ravi,
nosilac je siguran od svakog #la i ne%rijatelja.


Da je &od +o-nja&a ostalo dosta o!uvani% tus&i% vjeovanja o uo&u
/ovoe i nazivi &oji o'ja-njavaju azne vste uo&a0 zazo tojest &ada
ne&o du/om zavidi, ue!e iz lju'omoe, za!ud ili ue!enje z'o/
zadivljenosti ne!ijom lje"otom, imovinom, stanjem,"esje&, onda &ada
se ne&o ue&ne, naj!e-.e dijete, "a iz/u'i a"etit i om-avi*1'o/ to/a
stae nene &onstatiaju &a&o /a je ne&o nasje&2o, "esje&2o*Pose'no
o"asan je uo& zvan 3"ostil3 od &oje/ novoo4en!ad mo(e i umijeti***
(bjavio/la gradvista u D@:?F' print' U
7:-7;-9;;>-
Raskovnikom do djeteta
,ada #le osobe ele nekome da naude, onda ga ureknu da ne
moe imati %otomstvo.8nogo je branih %arova be# djece,
koji ne sumnjaju da su ba( oni rtve magije.To moe da
%otraje nekoliko godina, a kada djelovanje takvih sihira
oslabi, biolo(ki je ve kasno #a %otomstvo.2ato treba
reagovati im se %osumnja da ne(to nije uredu, #nai odmah
%rovjeriti da li se radi o magiji.
)idovita Kem#ija je sa mnogih nerotkinja us%je(no otklonila #le sihire, otkrivajui
koji su %rvi sim%tomi magije.
?,ada #drava ena odjednom osjea malaksalost, vrtoglavicu , nervo#u i e(e
glavobolje, to mogu biti %rvi #nakovi crne magije.*esto se de(ava da mlade ene
urekne neka ljubomorna osoba, %a ne mogu da imaju djece.8eutim, ima i
sluajeva kada to uradi i neko i# mladoenjine Mamilije, jer eli da rastavi %ar,
%o(to mu se mlada ne svia, %ria Kem#ija.

8jesta gdje se naje(e sihiri bacaju su vrlo skrivena, da ih rtva ne moe lako
%ronai.-erjetko se obajani #amotuljci ostavljaju u temelje kue, kako ta %orodica
nikad ne bi bila slona.1ihiri #a ne%lodnost naje(e se %rave na donjem ve(u
rtve ili se ostavljaju i#a namje(ataja koji se rijetko %omjera, kao (to su te(ki
ormani, veliki kreveti, te%isi i slino.
?Ukoliko ve( ostane da %renoi na%olju, %ostoji mogunost da dos%ije u ruke
sihirba#i koja se bavi crnom magijom.$vakvi rituali obavljaju se nou i, ukoliko se
na istom ve(u %ojavi neka mrlja ili krv, to je #nak da je %risutna crn amgija,
obja(njava Kem#ija.
2a crnomagijske rituale u%otrebljavaju se konac, igla, kosa, dijelovi odjee + oni
se naue ;baju< noui #amotani u %are najlona, ostavljaju u kui rtve.Ukoliko se
%ronau, treba ih odmah i#nijeti i# kue, s%aliti ili baciti ni# vodu.

/a bi se sihir %ot%uno skinuo neo%hodno je da to uradi neko struan.
?-e moe svako da skida sihire.8ene je toj vje(tini nauila rahmetli nena, koja je
ivjela vi(e od !"" godina, kae Kem#ija.
,ada nekoj eni otkloni #le sihire, ona joj na%ravi na%itak od raskovnika #a
%lodnost.
?-e mogu da otkrijem kako %ravim taj lijek od ove arobne biljke, jer je to
%orodina tajna.Prvo nad njim %rouim ne(to devet %uta a onda kaem nerotkinji
da ga %ije devet dana.Carantujem da e #atrudnijeti %oslije mjesec dana, tvrdi
ova vraara.
(bjavio/la gradvista u EN:EK' print' U
7:-7;-9;;>-
+idovita Beba
)idovita Beba + ovo ime je ve godinama %o#nato u svijetu
e#oterije.Cotovo da nema 1arajlije koji nije uo #a enu koja je
vratila osmijeh na lice hiljadama unesreenih ljudi.)idovita Beba ne
voli da se reklamira u medijima, njena najbolja reklama su, kako
kae, %rie koje o njoj krue.1%ecijalnost joj je skidanje crne
magije.Pomou te vje(tine, s%asila je mnoge brakove, %a i Mirme./a se #lo ne bi
vratilo, ova vidovnjakinja klijentima i#rauje s%ecijalne hamajlije.

Beba kae da je jo( kao etverogodi(nja djevojica umijela da %redvidi budue
dogaaje, a kasnije, kao djevojka, %rijateljicama je gledala #a koga e se
udati.8ogla je da vidi i smrt, ali o tome nije smjela niti eljela da govori, a i
roditelji su joj to #abranjivali.
?Pored svog dara jo( u osnovnoj (koli %oela sam da %rouavam svetu knjigu
,uran, i# koje sam nauila kako da %objedim #lo.1vojim moima mogu da
otkrijem da li je osoba %od uticajem sihira, a %otom i da ih skinem.Tek kad sam
sigurna da sam %objedila #lo, toj osobi uradim #a(titnu hamajliju, koja moe da
bude #a dui ili krai vremenski %eriod, #avisno od sluaja, obja(njava ova
1arajka i savjetuje da je ljudi koji imaju %roblema lino %osjete, a ukoliko nisu u
mogunosti da to uine, neka joj u %ismu o%i(u svoje nevolje.$bave#no neka
navedu svoj %roblem, datum roenja i ime majke.

Beba nam je otkrila da %ravi ra#ne hamajlije, #avisno od %roblema + #a linu
#a(titu, automobile, %orodino blagostanje....$ne nisu vjeite i nakon odreenog
vremenskog %erioda, neo%hodno je da se %rave nove.
?Pored ovih hamajlija, %ostoje i vjene, koje ne %ravim ja ve jedna %orodica, koja
u tome ima tradiciju dugu (est vijekova, i# grada :#mira u Turskoj.-jihova i#rada
traje 3D dana i #ahtjeva svakodnevne molitve.$bino se %ravi #a Mamiliju.$vo je
veoma mona #a(tita jer je sastavljena od tri hamajlije.#a kuu, na%redak u
ivotu i #a #a(titu na %utu, %ria Beba i na%ominje da su, #ahvaljujui ovim
#a(titama, mnogi i#bjegli brane brodolome, dobili %otomstvo, djevojke su
%rona(le suenog, a mnoge Mirme &oivjele', iako %od steajem.
,i(iri iz Bosne
4oe, ta se to desilo - zapitat .e se 5aza (odic kada
opisuje posljednjih osam godina svog ivota.6zgubila je
/ovjeka kojeg je voljela i sa kojim je stekla sve potrebno
da bi ugodno i sretno do/ekala starost i smrt.Jo uvijek u
nevjerici apu.e, s bolnim pogledom i suznim o/ima,
kako je i njena ro7ena majka kriva za njenu bol, patnju i
nesre.u.5azina pri/a je sve, samo ne obi/na.8nogi
dijelovi njenog ivota su presko/eni, nije htjela ili nije
imala dovoljno snage da pri/a o njima.9eko se miri sa
/injenicom da su njeni najblii krivi za sve.
-' (amburg smo suprug i ja otili jo osamdesetih
godina.:rijedno smo radili, kupili ku.u i obezbjedili
bezbrian ivot sebi i svojoj djeci.Pomagali smo za vrijeme agresije na 4osnu i
(ercegovinu kompletnoj naoj 3amiliji, a i nakon agresije.0tvarno nismo alili.:ratili
su nam to na najgori mogu.i na/in - ogor/eno 5aza (odi. po/inje svoju surovu
ispovijest.
8;6 J'<6
=jeni problemi po/inju prije osam godina.>dnosi sa suprugom naglo
hlade.6zbjegavali su jedno drugo bez ikakvog valjanog razloga.Zna i 5aza danas da
nije imala razloga da bjei od supruga, sva7a se sa njim, ali je neto bilo ja/e od
razuma, tvrdi.<jeca su u svemu tome najvie ispatala, upu.ivala zabrinute i tune
poglede svojim roditeljima.
-' mene se uselio i strah - neopisiv.'lazio je u svaku moju poru, izazivao napetost i
nervozu.6mala sam sve simptome ludila.:ie ne mogu sa sigurno.u pri/ati o
tome.9a sje.anja su isuvie neobjanjiva, suprostavljaju se razumu.Kako da
objasnim, a da mi neko vjeruje, da sam po ku.i vi7ala ljude niskog rasta.<a sam
pri/ala, smijala se, ali i sva7ala sa njima.9ek kada bi me djeca zabrinuto pogledala i
upitala ta se to deava vra.ala bi se u javu.Kada mi se to ponovilo vie puta,
uplakana sam nazvala majku u 4osnu.Ponavljala sam joj da ludim.>na je za sve
okrivljavala mog mua - dok pri/a lomi ruke i obara pogled.
Preplaena zbog svih deavanja i naruenog psihi/kog zdravlja odlu/ila je da posjeti
neuropsihijatra umjesto hode.8e7utim, njegove terapije nisu pomogle; i kako .e,
pita se danas nakon svega to je proivjela i iskusila na svojoj koi.
-=edugo nakon tih doga7aja rastala sam se od supruga.<jeca su me po/ela
izbjegavati, krivila su me za sve.'tjehu sam potraila u maj/inom domu u
4osni.8ajka i bra.a, za/udo, bili su sretni to sam se rastala.'vjeravali su me da taj
/ovjek nije bio za mene, jer njih nije potovao.8ene nisu sluali nego su mi glavu
punili svojim uvjerenjima.Pravadali su time svoje postupke i zlodjela za koja .u
kasnije saznati da su po/inili.
06(656 6Z 4>0=?
=akon to se poslije te posjete vratila u =jema/ku, saznala je da njenom suprugu
nije trebalo puno vremena da na7e drugu enu.<anas je sa njom prema 5azinim
rije/ima i vjen/an.>na je i dalje u trenutcima ,krize, vi7ala male ljude, za koje sada
nije bila sigurna da li su stvarnost ili halucinacija.9ada je shvatila da pomo. mora
potraiti i od duhovni iscjelitelja.Po preporuci bliske prijateljice obrela se u <oboju
kod iscjelitelja ;lje e3. (ari.a.
-=akon dvosedmi/nog lije/enja Kuranom osje.ala sam se preporo7eno.0trah,
nervoza i mali ljudi su nestali.:ratila sam se u svoju staru kou i glavu.' ordinaciji
e3endije (ari.a sam saznala i razlog mojih tegoba, ludila i raspada braka.8oja majka
je imala veliki udjel u svemu tome.>na je bila kod sihirbaza i mom suprugu pravila
sihire.;li sva negativna energija upu.ena njemu zavravala je na meni.=ekoliko puta,
saznala sam, moja majka iz 4osne pokuavala mu je u/initi zlo.Jednostavno, nisu ga
voljeli, niti eljeli vidjeti pored mene - gotovo ne/ujno i drhatvim glasom otkriva 5aza
bolnu istinu i ure.i da zavri nimalo ugodan razgovor na kraju dodaje+
-@ao mi je to se moj brak, ba zbog mojih raspao...6pak, nala sam dovoljno snage
da nastavim dalje, vrijedno radim i borim se za sebe i svoju djecu.=adam se da .e
ivot donijeti bolje dane....
5ije/ e3endije (ari.a+
Ja sam odmah u ,0vetim knjigama, vidio uzrok 5azinih tegoba i moram ista.i da je
kod nje crvena magija izazvala ludilo i veliku opsjednutost dinima, koji su upravljali
njenim ivotom posljednjih osam godina.5azne vrste sihira na ovoj porodici, pa i 5azi
pravljeni od strane prijatelja i njenih najblii.;li sve se to odraavalo ve.inom na nju-
Ja sam radio tretmane na ozdravljenju 5azinom i nikada ne bi ugrozio novu bra/nu
vezu njenog supruga i to sam objasnio 5azi.5ekao sam joj da je veliki grijeh rastaviti
nekog vjen/anog i da je to ;llahova volja.
'/e.i, skinuo sam sa nje i njenog doma $& sihira zvanih ljubavna crvena magija i
drago mi je to je danas 5aza dobro i to moe ivjeti bez straha i u 4oijoj milosti -
prokomentirao je 5azi slu/aj i e3.(ari..
Magija najdubljeg mraka - Kalo 1ado
8akistanska crna magija ili #alo 3ado spada u jednu od
najcrnji kultova aranja i obo%avanja d%inova.$ tom kultu crne
magije posebno se izdavaja vraanje )il5i ,mal utemeljeno na
komuniciranju sa d%inovima i ejtanima i tra%enju usluga od
njih.*a bi ih dozvao i pokorio arobnjak mora biti prljav a sam
obred se radi na nekom jako neistom' smrdljivom mjestu.Mto
je vie arobnjak prljav i zaudara to "e njegova magija biti jaa
i mo"nija.

Takoer' u sebe mora unijeti neiste materije pa zato objeduje svinjetinu' mrtve gutere ali i
svoj izmet.#roz to cijelo vrijeme on recituje molitve i bajanja prizivanja d%inova.1im osjeti
da je uspio u %eljenom tojest privukao pa%nju d%inskog svijeta izdaje naredbe duhovima
prema kome trebaju po"i i ta "e raditi sa tom osobom.2a takav nain arobnjak mo%e nauditi
osobi koja se nalazi od njega stotinama kilometara' baciti na nju ini bolesti' ludila'
opsjednutosti.2atjerati je da uradi neke stvari koje nikada zdrave pameti ne bi uinila.

*%inovi za takve nevjerovatne stvari oekuju od arobnjaka %rtve pa im on mora u odreenim
intervalima prinositi %rtve u krvi' posebno %ivotinje crne boje.(ni se njome hrane i
jaaju.Takav savez izmeu arobnjaka i duhova je neraskidiv i iz njega se ne mo%e
iza"i.$koliko bi to neki arobnjak i pokuao d%inovi bi mu od %ivota doslovno napravili
pakao.To se mo%e desiti i u sluajevima da arobnjak ne ispuni neku odreenu %elju iskazanu
od d%inskog svijeta.

2jihova muenja su krajnje okrutna i provode se na oba nivoa < na 5izikom i psihikom.$
jednom momentu "e osjetiti sna%an pritisak u glavi od kojeg mo%e vrlo lako umrijeti.2aravno'
to je zadnja opcija' poto d%inovima arobnjak koristi vie %iv nego mrtav.
77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777
U estim oblicima aranja sve to je potrebno jeste ime majke i oca rtve.U nekim drugim,
samo datum roenja.Zato se takvi podaci trebaju uvati.Sa tako uraenim sihirima arobnjak
moe preuzeti kontrolu uma svoje rtve i podiniti je svojoj volji.
'"in izlazi na lijevu nogu

9eporteri W-ijestiH na egzorcistikoj seansi u d%amiji u -ladnama kod 8odgorice

8ie: (livera Aaki"
(bred istjerivanja avola poeo je molitvom. 2akon toga su ljudi u d%amiji u selu -ladne'
nadomak 8odgorice' stali u dva reda. $ prvom je bilo desetak mukaraca' u drugom
petnaestak %ena i jedno dijete u naruju majke.
7 !atvorite oi i ne otvarajte ih dok vam ih ja ne otvorim ili vas povuem za palac.
#oncentriite se na rijei koje vam govorim. Te rijei mogu kod vas izazvati glavobolju'
muninu' bol u kimi' lupanje srca' gubljenje ravnote%e... Molite se +ogu da vam pomogne'
iskreno' iz srca 7 rekao je na poetku obreda tridesetogodinji >erid (rahovac' jedini ovjek u
Brnoj /ori koji tvrdi da uspjeno lijei ljude koje su napali ejtani' d%ini i sihiri.
2akon toga' podijelio je %enama pekire da pokriju glavu dok su mukarci i djeak ostali
gologlavi.
Mladi ejh govori molitve iz #urGana na arapskom i neprestano eta izmeu ljudi. 2ekima od
njih zagleda u oi podi%i"i im kapke tek toliko Gda otkrije d%ine u tijeluG.
2akon desetak minuta
molitva reaguje na jednog
mladi"a. 8oinje ote%ano
da die' tresu mu se ruke i
nekontrolisano pokre"e
glavu. ) vremena na
vrijeme otme mu se glasan
uzdah i krik. Mladi" pada
na pod' tijelo mu se
trza. Mejh poziva avola da
izae iz njegovog tijela i
as apu"e' as glasno
govori u mladi"evo uho:
G0zai' ne mo%e nas
prevariti. 2apusti to tijelo.
Mo%e iza"i milom ili
silomG 7 govori on dok se
tijelo na podu bolno izvija.
Mladi" di%e lijevu nogu i
nekoliko puta njom sna%no
udara u pod.
7 0zai kroz lijevu nogu
7 ejh jo jednom poziva
neasivog.
(voj nadrealnoj sceni prisustvovali su reporeteri G-ijestiG poetkom prole nedjelje.
)totine ljudi' svih vjera i godina starosti' posjeti mjeseno mladoga ejha. (n tvrdi da
nedjeljno mo%e izlijeiti njih dvadesetak.
(rahovac je pro5esor islamske teologije. *iplomirao je na najstarijem i najpoznatijem
univerzitetu G,l ,zharuG u #airu' na odsjeku za erijatsko pravo. $poredo je pohaao i oblast
lijeenja #urGanom' diplomirao pred najpoznatijim lijenicima iz arapskih zemalja i dobio
titulu ejha.
7 #od oboljenja koje prouzrokuju d%ini' ejtani ili sihire' odnosno magija' ljudi su prinueni
da pomo" tra%e na nekim drugim mjestima. #onkretno' kod mene se prijavio veliki broj onih
kojima' na%alost' nijesam mogao iza"i u susret jer je nemogu"e da ih primim u tako velikom
broju 7 ka%e (rahovac.
(n objanjava da d%ini ulaze u tijela ljudi i imaju mo" da uzrokuju sva postoje"a medicinska
oboljenja. (ni se' ka%e' zapravo kriju iza tih oboljenja tako da je savremena medicina
nemo"na.
7 $ ve"ini sluajeva za pomo" mi se obra"aju ljudi zbog uginu"a ploda u materici' odnosno
pobaaja' raznih poreme"aja kod novoroenadi' steriliteta kod %ena ili impotencije kod
mukaraca' epilepsije' leukemije' titne %lijezde' kancera i mnogih drugih slinih oboljenja
Kur*an lijei sve
7 )vaki ovjek u sebi ima ejtana.
)vi oni koji imaju problema' bez
obzira da li se radilo ejtanu' d%inu
nevjerniku ili sihiru' odnosno'
magiji' uroku i da ne nabrajam sve
ostale podvrste koje spadaju pod ove
nazive' uzvieni +og je spustio lijek
u #urGan za sve ove vrste' tako da ta
sveta knjiga omogu"ava izljeenje.
$koliko su osobu opsjednuli d%ini ili
sihr' onda je mogu"nost ponovnog
oboljenja ve"a. ,li ukoliko poslua
nae savjete i udalji se od svih onih
poroka i 5aktora koji bi mogli
ponovo uticati na njegovo oboljenje'
bi"e trajno zati"ena. 7 tvrdi
(rahovac.
(n je prije pet godina objavio knjigu
G0zlijei se rukom #urGana i sunetaG'
a video7snimci obreda lijeenja idu
iz ruke u ruku i van granica +alkana.
kod kojih su ljekari ostali nemo"ni. )ve ove
bolesti' u skoro sto odsto sluajeva' izazivaju
d%ini 7 tvrdi (rahovac.
(n objanjava da' kao to meu ljudima postoje
dobri i loi' odnosno' vjernici i nevjernici'
takoe je' ka%e' uzvieni +og i meu d%inima
sproveo istu
kategorizaciju.
7 !bog toga imamo dobre d%ine' koji su u stanju
da pomognu dobrim ljudima' vjernicima' ali
imamo i najve"i broj d%ina nevjernika ili loih
d%ina koji utiu na izazivanje odreenih patnji i
boli kod ljudi. !li d%ini poma%u zlim ljudima'
zbog toga to zli ljudi' da bi nekome nanijeli
tetu' patnju' oboljenje' nesre"u' izazvali
ubistvo i tome slino' moraju za sprovoenje
istog ina da zatra%e pomo" od d%ina
nevjernika. *a bi dobili njihovu pomo"' oni
sami moraju uiniti stepen irka 7 odnosno
nevjerstva. )vaki njihov potez mora biti ne
samo svjestan' ve" mora biti koncentrisan i
po%rtvovan na injenje tih velikih grijeha i
prestupa bez kojih ne bi mogli pridobiti njihovu
pomo". !namo za sluaj' najvie kod %ena' koje
ujutro prije svitanja ili navee' odlaze na groblja
pa svlae odje"u sa sebe' legnu na grob ljudi koji su na ovom svijetu u%ivali neku od titula. 2a
taj nain one pridobijaju pomo" d%ina nevjernika' a njih najvie ima na tim mjestima jer tu
ekaju svoj plijen. (ne dozvoljavaju d%inima ulazak u njih da bi ih oni seksualno
iskori"avali' a za uzvrat im d%ini pru%aju odreene usluge 7 objanjava (rahovac i dodaje da
postoje i druge metode za pridobijanje d%ina.
7 9adi se o sihirbazima ili maioniarima koji se usamljuju u neku tamniju prostoriju'
preporuuje se da im to bude prostorija koja u sebi sadr%i odreenih neisti' na primjer tala.
Tu zapali vatru' uzme tamjan grdnog mirisa i izgovara odreene talismane sa namjerom da
prizove d%ine nevjernike. Tada tom sihirbazu odnosno arobnjaku' dolazi voa tog plemena'
odnosno' d%ina nevjernika. 2aravno' ne dolazi u njegovom prirodnom obliku' odnosno' liku
jer je obinom ovjeku zabranjeno vidjeti d%ina. To su mogli samo bo%ji poslanici. ) obzirom
da je +og stvorio ta stvorenja objavio je i nain' odnosno' metod izljeenja' a jo bolje
preventivnog djelovanja ili zatite. +o%iji miljenik i poslanik Muhamed je rekao da +og nije
ostavio nijednu bolest za koju nije ostavio i lijeka 7 objasnio je eih i naglasio da se procedura
lijeenja #urGanom razlikuje od procedure i metode onih koji u toku jednog dana mogu
primiti preko F@ ljudi.
7 To lijeenje se svodi na samo par minuta za svakog od tih klijenata. 2ijedan ljekar ne mo%e
za to vrijeme da da dijagnozu o neijem stanju. (ni ih' u stvari' primaju samo na dva minuta
zato to oni ne %ele da se suoe sa problemima koji ti ljudi imaju. $koliko bi se zadr%ali du%e
postoji mogu"nost da d%ini' odnosno sihir sa oboljelog pree na njega. (ni se ne prihvataju
ovog metoda lijeenja' jer je to veoma teko. !nam mnoge moje kolege sa studija u #airu koji
su sa mnom pohaali tu oblast da su lijee"i druge sami oboljeli' najve"i broj je obolio zbog
toga to su nespremni uli u boj sa d%inima nevjernicima' ejtanima... 3a se njih ne bojim i
uvijek ih pobijedim 7 ka%e ovaj mladi".
3li du(ovi stradaju i od vatre
0stjerivanje neastivog traje oko F@ minuta'
a kako ka%e (rahovac' Gbo%ije rijei
pogaaju d%ine kao strijeleG. #ada ne %ele
da napuste tijelo' %rtve koriste se metode
spaljivanja zlih duhova.
7 )paljivanje d%ina unutar tijela posti%e se
molitvama' #urGanski citati stvaraju vatru
oko njega. 2akon to se povrati iz transa'
pacijent i sam osje"a tragove spaljivanja
koji su se zbili unutar njegovog tijela.
(sje"a ak i miris' koji izlazi mokrenjem
ili izmetom. +itno je re"i da se d%in mo%e i
udaviti. #ao to u medicini postoje
posebne terapije za razliite bolesti'
postoje i posebne metode za unitenje
d%ina. 8rije nego to se d%in ubije mora se
od njega zatra%iti da postane vjernik. 2a
taj nain bo%ija milost se sputa na njega' a
od njega se tra%i da izae iz tijela 7 pria
(rahovac.
(n ka%e da d%ini ine paralelni' nevidljivi
svijet' i da u njihovo postojanje ne treba
sumnjati.
Tog dana' u d%amiji' ljudi su se borili protiv neastivog. $ bo%ijem hramu' u kojem je zbog
jakog nevremena u Malesiji nestalo struje' nedostajao je samo avo' da svojim ru%nim likom
potvrdi svoje postojanje.
#ejzi$/ prvo kod ljekara6 pa kod (od"e
9eis 0slamske vjerske zajednice u Brnoj /ori e5endija 9i5at
>ejzi" objasnio je G-ijestimaG da' prema islamskom
vjerovanju' postoje nevidljiva bi"a d%ini iz' takozvanog'
paralelnog svijeta' koja napadaju ljudsko tijelo. (n je
objasnio da se hod%e u d%amijama bave vjerskim obredima
njihovog istjerivanja' ali je' ipak' preporuio svima onima
koji osje"aju slabosti' 5izike ili psihike prirode' da pomo"
prvo zatra%e od ljekara.
7 *%ini su nevidljiva bi"a' koja se javljaju u razliitim
oblicima djelovanja i mo"ni su da ispunjavaju razne' nekad'
teke zadatke' koje ljudska bi"a ne mogu da dosegnu. $
0slamu je priznato njihovo postojanje' ali se ispituje i odnos
tih bi"a sa ljudima 7 kazao je on' istiu"i da prema
islamskom vjerovanju postoje dva svijeta 7 nevidljivi i
ovozemaljski' vidljivi.
$prkos lijeenju pomo"u dova' >ejzi" preporuuje svima'
koji osje"aju slabosti' da prvo zatra%e strunu medicinsku
pomo".
7 0slam priznaje medicinu kao nauku i Muslimani su kroz
istoriju dali velik doprinos njenom razvoju. $koliko se
poslije svih medicinskih pretraga primijeti da nema
olakanja' onda treba tra%iti pomo" hod%a' koji su edukovani
za iscelivanje' odnosno' istjerivanje d%ini 7 naglasio je
>ejzi".
8oglavar 0slamske vjerske zajednice upozorio je da postoji
mnogo zloupotreba' odnosno' ljudi koji se bez osnova bave
ovim poslom i zarauju na tuoj nevolji.
7 2agasi"u' osobama koje obavljaju takve obrede'
prevashodno treba da bude cilj pomaganje drugim ljudima.
2a%alost' u posljednje vrijeme ima mnogo zloupotreba ljudi'
koji nemaju ni osnovno islamsko obrazovanje' a napla"uju
tuu nevolju 7 istakao je on.
>ejzi" je objasnio da su uticajima d%ina Gpodlo%ne osobe
koje se nalaze na granici bola i tuge ili sre"eG.
#ao odbrambeni mehanizam i oru%je protiv d%ina' >ejzi" je
naveo duhovnu i 5iziku isto"u' koju propovijeda islam' kao
i izbjegavanje negativnih misli' u kojima je velika
koncentracija loih d%ina.
3.Muminovi"
)nimka egzorcistike seanse uva%enog ejha mo%e se pogledat na:
http+AABBB.Coutube.comABatchDvECFu5BlC!"?6
#alanje u gra( B#asulGa &aliC

Praksa 3alanja u grah u 4osni je vrlo stara i ovakav na/in
proricanja donijeli su 9urci.5ije/ 3al ili slutnja arapska je
rije/ uz koju se nadovezuje i 3al a/mak - gatanje.Po
narodnoj predaji u grah je 3alala i sama hazreti Gatima i
to vrlo uspjeno.8e7utim, jednog dana iznenada je u
ku.u banuo 4oji Poslanik 8uhamed, ba u trenutku dok
je ona razgrnula grah jednoj svojoj prijateljici.' strahu i
panici uspjela je polovinu graha skriti pod skut haljine dok je ostalo ostalo pa se
stoga kae da je svako 3alanje ,pola istina a pola la,.9o potvr7uju i tadanje
8uhamedove rije/i k.erki na vi7eni prizor ,=ekad ti bilo, nekad ti i ne bilo-,.>sobe
koje gledaju u grah u narodu se nazivaju 3aladije i 3aladince 13alci kadin2 i me7u
njima je oduvijek bilo onih koja je mo. predvi7anja budu.ih doga7aja bila
3ascinantna.
0ama ,bacanje graha, vri se uz pomo. )! bijelog zrna i po mogu.nosti na nekoj
crvenoj krpi.Prije nego to ga namjeni na osobu kojoj .e 3alati, 3aladinca da grah da
ova osoba promijea rukom ,za 0uncem, dodaju.i neto novca ,jer ne valja na
prazno gledati-,.>nda hrpu od )! zrna preuzima 3aladinca i namjenjuje je u sebi, uz
4ismilet, na ime osobe pozivaju.i se na mo. hazreti Gatime.Potom grah razdijeli na
tri manje hrpe i od svake oduzima po /etiri zrna.>d ostatka po/inje redati grah ispred
sebe u tri linije ili reda+
! H I
) * #
$ " %
Prvi red 1!, H, I2 naziva se Povrina ali i >dak to zna/i da je samo u njemu
dozvoljeno pomjeranje zrna.<rugi red se naziva 0redina ili >gnjite a tre.i
Prag.ijeva strana kombinacije tojest !, ), $ naziva se ensko a desna I, #, % muko
dok je red H, *, ", simbol ku.e.
Jrah se baca tri puta - prvo bacanje je za prolost, drugo za sadanjost a tre.e za
budu.nost.Za iskusnu 3aladincu prvo bacanje predstavlja djetinjstvo, drugo sredinu
ivota dok ono tre.e, koje se naziva najvanijim i ,sudbinskim, predstavlja kasnija
razdoblja ne/ijeg ivota.Poput ovog, grah se baca za tri tipa osoba+ djevojka, ena,
udovica ili momak, oenjen ili udovac.=a primjer, udatoj ili oenjenoj osobi ukoliko
iza7e 3al-kuran 1ili Gatimin 3al2 on predstavlja ro7enje djeteta dok je drugim dvjema
kategorijama znak mogu.nosti braka.
Posebno sretna i posebno nesretna kombinacija jeste od % i " /etvorki poto se prva
kombinacija u Kazinskoj krajini naziva tkz. (adirli hatma 1sve najbolje2 dok se osam
/etvorki tretira kao Krni kaher tojest ve.i problemi pa /ak i smrt.=aro/ito je loe prati
li osam /etvorki i kombinacija ))) koja ukazuje na ozbiljne 3inansijske probleme ili
nemogu.nost odravanja neke veze ili braka.
6ma vie varijanti 3alanja u grah a ova je najlaka - prema njoj jedno zrno zna/i glas,
dva zrna su stope 1odlasci i dolasci2, tri zrna su loe, poput ljutnje, svadje, problema,
dok su ) zrna uvijek dobar simbol - dobitak, sre.a, radost.9ako, iza7e li u nekom
redu zbir H ! H predvi7aju se muke i enske stope na glas tojest razgovor to
upu.uje na ljubavni sastanak i sli/no.
H(va$ene arapske *vjetice*
0slamska vjerska policija u )audijskoj ,rabiji uhitila je EL7
godinju djevojicu pod optu%bom da je vjetica' objavili su u
srijedu saudijski mediji.
$koliko se za nekoga utvrdi da je HHvjeticaHH ili HHarobnjakHH u
)audijskoj ,rabiji prijeti mu smrtna kazna.
Tijelo vlasti zadu%eno za uvanje kreposti i sprjeavanje
poroka' poznato i pod nazivom vjerska policija' u
hodoasnikom gradu Mekki anga%iralo je prikrivene
istra%itelje protiv dviju 2igerijanki. 2uha :EL; i !einab :?N;
pra"ene su nakon poetne sumnje da je rije o vjeticama.
)uradnica vjerske policije zatra%ila je od navodnih vjetica da sprijee da se njezin mu%
vjena s jo jednom %enom. HH-jeticeHH su za uslugu zatra%ile ?@@@ riala :oko KD@ eura;. $ no"i
s nedjelje na ponedjeljak ,5rikanke su zapoele HHmagine obrede i zaziveHH.
-jerska policija uhvatila ih je na djelu' izjavio je njezin ravnatelj ,hmed al /hamdi' za
novine ,rab 2eSs. *odao je da su u ispitivanju priznale da su u stanju HHizazvati prekid
ljubavne veze i mukarce uiniti impotentnimaHH.
$ luci 3idda vjerska je policija nedavno uhitila i )audijca pod optu%bom da je HHarobnjakHH'
objavile su ,rab 2eSs.
(rganizacija za ljudska prava 4uman 9ights Patch trenutano se zauzima za putanje na
slobodu >aSze >alih' koja je kao HHvjeticaHH osuena na smrt. $ studenom je u 9ijadu
odrubljena glava Egip"aninu osuenom zbog HHarobnjatva' zabranjenog seksa i oskvrnu"a
#uranaHH.
77777777777777777777
,re$a uz blagoslov Kurana
Koena Beograanka, sa skoro aristokratskim
%orodinim %edigreom, -atalija 9.;H4<, svojom udajom
#a novosadskog %oljo%rivrednika Lovana %rije (est
godina, (okirala je mnoge.-jena %orodica, rodbina i
%rijatelji bili su #ateeni njenom odlukom.5 njoj je bilo
svejedno (ta oni misle, samo je eljela bit sa njim.

$ti(la sam u %osjetu svojoj %rijateljici u -ovi 1ad, srela
ga, #aljubila se i odluila ostati sa njim.Bila je to ljubav
na %rvi %ogled, a moja udaja, i#a#vala je kontraver#e i
nevieni (ok u %orodici i meu rodbinom i
%rijateljima.Bilo je oekivano da se udam #a nekog bogatijeg a ne #a obinog
stoara.:%ak, be# imalo %redrasuda u%ustila sam se u svoju linu avanturu i do
dana dana(njeg nisam se %okajala + %ria -atalija.

:%ak, njenu sreu %rijetila je da %okvari nemogunost da #atrudni.Boljelo ju je (to
svom voljenom su%rugu ne moe %odariti nasljednika, a jo( vi(e su je boljeli
%rijekorni %ogledi Lovanovih roditelja.
Ti si gradska dama.-amjerno ne eli( da #atrudni(.-ee( da imamo nasljednike +
govorili su mi.

To naravno nije bilo tano.La jednostavno nisam us%jevala ostati u drugom
stanju.$ni to nisu ra#umijeli.*ula sam i#a lea %riu Lovanove tetke kako sam
jalovu(a, kako sam moda imala gomilu abortusa i buran ivot i (ta sve ne, %a ne
mogu #atrudnijeti.1vaku njihovu rije sam o%lakivala danima.1ve sam to i#drala
#ahvaljujui Lovanovoj nesebinoj ljubavi i %odr(ci.$n je uvijek bio u# mene.

/ogovorili smo i %rvi #ajedniki odla#ak doktoru.-a(i nala#i su bili uredni.-ikakvih
anomalija, bili smo savr(eno #dravi oboje.To mi je tee %alo nego da su mi rekli
da imam kakvu bolest + %risjea se, ne tako davno %roivljenih muka i %atnji
-atalija.

U ra#oarenju je -atalija %rovela %unih %et godina braka, a %oetkom (este
godine, na %o#iv stare %rijateljice sa Makulteta, #ajedno sa su%rugom #a%utila se u
Bosnu.$dluila je da %otrai %omo alternativaca.
?:ako sam obi(la skoro cijeli svijet, bila je to moja %rva %osjeta Bosni.$dsjeli smo
kod %rijateljice koja je bila skoro do u tanine u%o#nata sa mojom situacijom.-a
njen %rijedlog %osjetila sam tu#lansku iscjeliteljicu 5minu 8inelu.

?8ora( #nati da je samo Bog taj koji stvara i daje ivot, kao i sve ostalo oko
nas.5ko njegova elja bude da ti %ostane( majka, to e( i %ostati, a ja u ti samo
oistiti %ut + bile su rijei kojima je 5mina 8inela davala nadu nesretnoj
eni.-akon devet #avr(enih seansi i uenja i# ,urana, -atalija se smirenija sa
su%rugom vratila u -ovi 1ad.

?:mala sam %redosjeaj da e sve biti uredu, jer sam %rimjetila neke reakcije #a
vrijeme odranih seansi.5mina 8inela mi je rekla da je kod mene rije o crnoj
magiji koju je ona us%je(no otklonila.U to sam se naravno uvjerila devet mjeseci
%oslije, kad sam rodila #dravog i %redivnog djeaia.8islim da u (iroj okolini
nema %onosnije i sretnije majke od mene.1u%rug i ja %laniramo imati jo( djece.U
Tu#li smo stekli doivotnog %rijatelja + %resretna je -atalija.


5mina 8inela se bavi.
Bioenergija, uenje i lijeenje ,uranom, %ronalaenje sihira tes%ihom, otklanjanje
svih vrsta crne magije, i#rada hamajlija ;line, kune, %orodine<.
(bjavio/la gradvista u D@:@D' print' U
9E-;<-9;;>-
.ajanstvene nauke
1imja se kod Turaka na#iva vje(tina kojom se moe
%a%ir, skrojen u obliku novca, da %retvori u vrijedeu
valutu.To se, navodno, %ostie itanjem odreenih
molitvi i bajanjem %o naroitim
rece%tima.$vu tajanstvenu nauku su, %rema %redaji,
najvi(e usavr(ili indijci.*itavi tomovi knjiga su na%isani
na ara%skom je#iku o ovoj vje(tini.
$ tome kako se %retvara %a%ir u novac u jednom
starom turskom ruko%isu stoji
?/a ti kaem udne i neobine stvari kako se i#vode.Ti e( se #auditi./a u#me(
ak bednos ulja i od mravi jaja.To %omje(ati sa onim uljem, %a tako %omje(ano
staviti u bocu.Po tom %okroj %a%ir u obliku novca %a i taj %a%ir stavi u bocu i #a
tim da tri %uta %roita( ovaj a#imet.$dmah e se onaj %a%ir %retvoriti u novac.
Kijei koje %ri tom treba i#govarati jesu slijedee.
?9j , ej , marmalu, me#ra, meratle, eklei, eklu, gjelmes, mermerkun,
merme#.)allah, )allah0
(bjavio/la gradvista u EF:F?' print' U
9:-;<-9;;>-
Iuplja (amajlija
Tiha, blaga, povuea u !vo" !vi"e#$Z%ai e&o'
#a"a!#veo' ee%gi"o'$Ipa&, #oli&o !a(a )a
u&la"a i a""ae *%e 'agi"e$L"u)i "o" )ola+e !a
!vih !#%aa, i oa pu#u"e a !ve
!#%ae$I!*"eliva"e' po'o-u &%i!#ala poela !e
bavi#i ./0/$ go)ie$1e-i -e )a "e uei*a
po&o"e #e#e Ae, po+a#e !a%a"ev!&e
p%o%oi*e$U+ po'o- "e+iih &%i!#ala i 2upl"e ha'a"li"e 2#o "o" "e !a ha)(a
)oio )oio ha)(i"a Sule"'a i+ Vi!o&og$

:scjeliteljka 8uni %omou kristala lijei nesanicu, glavobolju, muninu, nervo#u,
strah, na%ade %anike, stre%nju...-jima moe jo( i dijagnosticirati oboljenje, be#
nala#a i ljekarskih %regleda.=u%ljom hamajlijom skida crnu magiju.
?@amajlija mi je dar od hadije 1ulejmana i# )isokog.Po#navali smo se %reko
njegove nevjeste jo( od %rije rata.*esto sam od njega ku%ovala mlijeko.,ada je
%oslije rata oti(ao na ,jabu, donio mi je (u%lju hamajliju.2aduio me je da njome
lijeim ljude + kae 8uni.

Tri %rovlaenja kro# (u%lju hamajliju (tite od svih uroka.:me (u%lja hamajlija je
dobila jer je u krugu %o ijim su obodima is%isani harMovi i drugi #nakovi %o%ut
oiju i ruku.$naj ko eli da ga hamajlija (titi, mora se tri %uta %rovui kro#
nju.Postoje %redanja koja kau da su (u%lju hamajliju %rije mnogo godina koristila
istonjaka %lemena kada su neko od mu(ke djece eljeli %ri%remiti #a budue
ratnike.@amajlija navodno (titi od svih uroka.

Ojudi joj dola#e sa ra#liitim %roblemima.8nogima %omogne.$ne kojima ne moe
%omoi, ne eli lagati.$tvoreno im kae da idu dalje.Kadi i# ljubavi, a ne #bog
novca.
?Ojudi su bolesni.8nogo0-ikada kao danas nije bilo crne magije05 i stres je kriv #a
mnoge %robleme.Ojudi ga se moraju oslobaati ako sebi misle dobro + kae
ogorena.

U svojoj %raksi, kae, dosta koristi tibetansku i kinesku medicinu.Pobornik je
uenja ,urana, ali ne vjeruje u sihire.Po njoj je rije o nagomilanoj negativnoj
energiji koja se skida (u%ljom hamajlijom.

(bjavio/la gradvista u DD:@J' print' U
99-;<-9;;>-
Bosanske stravarke i svijet estrade
Posnula %vats&a "jeva!i#a s&omni% /lasovni%
mo/u.nosti, $eveina, o'ela se iznenada "o!et&om
se"tem'a &od "oznate tavni!&e stava&e 5eime
Me%i.*Godine iza nje o'ilje(ene o'javljivanjem njeno/
"ono uad&a, na desetine neus"je-ni% veza i emo#ionalne
"aznine te vidni% "oslovni% neus"je%a /unuli su ovu "jeva!i#u u
svojevsnu "si%i!&u &izu iz &oje se nije mo/la ot/nuti*$"as je "ota(ila
u 'osans&oj altenativoj medi#ini*

Serima 8ehi, mje(tanima -ovog Travnika, ali i (iroj okolini, je %o#nata kao jedna
od najus%je(nijih i naj%o#natijih osoba #a salijevanje
strave.$samdesetetverogodi(nja nana %orijeklom i# Teslia, od %rije rata
nastanjena u -ovom Travniku, mnogima je svojom vjerom i umijeem salijevanja
straha %omogla.Po#nato je da se Serima ne voli %ojavljivati u javnosti, medije
i#bjegava, #ato njen rad i umijee %odobro su skriveni is%od misterio#nog vela.

1everinina %ojava kod ove stravarke i#a#vala je buru komentara mje(tana.: dok
-ovotravniani nagaaju i dodaju detalje 1evine %osjete njihovom gradu, 5lma
B., ija je sestra veoma bliska sa stravarkom Serimom, tvrdi da je njena sestra
bila svjedokom %jevaicinih tretmana.
?1estra me je toga dana na#vala sva ushiena.Ponavljala je.bila sam sa
1everinom, bila sam sa 1everinom...:ako je udata i o#biljna ena %ona(ala se kao
tinejderica.Poslije sam u ra#govoru sa njom sa#nala da je 1everina dola#ila kod
Serime da bi joj salila strahu.1a njom su bile i njene dvije %rijateljice.Serima u
%oetku nije #nala o kome se radi.-auena na brojne %osjete bogatih i siroma(nih
nana se br#o bacila na %osao...

$d 5lme i njene sestre sa#nali smo da 1eve mui nesanica.U nekoliko navrata je
%osjeivala iscjelitelje u @rvatskoj i Bi@.-avodno, du(a joj je bolna.,ako je veliki
emotivac i iskrena u kontaktima sa ljudima, te(ko joj %adaju i#daje na estradi,
medijski %ritisci u susjednoj @rvatskoj i u%orno rovanje %o njenom %rivatnom
ivotu.

1everina je odluila Serimu %onovo %osjetiti.$vog %uta je rekla da e doi sa
majkom koju more slini %roblemi kao i nju.
(bjavio/la gradvista u DE:@L' print' U
7>-;<-9;;>-
i$enje ku$e od si(ira i zla
U ritualima skidanja sihira sa ovjeka ne treba
#aboraviti da je %ored &i(enja' od #la neke osobe
%otrebno to isto uiniti i sa njegovomTnje#inom kuom
ili stanom.-aime, nee biti dovoljnog uinka ako se
oba %ravila ne is%o(tuju./akako, %rskanje doma
nauenom vodom eMikasno je i %re%oruljivo i #a
i(enje %rostorija koje ne moraju biti %od uticajem
crne magije veim nekim drugim negativnim energijama %o%ut odlaska
neugodnog gosta.

U Mla(u i#vorske vode %otrebno je %rouiti 3! %ut suru Lasin te svaki %ut nakon
i#govaranja %uhnuti u nju.$sim i#vorske vode %re%oruljivo je u#eti ki(nicu koja
se saku%ila u onim %rilikama kada je ki(a %adala etvrtkom uvee tojest uoi
%etka.Lednom mjeseno, osim ku%atila i #ahoda, dovoljno je %o%rskati %rostorije
%o kui, o(kove, ali %ritom %a#iti da voda ne %ada na %od ve samo na #idove.U
tom moe %omoi (%ricanje.
(bjavio/la gradvista u E@:@E' print' U
7:-;<-9;;>-
%ijeenje klina
U bo(njakoj magijskoj %raksi i dan?danas se ouvao
obred lijeenja klinia ;vrsta vodene kile< kojima su
se bavili kako %ojedini mu(karci tako i ene.$
kliniima se u narodu kae da ih dobiju mu(ka djeca
ako ena u vrijeme trudnoe u jednoj ruci %onese drva
a u drugoj vode ili nosi odjednom vodu u dva
suda.)jeruje se, %osebno u okolini Bihaa, da se dobiju
ako majka u vrijeme trudnoe ku%i %o drvljaniku ;gdje
se cje%aju drva< kline kojima je otac cije%ao drva.

,linia ili klina ima od &etiri ruke' a maniMestiraju se oteklim mo(njama dok
dijete svoje tegobe iska#uje %laom, nervo#om nesanicom...Lavljaju se kod
novoroene mu(ke djece do godinu dana starosti.U ,aknju ivi /ervi( @usagi
koji se lijeenjem ove tegobe bavi ve decenijama.

8udrost lijeenja nije nikakva tajna, ali samo odabrane osobe to mogu da
rade.'/ijete se %oloi na s%uvu i s%usti se na %od.-ogice mu se %odignu toliko
da mu budu slobodne mo(nice.La onda #aokruim %etom oko bebinih testisa tri
%uta i lagano kucnem u njih.To %onovim tri %uta i onda ostavim roditelje da
obuku bebu.8eutim, %rilikom i#laska i# sobe, ne smijem da se okrenem, a nije
dobro ni da im kaem da dou %onovo, da ne bi time urekao svoj rad', otkriva
@usagi.$bja(njava da roditeljima na %olasku stisne ruku i %o#dravi ih sa
&/ovienja i sretno'.
/ervi( iskreno %ria o svom nainu lijeenja, na%ominjui da nije svaki tretman
us%je(an.U tom sluaju, %otrebno ga je %onoviti.

2a %ola vijeka, koliko lijei klinie, kro# @usagievu kuu %ro(lo je oko tisuu
mali(ana.8nogi su, #ahvaljujui njegovim tretmanima, i#bjegli o%eraciju.:ako ima
dva sina i dvije kerke, ne moe da im %renese umijee koje %osjeduje.8eutim,
uo je da u susjednom selu ivi mladi kome je otac %oginuo %rije nego (to se
rodio, %a %lanira da njemu %onudi da naui ovu vje(tinu i tako od #aborava
sauva metodu starog narodnog lijeenja.

(bjavio/la gradvista u E?:@D' print' U
7:-;<-9;;>-
Arapska magija - nagaza
Lo( u drevnim s%isima i knjigama %ominje se %ojam &naga#a',
kao u#rok #la #bog kojeg su i carstva %ro%adala.1edam dana
%rije odluujue bitke carski magovi i#vodili su none rituale na
bojnom %olju i ostavljali naga#e.-e%rijateljska vojska bila bi bre
%oraena, sa manje truda, a vojnici su %adali &kao sno%lje', jer
noge nisu mogle da ih dre.

: narodi Balkana veoma dobro #naju #a #lo koje naga# nosi sa
sobom, %a je i dan?danas obiaj da se raskrsnica ne %rela#i na sredini.-aime, na
tom mjestu naje(e se %ravi ovo #lo.
/uhovni iscjelitelj i# Tu#le hoda 2ijad eM.8ajdani otkriva tajne ove magije, kao i
naine na koje ona moe da se skine.$n naga# na#iva i slije%om magijom jer,
kako veli, ne bira rtve, to mogu biti ak i bebe i starije osobe.Pravljenje naga#a,
naje(e od crnomagija(a, %oruuju osobe koje ele da se doko%aju neije
imovine ;nasljedstvo %reko smrti<, da se osvete ili da rasture obitelj.Us%je(ni ljudi
takoer su esto na udaru ove magije, koju najvi(e %oruuje konkurencija ili
ljubomorni susjed.-aga# se ostavlja na ra#na mjesta, kod ula#nih vrata dvori(ta,
is%red %raga, na %ut kojim rtva %rola#i, bilo %je(ice ili autom.

9Mendija 8ajdani u%o#orava da ova magija uo%e nije naivna i da osoba, im
osjeti sim%tome, %o%ut nemoi u nogama, glavobolje ili nervo#e, treba da se
obrati duhovnom iscjelitelju #a %omo.:ako mnogi misle da naga# moe da se
skine &%reko noi', eMendija tvrdi da je #a ovaj tretman %otrebno od !Q do 4Q
dana.:stie da uvijek %rvo stradaju noge, jer %reko njih #lo ula#i u tijelo.U %oetku
se samo osjea tromost, #atim #globovi %onu da otiu i na kraju moe da doe
do %ot%une %arali#e donjih ekstremiteta.$vu %ojavu obino %rate i nesnosne
glavobolje, #atim jaka nervo#a koja moe da i#a#ove %oremeaje u radu eluca,
kao i %ojavu %aninog straha, de%resije, %a i u nekim sluajevima moe da doe i
do nervnog sloma.

$soba koja eli da nekom nanese #lo naga# %oruuje tako (to
crnomagija(uTsihirba#u dostavi sve %odatke koje #na o rtvi i ono (to je najbitnije
+ kuda se kree.Tada sihirba#, %omou ivotinjske krvi, urina, kostiju, dlaka ili
%rljave vode, %ravi naga#.*im osoba %ree %reko mjesta gdje je #ako%an naga#,
njome ovladaju mrane sile.:skusan hoda, #ahvaljujui svom #nanju i tajnama
#a%isanim u svetim knjigama, us%je(no moe da otkloni #lo sa ovjeka.1matra se
da je lak(e skinuti ovu magiju sa one osobe koja je sluajno %re(la %reko naga#a ,
nego sa onih kojima je striktno namjenjena.1kidanje naga# se obino radi u vi(e
navrata, a na %rvom tretmanu hoda ui molitve i# 1vete knjige, te tako %sihiki
smiruje osobu.-akon toga %ostu%kom &otvaranja #vije#de' otkriva mjesto gdje je
#ako%an naga#, odla#i tamo i uni(tava ga %omou molitvi i odreeni rituala.To
mjesto okadi #a%isima i %o%rska &nauenom' vodom koju kasnije #ajedno sa
medom daje nesretnoj osobi da %o%ije.Artva odmah osjeti %obolj(anje.)raaju joj
se volja i snaga #a ivotom./a se #lo ne bi vratilo, hoda daje i #a(titnu hamajliju
koju %ravi %osebno #a svaku osobu.
(bjavio/la gradvista u ED:FD' print' U
;<-;<-9;;>-
0azar boncugu - perla protiv uroka
,od Turaka novoroene se ne i#nosi i# kue %rvih 4"
dana.,ad neko doe da ga vidi ima dosta Mra#a koje se
tom %rilikom i#govaraju + da dugo ivi, sa sreom, da
%oraste u# oca i majku i slino.:nae, samo roenje je
sretan dogaaj mada se kod Turaka roendan ;dogum
gunu< ne slavi niti obiljeava.
Postoje ra#ne %oslovice %o%ut &/a dijete uini da se
dimnjak neke kue dimi'.:ako je mu(karac glava
%orodice, ena je i#u#etno %o(tovana kao nositeljica
ivota.
8ada su djeca sama %o sebi boiji blagoslov velika je
elja, i%ak, da se rodi mu(ko dijete a u cilju toga se
i#govaraju mnogobrojne bajalice i %rate vjerovanja.Tako trudnica i#bjegava da
jede ne(to ljuto jer u %rotivnom nee roditi sina.
,oliko Turci vole djecu najbolje doka#uje nadasve lije% i %lemenit %ra#nik Socuk
Bajram ;/jeiji Bajram< koji se obiljeava 3H.a%rila.Utemeljio ga je otac turske
moderne nacije 5taturk.
-aj%o#natija djeija hamajlija koju nosi skoro svako tursko dijete na#iva se na#ar
boncugu ili %lavo oko, staklo.-a#ar boncugu kai se i u auto, i#nad vrata, oko
ruke, u uredu...,oliko je cjenjeno kao originalan turski brend najbolje doka#uju
%re%une trnice gdje se svaki dan nude turistima.-o, i nacionalna aviokom%anija
na svojim avionima ima oslikan simbol %lavog oka (to je samo jo( jedan u ni#u
doka#a koliko ovaj narod cijeni svoju ba(tinu.
(bjavio/la gradvista u EL:@J' print' U
;F-;<-9;;>-
0azar dova
=azar duasi je nezaobilazna dova koja se izgovara u obredu
salivanju olova kod 9uraka.>na ima mo. da neutralie svaku
pogubnost urokljivih o/iju i smatra se vrlo djelotvornom.
Bismillhirrahmnirrahm bismillhi azm-i- ni edd-il birri
m allah kne habese hbisn min hacerin ybisin ve
ihbin kbisin. Allahmme inn radedt ayn-el ini aleyhi ve
al men ehabb-en-nsi ileyhi ve f keyedih ve kilyetih lahmn
rakkun ve azmn dakkun fm leh yelku ferci-il basara hel
ter min ftrin smmerci-il basara kerrateyni yenkalib ileyk-el
basaru hsian ve hve hasr ve in yekdllezne kefer
leyzlikneke biebsrihim lemm semi-uz- zikra ve yeklne
inneh lemecnnn ve m hve ill zikrun lillemne l havle vel kuvvete ill billh-il aliyy-il
azmi L ilhe illallh hsn men kle-h dehale hsn ve men dehale hsn emine min azb.
!adaka raslullahi sallallah tel aleyhi ve selleme.
>sim lije/enja uroka salivanjem olova, u praksi je i ova metoda+ oko ure/enog se, u visini grudi, pro7e
sa akom soli govore.i ,;llah i3alar versin,, puu.i u njega.0ol se nakon obreda baci niz potok ili na
raskr.e.
(bjavio/la gradvista u @J:?K' print' U
;=-;<-9;;>-
.urski sanovnik BtabirnameC
1anjati bijelo na sebi, odjeu, dobro je.
5ko se danju ogrije(i( od nekog ovjeka, nou e(
sanjati da leti(.
1anjati crvenu odjeu. drugi vas smatraju egoistom,
uta odjea. hastalik ili bolest.
1anjati crnu boju. br# glasThaber, #elena boja. enja, elja.
1anjati da si %oljubio djevojku. dobit e( glas koji e te naljutiti.
1anjati da %oljubi( djeaka. %rimit e( tajni glas.
U snu vidjeti mladia. na%redak i srea.
1anjati lije%u djevojku. %ovoljan san.
1tarica vesela u snu. otvorie vam se nove %oslovne mogunosti, runa starica.
bit e( sav konMu#an i u #brci naredni dana.
1anjati gataru u dlan. i#gubit e( %rosca #bog rijei.
Ptica u snu + glas na javi.
Coluba sanjati simbol je %rijatelja ili ljubavnika.
2ec u snu uka#uje na lak(e %ovrede.
1imboli ne%rijatelja u snu su o%aka #mija, #ubati %as ili lisica.....
(bjavio/la gradvista u @C:FK' print' U
;E-;<-9;;>-
Kurun dokme J salivanje olova
U Turskoj na#ar ili urok lijei se, i#meu ostalog i strah, salivanjem
olova ili u krajnjem sluaju voska %a se sa sigurno(u
moe utvrditi otkud %otjee %o#nato bo(njako salivanje
straveTstrahe.$va metoda anuliranja kem go#a ili urokljivih oiju i
danas je jako ras%rostranjena u %raksi turskog naroda.
Ureenom se to%i komadi olova na eravici ognji(ta i u meuvremenu %roue se
sure :hlas, NalaU i -as.2atim se salijeva u %osudu sa vodom tojest %ostu%ak je
gotovo identian salivanju strahe.8eutim, #a ra#liku od bosanskog %ravila da se
ureeni %okrije crvenom kr%om kod Turaka je u %itanju obino (arena
tkanina.$cakli kadin ili stravarka u ruci dri veliku te%siju i u njoj jednu manju sa
vodom, oko male te%sije stavi se no, soli i komad kruha.Poneki iscjelitelji okrue
(ta%om oko bolesnika inei krug.Prvo olovo se saliva nad glavom, drugo nad
stomakom i tree i#nad nogu.
)odom se ureeni umije u# basmu.',em go# atlasin, na#ar eden %atlasin', a
ostatak, voda i olovo, %ros%u se na etiri strane svijeta.

U strahu od na#ara

Tri %uta %ljunuti %rotiv #log %ogleda i tuih #li misli i namjera koje on nosi u sebi
jako je ra(iren turski obiaj.U# %omo o(trice noa ili maka#a anadolski Turci
na%rave krug i#govarajui &tu' kao svojevrstan utuk tom #lu.Takoer, oni
smatraju da grki ribari imaju urokljive oi a anadolijanski cigani?%a#ardije %are
od %rvog mesa koje %rodaju to jutro tri %uta, %o malo, %o%ljuckaju, kao mjeru od
uroka.
-e#aobila#an obiaj je i kaenje ureenog kada se br#o i#govara.

PV#erliksin havasin
@er dertlere devasin
5k gW#, kara gW#,
8avi gW#, ela gW#
@angisi na#ar etmiXse
$nlarin na#arini bo#P

(bjavio/la gradvista u EJ:DK' print' U
;9-;<-9;;>-
#al za "elju
U turskim Malanjima vrlo esto se susree u%otreba
sure :hlas, %o%ut onda kada se baca tes%ih, ili baca
grah i slino.Takva su Malanja vrlo jednostavna i
utemeljena na sistemu br#og davanja odgovora, da ili
ne, te odgonetavanju is%unjenja ili neis%unjenja elje,
%o%ut ovog.

Ledna #a drugom na%i(e se nekoliko taaka u tri reda i
%ri svakom redu se %roita sura :hlas.$d tih taaka
valja odbiti i# svakog reda %o 6.5ko se dobije na taj
nain ostatak !, #nai.uskoro e ti se elja is%uniti, obradovat e( se.
?ostatak 3, #nai. odustati od elje ili imati str%ljenja,
?ostatak H, #nai. be# muke nee( us%jeti, %a#i (ta %ria(,
?ostatak 4, #nai. silom ne ide, ostavi %rirodnom toku is%unjenje,
?ostatak Q, #nai. uskoro e ti se elja is%uniti, srea, dobro e biti,
?ostatak I, #nai. dobrotom e ti se elja is%uniti,
?ostatak D, #nai. uskoro e ti se elja is%uniti,
?ostatak 6, #nai. korisno je %oeti, elja e se is%uniti.
#alanje u &ild"an
Turkinje su od davnina %o#nate kao vrsne Maladinice,
%osebno kada je rije o gatanju u kaMeni to# ;kahve
Mali< i bacanje graha ;bakla Mali<.)i(e nego oito je da
se u vrijeme turskih osvajanja Balkana taj #animljivi
nain gatanja %renio i na na(e %odruje i tu #aivio.
:nteresantno je s%omenuti da je vi(e od %olovine
magijskih vjerovanja ukorijenjeni u balkansku tradiciju
dola#i i# turskih i#vora, %osebno ona u vjerovanju u na#ar ili urok te sihireTarolije
i bajanja.

2a jedno Malanje u Mildan %otrebno je %oslije is%ijanja kaMe odrediti jasan nijet ili
namjeru.2atim se tanjuri stavi na Mildan, okrene, %rotrese u krug i ostavi da se
ocijedi i osu(i.
/rei Mildan u ruci;#a dr(ku<, simboli se tumae sa lijeve strane na desnu, u
krug.$vo su neki od njih.
! ? neko te voli
3 ? bolest
H ? us%jeh
Q ? ogovaraju te
I ? su%runik
D ? kuna srea i blagodet
9?u%o#nat e( novu osobuTljubav
<rvo 1;LaM2 + %o%ularni ste u dru(tvu ili okolini.
,atanac ;kilit< + #a%reka
2astava ;BaFrak< ? %objeda
Bor ;Bam< ? %are, #adovoljstvo
8otika ;Ba%a< ? dobit e( %osao
*eki ;cekic< ? bit e( ljut
Podmornica ;/eni#alti< ? %ritajeni %osao, skrivene stvari
Pruga ;/emirFolu< ? %utovanje
Beba ;Bebek< ? neka novina
Nes ? us%et e( se, na%redovati
Usna ;/udak< ? br# glas, ljubit e( se
8u(karac ;9rkek< ? voljena osoba
,i(obran ;1emsiFe< +nevolja
Cu(ter ;,ertenkele< ? brbljiva, %odmukla osoba
)ulkan ;Yanardag< ljutnja, bijes
Toak ;Tekerlik< + avantura
Tabut + velika alost
Prst ;Parmak< ? %anja, ovaj #nak u%o#orava na o%re#
=e(ir ;1a%ka< + ast, slava, kom%liment
$ruje ;1ilah< + ras%rava
1tolica ;1andalFe< + us%jeh, na%redovanje
5uto ;$tomobil< + %utovanje
Pismo ;8ektu%< dobar glas
1vijea ;8um< + enja
8aka#e ;8akas< + us%jeh, ostvarenje elje
,utija ;,utu< + us%jeh, radost
Kaketa ;Nu#e< ? briga #bog jednog ukuana
8lin ;/egirmen< + la
Ka(lje ;Batal< + blagostanje, bogastvo
/e#va ;Be#ve< + briga
)jenac ;Belenk< + doivjet e( us%jeh
/jetelina ;Yonca< + ljubav, srea
,amilica ;Pa%atFa< + ljubav na %omolu
,esten ;,estane< + sekirancija
Tre(nja ;,ira#< + sretan glas
,aranMil ;,aranMil< + velika ljubav
Kua ;Cul< + romantika
=ljiva ;9rik< + i#daja
Labuka ;9lma< + dobar glas
Bvijet ;Bicek< + ljubav
/unja ;5Fva< + bolest
@obotnica ;5hta%ot< + ra#ni %oslovi
,onj ;5t< + velikodu(nost, %lemenit karakter
8edvjed ;5Fi< + na dnu Mildana + velika radost
Kiba ;Balik< + nestabilna Minansijska situacija
Pentagon ;Besgen< + stabilnost i srea u ivotu
Oinija ;Bi#gi< + duga linija.dug i sretan ivot
,rug ;/aire< + okruen si %o#itivnim osobama, ist krug + dijete
9li%sa ;$val< + su%runik
Trokut ;Ucgen< + i#nenadan us%jeh, ostvarenje
1lova ;@arMOerin< 5 + %objedit e( svog du(manina, B + mo, %revlast, / + (teta,
gubitak, @ + su%runik, P + la, 1 + novo %o#nanstvo, )? baksu#luk, 9 ? grinja
savjesti...
2ub ;/is< + nemir, nes%okoj
-ovanik ;Bu#dan< ? %are, blagostanje
Kuka ;9l< + ilu#ije i ra#oaranje
,rokodil ;Timsah< + lo( glas
Koda ;OeFlek< + %utovanje
Caleb ;8arti< + dobar haber
8ajmun ;8aFmun< + ne vjeruj %artneru
)ol ;$ku#< + radost, obilje, dobar ivot
Patka ;$rdek< + vjeran %artner ili %rijatelj
2ec ;Tavsan< + kukaviluk
2mija ;Yilan< + i#daja, %revara
/elMin ;Yunus< + dobra namjera, iskrenost
AiraMa ;2uraMa< + %rekid ve#e
Ptica ;,us< ? sudbina, glas, dobre vijesti.Ptica u gnije#du ? osnavat e( obitelj
/jevojka ;,i#< + iskrena, duboka ljubav
8ladi ;Cenc adam< + ra#vod braka, raskid.....



(bjavio/la gradvista u @L:FJ' print' U
9?-;>-9;;>-
'"inski napad
5llah je dinima kao i ljudima dao slobodu u# o%omenu da
e odgovarati %red njim #a svoja #lodjela.:ako im nije
%odario Mi#iki oblik kao ljudskom rodu, njihov ivotni vijek
daleko je dui od ovjekovog, %reko hiljadu godina.2bog
toga i %o%ulacija im je daleko vea od na(e %a se moe
govoriti o milijardama %ri%adnika dinskog svijeta.:ako
nevidljivi imaju s%osobnost u#imanja ra#nih oblika %a tako i onog
ljudskog.8eutim, tada ih odaju crvene oi.

2bog duine ivotnog vijeka dini imaju ogromno #nanje o %ro(losti kao i
s%osobnost tele%ortacije.-aime, u samo jedan tr%taj oka mogu obii cijelu
#emaljsku kuglu.

:ako se dinski i ljudski svijet meusobno %re%lie i %roima oni su %o obiaju
distancirani, vjerovatno #ato (to su #au#eti svojim ivotima u kojima ive %o%ut
svih nas + ene se, udavaju, raaju djecu, svaaju se, mire, grade...i ratuju.U
dinskom svijetu rat je svakodnevna %ojava bilo da se radi o onim Mamilijarnim,
%lemenskim ili velikim %ohodima.Pouda, %ohle%a, ljubomora, elja #a vla(u
samo su neki ra#lo#i stalne nesloge meu njima.

,ada su is%rovocirani nekim ljudskim gestama i radnjama ili i# iste obijesti %la(e
ljude %rika#ivanjem u je#ivim oblicima ili kao duh %reminule osobe.,ada na%adnu
ovjeka najoitiji #nak takve reakcije su snovi, #a%ravo, none more.Prvo ula#e u
%odruje mo#ga kako bi i# njega %aralisali cijelo tijelo.U svojoj #loj nakani
%oku(avaju ugu(iti ovjeka u toku s%avanja a kad se us%ije trgnuti i# sna, tog
ko(mara, ne moe se %omaknuti niti i#ustiti ni jednu rije.

2na se desiti da tad u %omo %ritekne neki dobri din musliman i otjera
na%adae, %osebno ako mu je ovjek i ne #najui uinio neko dobro djelo.

U toku na%ada ovjek obino sanjava me#arja, mrtvace ili velike crne #mije,
krilata udovi(ta koja ga na%adaju.2mija je #a%ravo esto sam din 5mrad a
krilata udovi(ta din :Mrit koji je %o svojoj %rirodi krilat.U%ravo #bog ovog, ovjek
koji je na%adnut treba #nati duhovnom iscjelitelju is%riati snove koje sanjava
kako bi ovaj lak(e mogao odrediti dijagno#u tojest molitve.

,orisni savjeti o #a(titi.

?-ikad ne treba mokriti na drvee jer su stabla esto dinske kue.
?$bave#no i#govorite dovu %rije ulaska u Zc, moe se desiti da se u njemu
#atekne din i ukoliko se ovjek %omokri na njega on e ga na%astiTobu#eti.
?Prouiti (to e(e 5jetul ,ursiju kao najbolji nain #a(tite i (tita.
(bjavio/la gradvista u DE:?L' print' U
9=-;>-9;;>-
@od milo$u Mokkaila BMu4akkilaC
,ao (to je ve na%isano u %ro(lom %ostu o 8okkailima, oni
su uvari kuranskih harMova.$na osoba koja esto ui ,urEan
%ostaje miljenik 8okkaila te im oni redovito %omau u
svakodnevnom ivotu.-aj%o#natiji sluajevi takvih
%omaganja %o#nati su kro# stalno %onavljanje ajeta al?,ursi,
kada ovjek biva s%a(en od velikih o#ljeda ili nesrea.

Blagotvornu mo 8okkaila najvi(e u ara%skim #emljama
koriste 5amili ili duhovni iscjelitelji.8etoda je mnogo ali su
uglavnom sve sline.5amil is%red omaijaneTo%sjednute osobe %ostavi dijete,
koje jo( nije dostiglo %ubertet, te #atim %ri#iva 8okkaila da ue u njega.,ada se
to dogodi 8okkail kro# dijete, njegov glas, #a%ovijeda dinu da i#ie i# bolesnika.

/ijete #bog svoje istote i be#grije(nosti moe vidjeti 8okkaila te je #ato kro#
njega najlak(a komunikacija.5amil %ita dijete, koje dri #atvorene oi, i o ostalim
stvarima koje ga #animaju + ko je ukrao ne(to, gdje je sakriven sihir, kako lijeiti
nekog...obraajui se cijelo vrijeme 8okkailu.

,oliko je to udesno stanje, moe se ak %ove#ati i sa jednom vrstom astralne
%rojekcije, najbolje ka#uju brojna #a%isana svjedoanstva.,ro# taj Mascinantni
obred dijete moe %osjetiti i ,abu, dodirnuti njen #id kao i osjetiti miris tog
%odruja./ok dri #atvorene oi dijete %utuje cijelim svijetom, od mjesta do
mjesta, a ako %oeli moe se u#dii i meu #vije#de, u svemir.
(bjavio/la gradvista u E?:DJ' print' U
9=-;>-9;;>-
Hrokljive oi6 ejtan

1vako od nas moe urei ali i %asti %od uticaj urokljivih
oiju, kro# hvaljenje neeg ili ljubomoru.1im%tomi su
i#nenadne bolesti i umor.U sluaju dojenadi sim%tomi
su najvi(e i#raeni kro# neumorni %la.Potrebno je
#nati da sim%tomi od na%ada urokljivog oka variraju
od osobe do osobe, na %rimjer, kod djevojke to moe
biti %ojaano o%adanje kose i slino.Ponekad #le oi mogu biti toliko jake da
i#a#ovu smrt.Urei se moe sve + kuni ljubimci, kua, automobil....

!a testiranje da li je neko pod uticajem urokljivih oiju ili ureen potrebno je uzeti au svje%e
vode i nad njom prouiti salavat na Muhameda te puhnuti u nju.$koliko' kada je popijete'
osjetite u grlu sladak okus budite sigurni da ste ureeni.
Mejtanski uticaj:

,ada je osoba %ogoena (ejtanskim uticajem onda osjea %onekad te(ku bol u
tijelu, bolove u %rsima, bli#u srca, glavobolju ili kontinuiranu bol u %olovici glave,
ima kronine %roljeve, de%resiju ili na%etost, bolove u %redjelu genitalija,
nekontrolisan tem%erament i slino./a biste bili %ot%uno sigurni da li se radi o
(ejtanskom uticaju na%ravite ovaj jednostavni test.

U#mite a(u svjee vode i nad njom %rouite ajat al?,ursi %a onda %uhnite u
vodu.2atim %o%ijte vodu i ako osjetite u ustima sladak okus %od (ejtanskim ste
uticajem.

(bjavio/la gradvista u @J:FE' print' U
9=-;>-9;;>-
)tkrivanje si(ira
Prije i#voenja ovih testova trebate imati %ovjerenja u
5llaha da e vam dati %otreban odgovor.Potreban je i
jasan nijet tojest namjere #a onaj test koji ete raditi.


Prvi test + #a otkrivanje sihira.

U#mite dvije a(e svjee vode u %rvu ete %rouiti sure :hlas, NalaU i -as i onda
%uhnuti u vodu.U drugu neete uiti ni(ta, ona vam je %otrebna kako bi lak(e
u%oredili okuse.1ada %o%ijte a(u vode nad kojom ste uili s%omenute molitve +
ukoliko osjetite u grlu o%or okus, blago kisel ili ne(to slino kada vaete vaku
onda ste %od uticajem neije magije.5ko se ne osjeti ni(ta, onda nemate
nikakavog negativnog uticaja na sebi.

,lasini sim%tomi koje osjea osoba %od magijskim uticajem su slijedei.osjeaj
i#gubljenosti, bolovi u %redjelu srca, gubitak %amenja, bolesti be# ikakvog
ra#loga, %roblemi na %oslu ili braku, gubitak kose, umor i kada se ni(ta te(ko ne
radi, i#nenadni krah u %oslovanju, gubitak seksualne s%osobnosti, gubitak
interesa #a (kolovanje, nemogunost skla%anja braka i slino.
(bjavio/la gradvista u @J:DC' print' U
9E-;>-9;;>-
.est za otkrivanje magijeJzla
$vo je jednostavan test #a otkrivanje crne magije i
%risutnosti dina u ovjeku..U ovu MotograMiju %otrebno
je gledati nekih deset sekundi i u tom meuvremenu
%rouiti =ehadet.9(edu en la ilahe illellah ve e(hedu
enne 8uhammeden abduhu ve resuluhu, te %onoviti
Bismillah 3! %ut.;Bismillah hir Kahman nir Kahim<
$naj ko u nju gleda, uei (ehadet i bismillu, i %ri tom
nema nikakvih reakcija smatra se da nije %od nikakvim negativnim uticajem.-o
ukoliko se osjeti neki nemir, %ojaana tem%eratura u tijelu, glavobolja i slino
rije je o uticaju neijeg #la na vas.

,ako uni(titi sihire.
Postoje ra#ni naini da se %oni(ti ili neutrali#ira uinak crnomagijskog #a%isa,
crnih niti, smotuljaka, grobljanske #emlje i slinog.Pri uni(tavanju naenih sihira
treba biti vrlo o%re#an.-eki sihiri imaju dodjeljenje dine da ih (tite dok drugi
svoju aktivaciju dobivaju tek kada se %ronau tojest %omjere.

/a bi se %ravilno %oni(tila neka magija treba uraditi slijedee.
?u#eti abdest
?%rouiti sure :hlas, NalaU, -as i ,aMirun te ajet al ,ursi
?neki #a%isi su #a(tieni voskom ili Molijom %a se to mora skinuti sa njih
?%ronaene sihireT#a%ise stavite u %lastinu ili staklenu #djelu i #alijte ih
kuhinjskim octom.Tako #alivene ostavite ih 34 sata a slijedeeg dana sav sadraj
i# %osude %rolijte ni# rijeku ili %otok.

(bjavio/la gradvista u EK:@L' print' U
99-;>-9;;>-
.ajne arapske magije
/a u%utite nekom tele%atski #ahtjev da vas %osjeti
trebate ovo uiniti + dok vi#uali#irate lik osobe koju
elite da vas %osjeti i#govorite ovo.
'>a nisF sFaFaathieni Faghuushuuna lahuu Za
FaEmaluuna amalan duuna daalika, Za kun?naa
lahum haaMi#hien'.
$vu molitvu %onoviti tano !""" %uta, nakon svakih sto %onavljanja rei.
Yaa khuddaama haadihil + aaFatisF + sFarieMah, jiEMie mitsaalie Za shuuratie
ilaFaa n.n ;ime osobe< Za muruuhu jedan Fajie?anie'.

/a dobijete odgovor u snu na svoje %itanje %rije s%avanja treba %rouiti ovo tri
%uta.
5llahumma rabba :brahima Zamuusaa Zarabba ishaaUa ZaFaEguuba ZaEiisaa
tauraati Libraaiila Zamiikaaaila Za israaMiila Za i#raaiila Zamuna##ilat tauraati
>al injiili Za##abuuri ZalMurUaanil Ea#hiimi ariini Mii manaamii ma taraa lii Miihil
khaira Zalmasarraati nabba?aniFal aliimul khabiir.
-akon toga %onavljati &La 5liimu, La ,habiiru' sve dok se ne utone u san.


(bjavio/la gradvista u DD:?K' print' U
99-;>-9;;>-
@rizivanje d"inova
Postoje mnogi naini %ri#ivanja i %odinjavanja
dinova u svrhu bacanja ini.)eina njih se u svojoj
osnovi slui metodama 1ilMi 5mal + vrsta crne magije
utemeljenoj na u%otrebi kostiju mrtvaca, krvlju
ivotinja, ra#nim neistoama i slino.
2a ra#liku od takvog oblika %ri#ivanja %ostoje i blae
varijante, be# kontakta sa neistim stvarima i
rtvovanjem, ali u istoj mjeri o%asnim.Be# ob#ira kako
to neka magijska knjiga htjela %rika#ati be#a#lenim i
sigurnim ni jedno %ri#ivanje nevidljivih bia nije takvo.Treba naglasiti da oni ne
vole takve kontakte sa ljudima i vrlo su #lo%amtivi.-a kraju obave#no e %oku(ati
ovjeku nanijeti #lo ili ovladati sa njim.

1vi ti obredi %onavljaju se tokom 4" dana u# kori(tenje ra#nih Za#eeMsa i naUsh
talismata.-eki od njih ne trae isrtavanje hisara ili maginog kruga ve samo
%onavljanje odreenog ajeta, dove ili Boijeg imena.
Trudna ena nikako ne bi smjela vr(iti %ri#ivanje a one koje to nisu moraju biti
iste, %okrivene glave i be# laka na noktima.Prije nego (to se #a%one obred
%otrebno je nekoliko dana biti na vegetarijanskoj %rehrani, be# mesa i mlijenih
%roi#voda, ve jesti samo voe i kuhanu riu.Bitna je i sama odjea koja mora biti
bijele boje./akako, %ri#iva mora biti istog srca i u osnovi takav obred initi
samo kako bi %omogao drugim ljudima, recimo, u traenju lijeka.Ukoliko %ri#vani
8ukhals osjeti da se ritual vr(i i# sebinih %obuda, bit e jako ljut i svoj bijes e
iskaliti na %ri#ivau.

,ako bi is%unjavali ovjekove #ahtjeve %ri#ivaju se ra#ni dini + 8ukhal koji imaju
mo da otkriju :lm Oadunni ili tajno #nanje, Pari koji su vrlo br#i ili njihova %rince#a
1hah Pari, njene sluge ,amal Pari i Lamal Pari i drugi..U samom ra#govoru sa
njima ovjek se mora odnositi sa %o(tovanjem.1oba #a obred mora biti %ot%uno
%ra#na, be# slika, i is%unjena mirisom tamjana.Pri#ivanje se vr(i jasnim tonom
glasa i be# #astajkivanja.
Ka#ne vrste dinova.

8aridi se smatraju najstarijim i najmonijim dinima.Po#naju vi(e od deset vrsta
magija.Pove#ani su sa elementom vode.

5Mriti ili :rMiti se veu u# element vatra.$ni su #lonamjerni, odmetniki dini koje
moe %ri#vati samo iskusan %raktiar.:rMiti %o#naju 9 vrsta magija.

=ejtani s%adaju takoer u dine, oni su laljivi, lukavi i licemjerni te treba
i#bjegavati svaki kontakt sa njima.=ejtani %o#naju D vrsta magija.

Lanni se smatraju najmlaim od svih dinova, %a su tako i najmanje
o%asniTmoni.Po#naju Q vrsta magija.

Chuli su vrlo #li dinovi, vam%iri, ije je mjesto boravka groblje.Pove#ani su sa
crnom magijom i %ojavljuju se samo tokom noi.

(bjavio/la gradvista u E?:FJ' print' U
97-;>-9;;>-
Mu4akkil
/ini su duhovna bia stvorena od be#dimne vatre
;%lamiaka vatre< hiljadu godina %rije stvaranja %rvog
ovjeka.$ni ive slino ljudima + jedu, %iju, ra#mnoavaju se,
imaju svoje %rohtjeve i %otrebe.8eu njima kao i meu
ljudima ima i dobrih i lo(i, ima ih vjernika svih vjera koje
%ostoje na svijetu ali i nevjernika./inovi se %red ljudskim
oima %ojavljuju u liku ovjeka ;crna Migura< ali nisu rjetka
%ojavljivanja u obliku %tice, #mije, (kor%ije, goluba, gu(tera, %sa, make.-ekad
%ak dinovi se %ojavljuju i u liku odreenih, %o#nati nam, osoba.

,ada su dini ugroeni tojest kada se tako osjeaju oni %rela#e u na%ad i to se
na#iva dinski udar.-jihovi na%adi su strahoviti i %o br#ini i sna#i.-aje(e
%osljedice su %adavica, odu#etost %ojedini dijelova tijela, nekad i cijelog, runi
snovi, none more, halucinacija...

)a&o se za-tititi

Posebno osjetljivo vrijeme kada je najlak(e doi u kontakt sa njima jeste ak(am ili
suton dana.1toga treba i#bjegavati %rolijevanje vode na%olje, %osebno %rljave ili
vrele, ne treba %rola#iti is%od drvea a ako se ve mora obave#no %rouiti 5jetul?
,ursiju.)eliku gre(ku ine i oni koji nou gase vatru vodom tojest %olijevaju vrui
%e%eo./e(ava se da dini sjede na njemu te ih takav %ostu%ak ra#bjesni %a su u
stanju istog trena na%asti ovjeka.

U sluajevima kada din ili vi(e njih #a%osjedne neiju kuu treba %etkom %rouiti
sedam %uta 9#an u svaki kutak kue i oni e je morati na%ustiti.Posebno jaku
#a(titu od nevidljivog svijeta a time i magije ini davanje sadake ili
milostinje.Takoer, vrlo je korisno nahraniti 4" osoba, %odijeliti 4" obroka, kako bi
se svako #lo udaljilo.


Do'i i zli

8uZakil su %osebna vrsta duhovnih bia koja mogu biti od nura + svjetlosti i naari
tojest vatre.8uZakkili koji su od nura uvari su kuranskih ajeta %a tako Bismilla
ima dva 8uZakkila, sura :hlas tri i tako dalje.2a ra#liku od dina 8uZakkil se ne
moe %odiniti i kontrolisati ali se #ato mogu moliti da dou i %omognu.$ni su ti
koji %omau u :stihari da ovjek dobije odgovor na %itanje koje ga mui.
8uZakkil stvoren od vatre s%ada u dinsku vrstu i ne smatra se
dobrim.-ajo%asniji od njih je @am#aad ili @am#aat.
(bjavio/la gradvista u DE:?N' print' U
9;-;>-9;;>-
'"inski pratilac ovjeka - Kamzaad
A du/ nje/ov .e e.i0 Gos"odau na-, ja /a nisam
silom zaveo, sam je u veli&oj za'ludi 'io 67a809:;*

@am#aad ili [areen ;karin< je jedna vrsta dina trajno
dodijeljena svakom ovjeku da ga %rati cijeli ivot.$n je,
najkrae reeno, oblik duhovne varijante ovjeka koja %ri%ada dinskom
svijetu.1matra se jedinim krivcem #a svako samoubistvo.
Po(to dini ive mnogo due od ljudi %otrebno je rei da kada ovjek umre sa
njim ne umire i njegov @am#aad.$n ostaje %ove#an sa mjestom u kojem je ovjek
#a ivota boravio i ivio.,ako @am#aad moe u %ot%unosti o%ona(ati ovjekov
glas, ruko%is, navike i ostalo de(ava se da %onekad ljudi PvideP %okojnika ne
#najui da je to #a%ravo njegov ,arin.
/a se ovjek u svakodnevnom ivotu oslobodi njegovog uticaja mora
kontinuirano uiti ,uran, %osebno ajet 5l?,ursi sure 5l?BaUarah, kao i njena dva
#adnja ajeta.

@am#aad je u%ravo onaj koji Maladiji ili vidovnjaku otkriva sve %ojedinosti o
nekom ovjeku te ga ovaj &ita' kao otvorenu knjigu.,ada ovjek stekne kontrolu
nad vlastitim @am#aadom tad %reko njega komunicira sa ostalima do#navajui
sve inMormacije od njih.-o, @am#aad %o#naje samo %ro(lost i sada(njost ali ne i
budunost.

8nogi amili ;duhovni iscjelitelji< %o ara%skim #emljama koriste se uslugama ovih
duhovnih bia u svom radu./a bi to %ostignao %od vodstvom neke iskusne osobe,
(ejha ili dervi(a, obavlja obred %reu#imanja kontrole.U toku noi #a%ali se svijea
u mranoj sobi i stavi na lea.Tad se sva %anja Mokusira na sjenu koja se
%rika#ala na #idu u# %onavljanje jednog te istog ajeta.-akon nekoliko noi
%onavljanja obreda njegova sjena %oinje da se kree a malo kasnije i %o cijeloj
sobi iako je amil i svijea u ne%ominom %oloaju.2adnju no obreda dola#i se u
i#ravni kontakt sa @am#aadom i time je on #avr(en.

-aravno, ovo je samo jedna varijanta %ri#ivanja.-akon isha molitve ;jacija< ena
ili ovjek koji eli #adobiti kontrolu nad @am#aadom %onavlja D"" %uta Bismillu i
to ini uku%no 4" noi.Bio obred se obavlja u velikoj %obonosti i o%re#u %o(to
@am#aad nee svojevoljno %ristati na %otlaenost %a e %oku(avati %odiniti sebi
ovjeka.Ukoliko mu to ne us%ije, u toku tih 4" dana, obred se smatra us%je(nim i
taj ovjek je stekao duhovnog slugu.@am##ad moe #a njega uiniti %uno toga
osim %oiniti grijeh %a tako moe obavljati %osao umjesto vas, djelovati kao
savjetnik, biti tamo gdje bi vi trebali biti i slino.
(bjavio/la gradvista u @C:DC' print' U
7<-;>-9;;>-
Kaala 1adu magija
Ped )ijamet 6sma& svijeta; &azuje muslimans&o
"edanje ma/ija .e toli&o 'iti a-iena i
"i%va.ena u svijetu da .e "otisnuti samu vjeu
u +o/a*To .e 'iti "o!eta& &aja ljuds&o/ oda*


U Pakistanu vjera u mo magije je moda naji#raenija
od svih ara%skih #emalja.Brna magija ili ,aala Ladu
ima u svojim oblicima %osebno o%asne rituale %o%ut
onih koji s%adaju u 1ilMi 5mal te Toona.$vaj #adnji
oblik %ove#an je sa obredima vraanja koji se i#vode
na grobovima, obino onim svjeim.Toona se radi
kada se nekom eli uiniti veliko #lo #ako%avanjem %osebnih taZee#a ;#a%isa,
talismata< u grob nekog %reminulog lana njegove ili njene Mamilije.-aen taZee#
ne smije se nikako #a%aliti ili uni(titi na koji drugi nain %o(to bi to moglo imati
negativne %osljedice.Umjesto toga, treba ga otvoriti i baciti ni# tekuu vodu.

TaZee# ili amulet, hir#, %redstavlja #a%is u kojem se is%isuju kuranski ajeti i sure,
kada je rije o %raktinoj %rimjeni ,urana u vidu lijeenja i #a(tite ljudi ili u onom
svom negativnom obliku, kada se is%isuju imena dinova i (ejtana krvlju i drugim
neistoama.U takvim sluajevima taZee#i se najvi(e ostavljaju i %odmeu u
rtvinu kuu, vrt ili u auto tojest na ona mjesta gdje rtva sihira %rovodi najvi(e
vremena.

1am Laadu sadri u svojim ritualima aranja je#ive %ojedinosti iji je osnovni cilj
da usmjere jednog ili vi(e dinova na neku osobu ili ak cijelu Mamiliju.U tu
namjenu u stan ili kuu dotine osobe %odmeu se mali crni kamenii koji su
#a%ravo sami dinovi.

*arobnjak ;sahir, kahun< i vraara koji su %osebno us%je(ni u svojim maijanjima
te na glasu svoju slavu duguju tajnom ugovoru sa dinskim svijetom u kojem
trguju sa vlastitom du(om.)raanje se najvi(e i#vodi sa osobnim stvarima rtve
;kosa, nokti, odjea...<, %redmetima koji sadravaju u sebi &genetski kod'
osobe.$no se usmjerava molitvom ili #a#ivom u%uenom (ejtanu ili dinu.Poslije
toga, sve se #amota u Moliju i #ako%a u dvori(te rtvine kue kada din na%ada
ovjeka.

-eobja(njive bolesti samo su neke od uobiajenih nus%ojava Ladua a de%resija je
druga.Postoje, naravno, i ostali sim%tomi %o%ut srdbe, %roblema na %oslu,
gubitka a%etita, bolovi, glavobolja, nesanica, %romjena linosti, udan osjeaj u
glavi u kasnu no...$maijani %onekad uje udne glasove i (a%ate oko kue,
osjea kako ga netko dodiruje i slino.


U ara%skoj magiji %ostoji na stotine na#iva %ojedinih dinova, (ejtana ali i vrsta
magija.$vo su samo neki od njih.

?Kibaat ili 8arboot. aranje #a odu#imanje s%olne snage.
?1ihr at?TaMreeg. magija #a ra#dvajanje ljudi, %arova, Mamilije...
?1ihr ul?8ahabg ili TaZalah.ljubavna magija.
?1ihr al?,hmoul . magija kojom se i#a#iva de%resija, elja #a samoom.....
(bjavio/la gradvista u DD:?L' print' U
7>-;>-9;;>-
Arapska magija - '"inovi
/ini imaju s%osobnost %reu#imanja ra#nih
oblika.Uglavnom naje(e u#imaju oblik #mije ili
gu(tera.To je ra#log da se u ara%skim #emljama i
danas %o vienju gu(tera tri %uta %onovi elja da on
na%usti to mjesto.5ko se desi da je #aista u %itanju
din on e u toku %etnaest minuta na%ustiti kuu ili
mjesto na kojem je.
:sto vjerovanje vee se i #a %aukove, %rilikom i(enja
%o kui domaica nai(av(i na %auka tri %uta mu
govori. &5ko si din odla#i ili u te ubiti0'.

)eina dinova ima svoje %rebivali(te u #vje#danim
%laninama ,aM ;[aM< koje je #a%ravo veliko smaragdno carstvo.5llah je u svojoj
nei#mjernoj mudrosti dine uinio ljudskom oku nevidljivim stavljajui #astor
i#meu njih.Ledan od ra#loga tome svakako je i njihov #astra(ujui i#gled.Prema
ka#ivanju amila ili duhovnih iscjelitelja %rosjean din visok je oko tri i %o metra,
ima etiri noge, dlakav je i tamne koe.Posebno je#iva vrsta dina je ona koja se
na#iva 1ar ,ata, oni naime hodaju drei svoje glave u rukama.)jeruje se da bi
ovjek istog trena umro od straha kada bi ih vidio.

Pri#ori %ojavljivanja dina %red ljudima, udne %ojave, o%sjednua..., #abiljeeni
su kamerama tako da se neki od tih snimaka mogu vidjeti na Youtube.)ieni
%ri#ori nikog nee ostaviti ravnodu(nim.


http+AABBB.Coutube.comABatchDvEo-";=rBJ#:g
(bjavio/la gradvista u @J:?C' print' U
7F-;>-9;;>-
Isti(arom do odgovora
U :slamu jedina do%u(tena vje(tina %roricanja budunosti je
klanjanjem :stihare, rituala snovienja, u sluajevima kada se moli
5llah da u snu vjerniku %okae #nak + odgovor na njegovo
%itanje.:stiharu %o Bosni najvi(e klanjanju starije nene kako bi
djevojkama i momcima odgonetnule da li imaju %ravog %artnera #a
brak i slino.U vrijeme agresije na Bosnu i @ercegovinu istihara se naje(e
klanjala da se do#na sudbina nestale ili #atoene osobe.

8anje je %o#nato da ima nekoliko vrsta :stihare, u Bosni je %o#nata samo ona u
vidu snovidjenja, dok se u ara%skim #emljama navode jo( neke.$vo je jedna od
njih.1ahib :mam al +2aman %re%oruio je vjernicima da odgovor na neko
konkretno %itanje %ronau u# tes%ih?istiharu ;istikhara<.

Prije samog obreda %otrebno je imati na umu jasnu namjeru ovog #adatka, tojest,
jasno %itanje.Potom se tri %uta na Boijeg Poslanika 8uhameda donese salavat.U
lijevoj ruci treba drati tes%ih i sa desne strane %omicati %o dva #rna do kraja
tes%iha.5ko je samo jedno #rno ostalo na kraju tes%iha od odu#imanja onda
#ami(ljeni %osao slobodno uradite ili %okrenite no ako su ostale dva #rna ne
%odu#imajte ni(ta %lanirano, %osao e vam se i#jaloviti.-ema Boijeg blagoslova
u njemu.
(bjavio/la gradvista u EL:EC' print' U
7=-;>-9;;>-
Kako otkriti crnu magiju5
/a biste utvrdili da li ste %od uticajem crne magije ili
trenutna bolest, %ote(koe, ljubavni %rekidi i slino
imaju ve#e sa njom %rouite osam %uta %rije s%avanja
suru 2il#al i nakon toga #amolite 5llaha da vam da u
snu #nak #a to.5ko %ostoji crnomagijski uticaj u toku
od !! noi to e vam ;ili ta osoba koja radi magiju<
doi na san.Ukoliko se ni(ta ne sanja u tom
meuvremenu onda nema uticaja crne magije na va(e %ote(koe.8olitvu
%onavljate svaku veer %o osam %uta u tom vremenu.
(bjavio/la gradvista u EN:?D' print' U
79-;>-9;;>-
0arodna vjerovanja iz !raanice 7
;ko kvo/ka ne.e nakvocati, treba joj u gnijezdo staviti ku.icu od pua ili joj dati
sa /anka nastruganog tijesta,
- Kad se odrijebi kobila, na vrat drjebeta stavlja se probuena drvena kaika
radi uroka,
- Kad se ena porodi, prvi puta dijete .e zadojiti iz desne dojke - da bi dijete bilo
denjak,
- ;ko u ku.u na Prozuk do7e muko, u toj ku.i .e sve to se rodi tokom godine
biti mukog spola, a ako do7e ensko - enskog.
- =a dan Prozuka, kokoi treba hraniti u kronjama 1za noenje sijena na le7ima2
da bi bile bolje nosilje,
- 'o/i Jurijeva stoku treba provesti izme7u vatre radi uroka i ujeda zmija,
- 0mrekovinu treba stavljati u ku.u radi more,
- <jetetu ne treba sje.i nokte dok ne namiri godinu dana ivota, ve. mu ru/icu ili noicu stavljati u tek
samljeveno brano i nokti .e sami otpasti,
- Za prve novce koji padnu na /elo, djetetu treba zapisati kod hode radi uroka i ta se suma novca ne
smije ni pove.ati ni umanjiti,
- =akon prvog ianja djeteta, kosa se nosila u damiju,
- (rana koja ostane iza mladenaca poslije svadbe zakopavala se u zemlju jer se vjerovalo da
mladenci ne.e dobro i slono ivjeti ako tu hranu pojedu psi ili ma/ke,
- ;ko dijete dobije djetinju 1vrsta epilepsije2, ne smije ga se prihvatiti ni majka ni otac, a obi/avalo mu
se iznad glave rascijepiti raak 1motalica za niti2,
- Pri udaji, na putu od roditeljske do mladoenjine ku.e, ako bi se prelazila voda, mlada je morala
bacati pekir,
- <a bi se zaustavio led 1grad2, na izvrnuti sadak 1eljezni tronoac2 sa ognjita stavljala bi se kaika
soli ili bi najmla7e dijete pojelo pokoji komad leda 1gradnih kuglica2,
- ;ko bi zapuhali jaki vjetrovi uzimao bi se komad kurbanskog roga i bacao u vatru. 1kurban, brav/e ili
gove/e koje muslimani kolju na Kurban-bajram2
(bjavio/la gradvista u EC:KE' print' U
79-;>-9;;>-
0arodna vjerovanja iz !raanice 9
=e valja trudnici
- =e valja trudnici ubiti zmiju djetetu .e smrdjeti usta,
- =e valja trudnici gledati u otvoreni plamen - beba .e imati crveno
lice,
- =e valja trudnici jesti ribu - bit .e nemirno dijete,
- =e valja trudnici sjediti na pratlja/i - rodit .e nakaradu,
- =e valja trudnici prelaziti preko loze ili konopca - uguit .e se beba
u porodu,
- =e valja trudnici vra.ati se - imat .e teak porod,
- =e valja trudnici perutati ivinu - dijete .e imati konu bolest,
- =e valja trudnici jesti na/eto vo.e - dijete .e biti krastavo,
- =e valja trudnici nositi u krilu jaja - dijete bude slinavo,
- =e valja trudnici dolijevati vodu na vodu - dijete .e dobiti dje/ju kilu,
- =e valja trudnici prelaziti preko noa - dijete ce imati ze/ju usnu 1rasje/enu usnu2,
- =e valja trudnici jesti buljke 1kokoiji eludac2, dijete .e imati velike usne,
- =e valja trudnici da sjedi na pragu - bit .e teak porod,
- =e valja trudnici jesti orahe - dijete .e imati liajeve,
- =e valja trudnici gledati mrtvaca - dijete .e biti uto.
- =e valja da ma/ka pro7e trudnici izme7u nogu - bit .e dijete dlakavo.
(bjavio/la gradvista u EC:F@' print' U
79-;>-9;;>-
0arodna vjerovanja iz !raanice :
- =e valja uo/i Jurijeva sa njiva nita nositi ku.i - zmije dolaze ku.i tokom godine,
- =e spavaj na Jurijev - tokom godine bit .e dremovan i mrzovoljan,
- =e valja /etvrtkom saditi povr.e - unitit .e ga crvi,
- =e valja bebu ostaviti bez makaza ili noa pod jastukom - zamijenit .e je vile,
- =e valja milovati umornu djecu - pomrijet .e od uroka,
- =e valja da napolju preno.i bebina odje.a - dijete ce dobiti NvrisakO,
- =e valja jesti pred trudnicom - dobit .e je/menjak na oko,
- =e valja no.u sje.i nokte i bacati ih bilo gdje -skupljat .e ih na ;hiretu 1na onom svijetu2,
- =e valja petkom prati odje.u - umrijet .e starjeina,
- =e valja mlijeko da kipi - kvari se kvalitet mlijeka,
- =e valja odje.u prati pratlja/om petkom i utorkom -udaraju gromovi,
- =e valja prati odje.u kad su NkresoviP - cijepa se odje.a,
- =a valja se vjen/ati izme7u dva 4ajrama - ivot u braku ne.e biti dobar i skladan,
- =e valja se kupati izme7u akama i jacije - moe se nagrajisati, 1nagaziti na ogramuQ nastradati2
- =e valja da posuda s vodom preno.i nepokrivena - ejtani pljuju i peru noge u njoj,
- =e valja se preobla/iti pred sijanje graha - opada cvijet,
- =e valja poslije ve/ere istresati pekire sa sinije - ejtani dolaze i jedu mrve,
- =e vala mijenjati zaru/ni/ki prsten, poremeti se ivot,
- =e valja da preko mejita 1mrtvaca2 pre7e ma/ka - stvorit .e se vampir,
- =e valja da ti ma/ka presije/e put - neto .e ti se podrepiti 1do.i .e do nesre.e2,
- =e valja ubijenu zmiju dizati iznad koljena - bole noge,
- =e valja no.u bez glavnjeP 1eravice2 prilaziti vodi - mogu te odvesti vile,
- =e obuvaj prvo lijevu nogu - napustit .e te sre.a,
- =e valja mijenjati motiku - bole leda,
- =e daji srp iz ruke u ruku - posje.i .e se,
- =e otvaraj ku.u bez bismilleta - ejtani /ekaju na vratima,
- =e valja utorkom nositi vatru iz komiluka na oegu - vrane nose pili.e,
- =e valja zadrati zaruku 1zaru/ni/ki prsten i sl.2 - ne.e imati sre.e,
- =e valja nasaditi kvo/ku kad cvjetaju lipe - bit .e pili.i bolesni,
- =e valja u gostima sje.i nokte - bude sva7e u ku.i,
- =e valja muko dijete tu.i oklagijom - naputat .e ga ene,
- =e valja eni sjediti na vre.i - rodit .e puno djece,
- =e valja dijete pokrivati odje.om roditelja - dobit .e epilepsiju,
- =ek dijete ne spava izme7u roditelja - nagraisat .e,
- =e valja dijeliti kurbansko meso prije nego to ga okusi onaj /iji je kurban - ne.e biti kabul 1od boga
primljen2,
- =e valja ustati na lijevu stranu - tog dana nema sre.e,
- =e zahvaljuj davaocu sadnica cvije.a - ne.e se omladiti,
- =e valja djecu prenositi preko vode bez ibice - dobit .e dizenteriju,
- =e valja sipati kahvu preko ruke - bolit .e stomak,
- =e valja enama prolaziti ispred zaprege - bit .e nesre.e,
- =e pitaj lovca kuda ide - ne.e imati ulova,
- =e ogledaj se no.u - nagrajisat .e,
- =e valja se no.u /eljati - navu.i .e neku nesre.u,
- =e valja ljusku od oraha bacati u vatru - bit .e galame u ku.i,
- =e valja ljusku od jajeta bacati u vatru - ne.e se le.i ivina,
- =e valja jaja za leenje davati drugom - ne.e se izle.i pili.i,
- =e valja se vra.ati ako te neto naglo prepadne - oboljet .e.
- =e valja no.u i.i na drvenjak 1mjesto u dvoritu gdje se sijeku drva2 - nagrajisat .e,
- =e valja sanjati bistru vodu - oalostit .e,
- =e valja sanjati zmije - imat .e dosta neprijatelja,
- =e valja sanjati orahe - bit .e galame u ku.i,
- =e valja dojiti dijete dok grmi - udaraju gromovi,
- =e obaraj /etvrtkom drvo za gra7u - nagrizat .e ga crvi,
- =e motaj konac na klupko prema sebi - navu.i .e nesre.u,
- =e valja kvo/ku nasaditi uve/e - izlegu se samo pijetlovi,
- =e valja spavati s novcem pri sebi - nagrajisat .e,
- =e valja porodilji tokom /eteresnice 1)& dana poslije poroda2 izlaziti napolje poslije zalaska sunca -
moe poludjeti,
- =e valja se penjati necistoj eni na kalemljeno drvo - uvehnut .e,
- =e valja obarat 1sje.i2 kalemljeno drvo - umiru djeca,
- =e spavaj pod orahom - izludit .e,
- =e valja sje.i drva u akam - bole zubi,

(bjavio/la gradvista u EC:DD' print' U
77-;>-9;;>-
)tvaranje zvijezde
)eliki dio ara%skog mistinog naslijea i danas
%raktikuju mnogi islamski duhovni iscjelitelji.Ledna od
naj#astu%ljenijih tehnika jeste otvaranje #vije#de, u
kojoj moe da se vidi sudbina ovjeka, crna magija, %a
i kri#ni ivotni %eriodi kro# koje mora da %roe svaka
osoba.$vom tehnikom %omae se ljudima da skinu
nabaeno #lo, da se i#lijee, ali i da %ronau sreu.
-arod u Bosni i @ercegovini, be# ob#ira na godine, s%ol i vjerois%ovijest, im neka
nevolja %okuca na vrata be# dvoumljenja e %otraiti %omo od hode ili
stravarke, da im otvore #vije#du i kau dijagno#u.Taj ritual je u ovoj #emlji gotovo
dio kulturnog nasljea.$ emu se #a%ravo radiG
Bosanska duhovna iscjeliteljka Outvija Babaji otrkiva dio ove mistine tajne.$na
kae da osoba samim roenjem dobija svoju #vije#du, u kojoj je #a%isana njena
sudbina.1ve karakteristike te #vije#de mogu da se %ronau u ,uranu, ali
%ostu%ak #na samo iskusan duhovni iscjelitelj, koji je u%o#nat sa svim mistinim
tajnama.:ako %lanetarna %ostavka igra veoma vanu ulogu u satu roenja svake
osobe, iscjeliteljka na%ominje da ova tehnika nema ba( nikakve ve#e sa
astrologijom.


T%i v%!#e +vi"e+)a


$tvaranjem #vije#de, otvaraju se du(a i aura neke osobe, %a se sa nje lak(e
mogu skidati sve negativne arolije, a i uraditi jake #a(tite.Tada su ivot i sudbina
te osoba u rukama duhovnog iscjelitelja.Postu%ak traje najmanje %ola sata a
esto i vi(e, a sve #avisi od toga (ta se de(ava sa tom osobom i u kakvom je
stanju njegova #vije#da roenja.U 1vetoj knji#i je, %rema Outvijinim rijeima,
#a%isano da %ostoje tri vrste #vije#de i to. niska, karakteristina #a nesretnu
sudbinu, visoka koja obe#bjeuje sreu i blagostanje te %rikrivena #vije#da kad je
osoba %od magijom.
$soba koja eli da joj se ita #vije#da Outviji mora da kae ime i %re#ime, a udate
ene i djevojako %re#ime.*ak je bitan i nadimak, jer on %onekad umije da
nadvlada ime, %a ga #vije#da ne %re%o#na i ne moe da se otvori.8oe da se
desi, naroito kod osoba koje su %od jakom magijom, be# ob#ira na sve %odatke,
da #vije#da uo%e ne moe da se otvori.U tom sluaju, duhovnom iscjelitelju su
neo%hodna i imena roditelja, naje(e majino, jer je ona tu osobu donijela na
svijet i %o svetom uenju nje#ina #vije#da je %ove#ana sa djetetovom.


Ka&o )"elu"e ova #ehi&a3

2dravlje + ukoliko je osoba %od magijom, duhovni iscjelitelj tano vidi u kojoj se
#vije#di radi i #na nain na koji moe da %omogne.Tek kad se us%ostavi %reci#na
dijagno#a, %ristu%a se lijeenju.Ponekad ljudi dou sa jednim %roblemom, a
otkriju da je %roblem u neem drugom.-a %rimjer, doe osoba koja se ali na
glavobolju, a otvaranjem #vije#de ustanovi se da %roblem stvara eludac ili
re%roduktivni organi ili ak crna magija.U tom sluaju, %ristu%a se odreenim
ritualima kojima se %omae iscjeljenju ili se skidaju sihiri.

Ojubav + ovom tehnikom, osim (to mogu da se otkriju crnu magiju i bolest, moe
da se %redvidi i budunost, %a i kad je u %itanju ljubavni ivot.8nogi %arovi ne
ustruavaju se da otvaranjem #vije#de vide da li im je ta osoba suena, jer u
su%rotnom moe da se desi da ne ive sretno ili ne mogu da imaju
%otomstvo.Tom %rilikom u#imaju se %odaci mladia i djevojke i gleda se da li se
njihove #vije#de %okla%aju.Ukoliko se desi da ne odgovaraju jedno drugome, bolje
je da se odmah ra#iu jer srea nee nikada %okucati na vrata njihovog
doma.Ukoliko su sueni jedno drugome, a imaju %roblematinu ve#u, odreenim
savjetima, ba#iranim na energijama njihovih #vije#di, ta ve#a moe da bude
skladna.


Posao + Outvija kae da otvaranjem #vije#de %omae i u %oslu.-aime, u tom
sluaju #a tumaenje u#imaju se datum otvaranja Mirme, njen na#iv i %odaci o
vlasniku.Tada moe da se tano vidi kako ta Mirma %osluje, da li je neko nabacio
magiju, ali i da se %onudi savjet s kojim bi se %obolj(alo %oslovanje.-abaena
magija ne samo da moe da dovede do bankrota, nego i do toga da se vlasnik
te(ko ra#boli, nasilno umre ili da mu se desi neka nesrea u Mamiliji.


K%i+e go)ie


$tvaranjem #vije#de %ored toga (to se moe us%je(no da %obolj(a situacija na
%olju #dravlja, ljubavi i %osla, mogu da se %rebrode i tako#vane kri#ne godine,
koje su kod svake osobe neminovne.Pod tim se %odra#umijevaju lo(i ivotni
%eriodi koje %o%ut lekcije moramo da savladamo.2adatak duhovnog iscjelitelja je
da tom %rilikom u%o#ori osobu na o%asnosti te daje #a(titi odreenim ritualima ili
hamajlijama.U%o#orenja mogu da se odnose na saobraaj, na ulaganje novca,
%romjenu %osla, i#bor branog %artnera, jer ako vrijeme nije %ovoljno, svaki
uloeni trud je u#aludan.


Bulhanumu Outviju moete %osjetiti svakog dana u Tu#li, Pri(tinska 3I ili %otraiti
njenu %omo %utem teleMona ? ""H6D IH 66H 636 ili ""H6D HQ 39! 93Q.
(bjavio/la gradvista u EN:KC' print' U
7;-;>-9;;>-
Maarska magija 7 dio
,oliko je maarski narod bogat magijskom ba(tinom najbolje
svjedoi brojna graa saku%ljena od strane etnologa.Po narodnom
vjerovanju naje(i u#roci bolesti su slijedei + od Boga, od #lih
duhova ili ljudi.$va #adnja sku%ina sastavljena je od bos#orkanFok
ili vje(tica, babak ili babica, bubaFosok ;arobnjak<, javasok
;vraara< i iscjelitelja ili kuru#slok.8eu u#rocima bolesti su
tako#vani demoni bolesti kao (to su csu# ;giht<, sulF ;skorbut<, guta
;ka%<, nFavalFa ;e%ile%sija< i drugi.

2lo se ovjeku moglo nanijeti magijom ili #lim %ogledom.*est oblik
#amanijavanja je naga#, #akuha se devet vrsta ita koje se %oslije i#lije na
raskr(e ili osobi u njegovo dvori(te.-aga#i li na to oboljet e.Prema vraari
1andor @egFi, DD god, #a lijeenje od takvih ini %otrebni su mali (ta%ovi kojima
se %otare bolesnik.$ni se nakon tretmana bacaju na raskr(e kako bi ih neko
naga#io i &uhvatio' bolest na sebe.

8agine lutke


:#rada rontobabu ili arobnih lutaka %o#nata je u narodu kao jednostavan
instrument u ritualima lijeenja.Podaci o njima mogu se %ronai u nekoliko
mu#ejski etnograMskih #birki u 8aarskoj.Tokom jednog svog i#leta na %odruju
Tis#algara etnolog )ilmos /ios#egi %riku%io je devt takvih lutki koje se uvaju u
9tnograMskom mu#eju u Budim%e(ti.

U magijskoj %raksi lijeenja oko lutki bolesnik %ravi krugove a nakon rituala baca
ih na raskr(e lijevom rukom %reko lijevog ramena.1ve to mora na%raviti u %ono
ili %red samu #oru.-a jugo#a%adu 8aarske, u %odruju 2ala, ena koja %ati od
i#raenog seksualnog nagona ;leucorrhea< %ravi devet malih lutki od bijelog
%latna, skriva ih %od suknju i odla#i do obale rijeke.Tu ih s%usti ni# noge u vodu i
svaki %ut govori. &$va bolest neka se vrati samo onda kad ja u#mem ove lutke i#
vode'
(bjavio/la gradvista u E@:D@' print' U
7;-;>-9;;>-
Maarska magija 9 dio
Bajanje je vrsta arobnog lijeenja u# %omo i#govaranja bajalica.U
maarskom Molkloru %ostoje mnogobrojni tekstovi na tu temu,
nevjerovatno bogastvo tekstualne varijante #a (iroku %aletu bolesti,
naje(e u sluaju urokljivih oiju, s#emoles ili naga#, od straha, #a
inMekciju usta i drijela itd.Ledna od njih je i ova bajalica %rotiv
arolija i omaijavanja.

Blaena djevica 8arija
krenula sa svojim blagoslovljenim sinom
na %utu je susrete
sedamdeset i sedam #li duhova.
?,uda idete vi #li duhoviG.
?8i smo %o(li da %ijemo crvenu krv
ove n. i stvaramo bolove u tijelu.
?-eete vi njoj %iti crvenu krv
niti joj stvarati bolove u tijelu,
ve bolje da idete na ono mjesto
gdje crni %si ne laju, gdje se crni konji ne ja(u,
gdje sveta #vona ne #vone, gdje se kruha ne jede.
:dite u crnu #emlju, u srce stijene,
i bacite ovaj komad ugljena u nju
da tisuu anela joj doe i donese #dravlje.

Aijeenje svinjca ili jemenca :arpa ili jeam; du% cijele Maarske lijei se na nekoliko
naina.2aje"i je' ipak' onaj sa srpom.(soba koja ga ima na oku uzima lijevom rukom srp'
zamahuju"i devet puta prema njemu' kao da ga sjee' i svaki put govori: .)vinjac' svinjac' ja
"u ti pokazati i po%eti te' ja "u te odnijeti ku"i' ja "u mlatiti %ito' samljeti te' mjesiti te' pe"i
kruh od tebe i pojesti&
(bjavio/la gradvista u @C:?E' print' U
;<-;>-9;;>-
Maarska magija : dio
Prema vjerovanju maarskog naroda da bi neko
lijeenje bilo us%je(no %otrebno je slijediti odreena
magijska %ravila %osebno ona u ve#i sunca i mjeseca a
time dana i noi.2ora je %rema vjerovanju %ove#ana
sa %ojmom istoe i %oetka dok je veer o#naka smrti
i odumiranja.:stok kao strana svijeta na kojoj i#la#i
sunce moe imati blagotvorni uticaj ili us%injui
mjesec u anuliranju bolesti.Tako na %rimjer da bi
ovjek o#dravio od utice mora naveer sjediti na #a%adnoj strani kue a ujutro
gledati ka istoku dok ga vraara dri #a glavu i i#govara bajalicu.

1unce se obino s%ominje u narodnim vjerovanjima kao najvaniji Maktor
iscjelivanja ;aldott na%% + blagoslov sunca<.U %eriodu od #alaska sunca do #ore
traje #lokobni %eriod koji u#rokuje kod ljudi bolest.U isto vrijeme djelotvornost
nekog lijeka ili samog lijeenja %ove#ano je sa mjeseevim %romjenama.Lo(
davne !D"" godine 5nna 2aF na%isala je u svojoj knji#i magine medicine
slijedee.
?5ko je bolesnik mlad ovjek ili ena treba ih lijeiti #a vrijeme mlaaka, ako su
%reko trideset godina lijeenje se treba vr(iti u toku %unog mjeseca, ukoliko su
oko etrdeset godina lijeenje se obavlja kada je mjesec u Ma#i o%adanja.Ukoliko
se ovo %ravilo ne %o(tuje lijeenje nee biti od %omoi...

,ako bi lijeenje u %ot%unosti bilo us%je(no treba s%omenuti i simbolino
kori(tenje magije brojeva u iscjelivanju.U svakoj kulturi %ostoje tako#vani sveti
brojevi ;!, H, D, 9...<, u maarskoj etnomedicini naje(e kori(ten broj je tri %a
#ato svaki tretman mora biti %onavljan tri %uta + u jutro, o %odne i u veernjim
satima ili u sumrak, u %ono i rano u #oru ili na isti sat u tri u#asto%na dana.
Broj 9 je takoer ne#aobila#an u maarskom vraanju, devet %uta se lijei
svinjac, %ravi devet krugova, (ije devet lutaka.U tom %rocesu o#dravljenja
devetka se koristi kao #bir %otrebnih rekvi#ita + devet vrsta trava, #emlje sa
devet grobova, bra(no i# devet kua...

$sim toga %ostoje ritualna mjesta gdje se vr(e sva vraanja i lijeenja, mjesta na
kojima vraara ili vra komuniciraju sa vi(im svijetom ili duhovima bolesti.$na su
granica i#meu svetog i #emaljskog i dijele se u dvije vrste.U %rvu s%adaju
dijelovi kue %rvenstveno ognji(te i %rag dok u drugu dola#e %rirodne lokacije
raskr(e i groblja.
(bjavio/la gradvista u DD:FD' print' U
;<-;>-9;;>-
Maarska magija E dio
Po#nati obiaj u maarskoj magijskoj tradiciji jeste
vje(anje bolesnikove odjee na drvee i grmlje.Bilj tog
obreda je %redavanje bolesti vjetru koji bi je svojim
%uhanjem odnio daleko.
Provlaenje kro# rascje%ljeno drvee takoer je
%risutan ritual u lijeenju djece koja %ate od bolesti
srca.U istu svrhu jedan roditelj bi %redao ili dodao
dijete drugom kro# %ro#or ili kro# tk#. s#karika #a koji
je bra(no %osueno i# devet kua.

/ijete oboljelo od velikog ka(lja ;magarei ka(alj< tri
%uta se %rovlailo is%od magarca ili bi mu se davalo
njegovo mlijeko.Ukoliko to ne bi %omoglo onda se
kadio rascvjetalom granom %osveenoj na Bvjetnici.

$d ostalih bolesti u maarskoj etnomedicini #animljivo je lijeenje
utice.$%oravak od nje traje (est sedmica a lijeenje se vr(i analognim
metodama, tako na %rimjer, bolesniku je %re%oruivano da %ije vodu i# #latnog
%rstenja ili da se oku%a u ku%ki od cvijeta biljke sarga, takoer treba jesti %uno
mrkve, %iti umanjce od jajeta i koristiti smei ;uti< (eer.


:# javasokine %rakse

&8oja kuma je imala ker koja je bila veoma mr(ava i slabog rasta.:mala je oko
(est ili sedam godina, i#gledala je kao kostur.Oijenici joj nisu bili u mogunosti
%omoi niti su #nali #bog ega je u takvom stanju.-eki od njih su moju kumu
%osavjetovali da %omo %otrai kod javasoka ;mudrih ena<.Ledna od njih joj je
rekla.
&,a#at u ti (ta bi trebala uiniti./onesi mi veliki kotao i# svoje kuhinje %a u %od
njega staviti drva #a %ot%alu.)atru neu %aliti'
,uma nou doe do javasoke nosei u jednoj ruci kotao a drugom drei
ker.Lavasoka ree djevojici da sjedne u kotao a njenu majku u%uti (ta e
govoriti.,ad je ona u%ita. &=ta ti je to #a kuhanjeG' ona joj mora odgovoriti &-e(to
od mesa na kosti'.To se %onovi dvanaest %uta, u %ono.2atim je javasoka %ro(la
oko kue dvanaest %uta nosei metlu a kad se vratila u kuhinju na%ravile je neke
%rijetee %okrete metlom.-akon tog vraanja kumina djevojica %oela je
dobivati na teini i rasti.$va djevojka je i danas iva'.
(bjavio/la gradvista u DE:?L' print' U
;E-;>-9;;>-
+atreno cvije$e
-o sv. :vana ili ,u%ala u Molkloru #emalja istone 9uro%e
smatra se jednim od naj%o%ularnijih narodnih
%ra#nika.$va no, %o vjerovanju, is%unjena je udesima.
moe se uti (a%at bilja, vidjeti vile i sirene, biti
svjedokom sjajne svjetlosti cvjetajue %a%rati.
-arodno vjerovanje u%o#orava da je grijeh s%avati u ovoj
najkraoj noi u godini jer ima vanijih stvari od toga +
saku%iti bilje, o%lesti vijence, skakati %reko vatre...

U Poljskoj se uoi ,u%ala, %red samu %ono, trai mona
biljka koju #ovu )atreno cvijee.-jegov cvijet %omije(a se
u %a%rat, %enjui se %o njoj, i #asvjetli jakom svjetlosti tano u %ono.,o bi ga
o%a#io isti tren mora oko njeg anacrtati krug.$naj ko to radi treba biti hrabar
%o(to e ga #lodusi %oku(ati u%la(iti svojim glasovima.:ako im ne treba
odgovarati na %itanja, u sluaju da se to dogodi, ovjek ne smije #amuckivati
inae bi duhovi osjetili njegov strah i i#loili ga %ogibelji.,o us%ije dobiti ovaj
cvijet imat e nevjerovatne mogunosti + itat e ljudima misli, %ronala#iti blaga i
biti jai od svakog #la.
(bjavio/la gradvista u E@:?J' print' U
;:-;>-9;;>-
,kidanje zazora
-eobja(njiv osjeaj neugodnog mirisa i %ojava nervo#e
be# jasnog u#roka vrlo su jasni %oka#atelji da vas je
neko urekao ili dao vam #a#or./a biste se oslobodili
ovog #la najednostavnija metoda je svakako ona sa
bijelim lukom.U#mite jednu ili nekoliko esni i dobro ih
%rije gutanja %rovaite.2bog lo(eg mirisa koji luk
ostavlja u ustima ovo je najbolje na%raviti %red s%avanje.
Pored ovog moete tri dana na svom nonom stoliu drati a(u vode u koju ste
stavili nekoliko grama grube soli.-akon tog vremena vodu treba %roliti na neko
smetili(te, gdje se odlae smee.
(bjavio/la gradvista u EL:EL' print' U
;:-;>-9;;>-
%imunom protiv zla
Oimun (titi i %ot%uno neutrali(e #le uticaje koji su
u%ueni k nama.1a njim se vrlo uinkovito moe
oistiti kua od negativnosti.5ko %rimjetite udne
%ojave u toku noi u svojem domu u#mite jedan limun
i nareite ga u tri velike kri(ke, stavite na kakav
%ladanj koji ete staviti bli#u %ostelje.1lijedeeg dana
te kri(ke bacite na%olje i %red vee %onovite cijeli
ritual sa novim limunom.Oimun e #a to vrijeme
a%sorbirati sve lo(e uticaje, magijske na%ade i eventualne uroke i na taj nain
oistiti vas i kuu.
(bjavio/la gradvista u EK:KE' print' U
;7-;>-9;;>-
Liganske ini ljubavi
$vo je stara ciganska arolija ljubavi./a biste s%ravili ljubavni
%ra(ak i na%itak #a osvajanje voljene osobe morate uhvatiti abu i
staviti je u glineni u% koji je i#bu(en kako bi mravi mogli ula#iti u
njega.Taj u% sa abom #ako%a se u neki mravinjak.Poslije nekog
vremena kada mravi i#jedu abu i ostanu samo kosti one se
%riku%e i sataru u %rah.-a taj nain dobili ste %ravi ljubavni %ra(ak
#a ljubavna osvajanja.-jega %omje(ajte sa krvlju (i(mi(a, nekoliko
ka%i, koje ete tajno staviti u hranu ili %ie osobi #a koju elite da
vas voli.
(bjavio/la gradvista u DD:@L' print' U
Mo$i sede&ila
Ledna od najmaginijih biljaka na svijetu svakako je
sedeMil ili ruta koji je u bo(njakom narodu omiljena i
vrlo cjenjena biljka (to uostalom doka#uju i#jave starih
nena da se &sedeMil uva bolje od djeteta0'.
,ao jak atro%ejon %rotiv uroka i sihira %o#nat je ne
samo na bosanskim %rostorima, i uo%e euro%skim,
ve i na amerikom tlu.Kutu su koristili stari Crci,
,elti, Kimljani, 9gi%ani, Aidovi i ,aldejci u ritualiuma otklanjanja #la sa ovjeka.
Posebno je cjenjena kod meksikih curanderosa ;narodnih iscjelitelja< te je kao
takva u obimnoj u%otrebi u njihovom radu.:straujui i u%oreujui na(a bosanska
i ona meksika vjerovanja o ovoj biljki na(ao sam identina mi(ljenja.
Prema #ajednikom vjerovanju ona uva od nesree, na%ada niih duhova,
urokljivih oiju...slui i kao %revencija tojest stvara #a(titno %olje oko
nosioca.Privlai %o#itivnu energiju, %omae u ljubavi...

)ano je #nati da se sedeMil treba %osijati, #asaditi, svojom rukom a ne da to
obavi neko drugi, #bog oda(iljanja line energije i magneti#ma.-e treba vas ni
u#nemiravati ako se jednog dana sedeMil %one su(iti be# nekog vidljivog
ra#loga.-emojte ga %oku(avati ni s%asiti.-aime, biljka je, %rema drevnom uenju,
u%ila u sebe negativnu energiju koja je bila usmjerena ka vama.-akon toga,
#asadite novi sedeMil.

2a ene je bitna inMormacija da ne u#imaju u ruku sedeMil dok im traje mjeseni
ciklus %o(to takav in nije dobar ni #a biljku ni #a samu enu.


Nekoliko re,epata o primjeni sedefila

2a uklanjanje negativne energije.

,ada se osjeate de%resivno iscijedite nekoliko ka%i i# sedeMila i %rotrljajte ih
rukama ra#mi(ljajui kako vam se vraa %o#itivna energija na#ad.


2a i(enje duha i tijela.

U toku sedmice uinite, dovoljno je jednom, nakon tu(iranja ovo + %rokuhati u
loncu vode #ajedno sa granicom sedeMila i kad se ohladi obliti se od glave do
noni %rstiju.

2a sretan brak.

-a dan vjenanja %o%rskati sokom sedeMila ci%ele i donji ve( mlade i mladoenje.
(bjavio/la gradvista u EE:@@' print' U
9;-;F-9;;>-
3atita od crne magije
2a borbu %rotiv #la, negativne energije i #lih
arolija.-a im%rovi#irani oltar, moe i stol, stavite
dvije bijele svijee, jednu sa desne a drugu sa lijeve
strane.:#meu njih, u sredinu, stavite mirisni (ta%i od
jasmina ili tamjana.2atim i#govorite ovo.

/uhovi od nevidljivog svijeta,
du(e onih koji su se %atili
sa nevoljama i tugom
u svom %rola#u kro# #emlju.
La vas molim da saslu(ate moju molbu
i #au#mete se #a nju,
duhovi anela i milosrdni nevidljivi svijetu
uini da mi snaga #la ne moe na(koditi,
#a(titi me od mojih ne%rijatelja i o%asnosti,
%oveajte moju snagu i hrabrost,
kako bi mogao i#ai kao %objednik,
imati sreu i sauvati svoje #dravlje.
)i #nate svaku %atnju, tjeskobu i nevolju
savladati i vratiti mir i sreu
i kako #a(tititi ljude od #la, svakog #la.

$va se molitva i#govara u toku devet dana, u isto vrijeme, u jutro.
(bjavio/la gradvista u @C:FE' print' U
7<-;F-9;;>-
@eruanska magija
$ moima uroka se danas vrlo mnogo #na tako da nije %otrebno
navoditi %uno teksta o njemu.-jemu su najvi(e %odlone bebe i mala
djeca.1tare %eruanske vraare tvrde da se dijete moe urei i kro#
san, be# ikakvog Mi#ikog %risustva.-aime, ako dijete sanja osoba
urokljivih oiju nanijet e mu urok.1im%tomi uroka su ovi.

?nedostatak vitalnosti
?o%e rasulo
?tuga i %la
?a%atija, %oti(tenost
?neobja(njiva gro#nica
?#ijevanje tokom dana
?umor
?glavobolja
?nedostatak a%etita
?#bunjenost
?im%otencija ;kod odraslih<

Tradicionalno lijek %rotiv uroka se u Peruu %renosio usmeno na Badnjak.$bino
se to inilo nekom i# Mamilije ko e nastaviti %orodinu tradiciju lijeenja.5 jedan
od lijekova je svakako i ovaj + na komadi %a%ira na%i(e se slijedee &2a moje
vidljive i nevidljive ne%rijatelje, #aboravite i mene i sve moje'.2atim %a%ir se stavi
u a(u svete vode tako da ga ona %okrije.-a kraju, a(u stavite u
#amr#iva.-akon (to se voda #aledi urok e nestati.
(bjavio/la gradvista u E@:EL' print' U
7>-;F-9;;>-
%juto i magino
3ili se koristi kao amulet, vjerovatno zbog svoji"
poznati" zatitni" farmakoloki svojstava, u vjerskim
obredima ali i vjetiijim ritualima zbog svog mo'nog
poten,ijala, poruuje $etri,e 4oeder, autori,a
,"i,anosa Folk 5edi,ina iz 6os Angelesa.

U ritualima i# Boahila, 8eksiko, ili je rekvi#it u aranju
da se kod neke osobe i#a#ovu mentalni %roblemi.*akva arolija je poznata po
,ijelom 5eksiku.Da bi ba,io ini vra skuplja prainu sa groba osobe koja je
umrla nasilnom smr'u.#ra 'e se tako)er pobrinuti da dobije soli iz ku'e triju
udovi,a ili triju !ena koje se zovu istim imenom % (uana.1ol e %omje(ati sa
%ra(inom i baciti je %red rtvina vrata.

-o, ako rtva o%a#i na vrijeme sol i #emlju ona moe nainiti kontra magiju i
vratiti #lo na#ad.-a %rvi %etak u mjesecu stavi vrui ugljen u metalnu kantu i na
njega baci smirne, storaksa, olu%ina od bijelog luka, rumarina, rute, anisa i ili
%a%rika.Takvi sastojci stvorie gust dim koji rtva ini %ronosi %o cijeloj kui dok
recitira molitvu i vraa aroliju na#ad.
$sim ovog rtva i#vodi jo( jedan ritual, ovaj %ut u dvori(tu.U lijevoj ruku u#ima
dvanest ili %a%rika i tri #rna soli te ih %rinosi tijelu u obliku kria.$dmah nakon
toga baca ih u vatru, vjerujui da na takav nain s%aljuje i mo svog ne%rijatelja.

i!#a u%o&a

*ili %a%rike se smatraju i#vrsnim istaem uroka %a je u takvoj u%otrebi %o
cijelom 8eksiku i Cvatemali.,ad je dijete ureeno roditelji (kro%e njegovo lice
mje(avinom od rute i rakije %omje(anom sa komadiima MeMerona a onda to
%onove i sa nogama.Ledan drugi rece%t %re%oruuje mje(anje malo annato
sjemena sa ili %a%riicama koje se stavi u %latnenu vreicu i njome se %roe
%reko djetetovog tijela inei #nak kria.Potom se vreica baci u vatru.

:ndijsko stanovni(te Trinidada u ritualima anuliranja uroka %os%u sedam crvenih
%a%rika sa malo soli i komadiima crvenog i bijelog luka %a time %rou sedam
%uta u krug oko ureenog djeteta kako bi uklonili najar ili urok.$sim ovog objese
mu jednu #elenui ile %a%riku oko vrata kako bi odbila od njega #le duhove.


4%aa povi"e!# ili"a


U %ro(losti ili je esto kori(ten na $rijentu u svrhu muenja, neki od uobiajenih
metoda bili su stavljanje ilija u nosnice, oi, vaginu, anus, s%aljivanjem is%od
nosa rtve i slino.U sjevernom 8eksiku ili se i dana koristi kao rekvi#it crne
magije u arolijama #la.Ledna crna magija sastoji se od kr%e u koju je stavljeno ili
sjeme, slaica, (ti%avac...
$vaj rece%t #abiljeila je u svojoj knji#i &-arodna %raksa sjevernog 8eksika'
:sabel ,ellF.$na navodi kako od ovakvih ini rtva sigurno oboljeva i umire.

5Fmara indijanci i# Bolivije %rovode duhovni ritual i(enja u kojem se koristi
mje(avina ra#nog bilja, svijea i locoto ilija ;Ba%sicum %ubescens< stavljenim u
kotao vrele vode.$osba koja se isti sjedne u njegovu bli#inu, na %anj, i %okrije se
dekom %ravei na ovaj nain mini saunu.$vaj ritual smatra se eg#orci#mom #a
sve negativne energije i entitete.


(bjavio/la gradvista u DD:?F' print' U
7>-;F-9;;>-
'ominikanska ljubavna magija

/a biste natjerali nekog da obrati %anju na vas ili da vas #avoli
morate doi do %ramena njegove kose.U #emljanoj %osudi
na%ravite tijesto od kakao, (eera, bra(na i mlijeka, kao da
mjesite #a kola.-a kraju tijesto treba da i#gleda (to bjelje tako da morate %a#iti
da ne %retjerate se kakao %rahom.2atim u tijesto ugurajte onaj %ramen kose a
tijesto #amotajte u srebreni %a%ir.,ad to uinite ostavite ga %od svoj krevet dvije
sedmice./a bi u meuvremenu s%rijeili neugodne mirise i# tijesta morate ga
dobro omotati %a%irom.-akom dva tjedna #ako%ajte tijesto u saksiju sa #dravom i
mladom biljkom.Ubr#o nakon toga eljena osoba e %oeti %oka#ivati
interesovanje #a vas.
(bjavio/la gradvista u D@:@?' print' U
7F-;F-9;;>-
Ipanska narodna medicina - crveni vjetar
$vu bolest karakteri(e crveni osi% %o koi koji vrlo svrbi te ima
esto i#duen oblik na tijelu.-ju (%anjolska narodna medicina lijei
na ovaj nain + bolesnik #a%ali ljuske od bijelog luka a onda %e%eo
#alije maslinovim uljem.Tom se smjesom %omae %o oboljelom
mjestu te sa kandilom tamjana u lijevoj i o(tri noem u desnoj ruci i#govara ovu
molitvu.

5Uui te corto la cabe#a
el rabo F el cuer%o todo
mas adelante no iras.
Pero Palo te vuelve atras,
con la bendicion de dios,
F de la )irgen 8aria
este mal se cortaria.

Poslije ove molitve i#govori i $e na(.Oijeenje se %onavlja %et dana u#asto%ce.
(bjavio/la gradvista u E@:@F' print' U
7F-;F-9;;>-
@raznovjerice
1trancu ne treba dati da #agrli ili dodirne bebu jer e
dijete od toga dobiti mal ojo li urok.

5ko dijete (tuca majka treba svojom %ljuvakom
%okvasiti nit crvenog konca i staviti ga na djeije elo.

5ko sanja( ribu ut e( da je neka ena koju %o#naje(
trudna.

5ko sanja( bra(no neko e ti biti bolestan.

$sobe koje mucaju treba da %iju vodu i# malih #djelica.

,o eli da mu dijete (to bre %rohoda neka mu trlja bijelo jaje od lea.

/a odu neeljeni gosti okreni nao%ako metlu i#a vrata i %osi%aj soli na mjesto
gdje e sjesti.

5ko vas bole koljena %romijenit e se vrijeme.

5ko trudnica %ogleda u mjesec tokom %omraine dijete e joj imati rascje%ljene
usne.

5ko ti obra#i &gore' neko %ria o tebi.

/ijete roeno sa ko(uljicom %ostat e nadareni govornik te bit e #a(tieno od
brodoloma i nesrea na %utu.

5ko trudnica %ree %reko groba samoubice imat e %obaaj.

,ad vam crna maka %ree %ut + #amislite elju i is%unit e se.

5ko grije sunce a %ada ki(a + avo se tue sa svojom enom.

5ko se kora narane oguli u jednom komadu + dobite( novu haljinu.

5kio sanja( vjenanje neko %o#nat e ti umrijeti.

,ada %as u noi #avija vidio je duha.
(bjavio/la gradvista u @J:F?' print' U
7?-;F-9;;>-
Bugarski obiaji
U bogatom bugarskom Molkloru !.mart na#iva se
8artenitsa i %ra#nik je dobrih elja #a #dravljem,
ljubavi i dobrom etvom.To je vrijeme kada Bugari
ra#mjenjuju istoimene amulete, u obliku crvene i bijele
niti, i govore jedni drugima &*estita Baba
8arta'.Ka#doblje martenitsa traje sve do dolaska %roljea i taj %eriod je %rije
svega namjenjen #a(titi od uroka ali i #bliavanju ljudi nakon duge hladne #ime.
Bio je obiaj da se u tom vremenu amulet od niti nosi na odjei, oko vrata ili na
ruci, sve dok se ne vidi %rva roda ili lastavica ili rascvjetalo drvo.Tada bi se skinuo
martenitsa i objesio na stablo.
-e smije se #aboraviti da je ritual ve#an #a %rvi mart kod Bugara %rvenstveno
obiaj #a(tite od uroka i #lih duhova.8artenica moe biti no(ena u kombinaciji sa
bijelim lukom, %lavom vunom ili novcem.,ovanica je simbol elje #a bogastvom a
%lava vuna dodatna #a(tita %rotiv urokljivih oiju.*e(njak simboli#ira o#dravljenje
bolesnika i #a(titu od bolesti #a one #drave.

Kukeri

,ukeri su jo( jedan tradicionalni bugarski ritual #a udaljavanje #la i duhova.1vake
godine u vremenu oko -ove godine sku%ina maskirani ljudi ;kukeri< sa #vonima
oko %ojasa %roe selima kako bi #a%la(ili duhove i tako omoguili dobru etvu,
#dravlje i veselje cijelom mjestu te godine.
9#oterino #naenje ovog rituala %oiva na elji da se %omogne i %omoli Bogu
vegetacije kako bi on osigurao %lodnost.1am ritual je %rvenstveno %aganski i
skoro da i nema kr(anski elemenata u sebi.
(bjavio/la gradvista u EC:KC' print' U
7=-;F-9;;>-
Malocc(io
#jerovanje u zle oi najjae je na .rednjem &stoku, (u!noj Aziji i
7uropi, osobito mediteranska regija, te u Ameri,i.+d uroka
ovjek dobije glavobolju a ponekad i osje'aj vrtoglavi,e, klone,
oboli ili ak umre.

/a biste se oslobodili uroka %rema grkoj tradiciji trebate otii
kod neke vraare koja je svoje #nanje lijeenja dobila ili
naslijedila od majke.$na e %rvo obaviti ritual kojim e utvrditi
da li je u %itanju urok.-aka%at e nekoliko ka%i maslinova ulja u
a(u svete vode i onda ogledati + ako ulje ostane na %ovr(ini urok nije u#rok
tegobi no %otone li odgovor je %otvrdan.
2attim e vraara %rouiti neke molitve i sa vodom i# a(e %rei %reko ela i ni#
ruke te nekoliko %uta %rekrstiti ureenog.

0talijani urokljive oi nazivaju malocchio. 1ak su dvojica 8apa smatrana da imaju takve oi <
8apa 8ius 0T i 8apa Aeo T000.8rema /avranu /rimassiju ekspertu na )tregheria :talijanski
Sitchcra5t; i autoru knjige o urocima ako se iznenada osjetite bolesnim ili iscrpljenim trebate
izvriti provjeru da li se iza toga stanja ne kriju sluajno uroci.2akapajte tri kapi maslinova
ulja u zdjelu vode.,ko kapi ostanu zajedno uroka nema ali ako se razdvoje ili potonu ureeni
ste.!a razbijanje ovog zla trebate uvu"i vrh jedne igle u uice druge i re"i .(i protiv oiju' u
rupu za oi.!avisti puknue i oi se rasturie&.(nda tako spojene igle baciti na ono ulje u ai
i posuti tri puta po malo soli u vodu.(nda uzeti makaze i njima tri puta udariti po vodi a onda
isto toliko puta .rezati& zrak iznad vode.Time "e uroci biti uniteni.
1vjetski na#ivi #a urok.

5Mganistan + na#ar, chashmi lo(e
5lbanija + mer me sFsh
5rmenija + atchka ooloonk
5ra%ske #emlje + aFin hasad
5#arbejdan + ka m go#
Bugarska + uroki
Bosna i @ercegovina + #a#or, urok
@rvatska + urokljivo oko
@olandija + bo#e het oog
Per#ija + bla Bond
Ninska + Paha silma
Portugal + olho gordo
Poljska + #le oki
-jemaka + Boser Blick
Crka + vaskania
8aarska + s#emmel veres
:talija + malocchio
:ran + Besme (ur
Kumunija + deochi
1lovaka + # ou
=%anija + mal de ojo
Turska + na#ar.....

(bjavio/la gradvista u DE:KN' print' U
7=-;F-9;;>-
Azerbejd"anski lijek protiv uroka
&mate glavobolju8Ne osje'ate se dobro8/osao vam ne
ide85o!da je kriva, za to - zlo oko.

8oda bi nekom ova konstatacija na 2a%adu #vuala
%omalo smije(no ali u 5#erbejdanu ljudima je ovakav
konce%t vrlo o%i%ljiv.Ukoliko niste imali %rolike
%osjetiti neki od a#erbejdanskih domova onda je
%otrebno rei da ete na veini mnogi, na ula#nim
vratima, vidjeti ono (to se ovdje na#iva &deve igle'
;5lhagi Bamelorum< ili neki drugi amulet.
)jerovanje kod ovog naroda u mo urokljivog %ogleda
toliko je jaka da %ojedinca %rati kro# njegov ivot te ne
treba uditi #abrana komentarisanja roenje djeteta.-eke tradicionalne Mamilije i
danas uvaju majku i dijete u osami %rvih 4" dana.1amo najblia rodbina mogu ih
u tom %eriodu vidjeti.

Postoje ra#ni rece%ti i lijekovi koji su #a(tita od uroka.Ledan od naj%o%ularniji je
kori(tenje %rastare biljke u#arlik ;Pagenum harmala< koja se u susjednom :ranu
na#iva 5s%and.U dana(nje vrijeme u#arlik se jo( uvijek %rodaje %o trnicama i
narod ga rado ku%uje.Bijena mu se kree !""" manatsa (to bude oko 3Q
centi.Ledan od %rodavaa u#arlika 8ovsun 5sgarov i# Oankarana tvrdi da mo ove
biljke #avisi od mjesta gdje je u#brana.

?8oj u#arlik je ubran u divljoj %rirodi, na %lanini ,hi#a.Treba ga traiti i brati na
jako udaljenim mjestima gdje se %ijevac i vrana ne mogu uti.Tada je njegova
mo jo( vea.

5sgarov kae da njegovi ku%ci %ale u#arlik na %osebne %rigode kao (to je roenje
djeteta, ku%ovina novog auta ili kad se ene.
?2a%ali( ga i udi(e( dim, veli on.Takoer, kada ljudi oko vas udahnu ovaj dim
i#gube s%osobnost da vam naude.-akon toga %omae( se %e%lom %o elu i vratu,
to e otjerati #lu energiju i# va(e krvi.

/rugi %rodava 5MiFaddin i# $rdubada sku%lja u#arlik u %laninama vi(e #a sebe
nego #a %rodaju.
?La ga %rvo #a%alim a onda %olijem vodom %e%eo da ugasim vatru.
/ok s%aljuje u#arlik on govori. &U#arliksan havasan, min bir darda
davasan.-ijedan gadar ki san versan + dada, bala javasan'.-eki drugi berai
%redlau ovakav obred sa u#arlikom + u#eti (aku u#arlika i soli te %ronijeti tri %uta
u krug oko glave ureenog i govoriti &U#arliksan havasan, jami darda davasan,
%is go#lari chikhardib ovujuna salasan' (to bi u %rijevodu na bosanski je#ik
#nailo &U#arlik ti si #rak, ti si %rotiv svake boli, odnesi #le oi i ostavi ih na
%almi'.$nda u#arlik baciti u vatru da i#gori.

-a %itanje da li u#arlik #aista %omae %rodava %otvrdno odgovara.
?/a, moj sin ima dvije godine.$n je vrlo urokljiv.Bio je na igrali(tu i neko ga je
urekao.,ada smo stigli kui %oeo se osjeati lo(e i %lakati.*im smo #a%alili
u#arlik on j e%restao sa %laom.


Kuminom i atibatilom protiv zavisti

U#arlik nije jedini a#erbejdanski lijek %rotiv urokljivih oiju.$bini #ain i#
domainstva crni kumin ;gara chorakotu< est je rekvi#it #a borbu %rotiv
uroka.$sim (to se njegove sjemenke stavljaju %ri mjesenju u kruh one se sa malo
soli s%aljuju u# rijei + &-eka onaj sa urokljivim oima ostane be# njih'.
1jeme atilbatila moe da se s%ali u iste svrhe.Trgovac koji ga %rodaje obja(njava
njegovu u%otrebu.
?To uglavnom ku%uju mlade djevojke.$ne #a%ale ne%aran broj sjemenki, obino D
ili !H, a #atim %ronesu %osudu sa dimom %o cijeloj kui istei je od uticaja tue
#avisti.,ada mi treba sree ja atilbatil s%alim i onda mi sve ide na dobro.-jega
%alim svaki dan, jue sam ga %alio dva %uta.1tavim ga na Moliju i #a%alim.5ko
ujem da sjemenke %ucaju to #nai da su #le oi uni(tene.8oja baba koristila je
%uno atilbatil kad sam bio dijete %o(to sam bio %odloan urocima.5tilbatil je
sku%lji od drugi uroni lijekova, kree se %o cijeni od Q""" manatsa ;oko !,3Q us
dol.< %a ga samo bogatiji mogu ku%iti, %ri#naje %rodava.

(bjavio/la gradvista u DE:DF' print' U
7E-;F-9;;>-
Iranska vjerovanja - Aspand
-aj%o#natija biljka #a lijeenje i #a(titu od uroka u
:ranu je 5s%and ili 9sMand ;%eganum harmala< inae
vrlo est korov %o srednjoj 5#iji.)jerovanje u njegovu
udesnu mo %otjee jo( i# 2aratustrovih vremena i
kralja -ag(banda ije se ime i s%ominje u basmi #a
lijeenje.
: danas je obiaj %o :ranu da se dijete nakon susreta
sa strancem ili vi(e njih okadi as%andom, kruei oko njega u krug i govorei.

5s%and bla band
Barakati shah -agshband
Lashmi heach jashmi khaish
Lashmi dost Za dooshmani lo(e andish
Biti (o(a der hamin atashi ta#e.

:li na bosanski.

$vo je as%and i uni(tit e uroke
Blagoslovom kralja -ag(banda
-estat e uroka od rodbine,
Uroka od %rijatelja, uroka od ne%rijatelja.
$d koga god da je neka gori u ovoj #aarenoj vatri.

1jeme as%anda koristi se s%aljivanjem i #a %roi(enje #raka %o kui te je dio
ovda(nje kulture.:ranski narod tvrdi da ova biljka lijei sedamdeset i dva oboljenja
a samo %ijenje na%itka od as%anda etrdeset jutara ovjeku donosi mudrost.
U siitskoj tradiciji se vjeruje da u njoj stanuje melek i da (ejtan bjei daleko od
kue u kojima se u#gaja as%and.U nekim selima ,horosana %orodilji se trei dan
nakon %oroaja daje na%itak od ove trave kako bi joj oistio utrobu.5 da otjera
sve negativne entitete i #le duhove koji se motaju oko nje u %rvim danima nakon
%oroaja #a nju se %ri%rema vrlo neobian obljev.U veliku %osudu vode stavi se
%o etrdeset kamenia, kuglica ovijeg i#meta, gra(aka i sjemenki as%anda.1ve
se to namae u vodu etrdeset %uta a onda se voda ritualno i#lije na eninu
glavu, naravno, %reko tkanine kojom se %okrivena.
(bjavio/la gradvista u DD:FE' print' U
7E-;F-9;;>-
Kamajlije
,ad #vanina medicina ne moe da %omogne u lijeenju, mnogi
se okreu alternativi i duhovnom iscjeljenju, %osebno ako je
bolest %osljedica crne magije.@amajlije #a #a(titu %omau
%reventivno, ali i onda kada se #lo skine.$ne (tite stare,
nemone, djecu, %a ak i nevjerne Tome odnosno ljude koji ne
vjeruju u njenu mo.@amajliju moe da na%ravi strunjak #a to, i
to #a svaku osobu %onaosob, #avisno od %roblema.

$tkrivajui nam djeli vje(tine i#raivanja hamajlija, duhovna
iscjelitljka 5rnela i# Tu#le tvrdi da su one veoma mona #a(tita
%rotiv crne magije.@amajlije su jo( %rije nove ere %ravili 5ra%i i
Per#ijanci da bi #a(titili, ne samo sebe ve i stoku i
domainstvo.Prvobitne hamajlije %ravljenu su od kamena, drveta
ili kosti, tako (to se nad njima, dok su ih oblikovali, dugo
i#govarale molitve.-isu se is%isivale nikakve rijei na njima kao (to se to, inae,
danas radi.U molitvama su se obraali Bogu da s%asi odreenu osobu od bolesti i
#la.)remenom su duhovnjaci uoili da je hamajlija jo( monija ako se %o njoj
is%isuju odreene rijei, odnosno dijelovi molitva i# 1vete ,njige.

Prilikom i#rade hamajlije, morala su da se %o(tuju odreena %ravila.
?datum i vrijeme i#rade
?ambijent u kojem se %i(e ;mir i istoa<
?%osebna vrsta mastila, kao i njegov miris.

/ok se hamajlija is%isuje, svo vrijeme se nad njom moli Bogu da %omogne osobi
kojoj je namjenjena i naravno + %omene se i %roblem koji je mui.-akon toga se
taj is%isani komad %a%ira umota u karton, %latno ili u sivu i crnu kou (to se
najvi(e i %re%oruuje.Bitno je da se hamajlija ne %ravi u obliku kocke i ne lije%i
selote%om jer na taj nain gubi mo.)ano je da tekst na %a%iru bude runo
is%isan mastilom, a ne Motoko%iran jer tada ne djeluje #a(titno.


4o-e ha'a"li"e

2avisno od i#rade %ostoji vi(e vrsta hamajlija.-ajcjenjenija hamajlija, a ujedino se
smatra i najmonijom, je 1edam %eata, ona ima oblik %ravougaonika sa sedam
ureenih redova.-a njoj su nacrtani %entagram, #atim sedam Boijih imena,
imena meleka, %lemenskih voa, dana u nedjelji i %laneta.$va hamajlija se radi
%o nedjelju dana u# svakodnevnu molitvu.

Po%ularne su i hamajlije namjenjene enama i djevojkama koje se %rave od
tankih listova i# 1vete knjige a stavljaju se u %o#laeni okvir.@amajlija moe da
bude na%ravljena i kao %relije%a dvoredna ogrlica.1astoji se i# dvanaest %loica
na kojima su is%isane odreene molitve.-jena Munkcija je da #a(titi enu od
svakog #la narednih dvanaest mjeseci a %o isteku godine %ravi se nova./jevojke
rado nose ovu hamajliju jer je u obliku nakita, %a nikome ne moraju da otkrivaju
njeno %ravo #naenje.$bja(njenjem bi se, naime, smanjila mo hamajlije.

@amajlija moe da se na%ravi i na tako#vanom boijem drvetu + tisovini, tako (to
se na komadi ureu rijei molitve ;samo njen dio< i ime nosioca.Tisovina je %ored
sedeMila ;rute< meu najomiljenijim hamajlijama meu Bo(njacima i na
svojevrstan nain %redstavljaju njihove #a(titnike.

-a #a(titnu mo hamajlije takoer utjee nain na koji se ona nosi.Pre%oruljivo
je da se nosi oko vrata ili kao narukvica na lijevoj ruci ili u gornjem de%u %ored
srca.-e treba da se nosi u novaniku ili u de%u od hlaa.:sto tako, %oeljno je da
se skida %rilikom ku%anja ili s%olnog odnosa, a najbolje je da se u to vrijeme
ostavi u drugoj %rostoriji.
(bjavio/la gradvista u E?:FE' print' U
7:-;F-9;;>-
Magijom do pobjede na sudu
,oliko je hoodoo magija svestrana i orijentirana na sve ljudske ivotne %rilike
najbolje svjedoi ovaj krajnje #animljiv ritual %rotiv suca.

5ko neko vodi sudski s%or %rotiv tebe odi i ku%i u mesnici govei je#ik.$nda na
njegovu sliku ili obian %a%ir na%i(i devet %uta njegovo ili nje#ino %uno ime i
%re#ime.Ukoliko %ostoje svjedoci koji e govoriti %rotiv vas na%i(ite i njihova
imena.5ko #nate i njihove datume roenja, dodajte ih u# ime.$nda okrenite sliku
ili %a%ir #a 9" stu%njeva i na%i(ite %reko njihovih imena svoje devet %uta kako bi
oblikovali kri.$nda recite ovo + n. svojim kriem u vas %okriti, sada ste %od
mojim #a%ovjedni(tvom.-areujem vam da drite je#ik #a #ubima0.
,ada to i#govorite %os%ite sliku ili %a%ir sa %rahom od ljutih %a%rika govorei +
)a(e e rijei gorjeti u ustima ako budete govorili %rotiv mene.
Ka#reite hori#ontalno govei je#ik tek toliko da moete u njega staviti
%resavijenu sliku ili %a%ir %a ga #akr%ite ili #atvorite sa devet igala.Tako #atvoren
je#ik stavi se u #amr#iva kako bi se i onima tamo #amr#nuo je#ik i govor.
Po #a%isanim svjedoanstvima na ovakav nain omaijane osobe su gubile mo
govora u sudnici, o%adala bi im koncentracija, hvatao bi ih strah i %anika %a su i
one rijei koje bi us%jeli i#govoriti #vuale nera#umljivo te bi gubili svoju
vjerodostojnost kao svjedoci.
(bjavio/la gradvista u DD:FJ' print' U
7:-;F-9;;>-
1ajetom protiv uroka
meksikom narodu vjeruje se da su posebno podlo!na uroku mala
dje,a dok odrasli ljudi manje i rje)e pate od tog zla./otpuno sigurni
zna,i uri,anja su, po nji"ovom vjerovanju, visoka temperatura,
nedostatak apetita, loe spavanje a deava se da im otekne i neki dio
tijela.

5eksike vraare da bi odagnule uroke sa djeteta obavezno koriste dva kokoija
jajeta i au..a prvim jajetom pre)u preko djetetovog li,a uzdu! i poprijeko te ga
onda razbiju u au.+nda vraara zamoi prst u au i izgovaraju'i molitve
napravi na djetetovom elu kri!.Drugo jaje stavi iznad kamina ili ognjita i
upozori uku'ane da ga niko ne dira..utradan se vraara vrati, uzme jaje sa
kamina i razbije ga kako bi ogledala nad njim.koliko joj bude djelovalo kao da je
poluku"ano onda smatra da je njen obred biuo uspjean te da je urok preao na
jaje.

Druge imaju praksu da ureenom djetetu osim li,a poma!u ,ijelo tijelo od glave
do pete.Drugo jaje, pak, razbiju u tanjuri' i stave djetetu pod krevet i sutra
ogledaju.Ako je jaje ostalo formirano u oko, nije se razlilo, onda je sigurno u
pitanju urok.Da bi saznala potie li urok od muke ili !enske osobe ona gata
ovako - ako je bjelanjak prekrio vie !umanjak onda je u pitanju mukara, no
ostane li !umanjak ,ijeli u bjelan,u kriva, bolesti su !enske zle oi.
(bjavio/la gradvista u D@:E?' print' U
77-;F-9;;>-
%jubavne ini
' narodnim magijama gotovo svaka kultura ima /arolije
koje koristiti sve nae tjelesne sekrete, poput sperme,
suza, urina, izmeta, dlaka iz kose i pubisa te noktiju. '
a3ri/kim hoodoo ritualima kao i u sicilijanskoj 3olk-magiji,
menstruacijska krv stavljena u kavi ili /aju sluio kao
suveren recept za hvatanje mukar/eve seksualne
pozornosti. 4ez rituala, molitvi, ili prizivanja dovoljno je,
jednostavno, dodati nekoliko kapljica krvi eljenom
mukarcu u ka3u ili /aj.
@ene koje nemaju menstruacije usred trudno.e ili zbog medicinskih razloga koriste
alternativni oblik magijske pomo.i a on se sastoji od koritenja vaginalne teku.ine
sakupljene nakon mastrubacije tijekom punog mjeseca.' hoodoo i sicilijanskoj magiji
vaginalne teku.ine /ine dobru zamjenu za menstrualnu krv.
>sim ovakvog na/ina menstrualna krv ili vaginalna teku.ina ima jednaku u/inkovitost
djelovanja kada se njome pomau kipovi boanstava, amuleti koji imaju za cilj stvoriti
seksualnu privla/nost kod nosioca.
(oodoo vradbine sa mokra.om
' europskoj - prije svega talijanskoj - narodnoj magiji mokra.u koriste ene i djevojke
ali i mukarci kada ele izazvati sli/ne simptome udnje i strasti kod partnera.'
hoodoo magiji urin se /esto naziva ,chamber luina, ili ,voda,.4ez obzira to ga tako
zovu, jedan od najstarijih rituala root rad tradicije jeste da se mukarcu - kockaru
ljubavnica pomokri na ruku s kojom igra.
0a mokra.om se u crnim a3ri/kim ritualima moe i natetiti neprijatelju.9o se /ini tako
to se njegova mokra.a ulije u bocu i u nju doda crvena paprika i zemlja sa
groba.9ako napunjena boca zakopa se u ne/iji grob i od tog trenutka oma7ijana
osoba ima problema sa mokra.nim sustavom u rasponu od prostate, cista do
kamenja u bubrezima.Jedini na/in da se ovako pogubne /ini skinu jeste da se
prona7e boca i uniti u vatri.
8e7utim, mokra.a moe /ovjeka da i zatiti od magije tako to se treba pomokriti u
mravinjak crvenih mrava ili na otricu noa.
jubavna /arolija sa spermom
8ukarci mogu da koriste spermu za ljubavne /ini, recepata je mnogo, i naravno
velika ve.ina ih potje/e iz najmo.nije svjetske magije - vudua.Poslije onaniranja
sperma se /uva i sui na suncu a tako dobiven prah se po malo stavlja voljenoj eni
uka3u ili sok kroz nekoliko mjeseci.=o, kako god sperma mukarcu moe pomo.i da
zadri odre7enu djevojku ili enu tako se njome enski spol slui da okuje eljenog
mukarca lancima vjernosti.=ajpopularniji na/in da se to uradi po hoodoo magiji jeste
/vor - /arolija.Za ovu svrhu sperma moe biti svjea ili prikupljena u kondomu ili /ak
pohranjena u zamrziva/u dok je to potrebno.
(bjavio/la gradvista u E?:KD' print' U
;F-;F-9;;>-
,rbija - leglo prevaranata
6spred doma samozvanog belog maga 8itrovi.a proteklih godina danima su stajale
kolone ljudi eljnih uvida u dane koji im predstoje. Za masu ,veruju.ih, ispred ku.e
postojala je i tezga s adekvatnim posluenjem za sitne pare, a beli mag je odlu/io da
svoju delatnost proiri i na =ovi 0ad. >d situacije kad je H&&*. godine ubedio bra/ni
par Prodanovi. da veruje njegovim mo.ima do hapenja i zatvora proteklo je neto
manje od dve godine i stotine hiljada evra. 0voju ro7aku <anicu Prodanovi. ubedio
je da je njen sin duan, te da njemu i njegovoj supruzi predstoji veliko zlo. ek je bila
lova, a vidovitom 8itrovi.u u pomo. je prisko/io Zoran Jolub Rarlama 1I!2 iz =ovog
0arajeva.
Krna majica
Rarlamin zadatak bio je da zove obmanutu porodicu i predstavlja se kao osoba koja
je pozajmila novac njihovom sinu. Jlavne instrukcije davao je mozak operacije
8itrovi., pa je u dva navrata kesu punu nov/anica strane valute majka ,dunog, sina
odnela i ostavila kod /esme na magistralnom putu =ovi 0ad S 5uma.
Prilikom druge isplate od !H#.&&& evra ekipa s inspektorom za borbu protiv
organizovanog kriminala bila je na licu mesta. 8itrovi. se s lisicama naao na
optueni/koj klupi, a njegov ,podu/eni, asistent Jolub otad je u bekstvu. 4eli mag
nije predvideo da .e u narednih pet godina boraviti u zatvoru, kao ni da .e njegov
0an/o Pansa biti osu7en na godinu dana manje.
Za razliku od 8itrovi.a, :lastimir 0koko je podmuklo ubistvo svog zeta pravdao
postojanjem crne magije.
Zeta 0tojana 8ilin/i.a napao je kuhinjskim noem dok je ote.eni spavao. Priao je
krevetu i sko/io na svoju rtvu, okrenuo je na le7a i izbo kuhinjskim noem po trbuhu.
<ok je atak trajao, u sobu je utr/ala 0kokova sestra sa starijom .erkom i uspela da
otrgne no iz bratove ruke. 0koko je tada ustao i otiao u kuhinju po no sa
zup/astim se/ivom, pa se vratio na mesto zlo/ina.
>d ukupno H# uboda noem, ote.eni 8ilin/i. je preminuo na putu do bolnice, a
napada/ je na su7enju svoje delo pravdao magijom.
S Kad je bio 4oi., uneo je dva ugljena u ku.u. 8islio sam da on meni neto vra/a.
4ojao sam se zeta. 9og dana kad se ovo desilo, ukoso, pored uzglavlja na krevetu
na kome sam spavao stavio mi je crnu majicu. =ju sam ujutro zatekao i opet sam
pomislio da mi vra/a S pri/ao je 0koko, koji je zbog ovog dela osu7en na !) godina
zatvora.
0kidale kletve
Policija je u novembru traila i dve gatare koje su delale po novosadskim sokacima.
5itualima skidanja vradbina perspektivne zanatlijke varale su uglavnom ene.
,0kidanje crne magije i kletvi, najunosnija je delatnost kojom su vra/are obmanjivale
zainteresovane.
'z tvrdnje da poseduju natprirodne sposobnosti, u suknjama ,vidovite Zorke,
presretale su sugra7ane po ulici. ' ve.ini slu/ajeva sagovornike je zanimalo ta .e
biti s njihovim blinjima, te da stru/ne dame ,vide, da li je na tog ili tu iz njihove
porodice ba/ena crna magija, /ime im je ivot ugroen. =akon toga vidovite uli/arke,
po svemu sude.i dobro uvebane, izvodile su na licu mesta nekoliko rituala.
=aj/e.e je to, po re/ima prevarenih, bilo bajanje raznobojnim, u /vor vezanim,
kon/i.ima, koji se sami razvezuju.
8e7utim, vra/anje ide dalje, pro3esionalke uzimaju novac i potom za sutradan
ugovaraju ponovni sastanak s osobom kojoj su ju/e ve. uzele pare. 9ada nao/igled
gra7ana koji su im ve. platili nimalo skromne sume novca pale nov/anice, razbijaju
kokoja jaja i izvode razne sli/ne rituale kojima, kona/no, skidaju crnu magiju i
osloba7aju zaposednutog. 8e7utim, i nakon toga one su vrljaju.i gradom uzimale
jo novca, a da bi obezbedile svoju korist, ve. prevarenim gra7anima upu.uju pretnju
da .e i na njih baciti kletvu, tj. /ini ukoliko ne donesu novac ili zlato.
(bjavio/la gradvista u D?:@E' print' U
;F-;F-9;;>-
,ujeverje u ,rbiji - epidemija8
8redrasuda je da je istona )rbija prva po vrad%binama' beogradske gatare i vraare preuzele
su primat
(sobama koje komuniciraju sa .viim silama& najvie se obra"aju oni sa ljubavnim jadima
Moderno doba donelo je samo jednu izmenu 7 lakoverni se peljee preko interneta
+E(/9,* 7 $ +eogradu je mnogo osoba koje se bave bajanjem i vraanjem= $brzani razvoj
prestonici nije doneo udaljavanje od sujeverja' naprotiv. 2ita manje nego u ostalim delovima
)rbije' u glavnom gradu ljudi odlaze kod gatara' pripremaju talismane i napitke i veruju da su
u .zaaranom krugu magije&. Tokom vie vekova od kada narod .baja& sutinski se nije nita
promenilo' osim tehnologije' koja danas nudi internet lance sre"e. ,ko se samo zagrebe po
srpskoj geogra5skoj magijskoj kugli' dolazimo do zakljuka da je +eograd prestonica
sujeverja.
#ako za 8ress ka%e *ragomir ,ntoni"' etnolog' predrasuda je da istona )rbija ima primat u
vrad%binama. 2ajve"i broj sujevernih misli da se nalazi u ljubavnom lancu i zbog toga tra%i
pomo" od osoba koje komuniciraju sa .viim silama&.
8revariti ih to vie
7 Malo stvari se kod nas promenilo od davnih vremena. Menja se samo tehnologija' koja
stvara la%nu sliku da su se obiaji i verovanja promenili 7 ka%e ,ntoni".
(n podse"a da dananji .lanci sre"e& koji kru%e internetom preko imejlova nisu nita drugo
do kopije lanca svetog ,ntona i piramidalne tednje. (n upozorava da je cilj uvek isti: uvu"i u
jednu mre%u to vie ljudi i izvu"i maksimalnu korist.
7 2ove tehnologije su idealne za prevarante i mamac za alave. 1ovek je glup' jer je alav' a
takva osoba se lako mo%e prevariti. 2aravno' sve 5unkcionie po principu kazne i nagrade' ko
ispuni dati zadatak' bi"e nagraen' i suprotno 7 objanjava ,ntoni".
(n smatra da CC odsto ljudi bar u nekom trenutku svog %ivota ima taj poriv alavosti 7 da do
neega doe lako' bez mnogo rada i truda. !ato i ne udi da mnogi visokoobrazovani ljudi
nasedaju na neije trikove i sumanuto prosleuju imejlove na to vie internet adresa.
8omama zvana prosledi ovo pismo na pet' osam ili deset adresa i u kratkom roku desi"e ti se
neto to dugo oekuje zahvatila je milione korisnika interneta. 2aravno' korist od toga vide
provajderi i 5irme iji je cilj da do to vie korisnika interneta doe .pismo sre"e&.
7 (vo je pria koja datira jo od srednjeg veka i mi nismo izmislili .toplu vodu&. To rade svi
narodi u okru%enju' a' na%alost' mi smo uvezli. *evedeset odsto tih izmiljotina potie sa
amerikog tla 7 ka%e ,ntoni".
0 dananje vraare rade isto to i one iz starih vremena. (nom koji tra%i njihovu pomo" prvo
podilaze' pa kada se osoba otvori' ide sistem plaenja 7 ako ne uradi to i to' desi"e se ovo ili
ono. ,ko se vraari plati' ona "e biti na strani .nesre"nika&' u suprotnom slede loa
dogaanja. 2a%alost' mnogi u to veruju' a sama situacija da se osoba preputa iracionalnom
reenju svojih problema dovodi je u stanje da poinje da propada psiho75iziki.
7 )koro mi je dola %ena srednjih godina' koja ve" du%e vreme ima o%enjenog ljubavnika. 0
pored silnih obe"anja da "e ostaviti porodicu i o%eniti se njome' to se nije dogodilo. (na je'
nespremna da prekine odnos' sve vie patila' ali se i sve vie nadala. 8oela je da propada i
5iziki' a poto je i ljubavnik poeo da je izbegava' celu priu je u svojoj glavi okrenula na to
da joj je neko neto uvraao. Toj %eni nikako nije moglo da dopre do mozga da "e retko koji
mukarac ostaviti porodicu zbog ljubavnice i da je njeno 5iziko propadanje uzrok njegovog
izbegavanja 7 ka%e ,ntoni".
(glasi puni vraara
(n objanjava da vrad%bine mogu delovati upravo na osobe koje uu u zaarani krug i ponu
da veruju samo u te stvari.
7 To su psiholoke stvari. 2i danas nije neobino i nije retko vezivanje. To nije samo
karakteristino za istonu )rbiju' kako mnogi misle. 0ma toga puno i u prestonici. ene vezuju
mukarce kako bi ovi mogli samo sa njima polno da opte 7 istie ovaj etnolog.
8ostoje ljudi sa .darom& koji vide neke stvari' ali takvi su zaista retki' tvrdi ,ntoni". -e"ina
njih spada u grupu prevaranata koja jasno shvata gde je neko najtanji.
7 -raare i proroci oglaavaju se u medijima. Mnogima je dra%e da gledaju T- nego da
spoznaju sami sebe i vide reenje problema. !ato se i odlazak kod vraare svodi na tezu 7
nisam ja kriv za ovo to mi se dogaa' ja sam dobar' a samo meni se deavaju ovakve stvari.
*okle god ima ljudi koji ne %ele da realno sagledaju sopstveni problem' bi"e i navodnih
proroka' koji "e veoma lako .iati svoje ovce& 7 zakljuuje ,ntoni".
(bjavio/la gradvista u DD:FE' print' U
;F-;F-9;;>-
0azar i salivanje strave
=azar je istina. 9o zna/i, istina je da se moe razboljeti od nazara
1uroka, urokljivih o/i2. =eke osobe, kada gledaju u neto to vole
zra/e iz svojih o/iju tetne zrake koje kode i ivim i mrtvim
stvarima. >vdje bi mogli navesti bezbroj primjera. 8oda .e jednoga
dana nauka biti u stanju da prona7e ove tetne zrake i njihove e3ekte.
Kada neko vidi neto to voli treba da prije svog divljenja kae
maaallah, da njegov pogled ne bi nanijeo tetu. 6zgovaranje rije/i
maaallah spre/ava nazar. ' knjizi Getava-ji (indijje pie da je
dozvoljeno, da bi izlije/ili dijete kojem su urokljive o/i nanijele
tetu, ili koje se prepalo, paliti slamke i dok one dime kruiti ih oko
njega, i dimiti ga, ili iznad njegove glave sipati u hladnu vodu
istopljen vosak 1ili olovo2. =a sedamdeset estoj stranici u knjizi
9eshil pie da je, OProu/iti Gatihu, ;jet-el kursi i ?Tuzu bi
kelimatillahittammeti ...U nare7eno hadisi eri3om.
(bjavio/la gradvista u EK:@E' print' U
;F-;F-9;;>-
%ijeenje crne magije Kuranom
8evlana 8uhammed >sman sahib - rahmetullahi teala alejh - pie na kraju
stotinu tre.e stranice njegove knjige Gevaid-i >smanijje, O<a bi se
otarasili strahota sihra, vra/anja, i /arolija, trebamo prou/iti tri
puta salavat-i eri3, sedam puta Gatihu, sedam puta ;jet-el-kursi,
sedam puta sure Ka3irun, sedam puta sure 6hlas-i eri3, sedam puta
sureta Gelek i =as i puhnuti ih po sebi i po bolesniku. >nda, prou/ivi
ih jo jednom trebamo ih puhnuti po sobi, po bolesnikovom krevetu, po
cijeloj ku.i uklju/uju.i i ba/u. 6naallahu teala, on .e biti spaen
od /ini. VZa ovaj posao ne smijemo naplatiti.W >vo je tako7e korisno i
za druge stvari.
>naj ko je oma7ijan .e se izlije/iti ako sedam dana nakon sabah i akam
namaza u/i ajete i dove koje su napisane na stotinu osamdeset i sedmoj
stranici drugog toma knjige 8evahib-i ledunnijje i nosi ih oko vrata,
kao i ;jeti hirz koji je napisan na kraju knjige na arapskom jeziku
koja se zove 9ail-ul mana3i. V;jeti hirz su ajeti koji nas tite. >ni
su, GatihaQ prva /etiri ajeta sure 4akaraQ !#I. i !#). ajet sure 4ekara
po/evi od :e ilahukum do JaTkilunQ ;jet-el kursi do (alidunQ zadnja
tri ajeta sure 4ekara po/evi od illahiQ !". ajet sure ;l-i 6mran
po/evi od XehidellahuQ *).ajet sure ;Tra3 koji po/inje sa 6nne
5abbekumQ !!#. ajet sure 8uminun koji po/inje sa Ge-tealallahuQ I. ajet
sure <in koji po/inje sa :e ennehu tealaQ prvih deset ajeta sure
0a33atQ zadnja tri ajeta sure (ar koji po/inju sa (uvallahuQ sure
6hlas i 8uTavvizetejn 1<vije KulT eTuzu sure2.W 8i trebamo prou/iti
;jet-el kursi, 6hlas i 8uTavvizetejn i puhnuti ih po izvjesnoj koli/ini
vode. >ma7ijana osoba treba da od te vode popije tri gutljaja i da se
sa ostatkom te vode ogusuli.
' sedmom poglavlju knjige 6bni ;bidin - u dijelu koji se odnosi na
razvod braka radi bolestiQ u knjizi Zarkani - u dijelu od sedme do
stotinu /etvrte straniceQ i 1u citatu2 prijevoda knjige 8evahib-i
ledunnijje pie sljede.e+ O9rebamo izmljeti sa dva kamena sedam zelenih
listova drveta sidr. Zatim, trebamo ih pomijeati sa vodom. >nda
trebamo prou/iti ;jet-el kursi, 6hlas, i KulT eTuzu sureta, i onda ih
puhnuti po vodi. 9rebamo popiti tri gutljaja te vode a sa ostatkom se
trebamo ogusuliti 1okupati2.U 0idr je ebanovina, abonosovina 1<iospCros
ebenum, divlja trenja, lotus drvo, 2.
(bjavio/la gradvista u EF:KK' print' U
;:-;F-9;;>-
Bosanska narodna medicina
Tumaenje %ostanka ra#nih bolesti, naroito djeijih, bio je ranije usko ve#ano s
onda(njim %ogledima na ivot i svijet uo%e, %a se #ato i korijen narodne
medicine nala#i u ra#nim vjerovanjima, a naroito u onim magijskim.
,r(anska vjera i :slam utisnuli su svoj %eat u ra#ne %rastare obiaje i
%ra#novjerice, ali s istorijskim ra#vojem na%retka kulture, mnoga lijeenja %o
narodnoj medicini su obustavljena i #aboravljena.: %ored toga, %ojedini %rastari
mistini obiaji o lijeenju i #a(titi od bolesti sauvali su se sve do danas.Posebno
se strahovalo od uroka.Po vjerovanju od njegovih #li moi %omrijelo je najvi(e
ljudi na svijetu #ato i ne ude mnogi #a(titni obredi u ve#i njega.

uva"e o) +la

,od Bo(njaka se soba novoroeneta uredi i iskiti ve#enim maramama.-a djeiju
ka%icu nana %ri(ije neku %aru u crvenu kesicu, stavi u be(iku bijelog kauna,
sjeme od sedeMila i e(anj bijelog luka.5 hoda, obave#no, #a%i(e &malu hatmu' i
taj #a%is se stavi na dijete.Pored toga se dijete %okrije crvenim %okrivaem i
#latom ve#enim jaglukom.-a be(ici se uree 1alomonovo slovo, da uva dijete od
svakog #la.

,od @rvata i 1rba ima na be(ici ure#an krsti vi(e glave, a u njemu utisnut
komadi &svetog trojstva'.@rvati su svoju malu djecu obino #avjetovali sv.Nranji,
oblaili ga u habit, o%asivali ga %ojasom kao (to ga nosi Mratar i takvo je odijelo
nosilo dijete sve dok ne bi o#dravilo



<to uo& ue!e***

-arod vjeruje da se dijete &mile ili slatke krvi' moe lako urei.: da ga sauvaju
od #lih sila, uvee %red s%avanje mu ue ili baju.$bino bi to inila neka starija
ena.$na bi se %rekrstila, sjela %ored be(ike i %oela da govori.

=to urok uree, uroica ra#ree.
,o uree djetetinu, nek %oljubi %setetinu.

U isto vrijeme stavlja %et ugljenova, jedan #a drugim u vodu i nastavlja.

2elene oi ja %o%ih da ugasim crne oi,
crne oi ja %o%ih da ugasim (arene oi,
(arene oi ja %o%ih da ugasim smee oi,
smee oi ja %o%ih da ugasim ovom djetetu sve one oi.

2atim u#ima ugljenove sa vodom i malo na%aja dijete, umiva ga %o licu, (akama,
nogama i %rsima.:#nad djetetove glave o%isuje krug sa ugljenom u desnoj ruci
%rema ist%noj strani.:sto to ini i sa svim %reostalim ugljenovima i unakrsno ih#
baca %o o(kovima sobe.$statak vode %ros%e na tri mjesta na kuna vrata ili na
avliju i govori.
-e bacam vodu nego djetetov urok'.


(bjavio/la gradvista u EF:?F' print' U
;7-;F-9;;>-
Bosanska magija
Po +osni %od(e i 'a'e stava&e lije!e 'olesne od stave, si%ia, nameta,
na/aze, o/ame, z/anila, uo&a i letame 6d(ins&o/ -amaa;*=od(e
iz/ovaaju molitve i "i-u za"ise do& stava&e 'aju i lije!e*


Ka(i 5al)(i"i !vo" hal

Pobjedom i (irenjem :slama u na(im krajevima, (irilo se sve jae i orijentalno
vjerovanje u mo uroka ;#la %ogleda<, a od toga najbolje s%a(avaju #a%isi.2a%is je
bio lijek #a sve.-jih su %isali ljudi koje su obino na#ivali Maldije ili Maladije..
To su uglavnom bili %ostariji ljudi, naje(e hode, sijede kose i im%o#antne
brade.-eki su od njih uivali ogromnu %o%ularnost, a narod je kod njih naveliko
dola#io.U Bosni i @ercegovini bilo je dosta #namenitih hoda koji su smatrani
s%ecijalistima #a %isanje #a%isa kojima su lijeili sve bolesti, a sem toga, umijeli
su i da %roriu budunost.

$ni bi obino sjedili na svom (iltetu, a kada bio im neko do(ao i is%riao svoj hal
;jad<, %aljivo bi ga saslu(ali.2atim bi dohvatili neki stari, i#li#ani kitab i %o njemu
listali a onda bi sa vanim i#ra#om lica i grobnim glasom (a%utali neke
nera#umljive ara%ske rijei.Poslije bi u#eli u#an, dug %a%ir i %isali %o njemu.,ada
bi ga %ot%uno is%isali, mahnuli bi njime dva?tri %uta %o #raku i i#govarali jo( neke
nera#umljive rijei.-a kraju bi taj %a%ir savili u obliku trokuta, #avili u mu(emu,
%rinijeli elu i ustima te %oljubili.
Tek tada bi ga %redali bolesniku, ili nekom i# njegove Mamilije, da ga %onese
sobom.$vaj #a%is stavljao se na bolesno mjesto ili u vodu koju je onda bolesnik
%io.




Pa)avi*a 6 )(i!&a bole!#

-ajtea oboljenja, kao na %rimjer %adavica, lijei se samo dairom, mistinim
obredom %omou kojeg se sa#ivaju dinske %oglavice da sao%e tajnu bolesti i
kau lijek.U jednom krugu ocrtanom noem na %odu, na serdadi, sjede na
koljenima jedan %rema drugom hoda i dijete #elenih oiju kao %osrednici.-a
dlanu desne ruke na%i(e se djetetu jedan #a%is, drugi se na%i(e na %a%ir i stavi
djetetu na elo, i jo( 4 #a%isa se bace na eravicu sa tamjanom.
2atim hoda dade djetetu Mildan sa vodom u desnu ruku i kae mu da gleda u
Mildan dok ne ugleda kakvog dina.
@oda #a to vrijeme ui nekakve dove i %u(e %reko djeteta u Mildan.Ugleda li
dijete u Mildanu dina onda hoda tog dina %o#ove da kae u#rok bolesti i
#aklinje %oglavicu dinskoga da odstrani od bolesnika onog dina koji je bolest
%rou#rokovao.Us%ije li to, onda, bolesnik koji se #a to vrijeme daire nala#i obino
u susjednoj sobi ili kod svoje kue, vele da &%ada u nesvjest' i# koje se br#o budi
#drav.
(bjavio/la gradvista u @C:?N' print' U
Magine trave
Ka(inik ;Oamium Caleobdolon< je %osebno %o%ularna biljka #a skidanje crne
magije %o 1rbiji i nekim dijelovima 1andaka i 8akedonije.,oristi se tako (to se
%re #ala#ak 1unca %oto%i u %osudu sa i#vorskom vodom i ostavi na%olju, %od
#vije#danim nebom, da %renoi.Tom se vodom ujutro omaijani %rska.
Ukoliko se trava osu(i onda se moe u%otrijebiti #a kaenje #aaranih.

)rati ;Tanacetum vulgare< koristi se %o Bosni i 1rbiji #a vraanje svih negativni
uticaja %o(iljaocu, %osebno kod uroka i sihira.Po(to je otrovna ne treba je
kon#umirati ali se moe baciti u %rokljualu vodu koja se %rosi%a %reko kunog
%raga na%olje u# rijei &-e %raam nego vraam #lo svojim ne%rijateljima'.

8rana trava ;5butilon avicennae< koristi se na (irem %odruju @rvatske i Bosne
#a lijeenje sugreba, %osebno onog %asjeg.$su(enom travom se kadi obino tri
dana u samo %redveerje oboljelo mjesto na tijelu.

)jetrena trava ;8arrubium vulgare< u# %rethodnu esto se u %ro(losti koristila
%rvenstveno #a kaenje u ovom sluaju %rilikom ograjisavanja i sugreba %o
licu.Lako je dobra u borbi %rotiv crvenog vjetra.
(bjavio/la gradvista u DD:KD' print' U
9;-;?-9;;>-
,arajevske vidovnjakinje
Gledaju.i u talo/ od &a8e, )alda je +atanu N*
ot&ila tajnu iz "o-losti*1'o/ zlodjela nje/ovi%
"eda&a, te'alo je da is"a-ta nje/ov sin Mi&i*


Poslije jednog gostovanja vidovite ,alde na lokalnoj
televi#iji, Bratan -. i# Bosanskog Broda odluio je da je
%o#ove i #amoli #a %omo.-jegov sin je hodao u snu,
ali se nije kao svi mjeseari vraao u krevet, ve bi
ostajao da s%ava na ulici, %a je tako mogao da nastrada.-a njegovo i#nenaenje
ona mu je rekla da ni(ta ne govori o sebi, ve da doe kod nje u 1arajevo, %a e
mu %omoi.8eutim, tamo ga je ekalo jo( vee i#nenaenje.,alda je gledajui u
talog od kaMe, rekla %ojedinosti i# njegovog ivota od kojih je #anijemio.


I!#ia u 2ol"i*i &a5e


,ada je od njega u#ela (oljicu, %revrnula je na tacnu, okrenula je u krug i rekla
ne(to samo njoj ra#umljivo.Poslije toga, u#ela je (oljicu i gledajui u Migurice,
%oela da govori.
?-isam #nao da e u socu i# kaMe ,alda &vidjeti' moj ivot.$%isala je moje
dvori(te i %orodinu kuu, kao da je bila tamo.,ada je rekla da mi je jedan rijeni
rukavac %resu(io i to onaj koji sam koristio #a navodnjavanje %olja, #anijemio
sam', %ria Bratan, dodajui da mu je odmah rekla #bog ega je do(ao i to
rijeima. &)a( sin hoda nou'.

-jegov 3H?godi(nji sin 8iki je mjeseario, tako da se nekoliko %uta %robudio
leei na ra#nim mjestima. %ored mosta, na obali rijeke, kod %resu(enog rukavca
i starog #atr%anog re#ervoara.
Cledajui u (olju, vidovita ,alda mu je otkrila da se to de(ava #bog nekog #lodjela
koje su na%ravili njegovi %reci i da se ljudske kosti nala#e u davno #atr%anom
re#ervoaru.2bog toga je i %rijetila o%asnost Bratanovom sinu 8ikiju.
?)idovita ,alda mi je rekla da se u (olji %ojavljuje broj (est, (to #nai veliku
o%asnost %o moju %orodicu, %osebno sina, i %osavjetovala me da ga u narednih
(est nedjelja dobro uvam i da %a#im da ne i#la#i na%olje.$sim toga, rekla mi je
da se sa %orodicom molim #a o%rost grijehova svojih %redaka, a da kosti koje
budem na(ao u starom re#ervoaru dostojno %oko%am', %ria Bratan.


Ta"a !#a%og %e+e%voa%a


Po dolasku u Bosanski Brod, Bratan jer %oslu(ao vidovnjakinju i otko%ao stari
re#ervoar, i na njegovo i#nenaenje, is%ostavilo se da je ,alda bila u
%ravu.Unutra su #aista bile kosti, koje je %oko%ao i uredio grob.
?8olio sam se Bogu da nam o%rosti, molio sam se #a #dravlje svog sina, koga sam
dobro %a#io (est sedmica.8eutim, jedno vee us%io je oko tri sata ujutro da
neo%aeno %roe %ored mene.Trgao sam se i# sna, i vidjev(i da ga nema, odmah
sam krenuo #a njim.Pred mojim oima je %ao u jarak, i sreom je samo malo
%ovrijedio glavu.,ad je %ro(lo (est nedjelja, %o#vao sam vidovitu ,ladu, koja mi je
rekla da &(olja govori' da vi(e nema o%asnosti #a moju %orodicu.Tako je i bilo.1in
je te noi %restao da mjeseari', kae sa olak(anjem Bratan, koji tvrdi da e do
kraja svog ivota %o(tovati ovu vidovnjakinju i# 1arajeva, koja mu je s%asila sina i
%orodicu.


Vi)ovi#a Kal)a

#idovita Kalda je od mali" nogu pokazivala parapsi"oloke sposobnosti.3esto je
pominjala doga)aje koji 'e se desiti, a to se gledanja u olju tie, ka!e da iz
,rnog taloga mo!e da saznao ,io neiji !ivot.
%+soba kojoj gledam mora da mi dopusti da prodrem do kraja u njenu intimu, u
suprotnom prekinem gledanje. olji,i vidim da li je na ovjeku ,rna magija,
bolest ili nesre'a, a to pokazuju figure, re,imo indijski totem, ,rnaka maska ili
vjeti,a koja je to i napravila.#eoma mi je bitan telepatski osje'aj koji se dobija
zraenjem aure osobe kojoj se gleda.+sobama sa negativnom aurom teko
gledam, za razliku od oni" koji zrae pozitivno2, istie Kalda..a vidovitom Kaldom
mo!ete kontaktirati putem broja telefona9 ::;<= ;;>??@%@<A

7E-;?-9;;>-
!atare pod udarom zakona
),9,3E-( 7 8rosjaci' oni koji se nedolino ponaaju' pa ak i gatare i pijanci' ubudu"e "e
pla"ati kazne u iznosu do ?@@ eura uhvati li ih u tim prekrajima policija na podruju op"ine
2ovo )arajevo.
(p"insko vije"e 2ovog )arajeva krajem listopada usvojilo je novu odluku o prekrajima
protiv javnog reda i mira' a novost je da je proiren popis nedoputenih djela koja podlije%u
sankcijama kao i da su kazne znatno pootrene.
$ odluci objavljenoj ovog tjedna na Seb stranici ove sarajevske op"ine najni%a kazna u
iznosu od E@@ konvertibilnih maraka :K@ eura; prijeti onima koji bez potrebe zvone na tua
vrata' peru tepihe ispred zgrada kao i za vozae koji u vo%nji automobilom poprskaju
prolaznike.
#a%njivo djelo postala je i prodaja novina na ulicama' no samo ako se to ini Hispred i na
raskri%jimaH.
#aznu do FK@ #M :DDK eura; riskira onaj tko pie gra5ite po 5asadama zgrada' penje se na
sredstva javnog prijevoza ili Hpomjera kontejnere za sme"e s mjesta utvrenom odlukom
nadle%nog organaH.
0sta kazna prijeti i onima koji kolju %ivotinje na javnom mjestu Hosim u vrtovima i batama
individualnih stambenih objekata za vrijeme vjerskih praznikaH.
/atare' proricatelji sudbine i oni koji se bave Hslinim obmanjivanjemH smatraju se pak
najte%im prekriteljima javnog reda i mira.
)vrstani su u istu kategoriju s onima koji piju na javnom mjestu te ilegalnim ulinim
prodavaima' a sve njih eka kazna do L@@ #M :?@@ eura;.
7E-;?-9;;>-
3atita od uroka
Nili%inci se boje uroka
M,20A,7 >ilipinsko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je svoje dr%avljane da je u
nekim zemljama protuzakonito nositi bojevo streljivo' ak i ako se od njega izrauje nakit
kojim se >ilipinci tite od uroka.
$ >ilipinaca je postalo popularno nositi ogrlicu ili narukvicu od bojevih metaka.
Meutim' brojni su >ilipinci na putovanju u inozemstvo privoeni u raznim dr%avama zbog
posjedovanja metaka kojima ukraavaju nakit i privjeske za kljueve te je njihov M-8 morao
reagirati upozorenjem.
(bjavio/la gradvista u EL:@N' print' U
7E-;?-9;;>-
Kako rade dananji vidovnjaci
Bogdanovanka je u istra#i rekla da se 3!. sijenja #a skidanje uroka obratila
)esni K. na temelju oglasa objavljenog u jednom aso%isu
#,9A(-,B 7 @rotiv :<-godinje karlovanke -esne 9.' koja se bavi proricanjem
budu"nosti i takozvanim skidanjem uroka' policija "e zbog prijevare' (p"inskom dr%avnom
odvjetnitvu podnijeti kaznenu prijavu' priop"eno je danas iz karlovake 8olicijske uprave.
8rijavu je policiji podnijela LE7godinja #arlovanka navevi da je -esni 9. DK. svibnja
privremeno Gdobrovoljno dala zlatni i srebrni nakit u crnoj kutijiG iz kojeg ona navodno ita
budu"nost i skida uroke. #ada je E. lipnja dobila kutiju natrag u njoj je bio samo dio srebrnog
nakita i bi%uterija' ali ne i etiri komada zlatnog nakita i jedna srebrna ogrlica.
(te"ena vrijednost zadr"anog nakita procjenjuje na 9=-;;; kuna' pie u policijskom
priop"enju.
(p"insko dr%avno odvjetnitvo u #arlovcu uputilo je i prije nekoliko tjedana (p"inskom sudu
u #arlovcu optu%ni prijedlog za -esnu 9.' za isto kazneno djelo' ali poinjeno u sijenju ove
godine. !akazivanje prve sudske rasprave je u tijeku' saznaje se od glasnogovornice )uda
2ives 3oha
Taj se optu%ni prijedlog odnosi na Gpru"anje usluga skidanja uroka KF7godinjakinji !.X. iz
+ogdanovaca' koju je -esna 9. otetila za DK.L@@ kunaG.
+ogdanovanka je u istrazi rekla da se DE. sijenja za skidanje uroka obratila -esni 9. na
temelju oglasa objavljenog u jednom asopisu.
$ dogovoru s -esnom 9. donijela joj je ve"u koliinu zlatnih predmeta' koji su joj trebali biti
vra"eni u roku tri dana. +udu"i da zlatninu nije dobila natrag prijavila je sve kao prijevaru.
/lasnogovornica karlovake 8olicijske uprave Tanja 8etri" ka%e da se karlovanka -esna 9.
ve" i prije ova dva sluaja nalazi u policijskoj evidenciji za kriminalnu djelatnost' da se
Gskidanjem urokaG bavi du%e vrijeme' te upozorava lakovjerne graane da ne nasjedaju na
razna obe"anja kada se nau u nekoj krizi' i da na vrijeme prijave sluajeve prijevare
(bjavio/la gradvista u EK:KN' print' U
7:-;?-9;;>-
0arodna metereologija
:era Yosovi. iz ;ran7elovca, meteorolog po ,ro7enju,
BA"AL#$%& '(%)#* +(A,A
0lue.i se drevnim ritualima, na samo da uspjeno predvi7a vremenske prilike za
cijelu godinu, ve. tjera i kine oblake
Kratkom bajalicom ,:odi alu planinom, nas ostavi sredinom,, oblacima je
,poru/ivano, da kiu i grad sru/e u planinu, a ne na ljetinu.
:era Yosovi. iz ;ran7elovca najpoznati je meteorolog u ovom kraju, iako ni dana
kole za to nema. Zahvaljuju.i daru koji je nasljedila od bake i majke, jo o 4oi.u
zna kakav .e koji mjesec biti, da li .e puhati jugo ili sjeverac, ho.e li biti ege ili kie i
kada bi sr/ani bolesnici morali da pripaze na svoje zdravlje. ' tuma/enju vremenskih
prilika, :eri ,pomau, glavica luka isje/ena na 4adnje ve/e, poloaj i boja mjeseca i
dani izme7u pravoslavnog i katoli/kog 4oi.a.
4akin ritual
>va neobi/na doma.ica ro7ena je u brojnoj porodici, u kojoj su sve ene, po/ev od bake, imale dar za
meteorologiju. 9ako je uz uro7eni talenat uz njih po/ela da u/i predvi7anje vremena jo od kada je prohodala,
prvo to je nau/ila bilo je kako se tjera grad.
,Kada se oblaci nadviju nad selom i kada prijeti grad, koji je znao i tada kao i sada da uniti svu ljetinu, moja baka
0tanka pred ku.u je iznosila takozvanu ZtrpezuZ - okrugli sto/i. sa niskim nogama. >ko njega se postave tronoci,
a onda se nasred stola stavi slanik sa solju. >d toga su se oblaci razmicali, a ljetina je ostajala sa/uvana,, pri/a
:era i dodaje da to nije kraj rituala, jer dok je baka iznosile ,trpezu,, kominica Perunika dolazila je do potoka kraj
ku.e i ne prelaze.i vodu pitala 0tanku ,Koji je danas danD,. Koji god da je bio, baka 0tanka je odgovarala utorak.
Kominica je onda kraj potoka izgovarala kratku bajalicu+ ,:odi alu planinom, nas ostavi sredinom,, /ime je
oblacima ,poru/ivano, da kiu i grad sru/e u planinu, a ne na ljetinu.
Jodinje predvi7anje
Prognozu vremena za /itavu godinu :era po/inje na 4adnje ve/e, tako to najpre uzme glavicu luka, isje/e je
napola i na tablu poreda !H ,/am/i.a, od slojeva luka, jer je toliko mjeseci u godini. ' svaki ,/am/i., zatim stavi
po kai/icu soli i obiljei ih ceduljicama da zna koji je koji mjesec, te ostavi da preno.e.
,6ako su sve to dijelovi istog luka, ujutru na 4oi. svako par/e izgleda druga/ije. =egdje sol ostane suha, pa
mogu i da je vratim u slanik, a negdje je luk sav mokar. =eko par/e se uvije i iskrivi, a neko ostane cijelo. =a
osnovu vlage i oblika, znam kakav .e koji mjesec biti. Predvi7anje upotpunjujem posmatranjem onih !H dana
izme7u pravoslavnog i katoli/kog 4oi.a. Kakav je koji od tih dana, takav .e biti i mjesec u godini. 'glavnom,
gledanje u luk i u te dane se poklapa,, tvrdi :era, koja otkriva da ova godina ne.e biti suna, ali .e biti mnogo
grada, dok .e ljeto biti prevrtljivo, sa puno iznenadnih pljuskova.
:era predvi7a kakvo .e vrijeme biti narednog dana, po izgledu mjeseca. 9ako kada je vedro, a mjese/ev ,rog,
okrenut ka zemlji, sutradan .e biti suho, a ako je ka zemlji okrenut mjese/ev ,trbuh, ili ukoliko oko njega postoji
neto kao tamni prsten koji ga uokviruje bi.e kie.
P5>J=>Z; <> K5;J; J><6=?
8aj - :ie kie nego sunca. :jetar jugozapadni.
Jun - Prohladno vrijeme uz slabije mjestimi/ne padavine. :jetar jugoisto/ni.
Jul - :rijeme tmurno ali toplo, to .e teko podnositi sr/ani bolesnici. Pred kraj mjeseca kia.
;vgust - 9oplo sa povremenim nepogodama.
0eptembar - 9oplo, povremeno obla/no uz rije7e padavine.
>ktobar - 0uho i vedro, ali hladno. 'jutru mogu.i mrazevi.
=ovembar - (ladan i vjetrovit. Padavine samo mjestimi/no.
<ecembar - 0talno iznad nule sa povremenim slabim padavinama. :jetar juni.
(bjavio/la gradvista u EL:@E' print' U
7:-;?-9;;>-
Kad"i Kasanovi zapisi
U crnomagija(kim obredima, %ostoje osobe koje ajetima %i(u #lo. Takve #le #a%ise
moe da uni(ti samo iskusan duhovni iscjelitelj
\ *ula sam da su hodini #a%isi veoma mono magijsko sredstvo. :nteresuje me
nain na koji ih hode rade, kao i to da li se u%otrebljavaju samo #a dobro ili i #a
#loG
$d %amtivijeka narod u Bosni s%as od bolesti naj%rije trai od najvje(tijeg hode,
uvjereni da e on sigurno #nati da li je bolest od Boga data ili od vrabina. @ode,
duhovni iscjelitelji, molitvama i# 1vete knjige ,urana, mogu da %omognu i to
naje(e %ravljenjem #a%isa.
/uhovni iscjelitelj @adi @asan obja(njava da je ovo tradicionalan nain ljeenja
duhovnim %utem i da to moe da radi samo %obona osoba, koja ivi u skladu sa
vjerskim #akonima, koja #na ara%ski je#ik kao i odreena vjerska %ravila. 2a%isi
se is%isuju na %aretu %a%ira i# 1vetog ,urana #avisno od %roblema o kome je
rije, a njihov #adatak je da lijee i (tite od #la.
2a%is u vodi
,ad osoba doe kod duhovnog iscjelitelja, mora da mu kae ime, %re#ime i datum
roenja, na osnovu ega se otvaraju svete islamske knjige i i# kojih se odmah ita
%roblem #bog koje je ta osoba do(la.
@adi @asan tvrdi da iskusan duhovni iscjelitelj, moe odmah i na %rvi %ogled da
%rocijeni da li su tu osobu #a%osjele negativne energije, te odmah rje(ava
%roblem. $tvara knjige, ui dove ;molitve< nad vodom u koju se stavlja #a%is. ,od
lak(ih sluajeva, ta voda se %ije u naredna tri do %et dana.
1kidanje magije
Ukoliko je rije o sihiru, nabaenoj magiji, tada se na #a%is do%isuje ime i %re#ime
te osobe, te se dri u vodi da odstoji od dvanaest do dvadeset i etiri sata i %otom
se %ije ili se njome umiva. Takoe, ukoliko je rije o jaoj magiji, #a%is se #a%ali,
%a se ta osoba kadi nad dimom.
/uhovni iscjelitelj istie da #a%is moe da nosi svako, od malog djeteta do starijih
osoba, dok #a ene vai %ravilo da mogu da ga nose i usljed menstrualnog
ciklusa, samo ako je umotan u kou. 2a%is u tim danima ni u kom sluaju ne
smije da dodiruje njenu kou.
8oni veMkovi
@adi @asan dodaje da se u #a%ise esto stavljaju veMkovi, a to su ra#ne sku%ine
etvorina u koje se ras%oreuju kuranski ajeti, %roraunati u brojke %o t#v.
9bded hisabu, sistemu u kojem svako slovo ima i brojnu vrijednost. )eoma
snanog dejstva, svaki kuranski ajet lijek je #a odreenu bolest. 8eutim, u%ravo
#bog njegove moi, kuranske ajete neki koriste i da bi nanijeli #lo. Preokretanjem
rijei, crnomagija(kim obredima, %o ajetima %i(u #lo. Takve #le #a%ise moe da
uni(ti jedino iskusan duhovni iscjelitelj.

,ako sam s%asila brakG

PAivot mi se na(ao na %rekretnici %rije godinu dana, kada sam %oela i# istog
mira da se svakodnevno svaam sa su%rugom. 1metali su mi i on, i djeca, a i na(i
%rijatelji. -isam mogla da ih vidim oima. 8oja %rijateljica i# Bosne skrenula mi je
%anju da takvo moje %ona(anje nije normalno, i da to nisu Eista %oslaE, te mi je
%onudila %omo duhovnog iscjelitelja i# njene #emlje. ,ad sam ga %osjetila, rekao
mi je da sam %od dejstvom magije i dao mi je #a(titne #a%ise. -isam vjerovala da
obian %a%iri, is%isan meni nera#umljivim %ismom, moe da %omogne, ali
uvjerila sam se kada je u mojoj %orodici %onovo #avladala sloga i sreaP, iskrena
je 8iranda i# =%anije.
25=T:T5 /L9B9
8ala djeca su, kako istie duhovni iscjelitelj, esto rtve urokljivog %ogleda, ne
toliko i# #le namjere, koliko #bog %ogleda divljenja, %a ih je najbolje #a(titi
#a%isom.
Postoji jo( jedna stara, ali eMikasna #a(tita od sihira i #la, #a djecu i odrasle ?
svako jutro dovoljno je %ojesti sedam hurmi i eto #a(tite %reko cijelog dana.
(bjavio/la gradvista u EK:FJ' print' U
79-;?-9;;>-
Melvine arapske karte sudbine
$u"u(ni#i iz Gada!#a /odinama su o'ilazili lje&as&e ustanove
"o&u-avaju.i da do'iju "otomstvo*$"as su "ona-li &od 8alad(ini#e
Melve, &oja je te%ni&om 8alanja ot&ila da je na nji% 'a!ena #na ma/ija,
"a im je "omo/la da se ije-e to/a zla*

/ragan i Ojubica i# Cradaca godinama su %oku(avali da dou do eljenog
%otomstva.$bi(li su mnoge klinike i uvijek bi uli istu %riu + da su oboje #dravi,
ali re#ultata nije bilo.-a kraju su odluili da %otrae %omo u alternativnoj
medicini te su se u%utili u Oukavac kod %o#nate duhovne iscjeliteljice 8elve
2uki.
$na je svojim %osebnim tehnikama otkrila ra#log njihove ne%lodnosti, i %omogla
im da dobiju toliko oekivanu bebu.
?$ti(li smo kod 8elve %o %re%oruci, da nam %ogleda sudbinu, %a ako nam nije
dato da imamo dijete, neemo ni da insistiramo na tome.$tvorila nam je svoje
%osebne ara%ske rune, koje su ustvari odlomci i# svete knjige ,uran.:scjeliteljka
nam je objasnila da ih je sama na%ravila, jer kad se nekom ita sudbina i#
,urana, to se moe uiniti samo u veernjim satima, a na ovaj nain moe da se
gleda u bilo koje doba dana.8eni i su%rugu %onaosob tri %uta je otvarala te karte,
i %riala nam o %ro(losti i sada(njosti toliko %reci#no da smo imali osjeaj kao da
ivi sa nama.-a kraju nam je rekla da nam je namje(tena magija %reko katanca,
da nemamo %otomstvo , %ria Ojubica.

1lo za&lju!ano u &atan#u

-esretni su%runici u %oetku nisu mogli da %ovjeruju 8elvinoj %rii sve dok se
nisu vratili kui i #aista u #adnjem dijelu dvori(ta %rona(li #ako%an katanac.
?:scjeliteljka nas je %osavjetovala da ga ne dodirujemo rukama, ve %omou
(ta%ia te da ga stavimo u kesu i donesemo njoj.To smi i uinili, a ona je onda
%oela da i#govara molitve.Kekla nam je da idemo i da ostalo %re%ustimo njoj i da
vi(e ne trebamo da brinemo, jer e na( %roblem biti ubr#o rje(en.8elva je
ocijenila da ne treba da %risustvujemo inu kada ona tjera dinove.Poslije tri
mjeseca, %onovo sam se ra#oarala jer o bebi i dalje nije bilo nikakvog
nagovje(taja, tako da sam gotovo odustala.5, onda, jedno jutro na %oslu bilo mi
je toliko lo(e, da su me kolege odvele na @itnu %omo.,ada su me %regledali,
ljekari su mi sa osmjehom sao%ili da nemam ra#loga #a brigu, da nije ni(ta
stra(no, samo sam u drugom stanju, %ria Ojubica %risjeajui se tih trenutaka
dok joj u oku iskri su#a.,ae da je #ahvalna 8elvi jer je %oslije osam mjeseci na
svijet donijela #dravog i %relije%og djeaka.Pored toga, iscjeliteljka im je na%ravila
eMikasnu #a(titu od tisovine da ih nikad vi(e magija(ko #lo ne na%adne.

>idovita Melva

8elva ve 3" godina us%je(no %omae mnogima da konano %ronau
sreu.2ahvaljujui s%osobnostima, lijeenja duhovnim %utem, ona moe da vidi
ne samo %ro(lost ve i budunost neke osobe te da je %osavjetuje na koji nain
da i#bjegne nevolje.,ae da u dana(nje vrijeme sve vi(e ima crne magije koja je
mnogima u%ro%astila ivote, ali na svu sreu to moe na vrijeme da se
s%rijei.$na moe da %omogne osobi u nevolji, ak i kad ivi u drugom mjestu i
nema mogunost da doe do nje.$na se tada, %rije otvaranja ara%skih karata,
duhovnim %utem %ovee sa tom osobom i sa %reci#no(u joj o%i(e %roblem.
$ni koji ele mogu da kontaktiraju sa njom %utem teleMona.""H6D I! !9I + !D!.
(bjavio/la gradvista u DD:@F' print' U
77-;?-9;;>-
Magija psi(opata i luaka
>la-&a ma/ija je iz/ovo?
$bjavio.8ilo( 2dravkovi
0egotin Y Metanin sela 3abukovac )inia +ad%iki" ka%e da je &vlaka magijaQ samo
izgovor da bi se masovni ubica 2ikola 9adosavljevi" &izvukaoQ.
2ikola 9adosavljevi" se tereti da je DN. jula u selu 3abukovcu' kod 2egotina' ubio devetoro i
ranio dvoje ljudi' a u prvim izjavama pred policijom i istra%nim sudijom objanjavao je da je
bio pod uticajem vraara i &vlake magijeQ.
&Magija' to su samo prie i la%i' to je samo da bi ga neko izvukao. $ ovakvom sluaju' da
devetoro bude mrtvih a dvoje ranjenih pa da on bude na slobodi i opet napravi isto' onda
nema nikakav zakon u ovoj zemljiQ' rekao je +ad%iki"' koji je' posle leenja u nikoj bolnici'
puten ku"i.
(n je naglasio da 9adosavljevi"u' koji se nalazi u )pecijalnoj zatvorskoj bolnici u +eogradu'
ne %eli nikakvo zlo' ali je poruio da "e ga' ako se vrati' &celo selo ubitiQ.
&Belo selo "e ga ili ubiti ili zapaliti. 3a nemam nita s tim' ja mu ne pretim. 3a mu %elim da
dolazi ku"i' ali "e ga ubiti' 5amilije' drugovi. 1ak "u i ka5u da mu ponudim' da mi ka%e zato
mi je ubio sina. *a mi ka%e zato mi je umro sinQ' rekao je +ad%iki".
(bjavio/la gradvista u DD:@L' print' U
7;-;?-9;;>-
Bosanski narodni kalendar
0zet )pahi"' in%enjer rudarstva i istinski zaljubljenik tradicije iz /raanice' autor je G2arodnog
kalendaraG
+rijeme se neko$ mjerilo
zarezivanjem crtica na tapu
Na sedamnaest stranica bijelog papira utisnuo je narodni kalendar kojeg je nazvao jo" i
1kalendar ivota1 %pahi' detaljno prati i opisuje svaku he#tu tokom cijele godine2 kada
poinje sjetva, kada je prozuk, jurjev, ali.un, kasum, kada se kisele paprike, su"i meso,
zavr"ava gove.a zima

Pedesetosmogodi(nji inenjer rudarstva i istinski #aljubljenik tradicije, Craanlija
:#et 1%ahi, nedavno je %riveo kraju svoj neobini %rojekt. -a sedamnaest stranica
bijelog %a%ira utisnuo je narodni kalendar kojeg je na#vao jo( i Pkalendar ivotaP.
1%ahi detaljno %rati i o%isuje svaku heMtu tokom cijele godine. kada %oinje
sjetva, kada je %ro#uk, jurjev, aliun, kasum, kada se kisele %a%rike, su(i meso,
#avr(ava govea #ima...

Predanja o vjerovatno najstarijem kalendaru na na(im %rostorima, %riku%ljao je
%osljednjih desetak godina. %rvo od rahmetli babe 1ulje, narodnog sve#nadara
koji je u srcu uvao sve iskone graanikog kraja, a onda i od ostalih mje(tana
Piskavice, rodnog sela udaljenog etiri kilometra od Craanice, i# kojeg je kao
srednjo(kolac odselio jo( davnih sedamdesetih godina. -e(to je %re%isao i#
literature, a %ojednim detaljima i# kalendara i sam je bio svjedok. 2a minuli
%eriod, veli, %otro(io je vagon %a%ira, isto toliko %roitao knjiga i s%isa, a o
%reenim kilometrima i %otro(enim satima u ra#govoru sa starijim ljudima, suludo
je i govoriti.

7 )je"am se' recimo' da se kod nas u selu vremenska prognoza gledala prema zvuku "ire. ,ko
je jutarnji zvuk voza sa pruge *oboj 7 Tuzla bio glasniji od "ire sa pruge +rko 7 +anovi"i'
dan je obe"avao lijepo vrijeme. Eto' to je recimo jedan zanimljiv detalj kako smo mi u selu
gledali vremensku prognozu.
4e5te su se' dalje opisuje )pahi"' bilje%ile zarezivanjem crtica na drvenom tapu tokom cijele
godine' a tap bi se bacao kada bi se koevi napunili hranom. Meutim' danas se bilje%e samo
veliki dogaaji' a te male stvari se zaboravljaju. #roz svoj projekt o narodnom kalendaru
pokuat "e barem neto otrgnuti od zaborava.
,unani sa(at
8rema )pahi"evim ista%ivanjima' narodni kalendar je godinu dijelio na dva godinja doba:
ljeto i zimu. $ ovom zanimljivom serijalu' uz saglasnost autora otrgnut "emo od zaborava dio
nae tradicije i narodnih vjerovanja.
Ajudi su kroz povijest osje"ali potrebu da bilje%e dogaaje. $oili su odreene zakonitosti u
du%ini dana i no"i' kretanju sunca' promjena na mjesecu i promjeni klimatskih uslova. )vi ti
ciklusi koji su se zakonito ponavljali su naveli ovjeka da promjene' kao novu dimenziju'
nazovu vremenom. $tvrdili su i jedinice za mjerenje vremena a to su: osnovna jedinica je dan'
ve"e jedinice su sedmica :he5ta;' mjesec i godina' stolje"e :vijek; i milenijum. 8ra"enje
vremena je vezivano za kretanje sunca' zemlje i mjeseca u svemiru. /odinu je predstavljalo
vrijeme potrebno da planeta zemlja na svom eliptinom putu obie oko sunca.

Brna #ehmerija

,alendar sjetve %oinje sa %rvom heMtom ;od I.do !3. januara<, tad je #ima
naj#e(a, tako#vana #ehmerija.1nije#ni %okriva je najvei i tem%eratura se nou
s%u(ta do trideset ste%eni is%od nule.U domainstvu se obavljaju osnovni %oslovi
#a %re#imljivanje.Ujutro se stoka e(agija i konji etkaju i masiraju slamom.Pola#e
im se hrana u jasle a krave mu#are dobijaju na%oj i mu#u se.,oko(i se hrane
#itom.
Preko dana se stoka vodi na %otok da se %ro(eta i na%ije vode.Pred vee se stoka
takoer isti, isti se (tala od ubra, i hrani se.Pred vee cije%aju se drva #a
sljedeu no i dan, unosi u sobu i stavlja na Murunu da se su(i.
Po %otrebi se u#imaju kro(nje ili kono%ci i ide na njivu da se donese sijena, slame
ili klasure te se ostavlja u gornji dio (tale gdje je stoka.Takoe se ide sa #a%regom
;konji ili volovi< u (umu i %o najveem snijegu obara bukva i itava dovlai %red
kuu.:de se u (umu i sijeku donje granice borovine i %ola#u ovcama.

(bjavio/la gradvista u DD:ED' print' U
;:-;?-9;;>-
.ajne dervike magije
Magija udesne mo$i

Ajubavnici' momak i djevoka' od davnina su obletali oko dervia da im svojim arobnim
molitvama i hamajlijama pomognu.*a bi momak dobio %eljenu djevojku za %enu i obratno'
dervi ui uz naroite molitve na suho gro%e' e"er i jabuku.#ada dervi zavri itanje lizne
malo ono gro%e' e"er i jabuku.2ajva%nije je poslije toga na"i naina da %eljena osoba okusi
ovo GnauenoG vo"e.#ada se mo%e daje se neposredno inae to ine babe' unajmljene %ene'
koje kao posrednici imaju ulogu da izvedu cijelu stvar po upustvu dervia.
*ervii imaju naroite molitve za uenje na vodu djevojkama da budu lijepe' po%eljne' da
zanosu svakog ko ih vidi.!a dobijanje ljepote nalazimo mnogo ispisanih 5ormula u starinskim
turskim rukopisima.8oneki takav e5sun :sihir' basma; ima i pjesnike ljepote u sebi.1aranje se
obavljalo preko kocke e"era ili pisanjem tilisuma.(n se pomjea sa vodom' a djevojka se
njome umije a ostatak prospe voljenom na ku"ni prag.(d takve magije dobit "e ljepotu i
privlanost kojom "e voljeni biti oparan.$ tilsum dervi upie:GEljm' kalem' diljm'
ind%i'agzljm' hokka...G.
(sim ovakvih dervii piu djevojkama i hamajlije prije nego to budu odvedene mu%evoj ku"i
a radi sre"e u braku' da je mu% voli i miluje.8ored hamajlije to dervi pie' naui i na mladino
rublje uoi prve brane no"i.(bino to donosi u tekiju neka starija %ena' majka ili mladina
rodbina.2a rublje ima da se naui stavlja se po nekoliko komadi"a e"era' pa se poslije od tog
e"era daje mlado%enji da okusi.(vaj je obiaj bio jako rasprostranjen meu muslimanima u
)koplju' da gotovo niko nije proputao da svojoj djevojci uoi svadbe ovako ne
vraa.4amajliju mlada kriom uije svome mu%u u odje"i na skrovitom mjestu.

@rotiv *vezivanje* i omraze

!a otklanjanje nesloge izmeu mu%a i %ene dervi proui na jedan dio od odje"e koji
neposredno dodiruje tijelo dotine osobe.2aje"e ui na koulju.ena koju mu% ne voli ili ne
onoliko koliko ona to %eli' i kad mu% postupa sa %enom grubo dervi joj preporui da mu
donese njegovu koulju i obratno' ako se mu% %ali na %enu., ako se oboje meusobno ne trpe'
onda dervievu pomo" i molitvu tra%i majka ili sestra supruga ili supruge.Tada je potrebno da
se donesu koulje od oboje.(vako nauenu koulju valja neslo%no eljade da obue i pojede
komadi" nauenog e"era' kako bi se ponitile maije koje pakosnici ine da se mu% i %ena
omraze naje"e u %elji da se njeno ili njegovo mjesto zauzme.
2ajopasnija GvezivanjaG bilo ona ljubavna' za spolnu nemo" ili uop"e bolest su svakako ona
koja znaju napraviti dervii.$ njihovoj praksi posebno je poznato vezivanje usta protivniku ili
neprijatelju.(vo zadnje rade tako to napiu magijsku 5ormulu na komadi" papira' uguraju ga
u kruh koji potom daju magarcu da pojede.*ok on to jede' dervi mu na uho tiho ap"e:G(vo
sam tebi dao da pojede.#ao to su tvoja usta svezana tako sam usta' jezik...G.2o' kako umiju
da sve%u dervii znaju i odvezati a to ine sa uenjem i pisanjem zapisa pomo"i kojih se
vezani odrjeuju i oslobaaju magija.#o %eli da se odrijei donese derviu tri skuhana i
oguljena kokoija jajeta.2a sva tri dervi napie tri razliita zapisa.3edno se da mukarcu da
pojede' drugo %eni' a tre"e jaje pojedu po pola.#ad ih pojedu vele da brani par dobije neku
nepojmljivu volju jedno za drugo i neodoljivu pohotu.

Kavale


8osebno tra%ene hamajlije kod dervia su svakako one za ponitavanje tuih magija zbog
injenice da dervike hamajlije imaju osobitu mo" da ponite svako djelovanje poslatih
ini.!a njih se na turskom jeziku ka%e sihiri ubmal i havale kaldrmak.!a tu se priliku Gotvara
zvijezdaG 7 jildize bakmak.8rotiv djelovanja sihira radi se po upustvu iz knjige u kojoj pie
gdje je neko stradao' gdje mu je uinjeno i kako je nagazio.,ko neko pati od havale' onda mu
dervi naui naroiti erbet koji se posipa na ona mjesta na koja se sumnja da je bolesnik
nagazio ili odakle mu je neko zlo poslato.
*a bi se sprijeio uticaj magije' nose se hamajlije koje trebaju preventivno da djeluju.$
prolosti se mnogo tra%ila hamajlija od uroka 7 isabem7i7ajn 7 a pisale su se za ljude i stoku.$
)koplju i okolini se rijetko moglo vidjeti kod muslimana iole bolje marvine vo' krava' konj'
magarac pa ak ovan i jarac a da mu na glavi ili vratu ne visi jedna ili vie hamajlija'
ukraenih inuvama na razne naine.Te hamajlije uvaju ovjeka i stoku od opakih i zlih
oiju.
(bjavio/la gradvista u EC:K@' print' U
;9-;?-9;;>-
Lrnogorske vraare i gatare
*ra-are i vid.vn/aci na0unie d1e0.ve
Da bi izljeenje bilo uspjeno, pa,ijent me
mora posjetiti vie puta
9eka vremena i brojne neda.e nagone ljude da
pribjegavaju razli/itim metodama kako bi rijeili problem
ili ivot u/inili izvjesnijim. 6ako mnogi tvrde da ne vjeruju u
proroke, gatare, vidovnjake, magove ili hodine zapise,
prije ili poslije drugih isprobanih na/ina, krhka ljudska
svijest pribjegne i neobjanjivom i nedokazanom. 9o su
nam potvrdili i sagovornici /ije oglase ZZdo7ite da
razgovaramo o vaoj budu.nostiZZ svakodnevno moete
pro/itati u dnevnoj tampi. Potpisnik ovih redova je
tele3onskim putem porazgovarao s nekima od onih koji
tvrde da mogu predvidjeti budu.nost bar est mjeseci
unaprijed, otkloniti crnu magiju ili pomo.i u prevazilaenju
psihi/ke krize.
-Jledam u olju i salivam olovo, a onda pomo.u
tuma/enja 3igura predvi7am ljudima budu.nost. >soba
koja osje.a bezrazloan strah mora do.i li/no. Za
/lanove porodice moe donijeti odje.u ili neki njihov
predmet koji .e ta osoba, nakon mog rituala, nositi uz
sebe. Pune su mi ruke posla, jer je mnogo ljudi koji trae
moju pomo.. Jedna seansa kota od H& do I& eura. '
ve.em broju slu/ajeva ritual se mora ponoviti, ali
smatram da moje usluge nijesu skupe, jer pomau
ljudima. =eki od njih, kad ih TTizlije/imTT i kad se uvjere u
moje mo.i, do7u da mi zahvale i dodatno me /aste,
kazala je sagovornica ZZ5evije <ZZ, /iji oglas i broj tele3ona
ovih dana izlazi u dnevnim novinama, ali nije eljela da
joj ime bude objavljeno u novinama.
Kae da imena onih koji joj se obra.aju za pomo. nikad i
nikome ne otkriva.
-8uka je sva/ija, ona /ovjeka natjera da povjeruje u
natprirodne sile koje moda ne moemo dokazati, ali koje
postoje, osje.amo ih svuda oko nas, pa i u nekim /udnim
promjenama ponaanja ili razmiljanja... 5adim u
Podgorici, pa one koji dolaze sa strane, nakon dogovora,
sa/ekam kod jedne benzinske pumpe u gradu, kazala je
naa sagovornica, isti/u.i da jedino ne moe predvidjeti
stvari koje .e se njoj dogoditi, a svoju TTvjetinuTT
doivljava kao porodi/nu tradiciju, jer su se gledanjem u
olju i salivanjem strave bavile njene baka i majka, a
potom ona i sestre.
<rugi sagovornik, koji je tako7e insistirao na anonimnosti,
tvrdi da moe pola godine unaprijed predvidjeti stvari koje
.e se dogoditi... Kae da se bavi psihoanalizom.
-Po struci sam komercijalista, ali posjedujem znanje
psihoanaliti/ara. 9ako7e sam izu/io oblast bijele magije
pomo.u koje se skida crna magija. >soba koja ima
problem mora do.i li/no, a ja garantujem da joj mogu
pomo.i, ukoliko je u pitanju crna magija ili je psihi/ki
poklekla, kazao je na sagovornik, koji tvrdi da je iza
njega !) godina uspjenog rada.
-Kod mene su dolazili i brojni politi/ari i druge javne
li/nosti. 0vima sam pomogao... =e bavim se klasi/nim
proricanjem sudbine, ve. /inim da ljudi lake prevazi7u
probleme ili situacije u kojima se nalaze. Klijenti moraju
biti iskreni, jer im moja seansa, koja kota H& eura, moe
pomo.i jedino kad otvore srce i opiu problem do
tan/ina, kazao je ovaj ZZpsihoanaliti/arZZ kod kojeg oni koji
misle da im moe pomo.i moraju oti.i nekoliko puta.
-<a bi izlje/enje bilo uspjeno, pacijent me mora posjetiti
vie puta. 9o nije skupo, ako izra/unamo koliko novca
potroimo na mnogo bezvrjednije stvari, kazao je
sagovornik ZZ5evije <ZZ koji TTordiniraTT u 0puu i na dva
mjesta u Podgorici.
Knjievnik Zaim ;zemovi., /ija je studija o vjerovanju u
mo. rije/i ula u udbenik =arodna knjievnost,
akademika 0lobodana Kneevi.a, u regionu 0andaka
istraivao je o enama koje znaju tzv. brojanice S
bajalice.
-9a magija se zasniva na vjerovanju da se snagom rije/i
s oboljelog, naro/ito djece, otklanjaju razli/ite bolesti,
poput uroka, ujeda zmije, boli u stomaku i drugih
oboljenja. 5anije je postojalo i vjerovanje da se
bajalicama otklanja uticaj TTzlih o/ijuTT koje mogu da ometu
napredovanje p/ela, mlje/nost krava itd. Poznato je da
ene to rade i kad su u pitanju djeca, gaenjem ugljevlja i
brojanicama, zatim pravljenjem talismana za koje se
koriste vu/ji zubi, zmijska kouljica, tisovina, koje su
potom maliani nosili uz sebe radi zatite. 4rojanice se
zasnivaju na vjerovanju u mo. biljs i snagu rije/i,
objanjava ;zemovi..
Po njegovim rije/ima, brojanica koja se izgovara da bi
p/ele davale bolji prinos meda glasi+ TT>mane, med mi
domami, vrati/e, med mi navrni, zovo, med mi dozovi s
visoke planine s /iste gore, 4ogu se molim svoje da mi
dade, tu7e ne traimTT.
-4ilo je i pojava da se oboljelima prave zapisi kod hoda
zarad iscjeljenja, posje.uju se crkvita i turbeta, gdje se
ostavljaju prilozi, a taj obi/aj je zadran i danas u nekim
krajevima, kae ;zemovi..
Pribjegavanje salivanju olova i pravljenju zapisa naro/ito
je u/estalo u posleratnim godinama, kada su mnogi
potraili spas kod vidovnjaka, hoda i bijelih magova. '
roajskom kraju se jo u velikoj mjeri zadrao obi/aj da
se osobama koje su, navodno, TTnagazile na 7avolje koloTT
saliva olovo. 6ako mnogi magiju smatraju grijehom,
pomo. te vrste podjednako trae i pravoslavci i
muslimani. ' salivanje olova su najvie upu.ene starije
ene. 6nteresantno je napomenuti da /arobne rije/i koje
se izgovaraju tokom tog rituala starice nerado otkrivaju
drugim osobama, jer postoji vjerovanje da one gube
magi/nu mo. ako ih jo neko sazna. ' poslednje vrijeme
ve.ina stanovnika grada na 6bru grijehom smatra i
gatanje u olju.
-0vete knjige zabranjuju vradbine i gatanje, a gledanje u
olju se u vjerskim krugovima smatra velikim grijehom. 6z
tog razloga u poslednje vrijeme je sve manje onih koji
okre.u olju da bi u njoj pro/itali sudbinu. 0matram da je
vjera u 4oga jedino ispravna, a da je sve drugo lano i
nestvarno, kazala nam je jedna starija 5oajka.
:era 5atkovi.
RI12 !RAMA0A
,vaki avo se bogati na raun sirotinje
NAMI% MH,IN/
-Magija je u d"epu i do blagostanja se mo"e
do$i samo uz pomo$ novca6 a ne nekakvi(
vrad"bina ili gatanja- )vo je vrijeme u kojem se
ljudi bave svim i svaim samo da bi se okoristili-
.im pojavama su najvie podlo"ni poteni i
naivni koji vjeruju u maginu mo$ i oekuju da
uz pomo$ neeg nepostoje$eg preko no$i
promijene "ivot- ,vaki avo se pojavio samo da
bi se na raun sirotinje obogatio- Ranije6 kad se
bolje "ivjelo6 niko o tome nije govorio6 a sada
narod tra"i izlaz u svemu6 pa i u magiji-
,A#2. KHR@21)+IN/
O 0ikada nijesam tra"io pomo$ od vraeva i
magova6 ali moji lanovi porodice vjeruju u
nji(ovu mo$ pa se deava da esto obilaze te
ljude6 naroito "ene koje izlivaju olovo-
,matram da ta vrsta PPlijekaPP nikome ne mo"e
da pomogne- Meni se ne deavaju takve stvari6
pa ne mogu ni da vjerujem u neto takvo-
A'%I1A A!IN/
O0ijesam sujevjerna i ne vjerujem ni u kakvu
magiju- @o mom miljenju6 u takve stvari
vjeruju ljudi labilnog karaktera- .reba
vjerovati samo u Boga i ni u ta vie-
NA3IM 0HRK)+IN/
OH vrad"bine ne vjerujem- .ime se bave
prevaranti koji obmanjuju narod i imaju samo
jedan cilj- da se domognu sirotinjskog novca-
RHD'I1A 'AH.)+IN/
O ,vako ima pravo da vjeruje ili ne vjeruje u
maginu mo$ pojedini( ljudi- 0ijesam nikad
doao u situaciju da tra"im od nekog tu vrstu
pomo$i6 pa zbog toga i ne mogu da vjerujem da
takvo neto postoji-
Hrbane varalice

Kriza koja je devedeseti( godina potresala ,rbiju6 prema miljenju
strunjaka6 ostavila je duboki trag na ljudsku psi(u i navikla ,rbe da
ute(u i nadu za teke situacije u svom "ivotu pronalaze u raznim
altrernativama- )tuda se mnogi ljudi u ,rbiji6 meu kojima i
intelektualci6 okre$u raznim vrstama magije6 koje po svojoj de&iniciji
nude brz put do reenja "ivotni( problema- Bez obzira to istona ,rbija spada u
najzaostaliji i najsiromaniji deo zemlje nji(ova primitivna verovanja zavladala su
,rbijom-Kru"i &ama o nji(ovim mo$nim ljubavnim inima iako statistike govore da je
meu vlakim stanovnitvom broj razvoda najvii u zemlji58-0o6 nikog ne zanima
istina6 svako vjeruje *da tu ima neto8*-+lake vraare6 iako toliko *mo$ne* Blee ak i
narkomaniju a verovatno i AI',C ne mogu stati na kraj branim brodolomima niti
drugim "ivotnim problemima-Ali zato znaju reiti svoje6 posebno &inancijske-
7 Ajudi su' zbog svega to nam se deavalo tokom tekih godina' izgubili svoj identitet' a da
do danas nismo uspeli da stvorimo novi. 8orodica u naem drutvu nije glavni nosilac
socijalizacije linosti' obilujemo sa odraslim ljudima koji nisu sazreli do kraja i ne znaju da
snose odgovornost za sopstveni %ivot. $z to' odlazak kod psihijatra kod nas je jo uvek tabu
tema' a same ustanove rade u jako loim uslovima. Tako da je sve to' a posebno one ljude koji
su skloni sugestiji' gurnulo u krilo magije. 2aravno' to su ljudi primitivniji' skloniji su
verovanju 7 ka%e za .+lic& antropolog i sociolog 1edomir Xupi".
(n napominje da se u )rbiji danas sre"u tri vrste magije' u klasinom smislu rei' koje vode
poreklo iz tradicionalne kulture i koje su pre%ivele zahvaljuju"i speci5inim kulturama
pojedinih krajeva u naoj zemlji. Meutim' pose"enost ovih magova jasno govori koliko su
ljudi u naoj zemlji mentalno odrasli. 8ored vlake magije' koja je tipina za istonu )rbiju'
ali se sre"e i u ju%noj )rbiji' tu su i takozvana muslimanska magija' tipina za )and%ak i
#osovo' ali i ergarska magija&' ije vraeve mo%ete prona"i u gotovo svim selima Mumadije i
-ojvodine' ali i u okolini same prestonice.
0stra%ivanja etnologa pokazuju da vlaka magija' koja je ovih dana dospela u %i%u javnosti'
slovi za jednu od Gnajmo"nijihG' a .ini njenih magova mogu skinuti samo oni sami=&.
7 #ako se tvrdi' vlake vraare za gotovo svaku stvar ili problem u %ivotu imaju obred. #ako
su u -laha svetovi %ivih i mrtvih vrsto povezani tako se i najbrojniji obredi odnose na
odr%avanje ovih veza' u kojima mrtvima pripada posebno potovanje. (ni koji im se obrate za
pomo" navodno reavaju i ljubavne i novane probleme666 7 objanjava etnolog Milo Mati"
iz Etnolokog muzeja u +eogradu.
8ored raznih leenja od neverstava' ljudi se -lajnama' kojih ima u svakom selu istone )rbije'
obra"aju i za .recept& protiv narkomanije i alkoholizma' ali i si5ilisa. $ vraanjima' za koja su
posebno pogodne raskrsnice' naje"e koriste otre predmete' poput srpa' kose' no%a' vretena'
sekire i igle' zatim razno bilje' ali i predmete poput katanca' donjeg vea' 5otogra5ija' crvenog
konca' belog luka' meda' a posebno mesto zauzima takozvana mrtvaka voda kojom se
kupaju mrtvaci.
!a razliku od vlake' muslimanska magija poiva iskljuivo na vorovima' koji se vezuju za
proroka Muhameda. vorovi se koriste za razne kletve' koje gube snagu ako %ene magovi
otvore jedan po jedan vor ili jednostavno komplet od vie njih bace u vatru uz odgovaraju"e
rei. !a razliku od recepta za reavanje nesre"a' za napredak u %ivotu ova magija nudi hod%ine
zapise i amajlije. 8ojedine hod%e na pergamentu piu svete reenice iz #urana koje su po
njima potrebne za odreenu osobu i koje "e ih titi u %ivotu od neda"a.
7 -eruje se da se time mogu i miriti zavaene 5amilije' da nerotkinje zatrudneti' neudate se
udati' a bolesni ustati iz postelje. !bog uda kod ovih magova jednako idu i pravoslavci.
Meutim' ova vrsta magije produkt je naeg podneblja' dok je sam islam ne priznaje 7 ka%e
antropolog Bupi".
1ergarske ili ciganske vraare svoje seanse zapoinju otvaranjem karata ili gledanjem u olju'
postavljaju"i tako dijagnozu.
7 8asulj je takoe njihov poznati rekvizit za gatanje' a kroz njega opisuju osobu' proriu
sudbinu...' a slu%i im i da vide koliko su nekome pomogle 7 objanjava Bupi". 2ajtipinije
ciganske bajalice' koje su izgleda vremenom preuzele i druge dve vrste vraara' sastoje se od
spravljanja 5lae u kojoj je u vodi gaeno ugljevlje. ) tom opremom ovek ide na obli%nju
reku' Biganka baja' ovek prosipa vodu' a niz reku odlaze sve njegove muke.

Hrbane varalice
*a prestonica ne zaostaje po verovanju u magiju' i to ne ak samo u onu moderniju preko T-
ekrana' pokazuje i statistika M$87a. Tokom D@@L. godine u +eogradu prevaranti su najvie
zaradili zloupotrebom i 5alsi5ikovanjem platnih kartica' a odmah na drugom mestu skidanjem
crne magije. Takozvani vidovnjaci' vraare i gatare neke od svojih %rtava ojadili su i za iznose
od po nekoliko stotina hiljada evra.

2edostatak osnovnog obrazovanja 7 plodno tlo za lakovjerne

(d oko N'K miliona graana )rbije njih vie od E'D miliona nema osnovnokolsko
obrazovanje' a ?'K posto potpuno je nepismeno...
To je objavio beogradski asopis G+iznis i 5inansijeG' a prenijeli u utorak beogradski
elektronski mediji.
8rema podacima srbijanskog !avoda za statistiku' vie od DDN.@@@ stanovnika )rbije potpisuje
se palcem' EDL.EDN graana zavrilo je od jednog do tri razreda osnovne kole' dok JCJ.JFN
stanovnika ima izmeu etiri i sedam razreda osnovne kole.
9ezultati testova itanja u )rbiji pokazali su da je F@ posto onih koji se izjanjavaju kao
pismeni' ustvari nepismeno' dok je na testu pisanja taj postotak jo ve"i.
)rbija je jedina zemlja u Evropi u kojoj se za posljednjih EK godina smanjio broj
visokoobrazovanih i tako danas sedam posto graana ima 5akultetsku diplomu.
/odinje u )rbiji ostane nepopunjeno E@.@@@ slobodnih mjesta u srednjim kolama' iako je to
kolovanje besplatno' a prema procjenama kapaciteti EK raspolo%ivih kola za obrazovanje
odraslih tek za EK@ godina mogli bi opismeniti nepismene i polupismene.
) izdvajanjem oko ?'J posto bruto nacionalnog dohotka za oko pola miliona uenika )rbija je
meu zemljama s najni%im izdvajanjem za obrazovanje u Evropi.
(bjavio/la gradvista u ED:F@' print' U
7;-;=-9;;>-
Bogumilski sve$enik
Tamo gdje bosanska brda prelaze u stjenoviti kr 4ercegovine' u dolini Aima' smjeteno je
selo )trmica.*anas naputeno i zaboravljeno' sa ponekom obnovljenom ku"om' svjedoi da
se tu %ivjelo i umiralo.Tek po neki nian preostao je nakon agresije.Tani historijski izvori ne
navode postanak samog selaI zna se da je ova zemlja bila u posjedu hercega )tjepana #osae'
velmo%e i sjajnog ratnika' koji je zemlju irio vie mudro"u i lukavim igrama nego snagom
vlastite vojske.0ako su protekli vijekovi od kada je posljednji jeretik 7 kako ga je prozvala
rimska kurija 7 koraao ovom zemljom' sje"anja na bogumilska doba su i dalje intezivna i ne
kopne.
/raditeljska umije"a ba i nisu krasila srednjovjekovnu +osnu.Teki ratovi stalno su potresali
sve prostore ove male zemlje' koja se po svemu razlikovala od svojih susjeda.$garski kraljevi
su najte%e ugro%avali granice +osne' poslije njih nisu posustajali ni raki carevi.Aim je
predstavljao vjekovnu granicu jo izmeu zapadnog i istonog rimskog carstva.0me mu
potjee iz latinske rijei limes' to znai granica.+osanska jeres' ili crkva bosanska'
predstavljala je osnovnu religijsku zajednicu sa najve"im brojem sljedbenika u svim naim
krajevima zemlje.)ve"enici su nosili ime didovi' obredi su obavljani utorkom' koji je inae
sveti dan bogumila.+udu"i da su prezirali ovozemaljska u%ivanja nisu gradili velike objekte
za molitvu ve" su ve"inu svojih molitvi odr%avali zajedno pod drvetom lipe.0nae i danas se u
+osni itekako vodi rauna o lipi kao ljekovitom i dragom drvetu' o vrijednosti utorka nije ni
potrebno govoriti.
8ored grada 4rsovca' koji se nalazio u blizini dananje )trmice' nastanio se did
9avu.2arodno predanje ga opisuje kao dobrog ovjeka duge bijele brade' koji je odgajao
siroe ostalo iza roditelja koje pobie ,zapi u naletu na pogranine dijelove +osne.,zapi su
bili posebna pla"enika 5ormacija osmanskog carstva.Maleno dijete je sam odgajao' hranio ga
i poduavao prirodnim lijekovima i svetostima.(smanlije su brzo osvojile podruje )trmnice'
stanovnitvo je primilo islam' a meu prvima i did 9avu.Malog posinka' kome ime bijae
3ago' takoe privoli u novu vjeru.8o nareenju sultana >atiha' iznad bogumilskog guvna'
sagradi se d%amija koja i danas postoji' u preureenom obliku.8rvobitna je bila sagraena od
drveta.
*id 9avu' predan prirodi i robovanju +ogu koga spozna' u ije blagodeti povjerova' oda se
pokornom i asketskom %ivotu' posvetivi svu starost svom posinku i lijeenju naroda od
raznih bolesti.2ajte%a' u taj vakat' bi groznica.Mnogo je ljudi spasio od ujeda zvijeri' zmije'
izlijeio od ludila.Malog 3agu' kom predjee ime u 4asan' i dan danas naje"e ime u ovom
kraju' poslao je sa turskom vojskom.
( herojstvu 4asanovu malo se zna' pria kazuje da je bio poten.,li jednom ga optu%ie da je
ukrao novac iz begove hazne.)va opravdanja bila su uzaludna' niko mu nije mogao
pomo"i.8resuda je bila kratka' u zoru "e mu odsje"i glavu ako ne ka%e gdje je novac.+udu"i
da nije znao' pomiri se sa sudbinom i miran le%e da eka zoru kad "e se rastati sa %ivotom.Tu
veer zaplaka sjetivi se svog starog oca.8omislio je kako "e mu biti kad uje da je mrtav' te
poe da grebe rukama o ator od %ivotinjske ko%e.#ako je ator bio star 7 popusti' a 4asan
3ago pobje%e kroz otvor' a da ga niko ne opazi.Trao je cijelu no"' ujutro je izbjegao potjeru
sakrivi se iza %bunja pored konjske staze.Toliko su mu bili blizu da je malo 5alilo da ga
uhvate.2iko ga ne vidje ve" uzjahae i odoe.(n nastavi prema svojoj ku"i.2ae oca na
postelji.!abrinuta lica sasluao je kako mu otac ispropovijeda sve ta se njemu desilo prole
no"i.!nao je sve' u najmanji detalj' iako je bio daleko.Tada sakri sina u pe"inu povie sela'
svaku vee donosio mu je vode sa +jelande' prelijepog izvora blizu sela.0 danas se to mjesto
gdje je ekao oca zove 3agina hrid.
#"erka bega *%a5era' bogumilskog velmo%e koji je primio islam' bila je cura na udaju.Tako
dooe prosci i isprosie je za lijepa mladi"a u *uvnu.-jenanje je bilo planirano u petak' dan
prije poe ona da nabere poljskog cvije"a za svatove.Tetina njena bijae mnogo ljubomorna'
te niz cvije"e pusti zmiju da ujede mladu djevojku.!mija krenu niz travu i taman kad prie da
je ugrize' naie did.)vojim tapom napravi krug oko zmije i proui brzo neku dovu.!mija se
skameni.Bura se zahvali' splete mu vijenac od cvije"a i obe"a da nikada ne"e zaboraviti kako
joj je spasio %ivot pred vjenanje.Malo poslije starac umrije.*ok je jo mogao govoriti ree
sinu da ga ukopa gore' meu njegove pretke' na mezar da mu navali veliki kamen' a na njemu
isklee mjesec i zvijezdu.(sta zapisan trag na ste"ku dida 9avua koji se i danas' iako dosta
slabo' mo%e vidjeti.
#ad je djevojka ula da je did preselio' posla novac da se podigne turbe' kako ne bi ostala
du%na didu.8odigli su turbe od lipova drveta.Meutim' ono je brzo propalo' to zbog
vremenskih prilika to zbog nebrige ljudi.,li' mjesto gdje je vjeno poivao did' ostalo je
izvorite duhovne i 5izike snage svih onih kojima je trebala pomo".
)tarica Mujesira Xato 7 Mehanovi" pria o dobrom didovom dijelu prema mladim vojnicima'
koje je austijska vlast bila osudila na smrt streljanjem.(ni su se sakrili iza ste"aka.8restraeni
ekali su ,ustrijance.#ada zaue njegov glas iza lea' okrenuli su se' vjeruju"i da im sti%e
najte%a smrt.-idjeli su dobrog starca odjevenog u bijelo odijelo.)okolio ih je rijeima da se ne
plae i da "e pre%ivjeti.0 zaista su pre%ivjeli.(n ih je spasio.(dmah po odlasku neprijatelja
momci su obnovili turbe sa jaim drvetom.Mnogi su svjedoili da su viali 9avua kako hoda
oko mezara.8ogotovo pastiri.)ina dida 9avua zakopae odmah do njega.(n se utopio
pokuavaju"i da spasi dijete' koje je vodeni vir bio ponio na dno.4asan bijae hrabar' umrije
mlad' a iza njega nije ostalo potomaka.
Turbe je postojalo do prvog svjetskog rata a tad je spaljeno.(d tada ga nikada niko nije
pokuavao obnoviti' a o njegovom postojanju svjedoi samo niz ste"aka poredanih jedan za
drugim.)te"ak dida 9avua je prepoznatljiv.0ako ga je trava i granje progutala korovom i
mahovinom' on stoji stameno i prkosi zaboravu.*a se zna da je tu nekada postojao dobri
+onjanin koji je pomagao narodu lijeivi ga od boli.$ miru brda' sa prelijepim pogledom na
rijeku Aim' i danas prolaznici' vjernici i znati%eljni' pored ostataka turbeta snivaju snove' ue
molitve' duhovno se napajaju.$ jednom trenu' u zraku kao da se zauje apat njegovih mudri
rijei 7 G*ico' uvajte se zavisti=!najte da ravast kolac u zemlju ne ideG.
(bjavio/la gradvista u EN:FL' print' U
;>-;=-9;;>-
Bosansko(ercegovake predaje
*ivija baba 7 po cijeloj +osni postoji vjerovanje da u svakoj ve"oj jami u zemlji %ivi po jedna
*ivija baba koja radi sve to i svaka %ena na zemlji.8o jednoj predaji neki je obanin ubacio
kamen u jednu takvu jamu i onda iz nje zauo: G+ogme da mi nijesu branjave ruke' vidio
bi=G.0z takvih jama narod je esto pripovijedao da se uje zveket oklagije.)ama *ivija baba je
zapravo ona ista +aba koja se spominje polovinom marta kada se kazuje o +abinim
hukama.2aime' po cijeloj +i4 prisutno je vjerovanje kako vjetar dolazi iz jama.
0ncest 7 0ncest je meu najve"im grijehovima koje ka%njava sama natprirodna sila.$
Bazinskoj krajini postoji predaja po kojoj je onog dana kad su se vjenali brat i sestra padala
krvava' crvena kia.$ #uprekom polju ima uzvienje zvano 8ogana glavica gdje su po
predaji incest uinili brat i sestra a iz nje odmah poskoio i digao se na visinu #upres.
Tri )unca 7 2ekad davno' po legendi' postojala su tri sunca te zmija' koja se tada zvala krasa'
i koja je letjela na krilima po zraku ispije dva i namjeri se na tre"e.$ tom doletje guter' zaleti
se' napadne krasu' i s njom se baci na zemlju' i tako sauva sunce.!ato +og blagoslovi
gutera' dade mu noge' i odredi da ljudi ne diraju njega niti on njih.!miju' pak' prokune i
odredi da plazi po zemlji te joj oduze krila a kod ljudi stvori veliku mr%nju prema njoj.!ato je
nju sevap ubiti a gutera grehota.
#amen 7 on je nekad' kako to kazuje bosanska predaja' rastao isto kao i drvo te to su bile
kosti za ovjeka to je kamen bio za zemlju.Meutim' kako je narod postajao sve pokvareniji i
gori kamen se zaustavio i otad vie ne raste.
#riva jelika 7 o ovom drvetu postoji zapisana predaja koja ga smjeta na sam kraj
devetnaestog vijeka.$z njezin panj ljudi su stalno bacali grane vjeruju"i da im ono mo%e
izlijeiti lea./ovorili su tom prilikom: G#riva jelo' eto tebi grane' nek me ne bole ni lea ni
granaG.Tu se naao neki nesretnik koji je iz iste obijesti zapalio te grane i nakon toga le%ao
bolestan est mjeseci.
(bjavio/la gradvista u D@:FE' print' U
;7-;=-9;;>-
Bosanske djeije uspavanke
*ok dijete sisa ili se uspavljuje bio je obiaj da mu majka pjevui neku od uspavanki.$ njima
su utkane majine %elje da dijete bude zdravo' pametno' sretno i zati"eno od svakog zla i
uroka.
)an u beu a nesan mimo beu'
uroci ti po gori hodili' travu paslu'
sa lista vodu pili' studen kamen
pod glavu metali tebi' sine' nita ne naudili.
*umani ti pod nogama bili
kao konju avli i potkove.

Vulbeharu ne truni mi simena
ne truni mi moga slatkoga sina
spavaj sine sinulo ti zdravlje'
sinulo ti zdravlje i veselje.

Majka sina u ru%i rodila'
ru%ica ga na list doekala.
+ijela vila u svilu povila'
medna pela medom zadojila'
lastavica ezan izuila'
to ga ru%a na list doekala.
2ek je hitar kHo bijela vila'
to ga pela medom zadojila'
nek je slai i od meda'
lastavica ezan izuila'
neka ui kao lastavica.
(bjavio/la gradvista u ED:?C' print' U
udesni iscjelitelj
(vih dana u !agrebu gostuje jedan od najve"ih arapskih iscjelitelja Mekki Torabi koji lijei
dodirom ruke.8reko hiljadu ljudi okupilo se ispred prostorije u kojoj ovaj nesvakidanji
iscjelitelj lijei.#a%e da ni nauka a ni vjera nisu uspjeli dokuiti izvor njegove mo"i.(kupljeni
ljudi sa sobom donose i 5lae vode kako bi ih Mekki svojim dodirom pretvorio u
ljekovite.Ajudi ga slikaju i snimaju kamerom.
7#ada osjetim da vie nemam energije' gubim se' energiju potom primam iz svemira sa pet
planeta 7 otkriva Mekki.
$ 4rvatsku ga je doveo iraanin ,sad )abo koji ve" dugi niz godina %ivi u 4rvatskoj.8rije
godinu dana obolio je od tumora guterae.#lasina medicina' ka%e' vie mu nije mogla
pomo"i.(bratio se Mekkiju.
70 stvarno nakon dvadeset dana nestao mi je tumor' uz zadovoljan osmjeh otkriva ,sad' imam
dokumentaciju o svojoj bolesti iz 2jemake i tu 4rvatskeG.
Mekki za razliku od ve"ine ostalih iscjelitelja ne napla"uje svoje usluge.
7G3a sam obian ovjek' +og je meni poklonio taj dar a ja moram pomo" pokloniti ljudima.*a
ja prodajem ono to je meni +og poklonio' to je nemogu"eG.
8reko etiri tisu"e ljudi diljem svijeta' ka%e ,sad' imaju dokumentaciju koja dokazuje da je
njihova bolest nestala nakon Mekkijevog dodira.(n "e u !agrebu' na slavonskoj aveniji'
ispred Europa trade7a iscjelivati jo dva dana.

( njegovu posjetu mo%ete vidjeti i snimak na 7 hk.Ooutube.com/Satch6vZ+,t-L0[T9EF 7
N@k 7
(bjavio/la gradvista u E@:DD' print' U
7>-;E-9;;>-
0arodna medicina
,ko koga glava boli' ima vru"icu' ne mo%e jesti ili ga obuzela
velika tromost' tad vele ljudi u nas' da je ureen.Mora se dakle
izlijeiti Gvuronom vodomG' koja se naini ovako: $zmu se
tri %lice vode i u nju se bace tri %arka ugljena.,ko ugljeni
potonu' tad je onaj' kome je voda namjenjena doista ureen.$
obrnutom sluaju nije.Tom se vodom operu tri ugla od stola'
tri %lice' tri stakla na prozoru i tri kljuanice.To se sve pere
unakrst i odozgo prema dolje' a kod toga se govori: G,ko te
djevojka urekla ili momak' neka im padne vjenac nevinosti sa
glave :tojest da bi ona postala kurva' a on kurvar;I ako li %ena
ili mukarac' neka budu nepotovani od drugihG.!atim se moli obrnuto oena' pone se sa
amenom a zavri sa oe na.(naj' koji je ureen' neka se ovom vodom unakrst umije i tri puta
gucne' pa "e bolest nestati. :4rvatska;.

#ad ovjek otee na kojem dijelu tijela ili mu se ispnu irovi' tada treba to GpregovoritiG ili
izbajati.8regovarati ne mo%e svaki' ve" samo takozvani vrai' koji svoj posao svre ovako: na
onom mjestu gdje ovjek boluje' naini palcem tri kri%a i kod toga izgovaraju rijei: G0z nita
si nastalo' u nita se pretvoriG.:4rvatska;.
,ko boli neprestano glava' onda ka%u Grazvila se=G te neke %ene znadu da je saviju.8rive%u
glavu maramom preko ela pa na dvije strane prometnu drvene kaike' onda savijaju maramu
okre"u"i kaike' dok mogne bolesnik trpjeti' i tad je GrazvijenaG glava pola na svoje mjesto.
:Brna /ora;.
,ko djetetu izau bage :kro5ule;' onda kakva stara %ena iznese ga na prag u vee' kad se
zvijezde pojave' pak mu oteeno mjesto prekri%i s verigama govore"i: Gno"as zvijezda i
%lijezda' sjutra ni %lijezda ni zvijezdaG:Brna /ora;.
(bjavio/la gradvista u D@:KL' print' U
7>-;E-9;;>-
Lrnogorske narodne predaje - @ustolovica
$ ni jednom kraju Brne /ore ne govori se toliko o pustolovici kao u primorskoj
nahiji' osobito u +aru.#oga god sam do sad o njoj upitao' svaki mi uda i straila o
njoj pria.(na je' ka%u' %enskog lika' dugih kosa' a noge su joj kao u koze.8rosti
narod vjeruje' da ona ima neko platno' sa kojim mo%e obaviti ovjeka i odnijeti'
stoga se od nje vrlo plae.8ojavljuje se samo u jesen i zimu' ali posve rijetko.
$ okolici barskoj mo%e se uti' e vie dva do tri puta na godinu' i to uvijek no"uI glas mjenja
na razne naine 7 sad kao ovjek' pa kao koza itd.,ko joj se ovjek odaziva istim glasom' ona
se njemu primie.Mnogi pripovijedaju' kako su tim nainom imali stradati od nje' da se nijesu
u drae sakrili' i tako se izbavili' da ih u platno ne umota i odnese.2arod' kad uje' da se
pojavila' tumai da "e rat.
,ko "emo istinito doznati' to je pustolovica' u stvari nije drugo ve" neka no"na ptica' malo
via od goluba' kako sam se uvjerio od vie pametnih ljudi' koju su je izbliza gledali.8aroh iz
!atrijepa :blizu 8odgorice; kazivao mi je' da su no"u dolije"ale te iste ptice na prozor' kad bi
zameo veliki snijeg' te su onakim glasom zavijevale kao to ih u +aru ujemo./las
pustolovice mo%e se uti u duljinu od dvije ure.3edan +aranin takoer tvrdi' da su na njegov
glas dolije"ale dvije pustolovice pred ku"om na stablu te je ispalio puku' da ih ubije' ali ih
nije zgodioI bile su' ka%e' koliko srednja koko.
(bjavio/la gradvista u D@:?N' print' U
7F-;E-9;;>-
%ijeenje strune
2izama ,rslan' bioenergetiarka iz )arajeva' svojim GarobnimG
rukama skoro dvije decenije lijei ljude od problema nervoze stresa'
bolova u glavi' %elucu' upalu u tetivama i %ilama.)pecijalnost su joj
strune.
7Mislim da je posebno interesantan moj nain lijeenja %eluca uz
pomo" tehnika strune kojim me je nauila moja rahmetli majka
)elveta i tehnika bioenergije koju posjedujem +o%ijom voljom.!a
usavravanje ovog oboljenja sam se opredjelila zato to ve"ina svakodnevnih oboljenja dolazi
upravo od %eluca.#ad se %eludac' naje"e zbog nervoze i stresa' pomjeri sa svog mjesta' ili
de5ormie svoj prirodni oblik' nastaju problemi koje teko da i jedna medicinska ustanova
mo%e otkloniti.$glavnom su to uestali bolovi u stomaku' u predjelu %eluca' te problemi sa
crijevima.eludac' naime' svojom neprirodnom veliinom poinje smetati radu ostalih
organa.Tako nastaju brojni problemi i tegobe koji se teko mogu smiriti bilo kojim
5armakolokim lijekom.
(vakve pojave' koje svakodnevno susre"emo u komiluku' zaintrigirale su me i lijeenje sam
usavrila do te mjere da problem otklonim za samo tri ili' ako je rije o ba tekom oboljenju'
devet jednosatnih tretaman' ka%e 2izama.
!bog strune dolaze joj pacijenti iz cijele +i4' pa ak i susjednih zemalja.2edavno je imala
posjete iz +eograda i *ubrovnika.
3edna druga gospoa koja uspjeno lijei strunu je 4idajeta iz Mramora koja zahvaljuju"i
vjetim rukama i nasljeenom porodinom znanju poma%e tamo gdje je klasina medicina
nemo"na.0scjeliteljka priznaje da je ovaj zanat nauila od svoje nane' te da je nasljednica stare
loze narodnih ljekara' koja je u njenoj 5amiliji prisutna oko trista godina.4idajeta istie da su
bolesti %eluca uzrok mnogim drugim bolestima' jer ako je poreme"en njegov rad ili ako je
pomjeren sa svog mjesta' onda se i u organizmu sve remeti.)igurni znaci strune %eluca su
bljedilo' osje"aj munine' gubitak apetita' nervoza i nesanica' a ukoliko se na vrijeme ne
otkloni' mo%e da izazove i druge komplikacije.
7$ 4ercegovini struna se lijei tako da bi se na ugnjeenu sredinu kruha' koja se potom stavlja
na bolno mjesto' postavile tri ibice vrhom okrenute nagore.8otom bi se zapalile i poklopile
aom.#ako ibice sagorjevaju u ai se stvara vakuum koji povlai stomak.8omjeranjem te
ae' %eludac se vra"a na mjesto.
8o +osni lijeenje se izvodi tako da se palcem i ka%iprstom lijeve ruke napipa %ilica.,ko je
meka dovoljno je da se samo izmasira stomak a ako je tvrda' znai da je %eludac
obolio.)travarka ili nana koja se time bavi krene od te %ilice prema mii"u na ruci i tu pravi
podvez maramom te savije ruku sve dok ne utrne./njee"i i masiraju"i lene' ramene i vratne
%ile' vra"a %eludac na svoje mjesto.
(bjavio/la gradvista u @C:EK' print' U
7E-;E-9;;>-
Kid"ama
!ahvaljuju"i dr.Merimu (merhod%i"u' poznatom neurokirurgu #B G#oevoG u )arajevu i
zaljubljeniku u drevnu medicinu' ponovo je za%ivjela stara metoda lijeenja isisavanjem krvi
iz organizma.0ntezivno tragaju"i za novim izvorima znanja u alternativnoj medicini doktor
(merhod%i" prouavao je hid%amu dvije godine u Medicinskom centru u Medini.0ako mu se
ova metoda na poetku inila primitivnom' s vremenom je shvatio neprocjenjiv znaaj
alternativnog lijeenja.Berti5ikat kojim mu je odobreno da primjenjuje ovaj narodni recept'
doktor (merhod%i" dobio je D@@L. godine' ime je postao prvi ljekar za lijeenje hid%amom
na naim prostorima.
4id%amom se lijei tako to se na brojna mjesta po tijelu postave posudice' a zatim se
isputanjem zraka iz njih stvara vakuum' usisana ko%a puca' to izaziva isticanje krvi.
7#ada se skinu posudice' ostaje crveni trag od nakupljene krvi ispod ko%e.Ta krv je u poetku
veoma tamna' pa se isisavanjem ponavlja sve dok ne posvjetli' objanjava dr.(merhod%i" i
dodaje:
7)matra se da je ta krv ispod ko%e GprljavaG' puna toksina koji se na ovaj nain eliminie iz
organizma.$ prilog tome govore i suvremene naune studije u svijetu a analize pokazuju da
postoji razlika u sastavu krvi iz prsta i one uzete metodom hid%ame.
*oktor (merhod%i" ka%e da se hid%amom' koja regulie protok energije u krvi' otklanja
hladno"a' vlaga i otrovi iz organizma' a zahvaljuju"i tome i bol nestaje.
7(vom drevnom metodom uspjeno se lijee lumbago' bol u rukama' ramenima' nogama'
krstima i mii"ima' ali i stomane tegobe' glavobolja' migrena' nesanica i zaustavlja
povra"anje.4id%ama poma%e pri zarastanju rana i smanjuje povieni krvni pritisak.
)arajevski strunjak napominje da se ovom metodom aktivira ljudski organizam u cjelini'
pojaava memorija a preventivno djeluje ak i na ludilo.8reporuuju hid%amu jednom
godinje i to prije toplih dana' najbolje krajem maja i poetkom juna.Tretmani traju oko pola
sata' a u lijeenju e"erne bolesti primjenjuju se tri uzastopna svakog mjeseca.

4id%ama kroz povijest

G$ +osni se za hid%amu znalo sve do pedesetih godina prolog vijeka.*o tada je na primitivan
nain isisavanjem zraka kroz %ivotinjski rog' iji je iri kraj postavljan na ko%u pacijenta' a
ko%a se zarezivala otrim kamenom ili no%i"em.Meutim' putanje krvi danas je medicinska
metoda i spada u domen GmaleG kirurgije.-akuum se posti%e pomo"u pumpe' kirurki skalpel
koristi se za rezove' a kako postupak zahtjeva strogu higijenu' materijal je sterilan a
instrumenti iskljuivo za jednokratnu upotrebu.!ato je najbolje da to uradi edukovana osoba'
sa odreenim certi5ikatomG' istie doktor (merhod%i" otkrivaju"i svoj plan da ove godine sa
grupom kolega otvori Bentar za tradicionalnu medicinu u )arajevu.2amjerava da tu primjeni
bogata iskustva steena u Medicinskom centru iz Medine' ali i iz ,merike' gdje su ve"
postignuti izuzetni uspjesi u lijeenju migrene.2a Seb sajtu SSS.zdravstvo.com mogu se
na"i podaci koje je doktor (merhod%i" postavio o hid%ami.
(bjavio/la gradvista u EL:KE' print' U
79-;E-9;;>-
,arajevske d"amije u narodnoj predaji
2eki +uzad%i 4ad%i 4asan podigao je EKJK god. d%amiju u )arajevu.( gradnji
ove d%amije sauvala se pripovjetka: +io jedan buzad%ija' koji bi svako jutro
podranio otiavi sa buzom pred banju' da togod zaradi.3edne veeri se probudi i
kako bijae mjeseina' pomisli' da je zora' te poe u banju sa buzom' a %enu nije
budio.
#ad tamo stigne' ugleda nekakve djevojke' gdje kolo igraju' to bijahu vile.(ne mu
popie svu buzu i nasue u prazan sud i d%epove cimene od bijelog luka.+uzad%ija poe
neveseo ku"i' sipaju"i iz d%epova ciminu.#ad je stigao doma' probudi %enu' koja je jo
spavala.0spria joj sve ta je do%ivio.8oto %ena otvori sud' veoma se zaudi' kad vidje mjesto
cimine 7 dukate.+uzad%ija se tome obradova pa obe"a sagraditi d%amiju i %eni srezati 5ered%u'
to i uini.8oto je sagradio d%amiju' pozove %enu' da mu vidi hajrat.eni se d%amija dopadne'
ali prigovori hajir7sahibiji :dobroiniocu;' to nije podigao esmu.(n joj ree' da nema vie
novaca' stoga %ena proda onu 5ered%u i napravi esmu.
8redaju sam uo od J@7godinje #anita hanume Telalagi"' koja je sluala ovo prianje od
rahmetli starice $me Telelagi".
)pomenuta je esma stajala do prije nekoliko godina na uglu 1emerline i Aogavina sokaka.$
/lasniku -.).0.-.! :god 000' str.KF; zabilje%io je Musta5a 4ad%imuli" o toj esmi ovo: $ toj
mahali stanovao je jedan ovjek sa svojom %enom.#ako je bio siromaan' nije mogao da kupi
svojoj %eni lijepe 5ered%e' za to ga je ona uvijek molila.1ovjek' da bi je obradovao' kriju"i je
sabirao novce i kada je sabrao' za koliko se mo%e kupiti dobra 5ered%a' ree tu radosnu vijest
svojoj %eni.,li ona se tome toliko ne obradova' nego mu ree: G$ naoj mahali nema nikakve
esme' pa ti od tih para napravi nama esmu' a 5ered%u "emo' kad mognemo' kupitiG:1ovjek
je poslua i napravi na uglu spomenutih ulica lijepu esmu' koju narod zbog toga nazva
>ered%uaG
(bjavio/la gradvista u @C:KD' print' U
;<-;E-9;;>-
Bosanski Metuzalem
2a drugom kilometru od crnogorskog naselja 8etnjice' u planinskom selu
9admance %ivi vjerovatno najstarija +onjakinja i osoba na svijetu' EEJ7
godinja *%emilja #o%ar.9oena je pred sami kraj EC. vijeka' pa se komotno
mo%e kazati kako je %ivjela u tri vijeka.
2a putu do 9admanaca' prohode"i kroz 9admansku dolinu' kroz koju struji
svje% zrak sa Aaevca i 8etera' na vodi Ersan Muri" iz 9o%aja je kazao kako
je nanino selo' na E.E@@ metara nadmorske visine' poznato po dugovjenim
ljudima.*%emilja je jedna od najdugovjenijih' ali i najvitalnija starica' koja i dan danas svoje
musa5ire doekuje na nogama.
8amti Gturski vakatG
7+ujrum' vavijek je valjanom musa5iru bilo mjesto uvrh ove ku"e 7 doekala nas je nana
*%emilja sa osmijehom' da bi potom ispriala kako je u ovom kraju bilo ljudi koji su do%ivjeli
jo dublju starost.
7(vdje dugovjenost ljudi nikoga ne udi.)inko' jesam tiH godina koje mi daju' ako nijesam i
starija'.8amtim turski vakat.$ knjige se kasno upisivalo' vie se pamtilo' a dugo %ivjelo.$
dvadesetoj se udadoh' tada kada je nastupila #raljevina Brna /ora.(sam godina nijesam
imala djece' pa je ovjek mislio da me vrati u moj rod' alH dragi ,llah dade te mu rodih petero
ece' dva sina i tri "eri.(d njih +ogu u"ur imadem preko EN@ unuadi' praunuadi i
ukununuadi.9asturili se po svijetu' kud koji mili moji...2e mogu pre%aljetH to sam
nad%ivjela najstariju "er.0mala je osamdeset dvije kada je prije dvije godine preselila na onaj
bolji svijet.

)ve je sudbina

2ana *%emilja nema recept za dugi %ivot.9adije ka%e Gkako nejma smrti bez suenog danaG.
78uno sam radila' hranila se onim ega je imalo' najvie mlijenim proizvodima' zeljem i
%itaricama...)amo sam dvije godine duhanila a alkohol' +o%e me zakloni' nijesam ni
pomirisala.9uku na duu' ima neto to ljudima ovdje daje dug %ivot ali ne znam ta.3a biH
najprije rekla sve je to sinko od dragog ,llaha' jer druge tajne nejma i ne more je bitH=.
8ri pomenu na dananji vakat i zeman' razborita i mudra nana je zautjela.*omalo je kazala
kratko:
72e valja' sve neka trka.2ije tako bilo nekad.*anas insan leta kHo muha bez glave.)inko'
hitnja ni +ogu nije mila' a narod ganja ona auta kHo bijesan...
*%emilja je bila poznata u ovom kraju kao veseljak.!nala je lijepo zapjevati a u mladosti'
bogme' i zaigrati.
7(tkad mi "er umrije' nestade mi avaza.2e mogu od tuge.*o "erkine smrti znalo se okupiti
sijelo' pa bi me zamolili' a ja bi tiho' iz due' zapjevuila sevdalinku....#ad bi nevjesta stigla u
selo' ne bi mogla da proe to je ne bi viele moje oi i sustigla moja procjena.,li nijesam
bila hrave due' ne dHo +og' progledala bih kroz prste...+olje je pohvaliti nego
pokuditi.)vakome se mili %ivjeti.
$ dugom %ivotu *%emilja je predeverala sve i svata.2ajgori su bili ratovi' ka%e' progona i
bje%anja od svakakve vojske koja je kroz 9admansku dolinu tutnjala...
7+ivalo se u zbjegove' skrivalo se i sklanjala hrana da eca ne poumiru od gladi.-avijek je
naa vjera bila na udaru nevjere' alH dragi ,llah zna za roba svoga.

)auvano zdravlje

(no' ega se ova EEJ7godinja starica nerado sje"a je kada je slomila nogu.
7+ilo je to prije neku godinu dana 7 ka%e.2iko nije vjerovao da "e zarasti' ni ja ova' ni doktori'
kojima nerado i rjetko odem.,lH dade +og' ustadoh i prohoda kHo dijete.(d tada' vala' nita me
ne boli.,ko ovako potraje' a jedino ,llah zna' mogla bih jo po%ivjeti.3o vidim' hodam'
ponekad neto i skuham.Veca i unuad me obilaze i paze kHo kap vode na dlanu.2ita mi ne
5ali' ni Htiijeg mlijeka= #ako nana *%emilja doekuje musa5ire' tako ih i ispra"a 7 na nogama.
7Takav je adet' ka%e i dodaje: 7 )amo se bolesnom insanu ne treba zamjeriti ako ostane sjediti
ili le%ati=

)elo dugovjenih

#rijepka i razborita nana *%emilja je imenom i prezimenom nabrojala dugovjene ljude'
odaju"i rahmet njihovim duama:
73usu5 #o%ar je %ivio E?K godina' E?@ #aja Aiina' ED@ Vula #o%ar' a Ma"ir Aiina je prije
dvije godine preselio na ,hiret u E@?. godini.Toliko sam popamtila' a koliko su drugi' to ne
znam.

ivot bez stresova

7Ajudi su se zdravije hranili' udisali ist zrak i pili zdravu vodu' nisu imali stresova i porodice
su bile na okupu.Eto' to je tajna dugovjenosti 7 kazao nam je C@7godinji ,vdulj #o%ar iz
9admanaca.)linog miljenja je i pro5esor 9eka Aiina:
7)ve je u zdravoj vodi' hrani' zraku i umjerenom %ivotu...0zvan 9admanaca' ovjek je izlo%en
otrovima i stresovima=

(bjavio/la gradvista u DE:DN' print' U
;>-;E-9;;>-
,kidanje si(ira na piramidi ,unca
8ronali smo oglas gospoe 9usmire iz )arajeva koja skida
sihire na neobian nain.$ njenoj seansi kljuno je mjesto
skidanja sihira' a to je 8iramida )unca u -isokom.9usmira
svojim klijentima nudi kompletan aran%man koji kota ELK
maraka' u to je ukljuen prijevoz do -isokog' vodi na
piramidi' pa ak sendvi i sok.
7-as "e na 8iramidi )unca energetizirati +o%ija energija 7 tvrdi
9usmira koja nam se predstavila kao lan drutva naunika
G/raninih nauka +i4G.
8ored 8iramide ona skida sihire i G)arajevskim svetim krugomG.To je prema njenim rijeima
dijeljenje sadake na tri mjesta u )arajevu i to na turbetu G)edam bra"eG' crkvi G#ruh sv.,nteG
i sabornoj pravoslavnoj crkvi.#ako ka%e' ljude je najte%e privoljeti da odu do G)edam bra"eG'
a kada pristanu sve je lake.$ >ondaciji G,rheoloki park 7 +osanska piramida )uncaG ka%u
da znaju za osobu koja na piramidi izvodi seanse' ali da i nju i njene klijente posmatraju kao
sve turiste.
7Mi u >ondaciji se bavimo prvenstveno naunim radom' ali potujemo i razne alternativce
koji dolaze u bosansku dolinu piramida 7 ka%u u >ondaciji.
(bjavio/la gradvista u E?:EK' print' U
;?-;E-9;;>-
,arajevske d"amije u narodnoj predaji
-e"ina sarajevskih mahala naziva se po osnivau obli%nje d%amije' na
primjer po ,rmagand%i )inanovoj d%amiji zove se ,rmaganua' mahala
oko /azi >erhad7begove d%amije naziva se >erhadija' po )ara
0smailovoj d%amiji nazvala se )araeva mahala i slino.
( podizanju 1ekreki Mejh Muslihuddinove d%amije u )arajevu
:sagr.C?@/EKD?; pripovijedala mi je Meri5a hanuma #ujund%ija :KK7L@
godina' umrla EC?K; ovo: *%amiju je poeo graditi obrtnik' to nainja ekrke.,li za svoj
hajrat :dobro djelo; potroi sve pare i ne mogae d%amiju dogotoviti.(vaj posao nastavi neki
terzija' ali mu ne bi sueno dogotoviti d%amiju' jer i njemu nestade novaca' prodao je ak i
makaze.2apokon d%amiju dovri tre"i dobrotvor' koji je za izdr%avanje odredio du"ane' to se
nalaze oko d%amije.
8o prianju mujezina d%amije 4ad%i 4a5iz )mail e5. >azli"a' osniva 1ekrine d%amije pravio
je ekrke' a uz to imao kravu i prehranjivao se.3ednom na snu vidje svog oca' koji mu ree' da
ode u *ubrovnik' proda ko%u od krave i za svaku dlaku naplati po dukat.#ad se 1ekrija
probudi' krava mu bijae krepala.8oslua oev savjet i ponese ko%u u *ubrovnik.3edan
trgovac ga zapita za cijenu ko%e' a on ree' da je svaka dlaka dukat.Trgovac na to ree: G*a
mi je 1ekri7babino blago' koje je zakopano pod dudom' ne bih mogao platiti te ko%eG.1im je
ovo uo 1ekrija' povrati se ku"i' iskopa blago i sagradi d%amiju.
8ri gradnji ove d%amije majstori se prepirahu' gdje je kibla' jer se prema toj strani mora
sagraditi mihrab u d%amiji.1ekri7baba poka%e rukom i pred onima majstora se uka%e
+ejtullah.Meu majstorima je bio i jedan vlah' koji odmah primi islam.
(bjavio/la gradvista u DE:KK' print' U
;?-;E-9;;>-
0arodna batina Lazinske krajine
egendarni 8ujo (rnjica

:isoka ili Kazinska krajina je smjetena na takozvanom rogu 4osne /ija se povrina
protee od :elike Kladue do Kazina tojest grani/i se sa rijekom 'nom.Poznata kao
ljuta krajina ovaj bosanski vilajet iznjedrio je jednog od najve.ih narodnih junaka -
8uju (rnjicu.> njemu su ispjevane mnoge pjesme a narodna predaja ga veli/a /ak
moda vie i od one epske te legende o njemu odavno zadiru u svijet mistike i /uda.
Predaja 8uju i njegovog brata (alila dovodi u vezu sa Jorskom vilom koja je prvog
zadojila svojim mlijekom a drugog rosom pored rijeke Kladunice.8ujo je od toga
zadobio veliku snagu i junatvo a (alil ljepotu.Za Jorsku vilu sama predaja kazuje
kako je zajedno sa ljutim krajinicima branila kladuku kulu i grad od napada
osvaja/a i tako u svijesti naroda ostala njegovom zatitnicom.'pravo stoga stari grad
se naziva vilinskim kao i onaj u oblinjem :rnogra/u.0ve to govori o jakom uticaju
vilinskog kulta u krajini ali i cijeloj 4i( u njenoj davnoj prolosti.
>no to je (erkules bio za cio anti/ki svijet to je 8ujo (rnjica predstavljao
krajinicima.8ajke su vrlo rado davale mukim prinovama njegovo ime u elji da
postanu jaki i hrabri kao on sam.Kako se to /esto moglo /uti u izjavama starih 8ujo
se smatrao naja/im /ovjekom na svijetu.
' 8aloj Kladui i danas se po pri/anju mjetana moe vidjeti otisak potkovice
8ujinog konja [ogata na stijeni iznad Kladunice koju narod naziva Plo/a, to je
uostalom i narodni naziv za potkovicu.6z te stijene navire izvor sa kojeg se nekada
uzimala voda za salijevanje strahe zbog vjerovanja da je nastao od najve.eg junaka
ovih krajeva.Jo se moe /uti kako je 8ujo nosio uza se hamajliju na/injenu od devet
zrna penice na desnoj strani tijela koja ga je tiila od svakog zla.9o su saznali i
njegovi neprijatelji te se posluili prevarom da mu je oduzmu.>na mu je navodno
ukradena iz odijela dan prije pogibelji.
>sim to su nabijene misti/no.u predaje o 8uji su i romanti/ne.9ako jedna od njih
veli da onaj ko se napije vode sa (rnji/inog bunara ne.e mo.i oti.i iz grada a i ode li
/enja za njim vratit .e ga nazad.

Kladuka svadbarica

>bi/aj je bio da mlade djevojke kite svatove cvije.em i novim pekirima a ako bi
mladoenja bio imu.niji pozivali su se i Kigani da svojom svirkom uljepaju taj
doga7aj.>ni bi uz muziku /esto znali uzvikivati+ \8aalna ialna dok se nebo iara-].
=evjestu su kitili dukatima da se jo vie istakne njena ljepota i sjaj ali i da se zatiti
od uroka.>bavezno se pucalo iz puaka te se palila vatra.
>bred udaje pratila su i magi/na vjerovanja, tako je nekad bio obi/aj da djevojka koja
se udaje udari nogom od avliju u elji da se i ostale ubrzo udaju za njom.6mitativna
magija krajike svadbe nalagala je da se mlada posipa penicom, simbolom
plodnosti, bombonama i parama.=o, prije toga bi je neko od doma.ina, obi/no onaj
najstariji, okrenuo \za 0uncem] u/e.i dovu.>d davnina se posebno pazilo u
vjerovanjima za prizivanje dobrog usuda i sre.e da se pazi na smjer putanje 0unca
to potje/e iz starog bosanskog kulta 0unca.Kad bi polazili od mladine ku.e
namjetalo se da svatovi idu \za 0uncem] pa se ve. unaprijed planirao takav
put.Prije nego to bi ula u muevu ku.u nevjesta bi odala po/ast ku.nom pragu,
svetom simbolu doma, stavljaju.i na njega svoju maramicu i ljube.i ga preko nje.'
ku.u bi obavezno koraknula desnom nogom.'avi u novi dom prilazila bi ognjitu u
/iju bi vatru bacila svoju maramicu da izgori \za sre.u].9im /inom ona je i doslovno
ula u novu 3amiliju jer je bacanjem maramice raskinula svaku vezu sa roditeljskim
domom.8ladenci su se nudili zae.erenom vodom, kako bi im zajedni/ki ivot bio
sladak, a ostatak se prosipao pod mladu vo.ku, u elji da im brak bude rodan tojest
pun djece.

8itoloki svijet
' Kazinskoj krajini najvie se sre.e kazivanja o didu ;di, prepastima, vilama,
zmajevima, ptici meknja/i koja se u srednjoj 4osni naziva ptica pla/o.6me je dobila po
zlosutnom, pla/ljivom oglaavanju.
Poslije <rugog svjetskog rata narod je po Kazinskoj krajini pri/ao o /udnim
ukazanjima koja su nazivali Prepasti.Po putu, negdje na livadi ili pored kakve vode
pojavljivali su se iznenada nejasni oblici, vrtlozi koji su se propinjali u nebo, prijete.e
crne 3igure /ija je pojava najblae re/eno uasavala.9a nadnaravna ukazanja
objanjena su kao duhovi poginulih boraca jer su se i doga7ala na mjestu
pogibelji.Posebno su se duhovi prikazivali od osoba koje su negdje izgubile ruku ili
nogu, poto po vjerovanju duh trai izgubljeni dio tijela.Prepasti bi netragom nestajale
tek onda kada bi kia saprala svu krv a plug zaorao kosti u njivu.9ad bi uas
prestajao jer je zemlja primila i zadnji dio ljudskog tijela.

Posebno ima dosta kazivanja o dinovima i ejtanima.>ni su se nekad najvie voljeli
okupljati oko izvora /ekaju.i na djevojke vodarice, kako bi one najljepe me7u njima
urekli iz /iste zlobe.0pominju se i neka imena poput <abo, 6blis i Yoro.' narodnim
pri/ama dinovi su opisani kao repata, .orava stvorenja koja su imala jednu epavu
ili hromu nogu po onoj narodnoj izreci ,kako je i ejtan hitio pa slomio nogu-,.>d njih
su posebno strepile mlade majke u prvi /etrdeset dana po porodu takozvanoj
/eteresnici.9akvoj se eni ograni/avalo kretanja posebno u akam i nametalo pravilo
da bude u cjelosti pokrivene kose.>sloba7ala se tekih poslova ali i pranja odje.e ili
cijepanja drva.

Poto pro7e /eteresnica majka dijete prvo nosi kod najblie rodbine a onda i
komija.Jdje god bi dola sa bebom darovalo mu se prijesno jaje i davalo
novca.>bi/aj je bio da se dijete tom prilikom podigne uvis da bolje raste.>stalo je
sa/uvano mnoto vjerovanja o prinovama te .u navesti samo neke.0retnim se
smatra ako prvo dijete u mladog para bude ensko dok ukoliko bude sin, vjeruje se u
narodu, neko od roditelja umrijet .e prije vremena tojest dijete .e mu oduzeti bar
minut ivota od onog su7enog.>no koje se rodi utorkom bi.e ljute naravi, isto i
ukoliko bude imalo kovr/avu kosu.@ena koja zamota tek ro7enu bebu u dimije imat
.e plaljivo dijete....

8ala djeca su po opteprihva.enom vjerovanju jako podlona urocima te se uz
njhovu beiku nekad obavezno stavljala tisovina ili list sede3a, vrlo /esto i maleni
zapis.8ati dok bi sputala dijete u beiku da spava tri puta bi aptala+ ,'rok u stranu,
san u beiku, pa potom tri puta pljucnula pokraj nje.>d straha, nekog prepadanja ili
oka djeci se /esto salijevala straha ili zrno.9o je i danas prihva.ena praksa posebno
nakon sune.enja 1obrezivanja2 kada dijete ima strah i trza se u snu.Protiv no.nih
mora ene su izme7u sebe traile komadi. ov/ije vune ostao na nekoj ivici poslije
njihovog provla/enja i stavljale ga djetetu pod jastuk.>sim ovoga, traio se i otisak
konjske potkovice u zemlji.9a se zemlja uvijala u papiri. ili maramicu i podmetala pod
dje/iji jastuk.


Rudesni 9ale


0edamdesetih i osamdesetih godina na podru/ju krajine djelovalo je na desetine
/uvenih hoda me7u kojima su istaknutiji bili hoda (alid, ;bdija, hoda 0uljo iz
Kudi.a ili hoda 5oi. iz Pe.igrada.=ajpoznatijih od svih bio je hoda 9ale sa
4rezove Kose /iju su ku.u danima, od rane zore do kasne ve/eri, opsjedale na
desetine nevoljnika pristiglih sa raznih strana.Kolika je bila njegova popularnost u
narodu najbolje svjedo/i da predaja o njegovoj vidovitosti i magijskim mo.ima ivi i
danas u svijesti krajinika.:e.ina njih na spomen hodinog imena vrlo rado .e
ispri/ati neku anegdotu ili iskustvo sa ovim nadasve zanimljiv likom krajike
prolosti.<a je bio potovan i kod konkurentske strane tojest od baba vra/ara
dokazuje i dio jedne narodne bajalice u kojoj se izme7u ostalog kaeQ ,daleko do
9ale izlaste uroci...,.

Polovinom dvadesetog vijeka djevojke su po cijeloj Kazinskoj krajini krile i /uvale
svoje lice od 0unca kako bi ga zadrale to bjeljim do Jurjeva.9ad se narod okupljao
na vaaru, u Polju, koji se nazivao >maha te su tu priliku mladi koristili za
upoznavanje i aik.0amo Jurjevo je bio prvenstveno rezervisano za babe vra/are i
njihove sihire kojima su posebno kidisale na tu7u stoku jau.i gole na stapu i
obavezno krue.i oko bazge 1zove2.>vaj praznik ima jako duboku prolost koja see
do vremena slavenskog paganstva.Jurjevo se u narodu naziva ,8ijenom, vjerovatno
stoga to se smatra po/etkom toplog dijela godine pogodnog za sve poljoprivredne
radove.

6nteresantan je i sam narodni krajiki kalendar koji po/inje Krnom Zehmerijom, period
najlju.e zime, i traje do polovine 3ebruara kada nastupa :elja/a.:elja/a traje mjesec
dana te iza nje dolaze po sedmicu dana 4abe i Jrgo 1did2 a iza njih po tri dana
Kabli.i, 0tabli.i i 0tapi.i te (ajZ medeti povuci rep.6za toga nastupaju mu/enjaci koji
traju sve do novog ita.Po/etkom prolje.a u zemlju tri puta udari demra 1talas2, prvo
u zemlju, onda u zrak i na kraju u vodu.


>trgnuto od zaborava


0nivao neki siromani /ovjek da u snu kolje svoju jedinu kravu za kurban.0an mu se
u/ini ;llahovom voljom pa odlu/i da postupi po odsanjanom.<ugo ga je ena ila/u.i
odvra.ala od nauma no boiji rob bijah uporan pa ona na koncu die ruke.0a noem
u ruci /ovjek pristupi i u7e u talu kad ono die se veliki nur kao da je denemska
vatra izbila iz zemlje a onda netragom nestade.Pribravi se od iznena7enja siromah
ucrta krug oko sebe i tog mjesta te no zabode u sredinu.6stog trena opto/i se zemlja
i on zapo/e sa kopanjem.=akon malo vremena pojavie se dukati, uti kao odbljesak
akamskog 0unca niz vijugavu Kladunicu.@elja ga povu/e da ih dodirne ali sjeti se
sna
-;h, da - zausti u sebi - mora se zaklati krava-
Zakla je u ime ;llahovo i uz njegovu pomo. a krvlju pokropi blagodarno
mjesto.>nda dozove hanumu i sve je ispropovijeda na to ona radosna i zate/ena
tim divnim prizorom stade zahvaljivati dragom 4ogu na milosti koju im je podario.
-4og je staro davalo, zaklju/i /ovjek na kraju kupe.i dukate.Kravlje meso podijelie
po selu a dukate zadrae.
---------------------------------------------------
'u(ovni ratovi
8:1T9K:$2-5 18KT /U@$)-9
:1BL9O:T9OL,9 :2 ,5,-L5
5utor. 8aga#in 5ura

'aj mi6 Bo"e6 veere6 sa (alalom steene
*ria se da je 3lsa punih pet godina vodila duhovnih rat protiv trojice 1dervi"a1 iz okoline
+isokog i Kaknja ) *oslednja je bila kobna, a glasila je2 1Ne akaj meku1
%l %umnjiva smrt2 3lsa Karahodi'
$ septembru prole godine' brzinom svjetlosti' prostrujala je vijest da je Elsa #arahod%i"'
poznata iscjeliteljka iz #aknja' umrla' navodno' od sepse. 8odsje"anja radi' Elsa je prije
mnogo godina sa pravoslavne vjere prela na islam' te je uz pomo" svekra nauila lijeenje iz
#urHana i salijevanje strave. 3edna od njenih sestara je ostala vjerna svojoj vjeri' te sa svojom
porodicom %ivi u #rajini' ali se ni danas ne %eli pomiriti s injenicom da je Elsa sahranjena po
islamskim obiajima.
,i(irbazua
+ilo kako bilo' ka%u da je Elsa imala udotvorne ruke' u kojima su mnogi pronali spas. #od
nje su dolazili politiari' estradne i druge medijske linosti i mnogi' kako je sama imala obiaj
govoriti' obini smrtnici. !bog zdravstvenih problema' Elsinu pomo" su potra%ili' izmeu
ostalih i )vjetlana #iti"' 2ino 9esi" i Mladen -ojii" 7 Ti5a.
2jena neoekivana i udna smrt iznenadila je mnoge' tim prije to je bila Gzdrava kao drijenG.
7 2isu to ista posla= !ar je mogu"e da se nakon jedne bezopasne operacije %ui njeno stanje
iskomplicira' te da se pojavi sepsa 7 komentirali su uku"ani Elsinu smrt.
+olji poznavaoci prilika u #aknju i )arajevu' te Elsini najbli%i prijatelji i danas' sedam mjeseci
nakon njene smrti' tvrde da je ona %rtva magije' koju su joj napravili trojica dervia iz okoline
-isokog i #aknja. 8oznato je' naime' da je ova iscjeliteljka punih pet godina vodila duhovni
rat sa njima. )matrali su je vjeticom i GsihirbazuomG' a ona njih lopovima i prevarantima.
Hpozorenje
*eavalo se da no"u' za vrijeme njihovih obrauna' iz Elsine ku"e odzvanjaju udni krikovi i
zvukovi. Tada se ona' navodno' borila sa derviima' koji su je upozoravali da prekine sa
prljavim poslovima.

Prijatelji 9lse ,arahodi tvrde da ova iscjeliteljka nije umrla %rirodnom smru
(bjavio/la gradvista u EJ:F@' print' U
9>-;:-9;;>-
Bosanske iscjeliteljice due
-ie od deset godina Elsa #arahod%i" iz #oprivnice kod
#aknja dovama i vodom lijei ljude od bolesti za koje
zvanina medicina nema lijeka. (slobaa svoje GpacijenteG od
svih vrsta strahova' umora' nesanice' GsihiraG' nagaza'
mucanja... (vo je' inae' jedan od zadnji intervjua koje je ova
poznata bosanska stravarka dala za %ivota.
GAijeim dovama i vodomG' ka%e Elsa #arahod%i". G9adim to
slino kao to se radi kod Hsalivanja straveH jer se d%ini boje olova' a d%ini su prisutni kod svih
vrsta sihira. 0nae' ovaj dar lijeenja prenijela je na mene moja sestra ,ia. )ve radim pod
nadzorom e5endije Mesuda 4ad%imejli"a koji %eli da otvori bolnicu za lijeenje alternativnim
metodama. Mnogi pacijenti koji dolaze kod mene obili su zvanine medicinske ustanove i
tamo nisu nali lijek. !a strah doktori ka%u da je bolest due. Meutim' strah nikada ne dolazi
sam od sebe. Treba uvijek tra%iti i na"i ta se krije iza njega. +ez toga nikome nema pomo"iG'
ka%e Elsa.
7 #ako arija gleda na tvoje aktivnosti6
(vo je trnovit put kojim sam prola kroz mnoga iskuenja. Meutim' nisam posustala. 3edni
me nazivaju vjeticom' drugi sihirbaicom i drugim pogrdnim rijeima' govore da varam
ljude' da nikome ne mogu da pomognem' ali takve razuvjeravaju rijeke ljudi koje
svakodnevno dolaze u #oprivnicu i tra%e moje usluge. 8rie onih koje sam izljeila dovode
ljude kod mene i ja im svesrdno poma%em. 0stina' u mom mjestu ima i mnogo onih koji me
podr%avaju. 2e prave problema oko parkiranja auta u njihovim dvoritima a nerjetko za mene
obavljaju poljoprivredne i druge radove da bih imala vie vremena za pacijente koji tra%e
moju pomo".
7 Moraju li pacijenti da dou kod tebe ili postoji neki drugi nain da im pomogne6
8acijent ne mora da doe. 2eko od njegove rodbine' prijatelja ili poznanika treba da mi
donese njegov donji ve' arape i' ako se radi o glavobolji' obavezno maramu ili kapu. 2akon
moje seanse dovoljno je da pacijent na sebi taj ve zadr%i jedan sat' mada je djelotvornije da
ga du%e nosi.
7 Ajei li samo u svom domu ili odlazi u ku"e pacijenata6
$glavnom pacijenti dolaze kod mene. )vega desetak puta ila sam u tue domove i to kada je
trebalo GraditiG oku"nice. Aupa' galama i neidenti5ikovani glasovi plaili su ljude u takvim
objektima. Moja misija bila je uspjena. Ajudi su osloboeni strahova' a u jednoj od ku"a
sprijeeno je krvoproli"e. !bog sihira je jedna %ena no%em pokuala da usmrti svoju majku.
*anas takvih problema vie nema. 0nae' najradije ne idem nikuda iz svoje ku"e.
7 #ako zvanina medicina gleda na tvoje aktivnosti6
#ao i svuda u svijetu' smatra nas arlatanima. Meutim' ja nikome nisam rekla da ne treba da
se obrati doktorima. 2aprotiv' u tra%enju lijeka za sebe treba iskoristiti sve mogu"nosti. (naj
ko nekome ne mo%e da pomogne ne treba da la%e druge koji imaju mo" da nekog izlijee.
8rimjera radi' imala sam jednu pacijentkinju kojoj su doktori rekli da mora da operie srce da
bi pre%ivjela. 2akon nekoliko seansi kod mene bolovi koje je osje"ala u srcu poeli su da
jenjavaju' a poslije du%eg ljeenja danas se osje"a dobro. 2ije operisala srce. *rugog
pacijenta doveli su mi vezanog sa psihijatrije. Meutim' nakon prvih terapija on osje"ao bolje.
*anas esto navrati na ka5u. 3ednoj pacijentkinji doktori su rekli da joj se nikada ne"e osje"aj
za dodir' miris' toplotu' radost' tugu... ali nakon tre"e seanse koju kod mene poela je da plae
i da se smije. Mojim terapijama vratila su joj se sva ula. (sje"a dodir' toplinu' raspoznaje
mirise.
7 *a li je bilo zahtjeva da se nauno ispitaju tvoje sposobnosti6
!a tako neto nema interesovanja. *odue' niko ne ometa moj rad. ,ko neko vjeruje u neto i
nakon toga doe do oekivanog mira i poboljanja zdravlja' zar mu treba izmicati posljednju
slamku spasa6
7 #akva je struktura tvojih pacijenata6
2ema ko ne dolazi 7 od obinih ljudi svih nacionalnosti do onih koji javno osuuju
alternativce. 8ored ljudi iz +osne i 4ercegovine dolaze mi pacijenti iz 2jemake' >rancuske'
Mkotske' ,merike' ,ustralije...
2aa ekipa zatekla je kod Else #arahod"i" ). (. iz #aknja. 8itali smo je zato se obratila ba
Elsi.
G(sje"ala sam veliki strah i neto me je tjeralo da izvrim samoubistvo. 9uke su mi trnule kao
da mi hladna krv tee kroz vene. +ilo ta da sam gledala nije mi izgledalo onakvo kako bi
stvarno trebalo da bude. 2a noge nisam mogla da se oslonim. (sje"ala sam samo strah' strah i
strah. 2isam mogla da spavam... (tkako sam poela da dolazim kod Else' sasvim sam druga
osoba. 2ema vie straha' normalno spavam' mili mi se da %ivim. 8rije Else ila sam doktorima
7 nisu mi mogli pomo"i. /ovorili su da se radi o anemiji' davali su mi in5uzije nakon kojih mi
je bilo dobro sat ili dva' i opet se sve vra"alo na staro. !ahvaljuju"i Elsi' ponovo %ivimG' ka%e
naa sagovornica.
(bjavio/la gradvista u D?:EE' print' U
9?-;:-9;;>-
Kad estradnjaci polude
Malo pomalo u medijima se pojavi neki od natpisa u kojem se govori da i
estradnjaci u svom jadu i emeru pose%u za uslugama vraara i hod%a kako bi
im ovi pomogli ili rjeili njihove mnogobrojne probleme.Tako se protekli
godina moglo dosta proitati o vraanju !late 8etrovi"' )uzane 3ovanovi"' o
sada ve" pokojnom ,miru 9ei"u 7 2inu koji je javno pohvalio neke od
bosanskih iscjelitelja koji su mu pomogli...neki od nji su skloni posje"ivanju
turbeta i tekija poput ,mele !ukovi"' 0ndire 9adi"' ,ne +ekute..)va dosadanja istra%ivanja o
sujeverju pokazala su da su njemu najvie skloni estradnjaci i sportisti' ija glad za novcem i
slavom nema granice a ni naini da ih zadr%e.

3adna GkraljicaG

$ dvoritu privatne ku"e jednog sarajevskog dervia u prvim veernjim satima iz bijesnog
d%ipa izala su dva krupna i nabildana mladi"a' kratkih 5rizura' gangsterskih manira.Tra%ili su
ne pitaju"i za cijenu da primi njihovu prijateljicu.
72ije joj dobro.8oslali su nas do vas 7 kazao je jedan od dvojice momaka.
2ekoliko trenutaka kasnije pred derviom se pojavila elegantno odjevena :ako je to ikako
mogu"e poznavaju"i njen neukus; )eka ,leksi"' poznata 5olk cajka.2ita od minjaka i
provokativne garderobe=*jelovala je izgubljeno' a izgledala je kao iscijeen limun.
72ema sihira' niti ograme.2e vode te ni d%ini' ali poveo te je asiluk 7 kazao je sarajevski
dervi ovoj cajki.(n tvrdi da je nesretna djevojka pala u velike krize' koje su posljedica
porodinih i poslovnih problema.
72a nju se navalilo ogromno breme' a ona se sa tim ne mo%e da nosi.9oditelji' iako su joj
pomagali cijeli %ivot' pa i dobar dio rodbine' od nje su digli ruke.$z to se upustila u neke'
nimalo po%eljne ovisnosti.Molim )vevinjeg da joj pomogne moja zatitna hamajlija 7 dodaje
ugledni sarajevski duhovni iscjelitelj.
2a%alost' nismo mogli doznati da li je rije o drogi' alkoholu ili neem tre"em.2jeno
majinstvo je ugro%eno zbog burnog %ivota u mladalakim danima.)a DL godina pro%ivjela je
vie nego %ena srednje dobi.)umnja se na este abortuse6=.
)eka ,leksi"' "erka majke 0brime i oca Milorada iz okoline !vornika' rano se
osamostalila.#ao etrnaestogodinjakinja je poela zaraivati kruh za sebe i porodicu u
prnjavorskoj ka5ani GEuropaG.!bog pjesme je napustila i srednju kolu.)a jedva osamnaest
godina udala se u Mvicarsku' ali se ubrzo i razvela.-ratila se u +ijeljinu' gdje je jedno vrijeme
pjevala po ka5anama' a sluala upute jedne tamonje proroice' koja joj je najvaila estradni
uspjeh ali i nesretan %ivot.
(d tada obilazak gatara' vidovnjaka' astrologa i hod%a postali su i ostali )ekina navika...(na
se u%asno plai sutranjice i ciganske kletve.Te strahove pokuala je otkloniti jedna stara nana
iz okoline )rebrenika salijevanjem strave.)alila joj je devet strava i navodno otjerala strahove
od nje.
#ako su je posljednjih mjeseci poeli stizati maler za malerom :najnoviji album ,spirin nije
izazvao oekivane pozitivne reakcije' u ljubavi joj ne cvjetaju ru%e' a posjete na koncertima su
prepolovljene;' popularna cajka pokuava kompas prona"i kod vidovnjaka i hod%a.
(bjavio/la gradvista u @J:KE' print' U
9=-;:-9;;>-
Razgovaraju s mrtvima ali ne i jedna s drugom8
KRA!H12+AL 7 2a svakih sto stanovnika u #ragujevcu doe po jedan vidovnjak ili
vraara. 8red njihovim ku"ama i ud%ericama stoje redovi sirotih' lakovernih i nezaposlenih'
to je najbolji pokazatelj koliko problema ima u drutvu. $ skladu s potra%njom' umadijske
vraare poboljale su ponudu' pa su pored tradicionalnih metoda praksu obogatile i vudu
magijom ili gledanjem u pile"a creva' a prosena cena za njihove usluge je K@ evra.
-idovita Vevlija GspecijalizovalaG se za skidanje ini. #a%e da su joj naje"e muterije mlade
%ene koje imaju problema u braku ili rasputenice.
7 #a%u da imaju probleme u ku"i' da se ne sla%u sa mu%evima i svekrvama' da nemaju para ni
za lek i da se plae da im neko nije nabacio neku vrad%binu. #a%em da stave ovde na karte
beleg sa vea i sve probleme mogu da im reim. Bena 7 pedeset evra= 2i manje ni vie. Moje
karte sve ka%u' a kad ne"e da se otvore' pogledam u pile. #ako6 !akoljem' vadim utrobu i
gledam. Mta vidim 7 to je tajna. To meso se posle baca' nikako se ne jede 7 ka%e Vevlija.
23ena kominica -esna nadaleko je poznata. )aliva stravu' odnosno tera strah. 8okrije
straljivca aravom' u hladnu vodu sipa vrelo olovo' izbaja neto' a cena je hiljadu dinara.
23en kolega' vidoviti A3ubia iz *obrae otiao je korak dalje i stravu tera let lampom= #ako
je jo jesenas priao' zli duhovi se boje plamena' pa je to najbolji nain za njihovo
rasterivanje.
0zvesna 9ada' koja se oglaava u asopisima' mo%e' kako ka%e' da skenira ljudsko telo. *ok
posmatra pacijenta' uzme hemijsku olovku i beo papir po kome neto kraba. Tu GproitaG od
ega ovek boluje' a onda ga lei. #ako Mumadinci ka%u' iscelitelja ima na kantar. *ve
sredovene #ragujevanke tvrde da mogu da razgovaraju s pokojnicima i tako potra%e lek za
njihove potomke. ,li' jedna za drugu tvrdi da je neznalica' a ve" godinama ne govore.
(bjavio/la gradvista u @L:DF' print' U
7F-;:-9;;>-
Bosanska prijestolnica ezoterije
2ovinari magazina ,ura prije nepune etiri godine napravili
su zanimljivu reporta%u o najmistinijem gradu +osne i
4ercegovine 7 -isokom' koji bi' pored lokacija piramida'
mogao postati i raj za one koji %ele okusiti ari ezoterinog i
mistinog.
$ vrijeme nae posjete' na%alost' nismo pronali' valjda'
najneobiniju proroicu na svijetu.9ije je o *iki iz naselja
4elena' koja prorie sudbinu gledaju"i u tepsiju' jutarnju rosu'
pa ak i maglu.(na izvrne praznu tepsiju naopako' neto
proui u sebi' a onda pone priati o zdravlju' poslu' ljubavi' 5inansijama...
(d travara najpoznatiji je Muhamed )maji"' zaljubljenik prirode i narodni lijenik' koji sam
skuplja' sui i prerauje bilje.3edini bioenergetiar u -isokom je ,lija 4asanovi" iz -arekog
8olja.(n ima posebne dane u sedmici kada radi sa pacijentima i' ka%e' najbolja reklama su mu
usppjesi koje je postigao u lijeenju oboljelih iz svih krajeva +i4' pa i +alkana.
2ajbrojniji su' ini se' vjerski iscjelitelji' uglavnom hod%e' had%ije i bule.)vi oni imaju svoje
metode lijeenja #uranskim dovama i surama.2ajpoznatiji su 4ad%imejli"i' polubra"a
Muhamed74amica i )irija' koji su u 9adinovi"ima sagradili' odnosno obnovili
tekije.!animljivo je da je osniva ove tekije njihov otac eih -e5ik e5.4ad%imejl" :EC?E.
godina;.#ada su ga na samrti pitali ho"e li biti jo ejhova poput njega' hod%a je samo
odmahnuo rukom.
7To je znailo da ne"e biti 7 objasnio nam je Muhamed 4ad%imejli"' kojeg posje"uju
dr%avnici' zdravstveni radnici' biznismeni' estradni djelatnici' obini ljudi...)vi tra%e savjete'
lijek ili zatitu.Tokom minulog ljeta' izmeu ostalih' tekiju su posjetili #emal Malovi"'
0ndira 9adi"' ,na +ekuta' !dravko 1oli"...
$ Motrama se nalazi hod%a Meho #urspahi"' a na +ucima 4emo ,lihod%i" koji pravi zapise
i hamajlije.$ centru -isokog' pored G#lasoveG prodavnice u svojoj ku"i narod lijei i poma%e
i poma%e mu hod%a Mevludin )alihamid%i"' koji se nedavno iz #aknja preselio u ovaj grad.!a
njega ka%u da zapisuje ljudima' naroito onima koji ne mogu imati djece.(n sam ima sedam
k"eri...6
*osta uspjena i poznata je i had%i7bula !ehra *%a5i"' koja se nalazi na +ucima' mjestu prema
#iseljaku.(na ui kuranske dove na tespih i hamajlije.)a sinom Mensurom redovno dolazi u
visoku tekiju.
$ -isokom je oduvijek bila rasprostranjena pojava salijevanja strave.To je jedan psiholoko 7
socioloki e5ekat' gdje se salijevanjem strave uvjerava osoba koja je pretrpjela strah ili bila
%rtva sihira 7 da joj je potrebna pomo".To je pagansko vjerovanje i u 0slamu se smatra
haramom.3edan meu rijetkim u -isokom koji vie od DK godina lijei salijevanjem strave'
had%ija (mer )o5ti"' tvrdi da je strava lijek koji je izlijeio mnoge bolesnike.8osebno one koji
su se prepali ili nagazili na sihir.
70ma doktora' pro5esora' hod%a' in%injera...kojima sam pomogao.1ak mi doktori iz )arajeva
alju svoje bolesnike oboljele na %ivcima.2akon tri moje strave 7 na glavu' trbuh i noge 7 takvi
ljudi naje"e ozdrave 7 kazao nam je had%ija )o5ti".
(bjavio/la gradvista u E?:KE' print' U
7F-;:-9;;>-
@ostanak ljubavne magije
8rije mnogo godina' prije trideset hiljada godina' na !emlji su bila d%inska
duhovna bi"a koja su osnovala drevnu ,tlantidu.Taj njihov kontinent
sainjavalo je sedam ostrva' a na svakom je bilo po deset vrsta crvene
magije.,tlantida je bila u obliku ru%e.8oto je !emlja tada jo bila u%arena'
dali su joj simbol crvene ru%e.)vako od ovih ostrva imalo je svoj grad' a
glavni grad svih sedam ostrva bila je ,tlantida.(n nema veze sa crnom
magijom' ve" samo sa crvenom.0stina je da su d%ini nekada htjeli da praktikuju i crnu magiju'
ali bi bili ka%njavani.Tako je ostala samo crvena magija o kojoj sada i govorimo.
!apamti' o itaoe' drevna ,tlantida je imala izuzetno naprednu civilizaciju i znanost' ali su
se njeni stanovnici slu%ili crvenom magijom' pa ju je $zvieni ,llah unitio tako da je
potonula potpuno i sada je tu more i nema traga od te civilizacije./dje god je bio nered i
smutnja i gdje su ljudi i d%ini prelazili granice zla' oni su unitavani' a to je spomenuto na vie
mjesta u #uranu plemenitom.$ njemu se spominje da su uniteni narod ,d' narod )emud'
2uhov narod' kao i Autov jer su prelazili svaku granicu zla.
$ ,tlantidi je bilo jedno mjesto gdje je gorio vjeni plamen' kao i to sada ima mjesta gdje
plamen gori stalno.0spod tog mjesta gdje je gorio plamen bio je 0blisov :)otona; hram.$ tom
0blisovom hramu bile su knjige o crvenoj i drugoj magiji.8oslije potopa ve"ina knjiga o
crvenoj magiji je unitena zajedno sa tim bi"ima.,li u 0blisovom hramu ostalo je neto knjiga
koje je 0blis razdijelio svojim sljedbenicima' a najvie amanima...
8rijatelju' drevna ,tlantida je bila veoma jaka civilizacija.2eki od d%ina su vrsno poznavali
medicinu.+ilo je d%inova koji su bili izuzetno vjeti majstori u izradi nakita i drugih
stvari.!atim' bilo je vrsnih govornika 7 vaiza' d%ina mudraca i svih drugih kao i to ljudi ima
svakojakih.9ekli smo da je ,tlantida bila u obliku ru%e koja asocira na neto lijepo i na
ljubav' odnosno zaljubljenost.
+ijela ru%a je mirisnija od crvene.Brvena asocira na zaljubljenost' a bijela na ljepotu i
svjetlost i ljeubav prema $zvenom /ospodaru svjetova ,llahu.!naajno je da svojstva bijele
ponitavaju zla crvene ru%e.2aprimjer' vodica od bijele ru%e je lijek za vie od hiljadu
bolesti.(d crvene se pravi sok' takozvani himber' na koji sahirini :arobnjaci; mogu bajati
odreene rijei i 5ormule' pa kad ga neko popije 7 zavoli neku drugu osobu.*ok na sok od
bijele ru%e ne mogu nita bajati.(d vodice bijele ru%e sahirini bje%e ko avo od trna.
0z knjige #orist svih koristi autor 4ad%i Musta5a 1ajlakovi"
(bjavio/la gradvista u @C:DE' print' U
7:-;:-9;;>-
)rijentalna magija
Mistika +liskog istoka velika je zagonetka za zapadnu civilizaciju' a
arapska magija neiscrpna je riznica tajnih rituala' vrad%bina i uina.2ajte%e i
najpogubnije magije u arapskom svijetu su sihiri koji se rade sa mrtvakom
vodom.$koliko se nekom %eli nauditi' i to tako da se ta osoba teko razboli'
bacaju se uini napravljeni od kose mrtvaca.(naj na koga su usmjereni
postaje nemo"an' bezvoljan i %eli da umre.

$ arapskim zemljama %ivot je organizovan u skladu sa modernom civilizacijom' ali sve one
uspjele su da sauvaju tradicionalne vrijednosti obitelji' drutva i vjere' ali i drevne tajne
uvene arapske magije.3usu5 ,l 2ahan iz ,bu *abija otkrio na m je dio mistike u vezi sa
arapskom magijom.3edna od najzanimljivijih pria o arobnjatvu govori o tome kako su
idov Aubaid i njegove k"eri zaarale 8oslanika Muhameda.
7G8ostoji predanje da su 8oslanika Muhameda zaarali vezuju"i mu jedanaest vorova u
kosi.(d toga on se razbolio' te bi i umro da mu ,llah nije poslao meleka *%ibraila' koji mu je
otkrio dvije molitve uz iju se pomo" oslobodio uina.(ne su zapisane i u #uranu' i pomo"i
njih ljudi mogu da se oslobode zlokobnih sihiraG' tvrdi 3usu5.
#ada je rije o arapskoj magiji' neizbje%na tema je pria o d%innovima.2jih ima svuda' pa ak
i mnogo vie nego ljudi na svijetu' a mogu biti dobri i loi.
7G*%inni su rasporeeni kao plivai' letai' oni koji jau na vjetru' a mogu biti oba
spola.2jihov %ivotni vijek veoma je dugaak' a trude se da %ive slino kao ljudi' pa ak i
ratuju.3edni napadaju samo djecu' drugi %ive samo na mjestima gdje ima krvi' dok se d%inni
koji %ive uz ljude nazivaju ,miri.8odjeljeni su po plemenima na crne' plave i crveneG'
objanjava 3usu5.
$ Emiratima niko osim hod%a ne skida arapsku magiju' a to rade samo oni koji %ive asketski.
7G4od%e koje skidaju najte%e uine nikada ne jedu meso i moraju 5iziki i duhovno biti
isti.*ok se mole i obavljaju rituale u obliku pisanja zapisa' napadaju ih demonske sile' pa je
neophodno da budu jaki' izdr%ljivi i spremni na najve"e izazoveG' istie na sugovornik
7G)a sihirima' najjaim uinima' samo pojedine hod%e znaju da se izbore' jer je ,llah samo
odabranima podario snagu da mogu da se nose sa najve"im izazovom i zlom na ovom
svijetuG' istakao je na kraju 3usu5 koji se na kraju uz izvinjenje uputio na molitvu u jednu od
najve"ih d%amija na svijetu' koja nosi ime po posljednjem velikodostojniku eiku !ajadu.*ok
je na krilima vjetra do nas dopirala molitva sa arabijskog /ol5skog mora' osjetili smo
iskonsku mistiku 0stoka.)a minerate je uio hod%a alju"i Muhamedove poruke u
visokorazvijeni ,bu *abi' kao i u velika pustinjska prostranstva.
#a%u da je arapska magija jedna od najjaih na svijetu' a mi smo u tom trenutku shvatili svu
snagu podneblja u kojem se mjeaju utisci o 0slamskoj religiji' pustinji' moru' ali i nekom
posebnom miru.
(bjavio/la gradvista u E?:@L' print' U
;?-;:-9;;>-
*uda* vlake magije
H3utarnji listH utorak' DD.@E.D@@? god.
9ozanov79umunj -asile +irzan tu%io je vjeticu iz +ukureta jer njezina arolija nije uspjela i
izborio se za povrat novca.
$mirovljenik iz 9oznova star ND godine. pronaao je vjetiin oglas u lokalnim novinama te
je platio oko K@@ eura da bi iscijelila njegova %ena i osigurali %enidbu njegovog F@7godinjeg
sina.
9azljutio se kad se nita nije dogodilo nakon roka koji je vjetica postavila za uspjeh njezine
arolije.
-raaru je odmah prijavio policiji ali je ona odmah ponudila povrat novca kako bi izbjegla
pravne komplikacije. :an.-.M;
(bjavio/la gradvista u EF:?J' print' U
;?-;:-9;;>-
0)+I @A3AR - prijestolnica magije
\ /atanje' izlivanje strava :bacanje olova u vodu;' Gljubavni zapisiG' dostigli
neslu"ene razmjere \ $pu"eni tvrde da ak polovinu brakova Gsklapaju i dr%eG
sihirbazovi :crna magija; i hod%e \ $sluge od E@ do nekoliko stotina maraka.
2ovi 8azar u poslednjih nekoliko godina postao je stjecite raznih vraara i magova' koji
svoje usluge lakovjernima napla"uju debelo.
2aime' ova pojava u novopazarskom kraju uzela je toliko maha da joj teko ko mo%e stati u
kraj. $puceni tvrde da je iz dana u dan sve veci broj onih koji pokucaju na vrata nekog maga'
a ve"ina GklijenataG je sa strane 7 iz +eograda' #raljeva' #ragujevca' 2ia...
7 8onem da radim od est sati ujutro i evo' nemam vremena da popijem ka5u' a podne je
davno prolo. Moram tako' jer ne mogu da stignem do mraka da sve primim. 2eke i vratim'
jer poslije mraka ne smijem da lijem stravu :bacanje olova u vodu;. , dnevno ih salijem ??
koliko mi je magijski dozvoljeno. ao mi je kad moram da vratim nekog ko je iz #raljeva'
9ake i drugih koji nisu odavde' ali velike su gu%ve i ne mogu da postignem. 2arod je
nervozan' pun negativne energije' neki se %ale da ne mogu da spavaju ima raznih muka' a ja
im pomognem i poslije livenja strava su ko novi 7 ka%e uvena 2urija.
8lata E@.@@@ maraka
8rosjena dnevna zarada' opet prosjene vraare iznosi izmeu ?@@ i F@@ *M' to kada se
pomno%i sa ?@ dana iznosi vie od E@ hiljada.
(va pojava' o kojoj se zvanino "uti' ne podle%e nikakvoj kontroli' a jo manje sankcijama.
(na radi u maloj' naizgled tronoj ku"ici' ispred koje su svakodnevno dugi redovi Gpa"enikaG.
2urija ovaj magijski ritual' bacanje rastopljenog olova u vodu' napla"uje E@ nlemackih
maraka po osobi.
Meutim' tu se ne zavravaju zahtjevi onih koji bi da promjene sudbinu na ovakav nain 7
putem magije. 1esto se u tome ide i predaleko za pojmove normalnog ovjeka u
civilizovanom drutvu. (vde se takvi zovu sihirbazi :crna magija;' a oni navodno mogu sve:
da vrate Gizgubljenog mu%aG' ureknu ili Gzave%uG odreenu osobu i tako redom. Takve usluge
napla"uju se u stotinama maraka i to naravno' pravih njemackih' tako da ve"ina GarobnjakaG
%ivi veoma dobro od tog GzanataG. Mnogi od njih imaju ve"e plate od ministara' a mogu im
pozavidjeti i gastarbajteri.
$pu"eni u te stvari tvrde da vie od polovinu brakova Gsklapaju i dr%eG razno7razni
sihirbazovi. GAjubavni zapisG ostavlja se na veu' intimnom rublju' a nerjetko i u postelji' na
jastuku.
Mladi" nadmudrio hod%u
2iko nije savren' pa ni gatare' hod%e i magovi. 8okazuje to i ovaj slikovit primer.
7 !avolio neki momak djevojku' "erku uvenog hod%e u ovom kraju' ali ona nikako da ga
primjeti. *osjetio se momak pa Gpo zapisG otiao pravo kod njenog oca. 3adao se i na kraju
dobio hamajlijicu za sre"u. 4od%a ga isprati rjeima Gidi ku"i' do"i "e ona sama veerasG' a ne
slute"i o kome je zapravo rije. Tek poto se sve zavrilo' hod%a shvati da Gne treba raditi
drugome to tebi nije miloG 7 zavrava priu hod%ina kominica' koja je imala iskustva sa
raznim magovima i koja tvrdi da Gmagija mo%e udo da napraviG.
7 *onesi mi sliku njegovu' majicu ili ve i dalje je sve moj problem. (n vie ne"e drugu
pogledati' a ako se i desi da"u vam neto to "ete mu dati da popije 7 objanjava u
tele5onskom razgovoru jedna od uvenih vraarica ,ia' a onda nastavlja priu o sebi.
7 #oliko sam samo valerskih veza rasturila vie niko ne bi mogao da izbroji. #od mene
dolaze iz 2jemake' ima ih i iz 9usije. *olaze svi' ljekari' obrazovani ljudi' policajci' a i
mnoge poznate zvijezde sa estrade. 3a nikada ne priam ko je' jer to mi nije dozvoljeno.
Moram da ubilje%im podatke u moj te5ter da ne bih pobrkala one to ja sastavim i rastavim 7
ka%e ,ia uvjerena u mo" svojih gatki.
(dnedavno' pomo" su poeli da tra%e i mukarci. #a%u' oni imaju svoje razloge' koji su
uglavnom poslovne prirode' da na granici prou bez problema' da imaju vie para od komije
itd.
(bjavio/la gradvista u @N:@L' print' U
;9-;:-9;;>-
Bosansko proroanstvo o kraju svijeta

G)trani udar =
Mta je )trani udar 6
*a li ti zna ta je to )trani udar 6
Tog dana ljudi "e biti kao moljci ratrkani.
, brda "e biti kao razliito obojena i raupana vuna.
8a onaj ija izvagana dobra djela budu teka'
on "e biti u d%ennetskim blagodetima zadovoljan.
, onaj kome dobra izvagana djela budu lahka'
njegovo mjesto je havijeh.
, da li ti zna ta je to 6
-atra %estoke vru"ine.
:8rijevod sure #ariHah ili )udnjeg dana;



8rije dvije' tri decenije svjetski astrolozi su najavljivali Eru -odolije koja bi trebala donijeti
ovjeanstvu mir i napredak te zauvijek zatvoriti vrata mranoj Eri 9iba.2o' ulaskom u taj
dugooekivan period susre"emo se sa jo gorom i crnjom budu"nosti koja mirie na sve
drugom osim na prosperitet i mir.)ve ve"e globalno zatopljenje' unitavanje ozonskog
omotaa' topljenje ledenih santi' sve e"e poplave' tornada' tsunami znaci su zla koje nam
dolazi.( mr%nji meu ljudima' o stalnom krvoproli"u' o nemo"i i bezvoljnosti vode"ih
vjerskih poglavara ili politiara da ita poduzmu ne treba ni govoriti.(holost je pobjedila i
jedno zlo vue drugo.
8omalo ve" zaboravljena predanja iz naeg bosanskog naroda mo%da daleko bolje i potpunije
predskazuju ono to mnogi astrolozi ne mogu ili ne %ele da vide.*apae' ona su mnogo
realnija i od konstatacija vode"i svjetskih znanstvenika ije izjave esto treba i zanemariti
poto dolaze iz zemalja koje u svemu vide materijalni interes na tetu cijelog ljudskog roda.

#ad doe #ijamet

8o narodnom kazivanju svaki etrdeset godina u svijetu se dogaa Gi"enje narodaG tojest
izbije rat ili mnoge prirodne katastro5e desetkuju na desetine hiljada ljudi.)ve ovo predstavlja
opomenu na koju se ljudi redovito ogluuju.( kraju svijeta ima dosta kazivanja a jedno od
zanimljivijih jest i ono da iznad #abe visoko u zraku stoji veliki kamen. #ada on padne na
zemlju desit "e se strani sud.Mta se time htjelo re"i postoje dva tumaenja' jedno je krajnje
vjersko a drugo znanstveno 7 8rvo je da muslimani svojom iskrenom vjerom u ,llaha
spaavaju svijet od unitenja.(nog dana kada i njihova vjera postane slaba kraj ovjeanstva
bit "e neminovan.*rugo da naslutit mogu"nost da se upravo na tom mjestu mo%e oekivati
udar nekog velikog asteroida.
*aleko prije zlosretnog rata na podruju e] 3ugoslavije po +osni se esto moglo uti da "e
do"i vrijeme kada "e dunajluk postati crven :pojava krovne cigle; a meu narodom "e nestati
stida' komija "e komiju mrziti i brat brata.(d tog vremena treba se nadati )udnjem danu.2a
etrdeset godina prije tog u%asnog dogaaja' kazuje bosansko proroanstvo' nestat "e tri
d%ennetska dara 7 penice' pela i ovaca.#ad bude #ijamet sva "e se zemlja istopiti i
sravniti.2a zemlju "e padati vru"e' u%areno kamenje i od silne vatre i temperature sve "e biti
spaljeno i sagoreno.2o' koliko god zvualo strano bosansko proroanstvo daje nadu.0za
njega pojavit "e se novi ljudi' samo ovog puta bit "e patuljastog rasta i sa jednim okom na vrh
glave :mutacija uzrokovana izlo%enosti opasnoj radijaciji;.$ njega "e stalno grijati )unce pa
"e ljudi bje%ati u hlad i pod zemlju da se sakriju :najava %ivota pod zemljom i podzemnih
gradova koje oito dokazuje da ovjeanstvo ne"e uspjeti naseliti neke druge planete;.
(bjavio/la gradvista u DE:KJ' print' U
;7-;:-9;;>-
Magija zvana ovjek

ice S >kruglo, bijelo i rumeno lice nekad je u cijeloj 4i(
bilo za enski spol simbol ljepote to dokazuju mnoge
ljubavne basme.<uguljasto lice ne valja \jer brzo ostari,
/im dijete rodi-].' Kazinskoj krajini se smatra da .e
dijete ro7eno za vrijeme mladog 8jeseca imati cijeli ivot
mladoliko lice.
5upice 1smijalice2 na obrazu doivljavane su znakom izvanredne ljepote pa su
babice odmah poslije poroda bebi pritiskale jagodicom prstiju obraze kako bi
oblikovale rupice na njima.Znakom sre.e za djevojku smatrala se i bradavica na licu.

Relo S <jevojka iroka, vedra /ela smatrana je pametnom a visoka /ela razboritom i
dobra sojli 1roda2.

'i - male ui predskazuju kratak a velike dug ivot.Ko ima made na uhu smatra se
laljivom osobom.:osak iz uha koristi se za ljubavne u/ine ali i protiv herpesa ili
ja/mera 1/mi/ka2 tako to se to mjesto pomae sa njime

>brve S Kod djevojaka na udaju tanke i lijepe crne obrve ozna/avale su da potje/e iz
dobra roda dok su one srasle ukazivale na poganu narav i nesretnu kob.Kad nekog
svrbe obrve predvi7a mu se radost ili dolazak mukog gosta.

>/i- one su bez svake sumnje ogledalo due, po njima duhovni iscjelitelji u 4osni
najlake dijagnosticiraju uticaj zla na /ovjeku.Zelene se o/i smatraju najurokljivijim a
opasne su i crne.Plave o/i posjeduje najve.i broj stravarki i 3aladija.>sobe sa
takozvanim buljavim ili izbo/enim o/ima pronicljive su i inteligentne a ukoliko su
ro7ene u nekom nestalnom znaku poput 4lizanaca ostat .e cijeli ivot veseljaci i
gurmani.
' 4osni su se nekad samo crne o/i smatrale lijepim dok su zelene bile rune a
\djevojka arena oka je vatrena i razbludna].

=os - u magijskim shvatanjima nos ima jak uticaj na o/i te titi od uroka.=jega je
prema narodnom kazivanju ;llah i najtee stvorio te mu se je vrlo grijeno rugati.=os
je povezan i sa duom to dokazuje stari obi/aj bosanskih ena da usnulo dijete prije
premjetanja povuku malo za nos 1dua u snu odluta pa joj se na taj na/in daje
upozorenje o premjetanju tijela2.6sto se radi i kod elje da se dijete ne urekne.<ug
nos krasi pametne ljude a mali, pr.asti razdraljive osobe.=os sa lijepo oblikovanim
nozdrvama poput onog u estradne umjetnice (anke Paldum imaju radoznale,
vrijedne ali i jako tvrdoglave osobe.Jo se kae da je ;llah stvorio /ovjeku nos da se
o/i ne bi sva7ale.
<jevojka velikog nosa sa irokim nozdrvama smatrala se priglupom, ona tanka nosa
blage naravi \a zakovr/ena ljuta kZo kosa-]

'sta S ' prolosti velika usta bila su predmetom ismijavanja kao i debele usne.8ala
usta su po bosanskom shvatanju umjetni/ka S mogu lijepo pjevati, draesno
izgledaju i sojli su.<ebele usne kod djevojaka nisu bile poeljne jer su takve usne
popane tojest lakome, vele joj \u nje gubice kZo papu/e-] ili \u nje gubice kZo
kobilina pizda-], takva djevojka je po ondanjem shvatanju naroda izbirljiva i lijena.

Zubi - ukoliko djetetu sporo ni/u zubi vjeruje se u :elikoj Kladui da njegovi roditelji
ne ele vie djece.=ekad se smatralo da su u djevojaka za udaju sitni i rjetki zubi
lijepi a veliki prosta/ki.

Jovor - ' sjeverozapadnom dijelu 4osne vjeruje se da se djetetu potpuno zatvori
tjeme tek kad uspije re.i ,jaje,.>no koje teko progovara nose u mlin kako bi ga malo
udarili /eketalom ili mu se davalo vode iz sto/nog zvona.Protiv dje/ijeg mucanja
obi/no se salijevala straha i do devet puta kako bi ono nestalo.Kad /ovjek muca
vjeruje se da .e uspijet izgovoriti rije/i ako njegov sagovornik udari nogom od
zemlju.Po nekoliko kapi vode iz lastavi/ijeg kljuna, obi/aj iz cijele 4i(, sipalo se
djetetu u usta kako bi bilo pametno i napredno u koli

4rada - za osobe sa rupicom u bradi narod kae da su dobri u krevetu a dva braka
prori/u onima kojima je brada prepolovljena na dva dijela.Porodilji se u trenu ra7anja,
po vjerovanju iz Kazinske krajine, odvoje sve kosti u tijelu osim onih u bradi.>krugle
male brade kod djevojaka bile su sojli a one raljaste rune.

:rat S <ug i tanak vrat smatran je kod djevojaka za udaju lijepim, dostojan svakog
nakita.' magijskim shvatanjima naroda upravo vrat je bio jedan od slabiji ta/aka na
tijelu, pored /ela, na koje je najvie nasrtalo zlo te se /esto titio noenjem raznih
hamajlija i zlata.:odom od salivanja strahe obavezno se pere vrat \da muka spadne
sa /ovjeka].


Jrudi S :elike grudi smatrane su \od dobre pasmine] jer slute na rodilju i majku,
male i /vrste grudi ozna/avale su se lijepim a one mlitave neuglednim.Xiroke grudi u
djevojke su sojli a sastavljene ne valjaju.

=oni palac - Po vjerovanju /im se ljudi razi7u sa denaze a hoda ostane sam na
grobu mrtvacu se na nekoliko minuta vra.a ivot u tijelo, po/evi od nonog palca,
kako bi melecima mogao odgovarati na pitanja.Za ljubavne sihire uzimaju se kapljice
krvi sa oba nona palca.@ena kad ho.e da otkrije mueve tajne /eka da on zaspi,
prou/i suru 6hlas, pa ga potegne za noni palac.
(bjavio/la gradvista u EN:DC' print' U
7:-;9-9;;>-
Iej(ovske mo$i
Mejh Muharem #uka roen je ECLC. godine u -itomirici' malom mjestu pored 8e"i.8otjee iz
skromne i potene 5amilije u kojoj su svi lanovi pobo%ni i cijelom svojom duom vjeruju u
,llaha.8o njegovim rijeima' od malih nogu osje"ao je potrebu da ini dobra djela i poma%e
ljudima bez obzira na njihovu nacionalnu' rasnu ili vjersku pripadnost.(drasta je slijede"i
,llahov put' ne misle"i zlo nikome.
Muharem je imao samo etrnaest godina kada je njegovu majku 2adiru jako zaboljela
glava.8oto nije mogla da izdr%i bolove' poslala je Muharema kod ejha )ulejmana u 8e" da
potra%i derman.Muharem je usput izgubio novac koji mu je majka dala.2e znaju"i kako da
izae pred nju bez dermana' uzeo je papir i sam napravio zapis koji je dao majci rekavi joj:
GEvo' majko' poslao ti je ejh )ulejman zapis i rekao da ga stavi u vodu i njome tri puta
dnevno ma%e glavuG.
1im je to uinila' glava je prestala da je boli.*va sata kasnije' Muharem je majci rekao
istinu.(d tad je malo7pomalo' poeo da poma%e ljudima' ne znaju"i da je od roenja podaren
od ,llaha u babovog ejh ,bedina.
1uvi za Muharemova djela' uputili smo se u Mali 0o' mjesto u kojem Muharem prima
nesretnike koji mu se obra"aju za pomo".8red njegovom ku"om bilo je parkirano najmanje
pedeset automobila.)ude"i po registarskim tablicama' ljudi su doli iz svih krajeva )rbije' a
bilo je i onih koji su doputovali iz inozemstva.(d ,llaha je dobio dar da pmo"u imena majke
pacijenta otkriva uzrok problema koji ga mui.
7,ko pacijent osje"a bol u nogama' ukoliko ga gui u grudima' stalno plae' pesimistian je i
ne mo%e da se oslobodi straha' znam da je ta osoba opsjednuta d%inimaGI istie ejh Muharem
i dodaje:
71im istjeram d%ine dovama i surama iz )vete knjige' ta se osoba odmah osje"a bolje.)vi
ostali simptomi ukazuju na organske probleme.2jih lijeim molitvama iz #urana i tespihima
koji sadr%e ,llahova imena.3ednog dvadesetogodinjeg mladi"a iz Mvicarske' koji je bolovao
od nervnog poreme"aja' izlijeio sam tako to sam mu pustio kasetu sa molitvama iz #urana'
istovremeno se mole"i sa tespihima.8oslije deset minuta on je poeo da mjenja boju lica i da
vie na sav glas.Tada sam od njega tra%io da mi ka%e imena onih koji ga mue.#ad je poeo
da izgovara d%inska imena' zapisao sam ih na papir' a zatim ga zapalio pred njegovim
oima.8oslije toga pokvasio sam ga nauenom vodom i mladi" je doao sebi rekavi mi da se
osje"a mnogo bolje.
7*obio sam dar od +oga i koristim ga da bi pomogao ljudima.To je moja najve"a %ivotna
misijaG' ka%e na kraju ejh Muharem.

),2*902, 8901,:
)andra 0li" iz (brenovca ima ?L godina' a patila je od opsesivno7kompulzivnog poreme"aja'
zbog kojeg se godinu dana lijeila' na mnogim klinikama' ukljuuju"i i bolnicu u
8almoti"evoj.)vake dvije nedjelje ila je na psihoterapiju i redovno uzimala propisane
lijekove :bensedin' sero]at' zolo5O' karbapin;.Meutim' njeno stanje bivalo je sve loije i
loije.*anima nije mogla da spava' %ivot joj je bio ispunjen histerinim strahom' stalno je
imala osje"aj da je neko proganja i da "e je ubiti.!apostavila je svoje dvoje djece i izgubila
osje"aj za stvarnost.#ada je dobila uput za hospitalizaciju' odbila je da ide u bolnicu' ve" se
preselila u roditeljsku ku"u da njena djeca ne bi patila.
, onda je na preporuku poznanice dola kod Muharema.8oslije dvije seanse njeno stanje
drastino se popravilo.$z itanje molitava i izvoenje drevnih rituala' )andra se oporavila za
samo dvije nedjelje.2i sama ne zna da objasni na koji nain je ejh Muharem uspio da je
izlijei' ali mu je neizmjerno zahvalna na tome.
(bjavio/la gradvista u D@:KD' print' U
;:-;9-9;;>-
Krvatska magija
( hrvatskim magijskim obiajima se vrlo malo zna ali ono to
je ostalo zapisano od strane nekih etnologa upu"uje na
zanimljiv i krajnje mistian kult vraanja i copranja.Tjeranje
mraka tojest njegovog pogubnog uticaja na ovjeka vraare su
izvodile uz pomo" etiri magijske trave 7 -jetrena trava'
#otri%na trava' Mustna trava te Mrana trava.(ve etiri biljke
slu%e vraarama da zatite ovjeka od tetnog djelovanja
mraka.1ovjek nikad ne zna kada "e nagaziti na mrak.2aje"e
mu se to mo%e dogoditi kada je takozvana mrana no"' no koja
je to mrana no" 7 to znaju samo coprnice.(ne mogu ovjeka
poslati i hotimice u takvu no" i on se onda mora razboliti i
dobiti Gmranu bolestG
0sto tako se mo%e nagaziti na mrak i u Gneistoj no"iG a
naroito neista i opasna no" je uoi 5aenjka.Tada je najbolje
biti kod ku"e' pozatvarati sva vrata i prozore' a dobro je staviti
i kudelje u rupu od kljuaonice.)a neto ve"em sigurno"u
ovjek se mo%e kretati izvan ku"e kada je Gisto no"G a ta
nastupa kad u vee pijetli propjevaju.Tada po vani ne idu zli duhovi ni neisti razne.
2o' i u Gistoj no"iG valja se uvati jer bi ovjek mogao nagaziti na Gneisti putG.(sobito je
pak opasna raskrsnica.2a njoj se mogu dobiti sve bolesti poevi od hunjavice pa do
luesa.Tako se pria da je neki ovjek imao veliku bolu :lues; pa kad su ga pitali gdje je obolio
7 odgovorio je: G8a na kri%anjuG kao da se to samo po sebi razumije.
1ovjeka zatim esto udari usti tj. prestrai ga mrak' ulovi ga strah' neko ga urekne' pogleda
ga ovjek sa zlim oima' ili ga naje"e neko urekne da mu napakosti.$ tom sluaju pojave
kod djece i odrasli iste: dobiju groznicu' bulazne' spopadaju ih grevi' tresu se i slino.*a se
ovjek oslobodi neprilika koje je zadobio od mraka' vraare primjenjuju nekoliko postupaka:
,ko je neko nagazio na mrak i obolio od mrane bolesti valja uzeti osuenu travu' smrviti u
ruci nekoliko struaka i baciti ih na %ar.#ad se podigne dim valja re"i: Genio se mrak i
mra"ica' moga n. zvali u goste.(n ne mo%e i alje mrak od sebe.+je% mrak u zrakG. 8osljednji
stih treba izgovoriti tri puta i pri tom takoer tri puta udariti dlanom o dlan tako da se prije
udarca rukom izdaleka zamahne' a poslije' kada se dlanovi dodirnu 7 da se istom brzinom
razmaknu to dalje 7 ali unakrsno.
(bjavio/la gradvista u EN:DK' print' U
,tranac u svojoj ko"i
#oliko su metode koje koriste pojedine hod%e po +osni djelotvorne i
pogubne za sve vraarine ini najbolje pokazuje jedna od njih.)alime 4.
ispriala mi je krajnje zanimljivu priu koja joj se dogodila polovinom
prole godine.
7)ve tamo do petog mjeseca u mojoj ku"i vladalo je pravo porodino
raspolo%enje.*obro sam se slagala sa mu%em a i djecom.0mali smo kao i
svaka druga 5amilija trzavica ali nikad onih zategnuti ili nerjeivi.Meutim'
u maju mjesecu' negdje sredinom' osjetila sam na sebi veliku nervozu i
napetost.8oelo mi je sve i"i na %ivce.2aglo sam se ohladila i prema mu%u i
prema djeci.)tid me je re"i' ali nekad sam ih istinski mrzila i %eljela da
nestanu ili umru' +o%e mi oprosti=.2ekad mi se inilo da sam stranac u
svojoj ko%i' sama sebi nepoznata i tua.#ako su dani odmicali postajala
sam sve vie sama sebi te%a' umornija' glava me je boljela i nisam pokazivala nikakv obzir prema svojoj
5amiliji.8lanula bi bez razloga.2i ostali uku"ani nisu bili u boljem stanju.)vi smo bili kHo ludi.
Takvo napeto stanje bi vjerovatno potrajalo i du%e nego to jeste da njena prijateljica )uada nije predlo%ila da
potra%e nekog hod%u jer sve to zajedno nije mirisalo na ista posla.1im je saznala za jednog )uada je doslovno
natjerala )alimu da odu do njega.
7*oekao me je na vratima mlad hod%a.8itao je koji je razlog naeg dolaska.9ekla sam mu kako se osje"am i
kakva mi je ku"na situacija.2a to nije nita rekao ve" je na listu papira crtao neke etvorokute' ukupno njih
devet.$ svaki od njih zapisivao je neke rijei na arapskom.)ve je to potrajalo nekih deset minuta.8oto je zavrio
ispisivanje rekao mi je da idem ku"i i da nalijem u 5lau vode i stavim taj list papira.)ve mi se to uinilo
besmislenim ali posluala sam ga.2a vratima mi je rekao ako osjetim neki smrad poslije toga da ga nazovem.0
dogodilo se neto udno.*oavi ku"i ulila sam iz slavine punu 5lau vode i u nju gurnula taj ispisani list.2ije
prolo ni dvije' tri minute odjednom se poeo osje"ati straan smrad koji je dopirao nekud iz sobe.$ prvi mah
smrdilo je na neto uginulo a u drugom na gorivo.Mjeanje ta dva mirisa me je zbunilo.*a sve jo bude udnije
smrad se toliko pojaao da sam morala otvoriti prozor i vrata.
71im sam se malo sabrala nazvala sam hod%u i rekla kakav sam smrad osjetila.)asluao me je smireno' bez
ijedne reakcije' kao da je takvo neto i oekivao' te mi protumaio da su mi raene magije na nekom mesu zbog
smrada uginulog te da imam jo i sihire u autu zbog mirisa goriva.8retra%i sve po toj sobi i po autu' prona"i "e
ih.Taj zapis izvadi van i baci ga u vatru a tu vodu daj svim uku"anima da popiju u soku ili da pojedu u hrani' bile
su to zadnje hod%ine instrukcije.
7(dmah sam se dala u potragu i nakon pola sata ispod kaua pronala sam neku crkotinu' u poodmakloj 5azi
raspadanja.+io je to mali je%.Tad je na red doao auto.2ije me ni malo iznenadilo kokoije jaje ispod
sjede%a.+ila sam spremna na takvo neto prisje"aju"i se pria iz djetinjstva o aranju na kokoijim jajima.0 njega
sam bacila u vatru.Mta da jo ka%em6 2akon nekoliko dana u moju se porodicu vratio stari mir' nije bilo vie
nikakve netrpeljivosti ni nervoze.(pet je sve bilo normalno.(d tada na prie o crnoj magiji gledam na drugaiji
nain.0ako sam kasnije zvala hod%u da ga pitam koja mi je to osoba napravila nije mi htio re"i obrazla%u"i da "e
se +og pobrinuti za nju.Mo%da je tako i najbolje.
(bjavio/la gradvista u EJ:FJ' print' U
9:-;7-9;;>-
Kuran je najai8

0edamdesetogodinja stravarka 4ilka iz 0tijene pred svako salijevanje strahe uzima abdest i
bolesniku uz pomo. neke male knjige na arapskom i Kurana ,otvara zvijezdu, kako bi ustanovila
tegobe od kojih pati tojest da li je pod uticajem crne magije.Poto otvori Kuran prebraja redove i
mubine te tuma/i nekim zanimljivim numerolokim redom stanje i situaciju odre7ene osobe.4roj devet
je, na primjer, znak devera 1tegobe2, sedmica radosti, dvije sedmice jo ve.e radosti i sre.e, /etvorka
da je ta osoba koja nanosi zlo u blizini a a ko je rije/ o ljubavnim neprilikama desetka najavljuje
sigurno spajanje i sli/no.

Zatim sjede.i na malenoj tokrli 1stolici2 preko koljena stavlja /istu krpu na kojoj dri zatvoren Kuran,
na njemu misterioznu malu knjigu a na knjiici stru/ak sede3a preko kojeg stavlja olovo za
salijevanje.Potom uzima veliki zeleni tespih i po/inje tihim apatom u/iti sure i dove iz Kurana.Kroz
tespih pue na olovo a na kraju kroz njega provu/e tri puta i sam Kuran.>soba kojoj salijeva olovo
klekne pored nje a ona uzima Kuran i malu knjigu u ruke i iza bolesnikovih le7a ih prebaci iz ruke u
ruku tojest zamjeni.>dmah iza toga uzima olovo, prislanja ga na /elo bolesniku a onda njime okrui
oko glave.0vo vrijeme zavravaju svoja kuranska u/enja moglo se /uti ponavljanje istih rije/i sa
kojima o/ito zavrava svoje molitve+ ,sa mojim tekbirima, sa mojim ku.nim dovama, sa mojim
.ursetom, sa mojim Kuranom,.

9u prestaje originalnost njenog obreda salijevanja strahe ili bolje re/eno nau/avanja i nastupa
klasi/na procedura bacanja rastopljenog olova iznad glave, prsiju i nogu.<ok bi izlijevala rastopljeno
olovo u vodu za/ulo bi se tiho u/enje salavata na boijeg Poslanika 8uhameda.:ru.e olovo pri dodiru
sa hladnom vodom oblikuje se u razne oblike /ije 3orme prikazuju mani3estaciju zla.0travarka 4ilka u
njima vidi zmije ili neprijatelje, iglice...ali i na/ina na koje je magija ra7ena.=a samom kraju, poto baci
tri iva ugljena i zagasi strahu, vodu prelije u 3lau zajedno sa olovom, ugljenom i sede3om.

4olesnika savjetuje da se u naredna dva dana umiva i pere ruke i noge uz pijenje vode a da tre.i dan
se njome tri puta oblije.'koliko je siguran da zna ko mu je radio magiju moe iskoristiti tu priliku da je
vrati nazad.=aime, dok se sapira treba, po rije/ima stravarke 4ilke, da o tome misli.Prljavu vodu
sakupi u 3lau i prolije na mjesto za koje je siguran da .e njime pro.i ta osoba.<ovoljno je da na nju
nagazi i zlo joj se poput bumeranga vra.a nazad.

->d Kurana nema ja/e mo.i za odklanjanje svi /arki i nameta, otkriva 4ilka.=ajbolje i naja/e je ovo
salivanje olova i u/enje Kurana.>d ovog sve loe i to ne valja spadne sa insana.0amo, isti/e, ovo je
opasan posao i ko ne zna otjerati to sa sebe poludjet .e.8eni je zadnji slu/aj bila jedna mlada ena
kojoj su sihiri napravljeni u babinama, teko je to rjeiti ali uz boiju pomo., rjeit .e se.Ja na svu
sre.u znam cijeli Kuran napamet pa mogu to otjerat sa sbe mada sam i ja stara, nemam vie kuveta
kZo nekada.; neznam ta je ovome narodu pa se sva/im bavi, niko se ne boji ;llaha-.
=a moje pitanje ta je najbolje za odbranu od tu7ih magija ona sa osmjehom i sigurno.u odgovara
kako je to osim redovitog u/enja Kurana noenje tisovine i kalema neprimka.9o je najbolje nositi uza
se i staviti na ulazna vrata i jastuk na kome se spava.; dobar je i sede3, on je denetska biljka, od
njega svako zlo bjei.
(bjavio/la gradvista u @J:KJ' print' U
9;-;7-9;;>-
Liganska demonologija
8rema ciganskoj predaji prisilie ,nu' vanredno lijepu vilinsku kraljicu u
dr%avi #eshalOi7a :demona; da uzme za supruga Aocolita' kralja
patuljaka.(na mu rodi devetero djece' a oni su upravo demoni 7 misece7
svih bolesti.Ta se djeca povjenae meusobno' izrodie silnu djecu i po
njima sve one bolesti' od kojih pati grijeni ljudski rod.
2a svu sre"u poznaju ipak vjete ciganske vraare mnoga sredstva kojima
se ovjeanstvo mo%e braniti od tih demona.8rije svega vraari se mora
kupiti marama koju "e ona obaviti oko bolesnoga tijela' poto je na maramu
navezla sliku dotinog demona.*rugi je nain lijeenja' da se kod ciganke
kupi hamajlija' malena sliica demona' izrezana od drvene kore' ili mali
kameni ili drveni obelisk :piramida;' u koji se lik demona ili usjee ili
rasijanim avlom ure%e.

Biganski demoni bolesti

Minceskol 7 demon %enskog roda od kojeg dolaze sve spolne bolesti.(vaj kukac plazi u no"no doba ovjeku
preko trbuha' ulazi u spolovilo te prouzrokuje svojim hrapavim nogama upaljenja' irove i sluzenje.*a se
bolesnik od njega spasi mora se hamajlija sa likom tog kukca spr%iti na vatri.Taj demon napada muko i %ensko
kao i %ivotinje' te prouzrokuje strane bolove time to iljke na nogama zarije u tijelo.
AilOi je %enski demon sluzotoka.(no udnovato kakljanje na kataralno upaljenim mjestima sluzne ko%e i svi
time skopani bolovi dolaze otud' zato to taj demon u obliku %ene sa ribljim trupom kroz sve otvore ljudskog
tijela u ovjeka ulazi i izlai te svojom otrom kosom zabada u meso.(d tog demona dolaze gri%a :9uhr;' kaalj i
proljev sa povra"anjem.
TcaridOi : u tanijem prijevodu Gu%areniG; je demon vru"ice i ima dlakavo tijelo gusjenice.
)hilalOi je demon od kojeg dolazi hladna groznica a prikazuje se kao mi sa mnogo nogu i repova.
+itoso je onaj demon' od kojeg dolazi po vjerovanju Bigana strana zubobolja i ono trganje u bolesnom uhu.-ele
da se taj crv sa mnogim svojim glavama zarije u ovjeije tijelo i da tu gloe' jer je dugim postom izgladnio.
8oreskoro :repati; je herma5roditni demon' od kojeg dolaze za Bigane zagonetne bolesti.(vaj demon ima po
etiri pasje i maje glave' ptije tijelo i rep u obliku zmije.(n je zaetnik kuge' kolere i ti5usa' zatim zaraznih
bolesti na krupnoj i sitnoj marvi.2jegov lik naslikat "e se na drvo i onda spaliti.
Trganje i tipanje u stomaku dolazi od demona po imenu Tculo' koji ima oblik kugle sa iljcima po itavoj
povrini.Time to se ta kugla kotrlja po utrobi' nastaju oni bolovi.2jemu se pripisuje takoer ono trzanje djeteta
u majinoj utrobi.
)vrab' ugu i druge osipe po tijelu Bigani pripisuju demonu Aolmisho' koji ima oblik crvenog mia.
(d demona Melalo :GmaglovitiG; dolaze epilepsija' sve bolesti uma :ludilo;' grevi i omaglica
:nesvjestica;.8rikazuje se kao dvoglava ptica u brzu hodu' obavijena maglom.(va ptica ostaje kratko vrijeme u
tijelu' rjetko kada "e u ovjeijoj glavi saviti gnijezdo' no ona magla ostaje u tijelu' od koje dolazi bolest.

(bjavio/la gradvista u @C:E@' print' U
7F-;7-9;;>-
Ligansko vraanje protiv zla
8rotiv uina i tueg zla: potrebna je 5laa izvorske vode u koju se stavi osueni 5asligan :bosiljak; koji se uzbere
u samo"i' u jutarnjim satima' nakon no"i mladog Mjeseca' parence drveta od ku"nog praga te biljege uku"ana
tojest koni"e od donjeg vea.To sve staviti u 5lau i dr%ati na skrovitom mjestu i svakog ponedjeljka poprskati
nekoliko kapi po vatri' mo%e i usijanoj ringli' govore"i: GTjeram sve tue zlo' djela' misli i ini od sebe' svoje
ku"e i uku"ana sunum' daim' mirG.(vo ponoviti tri puta.
(bjavio/la gradvista u E?:KJ' print' U
7;-;7-9;;>-
'"insko kolo
(bjavio/la gradvista u D@:?J' print' U
;<-;7-9;;>-
Bosanska magija
)alijevanje strahe ili strave neodvojiv je dio prie o magiji
+osne ba kao i njene hod%e' hamajlije i zapisi.8oto je ovo
zadnje tipino muko zanimanje %ene su se posvetile zatiti'
ouvanju i zdravlju porodice odr%avaju"i kroz vijekove taj
samo njima svojstven kult.Mo%da upravo zbog toga i danas se
mo%e do"i do mnogih zanimljivih podataka o ovakvom
magijskom djelovanju bosanskih %ena te njegovom utjecaju na
mnoge narataje.

)alijevanje stravice

)am obred salijevanja strahe bazira se na vjerovanju o
pogubnosti olova na ljudski ali i %ivot duhova' posebno onih
zlih' od ijeg pogubnog uticaja dolazi do raznih psihiki
poreme"aja.,ko govorimo o lijeenju straha kod male
$%sjedanje Cornje 1eoe

*a
na
F.
E@.
D@
@D.
go
din
e'
u
DD
sat
a i
K@
mi
nut
a'
put
em
tel
e5o
na'
pol
icij
sk
oj
sta
nic
i u
-i
so
ko
m
do
la
je
doj
av
a
da
je
Ka
m
do
Ra
mi
$ u
sel
u
/o
rnj
a
)e
o
a
na
pa
dn
ut
od
str
an
prepadnute djece onda govorimo o salijevanju stravice.2o' ako je rije o d%inskom tojest
vraarskom djelovanju kod odraslih osoba naje"e se govori o salivanju olova.#ako to
priznaju duhovni iscjelitelji ova tehnika je vrlo uspjena u lijeenju opsjednuti i omaijani
ljudi.
)travarka tri puta izlijeva rastopljeno olovo na tri bitne take tijela oboljelog 7 glava' grudi i
noge.$ sva tri puta posve"uje punu pa%nju 5igurama i oblicima nastalim u rastopljenom olovu
kako bi na taj nain ustvrdila odkud potie zlo.Ma koliko se inio jednostavnim obred
salijevanja strave za neupu"ene je vrlo opasan.2aime' dok anulira zlo na stravarku se dio
negativne energije lijepi i izravno utie na njeno psihiko i 5iziko zdravlje.)toga uop"e ne
udi scena poslije salijevanja kada stravarka dr%i skute svoje odje"e i otresa je rukama
aptaju"i samo njoj znane rijei.

Ajubavna magija

2ajtra%enija pojava u samoj narodnoj magiji od davnina su bili i ostali ljubavni sihiri.(voj
vrsti magije su jednako sklone sve kategorije ljudi.+ilo da imaju cilj privlaenja' zaluivanja'
GosljepljivanjaG ili smirivanja partnera ljubavni uini su na posebnoj cijeni' posebno kod
ljepeg spola.Mo"ne i izuzetno jake ljubavne arke rade se uz pomo" devet zrna graha' devet
zrna penice' kukuruza... koji se po nauavanju ili obajavanju daju naruiocu arki da se
pomokri na njih te ih potom baci na tihu vatru.
-raara 9asima M.priznala je kako se plai ovih sihira poto ih je i sama iskuala.8o vlastitom
kazivanju u tajne aranja i bajanja uputila ju je starija %ena koju je ova pazila u godinama
njene teke bolesti.8oto se pokazala prema njoj kao bri%na i obzirna osoba starica joj je
prenijela veliki dio svoj znanja.#ako je u to vrijeme 9asima imala problema sa mu%evim
nevjerama i estim izbivanjem iz ku"e starica se ponudila da joj rijei goru"i problem.
72apravila sam pogreku' priznaje 9asima' i umjesto na tihu zrna sam bacila u veliku
rasplamsalu vatru.$ toku dva dana svi su se po ku"u nekim neobjanjivim udom razboljeli i
pali u postelju.(dmah sam shvatila ta je tome uzrok.(d tad nisam pokuavala nita slino.

)padan trava

2ajuvanija magijska travka kod bosanskih vraara zasigurno je spadan trava do koje se teko
dolazi a i u onim sluajevima kada se to dogodi njen korijen se skupo pla"a novcem.+abe je
obilato koriste pri svakom obredu skidanja crne magije poto' kako to i sam njen naziv kazuje'
od nje svako zlo spadne sa ovjeka.2o' prije nego njene listove potope u vodu proue podu%u
basmu na ijem se samom poetku spominje hazreti 4ava.
7+ez te basme' okrivaju babe' trava ne djeluje=
!a razliku od omana' osipnika' 5asligana' "abarske trave ili sede5a koji se sade odmah uz ku"u
ili u cvjetnjak spadan travu nikada ne mo%ete vidjeti tako javno izlo%enu.2ju babe uvijek sade
na zaklonjeno mjesto od tuih pogleda.
(bjavio/la gradvista u EC:@N' print' U
;E-;7-9;;>-
Kad okultno postane okrutno
Platila !I".""" dolara #a skidanje uroka
Kuska %olicija trai dvije osobe koje su uvjerile jednu rusku studenticu da
im %lati vi(e od !I".""" dolara kako bi je oslobodili uroka, %renosi u
subotu agencija Kia novosti
8>0K:; - Z<vije nepoznate ene su joj tvrdile da .e je osloboditi uroka u zamjenu
za !*&.&&& dolara i nakit. Procijenjeno je da je studentica ote.ena za ).)" milijuna
rubalja 1!#!,"&& dolara2Z, navela je agencija pozivaju.i se na policijsko priop.enje.
@rtva je studentica moskovskog elitnog <ravnog instituta za me7unarodne poslove.
5usi su jako praznovjerni i godinje troe velike iznose za razli/ite iscjelitelje i
alternativnu medicinu.
(bjavio/la gradvista u DD:KD' print' U
;E-;7-9;;>-
Kad okultno postane okrutno
)kini mi ga hitno=
$stavio vas je deko ili djevojka, dobili ste otka#, naglo ste se ra#boljeli ili
vam se svo troje dogodilo u kratkom vremenu, a nitko ne #na #a(to. Ledino
obja(njenje koje %reostaje jest da je netko na vas bacio urok. 1rea da
%ostoje ljudi koji skidaju uroke, %omislite, i naete njihov broj u %rvim
novinama. $krenete broj i %oinje %utovanje bes%uima i#mi(ljene #bilje
=e tako davno po naim selima se znalo koja baka ima mo. skinuti urok, pa se njoj
obra.alo kada ne bi bilo drugog objanjenja za iznenadnu promjenu u ne/ijem
zdravlju, ponaanju ili u ivotu uop.e. Pa bi baka neto mrmljala, neto bacala,
skidanje uroka uspjelo bi ovisno o sugestiji, odnosno uobrazilji ili naprosto o dobrom
spletu okolnosti.
6ako je uvijek bilo onih koji su svoje ZsposobnostiZ napla.ivale, bilo je i bakica koje su
stvarno bile uvjerene u svoje mo.i skidanja uroka, pa bi to altruisti/no i /inile.
2n.san biznis
<anas je, me7utim, skidan/e ur.ka /ak. un.san 30.sa.3, kao i cijeli niz poslova
kojima se zara7uje na nevolji jadnika S od gatanja, proricanja, lije/enja kristalima,
tele3onom, energijom, svim mogu.im sredstvima, pa sve do osnivanja sekti kojima su
osnova Zdobrovoljni priloziZ.
Kad govorimo o vidovnjacima raznih vrsta koji napla.uju svoje usluge, treba znati da
se radi se o najobi/nijim prevarantima koji se slue mnogim tehnikama manipuliranja.
Pomo.u njih lako nalaze plodno tlo kod neukih ljudi, kod onih u velikoj nevolji ili kod
onih sklonih misti/nim vjerovanjima iliAi vjerovanju u sudbinu.
=o, osim Zobi/nihZ manipulacija, zapravo zloupotrebe komunikacijskih vjetina,
sam.0r.zvani vid.vn/aci neri/etk. se slu1e 0ravim 0.dl.stima kak. bi se
d.k.0ali n.vca. =aj/e.e pribjegavaju tajnom pra.enju svojih klijenata 1/esto uz
usluge pomo.nika2 da bi saznali njihove navike i uvjete ivota pa im ta saznanja
predstavljali kao svoje nadnaravno otkri.e, to nesretnike uvjeri u njihovu mo., te oni,
u o/ekivanju pomo.i ili uvjereni da je do nje dolo, odrijee kesu.
5ko vas ostavi deko ili djevojka, #a to
sigurno %ostoje stvarni ra#lo#i i skidanje
ne%ostojeih uroka nee %omoi
=o, prevaranti idu i dalje, a kod skidanja uroka obi/no sami 0.dval/u/u neki
0redmet u ku.u ili dvorite rtve, pa onda u svojim ZvizijamaZ vide taj ukleti predmet
1za koji, kao, ne mogu znati2, te njegovim uklanjanjem spaavaju nesretnika od
uroka, odnosno kletve.
).ni - 3vid.vn/ak b.1/i r.4en/em3
=akon to sam nazvao vidovnjaka 9onija, koji /ak ima i internetsku stranicu, i poalio
mu se da me je ostavila cura, izgubio sam posao i slomio rebro, spremno me je
sasluao i onda mi drugim rije/ima po/eo govoriti isto ono to sam mu ve. rekao.
=o, prije nego je po/eo, pitao me kak. se z.vem 5d/e 1ivim kada me /e d/ev./ka
.stavila i k.lik. du5. sm. bili u vezi.
Z:i ste se voljeli i ona se sada od vas okrenula za !"&
stupnjeva i ne.e da /uje za vas, je li takoD ; zapravo nema
nikakva razloga nego se to dogodilo iznenada i vama nije
uop.e jasno zatoZ, recitirao je vidovnjak 9oni, da bi zatim
neto dramati/nijim glasom rekao da se ne radi . /edn.m
ve6 . -ak tri ur.ka777
1ogi/no, pomislim, varalico, kad sam ti slagao da su mi se
dogodile tri nesre.e odjednom.2
Z0ve negativne energije su se spojile crnom magijom i
udarile na vasZ, kae 9oni tipi/nim arlatanskim glasom, da
bi me potom po/eo ozbiljnim glasom uvjeravati da se
nalazim u slijepoj ulici, u za/aranom krugu iz kojeg nema izlazaQ radi se o djelovanju
nadm.6nih sila k./e su me 0.t0un. .ku0irale te da je .n m./ /edini s0as i ne
Toni ? Evidovnjak
boji roenjemE.
Yeah, right0
m.1e mi 0.m.6i ni/edan dru5i vid.vn/ak, jer je ba on Zvidovnjak boji ro7enjemZ.
Zatim mi je rekao da mu trebam poslati svoju f.t.5rafi/u adresu ime i 0rezime
kad i 5d/e sam r.4en a ist. t. trebam 0.slati i za sv./u bivu d/ev./ku, i - jako
vano - 3otogra3ije ne smiju biti starije od par godina 1poga7ate zato2.
B.1ansk.-k.zmi-ki .bredi
Kada sve to poaljem na njegovu adresu, zajedno sa 89 eura .dn.sn. :;9 kuna
1u vrijednosnom pismu, molim lijepo2, onda .e on napraviti 3deset b.1ansk.-
k.zmi-kih .breda3, svaki dan po jedan obred, ali mene su takve sile okupirale da
obredi ne smiju biti povrni, ve. se on mora jako namu/iti kako bi sve bilo kako treba
i kako bi se ja vratio svojoj pravoj karmi i puno.i ivota.
9o je prva 3aza, a drugi dio je nagradni+ kada mi pomogne da se rijeim uroka, onda
mu opet dajem novac, ali sada prema vlastitom naho7enju, bez precizne brojke,
valjda ovisno o tome kakvu bi opa/inu izveo da me to vie uvjeri u nevolju iz koje
me izvukao.
Koliko .0asn. moe biti Zskidanje urokaZ, govori bezbroj slu/ajeva, od onoga u
Zagrebu prije dvije godine kada je 8<-5.din/i 0.h.tnik sil.va. <=-5.din/u
d/ev./ku uv/erava/u6i /e da /./ skida ur.k. Po/etkom prole godine zagreba/ka je
policija uhitila vidovnjakinju Katicu 8ilo koja je u nekoliko mjeseci dvi/e muteri/e
0revarila za vie .d <<9.999 kuna.
'razn.v/er/e - 0ut u nesre6u
Prije desetak dana ruska policija po/ela je s potragom za dvije osobe koje su uvjerile
jednu rusku studenticu da im plati vie od !#&.&&& dolara
kako bi je oslobodili uroka. ' toj zemlji ovakav na/in varanja
ljudi jako je rairen i pretpostavlja se da ima vie od >99
tisu6a raznih 3vid.vn/aka3, koji s malo muke i puno
be.utnosti dolaze do tu7eg novca.
*lastimir ?ihali6, optuen za trostruko ubojstvo u Petrinji
1svoje supruge i njene dvije prijateljice2 bio je, /ini se,
uvjeren da ga je netko urekao.
3Bacili su ur.k na m./ brak, zbog /ega sam traio savjete i
pomo. kod gatare Kiganke 8are u 8o.enici kod Petrinje,
kod hode u 4osni, kod vra/ara i drugih bra/nih savjetnikaZ,
rekao je Kihali..
6spri/ao je i da mu je Kiganka 8ara rekla da .e na kraju sve zavriti smr.u, a od
hode je /uo da su urok bacile dvije plave ene, napomenuvi kako su prijateljice
koje je ubio bile plave.
6zvjesno je dakle+ ako idete vidovnjaku da vam skine urok, najvjerojatnije .e vam
ZskinutiZ novac, a da uroka nikad nije ni bilo, to ba vidovnjak najbolje i zna. ;ko,
pak, vjerujete u uroke, pove.ava se mogu.nost da se doista dogodi neko zlo, pri
/emu je gubitak novca jo najmanje.
(bjavio/la gradvista u DD:K@' print' U
;7-;7-9;;>-
.ajne arapske ljubavne magije
8o uenju dervia i ejhova ljubavni magija ima ak N@ vrsta sa posebnim
naglaskom da je sama crvena magija veoma speci5ina.2ekada se desi da
sihiri ljubavne magije ne mogu napasti neku osobu.2a primjer' naie na
mukarca koji iskreno voli svoju %enu ili djevojku i tu arolija ne mo%
djelovati jer je ljubav jaa od magije.0pak' poto je takvih iskreni osje"aja vrlo
malo i rijetko se sre"u u realnom %ivotu ljubavna magija je vie nego
uspjena.2aje"a vrsta magije je ona kada djevojka ne mo%e prona"i sre"u u ljubavi' stalno
ulazi i izlazi iz veza i tako unedogled.Takve arolije se lijee kuranskom molitvom koje se
proui nad 5laom vode.2jom se djevojka tri dana umiva i potire ispod koljena.
$ osmu vrstu sihira spada onaj kada %ena izgubi seksualnu %elju za mu%em tojest kod nje se
stvori svojevrsna 5rigidnost.*ruge ini ili uini se rade samo odreenim osobama' u ovom
sluaju udatoj %eni' kako bi joj se onemogu"ila trudno"a 7 svaka dva' tri mjeseca po zae"u
ona spontano pobaci.(dmah iza ovih vrad%bina dolaze one ija pogubna snaga djeluje na
spolnu mo" mukarca' ini ga impotentnim.Takvi sihiri se rade vezivanjem vorova na
konce.Aijeenje traje sedam dana tokom kojih nemo"ni mukarac pije GnauenuG vodu.
Trostruki ubojica
)lastimir ,ihali
;Noto. Clas :stre<
Trideseta vrsta sihira se pravi samo mukarcima a njegovo negativno djelovanje se ispoljava
na njegovom spolovilu tako to ud izbacuje sjeme prije nego to treba.2avedenih pojava ima
pet vrsta' sve do tridesetpete vrste.$ prvom sluaju mo%e biti uzrok djelovanje d%ina7arida' u
drugom je uzrok snaga sihira' u tre"em je u pitanju vlaga tojest njegov se donji ve stavi u
posudu sa vodom nad kojom se baje' etvrtom djelovanje ograme a u petom sluaju je uzrok
na psihikoj bazi.8rotiv ovakvih i slini vrad%bina najai je lijek uenje #urana dok za one
sluaje kada su ljubavni sihiri usmjereni na prisiljavanje neke osobe da se zaljubi u nekog 7
2ur dova.(na se esto pie i u obliku hamajlije i nosi uza se.2jenu mo" ne mo%e ponititi ni
jedna ljubavna bajalica ili arolija a upu"eni tvrde da mo%e izazvati i kontra e5ekat 7 natjerati
osobu koja pravi ljubavne ini da doslovno poludi za svojom %rtvom.
3edne od speci5ini ali nimalo rijetkih ini su i one kada se neki d%in zaljubi u %enu ili
mukarca : u literaturi se mo%e na"i i primjera kada su ljudi ulazili u brakove sa d%inima6=; i
tad se dogaaju veliki problemi.1e"e se dogaa da je u pitanju muki d%in koji se zaljubi u
neku djevojku i takav se d%in naziva kucaem i aptaem.(tvoreno joj se pokazuje bilo kroz
neki materijalni oblik ili ga uje samo kao glas.$ takvim sluajevima dolazi do intimni
odnosa a vrlo esto i pravi duhovni silovanja.
#roz istra%ivanja narodni vjerovanja mogao sam se uvjeriti u jednu slinu
zanimljivost.2aime' ve"ina vraara %ivjela je sama i bez poroda a to je upravo ono ta
karakterie %ene koje imaju takvu' duhovnu vezu.*%in joj ne doputa brak sa nekim
mukarcem niti porod tako da one ve"inu %ivota provedu same zauzvrat dobivaju"i pomo" sa
one strane.(n osim to se smatra njenim mu%em crpi iz nje snagu posebno kroz menstrualnu
krv kojom se i hrani.
(bjavio/la gradvista u D@:KJ' print' U
7;-79-9;;F-
Bosanski du(ovni iscjelitelji
!a !umretu +eganovi"' iscjeliteljku iz 8urai"a' mnogi su uli jer je u tom kraju poznata kao osoba koja
neobinim nainom lijeenja poma%e ljudima u nevolji.)peci5inoj iscjliteljskoj tehnici nauio ju je djed njenog
supruga' uveni duhovni iscjlelitelj u 3anji kod +ijeljine' ovjek za koga je narod govorioI G*ragi +og' pa on7
druge nema=G.
(vaj nesvakidanji metod lijeenja svodi se zapravo na kombinaciju uenja iz svete knjige #urana i
blagotvornog djelovanja bilja.2a ovaj nain !umreta ve" devet godina uspjeno otklanja crnu magiju' ali lijei i
bolesti pred kojim je klasina medicina nemo"na.( tajnama alternativne medicine' sluala je je jo kao malo
dijete.
7G3o od malih nogu voljela sam da sluam kada %ene priaju o lijeenju alternativnim metodama.0mala sam
sre"u to sam udajom ula u porodicu poznatog iscjelitelja' pa sam imala prilike da vidim kako on lijei.#ada je
vidio da me to zanima' dopustio mi je da mu poma%em i vremenom mi prenio sve svoje znanjeG' ka%e
+eganovi"ka.
Mnogima ljudima nejasno je zato !umreta koristi mo" ljekovitog bilja' kada ve" ima sposobnost da iscjeljuje
duhovnim putem.
7G)la%em se da nije lako penjati se po brdima i tra%iti pojedine travke' ali bez njih ne bi mogla ovjeku u
potpunosti da pomognem' jer nije svakom potrebna duhovna terapija ili skidanje crne magije.8rije godinu dana
obratio mi se za pomo" brani par koji je sedam godina pokuavao da dobije bebu.Autali su od doktora do vidara
i vraara koji su i skidali GmagijuG 7 i nita.*ala sam im ajnu mjeavinu koju sama pravim' i ve" nakon mjesec i
po dana trajanja terapije %ena je ostala u drugom stanju.*anas su ovo dvoje ljudi sretni roditelji jednomjesene
bebeG' s ponosom istie !umreta i naglaava da ljudi ne bi trebalo da se zavaravaju kako su svi njihovi problemi
proizvod sihira ili nabacivanja crne magije 7 nekada su i oni sami krivi' a njihove zdravstvene tegobe proizvod su
nepravilnog naina %ivota' koji je u neskladu s prirodom.
0ako je !umreta dosad izlijeila mnogo ljudi od razliitih bolesti' i pored toga to ni sama ne zna broj nevoljnika
kojima je vratila sre"u u %ivot' ova bosanska iscjeliteljica %eli da posebno istakne kako ni ona nije svemo"na.
7(boljelog od raka ne mo%e niko da izlijei' pa ak ni jaG' iskrena je !umreta.
!umreta +eganovi" ka%e da je crnu magiju u sutini lako skinuti jer se u dovama iz #urana nalaze tana upustva
kako se izboriti s nevidljivom silom.0pak' potrebno je imati i talenat za tumaenje pojedinih molitvi.
7G8otrebno mi je da znam ime i prezime' datum roenja i ime roditelja osobe koja mi se obratila za pomo"' da bi
tano mogla da otkrijem ko joj je nabacio zlo.8otom slijedi veednevno uenje molitvi' i kad klijent doe na
posljednji tretman' ka%em mu da sopstvenom rukom presjee konac na devet komada.$koliko se nakon molitve
ti komadi sastave sami od sebe' pacijent je izljeenG' ka%e !umreta.
8ored ovog tretmana iscjeliteljka iz 8urai"a pravi i obljev : voda u kojoj su ostojali zapisi od ED do DF sata;
kojim se njen pacijent kupa F@ dana kako bi voda odnijela svo zlo od njega.
7G#oristim i bilatovsku biljku' koju nabavljam na mjestu gdje se obavlja had%.(na slu%i da donese mir i
blagostanje u ku"u' da zatiti od dumana i njihovih kletvi.Mnogo ljudi obra"alo mi se zbog neuspjeha u poslu'
ali bi im' nakon to bi dobili ovu biljku' sve krenulo na boljeG' istie na kraju razgovora !umreta.
)0M8T(M0 B92E M,/03E
G2ameti' sihiri' odnosno nabaeno zlo' od normalne osobe mogu da naprave psihijatrijski sluaj' kojem ne mo%e
pomo"i ni jedna klinika., da ne priam o sluajevima kada odlini brakovi pucaju preko no"i.0sto tako'
iznenadne glavobolje' crni kolutovi ispod oiju' crvene oi' depresija 7 sve su to jasni znaci magije i upozorenja
ovjeku da potra%i pomo" duhovnog iscjelitelja' objanjava +eganovi"ka.
(bjavio/la gradvista u ED:EC' print' U
;:-79-9;;F-
) 1urjevu
3urjev je bio dan' zapravo blagdan 7 nije nimalo pretjerano
napisati' kojim se obilje%avao dolazak i poetak ljeta. !apravo'
narod je ranije godinu dijelio na dva perioda 7 zimski' koji je
poinjao s #asumom ili Mitrovdanom :J. novembra po
gregorijanskom kalendaru;' te ljetni' koji je poinjao sa
3urjevom. $ okviru zimskog perioda' izdvajalo se vie duljih
ili kra"ih perioda :!ehmerija' 4amsin' Maije huke' +abine
huke' /ovea zima; i datuma :prvo' drugo i tre"e d%emre'
itd.;' a uzimalo se da prolje"e nastupa s +lagovije"u :N. april;. 8rekretnicu ljetnog perioda
predstavljao je ,liun ili 0lindan :D. augusta;' a poetak jeseni bio je period tzv. Miholjskog
ljeta' oko Miholjdana :ED. oktobra;.

#9,V, M0A(*$4,
$glavnom' 3urjev je smatran danom prolje"a i ljeta' danom kada se slavi %ivot i priroda' pa
stoga nije ni udo da je ovaj dan igrao veliku ulogu u %ivotu mladih' prvenstveno djevojaka.
2ajvie obiaja i jeste vezano za mlade' odnosno za djevojke. 2ajljepi od njih je skupljanje
vode kojom su se djevojke kupale. $ ve"ini krajeva +osne' skupljala se GomahaG' vodena
praina sa slapova ili vodenikih kola' a ponegdje se voda donosila sa izvora 7 i to predveer'
uoi 3urjeva. *jevojke su takoer dan uoi 3urjeva brale miloduh' kojeg bi naveer stavile u
prikupljenu GomahuG i na 3urjevo' u zoru' tom vodom prale tijelo i lice. 2o' kod mladi"a je
postojao obiaj da kradu miloduh od djevojaka' odnosno da pokuavaju krasti' jer su djevojke'
opet' organizirale svojevrsne stra%e. 8onegdje :npr. u Tarevcima kod Modrie' kako je to
zabilje%io etnolog M.).>ilipovi";' djevojke su zorom ile na izvor i tamo se kupale' ali
uglavnom se voda donosila ku"i.

3$93E-)#, /,T,23,

Uoi Lurjeva, kod djevojaka su %ostojale i brojne gatke, koje su se uglavnom
odnosile na stvari ve#ane #a njihovu udaju. Tako bi se, na %rimjer, koncem
%odve#ivala stabljika ko%rive ili %ero od mladog luka u ba(ama, %a bi se ujutro,
na Lurjev, gledalo na koju se stranu %odve#ani i sasu(eni dio biljke savio ? sa te e
strane doi budui mladoenja. :sto tako, djevojke su u te%sijama i drugim
%osudama %alile barut, %a bi %o kretanju dima gatale s koje e strane doi njihov
budui mu. Takoer, slino se inilo i sa bacanjem stare i#gaene ci%ele
;PhljateP< ili o%anka %reko kunog krova ? ujutro bi se gledalo na koju stranu je
okrenut vrh ci%ele i s te bi strane, kao, trebao doi budui uvegija. $sim %ravca
i# kojeg e njihov budui mu doi, djevojke su gatale i njihova imena. Uveer
uoi Lurjeva, ra#a%ele bi tamni konac %reko ulice ili sokaka, %a ako %rva osoba
koja naie bude, recimo, neki 5lija ? onda se gatalo da e i djevojin budui
mladoenja biti neki 5lija, itd.
#(890-(M 8( T,+,20M,
-a sam dan Lurjeva, i(lo se na teMerie ;i#lete<, uglavnom %ored i#vora ili rijeka.
:ako se na teMerie i(lo uglavnom %orodino, omladina se na njima %osebno
#abavljala ? %o#nate su jurjevske ljulja(ke. U nekim krajevima, %ostojao je obiaj
da se rano ujutro, %rije nego e se krenuti na teMeri, djeca PareP ko%rivom %o
nogama, #a%ravo da se ko%rivom istjeraju i# %ostelja, a drugdje su se u dvori(tu
%red kuom %alile dvije vatre ili %ostavljale dvije Pi(keP ara, i#meu kojih bi
%rola#ili ukuani i %rovoen PmalP ;stoka<, radi #a(tite od uroka i #mija. ,ru%noj
stoci se, takoer, u rogove uvrtala tisovina. -a Lurjevo se, inae, i#bjegavalo bilo
(ta raditi, %osebno kru%nije %oljo%rivredne %oslove, niti dovlaiti ne(to kui
;vjerovalo se da bi time na kuu navalile #mije<, dok je, s druge strane, %ostojalo
vjerovanje da ne valja s%avati %reko dana na Lurjev, jer e onaj ko to bude inio,
biti %os%an tokom cijele godine. :sto se govorilo i #a onog ko ujutro %res%ava i ne
urani na Lurjev.

/5)-: ,$K:L9-:
Takoer, treba naglasiti da je Lurjev ujedno o#naavao %oetak inten#ivnijih
radova na %oljima, ali i nagovje(tavao %oetak se#one ljetnjih oluja koje su u
minulim vremenima, be# vremenskih %rogno#a i suvremenih tehnolo(kih
sredstava borbe %rotiv elementarnih ne%ogoda #a seljaka esto bile %ogubne.
1toga su mnogobrojni obiaji na Lurjev ve#ani u%ravo #a #a(titu imanja i ljetine od
%rirodnih ne%ogoda, %rije svega oluje, groma i grada. Lurjev je o#naavao i
%oetak ciklusa redovnih godi(njih dova ;molitvi< u %rirodi kod bosanskih
muslimana, koje su se obino odravale utorkom, na istaknutim dominantnim
u#vi(enjima, %ored nekro%ola steaka ili %ak u bli#ini t#v. P(ehitskihP i
PsvatovskihP grebalja. ,arakteristino je ba( da se dove odravaju utorkom
;uT$Kak ? %o nekima, dobio je ime %o bogu groma Toru, istovjetnom slavenskom
Perunu<. Prve od tih dova #a%oinjale bi ve %rvog utorka %o Lurjevu ? kao n%r. na
lokalitetu Plje(evica u selu Petrovice ;kod 2vornika< i dalje bi se odravale na
ostalim dovi(tima (irom Bosne, sve do i#a 5liuna. Kijetke su dove koje su se
odravale %onedjeljkom umjesto utorkom ;na brdu Kati(, i#meu Oukavca i
Craanice, te uvena 5jvatovica<.
(bjavio/la gradvista u EJ:?J' print' U
;9-79-9;;F-
Qoodoo (oror
8ogreb na 4aitiju je zapravo vesela sveanost.8ogrebna
povorka je na ovom otoku ustvari razigrana plesna kolona u
kojoj podjednako pleu i oni koji nose lijes na ple"ima i oni
koji pokojnika oplakuju.
7!a svakim pokojnikom treba plakati jer je umro' ali se treba i
veseliti jer se rijeio ovozemaljskog %ivota i ponovo "e se
roditi u novom obliju' u novoj sredini i %ivjeti mo%da daleko
sretnije 7 jednostavno je rekla Mambo (liv i tako u najkra"em
iskazala sva religijska promiljanja 4ai"ana.
@R).I+ 3)MBI1A I +AM@IRA
2jih nimalo ne"e smetati to "e se na elu povorke nositi
katoliki krst ili posve"ene kr"anske slike' a to "e odmah
zatim na vrhu tapa biti noen crni cilindar +aruna )amedija'
ili to "e okupljeni muziari u poetku i zasvirati pogrebni mar kako bi ve" poslije nekoliko
minuta preli u zagluuju"i ritam karipskih izazovnih plesova.
$pravo zbog toga se za izazivanje samilosti +aruna )amedija i dobivanje njegove naklonosti
diljem 4aitija organiziraju brojni obredni plesovi tokom no"i' a na kojim je mogu" prijelaz u
obredno seksualno orgijanje sasvim izvjestan.
2a grob pokojnika "e porodica umrlog obavezno postaviti kr"anska obilje%ja' ali "e pored
njih postaviti i ljudsku lubanju 7 pravu' da ne bi bilo zabune=7 ili crni cilindar' kao znakove
+aruna )amedija.$z njih "e obitelj pokojnika redati prigodne poklone i darove.2a taj nain "e
se kupiti +arunova naklonost' kojom "e on braniti tijelo pokojnika od nekog +ocora :zlog
vraa; koji bi ga mogao upotrebiti za izradu zombija.3ednako tako' pokloni "e natjerati
+aruna )amedija da dui pokojnika brani povratak meu %ive ljude.3er' kad ne bi toga bilo'
onda bi se pokojnikova dua neprekidno vra"ala svake no"i i potajice uvlaila u tijela spavaa
kako bi im pila krv i lim5u.
2o' mo%e se dogoditi i da vudu obredi u takvim sluajevima nisu dovoljni ili da nisu dobro
napravljeni.To za posljedicu mo%e imati trajno uvlaenje due pokojnika u neije tijelo.Tada
se govori o posjednu"u koje izaziva mahnitanje' pa ak i zloine.2aime' na 4aitiju ni danas
ne postoji naziv za psihike poreme"aje i umobolne.2jih nazivaju opsjednutima od zlih
duhova.)ve poreme"enosti uma ne lijee se u umobolnicama 7 uostalom na 4aitiju nema ni
jedne7 ve" se pomo" tra%i uz vudu o brede' kako bi se umilostivio odreeni Aoa i bolest
nestala.

KA0IBA%I,.IKA +H'H MA!I1A

8ostoje' meutim' i pojedinci koji su u cjelosti okrenuti spram slu%enja +arunu )amediju i
kojima cijeli %ivot prolazi u tom svjesnom slu%enju.2azivaju ih razliitim nazivima' a nekako
najpoznatiji i najuobiajeniji je !obops.Moglo bi se re"i kako je rije o pravom tajnom
bratsvu iji su lanovi iskljuivo mukarci' dok je prisustvo %enama najstro%e
zabranjeno.!apravo' radi se o onom najkrvavijem i najmranijem to vudu magija uop"e
poznaje.
79adi se o ubojicama koji svakog punog mjeseca slave svoje odvratne sveanosti na kojima
moraju prinijeti krvnu %rtvu onom koga prizivaju' a to je Maitre Ba5ou.To je' po katolikom
shvatanju sam *vorogi glavom i bradom' dakle Vavao.!obopsi tokom svojih obreda oblae
duge crvene halje do poda' a na glave stavljaju maske raznih %ivotinja.)voje obrede naje"e
odr%avaju na grobljima' a prije nego to zaponu slave +aruna )amedija' kako bi im on
pripomogao i priveo prizvanog Maitre Ba5oua koji se na kraju doista i pojavljuje u obliku
crnog pijetla' crnog pileta ili crnog jarca.
,li prije toga oni tra%e svoju %rtvu' pretra%uju"i okoli groblja ne bi li pronali kakvog
usamljenog etaa ili zaspalog pijanca.2aiu li na ljudsko bi"e' odvlae ga na
groblje.2aje"e su prisutna nagovaranja kako se radi o pozivu na neki ples ili spolnu orgiju'
a kada su u pitanju zaspali onda ih bez nagovaranja odvlae.
rtve poje posebnim napitcima spravljenim od izmeta i krvi' a u slavu +aruna )amedija
stavljaju im na glavu crni cilindar.Mto se dalje zbiva Mambo (liv nije htjela i"i u detalje.Tek
ti mogu kazati kako je kanibalizam izuzetno razvijen i kako se u unutranjosti 4aitija jo i
danas mo%e na"i na komade trulog ljudskog mesa' a to je jedino preostalo od %rtava
krvo%ednih !obopsa' zavrila je svoje kazivanje Mambo (liv o najmranijoj tajni vudua.
(bjavio/la gradvista u @C:?N' print' U
0ebeska ptica
$ prolosti stari +onjaci su imali obiaj da bacaju ljuske od jabuke u vatru
Gza pticu koja %ivi u zraku i hrani se samo ovakvim mirisomG jer je to veliki
sevap.8o predaji' ova ptica je %ivjela u vremenu pejgambera )ulejmana a
predanje o njoj prenijela je jednom etnologu starica Vula #ulovacI
G+ila neka velika' silna ptiurina.#ladila se s +ogom da "e raskopati njegovu
volju.+og pristane.9ode se ujedno muko i %ensko dijete' +og ih vjena i
odredi kad "e se uzeti kad odrastu.8tica onda uzme ono %ensko dijete i odnese ga preko
mnogih planina.2a vrh najve"e' na najve"em drvetu razapne na granama volovsku ko%u' stavi
u nju dijete' sastavi krajeve kao 5iek' i ostavi samo otvor kroz koji "e hraniti dijete.4ranila ga
i odhranila lijepu djevojku.*olo vrijeme koje je +og odredio da se djevojka uda za onoga
mladi"a.$ to vrijeme onaj momak poe da lovi.*olo mu neto' eto tako' da ide' da tra%i
svoju sudbinu.*oao u tu planinu pod to drvo.-idjela ga ona djevojka i srce joj puklo za
njim.8ita ga ta tra%i.(n ka%e da lovi i da tra%i svoju suenicu.(na mu ka%e da je to ona i da
joj doe gore.,li' niti je on mogao gore' niti ona dolje.
(na mu rekla da bude pod drvetom kad ptica doe' ut "e je' ka%e' sa sahat hoda' uje se jeka
i huka.(na "e tra%iti od ptice da joj ga donese u gnijezdo' da ne bude sama kada ptica ode
daleko po hranu.(na tra%ila i ptica rekla G*obroG.Turi ga u mjeinu i iznese gore.(de ptica u
lov.*onosila im hranu.2akon godine njima se rodi dijete., to sve +og zna.!ove onu pticu
pred sebe i pita je: GMore li se bo%iji emer raskopati6G.(na ree da mo%e' a on joj ree da je
ona sama vjenala momka s djevojkom kako je on bio odredio.Tada je +og kazni da do
kijametskog dana bude u vazduhu' ni na nebu ni na zemlji i da se hrani samo mirisom
izgorjelih ljusaka od vo"aG.
(bjavio/la gradvista u E@:?E' print' U
9?-77-9;;F-
@relijevanje iz upljeg u prazno
+idovnjaci gde ste sada - B.ekst iz 9;;:-C
#urir istra%uje gde su se deli srpski vidovnjaci posle odlaska
Miloevi"a i da li su konano nali bla%eni mir u estradnoj
Gzoni sumrakaG
*a li znate da u svakom prosenom beogradskom soliteru %ivi
najmanje dvadeset potencijalnih 5udbalskih selektora'
petnaestak veitih studenata' otprilike isto toliko doma"ica'
najmanje deset advokata i upola manje vidovnjaka.
#ako pojam vidovitosti nije potpuno objanjen' u njih
svrstavamo i sve one kominice koje u musavoj oljici za ka5u
vide da smo Gneto HteliG' volonterske sastavljae horoskopa'
dokone prevrtae pasijansa' ali i sve pro5esionalne gatare'
magove i vraare koji su posle nedavnog uvenog Glova na
veticeG morali da preu u GilegaluG. 0 zaista... Mta se zbilo sa najpoznatijim srpskim
prorocima' vidovnjacima i ostalim da%devnjacima6
$ pokuaju da pronaemo neke od brojnih Ggledaa sudbineG koji su ordinirali na ovom
podneblju spreili su nas tele5oni. 2edostupni' iskljueni' zauzeti' ili u najboljem sluaju 7
GsekretariceG. -idovita 3anu' Maman dr -uk' )ima )prema' proroica Minja i njihove
poznatije kolege ovih dana' izgleda' nisu bili u istoj dimenziji.
#raljica nije snimila plou
2ekrunisana kraljica meu prorocima 7 #leopatra' ne pojavljuje se vie na T- 8inku' a nema
je ni u svojoj nekadanjoj GordinacijiG u hotelu G8ragG. !aposleni u ovom hotelu ka%u da nju
:ili kako bolje upu"eni tvrde 7 GnjegaG; nisu videli jo od one uvene predizborne vizije po
kojoj "e )lobodan Miloevi" jo dugo upravljati )rbijom.
7 )ve je ispalo tano' samo to nije videla da )loba u ruci ima daljinski upravlja' a da su
okolo reetke 7 komentarie jedan od zaposlenih proroanstva svoje nekadanje kominice.
8oetkom D@@@' na vrhuncu slave' proroica #leopatra se spremala da snimi i duetsku pesmu
sa tadanjom 5olk zvezdom 2inom. )a setom se prise"amo njene tadanje izjave:
7 2ino je sjajan peva i oumen i mislim da "e naa duetska pesma' uz 5enomenalan spot' biti
pravi bum. 0mam dovoljno' ovo ne radim zbog novca' ve" zbog zabave. $ostalom' zato i ja
ne bih propevala' kad su na estradi pevali i snimali ploe' kasete i duetske pesme *ragoslav
Mekularac' *ragan *%aji"' )inia Mihailovi"' Aidija -uki"evi"' )vetozar -ukmanovi" 7
Tempo...
*oajen srpske estradno7vidovnjake scene Ajubia Trgovevi"' poznat javnosti po direktnim
T- prenosima u kojima je tele5onom davao vidovite odgovore' pronalazio izgubljene i
o%ivljavao mrtve' za razliku od #raljice #leopatre' i dalje ordinira na istom mestu' a o
trenutnom stanju u srpskom vidovnjatvu ka%e:
7 Mto se mene tie' sve je u redu. 2isam nastradao u G)abljiG' tu sam' i dalje se bavim svojim
poslom' niko me nije dirao. 0mam dosta stalnih klijenata' reklama mi i ne treba. Evo' ba sad
mi je ovde jedan ovek' stari klijent. +ilduje u Aos ,nelesu' inae je iz )koplja. 2e bavim se
toliko klasinim proroanstvima. -ie zbog sebe' preao sam na numerologiju i astrologiju.
0nternet7proroica na sudu Gzbog humanostiG
8rva' verovatno ne i poslednja iz brane' koja je ubrzo po donoenju novog zakona dospela u
zatvor' bila je -idovita !orka. )uenje je u toku' a ote"eni svojim priama gotovo
svakodnevno uveseljavaju itaoce crnih hronika.
8ored spornih vrad%bina' !orka 8ucar je bila poznata i po tome to je svojevremeno otvorila
prvi srpski vidovnjaki sajt na globalnoj mre%i. 2a adresi SSS.vidovitazorka.co.Ou mogli ste
saznati da Gkada su u pitanju izleive bolesti' kao na primer nervoza' rastavljeni brakovi'
otklanjanje e5ekata crne magije' donoenje mira i spokojstva' pronala%enje nestalih lanova
5amilije 7 !orka sve to radiG.
(na je' pisalo je na veb7sajtu Gjedinstven primer da na svetu postoje prava energija i
humanizamG. ,utor prezentacije naglasio je da Ggospoa !orka voli otad%binu i veliki je
potovalac srpske vere i tradicije' te da redovno obilazi srpska svetilita i manastireG' a
prostim klikom mogli ste i da prouite etiri ikone i slike iz kolekcije gospoe !orke.
*a li "e u novom milenijumu )rbi konano poeti da vie veruju svojim oima nego oljici za
ka5u' kristalnoj kugli i koskama ili "emo jo dugo biti zemlja otrih makaza i neunitivo
naivnih Gda5inoG' pardon GmerinoG ovaca' ostaje da se vidi. *o tada' itajte horoskop u #uriru
i nastojte da sami budete kroja sopstvene sudbine.
/erman prisvojio Gatentat na Vini"aG
Aav /erman' koji se okolo predstavlja kao Gmagistar bele magije' vidovnjak i parapsihologG
svojevremeno se' kako pie na njegovom internet sajtu' proslavio pogaanjem datuma poetka
i kraja 2,T( agresije na nau zemlju. )amozvani Gnajve"i beli mag DE. vekaG nedavno je'
gostuju"i u jednoj T- emisiji' izjavio' ostavivi bez teksta ostale goste u studiju' kao i
gledaoce kraj malih ekrana' kako je na naslovnoj strani asopisa G!ona sumrakaG' jo DF.
decembra prole godine' najavio atentat na !orana Vini"a. )ve bi bilo u redu da ovaj
gospodin nije pribegao lukavstvu pa je tue proroanstvo :predvianje 3ani"ija 4omoljskog;
predstavio kao svoje' napravivi sebi vie nego dobru reklamu. #ako smo saznali od kolega iz
ovog magazina' postoji mogu"nost da pravi autor teksta' kojim je tri meseca ranije najavljen
atentat na premijera' zbog krae intelektualne svojine 7 tu%i Aava /ermana.
+ilo bi to prvo sudsko suoavanje vidovitih.
(bjavio/la gradvista u D?:@E' print' U
9?-77-9;;F-
0ajstranija arolija na svijetu - 3)MBI
KRAMA 'HI2

-udu vjernici vjeruju da se mrtvi mogu uskrsnuti i pretvoriti u
bi"a zvana zombiji.Takva bi"a nemaju vlastitu volju ve" su pod
apsolutnom kontrolom i uticajem osoba koje su ih o%ivjele.)
druge strane' i %ivu"a se osoba mo%e pretvoriti u zombija
kombinacijom droga i inima koje na osobu baca zli arobnjak.
!ombiji su na neki nain postali zatitni znak vudu magije po
cijelom dananjem svijetu ali i pojmovnost u gotovo svim
savremenim svjetskim jezicima koja znai ovjeka7mjeseara bez vlastite volje i %ivota' bez
ikakvih ciljeva i %elja.*a bi se uopte mogao razumijeti pojam !ombija' treba kazati neto o
dodirnim takama svijeta mrtvih i svijeta %ivih ljudi a u okviru vjerovanja 4ai"ana.2aime'
4ai"ani vjeruju kako je no" ono doba u kojem due umrlih hode po svijetu %ivih ljudi' tra%e"i
meu %ivima %rtve kojima "e se napiti krvi' kako bi se nahranile.Moglo bi se kazati kako je to
onaj tradicionalni pojam vampira sa kojim se susre"emo u toliko knjiga' 5ilmova i
televizijskih serija.#ako se mrtvac ne bi no"u pojavljivao kao vampir' 4ai"ani imaju cijeli niz
posebni posmrtnih obreda kojima je za cilj potpuno raskinuti vezu koja postoji izmeu
mrtvaca i njegovog linog Aoe zatitnika' odnosno iz mrtvog tijela udaljiti sve ono
nadnaravno to je to tijelo u stanju %ivota vezalo uz Aou.,ko se takav obred raskidanja ne
napravi' onda Aoa ostaje zarobljen u mrtvom tijelu i pretvara se u !ombija' kreaturu bez
unutranjeg %ivota ali i bez smrtnosti tijela' u pasivnu vezu izmeu svijeta mrtvih i %ivih
ljudi.Takav zombi no"u ustaje iz grobita i luta svijetom %ivih.

@)MAD2 ,AM) ,)%
Ali6 zombi mo"e nastati i svjesnim postupkom nesavjesnog (ungana ili mamboa-.akvi
poklonici zla tra"e "ive kako bi im posebnim obredom zarobili i ukrali !ros Bon Ange
BduaC koji $e zatim posebnim crnomagijskim obredima usaditi u tijelo nekog mrtvaca6 a
koje $e ukrasti iz groba-0a taj $e nain dobiti vjernog slugu koji $e izvravati sve
nj(iove zle namjere ili vjernu slukinju koja $e se pokoravati svim nji(ovim "eljama-.o
je im opasnije6 jer je zombi osoba koja samo vegetira u svijetu "ivi(6 koja se mo"e
iskoristiti za najte"e radove ili najte"e zloine6 a koja se uopte ne mo"e ubiti8

3ombi $e poiniti ubistvo bez ikakve gri"nje savjesti - jer je i nema8 - i sluat $e samo
onog ko mu je gospodar njegovog !ros Bon Ange ili njegove due-1edina slaba taka
svakog zombija jeste sol-3ato se nerjetko i dogaa da no$ni usamljeni putnici na Kaitiju
uvijek pri ruci imaju vre$icu sa soli6 ijim $e sadr"ajem posipati svakog na koga
posumnjaju da je zombi-
Ali6 sol nije opasna samo po vanjtinu zombija6 ona je opasna i po unutranjost njegovog
tijela-0a Kaitiju vjeruju kako $e svaki onaj zombi koji pojede neku zasoljenu (ranu
odma( prestati biti zombijem i kako $e se ili vratiti u svijet mrtvi( iz kojeg je izaao ili
kako $e postati normalnim ovjekom-

-,vojevremeno je na Kaitiju "ivio bogati veleposjednik imenom 1osep(-Bio je vlasnik
dvanaest zombija prema kojima se ponaao kao prema marvi6 a koji su izvravali sve
njegove zapovijedi-1ednom je bio prisiljen naglo otputovati zbog neodlo"ni( poslova u
@ort au @rince6 a da nije stigao svojoj suprugi objasniti kako joj valja postupati sa
zombijima-A ona6 dobra dua kojoj su se ti jadni robovi smilili6 pripremila im je vrlo
obilan ruak sa jelima6 koja je u neznanju6 zasolila-3ombiji su pojeli ponueno6 a zatim
mirno ustali i jedan po jedan se zaputili prema seoskom groblju-,taklastim su
pogledima gledali pred sebe i nisu reagovali na pozive i preklinjanja nji(ovi porodica-A
tamo6 na groblju6 svaki je pronaao svoj grob6 legao u njega i poeo se zasipati
zemljom-I tek to su prve grude pale na nji(ova tijela6 pretvorili su se u pra(-Iz zombija
su se pretvorili u mrtvace-+eleposjednik 1osep( je pri povratku iz @ort au @rincea
gotovo umro od iznenaenja6 kad je otkrio ta mu je poinila "ena-0o6 pom$i nije vie
bilo-@oeo je tra"iti nekog (ungana ili mamboa kako bi mu ovi pomogli i napravili nove
zombije6 a kad takvi( nije naao6 vrlo brzo je i sma umro6 poto njegove velike planta"e
e$erne trstike vie nije imao ko obraivati----
(bjavio/la gradvista u DD:@D' print' U
9?-77-9;;F-
) d"inovima
ZLI DUHOVI STRADAJU I OD VATRE
+stjerivanje neastivog traje oko @0 minuta, a kako ka&e 4ra)ova$, 9bo&ije
rijei poga!aju d&ine kao strijele9 2ada ne &ele da napuste tijelo, &rtve
koriste se metode spaljivanja zli) du)ova
- *paljivanje d&ina unutar tijela posti&e se molitvama, 2ur9anski $itati
stvaraju vatru oko njega 3akon to se povrati iz transa, pa$ijent i sam
osjea tragove spaljivanja koji su se zbili unutar njegovog tijela 4sjea
ak i miris, koji izlazi mokrenjem ili izmetom "itno je rei da se d&in mo&e
i udaviti 2ao to u medi$ini postoje posebne terapije za razliite bolesti,
postoje i posebne metode za unitenje d&ina 'rije nego to se d&in ubije
mora se od njega zatra&iti da postane vjernik 3a taj nain bo&ija milost se
sputa na njega, a od njega se tra&i da iza!e iz tijela - pria 4ra)ova$
4n ka&e da d&ini ine paralelni, nevidljivi svijet, i da u nji)ovo postojanje
ne treba sumnjati
FEJZI: PRVO KOD LJEKARA, PA KOD HODE
1eis +slamske vjerske zajedni$e u Arnoj Gori efendija 1ifat Bejzi objasnio je 9Vijestima9 da, prema
islamskom vjerovanju, postoje nevidljiva bia d&ini iz, takozvanog, paralelnog svijeta, koja napadaju
ljudsko tijelo 4n je objasnio da se )od&e u d&amijama bave vjerskim obredima nji)ovog istjerivanja, ali
je, ipak, preporuio svima onima koji osjeaju slabosti, fizike ili psi)ike prirode, da pomo prvo zatra&e
od ljekara
- =&ini su nevidljiva bia, koja se javljaju u razliitim obli$ima djelovanja i moni su da ispunjavaju razne,
nekad, teke zadatke, koje ljudska bia ne mogu da dosegnu # +slamu je priznato nji)ovo postojanje, ali
se ispituje i odnos ti) bia sa ljudima - kazao je on, istiui da prema islamskom vjerovanju postoje dva
svijeta - nevidljivi i ovozemaljski, vidljivi
#prkos lijeenju pomou dova, Bejzi preporuuje svima, koji osjeaju slabosti, da prvo zatra&e strunu
medi$insku pomo
- +slam priznaje medi$inu kao nauku i (uslimani su kroz istoriju dali velik doprinos njenom razvoju
#koliko se poslije svi) medi$inski) pretraga primijeti da nema olakanja, onda treba tra&iti pomo )od&a,
koji su edukovani za is$elivanje, odnosno, istjerivanje d&ini - naglasio je Bejzi
'oglavar +slamske vjerske zajedni$e upozorio je da postoji mnogo zloupotreba, odnosno, ljudi koji se bez
osnova bave ovim poslom i zara!uju na tu!oj nevolji
- 3aglasiu, osobama koje obavljaju takve obrede, prevas)odno treba da bude $ilj pomaganje drugim
ljudima 3a&alost, u posljednje vrijeme ima mnogo zloupotreba ljudi, koji nemaju ni osnovno islamsko
obrazovanje, a naplauju tu!u nevolju - istakao je on
Bejzi je objasnio da su uti$ajima d&ina 9podlo&ne osobe koje se nalaze na grani$i bola i tuge ili sree9
2ao odbrambeni me)anizam i oru&je protiv d&ina, Bejzi je naveo du)ovnu i fiziku istou, koju
propovijeda islam, kao i izbjegavanje negativni) misli, u kojima je velika kon$entra$ija loi) d&ina
(.55&N+#&B
KUR"AN LIJEI SVE
- *vaki ovjek u sebi ima ejtana *vi oni koji imaju problema, bez obzira da li se radilo ejtanu, d&inu
nevjerniku ili si)iru, odnosno, magiji, uroku i da ne nabrajam sve ostale podvrste koje spadaju pod ove
nazive, uzvieni "og je spustio lijek u 2ur9an za sve ove vrste, tako da ta sveta knjiga omoguava
izljeenje #koliko su osobu opsjednuli d&ini ili si)r, onda je mogunost ponovnog oboljenja vea .li
ukoliko poslua nae savjete i udalji se od svi) oni) poroka i faktora koji bi mogli ponovo uti$ati na
njegovo oboljenje, bie trajno zatiena - tvrdi 4ra)ova$
4n je prije pet godina objavio knjigu 9+zlijei se rukom 2ur9ana i suneta9, a video-snim$i obreda lijeenja
idu iz ruke u ruku i van grani$a "alkana
(bjavio/la gradvista u DE:@J' print' U
9?-77-9;;F-
Kad (od"a lijei
)ve vie graana )rbije koji sumnjaju da su pod uticajem crne
magije ili pate od neke bolesti' obra"a se za pomo" hod%ama i
istjerivaima zlih duhova iz +osne i )and%aka= 8ritisnuti
zdravstvenim problemima i raznoraznim neda"ama' ljudi iz
gotovo svih krajeva )rbije posje"uju muslimanske svetenike i
Gbijele magoveG koji ih' uz odgovaraju"u novanu nadoknadu'
GlijeeG zapisima i molitvama' pie G8ressG.
$ +osni je od sredine devedesetih godina sujeverje u procvatu'
tako da gotovo da nema ve"eg sela u kome ne %ivi neki od
Gproslavljenih magovaG koji tvrdi da ima rjeenje za sve
ovozemaljske probleme. 3ednog od njih' izvjesnog Mirzu iz
#alesije u istonoj +osni' nedavno je zbog zdravstvenih
problema posjetila i Mirjana :FE;' slu%benica jedne beogradske
banke.
G) obzirom na to da sam roena u +osni' od malih nogu mi je
poznato da zapisi i te kako mogu da pomognu kod razliitih
zdravstvenih tegoba. /odinama patim od nesnosnih
glavobolja' probala sam razne lijekove i akupunkturu' ali bez
uspjeha. (nda sam odluila da odem kod tog ovjeka za koga su mi prijatelji rekli sve
najljepeG' objanjava Mirjana.
(na ka%e da je ispred ku"e Gdoktora MirzeG bila velika gu%va' samo tog dana Gudotvorca iz
#alesijeG posetilo je vie ljudi iz -aljeva' 2ovog )ada i #ragujevca' a svi su GzalijeeniG na
isti nain.
GMirza je sasluao moju priu i onda izgovarao neku molitvu na arapskom jeziku. 0z 5ioke je
izvadio pare papira na kome su bili ispisani brojevi i arapska slova. 9ekao mi je da ga uvijek
nosim sa sobom i bolovi "e za mjesec dana potpuno prestati. 1astila sam ga sa E@@ evra i
danas' dvije nedjelje kasnije' moram da priznam da mi je boljeG' pria sagovornica G8ressaG.
8ored Mirze iz #alesije koji' prema rijeima upu"enih' Gkuranske stihove ita naopakoG'
svojim GlijeenjemG proslavila se i izvjesna -asvija iz !enice. (va starica praktikuje neto
drugaije metode koje po pravilu podrazumevaju 7 %rtvovanje %ivotinja= Tako je za uspjeno
izljeenje jednog bubre%nog bolesnika preporuila njegovim roacima da pod hitno zakolju
ovna.
G+olesniku dajte da popije krv tog ovna' ali mu nipoto ne dajte meso. /lavu %ivotinje
zakopajte na groblju' okrenutu prema MekiG' glasio je recept nane -asvije.
0pak' najve"u slavu na polju GonostranogG u +osni je stekao kontroverzni ha5iz :onaj koji zna
#uran napamet; Esad 1anar iz )arajeva. 1anara koji pored kuranskih stihova za
GizljeenjeG pacijenata koristi i laser' posje"uju ljudi iz svih dijelova bive 3ugoslavije' pa je
za samo nekoliko godina postao prilino imu"an. ( njemu se ispredaju razliite 5antastine
prie' a jedna od najluih je svakako ona po kojoj 1anara u svakom trenutku prati mali duh
:Gd%inG na arapskom; Gkoji iglom bocka njegove neprijateljeG6=
!a GautoriteteG pri izradi zapisa i amajlija u )and%aku va%e 4asan iz Tutina i Emina iz 2ovog
8azara.
0ako islam najstro%e zabranjuje odlazak kod vraara i nadriljekara' kao i upotrebu bilo kakvih
hamajlija :osim kod male djece;' posao te vrste nesmetano cvijeta. 0slamski uenjaci priznaju
jedino mogu"nost Gljeenja #uranomG' takozvanu rukju' i svako ko ini drugaije' tvrde
islamski autoriteti' pa makar bio i hod%a' pravi GsihirG' odnosno bavi se crnom magijom.
8rema de5iniciji' sihir je Gsvako djelo putem koga se ovjek pribli%ava ejtanu' to jest avolu'
i kojim se tra%i njegova uslugaG.
9ukjom' to jest ljeenjem #uranom' ve" nekoliko godina bavi se Enes +eganovi" iz bosanske
varoice !avidovi"a koji je tokom svoje karijere naiao Gna vie zastrauju"ih primjera
djelovanja d%ina na ljudeG.
G*oveli su mi %enu koja tri dana nije ni spavala ni jela. $porno je ponavljala:G2e mo%e ti
meni nitaG= !atim je poela da skae po sobi i da vriti kao pijana i da skae po kauu.
$porno je vrijeala Gstoko' %ivotinjo' gori si od meneG' pljuvala po meni i pokuavala da me
ujede za ruku. *ao sam terapiju koju su radili EK dana' uz ponovljenu rukju od sedam dana i
,llah je dao da je ozdravilaG' pria +eganovi".
0pak' nemaju sve %rtve sre"u da budu izljeene. +ar tako ka%u ovi iscjelitelji.
(bjavio/la gradvista u DE:@@' print' U
9?-77-9;;F-
+jerovanja o bolesti i smrti
,ko neko dugo boluje' pa niti umire niti se podi%e' zovu sve komije da se
halale s njim' jer vjeruju da "e poslije toga br%e umrijeti.,ko dijete dugo
boluje' treba njegovi roditelji nad njim da se halale' pa se dijete ne"e vie
muiti: ozdravi"e ili "e umrijeti' ako mu nije sueno da du%e %ivi.
,ko u ku"i ima hasta' a i bez toga' paze na iarete koji su loi i koji
predskazuju smrt.)iguran predznak smrti nekoga iz ku"e je' ka%u' kad
propjeva koko.*a si se sprijeila smrt' mjeri se kokokom od mjesta na
kom je propjevala do praga' pa ako doe repom na prag' puste je' a ako
doe glavom 7 kolju je.
$ ku"i na kojoj se oglasi kukavica umrije"e neko najdalje za godinu dana.#ad govee rie i
danju i no"u' takoer je belajni iaret.
#od epljaka se jo do danas odr%alo vjerovanje da u asu smrti insana naputa dua koja je u
njemu roena.(na izlazi na usta i vije se po ku"i i oko nje kao pramen maglice' sve dok je
mejit u ku"i.#ad njega spuste u mezar' ona ue u tijelo i insan jo malo po%ivi u mezaru'
toliko da mo%e da odgovara hod%i dok ovaj nad njim ui talkin.(d platna u koje se mejit uvije
sre%e se i pojas koji se samo prebaci preko mejita.*ok je mrtvac u ku"i' nikako ne valja mesti
ku"u' da se ku"a ne zamete i ne iskopa.,ko se ba nakupi mnogo sme"a' treba ga pokupiti i
izmesti nekim haljetkom.
*a ne bi sanjali mejita' svi koji su bili u blizini kada je kupan treba da se umiju onom
vodom.Ta voda se onda izlije na vatru' pa se gleda na koju "e stranu i"i dim sa te zalivene
vatre.0z ku"e na koju ide dim' bi"e prvi slijede"i smrtni sluaj.
2ekad se znalo dogoditi da se mrtvoroeno dijete zakopa pod neku vo"ku' a ranije se mrtvo
ojanjeno jagnje stavljalo na grane neke vo"ke.
!a roditeljima i uop"e starijim osobama dobro je plakati' a pla za djecom je grijeh.-jeruje se
da ono dijete za kojim je neko plakao na onom svijetu ide svo pocijepano' umazano' da drhti i
plae i da mu se' kako idu"i posr"e' prosipa iz loni"a' koji svako dijete nosi' abuzemzem.,
to ne valja jer tom vodom treba djeca da doekaju svoje roditelje na vratima d%eneta i da ih
ponude njome.
9anije se vjerovalo da u ku"i u kojoj je neko umro ne treba lije"i pili"e za godinu dana od
smrtnog sluaja
(bjavio/la gradvista u EK:DK' print' U
9=-77-9;;F-
@ravoslavna magija - rituali zatite od zla
!a skidanje tekih ini
$zeti vode sa tri izvora ili bunara i pomijeati' oitati tri puta (e na pred ikonom i uvijek zakrstiti vodu
krstom' vodu nasuti u 5lau' kada se okupate uzeti au te vode i pomijeati sa toplom vodom' prekrstiti se i re"i:
G/ol sam se rodio' gol se ovom vodom spasio' od svakog zla oistio' od loeg drutva odvojio i od avolskih
zamki zaklonio.Mila vodo sa tri izvora skini sa mene ini muslimanske' ciganske' albanske' vlake' mrtvake i
sve ini koju su nabrojane' naga%ene i poslateG.
8oliti se tom vodom' ovo uradi devet puta' najbolje utorkom i petkom a djecu neka majka okupa i namjeni za
njih.
#ad se okupate zapalite ove svije"e u ku"i ili crkvi:
7)vije"u zapaliti svetom 3ovanu krstitelju da vodom kojeg je krstio spasitelja' spasi i nas i oisti od svega
vidljivog i nevidljivog.
7svije"u zapaliti svetom -asiliju ostrokom da zamoli gospoda da iscjeli svaku bolest duevnu i tjelesnu i sve to
je nabaeno.
7svijetu zapaliti svetom Voru da oisti nas od svake bolesti' i da voda odnese svaki teret i sve to nije od +oga
reeno.

!atita porodice

$ C ili E@ sati no"u staviti malo vode da provri' uzeti no%' i kada voda provri zakrstiti vodu no%em tri puta i re"i:
G2e kuham vodu nego kuham vjetice' vraare' zle due' demone' no"ne more i sve one neprijatelje koji dolaze
na moj prag i u moju ku"u i nose zlo meni i mojoj porodiciG.
-relu vodu iznijeti i prosuti ispred praga ku"e ili na ulaznu kapiju i re"i: G)kuhala sam sve dumane' ini i sve
ono to nije od +oga sueno' ovu vodu sam bacila i moju ku"u od svakog zla oistilaG
(bjavio/la gradvista u DE:@?' print' U
9=-77-9;;F-
Kod"e iscjelitelji
$ centru Tutina' u velelepnoj ku"i' %ivi Meho /egi" koji' kada ga upitate za zanimanje ka%e:
G3a lijeim bolesne i poma%em onima kojima je potrebna pomo"G.
(vaj hod%a' roen prije ?F godine u selu 9e%evi"i na 8eterskoj visoravni' govori oputeno'
siguran je u sebe' vozi GmercedesG' ima smisla za humor i dru%i se sa ljudima najrazliitijih
zanimanja. 8red njegovim vratima mogu se vidjeti desetine mukaraca i %ena najrazliitije
dobi i iz svih krajeva zemlje. !amiljeni' nesretni' ovi ljudi ekaju Meha da mu povjere svoje
muke i da od njega tra%e pomo". Meho ka%e da mu najvie smeta to to mu mnogi ljudi
pridaju natprirodna svojstva.
G2e' ja ne mogu da znam ta ljudi misle i ne mogu da znam ta se deava iza brda. !ato mi
ljudi pridaju takva znanja ne znam. #ru%i 5ama o meni' ali ja samo lijeim ljude sa mnogim
%ivotnim problemima' lijeim od uticaja crne magije' borim se protiv magija koje potiu jo iz
starog Egipta ili /rke. 3a se bavim ovim na naunoj bazi i drago bi mi bilo da vratim ugled
hod%ama koji se bave lijeenjem jer je taj ugled dosta poljuljan. *akle' ja od avola titim
hipo5izu' centralni nervni sistem i hipotalamus' mogu da istjeram avola iz ovjeka' vra"am
pamet onima kojima je pamet poljuljana ali ja ne posjedujem nadnaravna svojstvaG 7 pria
Meho /egi".
0ma /egi" i teoriju da se Gsvijet koji ne vidimo sastoji od bi"a koja se zovu 7 d%iniG.
G*%ini mogu da budu dobri ali i loi' a ti loi su ejtani ili avoli. (ni opsjedaju ovjeka kad
je pod stresom ili u a5ektu. #ad je opsjednut sobom' ovjek je pod sihirom. )ihir je arapska
rije za magiju i mo%e se prevesti kao opsjednutost. , osobe HbacajuH sihir kad %ele da nekome
nanesu zlo' one su sklopile pakt sa poglavicom avola koji je naredio svojim avolima da
nareenog opsjednu. , ja uspijevam da iz ovjeka istjeram tog avolaG 7 pria /egi".
(n je' tvrdi' otkrio da Gavoli uglavnom %ive na neistim mjestimaG i da Gnaje"e djeluju u
sumrakG.
GVavoli su najopasniji na granici sjenki. $ hladu drveta ili na suncu ovjek je bezbjedan ali
ako sjedne na granicu izmeu sjenke i osunanog dijela tla avoli ga napadnu. Mejtani' inae'
%ive i po E@.@@@ godina' kad napune DK@ godina prestaju da budu bebe' ima ih mukih i
%enskih' posjeduju sve to i ovjek samo su im zjenice oiju elipsaste i uspravneG 7 opisuje
/egi".
/egi" ka%e da je ovladao hipnozom' da je mnoge ljude zahvaljuju"i njoj Goteo od avolaG. (n
je otkrio pouzdan dokaz o Gboravku avola u ovjekuG i tvrdi da su Gsuze normalnog oveka
slane dok avolom opsednut ovek lije gorke suzeG.
/egi" ka%e da nema tari5u za svoje usluge' da se zadovoljava onim to mu GpacijentiG ostave'
oni se uglavnom Gne brukajuG' a siromanima usluge pru%a besplatno.
(vaj preduzimljivi hod%a ka%e da Gordinira samo danjuG ali Ghitne sluajeve prima i no"uG
kad je tari5a drugaijaG.
(bjavio/la gradvista u @N:EF' print' U
9:-77-9;;F-
udne mo$i 'rabarni
Bigani su najsujeverniji narod na svijetu i mo%e se re"i i najmisteriozniji
poto im je teko u"i u trag.)vi pokuaji etnologa da shvate i obuhvate
njihovu tradiciju i vjerovanja ostali su vie manje bez uspjeha.2o' ono to
su ipak uspjeli prikupiti dovoljno doarava njihov magijski svijet u kojem
najznaajnije mjesto ima *rabarni ili vraara.)voj status stie uplivom vie
sile.2aime' po njihovom vjerovanju' s odabranom %enom ili djevojkom
spava odreeni duh i time joj prenosi svoje nadnaravne vjetine.#ada se
probudi' %ena polako shvata ta joj se dogodilo opa%aju"i kod sebe neke promjene.$ poetku ih krije dok ne
bude sasvim sigurna kako je postala *rabarni a tada to i javno obznani ostalim lanovima svoje erge.*eava se
da u istoj ergi postoji po dvije ili ak tri takve vraare pa je ljubomora i konkurentnost neizbje%na.,li kako bilo
da bilo *rabarni od tad ima svoju magijsku ulogu da poma%e svojim saplemenicima besplatno a ostalima uz
naknadu.
(sim vjetine da prorie sudbinu *rabarni umije sastavljati ini i rainjavati ih pa se ne"e ni u jednom trenu
dvoumiti da ih nekom napravi ili skine.#ad po%eli da napakosti neijem neprijatelju potra%it "e odreenu travu
koja raste na raskr"u i baciti je na dumanov prag.2agazi li je desit "e mu se upravo ono to je ona po%eljela.(d
davnina se zna da su ciganske magije najopasnije te ih najbolje pored' hod%a i dervia' znaju skinuti upravo one
same.8osebnu mo" *rabarni pridaje morskom orahu takozvanom GungurjuG koji po romskom predaji nastaje od
rogova njihovog bo%anstva #arankoija.Mungurju vraare stavljaju u vodu da preno"i pa tom vodom umiju one
na koje su bacile svoje opasne ini.!a nju se vjeruje da mo%e upravljati prirodnim silama pa "e svaki put kad
zavlada nevrijeme baciti svoju metlu napolje i izre"i samo njoj znane rijee u namjeri da tu nepogodu otjera to
dalje od erge., kad se desi da ujutro poe u selo a magla se spusti *rabarni "e je otjerati rijeima. G+je%i
maglo' eto pogan Biganke=G

$ selo su nekad obiavale i"i samo one Biganke koje dobro baju i gataju da bi seljankama skidale uroke i bajale
za ljubav i sre"u.8o romskom vjerovanju' kad %ena zlog pogleda gleda nekog lijepog ovjeka' mo%e mu
Gnakoditi od oijuG' a to su objanjavale i drugim izrazima poput Gpojede ga oimaG' Gudari ga na oiG.$koliko
dijete pobolijeva i no"u plae ciganske %ene naliju vode u neki sud' odsjeku od sebe kakav biljeg' bace %eravicu
u vodu' pa ako ona padne na dno' dijete je bolesno od uroka.(nda uzmu jedan takav ugljeni"' pa mu njime na
elu naprave krst.*adnu mu malo te vode da pije' umiju mu obraze ili ga okupaju.(statak vode nose prosuti na
psa govore"i: G#ao to od pas odnosi ovu vodu' tako nek odnese i ovu bolest sa mog djetetaG.

Biganska magija ljubavi
8ronaete li klju naroito onaj starinski ili bilo koju stvar crvene boje' to je znak ljubavne sre"e i erotskih
igara' uzmite je i pomislite na voljenu osobu te recite ovo: G#lju tvog srca nalazi se u mojim rukama' klju srca
kojeg toliko tra%im' ispuni ljubavlju moje srce i nikada me ne ostavljaj jer vrata tvoje due upravo su otkljuanaG
a ukoliko ste nali neto crveno: GBrvena je moja krv' crveno je srce moje' ljubavna sre"o' sudbino srca mog ne
odvajaj se od meneG.2aenu stvar nosite uza se ili dr%ite na tajnom mjestu sve dok se ne ispuni vaa %elja.
(bjavio/la gradvista u DE:FJ' print' U
99-77-9;;F-
%ipa - sveto bosansko drvo
ipu su posebno cijenili anti/ki Jrci, ali nema historijskih potvrda da su stari Jermani ili 0laveni
potovali lipu, pa je njezin veliki ugled kod bosanskih muslimana vjerovatno trag nekog jo starijeg
duhovnog supstrata, tim prije to kult lipe nije poznat ni kod jednog islamskog naroda.
judi se pod lipom sastaju, odravaju narodna su7enja ali i uprili/uju svetkovine. Jete u Gaustu pjeva+
,0vijet oko lipe vrvi svud, i svako plee kao lud,, a za protestante 8artin uter veli da pod lipom
pjevaju, piju, pleu i vesele se, jer je za njih lipa stablo slobode i prijateljstva. 0li/an narodni dernek
povodom ;li7una ili 6lindana odravao se kod stare lipe u :e/i.ima kod 8rkonji. Jrada. ?tnogra3
8ilan Karanovi. biljei+ ,0abrao se narod sve triju vera iz ve.e daljine. Pogra7ene su vaarske kolibe,
atre i ladnjaci. :atre se pue, pe/e se kava i okre.u janjci na ranju. =a tolikom skupu bude oko !&
hoda iz okolnih muslimanskih sela. Kad do7e podne, oko turbeta u hladu ogromne lipe, klanjaju
podne. Posle klanjanja razi7u se po vaaru... Zadivio me ovaj prizor kao najre/itiji primer verske
tolerancije+ Kad su se muslimani razili, posle klanjanja ispod lipe, jedna pravoslavna porodica iz
okolnih sela postavila je so3ru uz samo turbe. <oma.in je, oslanjaju.i se le7ima uz zid turbeta,
nazdravljao rakiju onako kao kad bi bio kod svoje crkve... 6 niko tome nije ta zameravao to je kod
inoverne bogomolje...,
<amija u Kari.ima u op.ini :are poznato je dovite iz jurjevskog ciklusa dova, a naslanja se na stari
kult lipe. 0tara lipa nalazila se na brijegu iznad damije i danas se mogu razaznati tek neznatni ostaci
od panja. Kult drveta je sa/uvan tako to je damija napravljena isklju/ivo od drveta ve. daleke !$!#.
godine. ' posljednjem ratu damija je spaljena do temelja, ali je na njenom mjestu napravljena nova,
tako7e od drveta.
8uslimani lipe sade kod damija i grobalja, a misle da ju je dobro imati i kod ku.e. :jeruje se da je
umornu /ovjeku najbolje zaspati po lipom. 8alo je onih koji su danas umorni. ; san, ne samo pod
lipom, nego i onaj svakidanji, nikako nije vie dio svetog obreda, ve. samo pauza, nuni i iznu7eni
predah, za novu trku koju ve.ina potpuno pogreno poistovje.uje sa ivotom.
Jedan lijep i znakovit primjer lipe kao svetog stabla ostao je zabiljeen od nekog sve.enika koji je
!#H%. godine u 5im poslao izvjetaj o, kako veli, ,poganskom oboavanju drveta,. 0ve.enik pie+ ,'
pokrajini poekoj, u vojvodini Kerni, nalazi se drvo lipa, u pustome kraju, kuda svaku prvu nedelju
devete lune dolazi veliko mnotvo 9uraka i kr.ana s darovima i svije.ama, a susjedni upnik za
milostinju, koju tamo pobire, /ita misu. judi u tom kraju oboavaju ovo drvo, ljube ga kao da je tijelo
nekog sveca, govore.i da /ini /uda i da lije/i one koji se tom drvu zavjetuju.,
Kijeli ovaj kratki pasus o lipi kao svetom drvetu, gotovo pa svaka rije/ u njemu, je - da upotrijebimo i
jednu pametnu rije/ - paradigmati/na, i to dvojako. =a jednoj strani, pokazuje odnos sve.enika sa
strane 1uvoznih2 i doma.ih 1narodnih2 spram lokalne religijske prakse. =a drugoj strani je ono to je za
nas, kao autore 3ilmova, posebno vano, a to je odnos razli/itih religijskih praksi prema istim
3enomenima+ vrhu planine, pe.ini, vrelu, drvetu kao 3enomenima svetih toposa unutar dostupnih
sadraja bosanskih religija.
Ponosna lipa u pokrajini poekoj, u vojvodini cerskoj, bila je 4oiji znak jednako za lokalne katolike
kao i za muslimane. >na nije bila ni malo vie jednih nego drugih. Zapravo ona nije bila nimalo ni
jednih ni drugih jer je to drvo, ba kao i jedni i drugi, samo 4oiji znak i nita vie. Jednako kako je lipa
iz Kerne za katolike i muslimane, tako je i lipa iz :e/i.a bila sveto drvo za ,sve tri vere, kako veli
Karanovi., Pejgamberovo ili 6susovo vrelo sa Zec planine za katolike i muslimane iz okolice Gojnice, a
brijest u 4uturovi. polju su jednako potovali i katolici i muslimani iz podru/ja srednjeg toka =eretve.
(bjavio/la gradvista u DE:K?' print' U
99-77-9;;F-
1urjevdan
Maj' a u maju je L.maj' u naem narodu poznat kao 3urjevdan.
9azasuti irom svjeta' prihvataju"i obiaje i praznike
podneblja u kome %ivimo' gotovo da smo zaboravili 3urjevdan
i nain na koji se obilje%avao u naem zaviaju.
$ +osni su svi narodi od pamtivjeka pridavali odreeni znaaj
ovom danu' nazivaju"i ga raznim imenima 3urjevdan'
Vurevdan...i svako ga je obilje%avao na svoj nain.
!a romski narod to je glavni praznik.
)vi mi koji smo odrasli na selu znamo da se mnogo toga ve%e
za 3urjevdan. (dreeni zemljoradniki poslovi morali su se obaviti prije 3urjeva' a drugi samo
poslije' odnosno ^dojurjeva_ i ^pojurjevu_ :npr. buranija se nikada ne sije prije 3urjeva;.
0ma u ovoj zemlji i neto drukiji obiaj: da se djevojke bude rano' prije izlaska )unca' odlaze
pod mlin i zahva"aju vode sa njegovih omaha' piju je i pr"u se njome... , djeca ustaju ranije'
kad je najslae spavati' kako ih ne bi Gpretrla 3urina kolaG. 3ure ili Vore' ili 8ejgamberi"' ili
hazreti 4idr' taj jedinstveni sveti lik nae zajednike povijesti' taj tajanstveni vjenik' obilazi
sela i naselja' via se tamo gdje ga niko ne oekuje i najavljuje kie hodavice' koje donose
blagoslove i dobru ljetinu' ili povodnje i prolome oblaka koji' iako se ine zlima i opasnima'
ipak' u drevnoj mudrosti' u sebi nose neko dobro.
-odeniki toak se vrti' voda se rasipa i prti' a omladina prilazi i ^kupi omahu_. To su sitne
kapi koje se odvajaju od vodenikog toka. Treba vremena da se nahvata dovoljno omahe u
kante' breme' bokale. , treba imati dovoljno ^da se omahne_.
-e" je procvjetao %uti ljuti" koga ima u izobilju oko mlina i jaza. (mladina ga bere i nosi
zajedno sa vodom' s kojim ciljem' to ne znam. Momci zagledaju djevojke' djevojke zagledaju
momke' nae se i poneko od starijih' tek toliko da mladi znaju da su na oima' da nedaj bo%e
ne pretjeraju. 8rosipa se nakupljena omaha' pr"e se omladina' pjevaju se pjesme.
)a dolaskom no"i sve se utia.
(maha se ostavlja na sklonito mjesto' naje"e u cvijetnjak sa miloduhom da preno"i.
Miloduh je posebno znaajan za omahu jer kada osvane 3urjev dan' treba se bar umiti
omahom u kojoj je Miloduh' i Ajuti"' a znalo se na"i tu i crveno obojeno jaje. )vako od njih
ima neko svoje znaenje' (maha < da se bude vrijedan' hitar' da se mo%e uvijek .omahnuti&'
Miloduh < da se bude mile i dobre due' Brveno jaje < da se bude zdrav i rumen kao jaje....
9ano majsko jutro odie mirisom probuene prirode oki"ene rosom u kojoj se prelijevaju
zrake izlaze"eg sunca. (dasvud se uje cvrkut ptica.
3utrom se ustaje rano. #o porani rano' rani"e i bi"e zdrav itavu godinu. $miva se ili ak
kupa omahom' pa i majskom rosom' ide se do drijena pa se hvata za njegovo stablo < da se
bude zdrav kao drijen' proljulja se na ljuljaci' provalja se po mei < da ne bole lea' eljaju
se kose i kvase omahom < da budu guste i da dobro raste' djevojke navee otkidaju po struak
%are i stavljaju negdje u procjep na ogradi' a ujutro %ure da vide gdje se %ara okrenula < na tu
stranu im valja putovati...
-rba u kultu 3urjeva
:rba je vezana uz slavljenje Jurjevdana. :rbove grane se beru uve/er, uo/i Jurjeva, pa se njima okite
ku.e i ostali gospodarski objekti 1tale, du.ani2. :rbovim granama se udara po tijelu, jer je to dobro za
zdravlje, a na sam Jurjevdan ide se na rijeku, posebno na mjesta gdje voda pr.e, umiva se i prska
slue.i se vrbovim granama. ' 8ostaru je ovaj praznik bio poznat kao ?rdelez, a ostalo je zabiljeeno
da su doseljeni osmanski 9urci u 8akedoniji ovaj praznik nazivali (idrelez. 6z ovih naziva je jasna
veza Jurjevdana, odnosno sv. Jurja, sa (idrom, poznatim zelenim ovjekom iz islamske mistike.
(bjavio/la gradvista u DE:F@' print' U
99-77-9;;F-
Ko slua vraare6 gori je od nji( 8
Momak iz #ragujevca htio je biti bolji ljubavnik. 8osluao je upute
vraare: uhvatio je je%a s one strane puta' polio ga vru"om vodom' od
je%evog urina skuhao kavu' a onda...
Tridesetogodinjak iz okolice #ragujevca javio se na tamonju
$roloku kliniku s izbuenim penisom i obilnim krvarenjem.
(vo je samo jedan od primjera' navodi srpski tabloid #urir' kako #ragujevani pokuavaju
ojaati svoju mukost i Gosvje%itiG seksualni %ivot.
8ro5esor dr. )re"ko Vorevi"' urolog u #linikom centru u #ragujevcu' ka%e da se sve e"e
u svom radu susre"e s mukarcima koji se i%ivljavaju nad svojom muko"u.
G3o jedan od mojih pacijenta posluao je savjet vraare za pove"anje potencije i stavio testise
izmeu dva mlinska kamena. 2a odjel je stigao s nevjerojatnim oteklinama meu preponama.
2a kliniku dolaze mukarci s raznim stranim predmetima u mjehuru. 0 otrim i tupim. #ako bi
pojaali ili izazvali erekciju' u mokra"ni kanal stavljaju avle' ukosnice' pa ak i zrna grahaG'
pria pro5esor Vorevi".
3edan od najnevjerojatnijih sluajeva iz bogatog iskustva doktora Vorevi"a je onaj mladog
#ragujevanina koji je penis stavio na panj 7 i odsjekao ga sjekirom.
G#ada je doao u kragujevaki #liniki centar' bio je u kritinom stanju' s odjeenim penisom
zamotanim u runik. 2isam vjerovao da "e uspjeti' ali sve se dobro zavrilo. 2a sre"u' 9. ). je
imao dosta materijala' pa se imalo to i priitiG' prisje"a se doktor.
2a posljednjoj kontroli pohvalio se doktoru Vorevi"u da sve radi bez greke' i to skoro
svakog dana' ali da ipak malo osje"a bolove kad se mijenja vrijeme.
( sudbini nesretnog je%a s poetka prie #urir nije saznao nita.
(bjavio/la gradvista u DE:?@' print' U
97-77-9;;F-
Kod"e-iscjelitelji
Turbe Tahra Ka!"a#$a

3a seoskom mezarju u 4strosu nalazi se turbe uvenog )od&e 5a)ira 2anaevia ,5a)ir 2anda6i-,
kojem pripisuju udotvorna svojstva, i kojeg zbog toga po)ode nevoljni$i sve tri vjere + za &ivota,
2anai je inio djela za koja ka&u 9da nijesu s ovog svijeta9 4bdaren 9udnim sposobnostima9, bio
je uven i potovan, jer su mnogima isjeliteljska rije i ruka tog ovjeka bili jedina utje)a i lijek

2anaevi je ro!en CD0E godine, u (alom 4strosu # 5irani je zavrio osnovnu kolu i mekteb, a
potom u Velikoj (edresi u *kadru izuio islamske nauke i orijentalne jezike # 2rajinu se vratio
poslije rata i bio imam u Aurjanu, .rbneu i 2otanji$i, sve do penzionisanja 1adio je na
opismenjavanju i kultivisanju &itelja ovog kraja *redinom ezdeseti), 2anaevi je na 2osovu
postao dervi, a kasnije je postao ej) ,starjeina- tog reda

+ako je esto obavljao poslove ljekara po krajinskim selima, 2anaevi je postao znamenit po
lijeenju bez upotrebe medi$inski) sredstava 2ada bi mu doao neki od nevoljnika, tra&io bi da
7pa$ijent8 ka&e svoje i ime majke 'ogledao bi u svoje knjige, i odma) rekao zbog ega je on doao
kod njega Fijeio je na razne naine: zapisima ,amajlijama-, molitvom, stavljajui svoj dlan na
bolno mjesto Glavobolje, nervna rastrojstva, duevne poremeaje, 7od ma!ije8, uroka, paralize,
zmijskog ujeda 0 podu&i je niz bolesti koje je, sa nesumnjivim uspje)om, is$jelivao

.ko bolesnik 7nije bio za njega8, slao ga je u bolni$u ili kod pravoslavnog ili katolikog popa, a ima i
oni) koje je slao pod 4strog %a svoje 7usluge8 nije nikada tra&io nova$ i uvijek je tvrdio da je on
samo posrednik, a da je u "o&jim rukama sudbina bolesnika i njegovo izlijeenje

'ostoje &ivi svjedo$i 7podu)vata8 ovoga ovjeka, a koji pripadaju parapsi)olokim fenomenima
2anaevi je, ka&u, bio na la!i koja se iz *kadra vraala prema 2rajini, a sa njim se posva!ao
ovjek, koji je upravljao la!om =a bi prekinuo raspravu 5a)ir je rekao: 9.ko si ti u pravu, mi emo
se iskr$ati u (uriima, a ako sam ja, "o&jom voljom, mi emo uskoro biti u Akla8 +, iznenada, kao
u srednjevjekovnim udesima, niotkuda, dunuo je jak vjetar i vratio brod prema puini, tako da je
spomenuti kormilar morao promijeniti prava$ i iskr$ati se u Akla

3ekoliko desetina putnika bilo je prisutno, kada je u Vladimiru, poto ga je voza uvrijedio, na
nepoznat nain zaustavio autobus *vi napori vozaa da pokrene vozilo bili su uzaludni 'oslije
nekog vremena, 2anaevi je na voleban nain pokrenuo autobus, ne &elei da putni$i plaaju
oferovu krivi$u >ednog poli$aj$a iz 2rajine, koji je pokuao da mu zabrani rad, natjerao je da mu
zaku$a na vrata tra&ei pomo, jer nekoliko noi nije mogao oka sklopiti

=eavalo se da sjedi u zatvorenoj sobi i 7vidi8 ljude koji dolaze kod njega, znajui i zbog ega, iako
su bili daleko i po nekoliko kilometara 'rimao je ljude danju i nou, bez obzira na vjeroispovijest
3>egova is$jeliteljska mo, savjeti ili sugestije bili su svakome na usluzi 2ada bi ga pitali koju
vjeru $ijeni najvie, ej) je odgovarao: 8*vaka je vjera svijetlo u mraku neznanja, a svako svijetlo
jednako poma&e u mraku, koje god da je boje8

5a)ir 2anaevi je sa)ranjen CDEG na groblju ispred d&amije u 4strosu, gdje mu je podignuto
turbe ,mauzolej- 4vo mjesto danas po)ode brojni znati&eljni$i, ali i oni koji tra&e lijeka 5o je bila
preporuka 2anaevia - da onaj koji tra&i pomo, ostavi neku, makar i najsitniju stvar, i pomoli se
iskreno - proi e ono zbog ega je doao
5a)irov sin je nastavio porodinu tradi$iju da poma&e ljudima, bez razlike ko su i odakle dolaze


4po tekstu pro5. 3ulja $usta5ia, nastalom i na osnovu *anaijeve biogra5ije autora mr Ismaila
1ode6
(bjavio/la gradvista u DE:@C' print' U
97-77-9;;F-
,uvremene gatare
(bjavio/la gradvista u D@:?J' print' U
97-77-9;;F-
Qoodoo - najstranija magija na svijetu
-udu je najpoznatija magija7religija na svijetu' toliko je
5ascinantna i misteriozna da je uzbudila i natjerala mnoge
holivudske duhove da snime desetine 5ilmova i serija o
njoj.2jome se i danas bave svjetski naunici pokuavaju"i
otkriti :bezuspjeno; tajnu stvaranja %ivih mrtvaca 7 zombija=

SV
AK
O
%
U
NJ
E&
O
V
O
PI'
E:
D(
)*
A!
a
*r
a-
ari
n
re
n5
en
Ka
d
im
a
mu
ku,
tur
a
sva
ta
- -
tak
o
mi
je
prij
e
ne
koli
ko
go
din
a
jed
na
e
na
obj
as
nila
za
to
bol
es

-oodoo' znan jo i pod nazivima vodun' vodou' vodoun' vaudou i vaudou]' mada sami
tovatelji obino ne koriste niti jedan od tih naziva ve" za svoju religiju tvrde da je potovanje
Aoa ili bogova te da je kombinacija razliitih religija' tanije katolicizma i tradicionalnih
religija zapadne ,5rike.8otekao je od zapadnoa5ikih robova sa podruja dananje dr%ave
2igerije' +enina i Toga' koji su u EJ. i EC. stolje"u dopremljeni na ameriki teritorij.2o'
korijeni samih vjerovanja se%u L@@@ godina daleko u a5riku povijest i religiju.$ kontaktu sa
kr"anskom vjerom dolo je do sjedinjavanja dviju tradicija.(it primjer utjecaja kr"anstva
ali i islama na voodoo vjerovanja mo%emo prona"i i u samom imenu zmije mudrosti 7
*anbalah Pedo `e747Pe' u kojem se oito krije naziv za ,laha i iskrivljen oblik bo%ijeg
imena 3ahve.
-oodoo se ve"inom prakicira na podruju 4aitija' na #ubi' Trinidadu' u +razilu i u nekim
ju%nim dijelovima )jedinjenih *r%ava' osobito na podruju Aouisiane.-oodoo tovatelji
obo%avaju jedno bo%anstvo' +on *iue' pretke' odnosno sve mrtve pripadnike zajednice'
blizance i duhove zvane loa.
Aoa predstavlja tradicionalno plemensko a5riko bo%anstvo koje ima velike slinosti sa
katolikim svecima.Takoer' slinosti sa katolianstvom su u tome to vuduisti u svojim
ritualima koriste svije"e' zvona' raspela' molitve se izgovaraju za vrijeme obreda' usvojeno je
kri%anje te krtenje.) druge strane' rituali podr%avaju elemente a5rike religije kroz ples i
udaranje bubnjeva' te obo%avanje predaka.

(bred' kao i u svakoj drugoj religiji' slijedi neke unaprijed utvrene puteve.8rije njegova
poetka odvija se sveanost gozbe i slavlja koju slijedi glavni obred.2a podu se sa branom
isctava veve' simbol koji oznaava odreenog lou' kojem se vjernici za vrijeme obreda %ele
obratiti' a razliit je za svakog duha.)lijedi ritualno udaranje u bubnjeve ija je svrha
proi"avnanje prisutnih vjernika.-ode"i sve"enici i sve"enice zapoinju svoj ples tokom
kojeg padaju u trans i bivaju opsjednuti duhom loe.Tokom obreda obino se %rtvuje koza'
ovce' psi' pili"i' ubijeni rezanjem grla' pri emu se prolivena krv skuplja u posudu.Tu krv
ispiju opsjednuti plesai' ta%e"i njome %e loa.Tijela zaklanih %ivotinja spravljaju se' kuhaju i
dijele meu okupljenim vjernicima.
-$*$ $ 89,#)0:

1arolije sa jajetom su vrlo este jer vudu svetenici vjeruju da ih tite od zlih duhova i loe
sre"e.3aja imaju jaku magijsku mo"' a u pravim rukama mogu se pretvoriti i u dobru jednako
kao i u lou aroliju' ovisno o namjeri hungana.*a biste se rjeili zla u svom %ivotu potrebno
vam je' prema kazivanju vudu sve"enika' slijede"e 7 nabavite svje%e jaje koje koje je snijeto
prije podneva toga dana.2ajbolje je da aroliju ponete za vrijeme mladog mjeseca.3aje
stavite u smeu papirnatu ve"icu' koju potom zave%ite cnom uzicom od tkanine.-re"icu
stavite pod svoj krevet.
)vake no"i' prije nego poete u krevet' otvorite vre"icu' izvadite jaje i njime istrljajte njime
svoje tijelo.2akon toga vratite ga u vre"icu' duboko udahnite i triput puhnite u vre"icu.!a
vrijeme puhanja zamiljajte da zla sre"a naputa vae tijelo sa svakim izdisajem.2akon toga
vre"icu odmah zave%ite i vratite je pod krevet.Tako inite devet dana.#ad taj rok istekne'
vre"icu iznesite i pohranite negdje izvan ku"e.$ sluaju da vam se uini da se nakon sedam
dana u vre"ici neto mie samo od sebe' vre"icu odmah iznesite i pohranite van ku"e.2i u
kom sluaju ne gledajte ta je u njoj' samo provjerite da je vre"ica sigurno zatvorena.8a%ljivo
slijedite ove upute jer nepravilnim koritenjem ove arolije mo%ete si unititi sre"u do kraja
%ivota.
(bjavio/la gradvista u EN:KF' print' U
7<-77-9;;F-
3mijin urokljivi pogled
2mija je %osebno #lokobna ivotinjama u %redajama mnogih
naroda.$sim urokljivog %ogleda %ridaje joj se mo da ]#a%uhne^
ovjeka ili ivotinju od ega moe na mjestu umrijeti.1tvarajui je
Bog je, kako navodi narodna %redaja, uinio ljudskom oku njen oblik
minijaturnim kako bi ga #a(titio da ne umre od straha.-jen %ravi
oblik i veliinu moe vidjeti samo konj te je #ato on nikad nee ili ne moe %rijei
na %utu.Po %rii, #mija ima i noge ali ih vje(to krije.Poka#at e ih samo onom ko je
baci u vatru, no, to je o%asno %o(to ka#uje dalje narod + ko ih vidi umrijet e.
U %roljee se od davnina %a#ilo na %rvo vienje #mije te godine jer je taj susret
vi(e nego obian + %redska#ivao je bliu sudbinu.5ko se susretne iva #mija to je
#nailo da e ta godina onom ko ju je vidio biti %una snage i #dravlja dok susretne
li se mrtva, taj #nak mu je najavljivao godinu %unu te(koa i #dravstvenih
%roblema.
Po Bosni %ostoji vjerovanje da kada neko ubije #miju 1unce na tren stane i govori
]$ne ;ruke< ti cvale^ a ukoliko je ovjek vidi a ne ubije 1unce govori ]$ne ;ruke<
ti sahle^.,ako %ominje stara slavenska mitologija nekad su na nebu sjala tri
1unca dok ih adaha ;divovska #mija< nije na%ala i dva %rogutala dok je tree
vje(ta lastavica s%asila i#nosei visoko u nebo.:# #ahvalnosti %rema njoj narod je
lastavicu %roglasio svetom %ticom koja se ne smije ni%o(to %rotjerivati ili, ne daj
Boe, ubijati.
U Ba#inskoj krajini o #miji ima %uno vjerovanja, od onog o ]kunoj #miji^ #a(titnici
doma do tvrdnje da #mija ne umire sve dok ne #ae 1unce.-aime, ukoliko bi je
neko u toku dana ubio, %a makar joj odsjekao i glavu, ona nee biti %ot%uno
mrtva sve do ak(ama.8eu kraji(nicima se na #miju gleda blagonaklono i smatra
se grijehom ubiti je.Po kraji(koj %redaji #mija je s%asila -ojinu arku od %otonua a
time i sav ivi svijet.-evaljali mi( %rogri#ao je brod i na%ravio ru%u kro# koju je
%ojurila voda.)idjev(i to #mija ga je %rogutala i sklu%ala se nad ru%om nainiv(i
branu od svog tijela kako voda ne bi dalje ula#ila i %oto%ila brod.2bog svoje
uni(tavalake naravi mi( je omraena ivotinja i kako to narod kae. ]nije ga
grijeh ubiti ni sa %astekije dok se klanja0^.
U kladu(kom narodu jo( se %re%riavaju sluajevi kada su #mije, navodno, ula#ile
u ljudska tijela i u njima ivjeleG0.$bino se to dogaalo negdje vani, na livadi ili
%od kro(njom drveta gdje bi ovjek umoran #as%ao.U snu, dok bi ovaj otvorenih
usta s%avao, #mija se #nala uvui u njega.Takva se osoba %re%o#navala %o tom
(to bi u jako kratkom vremenu omr(avila, %outjela i i#gubila snagu, jer bi %o
ka#ivanju naroda, #mija u njemu jela sve (to bi on %rogutao.,ao vam%ir bi mu
%ila krv i trovala organi#am.2mija se nije mogla istjerati i# insana nikako
drugaije nego onuda gdje je i u(la + na ustaG.:s%ekla bi se koko( i stavila %ored
#as%alog bolesnika.,ako se dalje ka#uje, #mija bi osjetiv(i miris %eene %iletine
i#a(la van.
U @ercegovini se vjeruje kako u %rirodi ima devet vrsta trava koje uvaju od #mija
i #mijskog otrova.Predaja kae ukoliko bi ih ovjek sve %rona(ao i sastavio imao
bi siguran lijek od svakog #mijskog ugri#a.
U lijeenju od #mijskog ujeda bili su vini %ojedini ljudi %o%ut uvenog @alit?age
Cradmanca, koji je #nao ini %rotiv #mija.-jemu su ljudi sa sviju strana i# sko%ske
okoline dola#ili da im baje.2a bajanje vodu je donosio onaj kome je bilo %otrebno
takvo uenje.-ad tom %osudom je aga i#govarao ovu basmu. PKolo, bora veera,
rolo, bojena %ostelja.-e %oradi #le ene, no %oradi dobra ovjeka.2emlja #emlju
%oljubila.,ra, kra, ren kola %okrivaP.-akon toga vodom se #a%aja ujedeni od
#mije.

Z'i"u i (abu p%e) 'ali' )"e#e#o' e val"a !po'i"a#i$A&o !e po'eu a
)i"e#e e povue +a uho *o&uv2i p%i #o' "e+i&o' o go%"e ep*e,
v"e%u"e !e, +'i"a -e )o-i i !&olu#a-e 'u !e a p%!i'a a (aba 'o(e )a
o(ivi u )"e#e#u$Ta&o7e, v"e%u"e !e )a +'i"e &a) o!#a%e o&%ila#e i po!#au
a()ahe &o"i'a "e !lia +'a"$S#oga &a(u, &a) !e ov"e& bo%i ! +'i"o',
)a !u*e !#ae pa gle)a #o u)o i )ivi !e &a&o "e)a #a&o 'ali !#vo%
'o(e )a !e bo%i ! #a&o veli&o' !ilo' &a&va "e +'i"a$V"e%u"u )a +'i"i &o"a
"e u"ela ov"e&a ! "e!ei +e'l"a e )a u !e, pa "e o!u7ea )a !e !'%+e$
(bjavio/la gradvista u @J:K@' print' U
7>-77-9;;F-
'ervike ljubavne ini
$ starim rukopisima turskim vraevnicima nalaze se mnoge bajalice da se
izazove ljubav kod %eljene osobe.9adi primjera navodim ovu vrad%binu
:e5sun;: $zmi tri oraha.2aka ih dervi oita i nadahne.!atim obaspi te
orahe zi5tom :katranom; spolja.#ad nikog napolju nema' izai iz
ku"e.8ogledaj u zvijezde -lai"e' i nad svakim orahom oitaj ovu bajalicu:
Tra%im u mene zaljubljenog do ludila sina n.n
pamet mu uzeh' omaijala sam ga
mir sam mu uzela' omaijala sam ga
strpljenje sam mu uzela' omaijala sam ga'
srce sam mu uzela omaijala sam ga.
,ko legne da ne legne'
ako spava da ne spava
ako jede da ne jede'
ako pije da ne pije
dok mene ne vidi da se ne smiri.
8ostelja mu zmija bila'
uzglavlje mu guja bila'
sebi sam ga nainila asurom'
sebi sam ga zarobila.
8oslije toga orasi se bace u mangal sa vatrom' govore"i: +o%e' kao to ovi orasi na vatri gore' tako neka sagori
n.n i srce za mnomG i lezi u postelju i vidjet "e u snu udo....
(bjavio/la gradvista u EJ:FK' print' U
7>-77-9;;F-
Bosanske (od"e-iscjelitelji
2asveta M. dugo nije mogla da otkrije uzroke vrtoglavice' koje su je veoma esto muile'
iako je posjetila mnoge bolnike ustanove i potroila veliku koliinu novca odlaze"i kod
mnogih iscjelitelja prevaranata.
G8rvi napad vrtoglavice imala sam prije godinu i po dana.8ala sam u nesvjest i ni sama ne
znam koliko sam dugo le%ala na podu.$ takvom stanju zatekao me je sin poto se vratio
iz kole.#ada je nedugo zatim doao sa posla i moj suprug' odvedena sam u *om
zdravlja gdje me je pregledao de%urni ljekar i konstatovao da imam visoki pritisakG' poinje svoju ispovijest u
ordinaciji 9asima e5endije 4ad%i"a ova etrdesetogodinja Maglajka.Meutim' terapija koju je ljekar propisao
nije dala nikakve rezultate 7 gotovo da nije bilo dana u kojem 2asveta ne bi imala vrtoglavicu.
7G8laila sam se "ak i da se popnem na stolicu kako bi obrisala prainu.8oto sam vidjela da mi lijekovi ne
poma%u' zakljuila sam da ovo ne mogu biti ista posla i da je zlo u moju sudbinu umjealo svoje prljave
ruke.(dluila sam da potra%im pomo" od hod%a' parapsihologa' bioenergetiara i travaraG' ka%e 2asveta.
2asveta istie da ni posjete duhovnim iscjeliteljima nisu dale uspjeha' iako im je dosta novca ostavila.$ %elji da
upozori ljude da ne nasjedaju na svakojake prie arlatana koji se predstavljaju kao iscjelitelji' 2asveta je navela
svoje iskustvo s jednom gatarom iz )arajeva.
7G/atara mi je uzela sve zlato koje sam imala' a da ni sama ne znam kako.Ta %ena me je naprosto omaijala i
otela mi ne samo veliku svotu novca' nego me je natjerala da joj predam i vjenani prsten.9ekla mi je da je
magija baena na moje zlato i da ga mora da zakopa na etrdeset dana kako bi se GoistiloG.2e samo da je to
moje zlato dobro Goi"enoG nego je i prodato za lijepe pare' a otkrila sam i ko ga je kupioG' pria 2asveta i
dodaje kako je spas pronala zahvaljuju"i svojoj rahmetli majci.
7G*ola mi je u san jedne no"i i rekla da moram da jedem jer liim na kostur.)aoptila mi je da postoji ovjek
koji mo%e da mi pomogne i gdje da ga pota%im.Tako sam i dola do e5endije 9asima 4ad%i"a' duhovnog
iscjelitelja iz Tuzle.8ogledao me je' uzeo drevno uilo i stavio mi ga na uho.8oeo je na njega uiti dove iz
asnog #urana' dok je mene svo vrijeme oblivao znoj.0nae' do sada mi se deavalo da' kad odem kod nekog
hod%e i on pone da ui dove' ja pobjegnem glavom bez obzira.,li' tada nisam pobjegla' jer me neka sila dr%ala
GprikovanuG za stolicu.2a momente sam duboko uzdisala' zaklapala oi' djelovalo mi je kao da se nalazim u
nekom arobnom svijetu.8oslije uenja dova' e5endija me je provukao nekoliko puta kroz uplju (amajliju i
dao mi biljne kapi za jaanje organizmaG' priznaje 2asveta' koja je jo prve no"i nakon tretmana spavala kao
beba.#a%e da je ponovila jo pet tretmana zahvaljuju"i kojima je danas konano opet zdrava.
7G2ema vie vrtoglavice' depresije' nervoze' lupanja srca.8onovo radim po svojoj ku"i i avliji i opet sve cvjeta i
puca od isto"e.

.I12%) H B)RBI @R).I+ 3%A
Komentariu$i pojavu vizija6 koje osobama pod uticajem si(ira ili crne magije mogu pokazati put do
onoga ko im mo"e pomo$i6 e&endija Rasim istie da se u tijelu uvjek zadr"i zdrav dio koji se bori protiv zla
i da ono osje$a ko mu mo"e pomo$i da se ono pobjedi-
-*.ako je bilo i sa ukazanjem koje je poslalo gospou 0asvetu do mene-0jen du( je lutao i tra"io pravog
spasioca i6 na kraj6 uz pomo$ Alla(a d"-- doao do mene*6 istakao je e&endija Rasim Kad"i$-
(bjavio/la gradvista u @C:EJ' print' U
7F-77-9;;F-
Bosanske (od"e-iscjelitelji
*amir ). iz )rebrenice patio je od postratnog sindroma.
7GMoji roditelji' posebno sestra i djevojka )andra' primjetili su da se neto deava sa
mnom' iako sam to pokuavao da sakrijem.Teko sam podnosio smijeh' a kamoli neiji
povien ton u razgovoru.0zbjegavao sam da idem na posao i stalno sam nalazio
izgovore da ostanem kod ku"e., onda mi je prije tri godine jedne no"i u snu pred
oima neto eksplodiralo kao granata' osjetio sam jaku glavobolju' a tijelo je poelo da
mi se trese od iznenadnog straha.8replaeni roditelji su me odveli u *om zdravlja gdje
su me umirili injekcijom' uputili me kod neuropsihijatra koji je dijagnostikovao te%ak
psihiki poreme"aj' uzrokovan ratnim deavanjima.Meutim' i pored terapije' ostao je
strah' trzanje tijela i poteko"e u govoru.+ilo je trenutaka kada bi nekontrolisano vrio malu nu%du opsjednut
crnim mislimaG' prisje"a se *amir svojih muka.
$ meuvremenu' njegovi najmiliji uli su za ,lju e5. 4ari"a i prije tri mjeseca uputili se u *oboj gdje su nali
spas za svoga sina.
7G2a izljeenju mladog *amira radio sam tri tretmana kako bi mu obnovio %ivotnu energiju' uspostavio
ravnote%u u njegovom nervnom i mo%danom sistemu' oslobaaju"i ga kand%i strahaG' istie e5endija 4ari".
7G$enjem iz svetog #urana otklanjam N@E tegobu jer ih toliko ovjek mo%e imati.(ne su razliite i u toj igri
razliitosti svaka tra%i lijek za sebe' to je dragi ,llah i omogu"io.$im dove za na5aku' spajam rastavljene' ako
je to po njihovoj %elji i rjeavam brane' odnosno ljubavne probleme., svemu ovome uglavnom kumuju sihiri ili
crna magija.1esto ka%em da' ako musliman proui sure' +ismille i El7>atihu' on se zatitio od negativnog
utjecaja.Ajudi pravoslavne' katolike' %idovske i svih drugih vjera' mole"i se dragom +ogu 7 koji je jedan' takoe
se tite od zla.!ato ne treba bje%ati od vjere i insistiram da se ti ljudi' uz moje tretmane' vrate vjeri i da je
praktikuju onako kako su ih otac i mati uili.4tio bi ista"i da sudbinu ne proriem i da je to grijeh' jer samo dragi
,llah zna ta ovjeka eka i niko vieG' kazuje e5endija 4ari".

@)M)NH KHRA0A MA!I1A ,2 %AK) ,KI'A
*Lrnomagijai esto postavljaju vrad"bine na mjesta kuda ta osoba prolazi6 no pomo$u uenja dova iz
svetog Kurana to se veoma lako skida i to postaje obino sme$e-0e idem ni u iju ku$u da tra"im si(ire i
zapise6 to je budalatina jer to sve gubi mo$ poslije etrdeset dana i sve je kasnije u glavi oboljelog*
u%o#orava eMendija @ari.
(bjavio/la gradvista u DE:?@' print' U
7F-77-9;;F-
#alanje u gra(

Mezdesetogodinja >ata 9ami"7+eganovi" u sarajevskoj ariji ve" trideset godina poznata je
po savrenoj preciznosti u pogaanju sudbine.(na prorie narodnim metodama gatanja koje
korjene vuku jo od davnina' pomo"u karata' graha i kahve.
7)vako ima svoju zacrtanu sudbinu koja se ne mo%e ispraviti i to bi trebalo da bude jasno
svima.8roricanjem se ne mo%e utjecati na tok sudbine' ne mo%e se mjenjati ono to je +og odredio.,li' mo%e se
objasniti ovjeku ta ga eka' uz savjet kako da najbezbolnije podnese nevolje.#ada bi mi neko dao da biram na
koji nain bi da mi gleda u sudbinu' izabrala bi grah jer je najprecizniji i pokazuje najskrivenije ovjekove
misliG' istie na poetku razgovora >ata.
>ata ka%e da za 5alanje koristi iskljuivo bijeli grah GbosanacG' nipoto areni.
7G#ad razgrnem zrna preda mnom se uka%u slike puteva' stranih zemalja' vidim ljubavne sastanke' i na%alost'
bolesti' ku"ne i poslovne probleme' i sve ono to bi ovjeku moglo zagorati %ivot u narednom perioduG' ka%e
ova 5alad%inca.*odaje da se nikad ne tumai zrno po zrno' nego se uvijek gleda kako su povezana.
7G)kup zrna graha ini ono to predstavlja sudbinu ovjeka.$zmem grah' razgrnem i onda napravim po etiri
poglavka' a ono to ostane ostavim u stranu.#ada je jedno zrno u sredini' onda znai selidbu ili bolest.*akle'
prvo gledam ku"u' stanje u njoj' a tek onda idem dalje.2apomenula bi da se moraju sopstvenim rukama ubrani
etrdeset i dva zrna bijelog graha i da se jedino tako mo%e 5alati uz pomo" grahaG' objanjava ova 5alad%inca'
dok razgr"e grah po crvenoj prostirci.
(va 5alad%inica istie da esto zna da urani da bi vidjela svojim prijateljima kakav ih dan oekuje' naroito ako
je rije o nekom va%nom poslu.
7G,ko grah poka%e da nema na5ake' tada im otvoreno ka%em da ne potpisuju nikakve papire ili da odlo%e putG.
>ate tvrdi da je grah ogledalo due i da pomo"u njega ima uvid u sudbinu' ali' da bi saznala jo neke detalje'
koristi se kartama jer' ka%e' u njima vidi sve kao na slici.
7G)ve to vidim' moram da ka%em.,ko neto zadr%im za sebe' inim grijeh jer te osobe dr%im u zabludiG.
(bjavio/la gradvista u DE:E@' print' U
7F-77-9;;F-
,tra( od urokljivi oiju

' bonja/kom narodu postoji vjerovanje da urokljive o/i ,prostrijele, /ovjeka do srca i mogu da
iazazovu bolest pa /ak i smrt.

0avremeni /ovjek, iako ima vii stepen svijesti i ivi u mnogo razvijenijem drutvu nego njegovi preci,
i dalje se plai uroka nego svi bolesti zajedno.'re.i nekoga moe svaka osoba bez obzira na to da li je
dobra ili loa, a iskustvo je pokazalo da to mogu u/initi /ak i roditelji svojoj djeci usprkos velikoj ljubavi
koju osje.aju prema njima.Po miljenju naih stari, urok je demonsko bi.e koje se ra7a iz
nekontrolisanih, negativnih emocija.9eko je re.i koje su o/i najurokljivije.' Kazinskoj krajini nene
savjetuju da se treba /uvati garavih o/iju poto one najlake prostrijele /ovjeka do srca i mogu ga lako
dovesti do bolesti a ponekad i same smrti.9akvom vjerovanju nastalom u prolosti najvie je kumovao
strah od Kigana i njihovih /arobnih mo.i jer se oduvijek prepri/avalo kako Kiganke znaju o/ima i
basmama zaslijepiti i pokrasti svakoga na koga se namjere.; Krajinici tvrde da su opasne i zelene o/i
jer podsje.aju na zmijske i ma/ije te da su upravo osobe sa takvim o/ima i najzavidljivije, pa se zato
za zavidnu osobu kae da je ,pozelenila od ljubomore,.

=eke vra/are napominju da su i irom otvorene o/i mrtvaca opasne i da mogu ure.i, a ide se toliko
daleko da se i hodine o/i na denazi smatraju zlokobnim.=aime, po tom vjerovanju onaj u koga
hoda najvie pogledava na sahrani bi.e slijede.i sahranjen.=a uroke su posebno osjetljiva
novoro7en/ad i ako se ne reaguje na vrijeme dijete umire a tijelo mu pomodri.=arod vjeruje da takav
le vu/e novu smrt, naro/ito ako je oputen.4ebe su se ranije posebno /uvale od tu7ih pogleda prvi
/etrdeset dana jer se vjerovalo da su upravo u tom periodu najosjetljivije.0trah od tu7ih, nezgodnih
o/iju poja/avao se dje/ijim pla/em poto, kako to vole re.i bonja/ke nene, ,od takvih o/iju dijete
moe da se zaceni, a i da dobije neku bolest,.Zbog toga se ustalio obi/aj da prilikom gledanja malog
djeteta govori + ,Jovno ti pod nos, ili ,8aala,.
' cilju zatite na dijete se ka/e ili stavljaju razni predmeti i hamajlije poput tisovine.=aj/e.e se na
djetetovu kapicu stavlja oblutak od salijevanja strahe ili zrna.=ekad bi se uhvatila ili jednostavnije
nala mrtva krtica i otkinula bi joj se prednja apica i zaila djetetu za kapicu.:jerovalo se da ga poslije
toga niko ne.e mo.i ure.i i navu.i bolest na njega.

' krajikom narodu o/uvalo se vie na/ina tjeranja uroka sa djeteta.;ko dijete po/ne da se trza no.u,
neobi/no puno pla/e ili ima stalno povienu temperaturu, izvodi se obred sa pljuva/kom.8ajka dijete
odmah nosi u kupatilo i sebi ulije u usta malo vode.<ok vodu dri u ustima, u mislima prou/i ?uzubiletQ
zatim stavi desnu ruku ispod desne noge i pljune vodu u aku.=jome obrie dijete po licu, niz ruke i
noge i urok nestaje.:rlo /est je obred ,lizanja uroka,, naime, majka lie dijete od vrha nosa preko /ela,
pomalo zastajkuju.i da kae basmu+ ,8ati rodila, mati lije/ila.5azi7ite se uroci kao list po gori, kao
pjena po vodi, kao zlato po gospodi veledalin amin,.
6 dok uspavljuje dijete brina 4onjakinja mu apu.e+ ,0an u beu a nesan mimo beu.5ok u beu,
urok mimo beu.'roci ti po gori hodili travu pasli, sa lista vodu pili.0tuden kamen pod glavu metali tebi,
sine, nita ne naudili.<umani ti pod nogama bili kao konju /avle i potkove,.

Prelivanje vode ili gaenje ugljena vrlo je poznata i rasprostranjena praksa na podru/ju ne samo
4osne i 4alkana ve. i mnogo ire.Po tvrdnji upu.enih, ova vjetina se moe prenijeti samo najmla7em
ili najstarijem djetetu uz uslov da otkriveno mora ostati tajna za sve druge.>bred je lako izvodljiv,
sastave se ili preliju tri vode sa tri bunara u jednu, prou/i basma i baci neparan broj ivih ugljenova u
nju.Jaenje ivog ugljena u vodi doslovno ozna/ava gaenje arita samog uroka ili tegobe.=ad
vodom se apu.a neka od ovih basmi+,Ko te n. urekao u guzicu utekao, ne izaao dok je/am
neisklasao..., ili ,:uk sjedi na prtini batinom se podbo/io a mesom zaloio.=it vuk sjedi na prtini..., ili bi
se devet puta ponavljala basma ,kulhuvelahu naopako,.9ako obra7enom vodom dijete se umije i da
mu se da malo popije.4ajarka, dok zavrava basmu, urok alje u nepovat-u vodu, u planinu, u nizinu ili
na tri dina i tri ejtana.
(bjavio/la gradvista u @C:@D' print' U
7F-77-9;;F-
@rikaze i druge (ale

=eka od mitskih bi.a 4osne i (ercegovine karakteristi/na su po
svom oglaavanju poput 8eknja/a ili drugdje <rekova.<ok su
8eknja/e due umrle djece, <rekovi su due poginulih vojnika koji
nemaju mira na onom svijetu zbog po/injenih grijehova.6 prve i
druge due javljaju se u akam a najvie se oglaavaju po grobljima
ili u kronjama drve.a, poto oba mjesta odgovaraju starom
vjerovanju o prebivalitu dua.Zanimljivo je navesti da se u 4osni i
<almaciju susre.u neka ista vjerovanja, naime, 8eknja/a je ono to
tamo nazivaju 8aci. 18aljka, 8a/i.a, 8ali.2 tojest due poba/ene ili
prerano umrle djece, kod (rvata nekrtene djece, /ije oglaavanje
nalikuje dje/ijem pla/u a ponekad i ma/ijem zavijanju.

8e7utim, dok (rvati imaju pozitivno vjerovanje o 8aci.u kojeg ako
se pozove, po vjerovanju, priska/e u pomo. 8eknja/a kod 4onjaka
uvijek je zlosutnog predznaka.
> tome govori pri/a iz Kazinske krajine.Kako je cijeli dan sa konjem radio u polju /ovjek je tek nave/er
stigao ku.i.Prije nego to bi ga zatvorio u staju bio je obi/aj da ga potjera na oblinju rijeku, na
pojilo.8rak se ve. bio uvelike uhvatio kada se vra.ao ku.i.Prolaze.i kraj seoskog mezarja prvo za/u a
onda i ugleda malo nago dijete kako lei kraj groblja i pla/e.9o ga vrlo iznenadi, posebno zato to je
dijete bilo jako maleno, pa zaklju/i da ga je neko tu namjerno ostavio na milost i nemilost
sudbini.0aali se istog trena i odlu/i ga ponijeti svom domu.Posadi dijete ispred sebe na konja i krenu
ku.i.;li, ve. na dvadesetak metara od ku.e uhvati ga jeza vidjevi da su se dje/ije ruke izduile i
pretvorile u duge kande.6 tijelo mu se po/elo izobli/avati i rasti.>d straha jedva je primjetio kako je
/udno bi.e zarilo kande u konjski vrat od /ega se ivotinja kao luda propinjala i ritala.' taj /as zalaja
pas u dvoritu i /udna spodoba zacikti bjee.i u tamu.

Prikaze - za razliku od Prepasti no.ni duhovi zvani Prikaze javljali su se u liku neke ivotinje.>nom ko
bi ih vidio donosile su nesre.u i bolest.<ruge aveti koje su izazivale strah po 4osni imale su svoje
karakteristi/ne nazive.8raza je uzimala svaku sre.u od /ovjeka i unosila mu mrnju i neslogu u
ku.u.>trovnica je bila duh koji je trovao ljude bole.u a Krvopilnica im je pila krv u dugim
no.ima.>bi/no se takvom /ovjeku optere.enom bole.u pridruivala i 9vora rue.i mu psihi/ko
zdravlje istovremeno stvaraju.i halucinacije i ludilo.

8ora - najupe/atljivija od svih zlih duhova bila je 8ora.,9o su obi/no bile mlade, punokrvne, debele
ene.>ne no.u naputaju svoj leaj, pa idu na ljude ,slatke, krvi, kojima siu krv na prsima,.6z ovog se
moe konstatirati da je 8ora idealan primjer enskog vampira.4io neki zdrav, razvijen momak, koga je
8ora sisala.>n je uvijek osje.ao na sebi za vrijeme sna veliki teret, od kojeg se /esto puta nije mogao
probuditi.@ele.i se svakako rjeiti ovog no.nog iscrpljivanja, pokuao ju je uhvatiti na ovaj na/in+ uzeo
je svije.u i sakrio je pod vari.ak.Kad je dola 8ora, on je naglo podigao vari.ak i tako prepoznao neku
enu iz mjesta, koja je bila 8ora.=a njegove upite, nije mu nita odgovorila, osim prijetnje da je nikom
ne oda jer bi ga mogla sti.i kazna pa i ludilo uz druge bolesti.
(bjavio/la gradvista u @J:KJ' print' U
7F-77-9;;F-
%oi ljubavni uini

U bo(njakom narodu se veli da je srea u ljubavi
najvanija u ivotu svakog %ojedinca jer samo ovjek kada
je #aljubljen Munkcioni(e normalno i sa jakom do#om
energije.1toga ne udi veliki broj ljubavnih rece%tura koje
imaju #a cilj osvojiti neije srce kro# magine radnje i
obrede.-o, kao i sve u ivotu i ova %ria ima svoju drugu, tamnu stranu te se
esto i# nesretne ;neu#vraene< ljubavi i#rodi ljubomora, ne%ovjerenje i elja #a
osvetom te tad %oinju %roblemi.-erjetko ljubomorne i odbaene osobe %oseu
#a magijom da bi svog %artnera udaljile od konkurencije ili ga uinile s%olno
nemonim kod %rotivnike strane.
Takvih je sihira mnogo a ovo su samo neki od najednostavnijih./jevojka im
%rimjeti da joj se momak kree u dru(tvu druge djevojke %ouri kui.Tu odmah
okree kunu metlu nao%ako basmei. La okrenu metlu a ne okrenu metlu ve
svome n. um i %amet #a sobom veledalin amin.Tako okrenutu ostavlja je cijeli
dan i no.$d tog, %oja(njava baba Natime, on %olako gubi volju #a djevojkom u
ijem je dru(tvu i udaljava se.
5 da se neko %ot%uno okrene od druge osobe ili bar #avaa %rave se ubojitije
ini.Trai se drvo smrdljikovine i sa njega ocije%e dvije granice koje se stavljaju
na obje strane %uta kojim e %roi osoba koju se eli omra#iti.Pri %ostavljanju
i#govara se kratka basma. ,ako god smrdljikovina smrdila tako i tebi smrdila
n.n^.
2a ra#liku od drugi arolija ra#dvojenog %redmeta u ovoj nije %otrebno niti
sastavljati granice niti ih sklanjati.$vim uinom se najvi(e u Ba#inskoj krajini
slue mr#ovoljne svekrve kako bi unijele svau i neslogu i#meu sina i snahe.U
toj nakani smrdljikovina se tajno sakrije u njihov orman, meu odjeu, kako bi se
(to jae i#a#valo hlaenje emocija.
2na se desiti da jedno od roditelja u namjeri da osujeti sinovu enidbu sa
ne%oeljnom djevojkom ili obrnuto %ribjegava sihirima ra#dora i
mrnje.-ajus%je(nije su bile one od odre#anih noktiju sina koje su se tajno nosile i
uko%avale %od %rag njegove djevojke.-e bi li dvoje #aljubljeni ohladili jedno
drugom na me#arju se traio oba(aluk ili #emlja sa dva groba i#meu koje se
]%ro%u(tao^ ne%oeljni #et.)rlo cjenjen i uinkovit je bio i ostao tako#vani
mrtvaki sa%un kori(ten u ku%anju mrtvaca.8ajka kad ne eli nekog #a svoga
#eta %odmetne keri ovaj sa%un da se njime umije i svakoj njenoj elji ka tom
mladiu do(ao bi kraj.
Uini ra#dora i mrnje najvi(e se rade tako#vanim ]ra#dvojenim %redmetom^
i#meu kojeg %rola#e oba %artnera.)eina ovakvih sihira %ostavlja se oko %raga
ili %od sam %rag kue te na %rvi %ogled djeluju vrlo be#a#leno, (tovi(e, lie na
stvari koje djeca %onekad ostave u igri i#a sebe.:ako dvije (ibice okrenute jedna
od druge is%od %raga ne stvaraju utisak niega #lokobnog rije je o vrlo jakim
arolijama mrnje i nesloge u braku.
,alem koji se nije %rimio %rilikom kalamljenja u Bosni obave#no se baca u vatru
kako ga se ne bi domogla kakva #la du(a i na njemu na%ravila sihire omr#e i
hlaenja emocija nekog %ara./rugi, i%ak, #adre takav kalem u#a se %o(to %o
narodnom vjerovanju nosioca uva od tuih sihira.-aime, ne moe se niija
arolija ]%rimiti^ #a nosioca.
(bjavio/la gradvista u @J:KD' print' U
7?-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
$ travnikoj 8otur mahali' ali u cijeloj srednjoj +osni' mnogi znaju za 4ad%incu koja salijeva
stravu.(vim obredom se poela baviti prije dvadeset godina' kada je jedan mladi" iz ,hmi"a
pokuao da izvri samoubistvo.+io je na tre"oj godini 5akulteta' i otac ga je naao kako se
pokuava objesiti.(dveo ga je k hod%i koji mu je preporuio salijevanje strahe.,li' uslov je
bio da %ena koja "e mu saliti stravu nije sa njim u srodstvu' da je udata i da nema djece te da
je obavila had%.*ali su se u potragu za %enom koja bi odgovarala opisu.Tada je 4ad%inica
stanovala u +usovai' i preporueno joj je da ona nesretnom mladi"u salije stravu.)tari
e5endija /ani" joj je dao izun' dozvolu za salijevanje strave' i uz njegovu asistenciju' ona ga
je izljeila.
73adnik' bio je lijep momak' ali neto ga je muilo.$ ovom ratu je poginuo brane"i ku"u'
d%aba' nije mu bilo sueno.8oslije toga' doveli su mi neku curicu' i tako sam poela salijevat
stravu narodu.1ulo se za mene i kada sam se preselila u Travnik' i od tada gotovo svaki dan
mi neko doe' a nekada ih bude i vie' pa moram vra"ati ljude 7 pria 4ad%inica.
72ije ovo nikakva gatka' ovo je korisno' ali ima ljudi koji misle drugaije' pa ne bi voljela da
se pie kako se zovem.2e bi voljela ni zbog ostale 5amilije' zna kako ti je to 7
pojanjava.#a%e da joj dolaze ljudi odsvakud' iz cijele srednje +osne' !enice' pa i
)arajeva.)vako doe sa svojom priom i sa svojom nevoljom.(d radnika' pa do doktora'
politiara i pjevaa.,det je sa se salijevanje strave mora naplatiti.2eko da neto novca' neko
donese poklon' ali da bi sve bilo potpuno' mora se dati nagrada.!ato stravu ne mogu salijevati
bli%i srodnici koji %ive u istoj ku"i.0ako je uvrije%eno da se ovom starom magijskom vjetinom
bave samo %ene' stravu mogu salijevati i mukarci' ali ka%u da nije zgodno da mukarac salije
%eni stravu.4ad%inica ne zna koliko je star obiaj ni odakle potjee.!na samo da se ovim bave
i %ene u Makedoniji.
72iko ne zna koliko je star ovaj obiaj.Meni je %ao to izumire' nema mladih %ena koja bi
htjele uiti' a i malo je oni koje bi to mogle 7 ka%e 4ad%inica i pojanjava predispozicije koje
su veoma stroge: onaj ko je ve" iskusan u salijevanju' ueniku daje izun' odnosno
dozvolu.ena mora biti pobo%na' pokrivena i bilo bi po%eljno da je obrazovana' posebno u
islamskom duhu.2e mora biti obavljen 4ad%' ali kako ka%e 4ad%inca' nije zgoreg.
(staje uenje same procedure obavljanja obreda.Mada je obred standarniziran' ipak je od
saljevaa do saljevaa drugaije:
7)trava je najbolja za otklanjanja straha' rastresenosti i ru%nih snova.2eke %ene tvrde da
otkriva i sihire' ali kod mene nije tako.#ada vidim da je te%i sluaj' pokuam sa devet
salijevanje' a ako ni tada ne pomogne' poaljem ljude hod%i da im napravi neki zapis.)travu
treba saliti bar jednom godinje' da se otklone strahovi i loa volja.3a sebi salijem tri puta i
pomogne mi.
4ad%inica tvrdi da strava nije 5alanje' iako je 0slamska zajednica ne priznaje i u osnovi joj se
protivi.2e predvia sudbinu' ne skida sihire' ali je zato' tvrde oni koji se ovim bave' e5ikasna
u otklanjanju svih pomenutih problema.0 oni kojima je strava salijevana' uglavnom slo%it "e
se sa tim.(snovni element pri salijevanju strave je komad olova' na koji se prije poetka
obreda proui 0man dova i odreene sure.(d ostalih instrumenata' tu su kaika i posuda sa
vodom.#omad olova stavi se u kaiku i rastopi u vatri.(naj kome se strava salijeva sjedne
pored pe"i a glavu mu se pokrije crvenom ohom.$ meuvremenu' olovo se istopilo' i poinje
se sa samim obredom.(lovo se baca u hladnu vodu i to nad glavom' rukama i nogama.9itual
se ponavlja tri puta' koliko puta se istopljeni metal baca u vodu.8oslije svakog od tri
salijevanja' olovo se pogleda' jer kada u tenom stanju padne u hladnu vodu poprima poseban
oblik.Tad se gledaju 5igure i tumai se koji je razlog straha.) prvog salijevanja' na glavu'
uglavnom se otkrije razlog straha.(lovo poprimi oblik ovjeka' %ene ili neke %ivotinje.
7*ou mi %ene i ne znaju da se ustvari boje svoga mu%a.3a to odmah otkrijem i ka%em joj
Gtebe je tvoga mu%a strahG.2aravno' naem ja nekad i da se mu% boji %ene.!a uklanjanje
straha najva%nije je otkriti uzrok 7 pojanjava 4ad%inica.
M0)!) I!%ILA6 02 +A%1A8
0 doista' olovo prosuto u vodu poprimilo je oblik ljudske 5igure' to ak i svaki laik mo%e
primjetiti.*io olova se raspe po itavoj posudi i to se vie raspe' to je bolje.
7To je na5aka.Maalah' meni se dobro rasulo' na5akali je.2e valja kad se nita ne raspe.
Tada obred ve" postaje zanimljiv.8rostorija se ispuni dimom i sve djeluje nekako jo
mistinije.8oslije salijevanja na glavu' isto olovo se ponovo rastopi i onda salijeva na prsa.Tu
se otkrije koliko je jak negativni uticaj.>igura je sada drugaija.$ sredini se izdvoji komadi"
koji predstavlja srce' a oko njega su iglice.
7#ada je puno iglica' onda ne valja.To znai da tu ima puno loeg.Evo kod mene ih ima' ali ih
je hvala +ogu' vrlo malo 7 govori nam' pokazuju"i oblike na komadu olova.
)trah se konano otklanja salijevanjem na noge.(bred jo nije zavren.(lovo se prikupi i
zamota u papir' a voda iz posude se procijedi.*io neprocjeene vode koristi se za davanje
abdesta tako to se umije lice' i to najprije desna strana' sredina' pa lijeva strana' potom obje
ruke i noge.,bdest daje onaj koji salijeva' a on sam uzme abdest prije salijevanja
strave.(statak od te neprocjeene vode se prospe uz mladu vo"ku ili pokraj puta' ali se nikako
ne smije sipati u Sc olju ili sudoper.*io od procjeene vode se popije odmah i to u tri
gutljaja sa kaike' a ono malo vode to ostane na kaici prebaci se preko glave.*io se prospe
iza vrata i tada onaj kome je salivana strava mora iza"i na vrata i pogledati u nebo.Time je
salijevanje zavreno.(lovo se baci u rijeku' a ostatak procijeene vode pije se jo nekoliko
dana.#ada se sve ovo ispotuje svi strahovi nestaju' nema vie loih snova' a onaj kome je
strava salivena' osje"a veliko olakanje.
(bjavio/la gradvista u DD:EJ' print' U
7=-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
#ada se ve" zadjevojila' pred svoj esnaesti roendan' Autvija +abaji" je na livadi gdje je
uvala blago do%ivjela susret koji joj je odredio %ivot.8ohodila ju je nepoznata' potpuno
prekrivena %ena' i upitala da li je ona roena uoi svete no"i muslimana.(d tad pa do danas za
nju se zna ne samo na prostorima +alkana' ve"i u !apadnoj Europi' jer uz pomo" asnog
#urana poma%e i lijei bolesne i unesre"ene' ljude koji su pod utjecajem crne magije' a
posebno se ponosi to se uspjeno bori protiv stranog zla dananjice 7 narkomanije.(
iskustvu sa poetka prie Autvija +abaji"' poznatija kao +ulhanuma' ka%e da nije osje"ala
strah' a svega to je usljedilo i sada se %ivo sje"a.
7Tano u no"i mog roenja' na moj esnaesti roendan' ponovo je dola ona nepoznata %ena'
sva u zelenom' i pozvala me da poem sa njom.0le smo nekim stazama' potom dugim
hodnikom do d%enetske doline gdje smo susrele %ene rasputenih' zlatnih kosa.!amolila sam
da me ui dobru' a hanuma u zelenom koja mi je rekla da je hazreti >atima' kazala mi je kako
sam zbog dobra tu i da me ona treba uputiti u tajne lijeenja uz pomo" vjere.*ok je to
govorila' oko nas je poela u%asna oluja' a iz neba je neto crno ilo prema meni.9ekla mi je
da ispru%im ruke' i na njih mi je sa neba data sveta knjiga #uran.
#roz dva dana %ena u zelenom ponovo je dola nose"i na rukama +ulhanuminog prvog
pacijenta 7 dijete koje je bilo pod uticajem crne magije' uvrnutih usta i zrikavog pogleda.$
sobi je bila i njena nena koja je ohrabrila unuku da prihvati +o%iji dar i umjesto nje nastavi
pomagati ljudima' kako se to u njihovoj porodici radilo vie od dva vijeka.Autvija je potom
uzela dijete u naruje i dugo ga gledala ue"i dove' i ono je kao probueno iz dubokog sna
progovorilo: G*aj mi' teta' vodeG' a onda je ustalo 7 zdravo.ena u zelenom je nestala.
(d tada Autvija pru%a pomo" svim ljudima u nevolji' bez obzira na vjeru i naciju' ue"i iz
asnog #urana.
7-idite' postoje tri vrste crne magije' a najjaa je romska koja se najte%e skida i koja uzrokuje
i najte%a oboljenja: ludilo i rastrojstvo' ka%e na kraju Autvija i dodaje da se lako prepoznaju
simptomi osobe koja je pod dejstvom zla ili crne magije.Takve osobe uglavnom imaju
probleme sa %elucem' gue se' esto plau bez razloga' rastrojene su' sklone svaama' nita im
ne ide od ruke' a sklone su i porocima koji ih vode ka samounitenju.
(bjavio/la gradvista u EL:@N' print' U
7=-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
2a samoj peri5eriji )arajeva %ivi pria o %eni' stravarki Emiri Ejubovi"' koja kako to mnogi kazuju' mo%e i zna
mnogo vie od drugih.)am susret sa Emirom otkriva nam da' zauuju"e za ovu branu' pred sobom imamo
obrazovanog i veoma inteligentnog sugovornika.Teko "ete je mo"i zbuniti postavljaju"i i najte%a pitanja: na sva
smireno i tiho odgovara i predstavlja osobu koja zna ta ho"e.2a samom poetku razgovora istie da voli puno
itati i da sama poneto zna napisati za svoju duu.
7/ospoo Emira' kako ste uli u svijet alternativne medicine6
7)a svojih pet godina rekla sam mojoj majci da "e moj dedo a njen otac razboljeti.Majka me je zaueno
pogledala i rekla da iz svoje djeije glave izbriem gluposti.Meutim' kroz nedjelju dana moj se dedo teko
razbolio' majka se sjetila mojih rijei i sve to ispriala nani.(dveli su me do jednog naeg hod%e koji je rekao da
imam +o%ji dar da poma%em i lijeim ljude i da mogu predvidjeti dogaaje u bliskoj budu"nosti.*ok sam ila u
kolu pomagala sam duhovnim iscjeljivanjem uz salijevanje strave samo najbli%im' da bi po zavretku srednje
kole to prihvatila kao svoj %ivotni' od +oga namjenjen poziv' i poela pomagati ljudima= 7 istie stravarka
Emira.

,ko za nju pitate raju po )arajevu' jedni "e vam re"i da je vidovnjakinja' drugi da je parapsiholog' tre"i
psihoterapeut' a etvrti samo dati adresu gdje stanuje i uputiti vas prema Teheranskom trgu u naselju
2eari"i.$z osmijeh na licu teta Emira' kako je zovu njeni pacijenti' komentarisanje svojih sugraana o svom
zanimanju svodi na svoje slabo pojavljivanje u medijima' jer ree da nije osoba koja pati za parama i bje%i od
reklama.
7Moja ku"a je skromna i estita i ne potcjenjujem ljude.)toga se o meni malo zna u novinarskim krugovima' ali u
narodu dosta.Mto se tie zanimanja' ja e uz duhovno iscjelivanje tekih bolesti' bavim i salijevanjem strava' poto
se bez tog tretman iscjeljenja crne magije iz tijela ovjeka ne mo%e uspjeno raditi.8ri pucketanju olova na
%eravici' koju kasnije gasim golim rukama' izlazi strah iz due oboljelog i ve" se tada poinje uspostavljati
ravnote%a u organizmu.*uo draga' ovaj posao radim ve" trideset i kusur godina i nikada se nisam pokajala to
sam krenula ovim putem= 7 govori ona.
7$z salijevanje strave' precizirajte nam' ta vi i uz pomo" ega tano lijeite6
7$z pomo" svete knjige #uran duhovnim putem lijeim bolesti poput psihosomatskih poreme"aja' nervne
probleme' zatim teke i iscrpljuju"e bolesti poput migrena' jakih glavobolja' nesanice' padavice' psorijaze sve do
steriliteta i postratnog sindroma.(tklanjam zle stvari nanesene ovjeku podmetanjem sihira' uroka ili crne
magije.$z +o%iju pomo" sastavljam rastavljene' vra"am ljubav' mir i slogu u porodine domove' poma%em da
5irma dobro radi i da se od konkurencije nabaena crna magija GosuiG.0stiem da ne pravim nikakve zapise i
hamajlije' ve" se striktno dr%im +o%ijih uputa o lijeenju bolesnih i nesretnih= 7 rijei su Emirine.
Emira ka%e da su joj esti gosti i politiari iz svih stranaka' a kako su pod velikim pritiskom esto za%ele da im
Emira proui i dove za otklanjanje stresnog stanja.*olaze i estradni umjetnici' ali ne zbog karijere' nego zbog
ljubavnih i branih problema.Tu su i privrednici' sportisti' ali i obian narod.0 svima treba isto 7 pomo"' koju
ona' kako ka%e' pru%a bez obzira na vjeru i naciju' jer na ma kojem se jeziku molio 7 +og je jedan=
(bjavio/la gradvista u EK:FC' print' U
7=-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
9ijetko se neko iz svijeta alternativne medicine ' a posebno njene grane7duhovne medicine' mo%e pohvaliti da
uspjeno radi ak etiri decenije' kao nana Mujesira 0mirovi" koja je roena u +ijeljini a danas %ivi u gradu soli
i rudara 7Tuzli.
7GMene su te godine koje sam posvetila nevoljnicima prole kao tren.*anas bi se rado srela sa svim svojim
pacijentima' jer su oni najbolja potvrda mog uspjeha i rada u kojem nije bilo nijedne mrljeG' na poetku
razgovora rekla je ova tuzlanska iscjeliteljica.
Mujesira pria i kako se obrela u alternativnim vodama.#a%e da vodi porijeklo iz 5amilije koja je u potpunosti
posve"ena vjeri i iz koje potjeu brojne had%ije' a u takvu porodicu se i udala.
GMoj svekar bio je hod%a nadaleko poznat po ome to mo%e GskinutiG najte%e bolesti i ludilo.0ako je njegova
velika %elja bila da znanje prenese na jednog od sinova' to se ipak nije desilo.!avrili su medicinu i postali
ljekari' a drugi' djeverovi' kolovali su se u medresama i postali hod%e.Meutim' nisu se usuivali da lijee kao
to je to radio njihov otac.Moj mu% je bio ljekar i zbog 4ipokratove zakletve nije prihvatio oevo znanje.,li'
mene je to interesovalo.
#ada je svekar primjetio da Mujesiru zanima to to radi zakljuio je da je ,llah odredio da znanje prenese na
snahu.0scjliteljka pripovijeda kako joj je dao dove pom"u kojih je savladala spravljanje Guene vodeG kojom je
lijeila nesretnike rastrzane crnom magijom.G(d svekra sam dobila i svetu knjigu koju i danas uvam' za koju su
mu u vrijeme #raljevine 3ugoslavije davali itavo bogastvo.$ njoj su zapisane dove kojim se obra"am dragom
,llahu da izlijei ovozemaljske bolesti' sihire' zazore:uroke;' nagaze i sve to dolazi iz s5ere ovog ili onog
svijeta.Tako sam' slijede"i njegova upustva' poela samostalno da radim' da pravim zatitne hamajlije' piem
zapise i spasavam narodG' objanjava Mujesira.
Mujesira ka%e da se sa suprugom preselila iz Teoaka u +ijeljinu zbog njegovog posla' a ona je nastavila sa
poslom.0ako sada %ivi u Tuzli' voli da je zovu bijeljinskom iscjeliteljicom' jer osje"a da pripada gradu u kojem je
provela mladost.#a%e da se u praksi susrela sa svakakvim sluajevima.
G8red mojom ku"om stao je taksi i dok sa izlazila na kapiju' izveli su mladi"a pridr%avaju"i ga ispod
pazuha.#oljena mu se vuku po travi' oi mu navrh glave' potpuni GpobjegleG iz one duplje.8ljunuo me je' ali ja
nisam reagovala' samo sam rekla njegovoj sestri i zetu da ga unosu u hodnik.2ije mogao dalje' nekako su ga
spustili na koljena i dr%ali ga dok sam mu uila dovu.-idjela sam ta je' i nakon petnaest minuta uenja poela
sam ga posipati uenom vodom.2akon etrdeset minuta samo se stresao i pogledao u mene.8itao je gdje je'
ponovo je bio normalan' oi su mu se potpuno vratile.8oeo je da me ljubi u ruku' a taksista se samo udioG
opisuje Mujesira' dodaju"i da' kada stupi u bliske kontakte sa spiritualnim s5erama' osje"a da kroz nju prolazi
neto kao struja.
GMogu pomo"i ovjeku koji je uznemiren' nervozan' osje"a jake bolove i glavobolje.Aijeim sterilitet'
hemoroide i salijevam stravu' to stopostotno lijei bolesti koje uzrokuje cna magija.$spjeno skidam sihire'
uroke' sastavljam rastavljene' smirujem posvaane i ne dam da se rue ljubavna i brana gnijezdaG' itie
bijeljinsko7tuzlanska iscjeliteljka' koja' kakako ka%e' ne poma%e samo ljudima 7 obra"aju joj se i zbog bolesne
stoke i vo"njaka koji su prestali da raaju.

Bijela kuga najve$a je opasnost 97- vijeka a njen uzrok je6 pouzdano znam6 crna magija-%ijeim je uz
pomo$ svete knjige i ajeva u koje ubacujem posebne sastojke-Mnogim parovima sam pomogla da izrode
djecu-Koristim Isti(aret dovu6 u narodu poznatu kao isti(ara6 koja mi poma"e da vidim da li je neko
kaznu dobio od Boga ili je to nedjelo ljudi-Isti(ara se mo"e klanjati samo za jednu osobu6 i to uoi petka i
ponedjeljka-
(bjavio/la gradvista u @C:KK' print' U
7E-77-9;;F-
Bonjaki sanovnik
A)O $AN@A<***

5vion + dobit e( neke %o(te.
5utobus + dobit e( novac ili %ismo.
Bijela boja + #nak %isma, nekih %a%ira.Biti u snu obuen u bijelu odjeu #nak je
bolesti.
Bijeli ve( + smrt
Bijeli luk + muka, ljutnja.
Brno boja ili odjea + alost, kukanje.
Bvijee ? sve ti se rascvjetava i ide na bolje.Bvijee saditi, #alijevati ili kititi se
njime u snu #nai radost i veselje
Bigane je lije%o sanjati, oni donose sreu.
Brvena boja ili odjea + ljubav, veselje, srea.
)uk ? udari li ti vuk u snu na stoku + ne%rijatelji e ti %okvariti neki %osao.
Bistra voda + oalostit e( se.
$rahe ko sanja + imat e u kui %uno galame.$rahe ku%iti + %rimit e( neki
novac.
$vce sanjati ili goniti ih u snu imat e( us%jeha u nekoj trgovini.
5ko nekog sanja( %a bi elio da i on tebe u istom stanju usnije im se %robudi(,
%rije nego (to %rogleda(, metni glavu gdje su noge a noge gdje ti je glava %a e
te onaj u isti mah sanjati.
$ranje? %utovanje, #aorana njiva + smrt u okolini.
1toku sanjati ;blago + ne(to drago< veselje, novci.
1jeme + u snu uvijek najavljuje neku %ovoljnost, i#u#ev lukovog sjemena.
1vaati se u snu + dobitak
1itnu djecu sniti + svaa.
1mrt + sanja( li smrt ive osobe #nai da joj se %oduio ivot.
1ijeno ? ne(to e ti sinuti, dogoditi se i#nenada, (to e te ra#veseliti.
-ovac usniti + svaa, ne%rijatnosti.5ko ga u snu dri( u ruci + novani dobitak.
1vinja + lo(e ju je sanjati.
U(i, )a(ke + novani dobitak.
Pjevati na javi %lakati, u snu %lakati na javi e( se neem obradovati
Pu(ka ili %i(tolj u snu da %uca + glas.Puca li neko u tebe + glas e te ]%ogoditi^.
Pucati + ako u snu metak udari od icu. lo( e( glas uti, udari li ili odluta u (umu.
%ovoljne vijesti oekuj.
Pele i ko(nice sanjati ? #nai da e( imati na%redka u ivotu.Cone li te %ele u
snu + imat e( %osla sa ne%rijateljima.
Pas + sanjati ga ima( dobre %rijatelje ili vjernost od mua ili ene.)i(e %asa +
ne(to se krije od tebe.Ujede li te %as neko e ti na(koditi.8eutim, sanjati %sa
koji te se %la(i ili te ne na%ada #nak je %objede nekog ne%rijatelja ili su%arnika
Potok ili rijeka + ako je voda u snu bistra i tee %rema tebi.nadaj se nekom ili
neem dobrom.
Kiba + briga ili bolest
Kadio + ako svira.veselit e( se.
Ku%u ko%ati u snu %redvia neiju smrt.
:#met + svaa, djeiji i#met + novci.
Laje ili vi(e njih + jad, kukanje.
,uu ru(iti? smrt.U snu #idati kuu, %osebno onu malu, sirotinjsku #nak je da e ti
umrijeti bliska osoba.
,rv?radost.
,oko(ka + kukanje.,voka sa %iliima u snu + ogovaraju te.1anjati bijele %ilie
#imi #nai snijeg a ljeti da e %adati tua ili grad.
,ahva + kaher, ako je %ijete sa drugima + ne%otrebne brige.
,rom%ir + odake sanjati #nai neiji me#ar ili smrt.,o%ati krom%ir i# #emlje. bie
ti ne(to nao%ako.
,ruh sanjati + teak e( %osao imati
,ukuru#e sniti + su#e, %lakanje.,omu(u nije dobro sanjati.
,o%ai + lo( san. bit e( bolestan.
,estene u snu ku%iti sa #emlje + alostit e( se.
,rava + ukoliko je debela lo( san.8r(ave krave #nae novac.5ko je crvena ili
(arena krava + nadaj se bogastvu i srei.
,onj + ako sanja( bijelog konja to je melek 5#rail, neija smrt.Ukoliko neki konj na
tebe nasre u snu ? strava je oivjela u tebi te si mora( saliti strahu.
,ru(ke + ako sanja( da #rele kru(ke %adaju sa stabla na #emlju.su#e.
Oisica + ili vi(e njih.uvaj se dobro lanih %rijatelja, na(kodie ti.
Oetjeti u snu + raste( i na%reduje(.
Koditi u snu sina + ne(to e vam sinuti, obradovati vas, ker roditi + %are, nekome
bolest.
Kaovu slamu sniti + vrlo dobar san, neem e( se jako obradovati.
Colog sniti + %roblemi na vratima.
Cola #emlja, be# trave + neija smrt.
Colub + golubove u snu hraniti.uinit e( veliki seva%.
@oda + neija smrt.
Labuke + jad, i#u#ev ako nije crvena.
8eso + medekanje tojest kukat e( #bog (tete.
Teoci u snu ? novci na javi.
,rst sanjati ili osobu druge vjere + ne(to ste #grije(ili.
8ilicija + ne(to milo na %omolu.
8i( ili vi( njih + uvaj se krae.
8lijeko + sreivat e( neke %a%ire ili dokumente.
8agarac + %asti sa njega, nadaj se smrti.
8rtvac ili mejit + %romjenit e se vrijeme. o%remljen mejit + %adat e ki(a.8rtvacu
kojeg usni( mora( ne(to %rouiti ;Natihu<.
)oda + ako je bistra. snaga, o#dravljenje.Uta%ati se u bistroj vodi. novani
dobitak.8utna voda.su#e.
)atra + muka, bolest.Ukoliko sanja( %oar neke kue, (ume, grada ili sela #nak je
da e se u tom mjestu %ojaviti neka velika bolest ili #ara#a.
1elidbu ili ensko ne valja sanjati + neke neugodnosti ili bolest
=areno sniti, %o%ut (arene marame + velika radost.
=ljive + ako u snu bere( (ljive. %lakat e(.Usniti crne (ljive. srea i radost.
=eer + %redstoji lije% dogaaj.
2vonjava, udarci, odjeci + vijesti.
2lato ili ne(to od #lata + bolest.
2ub i#vaditi a da vas boli + smrt u rodbini.
2ub i#vaditi a da vas ne boli + daljnja smrt
2maj + neko e( #lo imati.
2mija + veliki hasum ili ne%rijatelji.1anjati je #imi. veliki snijeg ili studen. Prva
osoba koju sretne( to jutra na%olju, tvoj je ne%rijatelj
Aito + %(enica niti #rela niti #elena nije dobar san i#u#ev ako je %oevena, u
sno%u.5ko talasa + novac je na %omolu..
(bjavio/la gradvista u EK:KN' print' U
7E-77-9;;F-
'u(ovi bolesti
8ripovijedala mi jedna nena iz 2evesinja' kako je ona svojim
roenim oima vidjela koleru.+ilo joj preko osamdeset godina'
pa je ne htjedoh pobijati' nego je zamolih' da mi pripovijedi'
kako je to bilo.(na se nakalja dvaput' pa poe:
7G+eli :zaista; ja mislim' da ima od tada pedeset godina' ako
nema vie' kako je to bilo.$ jednoj sobi le%asmo: ja' moj brat
,ri5 i sestra mi -as5ija.1ojk mi bijae otiao u selo' da dotjera
garonju' da ga zakoljemo u pastrmu.)vi spavahu kHo zaklani' a
meni se ne da san na oi' pa ne da.
#ad ono pol no"i' zazveketae nekakvi sind%iri :lanci;' stade huka arabe :kola;' psi se
uzbunie' ...laju' laju' aman jarabi' gore negH na vuka.
3a ne budem lijena' te ustanem i pogledam kroz pend%er' kad imam ba to vidjeti= 8red
naom ku"om stoji araba bez konja i u njoj sjede dvije %ene' obuene pod naku :kao
+onjakinje; i svaka dr%i u ruci po jedan "api".
$ jedne bijae "api" bijel' kao da je oguljen' a u druge crn.1ula sam od svoje rahmetli
matere: koga udari ona' to nosi bijel "ap' da "e se poboljeti' ali "e opet izdraviti' ali koga
udari' to crni "ap dr%i' oneme' grdna rano' ne ima lijeka.
#ako izaoe iz kola' ja vie ne vidjeh ni njih' ni kola' ni nita' kao da nije nita ni bilo' ali
paad 7 aman jarabi 7 nikad ne patiu' ve" sve vie i vie laju.
$ to se probudi moj brat ,ri5' pomoli glavu kroz pener i stade vikati pse.!aludu sam ga
molila' kumila' zaludu zaklinjala' da ne pika pse' jere se more ljuto kajati.
8a ba tako i bi.2e proe ni dva sahata' stade 7 d%ul vam na obrazu :s oprotenjem; 7 bljuvati'
nokti mu pocrnie' pa sjutra ne doeka ni podne.
,h kako "e doekati 7 rano moja ,ri5e' 7 kad te crna dohvatila "apom=G
To rekav' obali prste' otare ih o zid i ree: G)pomenula te' ne zavratila se=G
(bjavio/la gradvista u EK:KL' print' U
7E-77-9;;F-
0arodno predanje o vjeticama
+io je 9amazan.8ou %ene na sijelo.To su bile %ene
*izdarevi"a s /radine.0le su u grad.8utem su ile mirno'
samo nije dao avo s mirom jednoj mladoj.#o azgin' pa udri
se smij i "ukaj putem.$ to pokraj puta skoi GbabetinaG
:%aba;' a mlada k njoj' pa je "une.G+abaG bijae naduta' a
mlada "e nenu :svekrvu; za 5ered%u: G2eno' neno 7 bona= -idi
ove babetine' kako je trudna=G.2ena je o"une od sebe: G4ajde
nosi te ejtan i sa babetinom' upaljenico jedna=G a ona "e babetini: G1uje' babo bona= #ad
rodi' zovni me na babineG
Elem' proe neko vrijeme od one no"i' dok jednom ispred pono"i 7 zasjaji se avlija u
*izdarevi"a.+e tu ti je bila pjevanija' igranje' pa i muzika= Mejtani doli po mladuI pa jedni
ostali u avliji' a jedni joj uljegli u sobu: digli je' pa je zovu' da bude babica onoj babi' te joj je
onu no" uz 9amazan obe"ala.Mlada' kHo jadna' kHo %alosna: gdje "e babetini biti babica i s
ejtanima i"i 7 stane im se moliti' da je puste.2o ejtani nikako' no da ide.$ to "e joj re"i: GTi
za%miri=G 7 (na za%miri' kad polje otvori oi' a ona u pe"ini meu avolima.
!a +oga= tu puno puncato naljetnjaka i naletnica= (na le%i' uzmuila se' raa.(ko nje
naletnice.
G1im mene opazeG kazivala je mlada poviu: G4a' evo babice=G.
Tu naine mladoj mjesto.(na sjede.2aletnice se uzhodale' pa sve pjevaju:
G,ko se rodi %ensko dijete 7 kuku babici=G
G,ko se rodi muko dijete 7 blago babici=G
3adna mlada prepala se., kako i ne"e6=.Elem' sre"om' rodi se muko dijete.2aletnice
zagrajae: G+lago babici=' blago babici=G.
2iko sad sretniji od nje., da bi %ensko 7 svu je raskomadae=.(na ure%e pupak djetetu' opere
ga i povije.)ad nastade veselje i d%umbus.Tu je svake ruke jela i kruha.+ilo je kruha: crna'
zelena' %uta' crvena 7 svakakva.Muzika udaraI igraju' pjevaju.2ju nagone' da jede.(na gleda
onaj kruh' pa ih stane pitati:
7G,ma kakav vam je ovaj crni kruh' za +oga6=G
7GTo nam je od onog %ita' to ga vi ejtanu predate' kad ga sijete.Mi doemo' pa %ito
pokupimo' a vama zemlja ostane' pa je jedete=G odgovore avoli.
7G, ovaj zeleni6G upita opet ona.
7GTo je od onog %ita' te ponikne iz zemljeI a vi doete na njivu da obiete i avolu predate.Mi
doemo' pa %ito dignemo' a vama trava ostane' pa je jedete=G reku avoli.
7G, ovaj %uti6G opet "e ona.
7GTo je od onoga %ita' to uzri.#ad vi doete' da %anjete' i ejtanu predate' da ga nema' 7 onda
mi %ito odnesemo' a vama ostane samo slama.-i slamu jedete=G na to "e avoli.
8oto ih ispita' nema joj druge are' no jesti.$ze kaiku i poe jesti.$ to sve ti puno naletnicaI
sve su lijepo obuene.3edna hajde' pa sjede kraj nje.2a njoj bijae dugaka anterija od
kutmije./leda mlada u nju: GMa je li ovo anterija od moje snahe za +oga=G.G3es' +oga mi=G
ree ona u sebi.
7GMa "u je' +oga mi' zabilje%iti' pa kad doem ku"i' da vidim zbilja=G.
+r%e bolje gurne ruku u halvu' pa kako ona naletnica kod nje sjeae' pritisne joj onako
masnom rukom jedan pe do sebe' a ostane na peu le"e.
8oto se najedu' htjedne mlada da ide' no oni joj ne dadnu' pa je ustave jo nekoliko dana.!a
to vrijeme viala je u pe"ini najvie opaina 7 na tovare.(na ih je pitala: G(tklen su im6G.(ni
joj ka%u' da sve to oni izderu' obigravaju"i oko ovjeka' dok ga okrenu za sobom=G
Elem jedne no"i reknu joj' da "e i"i ku"i.2aspu joj puno krilo ljutina od saramsaka :bijelog
luka;' pa joj reknu:
7G#ad doe ku"i' trehni to za vrata=G
$ to ona za%miri oi' a kad ih otvori i pogleda 7 nae se u svojoj odaji.(dmah ljutine trehne
iza vrata' a od njih zveknu hrpa dukata.2e imade kad dukate kupiti' no odmah ode snahi i
upita je:
7G+oga ti' pravo mi ka%i: gdje ti je toga i toga dana bila anterija6G.
7G$ sanduku' +oga mi=G odgovori snaha.2o' ona joj sve ispria po redu' kako joj je vidjela
anteriju na jednoj naletnici i da je poznala.#a%e joj' da je i zabilje%ila masnom rukom od
halve na tom i tom peu.
7G2o hajde 7 veli joj 7otvori sanduk' pa da vidimo za +oga' je li ono bila ba tvoja anterija=G.
$zme snaha kljueve i otvori sanduk' kad na peu od ruke 7 le"e=. Eto ti ejtanskih poslova 7
nalet ih bilo===
(bjavio/la gradvista u EK:KK' print' U
7:-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
)%)+) ,+2 KAD2

Hkoliko je nekom napravljen si(ir6 #atima Avdi$ proui molitve i ve$ za nekoliko dana
osoba koja je to uinila pojavi se na vratima nesretnog ovjeka-
Iscjeliteljka poznata je u cijeloj tuzlanskoj regiji po velikim uspjesima koje posti"e u
salivanju strave- 0jeno ime izgovara se sa velikim potovanjem u mnogim ku$ama u
koje je unela mir i radost6 razrjeivi uku$ane brojni( problema-
*,alivanje stra(e nauila sam jo u ranoj mladosti od nane- Kao mala6 vrzmala sam se
oko nje da vidim u ta $e se olovo oblikovati i ta to cvri u (ladnoj vodi- ,amostalno
radim ve$ sedamnaest godina i do sada nisam imala nijednu primjedbu na rad6 dobijala
sam samo po(vale- )sim toga6 pomo$u asnog AKuranaA skidam si(ire i uroke6 i to ue$i
za to namenjene dove- Isto tako6 ispisujem zatitne amajlije i zapise protiv zla jer se uz
salivanje strave oboljelom mora skinuti i nabaena magija- Mo"da se ini
nevjerovatnim6 ali ako vam je napravljen si(ir6 urok ili6 kako to danas zovu6 crna
magija6 tokom mog uenja to $e se otkloniti6 zapali$u djelo onoga ko vam je to uinio i ta
osoba pojavi$e se na vaim vratima*6 ka"e #atima-
Iscjeliteljka napominje da ova metoda ve$ pada u zaborav jer je nekad svaki zaseok6
svaka ma(ala ili red ku$a imao po jednu "enu koja je salivala stravu- 0a"alost6 danas
oni( koji su zaista sposobni to da ine ima malo6 pa se pojavljuju prevaranti koji "ele
samo da ostvare korist6 ne razmiljaju$i o tome da znaju da $e zato odgovarati kod
dragog Ala(a-
#atima ka"e da prije poetka salivanja stra(e6 osoba kojoj $e se to ini mora da bude
ista i sjedinjena sa vjerom - veoma je teko raditi sa prljavim ljudima i nevjernicima-
*I ja moram da se pripremim- Moram uzeti abdest i klanjati namaz- @otom uzimam
komad olova kojim triput kru"im oko glave oboljelog6 a potom mu ga tri puta stavljam
na tijelo6 poevi od glave do koljena- 3a to vrijeme uim posebne dove iz asnog
AKuranaA- H pe$i mora da bude jak "ar da bi se otopilo olovo koje stavljam u posebnu
kaiku- Istopljeno olovo tri puta izlivam u posude sa (ladnom vodom iznad glave6 prsa i
koljena oboljelog koji je za to vrijeme pokriven crvenim pokrivaem- +relo olovo u vodi
ApucaA stvaraju$i razne oblike koji pokazuju od ega osoba pati6 koliko je u njoj stra(a i
njeno opte zdravstveno stanje6 pa i to da li je pod si(irima ili nije- Hkoliko olovo puca
tri puta nad glavom oboljelog i u potpunosti se raspe6 nema vie nastavka do sutradan6 a
to znai da oboljelom treba du"e istjerivati stra( i pogan*6 objanjava naa sagovornica
dodaju$i da ova metoda6 osim u oslobaanju od stra(ova6 poma"e i u sluaju udnog
ponaanja6 nemirni( snova6 pi(osomatski( bolesti i savjetuje da bi svaki ovjek ovoj
proceduri trebalo da se podvrgne etiri puta godinje-
*)lovo je najbolji dijagnostiar i uvijek tano poka"e u emu je problem- 0i sama ne
znam koliko sam strava do danas salila- Bilo je mnogo i oni( iz inostranstva koji su doli
kod mene da bi pomogli svojoj dui*6 istie tuzlanska iscjeliteljka-
#atima mo"e da pomogne i u pronala"enju ukradeni( kola6 novca6 zlata6 ali i nestali(
osoba- .om prilikom ona tim osobama klanja *isti(aret-dovu*-
*)va dova ui se jednom i to uvijek uoi petka6 a odgovor dobijam u snu i moram ga
vjerno prenijeti onome ko je to tra"io od mene- Bilo je mnogo takvi( za(tjeva od
momaka i djevojaka razoarani( u ljubav6 &udbalera koje interesuje anga"man u
inostranstvu6 ljekara i politiara- 0ikad ne otkrivam imena i svima garantujem
diskreciju*6 ka"e iscjeliteljka na kraju razgovora-
(bjavio/la gradvista u EN:?J' print' U
7:-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
arod je na ovim prostorima oduvijek znao: ako "e
kakav lijek' tablete' sirup' injekciju i dijagnozu na
latinskom 7 ide doktoruI ako "e lijeka za sve ono to
doktori ne lijee' onda ti je i"i jalH hod%i' jalH kakvoj buli
ili nani iz komiluka.
GBila ti je neka "ena- I (tio je vo da je ubije6 a nije- I
ondar ti je ona pala u komu i od tada uvijek pomalo
spava6 pomalo pada u komu- !dje god je zadesi6
pane- 0ita ne zna- 2vo6 ima F< strava da sam joj do
sada salila i sad joj je to prestalo6 (aman eto po
jednom je u (e&ti snae- 'ok jo koji put salije6
prestat $e joj skroz- ,amo strava- 0ita doktori ne znaju- !ledaju - sve ispravno6 sve
&ino6 a ovjek ne mere da "ivi- ,trava o"ivi sve "ivo- Hdari i u noge6 i u ruke6 i u glavu6 i u
sve- .ri strave salije - isto ko da rukom odnese- )tkako je svijeta i vijeka izliva se
strava.G
(vako pria nana 2mina Kad"i(asanovi$ dok priprema kalajisanu posudu 7 "asu' sipa vodu i
sakuplja olovo' koje joj' ka%e' donese narod God onih voda to se prave one cijevi upljeG.
(lovo se prvo istopi u ko5i i dobiju se ploice veliine %vaka"e gume. !a salijevanje jedne
strave potrebne su tri do etiri ovakve ploice.
G1a sanjala da $u umrijet- A ova mi se ku$a kAo obrela negdje na velikom brdu- I sad ja
tra"im nekoga da mi proui 1asin6 i nikoga ne nao(- I onda turim pored ove se$ije deku
i legnem da mrem- @onem uiti 1asin i tri mubina 1asina prouim6 i umrem- Kad sam
se izjutra probudila6 znam ta sam sanjala i ta je bilo6 i onda odem jednom (od"i na
+ratnik i ka"em mu taj san- )n ka"e/ A.o je dobro za tebe to si sanjala ako $e
salijevati stravu-A 0isam nikad6 reko(6 ali6 eto6 mogu poeti- )datle doem ovdje6 kad6
gore ima jedna "ena - sve od doktora do doktora- H&atilo je6 ne mo"e da makne- Ka"e/
A1a te no$as sanjala da mi salijeva stravu-A 1a se nasmija( i reeA/ nisam6 bogami6
nikome- 26 ka"e6 meni $e je sad salit- 26 rekoA6 kad je tako6 (o$u- A ona uz stepenice
moje na koljenima izie- 0e mo"e da previje nogu- 26 tu ja uzmem kaiku i ponem da
salijevam stravu- Kad sam joj salila tre$u stravu6 ona se ovako neta uinu6 di"e se na
noge i pone (odati- Divjela je iza toga tri-etiri godine i umrla- A ja
otad salijevam stravu-G

8rije samog procesa salijevanja nana Emina uzme abdest' a zatim ui 3asin i
to ono to je sanjala. Tako joj je rekao hod%a koji joj je tumaio san. !atim
se ue GkuleuzetaG za zagasu' koja je' ka%e Emina' sastavni dio strave.
(lovo se onda stavi na elo' pa se njime okru%i oko glave i tako tri puta. 0sti
proces uradi se i oko ruku' koje se stave preklopljene na prsa' i na noge.
)trava se salijeva na glavu' na srce i na noge' a krajnji cilj je da olovo ne
bude rasuto' ve" iz jednog dijela' oblo. (bluci se nazivaju srcad.
G)d ovoga KurAana i olova i vode da te Alla( sakloni i sauva od
svakakva belaja i bolesti- Amin- Iejtana i ejtanskog era6 "enskog era6
dumanskog era- Amin- .ebe i mene da Alla( sauva- 'a Alla( sauva
svu vjeru Mu(ammedovu s-a-v-s- od svi( dumana6 a da nam proiri islam u srcima i u
itavom svijetu- A tim dumanima da skrati silu da (im ne da da nas biju.G
2akon ove dove pacijent se pokrije crvenom krpom po glavi' stavi ruke na lea' da se ne
opr%i' "asa se stavi na glavu i u nju se izlije istopljeno olovo.
8od kamenom Emina i )alko %ive od njegove penzije :G,to petnAest (iljada6 sto sedamnAest
ima6 ali dvije marke odbije za neto-G;' jer se lijeenje stravom ne napla"uje. G0ema para
niko6 slabo- 0e mora ni pla$at- Meni se ini6 (iljada sam (in salila6 a nisam naplatila-
Iako daju po marku-dvije6 tri6 etiri---G 9ijetko se na jednoj stravi sve zavri. 2ekada je
potrebno i po N@ salijevanja da bi se ukazalo srce.
G1a sam lila ovjeku6 &atali ga etnici6 zatvarali i svata mu radili6 a i u zgradi mu
eksplodirala velika granata- Bio taman da mre- +ie nije mogao ma$i- 0ije smio nikud
sam to nije dijete sa sobom vodio- 0ije smio u QL oti$i da ga dijete ne bi odvelo- A
mesar bio dobro sposoban6 kran- I doktorima iao6 iao6 a nema nita - sve dobro6 a
tetura- 1a sam mu sedamdeset i sedam strava salila i onda je doao do zdravlja- 2no ga
sad opet radi na Ilid"i u mesari.G
2akon svega' iscijepaju se tri letvice' zapale na vatri' a zatim ubace u vodu sa olovom. (vaj
proces zove se zagasa. *ok pacijent mirie dim' nana ui G,l70hlas' ,l7>ala[ i ,n72asG.
!atim se voda iz posude stavi u kaiku' pacijent malo pihne' a onim to ostane opkru%i se oko
glave pa se prospe iza lea. 0sto se uradi i za srce i za noge.
-odom se zatim umije' potaru prsa i lea' ruke i noge' a ostatak vode se popije uz kocku
e"era. 2akon svega' onaj kome se salijeva strava ustane i pogleda u brdo' a onda je kHo nov.
Emina jo baci kaiku kojom je davala vode' pa ako kaika padne prema dolje' onda se strava
mora opet odmah saliti. )trava se mo%e salijevati i na tue haljine' na bluze' Gal samo da su
dugi rukavG. $ tom sluaju' voda se nosi onome kome se salijeva' da je popije i da se njome
umiva.
GMora se uzeti abdest6 pa uiti KurAan6 pa da bide kako treba- )va "ena koja je meni
salijevala stravu6 nita- 0i abdesta6 proui neto malo i (ajde- Ali tu nema &ajde- Mora se
uiti KurAan- Alla( produljuje "ivot ko klanja ispravno pa mu ne proe niti jedan vakat6
nego uvijek klanja kad treba6 na vrijeme- 2vo6 ja dosta imadem6 pa vidi kakva sam- A
zna to je5 Ito klanjam6 pa uim KurAan6 pa sve Alla( produljuje "ivot- Mogu da "ivim
sto godina ako Alla( dadne- 0ema6 sine6 nego uzmi KurAan- Ima da se proui na
srpskom6 na turskom6 ako nisi nauen6 pa da doe sebi.G
Emina nema djece. #a%e da je jednom zanijela' pa pobacila' ali je zakopala pod kamen. ,
ka%u' ko pod kamen zakopa' nema vie djece nikad. GMa6 nije ona znalaG' ka%e )alko i
dodaje: G@odaj im koju trenju-G
(bjavio/la gradvista u EK:KF' print' U
7:-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
)edamdesetogodinja 9amka 0si" ve" pet decenija uspjeno poma%e ljudima u otklanjanju raznih zdravstvenih
tegoba' salijevaju"i stravu.2jeno ime se s potovanjem izgovara u porodicama koje su' zahvaljuju"i njoj'
povratile mir i radost u svoje ku"e.
G#ad sam bila mala' nije bilo mnogo ljekara' kako mi se ini' u cijelom srezu bilo ih je jedan ili dva' te je narod'
htio ne htio' morao da se lijei uz pomo" alternativne medicine.2iko se tad nije libio' kao to je to danas sluaj'
da ode travaru ili da doe kod mene da mu salijem strahu' a danas svi bi da dou' ali da ih niko ne vidiG' pria
nana 9amka.
G*ugo se bavim ovim poslom i ve" sam pomalo onemo"ala' pa sada poma%em samo tamo gdje je zaista
neophodno.Te%ak je ovo posao i tu ne smije da se udari cjenovnik' ve" se uzima koliko ko da' u suprotnom se ne
bi strava primila' a ni onaj ko je saliva ne bi se dobro proveoG tvrdi ova iscjeliteljica.

KA' )%)+) 02N2 'A ,2 RA,@2

2ana 9amka istie da prije nego pone salijevanje olova' osoba kojoj "e se to raditi mora biti ista i' kako ka%e'
sjedinjena s +ogom.
GTeko je raditi' i gotovo nemogu"e' sa GprljavimG ljudima i nevjernicima.2aravno' i ja se posebno pripremim'
moram da uzmem abdest i klanjam namaz.#ada to uradim' uzmem olovo i uim nad njim' pa tek onda poinjem
da salivamG' pria nana i dodaje da dok radi' sve vrijeme ui posebne dove iz asnog #urana.
G$ pe"i' na jakom %aru' olovo topim u maicama i tri puta ga oboljelom izlivam u posebnu posudu sa vodom
koju dr%im' prvo iznad glave' potom na grudima i na kraju na koljenima.)ve vrijeme dok izvodim ritual' oboljeli
je potpuno prekriven pokrivaem.-relo olovo' kad se izlije u vodi GpukneG i tako stvara razne oblike koji
pokazuju od ega osoba pati' koliko je u njoj straha' pa i to da li je pod sihirima ili ne' to poka%e oblik
olova.$koliko ono pukne tri puta nad glavom oboljelog i u potpunosti se raspe' onda je posao zavren i nema
potrebe da se vie izliva.Meutim' ako poka%e neki odreeni oblik' to znai da u toj osobi jo uvijek ima strave i
posao moram da nastavim i sutradan' sve dok se olovo u potpunosti ne raspe.$koliko ni tad ne uspijem' osoba
mora pro"i krug od ti %ene koje "e po devet puta da joj saliju strahu sve dok olovo ne bude potpuno istoG
objanjava nana 9amka.

,.RAK I3 'HI2 02,.A12

0a pitanje kako ovjek mo"e da zna da mu je potrebna strava i koliko ona u stvari poma"e6 nana Ramka
objanjava/
*,alijevanje stra(e predstavlja pravi melem za duu i smatram da bi svaka osoba trebalo to redovito da
ini etiri puta godinje6 tada bismo mirnije spavali6 radili6 (odali - bili bismo raspolo"eniji i "ivlji-@rvi
signali da je pravo vrijeme za salijevanje stra(e jesu nesanica i tjeskoba-1er6 ovaj ritual poma"e u
lijeenju stra(ova6 udnog ponaanja6 nemirni( i burni( snova - ukratko6 tjeranju stra(a iz ovjekove
due-0ikada nisam vodila evidenciju koliko sam strava salila i koliko je ljudi nalo sebi spas doavi
meni-1ednostavno6 sve je ovo od dragog Alla(a dar i on da je (tio da evidentiram6 nalo"io bi to6 bolje je
ovako6 ovjek doe6 rjei se bremena na ple$ima i ako (o$e da ostane sa mnom dobro6 tako $e i biti*6 istie
nana Ramka i dodaje da nema tele&on6 a da svi kojima je potrebna njena pomo$ moraju da dou u
,rebrenk i ako kod Binga skrenu lijevo - put $e i( dovesti pravo njoj-
(bjavio/la gradvista u EK:FL' print' U
7:-77-9;;F-
0ajpoznatije bosanske stravarke
!a ezdesetpetogodinju nanu !ibu #ovaevi" koja vas' kako njeni sugraani ka%u' mo%e osloboditi iz kand%i
samog avola' malo ko na podruju sjeverozapadne +osne.(va iscjeliteljka odavno sa porodicom %ivi u naselju
)olina' na rubu Tuzle.
G(d malih nogu trudila sam se da dokuim sutinu vjere' kao i da pronaem nain da pomognem ovjeku u
nevolji.2isam se zatvarala u okvire 0slama' interesovalo me je i kr"anstvo.)matram da je +og jedan' stvorio je
sve nas na ovoj planeti' pa i lijek za sve u svetoj knjizi #uran' kao i zapise visoki vjerski slu%benika koji su jo u
davna vremena' kad nije bilo tableta i sirupa' lijeili ljude.+olesti su nastale naom nebrigom' a za zlo' njegov
najte%i oblik' zaslu%an je ejtanG ka%e !iba dodaju"i da nije' kao mnogi' dobila poruku u snu da treba da poma%e
i lijei ljude' nego da oduvijek zna da je predodreena za to.#a%e da je njen dar prepoznala svekrva' ali da je
time poela da se bavi kasnije jer Giscjelitelj mora da bude ist' uredan i da %ivi po strogim vjerskim pravilimaG.
G#ako sam se mogla svega toga pridr%avati6 -aljalo je raditi' djecu podizati' pa sam porodinu tradiciju preuzala
prije esnaest godina.(soba koje se posve"uje lijeenju mora da bude ista' da je raskrstila sa svim
ovozemaljskim u%ivanjima i potpuno se predala vjeri.)ve to znam' uz ono to sam sama istra%ivala' na mene je
prenijela svekrvina sestra i na taj nain nastavila sam porodinu tradicijuG.
0scjeliteljka iz Tuzle ka%e da uspjeno otklanja crveni vjetar' saliva strahu' lijei histerinu djecu i otklanja razne
psihoze i stresove 7 sve uz pomo" #urana i dova.
G$ dananje vrijeme' kada je svijet isprepadan politikim deavanjima' svakom dobro doe da salije stravu bar
jednom godinje' da bi odagnao strah koji se talo%i i prijeti da jednog dana GpukneG a tada ga je teko
lijeiti.0stovremeno se tim inom od oboljelog odagnava crna magija ili sihiri' urok' nagaz' nesanica' glavobolja'
psihika rastresenost...!agrijano olovo na %eravici bacam u vodu prema oboljelom koji je pokriven crvenim
ara5om.,ko se olovo raspe odmah u paramparad' prekidam salijevanje i nastavljam tek sutradan.)traha se
saliva tri puta na glavu' isto toliko na grudi i noge.0nteresantno je da prilikom salijevanje strahe oblik izlivenog
olova govori ono to interesuje osobu koja me posjetila.3er' olovo poka%e zmije 7 dumane' a%dahe 7 neprijatelje'
likove osoba koje vam rade o glavi.2edavno sam izvukla mladi"a iz ludnice.Momak je zdrav i itav legao da bi
ujutro pomahnitao iz ista mira i zavrio na neuropsihijatriji.2jegova majka mi je odmah dola i sve mi
ispriala.Tada sam salila stravu na njegovu sliku i poslala mu uenu vodu da se umiva.8ovratio se poslije tri
danaG.!a sve one koji ne mogu da dou kod nje' nana !iba istie da joj je dovoljna samo slika' godite i ime.
#a%e da ne pravi zapise i hamajlije nego zatitnu konanu narukvicu na kojoj proui etrdeset i jednu uenu
dovu iz #urana.
G0sto tako dajem pare tisovine nad kojom neto prouim.Tisovina je drvo zatitnik od zla i dobro bi bilo da ga
svako ima uza se.$im dove iz asnog #urana za sre"u' na5aku i zdravlje.*akle' sve ono to je dozvoljeno u
vjerskom lijeenjuG.
(bjavio/la gradvista u EF:@L' print' U
7:-77-9;;F-
Liganska magija

' narodu vlada miljenje da je ciganska magija jedna od najopasniji
poto 5omi poput (ai.ana svoju magiju smatraju religijom i ive
je.9oliko je socijalizirana s njima da je postala njihov na/in ivota.

Gatima Jovanovi. iz Kragujevca ima dugogodinje iskustvo u skidanju magije i bajanju, otar um,
mudrost i lijepu rije/ za sve ljude.Ponekad je psiholog koji klijenta vra.a ku.i osnaenog duha, deava
se i da bolesne ljude alje ljekaru ali za ve.inu je osoba koja sa dlana ,/ita, prolost i sadanjost, a
magiju koristi da rasvjetli budu.nost.
-,8oja baka je bila od Kigana /ergara, imala je devet sinova i tri k.erke, ali je za nasljednika proglasila
mene.5ekla je da .e me svemu nau/iti do jedanaeste godine i stavila mi je ar na dlan.=isam nita
osjetila, nije me ni opeklo.
-0mije da pomae, ali isklju/ivo djeci, i to do II.godine.>nda bi trebalo da se desi /udo poslije kojeg
.e mo.i da pomae svima, kazala mi je tada moja baka.
Posebno mi je naglasila jo neto+ da je ciganska, /ergarska magija najopasnija na svijetu, da se
teko skida i da moram da vodim ra/una o tome da i meni ne naudi.>bjasnila mi je da su 5omi pod
uticajem razli/itih religija - katoli/ke, islamske, pravoslavne i mnogih drugih, i da su iz svake od njih
pokupili razna ezoterijska u/enja, pri/a Gatima.

@2,% !A ,A!#L%

4a kao to je njena baka predskazala, Gati se u II. godini dogodilo veliko /udo.<obila je in3ekciju
o/nog ivca koja se iskomplikovala, a poslije mjesec dana pala je u komu.=akon tri mjeseca, ljekari su
rekli njenom muu da sprema sahranu, ali ona se /udom probudila i po/ela da hoda.
-,Prela sam preko mosta na epenici.0lijede.eg /ega se sje.am jeste da sam osjetila da sam lagana
kao pero, kao da me je neki vjetar otpuhao na drugu stranu mosta.>nesvjestila sam se.>tvorila sam
o/i u bolnici.jekar je bio zgranut jer problema sa o/nim nervom vie nije biloD- 0ve je /udom nestalo-.

=akon toga, Gata je po/ela da pomae svim ljudima.8irila je zava7ene 3amilije, zahvaljuju.i njoj
mnoge nerotkinje su zatrudnjele, neudate se udale, oni bez sna po/injali su da spavaju a bolesni su
naputali postelju.Gata svoje seanse zapo/inje otvaranjem karata ili gledanjem u olju, postavljaju.i
tako \dijagnozu].>no to trai jesu uzroci problema.Prvo razgrani/i da li je /ovjeku potreban samo
razgovor, da mu neko osnai volju za ivotom ili...
\<eava se da kaem+4rate, ovdje nema nikakve magije, samo mnogo ljudske slabosti.0hvati, ti si
odgovoran za sebe, uzmi ivot u svoje ruke.=e umljaj magiju, ne truj se zlim mislima.

> svom radu ima mnogo toga re.i+ \' nekim slu/ajevima bolesti lije/im najprije pre/i.avanjem duha,
koji onda vodi tijelo ka ozdravljenju.4ajem nad pekirom i vinom.9o vino osoba treba da pije uve/e, po
tri gutljaja.'jutro treba da se umije i da se obrie obajanim pekirom.Ponekad je to sve to treba da se
u/ini]
>na kae da je jedini uslov da njeno bajanje bude djelotvorno S vjera, bez koje nijedan savjet i nijedna
molitva ne vrijede.
5omske /ini i vradbine
<a bi se neko zainteresirao za tebe potreban je otisak stopala te osobe prona.i na zemlji.0a tog
mjesta uzme se zemlja, odnese do najblie vrbe i poto se iskopa rupa u zemlji pored njenog stabla
stavi se otisak stopala u tu rupu.Potom se zatrpa sa onom zemljom koja je iskopana od kopanja.<ok
se zatrpava baje se ,=eka na zemlji bude mnogo zemlje, ovim objavljujem svoju ljubav jer je on-ona
cvijet a ja sam stabljika, on-ona pijetao a ja kokoka, rasti, rasti vrbo nemoj plakati za ovakve kao to
sam ja,.
:ezanje ljubavnog /vora - uzme se crvena svilenkasta traka duine njegova penisa u erekciji.0tavi se
traka ispod jastuka tako da se nalazi tamo dok se vodi ljubav.Potom ena dok on spava izvadi traku i
na njoj zavee sedam /vorova.0ve dok je traka na sigurnom mjestu - ljubavnik je vjeran.
9acno u podne uo/i Jurjeva djevojka mora sa nepoznatog groba da donese par/e kosti od
sahranjenog.'ve/er treba tu kost da stavi pred ogledalo i da glasno kae ,Kao to je ova kost mrtva
tako i ti n.n da uvijek mre za mnom,.>vo se ponovi tri puta a onda se zavije i na samo Jurjevo
ponovo odnese na onaj grob odakle je i uzeta i zakopa.
<a bi dvoje mladenaca bilo ,zaklju/ano, uzelo bi se malo pepela od svije.e koja je gorjela na njihovom
vjen/anju pa se zavezalo u maramu te .usnulo u neko .oe i sre.i bi bio kraj.
Za izazivanje ljubavnih osje.aja-
'zberite tri tamno-crvene rue i nosite ih tri dana uz tijelo, zatim, ih prelijte sa malo crvenog vina koje
.ete ponuditi voljenoj osobi da popije.
' ljeniku izbuite tri rupice i nosite ih tri dana uz tijelo a zatim sameljite i u nekom pi.u ponudite
voljenoj osobi da popije.
0anjati 5ome je dobro, to su sveci.
9vrdi se da 5omi svoju ve. nadaleko poznatu lijepu kosu duguju magiji.>ni se uvijek iaju samo kada
je 8lad mjesec jer po njihovom vjerovanju pun 8jesec podsti/e opadanje kose.Reljaju se samo na
mjese/ini.
(bjavio/la gradvista u @J:KN' print' U
79-77-9;;F-
Liganska magija
@ored arapske i vudu magije i ona ciganska spada u najae
magije na svijetu-)d davnina Romkinje su poznate kao
neprevaziene bajalice6 vraare i proroice-+esna
Beenaerts ima EF godina a u karte gleda6 kako ka"e6 od
kada zna za sebe-Milenu je upoznala kad joj je bilo
najte"e-

*0jenom mu"u *vezala* sam ruke da je vie ne tue i usta
da je ne grdi i da ne pije-.o je posao koji se obavlja E7 dan6
dok ja bajem svakodnevno-'ola mi je ba kada sam se6
prije dvije godine6 vratila u ,rbiju6 nakon 7= godina
boravka u Ivicarskoj-Mileni sam na poetku rekla ono to
ka"em svima - da ni sluajno ne la"e kada je neto
pitam-Bacila sam karte tri puta6 za prolost6 sadanjost i
budu$nost-.ako odma( saznam ko mi je u ku$i-Kad me
ovjek prvi put sla"e6 karte se dalje ne otvaraju i ja
zavrim svaki razgovor*6 pria +esna-
)na ka"e da joj uglavnom dolaze "ene koje imaju mu"a alko(oliara ili siled"iju6 one
koje suprug vara6 djevojke koje "ele da osvoje mladi$a ili da provjere da li i( je momak
ostavio zbog dejstva magije--
*Dena treba da mi donese odjevni predmet svog mukarca ili njegovu sliku-Bacim karte
i vidim s kim imam posla-Ako momak nije *priljepljiv* i teko ga je privoljeti da se
vrati svojoj "eni ili djevojci6 nastupam drugaije8 0akon bajanja dam djevojci ta je
potrebno i objasnim ta i kako treba da radi-Kada ona ode6 odnesem svije$u koju mi je
donijela6 vino i ulje u crkvu6 da i( sve$enik osveta-0aje$e6 ve$ slijede$i put kada me
posjeti6 sve bude sreeno-1a uvijek uspijevam*6 tvrdi +esna-Liganske basme
)na ka"e da mo"e da prepozna one koji su obilazili la"ne vidovnjake koji uine vie
tete nego koristi6 kao i one sa zatitama (od"a i njima ne gata-0e usuuje se ni da radi
sa "ivama-Hkoliko je potrebno +esna obilazi ku$e oni( koji joj se obrate6 da bi tamo6 na
licu mjesta6 uspostavila naruenu (armoniju-
*0aje$e6 ipak6 bajem u svojoj ku$i-Klijent treba samo da sjedi i $uti dok ja govorim
basme na romskom nad poretom-0ajbolje radim na praznike6 iako rjetko ko to
praktikuje*-
)va gatara k$erka je najpoznatije "ene u Kragujevcu koja gleda u gra(6 vidovite Mile6 i
unuka jo poznatije baba @erke-
*Moja je baka u gledanju u pasulj bila neprikosnovena-0auila je svemu tome i moju
majku Milu koja i danas *gleda*6 ali je sada6 nakon loga6 esto umorna- loe uje i
nervozna je6 pa joj glavnom dolaze samo stare muterije-1a sam uila od majke6 ali sam
od poetka bila sklonija gledanju u karte nego u pasulj-@redvianje mi je u genima ali je
moj put6 ipak6 malo drugaiji* uz osmje( objanjava "ena koja je potekla od
najpoznatiji( romski( gatara-

2E#(A0#( B0/,2)#0 -3E9(-,23, ( 0-(T023,M,
Aasica 7 kad dune ovjeku u usta' on mo%e da umre.#ada je vidimo ili kad o njoj govorimo'
ka%emo:Ajubim je' pojedem joj krvG.
*a ne bi djetetu no"u pljunula u usta pa da ne bi umrlo' mi kad je vidimo ili o njoj govorimo'
ka%emo: G1umidav la= Tav lake uora= ili na naem: GAjubim je' pojedem joj sisiceG.
Aisica 7 kad laje oko erge' neko "e umrijeti.(nda je tjeramo rijeimo: G+je%i u umu' u goru'
pa laj=G.
abe 7 kad kreketanjem po no"i ometaju san' stavi oko bare gdje su %abe glavnje :%eravice;
koje se sjaje pa "e umuknuti.
)ulumanka7sulumankica 7 to je slamna ptica' grobljanska ptica.+og ju je ostavio
mrtvima.9epi"em mae a glavom trese.#rila su joj %uta i arena sa zelenim.8ojavljuje se na
na glavni praznik' Vurevdan' a ponekad se ljeti mo%e vidjeti na slami.
!elemba" 7 od zelemba"a nema lijeka' od zmije ima.
9oda 7 nju je grehota ubiti.(na je had%ija' had%i7roda.
)lijepi mi 7 ako ho"e da ko oslijepi' stavi mu slijepog mia u orbu.0sto biva i kada se baci
njegova dlaka u jelo.Biganka uzme krilo slijepog mia' probui ga' zamota ga crvenim
koncem i govori neto.#oga ugleda kroz to krilo' poludit "e za njom.
8aparuga :leptir; 7kad prvi put ugledaju leptira u prolje"e' djeca viu: G8aparuga' ruga' neka
glava tebe boli' a ne meneG.Tako ih glava ne"e boljeti.........


(bjavio/la gradvista u EF:KK' print' U
79-77-9;;F-
0arodni kalendar Lazinske krajine

Krna Zehmerija je period najlju.e zime koja traje u vremenu od
=ove godine i zavrava polovinom 3ebruara.' vremenu dok ona
traje u narodu vrijedi pravilo da se izbjegavati piti hladna voda zbog
prehlade i nazeba.Po vjerovanju starina iz Kazinske krajine tri dana do i tri dana po
Prozuku 14oi.2 su najhladniji dani u godini.<obrim se znakom smatra ako pada
snijeg oko ovog praznika jer .e biti rodna godina.6sto vai i za :elja/u.9ako7er,
povoljan znak za urod vo.a bila je i kitina od snijega na vo.kama, izme7u dva
Prozuka.
Zima kao zima imala je ponekad i svoje karakteristi/ne nazive poput ,gove7a zima,
ili poput vjetra koji je znao vijati.9ako su nai stari vjetar isto/njak zvali ,pasjak, jer je
zimi tjerao pse u budake.
=ekad je bio obi/aj da se na 4adnjak, dan uo/i 4oi.a, kuhala varica koja se na
boi.no jutro sipala kokokama.'etom ili pagom bi se na zemlji napravio krug u
/iju se sredinu sipalo vareno kukuruzno zrnevlje, dozivaju.i kokoke ovim rije/ima+
,.u, .u, .u u jatu mi hodile, u budaku nosile,.
8islim da je potrebno re.i da je ovaj obi/aj ostatak paganskog rituala posve.enog
solarnom boanstvu poto krug i kukuruz predstavljaju simbole 0unca i da me7u
bonja/kim narodom nije imao nikakav vjerski zna/aj ve. samo magijski.Kako je
4oi. zapravo stari paganski praznik ponovnog ro7enja 0unca u narodu se odralo
vjerovanje da od 4oi.a dan po/inje duiti onoliko koliko horoz moe sko/iti sa
ku.nog praga.Po njemu se gatala predstoje.a godina, tako ako bi ovaj praznik ,pao,
na utorak nekad se vjerovalo da .e te godine biti pomor vukova dok se danas smatra
pomorom pasa jer i sam utorak glasi kao ,pasji dan,.'koliko bi, pak, ,pao, na subotu
o/ekivala se hladna godina ili godina sa ledom 1tu/om2.
' Kazinskoj krajini se sve do polovine dvadesetog vijeka odravao obi/aj zvan
Polazak na ovaj dan, koji je opet imao svoje magijsko zna/enje te pomalo podsje.ao
na ameri/ki praznik (alloBeen.=aime, u rano jutro djeca su ila po selu kucati na
vrata kako bi dobila na poklon kola/a i vo.a.=ajvie se darovala gurabija, peksimeti
ali i vo.e.'koliko bi doao neko stariji udarili bi ga rakom kako bi te godine to bolje
urodila konoplja.>bavezno se gatalo po dolasku prve osobe i povoljnim znakom se
smatrao dolazak muke osobe.=a ovaj dan vailo je pravilo da se ne jede kaikama,
kako te godine u ku.i ne bi bilo muha i ostale gamadi, pa se stoga da pretpostaviti
da se za ru/ak obavezno mjesila maslenica.
' periodu od Prozuka do Jurjeva ili hazreti (idra ne valja da grmi jer, navodno,
koliko dana grmi prije Jurjeva toliko .e dana prije ;l7una tu.i led.>d malog 4oi.a
broje se nedjelje do Jurjeva, njih ukupno sedamnaest.
Polovinom 3ebruara nastaje :elja/a koja traje do !). marta.8jereno po nedjeljama
:elja/a po/inje polovinom dvanaeste a zavrava polovinom osme nedjelje do
Jurjeva.<obar znak za godinu, posebno urod penice, jeste ako po/etak :elja/e
bude ,pun, tojest snjean.=avodno, po kazivanju krajinika, :elja/a je rekla da .e
ostaviti onako kako je zatekla a slae li, tvrdi se u narodu, bi.e u ljeto
nevremena.Poslije nje dolaze 4abe i Jrgo.
4abe su naro/ito opake a narod ih opisuje kao ,goropadne,, ,lete.e,,
,pogane,...Kako narodna predaja kazuje 4abe su rekle da mogu biti duge kao
:elja/a mjesec dana da bi smrznule dijete u eni i tele u kravi.onac bi na poretu
pola vrio a pola bio zale7en.=a sre.u, 4abe traju samo sedam dana a poslije njih
dolazi isto toliko Jrgo koji je milostiviji jer u njemu po/inje sjetva krompira.
Potom dolaze po tri dana ,kabli.i,, ,stapi.i, i ,hajZ, medeti, povuci rep, vrijeme u rano
prolje.e kada je zemlja najgolija i zbog /ega je nekad umirala stoka od gladi.6za njih
dolaze ,mu/enjaci, koji potraju do novog ita ili bolje re/eno oni su period proljetnje
neimatine te je stoga u narodu i nastala izreka+ ,ako je biti jesen, daj budi prolje.e-,
(bjavio/la gradvista u @N:@J' print' U
77-77-9;;F-
B23 ,R2N2 02MA 0I DI+).A
U Bosni se kae da svako dijete ima svoju naMaku tojest sreu i
kolika je ona toliki je i ljudski ivot.$nog dana kada se srea %otro(i
#avr(ava i ovjekov ivot jer be# naMake nema ni ivota.U%ravo #ato
ovjek koji je nesretan, nema ni u emu sreu a i dalje je iv, rtva
je nekih drugih uticaja koji dola#e i# onostrane, vi(e sMere.Tu moe biti samo rije
o %roklestvu ili crnoj magiji, s tim da je %rvo nei#ljeivo, %o(to je rije o Boijoj
%ravdi, dok se crnomagijaske ini mogu otkloniti i time odblokirati ljudska srea.
Takvi sihiri u Bosni %rave se na ra#ne naine ali meu %o#natijim su oni raeni na
%ra#nim kon#ervama, na sitnom novcu ili katancu.2a%ravo, moe se konstatovati
da je svako vraanje u magiji usmjereno ka naru(avanju sudbinskog toka sree
kako bi se njegovom blokadom bre i lak(e djelovalo na %ojedinca.
: druga djelovanja %o%ut uroka mogu bitno (tetiti us%jehu %ojedinca jer ljudska
#loba ne %o#naje granice stoga je uvijek %re%oruivano, ne be# ra#loga, no(enje
#a(tita i hamajlija.Prvenstveno tu se misli na tisovinu u narodu %oa(enu
na#ivom Psretno drvoP.
Po starom bo(njakom obiaju ona se u(iva u crvenu tkaninu i stalno nosi u#a
se.-eke ene, %osebno one u Ba#inskoj krajini, u# tisovinu u crvenu tkaninu
dodaju malo soli i (eera Pkako niko ne bi mogao ni PsolitiP ni P(eeritiP tojest
%raviti nikakve sihire i #lo.
PPodijeli sadaku ;milostinju< %rodui naMakuP stara je kraji(ka i#reka koja aludira
na to da dobro djelo uvijek stimulira sreu da jae djeluje u ivotu %o#itivne
osobe.-erjetko se uje od strane Maladija %rilikom gatanja kako je nekog ba(
milostinja s%asila od %ogibelji ili nagae na sihire.2ato je u%ravo milostinja
siroma(nima i nemonima najbolja %raksa %ri#ivanje sree ija je mo da djeluje
na svaki as%ekt #ivota, samim time (to su jedno od drugog neodvojivi.
1rea u svemu, %osebno u ljubavi naroito je bitna u #ivotu svakog ovjeka jer
samo sretno #aljubljena osoba moe normalno Munkcionirati i stvarati te #ato ne
udi veliki broj vjerovanja ve#anih u# sam %oetak #ivota novoroeneta.U
sjevero#a%adnoj Bosni i danas se %rati %ravilo da se %o i#no(enju bebe i#
%orodili(ta na %utu kui %rvo svrati nekom roaku ili jako dobrom %rijatelju koji
ivi na brdu ili breuljku Pda bi bebi sve i(lo u# brdo0P./ijete se obave#no daruje
koko(ijim jajetom, simbolom %lodnosti i sree, te novcem.
U narodu se srea dijeli na PotvorenuP i P#atvorenuP.$sobe kojima sve u ivotu
ide normalnim tokom s%adaju u kategoriju onih kojima je srea
otvorena.8eutim, ljudi iji su ivoti te(ki i mukotr%ni, %raeni stalnim %ehovima i
ra#oarenjima kategori(u se osobama #atvorene sree.Posebno %ogoene
P#atvorenomP sreom smatraju se djevojke usidjelice ali i mu(karci koji se ni u
srednjoj dobi ivota jo( nisu oenili.-jima se vraa i baje kako bi se ta #la kob
otjerala od njih.-eki su rituali namjenjeni u%ravo takvim osobama da ih sami
na%rave %o%ut onog koji se dugo vremena %rakticirao na %odruju 1arajeva.U
#oru romskog %ra#nika _urevdana djevojka usidjelica bi u#jahala vratilo sa
ra#boja i %rotrala %ored kue najblieg joj beara da bi joj suenik (to %rije
do(ao.
@oda osobi P#atvoreneP sree nalae da mu doe %red samu 8jeseevu mijenu i
sa sobom donese nov katanac i kljuc.@oda na katancu na%i(e mali #a%is ili
%roui odreene molitve i dove #a naMaku i na%redak %a katanac #akljua.-akon
toga %osavjetuje osobu #a koju je radio skidanje sihira da ode tamo gdje je
duboka voda i sa mosta %reko desnog ramena baci otkljuan katanac u rijeku.U
drugim %rilikama osoba P#atvoreneP sree stane kraj rijeke i gledajui ni# vodu
otkljua katanac i bacajui ga u nju govori. P,ao (to se otvorio ovaj katanac tako
neka se otvori i moja srea od Boga veledalin a od mene aminP.Poslije toga odla#i
sa tog mjesta be# okretanja.
`````````````````
(bjavio/la gradvista u D@:F@' print' U
77-77-9;;F-
,veto bosansko podzemlje 7

judska vrsta naseljavala je podru/je 4alkana unazad milion godina, na toliku
starost su procjenjeni ostaci /ovjeka na7eni u pe.inama Xandalj kod Pule u
(rvatskoj.Kroz svo to vrijeme nai preci su nosili u sebi osje.aj sigurnosti koju im
je pruala pe.ina.9aj osje.aj postao je dio ljudskog gena.

' 4osni i (ercegovini poznate su brojne pe.ine koje su imale obredni ili religijski zna/aj u razli/itim
periodima historije ovi prostora.=ajstarije svete pe.ine su 4adanj, u kanjonu 4regave, kod 0toca i
pe.ina Pod ipom nedaleko od Kadina sela na 0okocu /iji kultni zna/aj posvjedo/uju crtei na
stijeni.Krtei se nalaze i na ulazu u pe.inu edenja/u kod 8iljevine, na stijeni pod Pismom kod
:iegrada, u pe.inama u kozlogradskim stijenama povie sela 5obovi.i kod Go/e, u <jevoja/koj
pe.ini kod Kladnja te na ulazu u pe.inu :jetrenicu.8oe se re.i da prisutnost tih crtea u pe.inama
izdvaja 4i( u odnosu na druge zemlje jugozapadnog 4alkana.>d deset nalazita s pe.inskim crteima
sedam je u 4osni a ostala tri nalaze se junije, u Krnoj Jori i ;lbaniji.

:e. sama ta broj/ana /injenica daje ovom prostoru izuzetan kulturno-historijski zna/aj.Krtei u
bosanskohercegova/kim pe.inama su situirani od mla7eg paleolita, negdje oko /etrnaest hiljada
godina p.n.e., do kasnog 0rednjeg vijeka.9o upu.uje na viestrukost vjerskih predanja pri /emu je
sadraj crtea samo simboli/an jezik izraavanja.4ez poznavanja tog jezika nemogu.e je ukupnost
uvida u sveto bosansko podzemlje.
(bjavio/la gradvista u D@:?K' print' U
77-77-9;;F-
,veto bosansko podzemlje 9

8jesto koje naprosto buja dubokim zna/enjem za bosansku duhovnu historiju je prostor oko
kraljevskog grada 4obovca u srednjoj 4osni.6 ovdje je duhovna tradicija duga a to potvr7uju brojne
nekropole ste.aka.

' stijenama iznad samostana u Kraljevoj 0utjesci nalazi se devetnaest pe.ina.9o su manje pe.ine u
koju su se mogla skloniti jedan ili dva /ovjeka.<osadanja istraivanja pokazala su njihov obredni
zna/aj.juba pe.ina ima vjeta/ku usje/enu polukrunu klupu 1stipadium2 poznatu jo iz vremena
kada su kr.ani molili sjede.i u krugu.>d te klupe vodi jedna usje/ena staza do dva odmorita ili dva
molitvitva.Za tu stazu to se mor3ologije pe.ine nema nikakve potrebe jer strane pe.ine nisu
strme.>/igledno je da je i hod po toj stazi imao obrednu 3unkciju.0taza se na kraju zavrava pred
jednom vrstom oltara, vjeta/ki probijenog prozora koji je veoma pravilno orijentiran prema istoku.Ko
su bili ti ljudi koji su svoje molitve upu.ivali izlaze.em 0uncuD-.

6me pe.ine 5adonje asocira na 5;<>(=>J K509J;=6=; pisca Kulinove plo/e na7ene nedaleko
odavde kod :isokog.Pe.ina 4adanj je nekad bila mala, uska pukotina to se moe vidjeti u njenom
drugom dijelu.'lazni dio je vjeta/ki proiren da bi se omogu.io normalan boravak.=a zidovima se jo
i danas mogu vidjeti tragovi dlijeta s kojim je ra7eno.<a li je to uradio neki 3ranjeva/ki isposnik
nepoznato je.<ananji bosanski 3ranjevci odbijaju postojanje isposni/ke tradicije ili tradicije
osamljivanja kod njih mada je u narodu iva legenda po kojoj je jedan od najpotovanijih bosanski
duhovni otaca 3ra ;n7elo Zvizdovi. sklonio se sa knjigama u jednu pe.inu kod Kraljeve 0utjeske.

9a pe.ina se, kako veli Jozo Jani., i naziva ;n7elovi.a pe..6 3rancuski putopisac <eklarval biljei+
,;n7eo Zvizdovi. dobio je od 8ehmeda <rugog /uveni 3erman, to se danas /uva u Gojnici, a kojim je
pobjedni/ki sultan dozvolio katolicima odravanje njihovog kulta.>vaj ;n7eo Zvizdovi., tovan u 4osni
kao svetac, otiao je u jednu pe.inu blizu 0utjeske gdje je, kako kau, postavi pustinjakom umro u
dubokoj starosti,.
(bjavio/la gradvista u D@:?F' print' U
77-77-9;;F-
,veto bosansko podzemlje :

6spod ;n7elovi.a pe.ine, u podnoju stijene, mogu se vidjeti tragovi
zida znatne duine.<a li su to ostaci neke gra7evine, moda centar
neke monake zajednice sa .elijama rasutim u stijenama iznad Kraljeve
0utjeske.<okaz za tu pretpostavku moe se na.i malo dalje putem
prema srednjovjekovnom gradu 4obovcu, na mjestu zvanom
jestva/e.9u se na udaljenosti jedva koji stotinjak metara, jedna od
druge, pored rijeke 9rstionice, nalaze <onja ili :elika jestva/a i Jornja
jestva/a.=a ulazu u <onju jestva/u, uz rub stijene, vide se ostaci
zida znatne debljine.Kako se u nju nekad ulazilo govori nam njen naziv
- uz pomo. ljestava koje su bile pri/vr.ene na ulaz.Jornja jestva/a su ustvari dvije manje pe.ine
smjetene jedna iznad druge ali visoko u stijeni tako da im je pristup nemogu. bez posebne
opreme.'nutar pe.ine nalaze se dvije vjeta/ke, usje/ene nie sli/ne onima u grobnoj crkvi vojvode
(rvoja u Jajcu.<a li su te nie sluile kao osarij za smjetaj relikvija ili za knjiga ostalo je nepoznato.

Jo jedna .elija u stijeni sli/na ovoj nalazi se nedaleko.0mjetena je na sastavu Katinog potoka i
5adoni.ke rijeke, negdje na /etverome7i dananjih op.ina :are, :isoko, Kakanj i 4reza.Poznata je
kao Krvena 0tijena.Prilaz joj je ili iz sela 5adoni.a ili iz sela Podvinci.6 ovdje se kao kod Jornje
jestva/e na razli/itim visinama nalaze dvije manje pe.ine.'nutranjost je potpuno vjeta/ka i pe.ina
je u cjelosti djelo /ovjeka.<imenzije dva metra irine, tri metra duine i oko dva metra visine
omogu.avale su boravak samo jednom /ovjeku.=ikakvih udubljenja sli/nim niama nema u zidovima,
jedino pri samom ulazu jedna vrsta oltara ili mihraba.=a drugoj strani ulaza probijena je rupa koja je
sluila za vezivanje drvenih ljestava.

Po cjelokupnom izgledu to je tipi/na isposni/ka .elija, me7utim, ono to je interesantno i to ovom
mjestu daje izuzetan zna/aj jeste narodno predanje koje je zabiljeio etnogra3 8ilenko Gilipovi. u
svom djelu ,:iso/ka nahija,.>n navodi da su u 5adonji/koj rijeci, u Krvenoj 0tijeni, ivjela dva
;rapina.=eko ih je ubio a oni su nose.i glave pod rukom ili niz Katin potok gdje se jo moe vidjeti
kamenje crveno od njihove krvi.Jedan je pao na mjestu gdje se sad nalazi ;rapovo turbe ili ;rapov
greb a drugi jedan kilometar nizvodno u selu Podvinci gdje mu je i podignuto turbe.

Prema tome, to se ti/e Krvene 0tijene moe se sa jedne strane govoriti o tipi/nim kr.anskim
isposnicama i narodnoj predaji koja ih vezuje za 6slamsku tradiciju.0li/nu tradiciju ili da tako kaemo
kr.ansku prolost i 6slamsku sadanjost ima jo jedna pe.ina smjetena na oko pola kilometra
uzvodno od Krvene 0tijene.Xehovska tekija ili Xehovska pe.ina nalazi se na obroncima brda
5adogost sjeverozapadno od sela 5adoni.i u prili/no zaba/enom kraju.Kao dio cjeline treba
spomenuti i Xehovu vodu koja se nalazi malo povie pe.ine i Xehovo vrelo kraj Katinog potoka.
Po 8uhamedu (adijahi.u koji je istraivao ovo mjesto hram i greb bi pripadali 5adohni Krstjanu koji
je pisao poznatu Kulinovu plo/u a /ije se ime sa/uvalo i u imenima sela 5adoni.i i brda 5adogost
(bjavio/la gradvista u EC:KC' print' U
77-77-9;;F-
,.RA+20,KA B)!)M)%1A
,ko se dijete uplai' pa u no"i iza sna drekne ili ako se i u danu uplai 7 dobio je stravu.#ada
dijete dobije stravu valja mu stravu saliti i pri tome stravensku GbogomoljuG prouiti.)travu
znadu saliti samo rijetke %ene a salijeva se ovako :
nena uzme puano zrno koje je iz puke izletjelo pa onim vrhom dotakne dijete najprije po
elu' onda na tjemenu' na vrh glave' zatim na zatiljku' meu ple"ima' iza toga na %liici i
napokon na %ili kucaviciI najprije na desnoj nozi i lijevoj ruci a onda na desnoj nozi i lijevoj
ruci.#ada je %ena' koja zna stravu salijevati' dijete puanim zrnom na svima tim mjestima
dotaknula i stravensku bogomolju prouila' alje ona stravu na devet mlina' devet polja' devet
obana' devet planina i devet crnih stijena' pa onda na more i morske dubine.0za toga veli ona:
G2i na moru mosta' ni na dlanu dlaka' ni na gavranu biljega ni na ditetu strave ni urokaG.
#ada uzme tavu odnese je u kuhinju' metne nad vatrom i rastopi u njoj ono zrno.#ada se je
zrno rastopilo' unese mati bolesno dijete u kuhinju ili mutvak' povali ga na lea i pokrije
kakvom crvenom krpom.(nda nena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad
djetinjom glavom' %liicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu napunjenu svje%om
vodom' uzetu sa vrela' potoka ili bunara.$ vodu ona je metnula ve" prije makazice' no% i
kaiku.#ad rastopljeno olovo kapne u vodu' cvrkne i dobije lik onog od ega se je dijete
uplailo.,ko strava nije velika bude taj glas jak a ako je velika' a osobito ako je na djetetu
dugo' bude slab.,ko strava nije velika ne treba vie stravu salijevati.,ko je velika' treba
djetetu jos tri puta stravu saliti a najbolje je to da se ini u tri pazarna dana' kada se je ve"
svijet poeo razilaziti' da se strava po narodu raspe.

#ada je ona nena stravu salila' uzme najprije makazice i re%e njima vodu u posudici u
raskr"e.To isto uini i s no%em i sa kaikom jer od toga strava bje%i.0za toga skine mati s
djeteta onu crvenu krpu a nena baci u vodu tri %iva ugljena.0za toga umoi u onu vodu nokte
desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima a onda po oima.0sto tako' opere mu %ilu
kucavicuI najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi a onda na lijevoj ruci i desnoj nozi i napokon
%liicu tako da nokte vue od %liice prema trbuhu i nogama.Mto je vode u posudici ostalo
spremi mati na sigurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu da je na gladno srce
pije.Makazice' no% i kaiku metne ona nena na vrata da se strava ne povrati.
#ad je mati i tre"eg jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode' uzme nena kakav novac pa
ga vue djetetu tri puta oko glave.8oinje na elu' meu oima' a onda ga vue na desnu
stranu dok ne doe do onog mjesta na kojem je i poela.0za toga uzme onaj novac' posudicu'
olovo i ugljevlje i sve to baci na kakvo raskr"e' kuda najvie svijet prolazi.*ok to ona radi
neprestano ui stravensku bogomolju.-rlo sam %elio da saznam i zabilje%im stravensku
5ormulu ali ona mi je ona nena ne htjedne re"i' koja mi je ovo kazivala' vele" da ne bi vie
mogla stravu salijevati.

0sta ova nena rekla mi je jo i ovo :G,ko gdje na raskr"u naes kakav novac' ne uzimaj ga'
lako mo%e biti da je sihir ili da je ko njima stravu salijevao' pa mo%e ograisati'
pomahnitati.0sto tako ne uzimaj nikakve stvari ako je naes na raskr"u jer more biti da je
sihir pa bi mogao oboljeti a bogme i umrijetiG..
(bjavio/la gradvista u EC:KL' print' U
77-77-9;;F-
H slu"bi magije
0eki od rekvizita bonjake magije
#olance 7 pored kaike kolance od pleha poreta slu%i ovdanjim stravarkama za izlijevanje
strave ili zrna.*ok salijevaju iz kolanca rastopljeno olovo u vodu babe govore:G$tee olovo iz
kolanca kHo strah iz 2. srca mojom basmom bo%ijom hazmomG
/rah 7 sa bijelim grahom 5alad%ince proriu sudbinu i budu"nost' mada se C zrna graha koristi
i u ve"ini ljubavnih aranja.) istim brojem zrna' ali ovog puta crnog graha' rui se neija
ljubavna veza.
)jekira 7 nekad se u Bazinskoj krajini govorilo da se ni na kakav put ne kre"e dok se ne
ponese sjekira poto njome se mo%e i odbraniti i sebi nasje"i drva za vatru i sklonite.)jekiru
%ene udaraju u prag kada ho"e nekog da natjeraju da im doe.(tud i izreka koja se govori
prilikom dolaska nekog ko nije bio odavno GMora"u udariti sjekiru u prag' vidi ko je
doao=G.2jome se GsvezaniG mukarac :koji ne mo%e spolno op"iti; koristi da bi GrasjekaoG
tue uine pomokrivi se na nju.
)ito 7 vjeran rekvizit ljubavne magije.)a naopako okrenutim sitom pojedine %ene u namjeri da
ih mu% vie voli' ali i djeca sluaju' u sam akam uz basmu prosijavaju brano s kojim "e'
nakon toga' skuhati voljenom jelo.#a%u' dovoljno je da pojede devet zalogaja i uin "e
uspijeti.
Mrtvaki sapun 7 tako se naziva sapun koriten u kupanju mejita.*o njega po svaku cijenu
%ele da dou babe vraare jer on ima' po njihovom vjerovanju' mo" da nekog zaslijepi ali i
ohladi neije emocije.8ripisuje mu se i mo" lijeenja nekih ko%nih bolesti.
Metla 7 naje"i rekvizit djevojake magije.+ilo da sa njom mete ili je okre"e naopako u kutu
ili iza ku"nih vrata svrha aranja sa metlom je da odreenom uvegiji GokreneG pamet i
izazove nesanicu pa da God e%nje cijelu no" ne mo%e zaspatiG.
)tap 7 ili mu"kalica za mlijeko' stari je vraarski rekvizit koriten samo jednom godinje i to
uoi 3urjeva.!la sihirbaza bi zatvorila sve kaike iz ku"e koje bi imala u njega i gola sa njim
GprojahalaG oko tuih imanja i podruma.
#atanac ili kilit 7 sa njim se neko GzakljuavaG ili GotkljuavaG.*jevojke ga koriste kako bi
propustile mladi"e izmeu otvorenog kilita i kljua dok hod%e i dervii katanac koriste da
pomognu ljudima GzakljuaneG sre"e.-raare' pak' kilit zakljuavaju nad neijim veom'
guraju"i sve to pod kakav kamen' kako bi odreenog mukarca napravile impotentnim.
(gledalo 7 odmah poslije metle najdra%i rekvizit djevojakih aranja.1im ugleda voljenog'
negdje napolju' djevojka na malom ogledalcu GhvataG sunev odraz kako bi usmjerila njegov
odsjaj na mladi"a uz ljubavnu basmu.8o vjerovanju' ogledalce mo%e djevojku uiniti jako
lijepom ukoliko ga stavi na dno posude i umiva se iz nje.
-reteno 7 novo' neupotrebljavanim vretenom djevojke su nekad izvodile aranje kako bi
odreenog i srcu dragog momka natjerale da im doe u aik.........
(bjavio/la gradvista u EC:KF' print' U
7;-77-9;;F-
0eka narodna vjerovanja o djeci
#ad se mala beba smije uku"ani vjeruju da vidi meleka.
*a od djeteta odbije bolest mati svaki put kad uje da ono kihne ka%e Gpis
mace 7 zdrava djecaG.
$koliko dijete nemirno ili loe spava majka potra%i ostatke vune na kakvoj
%ivici ostale od provlaenja ovaca pa mu je stavi pod jastuk.
8rvi nokti koji se bebi odsjeku nose se u d%amiju i tajno ostave pod tepih
kako bi dijete dobro uilo.
$ narodu jo i danas vjeruju da se djetetu tjeme potpuno zatvori tek kada
ono progovori i prvi put uspije re"i GjajeG.
#ad se dijete rodi mati mu obavezno stavi ekser u beiku kako mu d%inovi
ne bi mogli nauditi.
-isibabom ili drimovcem nene bajaju djeci da budu vesela.#ada bi je djeca
koncem zime brala i donosila ku"i nena bi im obnose"i cvijet oko glave
govorila: G*rimovac drima ti ne drima' drimovac nujan a ti veseoG.
#ad dijete dobije krupu mati mu tri puta provue maji rep izmeu usana i krupa "e nestati.
8oto su %ene u prolosti dosta vremena provodile rade"i na njivi deavalo se da neke nisu stizale na vrijeme
podojiti dijete pa su znale Gprepr%itiG mlijeko.#ako dijetetu ne bi nakodile te da ga ne zaboli stomak dojile su ga
preko maica.
,ko dijete pati od no"nih mora mati uz njega stavlja pratljau i govori: G$mjesto ovog djeteta' evo ti pratljaaG
*a dijete to br%e progovori neko od uku"ana nosio bi ga u mlin i tu udarao malo eketalom po ustima.

(bjavio/la gradvista u D?:EC' print' U
7;-77-9;;F-
,alijevanje stra(e-strave

8ada je %ogre(na %odijela magije na crnu i bijelu te
crvenu moe se konstatovati da je bijela magija u
osnovi tehnika skidanja i odbrane od #la.Uenjem
ajeta ili molitvi i# svetih knjiga, oitavanje bajalica i
basmi namjenjenih anuliranju negativnih energija kao i
i#rada hamajlija obrasci su na kojima se temelji.Taj dio
magijske ba(tine dosta je bogat i cr%i svoje i#vore u dugogodi(njoj %raksi vraara
i sve(tenika te narodnog Molklora.
/osta je i osoba, %rvenstveno ena, koje se ne mogu okarakterisati na#ivom
vraare %o(to je njihovo djelovanje svedeno na iscjelivanje du(e %o%ut
salijevanjem strahe ;#agasivanje strave?strahe< te su stoga u narodu i %ro#vane
stravarkama.
$vaj segment duhovne %rakse vue svoje korijene u staro%aganska vremena
kada je bilo uvrijeno vjerovanje u mnoga boanstva i demone.Ledan od njih se
na#ivao 8$K5 i kumovao je i#ra#u nona mora, stanju lo(eg s%avanja %ove#anog
sa velikim strahom.Tad se vjerovalo da taj #li duh sjedi s%avau na %rsima i
oteava mu disanje.-e(to kasnije takvo djelovanje %ove#ivano je i sa vje(ticama,
no, kako bilo moe se %revesti da je u su(tini rije o magijskom ili vanulnom
na%adu na du(u i tijelo nekog ovjeka.
:deja je bila da se to #lo bie uhvati i #atvori u neku %osudu ili bocu te se tako
oslobodi na%adnuto tijelo.$lovo koje ima %oguban uticaj i na ovjeka na(lo se kao
idealno sredstvo #a uni(tavanje duhovni nametnika.Udar vrelog olova od
%ovr(inu vode trebao je da u%la(i ili satjera #log duha u vodu a da se %osuda tad
#atvori i na taj nain ga se #arobi.:# %riloenog se moe na#rijeti vjerovanje
ara%skog naroda kojeg su vjerovano %renijeli Turci u doba osvajanja Balkana.-o,
taj udesni obred %oka#ao se vrlo %raktinim %a je #aivio u narodu i odrao se
kro# vijekove.
POMO5 NE>IDL@I>E $ILE

U dodiru sa vodom rasto%ljeno olovo stvara udesne oblike koji ne mogu %romai
iskusnom oku da u njima na#rije ra#ne likove %a ak i one duhovne,
(ejtanske.Pored njih se esto %okau mrtvaki avli, %u(ka, avion, otvoren grob,
mrtvake noge, dinsko kolo, %as, maka, #mija, kosa #a ko(nju, mi(, #a%is i
sijaset drugih simbola, #avisno od stanja u kom se nala#i bolesnik.,od djece je
najvi(e u %itanju strah %a tako u olovu i#la#e ivotinjski ili neki drugi oblici koji
%redstavljaju ono ega se ono u%la(ilo.1toga se najvi(e strava salijeva djetetu
kada se u%la(eno ili ureeno tr#a u snu, naglo budi, %lae be# ra#loga ili br#o
omr(avi %o(to je od svega toga lijek u olovu.

-eke %ojedinosti ve#ane #a salijevanje #rna toliko su magine i misterio#ne da
ostavljaju be# daha.,ako je taj obred re#ervisan #a tee sluajeve, %o(to se #a
manje tegobe gasi ugljen ili (ibice, realno je #a oekivati da se u njemu trai
%omo vi(i dobri sila.-ju naravno ne mogu dobiti svi ve samo oni na iji rad
nadnaravni svijet gleda sa odobravanjem.Tako %onekad, %ri%ovijeda baba 1aMija,
olovo i# ka(ike umije nestati dok se to%i na vatri + jednostavno nema gaG0.
?U %oetku sam %omi(ljala da se nije sluajno i#lilo u vatru ili %e%eo ali koliko ga
god tu raila njega nije biloG.$nda mi je u snu glas rekao da se #bog toga ne
brinem jer ga je u#eo melek.To je %ou#dan #nak da e bolesniku biti bolje i
o#dravit e od #la.-ekad nestane samo %ola olova a %onekad, bogami, svo?
konstatuje u# osmijeh.
Pored ovakve be#a#lene sen#acije javljaju se i one neugodne koje oito dola#e sa
druge, %rotivnike strane.Umije se #a%aliti olovo ime #lo demonstrira svoju
snagu.1aMija se toga, %ri#naje, ne %la(i.
?Ta vatra #nai i to da u raene arke #a svau i ra#dor koju ja ugasim i uni(tim
sihir0
Ponekad ni dini se ne %redaju lako %a gase vatru u ognji(tu a #naju joj i
%oku(avati nauditi samim olovom.-aime, vrue olovo se %ri dodiru sa vodom
ra#leti %a komadiu mogu doi i do oiju te se stoga bolesnik %okriva crvenom
kr%om %o licu kao mjera %redostronosti.5li %ri%remila se kae i #a to.U vr%ci #a
kosu koju %okriva maramom stavila je komadie tisovine i gloga dobro #nane
tjerae duhovnih na%asnika.
$no (to mi je %osebno #a%elo #a oi %osmatrajui je dok salijeva strahu bila je
njena savr(ena koncentracija.1aMija kro# cijeli obred salijevanja vodi rauna da
ni%o(to %osudu sa vodom ne ostavi be# svog nad#ora.5ko mora ii %o ne(to onda
%osudu %okrije kr%om ili %reko nje stavi ka(iku.To ini kao %rotumjeru da joj
(ejtan ne bi o%oganio vodu i uinio njen trud beskorisnim.
Povjerila mi je jo( jednu #animljivost u njenom kom(iluku ivi jedna starica koja
je svojevremeno u mladosti %ravila sihire #a novac.2atekne li se kod nje dok ova
nekog lijei ili ui na vodu mora se odmah gonjena mukom dignuti i na%ustiti
kuu.,ao %ravog #odijakog $vna interesuje me mnogo toga ali joj %ostavljam #a
kraj samo jo( jedno %itanje? da li onog ko %ravi magiju stigne ka#na kada se ona
skine sa rtveG.$dgovara %otvrdno.
?$n od toga nee umrijeti, ali da e osjetiti veliku muku i slabost hoe0.

(bjavio/la gradvista u EL:ED' print' U
;<-77-9;;F-
) ,uncu i Mjesecu
Mjesec se po vjerovanju %itelja -elike #ladue i Bazina mo%e ure"i pa je
stoga' kao protumjeru' potrebno svaki put kada se ugleda Mlaak re"i:
GMaala' vidi mladog Mjeseca=G.#ad je $d%ba ili $tap :pun Mjesec; mo%e
se vidjeti' po prianju #rajinika' lik ovjeka sa podignutom sjekirom u
ruci.#ako predanje ka%e GTo ga je ,llah kaznio :prebacio na Mjesec; to je
podignuo ruku na materG.*rugdje u +osni' ljudi priaju da se vidi GMujo kako sjedi na
trnovitom panjuG.
*ok je Mjesec podlo%an uroku' priaju dalje #rajinici' )unce zna biti urokljivo.$pravo zato
su stare nene upozoravale da se mlijeko ne smije prenositi iz ku"e u ku"u a da neim posuda
nije pokrivena jer u protivnom Gako ga )unce GvidiG ne"e ga bitiG.8rije 3urjeva' upozorava
bonaka predaja' )unce je otrovno pa treba izbjegavati du%e izlaganje njegovoj toplini.
8o staroslavenskoj predaji nekad su na nebu sijala ak tri )unca.To se nije dopalo a%dahi te je
iz iste pakosti i %elje da zemljom zavlada mrak pojela dva dok je tre"e vjeta lastavica
iznijela visoko u nebo van a%dahinog dosega.(tud i vjerovanje naeg naroda kako je grijeh
ubiti lastavicu 7 spasiteljicu ljudskog roda.
Brvena kia 7 u Bazinskoj krajini spominje se legenda kako je onog dana kada su se vjenali
brat i sestra' zbog tekog grijeha' padala krvava' crvena kia.0 padat "e opet ako se isto
dogodi.*ok pada kia a istovremeno grije )unce u #rajini neka stara mudra glava zna re"i:
G9odio se jo jedan Biganin=G dok sami Bigani takvo )unce nazivaju GmrtvakimG i po
njihovom vjerovanju ono "e ih grijati na onom svijetu.2arod tvrdi kako vjetar mora tri dana
zamotavati oblake da bi pala kia.$koliko grmi ne valja nipoto sjediti kraj prozora i gledati
van jer mo%e biti zlo.2avodno' tad se mogu vidjeti neobine prikaze i pojave koje nisu za
ljudske oi.1im se pojavi duga na nebu u narodu je pouzdan znak da je kia svoje ispadala.0
za kraj' svima je poznato vjerovanje da "e ovjek promjeniti spol ukoliko proe ispod duge.

#ad se ugleda mladi Mjesec govori se: GMladi Mjesee' dragi draae' ja tebe granjem ti
mene zdravljem' ja tebe vre"om ti mene sre"omG.$ /raanici ree se ovako: G)tari starjae'
mladi mlaae' kad tebe vuk ujeo' onda mene zub zabolio.3a tebe akom ti mene kapom' ja
tebe granjem ti mene zdravljem' ja tebe obu"om ti mene odje"om' ja tebe vre"om ti mene
sre"omG.
+onjaci kada prelaze u novoizgraenu ku"u najprije nalo%e vatru od nanosa tojest od onog
sitnog granja to je voda nanijela kako bi u novom domu uvijek bilo beri"eta.2eki uhvate
pticu pa ju kad useljavaju najprije u ku"u metnu 7 da im sre"a leti u ku"u kao ptica.
2e valja u vatru pljuvati a posebno je grijeh pomokriti se na nju.
)tarjeina ku"e ne smije nikada dozvoliti da se ku"a petkom i nedjeljom pomete' jer "e se
beri"et iz ku"e izmesti.Te dane ne valja ni volove u jaram hvatati' niti se na ku"nu eljad
srditi.
,ko se ovjek za so5rom pore%e znak je da "e se kajati od nekog svog posla kojeg je uradio ili
od rijei koje je izgovorio.
*a se sauva ku"ni beri"et uoi petka ili 3urjeva pomete se ku"a na dvije kamare :hrpice; pa
govori: G*%evap inim mu' ded%iji d%ep anakG.!atim se sme"e sa obje kamare pomjea'
pokupi i baci prema kibletu i tri puta pljune u metlu.
#ada se dijete rodi u kouljici bi"e veoma sretno i napredno.,ko bi mu roditelji u kouljicu'
umotanu u muemu' metnuli u miicu desne ruke' to dijete ne bi mogla ni puka ubiti' ni
sablja posje"i.
+iser postaje od majske rose.$ maju' kada pada kia po moru' izau na povrinu morske ribe i
hvataju kine kapljice.#oliko koja kapi uhvati' toliko u njoj nastane bisernih zrna.
(bjavio/la gradvista u EL:?C' print' U
;<-77-9;;F-
HR)K
*ok je dijete maleno' ne valja ga nipoto puno milovati' jer se u milosti
mo%e najprije ure"iI s toga kada dijete omiluje i pohvali' da je dobro
ili napredno treba re"i: GMaala= ne ureklo se=.2o' ako se ipak dogodi
urok' neko dijete prostrijeli' ono se nosi stravarki ili nekoj drugoj babi
da mu proui i zagasi ugljen.-jeta za to %ena uzme u istu posudu
GcijeleG ili GnenaeteG vode' pa uzimlje maicama po jedan %iv ugljen vatre i baca u vodu'
namjenjuju"i na jedno eljade iz mahale' iz ku"e i uop"e ko je tih dana dotino eljade ili
hajvane vidio.
#ada baca ugljen' onda apu"e ovu basmu:
$rok sjedi na pragu
uroica pod pragom.
$ uroka tri okaI
jedno oko vodeno'
drugo oko vatreno'
tre"e oko urono.
8rte oko vodeno'
te pogasi vatreno
i zanese urono
u duboke dubine
u iroke irine
u visoke visine.
2i na moru mosta
ni na psu roga
ni na dlanu dlaka
na na mome Muji uroka'
zauda ni zazora veledalin aminG.
,ko ugljen' poto se baci' potone u vodu' to onda nije urekao onaj ije se ime namjenjeno za
taj ugljen.,ko ugljen potone' onda jest' s toga dotinom eljadetu treba odrezati od kose i
haljine' i dijete' odnosno hajvane' koje je ureeno na ovome nakaditi.(nom vodom' u koju je
baeno ugljevlje' treba dotino dijete umiti' i dati mu da se napije.8ri umivanju ap"e se opet
gornja basma poimaju"i sa:G2i na moru mostaG#ad se ovako tri puta uzastop u zalazak
)unca zagasi' vele' uroeni "e ozdraviti.
#ad se to momku ili djevojci na zboru desi' treba svakom' ko je u blizini njega bio' odrezati
malo od kose i dotinog nakaditi.(sobito treba starijim %enama od kose odrezati.
(bjavio/la gradvista u EK:KJ' print' U
;<-77-9;;F-
Mistina Bosna
$ T-00 vijeku u +osanskoj /radici %ivio je ovjek po imenu e5endija
4asan zvani /aibija' po vjerovanju naroda jedan od zduhaa tojest
vidovitih ljudi koji je po +osni oduvijek bilo.$%ivao je kod naroda veliki
ugled a posebno kod Turaka.( njegovim gatanjima i proroanstvima uo je
i i veliki vezir #ara7Musta5a kad se ELJ?. godine spremao da ponovo
zauzme +e.8itao ga je da li "e mu osvajanje uspjeti.8ria se da je tada veliki vezir od
zduhaa /aibije dobio ovakav odgovor: G#ara7Musta5a "e sretno sretno do"i do +ea ali "e
naposljetku mnogo patiti=G.(stale Turke' koji su iz +osne i )lavonije ili u vezirov tabor
odvra"ao je da ne idu u rat' jer im prijeti sigurna propast.To ga je kotalo izgona te se preselio
u +osansku /radiku gdje je i skonao svoj %ivot.
$ biogra5ijama turskih velikana :Tezkjerek meahiri (smanije; o njemu se veli i ovo: G4asan
e5endija prorok ili muabir rodom je iz Mostara.(tac mu je bio ,lajbegovi" (mer beg.+io je
pro5esor slikanja a kasnije javni nastavnik jedne d%amije u 0stambulu.8osjetio je sveta mjesta
Meku i Medinu.8rorok e5endija 4asan bio je linost nepogreivosti i dobrote i u svojih
etrdeset godina proricanja :5alanja; i tumaenju snova nepogreiv.!a vrijeme opsade +ea
prorekao je #ara7Musta5i da se ne"e zdrav vratiti' na to se #ara7Musta5a rasrdio' pa kad je
jo uo da je nagovarao vojnike da ne idu u rat' protjerao ga je iz 3edrena' ali se proprok nikad
vie nije vratio u 0stambul.
8roroka /aibiju su ubili janiari ELJJ. godine.( tom ubistvu kru%i mistina legenda: 3edne
tihe veeri' poslije jacije' prijee prorok iz +osanske /radike na )lavonsku stranu da se u
umici malo razgali.)udbina je htjela da se ispuni njegovo proroanstvo: G)ava mea 7
/aibina leaG.Tu su ga odista' na granici Turske i ,ustrije' umlatili pijani janiari.
0ste no"i' u gluho doba dok su zvijezde tiho treperile' stra%ar opazi udnu priliku koja je
laganim korakom' gotovo lebde"i' koraala po ravnoj' mirnoj povrini vode.1ovjeku se od
silnog straha ko%a naje%i' kosa nakostrijei' oi od u%asa rairie.-idio je avet' ovjeka koji je
pod rukom nosio odsjeenu glavu.Taj natprirodni stvor iao je vodenom povrinom kao po
zemlji.#ad se Mjesec ukaza' on ugleda odsjeenu glavu' %utu kao vosak' sa iskolaenim
oima koje su na mjeseini caklile nekom nadzemaljskom svjetlo"u' daju"i im istovremeno
prijet"i i svetaki izgled.Ta strana utvara uputi se mjestu' gdje je prije nekoliko dana
dumanski umla"en...
8o nareenju komadanta tvrave +osanske /radike' njegovi smrtni ostaci su prenijeti na
mjesto pogibije gdje se i danas nalazi njegovo turbe
(bjavio/la gradvista u EK:KL' print' U
;<-77-9;;F-
,ujeverje u BiK
#oliko su +onjaci kao narod sujeverni teko je pouzdano re"i
mada se mo%e konstatirati da ne postoji nacija na svijetu koja ne
podlije%e u nekoj mjeri tom magijskom modusu %ivljenja.-e"ina
dananjeg praznovjerja 5ragmenti su nekadanjih paganskih obreda
potisnuti ili ukomponiranih u nove religije i odrednice.)ujeverje u sebi nosi svojevrstan
kulturoloki peat i od njega u dananje vrijeme najve"u korist imaju etnolozi i antropolozi
kako bi dokuili promiljanje jednog naroda i vemena.2eosporna je injenica da su ljudi u
prolosti imali mnogo bli%i kontakt sa svijetom oko sebe' bili su dio prirode i ponaali su se u
tom skladu' oito u prisnijoj vezi sa njenim silama.)ujeverje je donekle i pogreno shva"eno
poto ono oito potie iz kulta gatanja i najve"i dio njega ima u sebi %elju da se preduhitri i
otkrije budu"nost a samim tim i sudbina.
0ako od strane visoko obrazovanih ljudi praznovjerje se tretira kao Gznak ljudske slabosti i
nedostatka karakteraG mo%e se slobodno konstatirati da njemu podlije%u svih u manjoj ili
ve"oj mjeri od doktora i pro5esora preko sportista i javnih linosti sve do obinog' anonimnog
naroda.0 sam 2eil ,rmstrong ne dvoji se priznati kako se sa Mjeseca uspio vratiti samo zato'
jer je u letjelici G,pollo EEG imao' uz doputenje 2,)E' plianog medvjedi"a' maskotu7
sre"onoca.(d ovjeka koji se EL.N.ECLC. godine kao prvi ovjek iskrcao na Mjesec i po
njemu hodio' malo ko da bi takvo ta oekivao.
2eka od bonjaki sujeverja:
8roliti nehotice au vode ili 5ild%an ka5e znak je predstoje"eg dobitka u novcu.
2ekad se vjerovalo da se utorkom donose najte%e presude' a danas jo %ivi uvjerenje da "e se
#ijamet desiti na ovaj dan.
,ko u prolje"e po prvi puta te godine vidi %ivu zmiju imat "e snage i zdravlja' a vidi li je
mrtvu' nadaj se nemo"i i bolesti.
#ada se pijetlovi natpjevavaju u oku dana iarete :predosje"aju; smrt u okolini ili u bla%em
sluaju 7 promjenu vremena.
0ma li na livadama puno krtinjaka predznak je to smrti.Ao znak je i rano prolje"e.
8rijee li vam patka ku"ni prag' nadajte se paketu.
*a mu% bude vjeran neka mu %ena na dan vjenanja stane na veliki no%ni prst.
2e prosipaj prljavu vodu u akam da ne bi ograjisao.
*aju li se djeci slina imena bi"e ih jo.
#ad dojene kihne' bri%ne majke u Bazinskoj krajini obavezno ka%u Gpis mace' zdrava djecaG.
#o pije ka5u iz okrnjene oljice udat "e se/o%eniti za udovca/udovicu.
$koliko se juhka na so5ri prilikom razvijanja gu%va do"i "e uskoro gosti.
#o li%e ili jede sa no%a oboljet "e na srce.
)novi se nikada ne priaju do podne.$ snovima odsanjanima izmeu podne i ikindije ima
dosta istine.
#ad ti neko salijeva strahu ili zrno treba mu dati neto novca koji se obnese tri puta oko glave'
a ako saliva sam sebi :to je bolje; mora dati sadaku od sebe.*oe li kome nauk o
salijevanju strahe u snu' ne smije nikoga odbiti.
/avrana ne valja dr%ati u ruci da ne bi opadala kosa.
-rijeme kakvo zatekne 9amazan bi"e itave godine.+ude li suan te "e godine slabo roditi
penica.
+atu treba zapoeti sijati onim danom u sedmici na koji je te godine pao +o%i" ili 8rozuk
:N.januar;.
#ad oblai neto novo od odje"e uvijek oblai prvo desnu stranu uz Euzubilet' da u toj odje"i
ne do%ivi kakvu nesre"u......
(bjavio/la gradvista u EK:KK' print' U
;>-77-9;;F-
KA) HR2KA) )+)8
0 danas se meu bonjakim narodom vjeruje da su uzroci mnogim bolestima'
naroito onim djeijim' uroci.8o kazivanju mnogih ljudi' vie od polovine djece
sahranjene u seoskim mezarjima umrlo je od uroka.$ to su oni ubijeeni' jer
vjeruju da sve to je mlado' lijepo i napredno mo%e da se urekne.)toga su zatitne
mjere protiv uroka mnogobrojne.$glavnom se svode na noenje raznih apotropeona na
vidnom mjestu ili uivenih u odijelo.
*jetetu se naje"e stavljalo u beiku neto gvozdeno' obino' maa zbog vjerovanja da zveka
mae razgoni d%inove i ejtane.,ko majka izlazi iz ku"e' prebacivala bi svoj pojas preko
beike.#ad se dijete povijalo' u beiku se stavljao jo bijeli luk' pare tisovine i pare ruta
koje su bile na strailu u konoplji.2eki su djetetu pod kapicom dr%ali i pare lua' grumen
soli' koricu kruha' korijen i struk trave devesilja ili trockota.2a kapicu u kojoj se dijete iznosi
van priivale su se razne GzabaveG tojest model prakljae' esno ili cvijet bijelog luka'
raznobojna dugmad' ukrasno kamenje' stari novac te GmaaleG koje treba da privuku prvi'
najte%i pogled.
1im se dijete uznemiri ili plae' a za svaki sluaj i bez toga kad je u ku"i puno svijeta' djetetu
se razli%u' raspljunu ili GothuuG uroci.$hvati se djeija glava rukama' pa se' govore"i basmu'
lizne jezikom s desnog kraja ela ka sredini' hukne' otpljune i izgovori basma.0sto se ponovi i
sa lijeve strane ka sredini' zatim od nosa ka sredini ela i sa gornje strane ka sredini ela.8ri
tom se govori:$rok sjedi na pragu' uroica pod pragom.$rok skoi' uroicu spri= $ uroka
dva oka:jedno vodeno' drugo ognjeno' pue vodeno' pogasi ognjeno=
$roci se mogu razlizati i ovako: nadlanicom lijeve ruke povlai se odozdo nagore djetetu
izmeu nogu i ka%e G#o ureko ovo :tojest to dijete;' ureko i dolje=G.,ko ovo ne pomogne'
gasi se ugljen na poznati nain.8oslije zagaivanja' onaj kome se gasilo treba da popije malo
od te vode preko maa i da zagrize njihov donji kraj.$galj se baca na krov ku"e ili "umeza ili
na put' s namjerom da bolest :urok; pree na onoga ko prvi naie na to ugljevlje.
(blizivanje poma%e samo' kad je ko lako ureen i ako se odmah upotrijebi' dok vodica sa
gaenim ugljenom i od veoma tekih uroka dobro poma%e ali samo dok uroci nisu o%ivljeli a
to se po bonjakom vjerovanju dogaa u toku tri dana.!a gaenje ugljena se uvijek
upotrebljava cijela voda :nenaeta voda; koja mora biti sa izvora' uzeta odmah poslije
)uneva izlaska.
8ri kraju da spomenem jo jedan nain koji se dosta rijetko upotrebljava.$ cijelu vodu metnu
neto sede5a pa se to ostavi preko no"i da odstoji.9ano ujutro' kad pijevci prvi put zapjevaju'
uzme ureeni posudu sa vodom' pa se popne na kakve ljestve.2a svakoj stepenici gutne po
jedan put i tako uini do tri puta.(nim' to vode preostane' treba da se ureeni umije.
!animljivo je spomenuti kako se u narodu Bazinske krajine vjeruje da je basme za skidanje
uroka najbolje prenijeti djevojici koja je Gjo istaG tojest nije dobila menstruaciju.2avodno'
ukoliko ih tad naui cijeli "e %ivot mo"i otklanjati uroke sa drugih' vrlo uspjeno.Takva
djevojica' kasnije %ena' mo%e i na daljinu skidati zazore i prostrijele sa djeteta.To ini
stalnim ponavljanjem jedne te iste basme.*ok to ini kod nje se pojavljuje zijevanje i suzenje
oiju.Tretman traje nekad i po sat vremena.1im popratne pojave uenja basme nestanu urok je
skinut.!a ovakav obred nije potreban direktan kontakt niti gaenje ugljevlja u vodi to cijelom
obredu daje jo mistiniju notu.
(bjavio/la gradvista u @C:@?' print' U
;?-77-9;;F-
Kako se sauvati od zla
1A<TITA OD 1LA

/osta %anje u narodnim obiajima i vjerovanjima
%osveeno je #a(titi od svakojakog #la kojem je ovjek
itekako %odloan.

1vaka od dovica %onovi se tri %uta./ok se i#govara %ravilo je bilo da mu(karac
svaki %ut nakrivi ka%u, %o malo na elu, ili ena maramu.Prva se dova ui ujutro a
druga naveer, uvijek %rije i#laska i# kue.
?1abah hu#i hurmet, okolo mi kuvet, (ejtanu nalet, 8uhamedu salavet^

?5k(am mu hurmet, (ejtanu #ahmet, dinu i imanu rahmet, 5llah resulna salavet^

2a ovu dovu baba 5lije govorila je da se i#govara tri %uta %red s%avanje.-jena
mo je da neutrali(e svaku arku koju bi neko ostavio u s%avaoj sobi ili %od
krevetom kao i onaj uin namjenjen da i#a#ove nesuglasice i mrnju meu
su%runicima.
?]9liM Megi (ani eMel mustedani
Mil 8uhamed omere svi su sveci kod mene
i boji meleci, a#bi ra#bi delala
kud svi Turci tu i ja.
Prikom %akum %aune $mer vodi nahero
La legoh u grad, oko mene duvar
i ja jetim ursijom, ko usta i(alna
ko umre la ilahe ilalah, la ilahe ilalah, la ilahe ilalah^
(bjavio/la gradvista u DE:E@' print' U
;?-77-9;;F-
udesna bi$a
>a!ain #i&ava#

U %ro(losti svaka bolja vraara u Bosni imala je svog
vol(ebnog slugu #vanog cikavac, i#leenog i# jajeta crne
koko(ke be# ijednog biljega.To jaje mora biti (to manje tako#vani i#nosak kako bi
ga (to lak(e mogla nositi is%od lijevog %a#uha narednih etrdeset dana./ok ga
krijui nosi is%od %a#uha vraara ne smije niti se umivati niti Bogu moliti %o(to,
%o vjerovanju, te dvije stvari s%reavaju roenje cikavca.Tom udesnom
vraarinom slugi 8uhamed Nej#i beg ,ulenovi u svom %ohvalnom djelu ]-e(to o
narodnom %ra#novjerju u 8uhamedovaca u Bi@^ %osvetio je ne(to malo %rostora.
]:ma ena, koje ne imaju ni krave ni ovce, %a ni estite ko#e, a i%ak imaju mlijeka
vi(e nego li onaj koji itav dela% mu#e.5 kako je to mogueG $vako. takova ena
nosi %od %a#uhom etrdeset dana koko(ije jaje.-akon etrdeset dana i#lee se i#
onog jajeta %ile, to %ile hoda oko vraarice u #oru i %rvi mrak, dok se svaije
mlijeko s%ovlai./anju nestane tog %ileta, a u %rvi mrak o%et doe i tako
ne%restano, dok je god vraarica iva. 1vaki dan ima vi(e i vi(e mlijeka i
kajmaka^.U jednom drugom radu se jo( kae.
A ,ad se cikavac i#lijee, i#gleda kao mje(i, te ga ona ena iji je (alje %o
kom(iluku, te jede mrs, kao sir, kajmak, maslo, ili sisa tue ovce, ko#e i
krave.,ada se cikavac najede i nadoji ide gos%odarici %a joj ono sve i#bljuje
taman kao da drije(i( mje(inu.$na ovaj mrs jede i drugima %rodaje.-ema, vele,
ni(ta grije(nije, no lei cikavca^.
(bjavio/la gradvista u DE:E@' print' U
;?-77-9;;F-
0arodna medicina
#ako se vadi oganj
G9azbolje se napre kod moje tetke.8oto okua sre"u kod dvojice lijenika a ne bi 5ajde'
onda "e %ene na nju' da je to oganj.Treba ga vaditi.Treba oti"i ,vdi ciganinu'pa ako bude
oganj' on "e bezbeli znati.Elem je salete i ona potjera svoga mu%a' da okua sre"u i kod ,vdeI
jer rekli su: GMuka i nevolja na svata natjera= 8a i nju.
(de on ,vdi' a ,vdo mu naredi' da odmah donese: truda' komad zelene ohe' devet vrhova
od kupina' kore od ipka :mogranja;' komad lipova drveta i mladog masla.) mukom se to
nekako sastavi' te opet ,vdi.)ad ,vdo dokopa eki" i komad Ghladna gvo%aG' a njemu dade
komadi" GtrudaG./vo%e nasloni na nakovanj' a njemu ree' da prema gvo%u dr%i trud.3edva
je ,vdo dva puta %egnuo po gvo%u' a neto kroza zube proapta' a ne lezi avole' pa od
gvo%a varnica: 5rc= i trud 7 zapali ga=
)tade graja' moj brate' !latke 7 ,vdine "eri: G,' blago' blago= (ganj je' oganj= *ijete "e
ozdraviti=G. $ to se ,vdo prodere: G*ajte mi br%e jednu krpu=G a sve pue u trud.!latka
donese nov7novcat komad beza' govore"i: GEvo ti nove' )avka je naa=G 7 ,vdo uze krpu i u
nju zamota onaj trud' pa u ake i na 7 usta' te udri' puhaj i puhaj' dok se krpa zalampa.(nda on
br%e7bolje onu krpu' pa na tepe"e.2a nju navali onu lipovinu :pa to je najprije iscjepkHo; i
koru ipka i ono devet vrhova od kupine i onu zelenu ohu.To sve izgorje' a on skupi i u prah
satrije.8rah sasu u au i mlado maslo' pa dobro izmijea.8oto vas taj saltanet provede' re"i
"e: GEvo ti ove ae' pa "e zovnuti kakvu staru %enu' neka maloga u prvi sumrak peruinom
od kokoi pod strehom nama%e.Maza"e niza stranu 7 ozgor dolje nek peruinom povlai.Tako
neka radi za tri veeri i uzdam se u +oga' da "e mu lake biti=G
*ijete su mazali' kako je ,vdo rekao.*ijete je izgledalo kao arape., i kako ne"e6= Mlado
maslo i ugljen= +e jedva se moglo oprati: lice ranjavo' a u rane zala garavina.2o ipak
umivaju"i ga mlakom vodom i sapunom 7 rane su se gulile i opadale.2askoro se rane zamire i
svi su dr%ali' da je to bio ba oganj' jer se drukije ne bi trud zapalio i rane zamirile.3a sam
govorio' da je pomoglo Gmlado masloG a ne ,vdov eki" i garavina.Tako se eto izvija oganj u
/ackuG
(bjavio/la gradvista u DE:@C' print' U
;?-77-9;;F-
Bonjaka dovita
2edaleko sela +reteljevi"a' sahat i po sjeveroistono od
#ladnja' di%e se jedan ove"i brijeg' koga su opkolile sa sviju
strana guste ume' samo ne sa sjevera.2a podno%ju tog brijega
prote%e se zelena i duboka dolina' kroz koju tee bistri
potoi".8oe li dolinom k tom brijegu' ukazat "e ti se usred
njegova podno%ja jedna iroka i mrana pe"ina.$ ovu pe"inu
idu kladanjski +onjaci svake godine jedan put na dovu' i to u
utorak pred ,liun.
8ojahavi iz #ladnja' pale po starom bosanskom obiaju usput
iz puaka' pjevaju i igraju konje sve do pe"ine.Tu ih doekaju
seljaci' okre"u"i janjce na ra%njima' hvale"i raznovrsno vo"e
itd.2o' najprije treba u pe"inu.#oji uzmu 5enjere' koji velike
cjeplje lua' a bogme i seljaci natovare po koju cjeplju' ta to
ih vie 7 to bolje., lijepo je i vidjeti kad usred tmine plamti po
vie stotina svjetiljki i cjeplja.
8e"ina je iroka' za etvera kola uporedo' a duboka oko pola sata.*oe li usred pe"ine'
opazit "e bunar' iz koga izvire bistra i studena vodaI kraj istog bunara imade grob neke
djevojke' o kojoj se ovo pria: (kladila se djevojka sa nekoliko momaka' da smije sama do"i
do sredine pe"ine' kuda "e ponijeti jedan poznati im biljeg i ostaviti ga usred pe"ine' 7 biva da
im posvjedoi' kako je sama dola do odreenog joj mjesta.Momci joj dadu jedan iljak' da ga
zabode kraj bunara i ka%u joj ujedno' da "e tek onda dobiti okladu' kada oni sami vide' da li je
zaista zabola iljak kraj bunara.)irota djevojka da im se poka%e hrabra' uputi se u
pe"inu.*oavi do bunara' zabode iljak u zemlju.Misle"i da je zavrila svoj posao' ho"e da se
vrati' 7 no' ne mo%e dalje.2eto je uhvatilo za koulju.
Momci' ekaju"i je pred pe"inom' zabrinue se za nju' to je tako dugo ne bi nazad.8ooe
najzad u pe"inu' da vide ta joj bi.#ad dooe do bunara a ono vidjee da je ona zabola iljak
kroz svoju koulju i da le%i mrtva na zemlji=.)irota' ne znaju"i da je iljkom i svoju koulju
pribola' mislila je' da ju je neko uhvatio za koulju' te je tako umrla od straha.Momci je
ukopae na istom mjestu' gdje joj se jo i danas klanja d%enaza kad #ladanjci posjete pe"inu.
2o' poimo dalje pe"inom.8oto proemo bunar' do"i "emo za kratko vrijeme do mjesta' gdje
su u kr utesane merdevine te slu%e kao mimbera.Tu ljudi posjedaju i proue u sebi tajno po
koju molitvu' a zavrivi to izdigne se imam na vrh onih merdevina te stane uiti hudbu' ali
tako glasno' da se cijela pe"ina ori' a ostali ga ute"i i sluaju"i pozorno prate.8oto je imam
zavrio uenje' vrate se svi skupa iz pe"ine polagano i u najve"oj tiini.2a to zapone pred
pe"inom veselje' koje traje sve do mraka.
(bjavio/la gradvista u EN:FN' print' U
;=-77-9;;F-
Bonjaka narodna predanja - sre$a
ivio ovjek zadru%an u zadrugi :porodici; vrlo sretno' ali ne potraje sre"a i
stariji mu brat naumi da se dijeli.(no mala :stoke; to je diobom dobio
pomre kroz godinu dana: neto krepa a neto izjedoe vuci.8omrijee i %ena
mu i djeca' i on osta sam kHo prst.
#ad mu jadi i nesre"a dodijae' sabra se te naumi da poe u svijet da tra%i
bolju sre"u.Tumaraju"i kHo muha bez glave' pree jedno brdo i sretne
starca' koji ga upita' kuda li je poao' a on mu odvrati' da ide tra%iti sre"u
pa bilo na kraj svijeta.
7G-e"' po +ogu si brat' ako zna' gdje bi sre"u naao' ka%i mi6G.
)tarac upre tapom prema jednom velikom brdu i ree:
7G-idi ono brdo' uspi se na njega a tamo "e na"i starca' koji "e ti kazati za
sre"uI ali kada doe onamo ne progovaraj' doklen on ne upita' a to on radio bude' to radi i tiG.
2esretnik putuj danas' putuj sutra' teko se uspenje na brdo i nae starca.)av je sijed kHo ovca te mota veliko
klupko bijelog konca' koji se iz brda kroz jednu rupicu izvlai.#ad je )unce upoinilo poe on motati mrk konac
a malo po malo pa sasvim crn' dok se i ne smre a iz neba se pred starca spusti sinija sva od zlata.)ja se i na njoj
svakakve akonije= )tarac poe jesti a nesretnik se osokoli' primakne pa i on stane veerati.#ad su poveerali
sinija se opet digne u nebo a starac okupi motati crni konac cijelu no".8red zoru konac malo po malo bljei a kad
izae )unce 7 zabjelio konac=6.
Tako je starac motao cijeli dan bijeli konac a u vee kad je opet pocrnio' spusti se s neba drvena sinija i na njoj
srednje vrste jela i oni veeraju.Tre"e no"i eto ti sinije sasvim proste i na njoj samo malo kruha i soli' i oni opet
veeraju' sinija se digne i ode u nebo a starac tek sada progovori i zapita onoga nesretnika' ta li %eli6.
2esretnik mu ka%e kako nema sre"e pa da je tra%i i zamoli ga' ako znade' da mu ka%e' kako "e se sre"e
dobaviti.)tarac ree:
7G3esi li vidio onu prvu vee so5ru' pa drugu i tre"u6 #oja je u njima razlika' ona je razlika i meu ljudima.#oji
se oni dan ili no" rodi kad silazi zlatna so5ra bi"e vrlo sretan i bogat' koji se rodi drugi dan ili no"' onaj "e imati
srednju sre"u' i kod dobrog rada i truda mo"i "e da %ivi prilino dobro' a onaj koji se tre"i dan ili no" rodi kad
sie mrava so5ra' taj je cijelog svog %ivota nesretan i jedva se kruhom prehranjuje.(n se mora kod onoga
pridvoriti' koji se u sretni as rodio.Ti idi pa se strpi' jer ti je tako sueno=G.
.
(bjavio/la gradvista u @C:FN' print' U
;E-77-9;;F-
Mlijeko jae od krvi---
-jerovanja kojeg su se nekad dr%ale stare +onjakinje bilo je da
ona %ena ' ako ne %eli vie da raa' treba da ode na grob svog
djeteta' uzme zemlje sa mezara pa da je tri puta' poto se okupala i
u isto presvukla' propusti kroz koulju i vrati na mjesto na mezaru
odakle je uzela.2eke %ene su govorile da tu zemlju treba staviti na
glavu' pupak i noge' pa je onda vratiti na mezar.
#ad se %ena porodi' odmah zadoji dijete sama.$koliko nema
mlijeka ili mora da ode negdje na du%e vrijeme' dijete "e joj podojiti samo neka %ena s kojom
je u srodstvu.2ikad ne"e dati da dijete podoji neka %ena koja nije rod' jer smatraju da je
mlijeko jae od krvi.,ko bi se to dogodilo' ta %ena je djetetu koje je podojila pomajka' i ono
sa njenom djecom kad odraste ne smije da stupa u brak.*a do ovih ogranienja ne bi dolazilo'
izbjegavaju uspostavljanje srodstva po mlijeku.
*ok doji dijete mora strogo da pazi na to da joj ni kap mlijeka ne padne u vatru ili na neko
peksinavo mjesto' jer "e joj mlijeko usahnuti i ne"e mo"i da ga povrati./ubitak mlijeka se
dogodi i kada dojilja zaspe otkrivenih grudi ili nagazi na kap svog mlijeka.$ Bazinskoj krajini
se u takvom sluaju po selu tra%i doma"ica koja ima u ku"i trahane :tarahane; stare tri
godine.2ju %ena koja je izgubila mlijeko skuha i pojede u tri puta i mlijeko joj se sigurno
vra"a.
,ko %ena nema mlijeka' daju joj da pije to vie bijele ka5e' da jede tenu hranu' pa i bijeli
kruh' a pored toga joj i Gzagauju stravuG.$koliko %ena ima male bradavice pa dijete ne mo%e
da sisa' tra%i neko ve"e da izvue bradavice' a odojetu za to vrijeme daju da sisa krpicu u
koju je zavijen e"er natopljen mlijekom.
(p"e vjerovanje da %ena ne mo%e da zanese dok doji ukorijenjeno je' mada neki odbijaju da
vjeruju da je to mogu"e.,ko %ena zanese dok doji' ka%u da je Gponijela na suhoG.$ tom
sluaju odmah prestaje da doji dijete bez obzira koliko ono bilo.0nae' dijete se od sise odbija
tako to majka ode u rod na nekoliko dana dok se dijete odvikne od podoja u odreeno
vrijeme' ili se nama%u bradavice paprikom ili smolom na koju se lijepi vuna' pa se dijete toga
gadi i samo se odbije.$koliko poslije prestanka dojenja %enu bole grudi' privija se na njih i
pod pazuh orahov list ili se da kome da izvue ono zgruano mlijeko.ene se poma%u i time
to putaju toplu vodu da im tee niz grudi' te ono razmekava otok i povlai sa sobom
nadolo mlijeko.
$ vezi sa dojenjem postoji vjerovanje da %ensko dijete ne valja dojiti ni dana preko godinu
dana' jer majino mlijeko daje kuveta' pa "e ga dijete imati previe.Ta suvina snaga "e uiniti
da %ensko dijete' dojeno vie od godine dana' kad7tad poe po Gzlu putuG.Muko dijete'
naprotiv' treba to du%e dojiti jer time postaje silniji i bolji junak.(stalo je zapisano' po
kazivanju Vule #ulovac' da je ona svog sina dojila sve do njegove EK.godine.+io je tako jak
da je mogao mejjit7ta :kamen na koji se polo%i mejit dok se nad njim moli; da podigne.*ojio
je a poeo je i da aikuje.Bure bi ga zadirkivale: G0di' majka te zove da te podoji=G a on bi im
odgovarao da ho"e kod njih' a ne kod svoje majke da sisa' pa bi se one razbje%ale.0ma %ena
koje su svoje sinove dojile do njihove EN. ili EJ. godine' u uvjerenju da "e biti jai mimo
ostalih ljudi.
(bjavio/la gradvista u EJ:EL' print' U
;E-77-9;;F-
Babine
( porodilji u epi postoji interesantno vjerovanje' naime' F@
dana prije poroaja hurije u d%enetu ponu da prostiru svakog
dana po jedan duek.(nog dana kada %ena raa bude ih
F@.,ko %ena na poroaju umre' hurije se raduju i pjevaju"i je
nose na onim duecima na najljepa mjesta u d%enetu.,ko ne
umre' hurije kukaju nad duecima: G2esretnica nesretna' kud
nam ne doe...G i svakog dana sklanjaju po jedan duek.,ko
umre poslije poroaja' %ena "e le%ati na onoliko dueka koliko
je jo ostalo dana do F@.ena koja umre trudna' na poroaju ili
do F@ dana poslije poroaja' odmah ide u d%enet bez obzira na sve dotadanje grijehe.3o se
vjeruje da je %eni F@ dana po poroaju otvoren mezar i da je ona jednom nogom u njemu.
#ad nastupi poroaj' to se krije od svih' pa i od uku"ana' a naroito od djevojaka' jer se
vjeruje da "e biti utoliko te%i ukoliko vie lica zna.ena se sklanja od svih' i u njenoj blizini je
samo neka %ena koja ima iskustva u tome i koja "e intervenisati samo u sluaju ako se poroaj
nenormalno odu%i.(na pazi na to da nijedna vrata na ku"i ne budu zakljuana' naroito ako
%ena raa prvo dijete' jer vie ne bi mogla da rodi.Ta %ena je van sobe u kojoj je porodilja i
u"i "e kod nje tek kad sve bude gotovo' koliko samo da joj pomogne da pokupi i opere prljave
stvari.
Meutim' ukoliko se poroaj odu%i' skupi"e se nekoliko %ena koje imaju iskustva u tome.$
tom sluaju su se vrile neke maijske radnje.8orodilja se stavljala da legne na mjesto na
kojem se u toj ku"i postavljaju da le%e mejiti dok ih se ne opremi i iznese iz ku"e' takoer
glavom okrenutom ka zapadu' a desnim uhom prema jugu.Tako bi le%ala dok ne osjeti tri
napona' a onda bi ustajala da raa.
#ad %ena teko raa' pomilja se da mo%da ne"e roditi snijet :Mola 4Odalidora;' jer je to
mnogo te%e roditi nego dijete.(d roenja snijeti se mnogo vie krvari i mnogo te%e
oporavi.,li' po uvjerenju starijih %ena' snijet je sevap roditi.7GTo ti je' kao da si dvoje %ivih
rodila= #oja %ena tri puta rodi snijet' njoj su svi grijesi oproteni i i"i "e poslije smrti svakako
u d%enet' toliko je to +ogu drago=G.8o kazivanju %ena' snijet lii na snijet' parazit na
kukuruzu' te se stoga ako i zove.0zgleda kao govee srce.1im se rodi' valja ga zavijenog u
krpu odmah u ubar ili pod kakvu vo"ku zakopati' jer se sahranjuje a ne baca.0nae'
vjerovanje o snijeti zabilje%eno je samo kod +onjaka' dok se kod drugih naroda ne spominje.
!a dijete roeno u kouljici vjerovalo se da je sretnije od ostalih ljudi.2ije mu se ni hamajlija
pravila' jer se kouljica smatra hamajlijom.)a kouljicom se postupalo ovako: ispere se' osui
i odnese hod%i da je ispie.Tako ispisana' kouljica se slo%ena uivala djetetu u desnu miku
ili pod desni pazuh.To bi radio neki hod%a tako to bi razrezao ko%u' stavio pod nju hamajliju'
uio ko%u' ranu namazao melemom i vrsto vezao.
#oliko je poroaj te%ak in opisuje i krajika predaja.$ trenutku poroda %eni se razdvoje sve
kosti u tijelu osim onih u bradi te je stoga u narednih etrdeset dana ona u periodu
obnavljanja.2akon poroaja' nastavlja narodna predaja' u %eninoj se utrobi prostre etrdeset
pastekija od kojih se di%e po jedna svaki dan.$ toj eteresnici ona je slaba kao ptica na grani'
oko nje su tada zli d%ini i ejtani' na svakoj vlasi kose visi po jedan pa bi u tom kriznom
razdoblju njena kosa morala biti pokrivena bijelom maramom.
8osebno joj se branio izlazak napolje u akam i no"u kako ne bi negdje ograjisala i
poludjela.(graniavanje kretanja porodilji treba ra%iti u njenoj takozvanoj porodiljskoj
neisto"i na koju se vrlo rado lijepe sve napasti i zla.Takav propis je nadalje titio mladu
majku i od tekih poslova kojih je ona u tom periodu bila osloboena.
#oliko god je ona u opasnosti toliko je i tek roeno dijete.$ beiku bi mati esto znala staviti
djetetu muhliju :ekser; kako mu d%inovi ne bi mogli niim nauditi.(vaj adet proistakao je iz
opteprihva"enog krajikoj vjerovanja da je dobro uza se dr%ati neto metalno protiv zlih bi"a.
+abine su oduvijek smatrane sevapom i %ene su ih vrlo rado inile u svim epohama od
srca.Taj se adet mo%e promatrati i iz nekog socijalno7humanog stava zajednice prema njenom
novom lanu ili kao sam in solidarnosti izmeu %ena.(bjanjavaju"i taj ritual nazrijeva se
njegovo pagansko porijeklo' naime' rije je o obredu imitacije dolaska vila suenica te zato na
babine dolaze samo %ene' obino iz rodbine i susjedstva.(ne donose poklone za dijete i
simbolino ga daruju sre"om' zdravljem' ljubavlju...0 sam dolazak' pohode na babine' pratilo
je magijsko pravilo < obavezno se ilo prije podne' dok se )unce uspinje ka nebu' na sretne i
napredne dane ponedjeljak i etvrtak a ukoliko %ena raa samo %ensku djecu babinarke su
odreivale petak za dan posjeta.8etak se smatrao zadnjim ali i mukim danom %ele"i na taj
nain okonati raanje %enski prinova i prizvati roenje zdravog djeaka.
0nteresantno je koliko se pa%nje posve"ivalo ritualima prizivanja sre"e samom novoroenetu
od njegovog dolaska na svijet.8rilikom izlaska iz porodilita sretni par i danas prati adet da ne
idu odmah ku"i ve" da prvo svrate bliskom prijatelju ili roaku koji %ivi na nekom brdu kako
bi ^djetetu sve ilo uz brdo_.-jeruje se da nakon toga bebu prati sre"a i zdravlje.
$ +osanskoj krajini ostao je obiaj da se u babinama donosi hrana ija je uloga da kod mlade
majke ouva mlijeko i prizove sre"u i beri"et.To je uglavnom bila maslenica sa peenim
piletom.0 danas se mo%e uti kako neka %ena koja ima lake porode ka%e da bi istog trena
rodila za maslenicu sa piletom' po kojoj je novopeena majka mogla da odredi i spol svog
budu"eg djeteta.8o narodnom vjerovanju ona bi prvu maslenicu donesenu u babinama
prevrnula i pojela dva zalogaja.Tako si je omogu"avala dijete drugog spola.
(bjavio/la gradvista u EJ:EF' print' U
;E-77-9;;F-
Bosanski vampiri
-ampir' lampir ili vukodlak je mrtvac' u kojeg je N ili F@ dana poslije smrti
uniao zli duh' pa ga o%ivio' da mo%e u gluho doba izlaziti iz groba' daviti po
svojoj ku"i i po svom selu ljude i stoku i piti njihovu krv.2alik je na ovjeka
bez kostiju' naduven kao mjeina' pun krvi' upav i runjav' velikih oiju i
nokataI odjeven u ukopne haljine' preko ramena nosi u mezar polo%eni pokrov
:komad bijelog beza;.
$ +osanskoj 8osavini ka%u' da ima maje ili kozije oiI zato i krije uvijek oi' kad se sastane
sa ovjekom.8ored oblika ovjeka mo%e jo imati svakojaki oblik' jer se mo%e pretvarati u
svata' kao u maku' pseto' prase' vola' konja' mia itd.0z mezara izlazi poput miaI i rupa u
grobu mu nije ve"a od miije.,li izvan mezara bude velik i straan' te vie razliitim
glasovima.+avi se u gluho doba po greblju i oko greblja.
#ad vampir obilazi ku"u' ini se' kao da sita oko ku"e siju.1esto ponese sa sobom iz svog
mezara zemlje' pa je dade kome u ku"i' da primirie i kihne.,ko se tom eljadetu rekne
GzdravG kad kihne' onda se ne"e povampiritiI ako ne' onda ho"e.( vampirovom no"nom
uznemiravanju oko ku"e i po ku"ama ima dosta predanja' ovo je jedno od njih: nedaleko
8rijedora imade muslimansko groblje.+lizu mezarja stoji jedna pravoslavna ku"a.#ad se
navratio u tu ku"u neki ak' pripovijedala mu je doma"ica ovo: G-e" nekoliko no"i
uznemiruje nas iz mezarluka vampir.$ gluho doba no"i baca se kamenjem na ku"u tako jako'
da sve pucaju daske na krovu.8retprole no"i izaoh napolje da vidim' ko se baca 7 ali im
izaoh zavlada potpuna tiina i ne vidjeh nigdje nikoga.*ok uoh u ku"u' a eno ti opet tutnji i
odvaljuje daske.Tako sve do zore.Tada odem na groblje' pogledam sve grobove' pa opazi u
jednog otvorenu rupicu.3a povalim povelik kamen na tu rupu 7 ali sve uzalud' jer prole se
no"i opet vampir bacao na ku"uG.
#lasine pretpostavke da je bijeli luk i glog siguran utuk protiv vampira u +osni gube svoju
vjerodostojnost o emu kazuje ova predaja: G$mrla neka %ena ,"ima u selu )tupari' pa se po
selu ulo da %ena ,"ima po no"i svojoj ku"i dolazi.To su uku"ani i njezin ovjek posvjedoili'
pa su se seljani skupili i mezar otkopali i nali gdje na jedno oko gleda i oni su ju glogovim
kocem proboli.*rugu se veer u ,"imine ku"e razbolilo eljade' koje je izjavilo da je ,"ima
opet u ku"u dola i po ku"i hodala ali da nita nije govorila' a kad je pola da je uzela tri
glavice bijelog luka i sobom odnijela.9od i komije skupe se i otkopaju mezar i zbilja nau je
okrenutu na stranu a kraj nje one tri glavice luka.(ni na njoj nalo%e veliku vatru' spr%e ju'
zakopaju i vie nije dolazilaG.
3edno od interesantniji vjerovanja kako se postaje vampir zabilje%eno je u -lasenici 7 ukoliko
neko prijee preko pree.To se dogodilo jednom etnologu:G*vije mlade snae' koje su preu
snovale' zamolie me odmah da se preko pree vratim.3a nijesam htio da se vratim i one
navalie moliti me jer da mi ne"e valjati.#ada sam ih upitao' to "e mi biti' obe"ale su mi
kazati ako se vratim.3a i oru%anik vratismo se zbilja preko pree' a one mi rekoe: da se nijesi
povratio ti bi se povampirio kada umre i onda bi nami doao i mi bi morale :ako bi %ive bile;
po no"i preu snovati' dok se preko nje ne vrati a mogao bi nas i udaviti.
*ruga mi opet ree: G+olan= da se nijesi povratio' mogla bi se takova nesre"a oplesti' iz koje
se ne bi dok si %iv ispleo=G
(bjavio/la gradvista u EJ:E?' print' U
;E-77-9;;F-
Babe vraare
Muenice i svetice
-raare se meusobno ne vole i primjetna je zavidnost i
konkurentnost.)vaka od njih ljubomorno uva svoje znanje
kao zmija noge to im opet daje jednu dozu misterioznosti i
sugestivnosti.*eava se da jedna vraara mora drugoj
otklanjati zlo ili ak njene magije koje je radila za svoju 5amiliju.Tu se na neki nain poka%e i
sama solidarnost izmeu njih koja je ' inae' vrlo rijetka.
0nicijaciju u vraarstvo %ene i poneki mukarac do%ivljavaju na dva naina < prenoenjem sa
koljena na koljeno ili vanulnim putem.$lazak u svijet sihira jedna je #laduka vraara dobila
ugrizom zmije za usnu u toku spavanja dok su drugu usred no"i probudili vuku"i je za veliki
no%ni prst mukarac i %ena u bijelom.-raara )a5ija imala je slino iskustvo.$ san joj je doao
nepoznat mukarac obuen u bijelu odje"u duge crne brade i sa velikim no%em u ruci.2jim joj
je i prijetio da mora prihvatiti znanje koje "e joj otkriti.8risiljena i uplaena' ka%e' morala je
prihvatiti boje"i se ludila.0zmeu ostalog reeno joj je da ne izgovara cijeli Euzubilet ve"
samo da ka%e ^Euzubilahi_ jer ukoliko bi nastavila i rekla sve ejtan bi joj na to odgovorio
^*o"i "u ti ja valahi=_.
2jen onostrani dar posebno se pokazao dobrim kod preciznog lociranja mjesta na kojem su
skrivene ili zakopane arke.#ao i mnogi drugi i ona je bila meta tuih zli sihira ne samo od
bli%njih ve" i od drugih vraara.#onkurentska vraara joj je jedne prilike napravila te%ak sihir
na jedanaest svezanih kljueva %ele"i je unititi.2o' nije uspjela=.)a5ija pripovijeda uz blagi
osmijeh da joj je u snu reeno gdje su magije stavljene i kako "e ih unititi.)amouvjereno
tvrdi kako joj ni mnoge hod%e ne smiju napraviti sihire boje"i se njenog razotkrivanja.!ato joj
i sami dolaze' kao i pojedine vraare' mole"i je za pomo" u rjeavanju svojih problema'
naje"e duhovni poteko"a i tegoba.
0z svega reenog mo%e se slobodno konstatovati kako je ta dijabolina narav inila od %ene
tajanstveno bi"e ponekad zlo a nekad dobro pretvaraju"i je u jednom trenu muenicom a u
drugom polubo%anskim bi"em.0du"i dalje teko je povu"i jasnu paralelu izmeu tumaenja
pitanja ^Mta je to vraara a ta vjetica6=_ poto im se u narodu daju skoro istovjetne
mo"i.1ini se kako je vjetica odmetnuti oblik vraare' %ene koja je izmakla kontroli dobri sila
i zala preduboko u svijet mranih snaga.2o'obje arobnice do%ivljavaju 3urjevo svojim
praznikom u kojem njihova snaga do%ivljava punu kulminaciju.Tad su i najosjetljivije pa su u
opasnosti od utuka obinog naroda' posebno vjetice' jer ih tada prokazuju' otkrivaju.
(bjavio/la gradvista u @J:?F' print' U
;E-77-9;;F-
,ede&
1edeM trava mene boli glava....
1edeM ;ruta graveolens< ? ruta, %eto%rsnica, %iganj samo su neki od
na#iva ove trave koja je %o cjenjenosti kod Bo(njaka odmah i#a
tisovine.: njoj se od davnina %o Bosni %ridavala a%otro%ajska snaga
#a(tite od #la i uroka.U tu se svrhu stavljala i mejitu i#nad glave
kako bi ga %o%ut noa na mrtvaevim grudima (titila od #lih dinova i (ejtana.U
Ba#inskoj krajini je u takvim %rilikama sedeM esto #amjenjivala abarska trava ili
ha%ta #bog svog neugodnog mirisa.
1edeM se u bo(njakom narodu doivljava kao sveta biljka udesnih moi,
%ove#ana i sa samim Pejgamberom (to joj daje i %osebne %lemenite osobine.U
mevludskom %oglavlju PKoenje PejgamberovoP u %rvom stihu se kae. P5mina,
majka 8uhamed?Pejgambera, ona sedeM rodi #rno bibera....P gdje se 8uhamed
u%oreuje sa sitnim, crnim #rnom sedeMa.U skladu sa tim i ne udi jedna druga
us%oredba starih nena da se sedeM uva bolje od djeteta, ime se samo eli rei
kolika je njegova vanost ali i svetost.
)eina bo(njaki domova sadi i njeguje ovu biljku u vrtu ili is%red ula#nih vrata
vjerujui da e ih ona sauvati od svakog tueg #la.$d njenih %lodova se ak
%ravi i svojevrstan tes%ih, naime, na konac se naniu HH %loda te okai negdje u
kui radi berieta i sree u novcu.1edeM %osebno vole ene te se esto moe uti
kako ga sade u# kuu one udate jer vjeruju da im u%ravo on uva mua od
svakakvog belaja ali i njihov brak.
U narodu sedeM se najvi(e koristi kod skidanja glavobolje, %osebno, one
nametnute #a#orom ili sihirom.Bolesnik tri %uta u %osudu sa cijelom vodom ubaci
%o list sedeMa i %o(to i#govori basmu svaki %ut %uhne u nju.Basma glasi. P1edeM
trava mene boli glava, %ri#najem ti sve (to o drugima #na( ali molim te da sa
mene sve bolove snima(, sve uroke i naga#e da snimi( veledalin aminP.Potom se
tom vodom bolesnik oblije, od glave na dolje.
U narodnoj mdicini sedeM se koristi u kombinaciji sa uljem kao lijek %rotiv reume
te %roblema sa %lunim i mokranim kanalima.2a njega se takoer u narodu
odralo vjerovanje da je %rvoklasan %rotivotrov ujedu #mije
(bjavio/la gradvista u @J:??' print' U
;E-77-9;;F-
Babe vraare
8one i nesretne
:# svih ka#ivanja koja sam #abiljeio moe se sa sigurno(u utvrditi da je crna
magija %oetkom ali i sredinom %ro(log vijeka bila jako #astu%ljena u Ba#inskoj
krajini.$d vraara se jako strahovalo %o(to se #nalo da one odla#e sredinom noi
na me#arja kako bi sa njih slale svoje sihire %o selu.,o je #nao i umio branio se
dok su drugi ograisavali.
U %ro(la vremena vraare su %osebno kidisale na stoku koja je u om vremenu
bijede i neima(tine bila najvea vijednost svake kue.-aroito i#loena i %odlona
ataku bila je krava jer se u%ravo #a nju govorilo da hrani %ola kue.Uoi Lurjeva
#la sihirba#a #atvorila bi sve ka(ike koje bi imala u sta% i gola %rojahala na njemu
oko tuih kua vraajui %rotiv blaga.*im bi se %rimakla nadomak %ojate
#abasmila bi tri %uta ]$%, skok, meni sir i kajmak, ga#di govno i tro%^.
Takve vraare bile su %o#nate %o negiranju boijeg %a su #nale gole sjedati na
,uran i#rugujui se 5llahu d.(.8eu njima je bilo ak i hoda koji su %oslije tog
bogohulnog ina gubili mo dobra, nemoni da i#lijee bilo koga ko od njih #atrai
dermana ili lijeka.-o, tim crnomagijskim inom sticali su save#nike u dinskom
svijetu u# iju su %omo ostvarivali svoje #le naume.
$vo djelovanje je %osebno bilo i#raeno u ljubavnoj magiji.Aena koja je htjela
do#vati tueg mua ili ljubavnika na svoj kuni %rag sjedala bi naga na ,uran,
okreui se i bajui na njemu.-avodno, mu(karac na kog se obrela dola#io bi
gonjen nevidljivom silom jer bi u %rotivnom ]crko, %uko^.
5.:vandi u svojoj knji#i ]Puko %ra#novjerje^ navodi. ]Brna magija se nala#i u
ogranienom obsegu, i to samo kao vjerovanje u njenu mo, a nitko se meu
bosanskim katolicima njome ne bavi.1amo muslimani i %ravoslavni %rave u Bosni
ljubavne i druge ]ini^ i bacaju uroke...,ao tei sluaj moe se #abiljeiti samo
traenje #a%isa od inovjernika, %osebno hoda...^
8agija ili manija se kod kraji(kog naroda nije %retjerano dijelila na dobru i #lu jer
u su(tini ona je bila ne(to ega se trebalo uvati.: dok su tamo neke
#a%adnoevro%ske monice jahale metle na(e su ni manje ni vi(e jahale
sta%.$bino su se u toj magijskoj raboti okomljivale na stoku da bi kasnije kad je
%(enica u %olju klasavala #nale %onoviti isto u #loj namjeri.,ako to ka#uju stare
glave vraara bi ]%rojahala^ sta%om oko neijeg usjeva i sav bi urod %ro%ao.2bog
toga se #nalo nou straariti u %olju i us%rkos velikoj moi de(avalo se da vraaru
%reduhitre i i#batinjaju gnjevni vlasnici imanja.
:%ak, mnogo je sluajeva kada se vraarina vje(tina %oka#ala sudbonosnom,
nadmonijom od oMicijelne medicine, s%a(avajui nesretnike od kobnih o%eracija,
ludila, ne%lodnosti...)rlo esto se #nalo uti da su sami doktori slali tim neukim
staricama udnih moi svoje %acijente iji nala#i nisu otkrivali ni(ta.-esno(ljive
glavobolje, gu(enje u %rsima, krv u mokrai te sijaset drugih tegoba %red kojim bi
#vanina medicina #aka#ivala te su iste babe nala#ile lijeka i s%asa.
5ntun @angi o%isujui i onaj duhovni ivot Bo(njaka s%ominje njihov magijski
svijet te ulogu ene u njemu. ],ako na(e muslimanke, a osobito starije ene,
rado bajaju i u grah vraaju, uroke i ogramu skidaju i stravu
salijevaju....^.-adove#ujui se u jednom dijelu autor ak i hvali takve ene %i(ui.
Aena koja #na dobro bajati i stravu salijevati a osobito ako je seva%li, sretne ruke,
mnogo vrijedi jer ona moe mnogoga Boijim emerom od uroka ili strave
kurtalisati a moe bogme i djevojku is%rositi i momka oeniti^.
Biti vraara nije ni malo lako jer je to vjeito hodanje i#meu ovog i onog svijeta
koje u#ima svoj danak ili kako se to u narodu esto uje. ]Oako je dairu sastaviti
ali ju je te(ko rastaviti^.Taj (ejtanski svijet na ija vrata vraare kucaju dok
s%remaju svoje ini i uine esto ih ostavi be# %oroda, usamljenim i
bolesnim.,ako to govore %redaje i# naroda vraara mora u snu voditi kolo sa
dinovima i (ejtanima a (to #na biti itekako o%asno./a bi se otrgla i# tog vr#inog
kola mora se snai, otrgnuti i# ko(mara straha i %arali#iranosti te %rouiti
s%asonosni 9u#ubilet.: kad se us%ije %robuditi, doi svijesti, dini joj ne daju da se
%omakne i otvori usta %a %onekad borba sa njima %otraje dugo.
,oliko je vraanje teak grijeh najbolje o%isuje narodna %ria.Pri%ovijeda se kako
je svojevremeno ivjela sihirba#u(a sa svojim sinom jedincem.Bijeli ivot %ravila
je sihire kako je to ko elio, ru(ila tue brakove i s%ajala %rotiv volje ljude ne
mislei na Boga i samrtni as.5li i on je %olako do(ao.
?,akva god da je bila red je da joj klanjamo dena#u, rekle su njene kom(ije
8eutim, %onijev(i je na tabutu na me#arje %osmrtna %ovorka o%a#i kako se sva
#emlja i# rake vratila na#ad.
,abur joj se #atvorio, #emlja je nee0 Povika neko i# gomile i sav se narod
uasnut tim %ri#orom ra#bjea.$stado(e samo sin jedinac i hoda.$n %ogoen
cijelim dogaajem #a%laka i sjede %ored svoje majke da joj %roui Natihu.
?=ta da radimG0 U%ita hodu na (to se ovaj #amisli i nakon %ar trenutaka odgovori
mu da ide (to %rije kui i da se ni%o(to ne okree una#ad.
La u ostati, moram #amoliti dragog 5llaha d.(. i crnu #emlju da joj o%roste
grijehe i %rime je k sebi.5li, #a%amti, bjei i ne okrei se, ne smije( vidjeti ta se i#a
tebe dogaa.
1in %otra u%la(en i u%lakan ostavljajui hodu %ored mrtve majke.Trei srce ga
#aboli od %omisli da mu je to #adnji %ut da je vidi na ovom svijetu %a se %olakomi
i okrenu na#ad.U istom tren niotkud %ogodi ga na hiljade %lamiak vatre i s%ri
mu lice.
,asnije, kada e o%oravio, nesretni in u%uti se ka hodinoj ki kako bi sa#nao (ta
mu se dogodilo tog kobnog dana.
Tvoja te majka hranila novcem koji je dobivala #a svoja aranja tako da je njen
grijeh bio i tvoj grijeh./a si me %oslu(ao ne bi te dehenemska ;%aklena< vatra
o%rila.Tvojoj majci nije bilo s%asa ali i i ga mogao imati, no, vidi( i sam da Boijoj
volji niko ne moe %objei, #akljui mudri hoda na kraju
(bjavio/la gradvista u @J:??' print' U
;9-77-9;;F-
0e diraj u bo"iji emer
*jeca su u svakom braku po%eljna i oekivana tako da se brak bez djece' u bonjakom
narodu' smatra nesretnim.0ako se nemanje djece na prvom mjestu tumai bo%ijim emerom
protiv kog je ovjek nemo"an' nerotkinje ine sve da bi zanijele jer esto se pomilja da su
uzrok neplodnosti mo%da i nabaeni sihiri.$ tom sluaju se obra"alo hod%i' on bi davao zapise
s kojih bi %ena trebalo da pije vodu ili da ih nosi uza se.
$ narodnoj pjesmi "erka *izdareva napravila je uine na ,lilaginicu i ona nije mogla da rodi'
zato ju je ,lil7aga po svu no" tukao.*%e5erbegovica' njena zaova' savjetuje je da umjesi
prebijelu pogau i donese vezenu koulju' pa da idu i da mole dizdarevu k"erku da raini to
je uinila.8ri pominjanju vezene koulje' ona je odgovorila:
2e oini to sam uinila=
1inila sam devetero ini'
sve sam devet u vatru bacila.
, kad su joj spomenulu prebijelu pogau' ona je odgovorila da je svih devet sihira u vodu
bacila.Tek kad su joj obe"ali da "e je uzeti za brata *%a5erbegovice' ona je otvorila arene
sanduke i zlatnu kutiju i nad glavom ,lilaginice rekla:
0di sade' ,lilaginice'
dogodine i sina rodila=
*a bi zanijela' %ena se po prestanku menstruacije nekoliko veeri pari nad kaloperom prije
nego to "e se sastati sa mu%em.2eke se kupaju zajedno sa mu%em u vodi u koju su stavile
devet ivera s drvljanika Gda' biva' djeca s nje otpadaju kao iverje...G' zatim bijelu i crvenu repu
i travu koja raste u vodi i ije li"e treperi.2erotkinjama su oni koji imaju takvo drvo davali
plod vo"ke koja je kalamljena u prolje"e i odmah prvog ljeta rodila.(ni plod sa takve vo"ke
dijele nerotkinjama za sevap.*a bi zanijele' %ene piju skuhano u kahvi sjeme ljubiice.0'
najzad' ako je mislila da ne mo%e da zanese zato to joj je umrlo dijete pri sputanju u mezar
pomjereno' %ena je radila sljede"e: raskopala bi mezar' uzela kamen koji je stavljen pod
mejita da bi ravno le%ao' i uzela malo zemlje sadno mezara.!emlju bi odnijela ku"i i stavila bi
je u vodu kojom se kupala.8o prianju i vjerovanju naeg naroda' vrlo esto se deavalo ranije
da je pomjeranje mejita po smjetanju u mezar bilo uzrok kasnojoj sterilnosti %ene ili majke
umrloga.
#ad %eni e"e preko reda doe njeno GvrijemeG' smatra da "e brzo Gza"i u bremeG.#ad
zatrudni' %ena to nikom ne govori i krije od svih dokle god joj je to mogu"e' tj.dok ne postane
oito' jer se boji da joj neko iz mr%nje ili zavisti ne bi neto nabacio.2aroito se plai zavisti
nerotkinja.+ezbrojna vjerovanja i tabui u vezi s trudno"om su op"epoznati i identini s
odnosima kod ostalog pravoslavnog i katolikog %ivlja u +osni.$glavnom se svode na
homeopatinu magiju.2ekoliko primjera "e to pokazati.$ epi trudna %ena ne smije rukama
umazanim tijestom nita na sebi da dodirne kako dijete ne bi imalo tjemenjau :timenjau;
koja se teko lijeI ne smije da prijee preko konopca kako se djetetu ne bi obavila pupana
vrpca oko vrata i uguila gaI ne smije da radi nita uoi ve"ih praznika' posebno +ajrama' da
ne bi rodila nakazu.

@o bonjakom vjerovanju mala djeca su meleci sve dok ne progovore poto tada uz one
lijepe rijei mogu da izuste i ru"ne-Ali i tada u posebnoj su milosti ovi( nadnaravni(
stvorenja o emu svjedoi narodna pjesma-)tac nevino optu"enu k$erku tri puta baca
niz kulu6 da vidi je li kriva ili nije/
*Hze .id"u za bijelu ruku6
@a je baca niz visoku kulu
Ali svaki put doekali su je njezini meleci na svoje ruke i nita joj se nije dogodilo
Katid"u su mele$i uvali6
0e slomila ni noge6 ni ruke*
(bjavio/la gradvista u D@:EF' print' U
;9-77-9;;F-
%ijeenje Kuranom
Aijeenje #uranom je provjeravano u raznim eksperimentima iji rezultati
su publikovani.3edna od tih eksperimentalnih provjera kuranskog
djelotvornog ljekovitog uinka provedena je od strane $dru%enja
islamskih medicinskih znanosti sa >loride' ),*' uz primjenu savremene
elektronske kompjuterizovane tehnike.Bilj eksperimenta je bio provjeriti
djelovanje uenja #urana na 5unkcije tjelesnih organa i matematiko
izraunavanje tog djelovanja' ako postoji.#uran je uen grupama ispitanika uz mjerenje
odreenih 5iziolokih promjena.$zorci ispitanika uzeti su iz tri kategorijeI
E. grupa muslimana koja zna arapski jezik i potpuno ga razumije'
D.grupa muslimana koja ne zna arapski jezik :nearapi;' i
?.grupa nemuslimana
Mjerenja su pokazala da uenje u CNa eksperimenata djeluje umiruju"e na sluaoca i
dokazano je da #uran oputa i smanjuje %ivanu napetost.$ drugom eksperimentu dokazano
je djelovanje kuranskih rijei na nekoga ko ih i ne razumije putem dvije metode' odnosno
upotrebom dva sredstva:
a; direktnim psiholokim pregledom kompjuterskom tehnikom'
b; kontroliranjem i mjerenjem 5iziolokih promjena na tijelu sljede"im postupcima:
E. program kompjutora je obuhvatio psihike pretrage i kontrolu promjena koje je pretvarao u
tampani izvjetaj sa rezultatima'
D. aparati elektronske kontrole su sadr%avali etiri kanala:
7 dva kanala za mjerenje elektrinih pulsiranja mii"a kao reakcija %ivanog djelovanja'
7 kanal za mjerenje elekriciteta ko%e'
7 kanal za mjerenje koliine protoka krvi u ko%i' pulsa i temperature.
9ezultat tih mjerenja je u tome to se pove"anjem i smanjenjem temperature ubrzava rad
srca.0sto tako' smirenjem i smanjenjem napetosti ire se krvni sudovi' pa se pove"ava koliina
krvi u ko%i to prouzrokuje pove"anje temperature i smanjenje pulsa.
0zvoen je eksperiment na uzorke od pet nemuslimana :tri mukarca i dvije %ene; sa
prosjekom %ivota od DD godine.
(bavljeno je DE@ eksperimenata:
E. u JK eksperimenata ispitanici su sluali uobiajeno uenje #urana na arapskom jeziku'
D. u drugih JK eksperimenata sluali su arapsko' kiraetsko oponaanje uenja #urana sa
obinim ljudskim govorom bez uenja svetog teksta #urana.
?. $ jo F@ eksperimenata ispitanici su podvrgnuti potpunoj tiini gdje nisu sluali nikakav
zvuk :eksperiment tiine;.
9ezultat ovih eksperimenata bio je sljede"iI
E.eksperiment tiine apsolutno nije djelovao na opustanje %ivane napetosti'
D. uenje obinog ljudskog govora :nekuranski tekst; djelovao je pozitivno u ?Ka
eksperimenata'
?. uenje kuranskog teksta pozitivno je djelovalo u LKa eksperimenata.
Mensur ,bdul7#erim Muhamed napisao je knjigu u kojoj je na temelju medicinskih
eksperimenata i analiza koje je vrio dr.Muhamed El74usejni' magistar medicinskih znanosti'
sa svojim saradnicima doao do 5rapantnih otkri"a.2aime' krvna grupa uzoraka krvi koju je
uzimao od osoba sa bole"u sihira :magije; ili opsjednu"a' u vrijeme uenja rukje :#uranskih
molitvi;' razlikuje se od njihove krvne grupe kada se ne ui rukja.#rv iste osobe uzeta u
momentu uenja rukje i sa istog mjesta :uboda; kad se rukja ne ui imala je razliitu krvnu
grupu.Brvena krvna zrnca te krvi ne samo da nisu odumirala poslije ED sati nego su se i
umno%avala.
(bjavio/la gradvista u D@:E?' print' U
;9-77-9;;F-
Mistina Bosna - KH'AM
8ored skupljanja daire u arapskoj magiji postoji jos jedan nain vrlo poznat i medju
ejhovima u +osni s kojim se poslije odreenog vremena dobiva svoj lini sluga u
duhovnom svijetu' neto nalik priama iz 4iljade i jedne no"i.
Mo"i samog hudama su velike i on mo%e svom gospodaru pomo"i u mnogim
%eljama i prohtjevima.*o njega se dolazi na dva naina7prizivanjem i nekom vrstom
duhovnog treninga koji sadr%i ponavljanje odreenih dijelova #urana po nekoliko stotina puta
u toku dana tokom mjesec i po.2a slian nain se stjee i vidovitost 7 onaj ko je %eli mora
naredni etrdeset dana ustati iza pola no"i i do same zore uiti i ponavljati odreene kuranske
molitve.
$ prizivanju hudama obred se zapoinje utorkom' u potpunoj samo"i.Mjesto rada mora biti
jako isto i uredno kao i sam praktikant.*ok ponavlja odreenu molitvu sobu nakauje
tamjanom.Tu istu' prvu' no" priziva "e zauti neobine %ivotinjske glasove koji nalikuju
revanju magarca dok "e mu se drugu no" umjesto ovakvog glasanja zauti konjsko
njitanje.2o tu ne prestaju udesna pojavljivanja i oglaavanja' tre"u no" kroz zatvorena vrata
sobe u"i "e tri makaI jedan crven' drugi bijel a tre"i crn i u tiini pre"i preko sobe i
nestati.!adnju no" kaenje tamjanom se mora udvostruiti jer vrijeme je da se praktikantu
pojavi jedan svjetle"i lik ili 'bolje reeno' hudam.
!a sve to vrijeme priziva ne smije se uplaiti niti jednog zvuka ili pojavljivanja niti prestati
paliti tamjan.8oslije uobiajenog vjerskog pozdrava hudam ili duh upitat "e praktikanta ta
%eli od njega.8oslije tog pitanja dolazi do sklapanja do%ivotnog ugovora ispisanog na zlatnom
prstenu izmeu prizivaa i hudama.$pravo taj prsten je prvi dar koji praktikant dobiva od
duhovne sile.$z rijei da prsten mora uzeti u desnu ruku i izgovoriti prizivaju"u molitvu
praktikantu kada po%eli' pozivaju"i se na vlast meleka #endijasa pod ijom je vla"u sam duh'
da ga dozove hudam nestaje.
(d hudama se mogu tra%iti nevjerovatne stvari 7 daljinska putovanja kopnom ili morem'
nevidljivost' injenje da voda pred oima drugih ljudi nestaje i slino.Meutim' sam
praktikant mora biti obziran i bogobojazan ovjek kako ne bi dopustio da ga tatina i %elja za
mo"i zanesu jer ga to vodi u direktnu propast.
$ prolosti +osne mnogi su ueni ljudi imali svoje hudame' posebno su bili na glasu onih iz
+osanske krajine.( njima ,hmed +osni" pie u svojoj knjizi !apisi i hamajlijeI
!a sve one za koje se smatra da i danas odr%avaju stalnu vezu sa bi"ima iz duhovnog svijeta'
moglo bi se re"i da posjeduju svoje hudame.2e radi se o sazivanju daire' nego o kontaktima
preko hudama.To je' dakle' samo jedan od mogu"ih oblika uspostavljenog izravnog kontakta
sa prijateljski raspolo%enim bi"ima iz duhovnog svijeta.#ontakt se odr%ava putem izvjesnih
dogovorenih signala a meusobna saradnja naje"e je od obostrane koristi....8oznato je da
svaki pojedinac iz duhovnog svijeta raspola%e sa velikim brojem raznoraznih in5ormacija a
onaj ko posjeduje in5ormacije u stanju je da kontrolira svaku konkretnu situaciju.Tako'
recimo' ukoliko obavlja neki od ovozemaljski poslova sa sigurno"u mo%e da zna ko je prema
njemu iskren a ko la%e' ko petlja' ko o njemu siri intrige...
$sluge su' po pravilu' obostrane.Meutim' znalo se deavati da ovjek zaluta ili dobro ne
procjeni s kim je ostvario kontakt pa da umjesto prijateljskog i dobro"udnog hudama upozna
jednog od zlih nevjernika to se znaju vjeto ulagivati i pretvarati.Takvi kontakti se uvijek
zavravaju na tetu ovjeka.4udam ga sa vremenom pone ucjenjivati i zahtjevati od njega
ak i ono to je opreno vjerskom kodeksu.To je jedan od naina da zli hudam udalji ovjeka
sa pravog puta.Takvi ljudi bi postajali sve oajniji i nemo"niji da se istrgnu iz hudamovi
kand%i.2a kraju' naje"e bi zavravali u oaju i totalnoj moralnoj i materijalnoj bijedi
(bjavio/la gradvista u D@:ED' print' U
;9-77-9;;F-
+raara meu bonjakim narodom
)raara meu bo(njakim narodom
2a dobru vraaru u Ba#inskoj krajini kae da #na abu %otkovati i %ronai mjesto
gdje se nebo kukama #a%inje #a #emlju.-e sumnja se u njeno umijee jer svaka
od njih tvrdi da #na stotinu basmi./a li se time eli rei o svarnom broju ili se taj
broj u#ima kao simbol neeg velikog, mnogostrukog te(ko je rei, meutim, jedno
je sigurno + njihovo #nanje vue svoje korijenje nekoliko vijekova una#ad brino i
kriomice %rena(anao sa majke na kerku, sa svekrve na snahu.U# takvo #nanje
one su bile dostojne %rotivnice i hodinim #a%isima.5li, vrlo esto one su #nale
iskori(tavati konkurentsku stranu %a bi ekajui da hoda #a%one sa uenjem
9#ana i one %oinjale sa uenjem molitvi i ljekovitih basmi.Tako udvostruene
snage bre bi dola#ile do re#ultata a i lijeka.
)raare, %osebno one vje(tije i monije, u narodu su oslovljavanje %osebnim ,
boanskim na#ivima %o%ut ]arobna ena^ ili ]sveta majka^ ;majka je kraji(ki
na#iv #a babu ili nenu< (to je samo govorilo u %rilog njihovoj sna#i i utjecaju.:
samo magijsko djelovanje vraare, veina njih radi u# %omo dva elementa +
vatre i vode, temelji se na vstom vjerovanju u Boiju mo jer kako to ree jedna
od njih ]Boija je sila najaa, ne mogu ja %reko Boga0^.2ato svako injenje
%oinje 9u#ubiletom a #avr(ava sa rijeima koje %onekad lie na #akletvu a nekad
usrdnu molitvu + ]sa Boijom moi, mojim se%om veledalin amin^./ok
odvraava, tjera #lo, uroke i uine sa nesretnika vraara se %retvara u %okornog
boijeg roba koji moli 1vevi(njeg #a %omo.
-i jedna od njih nee %ro%ustiti da s%omene i ha#reti Natimu %o#ivajui je u
%omo.Preutno, svaka od njih ha#reti Natimu doivljava kao svoju #a(titnicu i
majku, onu duhovnu.Taj enski as%ekt jasno se uoava i u Malanju, salijevanju
strahe ili bajanju kod bolesnog eludca, lijeenju crvenog vjetra ili jamlame te u
ljubavnom vraanju.1amu ha#reti Natimu neke od njih su o%isale kao enu
obuenu u #elenu odjeu koja im se %ojavljuje u snu.Baba 5lije ju je o%isala kao
]kru%niju enu sa dugom maramom na glavi sa etiri rue na njoj^.
U narodu %ostoji %ria o eni i mu(karcu te njihovoj o%kladi ko e %revariti (ejtana
da ue u tikvu.Prvi se u tome oku(ao mu(karac, no, (ejtan je na svako njegovo
nagovaranje odbijao da ue u tikvu ali im ga je ena stala slatkorjeivo
obmanjivati obeanjima (ejtan se %olakomi i ue.$d tad su ena i (ejtan jedno te
isto.Aena je %ostala vinija onostanom, nadnaravnom soga se %onegdje %o Bosni
kae da je baba starija od vraga tri dana.Ta neka dijabolina narav uinila je od
ene tajanstveno bie nekad #lo a nekad dobro %retvarajui je u jednom trenu
muenicom a u drugom %oluboanskim stvorenjem
(bjavio/la gradvista u @J:?K' print' U
;9-77-9;;F-
.I,A - 3AI.I.0ILA B)I01AKA
T:15 ? 25=T:T-:B5 B$=-L5,5
Pri%ovijedalo se, da je nekad u nekakva bega oralo %edeset %luga na njivi.,ako je
bilo lije%o vrijeme, bija(e i sam beg i#a(ao na njivu da sejri, kako njegova vjerna
raja marljivo aka svoje tovne volove.9le dok su kmeti orali a beg ih gledao i
ra#govarao sa kne#ovima i slugama, doe jedna ciganka i #amoli bega. da joj
udijeli sadaku.
P)ala ti ne dam ni %et %araP ree beg Pdok mi (ta god ne %oMaleta( ja sam uo,
da si velika sihirba#ica, deder svoj kakav majstorluk %okai, da i ja vidim0P
P@ou, dragi beg, Bog ti dao svako dobro i #dravlje, Bog te ouvao od tvojih
du(mana, samo obeaj (ta bakiP nastavi ciganka onim %o#natim ciganskim
tonom.
P@ou, cigankoP ree beg Pdau ti stranu ita, ako ne(to uini(, (to mi u %amet ne
moe leiP.
P/obro, dobro Bog i dao, ba( u ti jedno udo %oka#ati, i to veliko udo udo,
dragi beg, kakvo ni u snu vidio nijesiP %rodui ciganka Peno vidi( one tvoje
%lugove i volove, ja u ne(to %rouiti i huknuti, %a se nee moi ni jedan maknutiP
P/obro, ciganko, ako to uini(, dau ti tovar jema ali ako ne mogne(, turske mi
vjere i lije%og mi mog dina, udariu ti stotinu %o stranjiciP #agro#i joj se beg, na
(to ciganka %ristade i odmah %oe ne(to uiti i %uhati %rema volovima, koji
marljivo svoj tovar #a sobom vucijahu.-ije dugo ni bajala, kad #bilja svi volovi %od
%lu#ima stado(e kao da su #a #emlju %rikovani, samo jedan %lug ne stade, nego i
dalje raa(e svoj te(ki %osao.
P)idi(, beeP #a%ita ciganka.
P)idim, cigankoP odvrati beg Pba( si %rava sihirba#ica, alE mi reci, (to je seveb
;u#rok< , da i onaj jedan ne stadeGP.
P@e, moj beg, Bog ti daoP %rodui sitna vjera.P$nog jednog ne bi mogli svi
sihirba#i, (to ih ima na svijetu, ustaviti jer u onom %lugu ima ma (ta bilo od
tisovog drvetaP.
Beg #a%ovijedi, da se onaj %lug %retrai, kad #bilja u volovskim rogovima uvreno
%o komad tisovine.Beg ciganki dade, (to joj se obrekao, a kne#ovi ra(iri(e taj
istiniti i oevidni dogaaj %o svojim selima. i tako od uha do uha ra(iri se ta %ria
%o cijeloj Bosni tako, da je danas malo ko ne #na %riati.
Tisovina je meu narodom %oa(ena na#ivom Psretno drvoP #bog vjerovanja da
(titi od svakog #la i donosi sreu te se u dana(nje vrijeme moe %ronai kod
svakog drugog Bo(njaka ili Bo(njakinje.5det je da se djeci, %osebno onoj maloj,
stavlja is%od jastuka da ih (tite od urokljivih oiju dok je odrasli nose u novaniku
ili u vidu %rivjeska.,omadi tisovine se stavlja #ajedno sa sedeMom u hamajliju
kako bi se njena mo udvostruila.Lo( je %rije jednog vijeka dr.1ielski %isaoP u
Bosni i @ercegovini su se kao hamajlije nosile mnoge druge stvari. %latnene,
mineralne, biljne i ko(tane.Tako se, na %rimjer, u crveno %latno u(ije komad
tisovine, objesi na crvenu u#icu %a njome o%a(e %laljivo dijeteP.8oe se s%lesti i
u#ica u etiri boje ;crna, uta, naranasta i crvena< a onda se njome o%asati
ureeno dijete.-adalje, kombinacija tisovine i dvije ko(%ice od urme sa(iveno u
komad crvene tkanine, %redstavljalo je mono sredstvo %rotiv uroka.
:ako je danas vrlo malo tisovog drvea %o Bosni moe se konstatovati da je kult
ovog drveta nekada bio vrlo ra(iren %o cijeloj Bi@, ako ne i najvaniji, o emu
svjedoi %reko stotinu to%ograMski na#iva na geograMskim kartama %o%ut Tisa,
Tisova ,osa, 8ali Tisovac, Tisovaa i mnogi drugi./anas jedna od najstarijih tisa
svakako je ona kod $lova, u Bukovu /olu, ija se starost mjeri nekoliko stotina
godina.U narodu je ostalo sauvano dosta vjerovanja o #a(titnoj, hamajlijskoj
moi tisovine te moi tise da odbrani neki kraj od nevremena i leda.U%ravo #ato,
smatra se velikim grijehom %osjei njeno stablo.Uvijek se gledalo da ne(to od
oraeg %ribora bude od tisovine te da se stoci, %osebno volovima, utisne #a rog
mali komadi drveta kao utuk svakom #lu.U istu svrhu, na cijeni je %osebno bio
sta% na%ravljen od tisova drveta #bog vjerovanja kako ni jedna vraara nee moi
odu#eti mlijeko kravi niti je ko urei
(bjavio/la gradvista u @J:?F' print' U
;9-77-9;;F-
Bajanje u BiK
Bajanje u Bi@
*udovata vrsta narodnog lijeenja jest bajanje koje #au#ima %osebno %oglavlje u
narodnoj %atologiji.1ama rije bajanje donekle nagovje(uje, kakvo je to lijeenje,
jer bajati u%ravo #nai. u sebi ne(to mrmljati.$ne osobe, koje tim bajanjem lijee,
#ovu se bajalice a obino su to stare, i#nemogle i #a svaki %osao nes%osobne
ene.,ako ta vrsta lijeenja nije asna, te su bajalice obino stare Biganke, ili
i%ak ih ima %a i nisu od tog mileta ? vrlo rjetko taj %osao vr(e i mu(ki.
2a onog koji %ati, kae mu se, da mu je bajanje.To su bolovi u %rednjim lancima
tijela, kao u ruci, no#i, vratu itd, kad od jednom bol nastu%i.-arod kae #a ovakve
bolove. sijeva mu u no#i, u ruci, u vratu itd.Bajalica se %rije ikakvog bajanja %rvo
ras%ita #a narav bolesti, (to se ona na vakat %o#vala, jer bi bajanje #astarijelo i
onda bi ga bilo tee istjerati.$ba %oinje svoja bajanja ovako.
:s%rui, recimo, bolesnu nogu bolesnikovu.U#me u ruku (to god od gvoa,
na%rimjer, no, ba(liju ili noice ;maka#e<.Pone maka#ama ili drugim odabranim
gvo#denim oruem tegliti od kuka, %a sve do dole, biva do %rsta, a %ri om govori
bajui, da se nikako ni(ta ne moe ra#umijeti, nego se samo uje
mrmljanje.Normula %ri bajanju glasi.
P:#ai %ogana %oganice0
U visoke visine,
U duboke dubine,
U (iroke (irine,
U visoke %lanine,
Cdje sjekira ne sjee,
Cdje vo ne rie,
Cdje ovca ne bleji,
Cdje ko#a ne vei,
Cdje hore ne %jeva,
Cdje koka ne kakueP
5ko je bajanje u vratu onda bajalica ovako baje.
PU sijerme devetero djece,
od devetero ? osmero,
od osmere ? sedmero,
od sedmero ? (estero,
od (estero ? %etero,
od %etero ? etvero,
od etvero ? troje,
od troje ? dvoje,
od dvoje ? jedno,
od jedno ? nijedno0
Bajalica to ne%restano govori, %ovlaei ma#ama kao i %rije.-ikad nee %ovratiti
maka#e u# nogu, nego kad je do(la do %rsta, %odigne ih i s%usti na kuk, %a
%onovo ni# nogu.Kodbina bolesnoga kao i bolesnik #a%anjeno gledaju u
bajalicu.Cledaju hoe li bajalica %oeti #ijevati.5ko se u dobar as bajalici %one
#ijevati, to joj je ta bolest i njoj samoj dokunisala i bolest je konstatirana,
namjerila se vila na @alila jer bajalica (ale ne %u(ta, dok je %ot%uno ne istjera.
U odsustvu bajalice treba takoer %omoi bolesniku.Bajalica, kad se odmorila,
donose joj ha%tovine ;1ambuccus 9bulus< ili %omonice ;1olanum nigrum O.< te
nabaje te biljke, koje imaju istu snagu kao i sama bajalica i tim travama obloe
bolesne udove.*im sutradan bajalica o%et doe, trave i#gube svoju daljnju
bajalaku mo.
Pasja lubanja igra veliku ulogu u ovoj vrsti narodnog lijeenja.,ad nije mogue
nai bajalicu, obino se trai %asja lubanja.U mnogim kuama ima nabajatih
%asjih lubanja i one, %o vjerovanju, imaju trajnu bajalaku mo, samo ako je na
nju ve jednom bajano.8etnu lubanju na bolestan ud, te je ondje dr neko
vrijeme a gdjegod i %ovlae lubanjom %o bolesnom udu.
(bjavio/la gradvista u @J:??' print' U
;7-77-9;;F-
K)%IK) +I%A12.A .)%IK) I A'2.A
,$O:,$ ):O5L9T5 T$O:,$ : 5/9T5
vjerovanja o benu ili madeu
5ko je ena trudna, %a (to ukrade, dok je %od bremenom, to e se na
novoroenetu #nati.2nak krae je ben ili made.Ben %ostaje kada je dijete u
utrobi materinoj, a to tim, (to mu se majka %oslije krae svoga tijela
dotaknula..Cdje se god dotakne, na onom e mjestu djetetu made narasti.2a to
se i #na, koliko je %uta majka #a vrijeme bremena ukrala %o madeima na
djetetu, ako je svaki %ut i#a krae tijela svog dotaknula.
-o ben e %ostati i onda, ako majka (ta ne ukrade, a to, ako ti doe u kuu ena
%od bremenom, a rad si joj dijete nagaraviti madeom.2a to u#mi u ma(ice
ugljen, %a kad ti ona i#ae i# kue, baci #a njom onaj ugljen, ali se uvaj, da te
ona ne vidi.Po(to si bacio ugljen, gdje se god svoga tijela dotakne(, na onom e
mjestu i novoroene one ene imati made.
,ako ukrasti sa nekog made
,ad ko begeni(e u koga made, a volio bi ga na svom obra#u imati, on ga moe
ukrasti.Ben ukrasti to je lako ali i veoma grjehota, jer ovjek svoju du(u gubi.5li
%ri lakomislenosti #a lje%otom, kao (to je made na desnoj jagodici obra#a ?
#aboravlja ovjek na du(u, %a se dogaa esto kraa madea./a ben ukrade(
treba ti jedan vru somun ? tek i# %ei, ili ti je najbolje, ako se u bli#ini
ekme(inica dogodi.$naj, koji je sa madeom, treba da s%ava, a ti mu se, kad je
u najboljem snu, %rivuci.Ka#lomi somun i %rinesi mu ga k madeu, da ona %ara
somuna udara na made.Po(to si ga nekoliko dekika ;minuta< drao, a dotini se
nije %robudio, %ojedi somun i tvoj je made0.5ko li se onaj, koji ima ben %robudi,
onda je ni(ta0 a ako se ne %robudi, a ti somun %ojede(, onda e tebi made
njegov %rei ? ti si mu ga ukrao, a on e kro# nekoliko dana umrijeti
(bjavio/la gradvista u E?:?D' print' U
;7-77-9;;F-
Hinili mu si(ir 8
U*:-:O: 8U 1:@:K
,od Bo(njaka i#ra#i #a magiju ili aroliju su sihir, arka ili uin, mada, se susree i
rije PhavaleP.2a onog ko radi sihir obino se kae Pda manijaP ili ParaP dok o
osobi na koju je raena magija govore Puinili mu sihirP, Po%sihrovan jeP ili
Pobenijao je nekoP.U Ba#inskoj krajini #a rtvu neijeg aranja kau Pneko ti je
gradio arkeP, Pneko ti je svario grahP ili Pneko ti je #a%reao ;ili %o%i(ao<
grahP.2adnja dva i#ra#a najvi(e se koriste kada je rije o ljubavnim arkama
%o(to se u tu svrhu u%otrebljava devet #rna bijelog graha, vatra, mokraa i
sjekira.
1ihir umiju da %rave odreene hode, (ejhovi, dervi(i te babe vraare.Po
bo(njakom vjerovanju veina arki %otraje dok se ne mijeni 8jesec ;36 dana< ili
etrdeset dana, mada, ima i onih Pvjeni manijaP koje se o#naavaju i
PsmrtnikimP tojest nei#ljeivim, doivotnim.U aranju naje(i rekvi#iti su krv,
%ljuvaka, s%erma, katanac, bijela koko(, sjekira, metla, sito, ra#ne trave, #a%isi,
mokraa i sijaset drugih stvari.
-ajgorim se smatraju uini na%ravljeni od stvari koje se u#imaju sa mejita i
me#arja.Tu je rije o #emlji sa me#ara, komadiima oba(aluka, sa%un kojim je
ku%an mejit, kosa i nokti mrtvaca, voda kojom je ku%an i slino.1a nekim od tih
rekvi#ita %rave se sihiri kojima se uglavnom %ostiu jako negativni eMekti.
1kidanje takvih ali i svi drugi sihira vini su od davnina bile hode te babe
vraare./ok hoda uine anulira uenjem %osebnih ajeta i %oglavlja ,urana nad
o%sihrovanim, babe vraare ;stravarke< obino Pue voduP i salijevaju #rno.-eke
od monijih baba imaju %osebne %ro%ise #a one koji kod njih trae %omo %a
tako,na %rimjer, in#istiraju da se obenijani oku%a nauenom vodom is%od mosta
ili da %rljavu vodu od ku%anja nosi %roliti na raskr(e.
,ako bi se #a(titilo od arki od davnina je bio adet nositi neku hamajliju na%isanu
od strane odreenog hode, dervi(a ili (ejha.Posebno su na cijeni bile i ostale
(ejhovske i dervi(ke hamajlije./ervi(i, %osebno omiljeni i cijenjeni u Bosni,
smatrani su nekom vrstom sveca, %osebno nakon smrti.$ njima se na jednom
mjestu %i(e. PSemeri ;naroito %ojasevi< %obonih i slavnih dervi(a vremenom
takoer stiu arobnu mo.,ada se neko mui u bolesti, %a niti ivi niti mrije,
narod u#me emer i# tekije te %rebaci %reko bolesnika.8olitve i blagoslov boijeg
ugodnika uine da bolesnik ili o#dravi ili se sa du(om rastavi tojest Bog mu %odari
Pod dva dobraP jedno
(bjavio/la gradvista u E?:?E' print' U
;7-77-9;;F-
.ajna zakopanog blaga
T5L-5 25,$P5-$C BO5C5
1nivao neki siroma(ni ovjek da u snu kolje svoju jedinu kravu #a kurban.1an mu
se uini 5llahovom voljom te odlui da %ostu%i %o odsanjanom./ugo ga je ena
ilaui odvraala od tog nauma vjerujui da su mu (ejtani #avrtili %amet no boiji
rob bija(e u%oran %a ona na koncu die ruke.1a noem u ruci ovjek %ristu%i i ue
u (talu kad ono gle uda, die se veliki %lamen kao da je dehenemska vatra
i#bila i# #emlje i i#nenada nestade.Pribrav(i se od i#nenaenje siromah ucrta krug
oko sebe i tog mjesta %a #abode no u sredinu.:stog trena o%toi se #emlja i on
%ristu%i ko%anju.-akon kraeg vremena %ojavi(e se dukati, uti kao odbljesak
ak(amskog 1unca ni# vijugavu ,ladu(nicu.Aelja ga %ovue da ih dodirne ali sjeti
se sna.
P$h, daP ? #austi u sebi ?P mora se #aklati kravaP.
2akla je u ime 5llahovo i u# njegovu %omo a krvlju %o(kro%i blagodarno
mjesto.$nda do#ove svoju hanumu i sve joj is%ro%ovijeda na (to ona radosna i
#ateena tim divnim %ri#orom stade #ahvaljivati u#vi(enom Bogu na milosti koju
im je %odario.
?PBog je staro davalo0P ? #akljui ovjek ku%ei dukate.-jihovoj srei nije bilo
kraja.,ravlje meso %odijeli(e %o selu a dukate ostavi(e sebi.
Lo( od turskih bivstovanja na ovim na(im %rostorima ivi %ria o blagu koje su oni
ostavili u bijegu nadajui se skorom %ovratku.Su%ovi sa dukatima, #aveljaji
#lata, %o %rii naroda ostavljani su u stoljetnim hrastovima ili #ako%avani u
#emlju.Predano tajni i vremenu ta turska ostav(tina dobila je jednu drugu,
mistiniju vrijednost ovijenu arobno(u i %roklestvom.
)ee uoi Lurjeva gledalo se da negdje ne bi i#bio %lamen i# #emlje jer taj #nak u
narodu Ba#inske krajine odvajkada je smatran mjestom #ako%anog blaga.,ada bi
se ugledao %lamen bre, bolje bi se noem oko sebe iscrtao krug na #emlji da bi
se na onom mjesto uka#anja %lamena o%toila #emlja i lako %rona(li #ako%ani
dukati.Po(to je #lato %rokleteno ono trai rtvu tako da bi se na to mesto dovodio
mladi ovan.$van bi se sve#ao #a kolac %osaenim %ravo is%od u%a sa #latom
kako bi ga ovaj svojom snagom i#vadio i# #emlje.*im bi se to desilo ovan se
kurbanio ;rtvovao< a blagodarno mjesto (kro%ilo njegovom krvlju.Tek tada #lato
se smjelo u#eti u ruke.
:dui dalje od ,rajine u drugim dijelovima Bosne %ostoje slina vjerovanja %a i
ono da se #lato moe namjeniti nekom svecu, na taj nain bi dobivalo #a(titu
vi(ih sila, ili se namjenjivalo samom 1otoni ;:blisu< koji bi u #mijskom obliju
uvao blago. ,ako god se #nalo namjeniti #lato tako se namjenjivao i novac.-e
u%leui avole i svece vlasnik bi %o #ako%avanju odreene sume udario (akom
%o tom mjestu #aklinjui. P-iko vas ne otko%ao dok ne udari %o vama mojom
(akomP ili P-iko vas ne otko%ao ako ne donese janje %a ne #akolje nad vamaP.
(bjavio/la gradvista u E?:?@' print' U
:7-7;-9;;F-
Kad (od"a pie zapis
#ada kod hod%e doe ovjek koji ima neki zdravstveni problem ili problem druge prirode'
hod%a ga prvo upita za njegovo ime i ime njegove majke.8otom pojedina slova tih imena
pretvara u brojke i to radi po malom Gebd%ed hisabuG.
2aime' onaj ko se bavi pisanjem zapisa mora da zna mali i veliki Gebd%edG :posebna vrsta
abecede koja se sastoji od DJ slova i od kojih svako slovo ima svoj posebni broj;.
#ada hod%a pojedina slova pretvori u brojke' onda ih zbraja i od toga odbija ED' tada hod%a
uzima tu brojku i pomo"u nje odreuje zvijezdu.0 u drugim sluajevima ostatak od odbijanja
spada pod odreenu zvijezdu.8o uputama zvjezdoznanstva 7kako se jo naziva ova oblast
spravljanja zapisa 7 hod%a pronalazi za bolesnike' koji spadaju pod tu zvijezdu' da su na
nekom mjestu npr. idu"i pored neke rijeke ili vode napadnuti od zlih sila koje su im tu bolest
donijele.!a takve bolesnike rade se odreeni zapisi' od kojih se neki nose' neki pale ili na neki
drugi nain koriste :na primjer' zapis zvan G)uneva kopljaG je namjenjen lijeenju
alkoholizma i on se potapa u vodu koja se potom pije; on ujedino odreuje dan i sat u koji "e
se zapis pisati.*akle' to ne mora biti odmah' nego poslije dan ili dva.
-rlo esto je iskusnom hod%i dovoljno da samo ovjeka upita za ime i da odmah ustanovi
njegovu dijagnozu' bez ikakvog preraunavnja.Tako' ukoliko osoba ka%e ime koje poinje sa
slovo , kao ,mir ili ,na hod%a mo%e odrediti da je uzrok njegovih ili njenih duevnih
poteko"a nagaza na d%inove i to vjerovatno se zbilo subotom pored neke vode.Taj dan je'
inae' za nosice tog imena jako kritian te se u njemu moraju uvati.)lino je i sa osobama
ije ime poinje sa slovo ) poput )anela ili )ilvia' njihov je kritini dan srijeda....naravno' u
takvim dijagnozama hod%a uzima i u obzir spol osobe te njene godine jer razlikuju se d%ini
koji napadaju vie %ene' mukarce ili djecu kao i njihova djelovanja.
$ narodu +osne se vjeruje da svaki ovjek ima svoju zvijezdu koja se zavisno do prilika ili
neprilika uzrokovanih drugim uticajima mo%e biti GniskaG znai nesretna' GvisokaG koja govori
da je taj koji je roen pod njom sretan ili GskrivenaG' GprekrivenaG to opet govori da je toj
osobi neko pravi magiju te zablokirao njen uticaj ili je osoba preminula.$koliko se ne mo%e
zbog toga GotvoritiG neija zvijezda hod%a Gotvara zvijezduG njegove ili njene majke poto po
magijskom uenju majka i dijete dijele istu ili slinu zvijezdu.
8osebno su zanimljivi sluajevi kada neko dodje kod hod%e i tra%i zapis koji ce mu pomo"i da
ostvari emotivnu vezu sa nekom osobom.Tada hod%a mora' na prethodno opisan nain'
proraunati ne samo imena potra%ivaa i njegove majke nego i imena osobe i majke te osobe
u koju je ovaj zaljubljen.8roraunavi zvijezde za svakog od njih' on po zvjezdoznanstvu vidi
da li se njihove zvijezde sla%u ili ne.$koliko je odgovor potvrdan' on preporuuje tu vezu i
ako je to potrebno pie zapis da se ta veza ostvari.,ko' pak' zakljui da se njihove zvijezde ne
sla%u' hod%a to saoptava stranci uz obavezan savjet da bi ta veza u poetku mogla i da uspije'
ali da bi kasnije moglo do"i do nesuglasica i ve"ih problema.$koliko dotina osoba ipak
insistira da mu hod%a uradi zapis koji "e mu pomo"i da ostvari vezu' ovaj "e mu to i u"initi i
dati zapis uz upute kako da ga upotrebi.(bino je rije o dva manja zapisa kroz kojih se
GpropustiG osoba u koju je neko zaljubljen' na mladi petak.$koliko se mo%e do"i do kose i
nekog dijela garderobe %eljene osobe onda se na tom dijelu odje"e pie zapis uz pomo" dlaka
njene kose' takav se zapis obino zapali.
8o vjerskim zakonima' spravljanje zapisa za slogu izmeu mukarca i %ene je dozvoljeno
:ukoliko su pitanju mu% i %ena; dok pisanje zapisa u cilju mr%nje ili bilo kakve nesloge je
strogo zabranjen i takvog "e se pravila dr%ati svaki iole moralan hod%a.$ drevnim zapisima
postoje stroga pravila koja mora potovati osoba koja pie zapise' kao i kakva sva znanja
mora posjedovati.Tako' izmeu ostaloga' mora biti vjerski obrazovana i dobro znati ta 0slam
dozvoljava a ta zabranjuje' mora dobro znati arapsko pismo' znati da rauna ve" po
pomenutoj posebnoj abecedi' biti dobro upu"en u zvjezdoznanstvo i drugo.
8ostoji razlika izmeu zapisa i hamajlije 7 dok zapisi slu%e za vie svrha :ak i one
crnomagijske kada se dijelovi #urana piu neisto"om i menstruacijom; i namjenjeni su
ispunjavanju %elja hamajlija ima samo jedan cilj a to je da nosioca zatiti od zla i magije.Tu
ne prestaju razlike izmeu njih' dok se zapis napie za neki pola sata hamajlija' u narodu
popularnije zvana *ilbagija' pie se nekoliko dana i njeno ispisivanje se ravna po
Mjeseevom ciklusu.
8ostoji i vie vrsta *ilbagija' mala i velika te ona u obliku kruga ija je du%ina i po metar'
dva.2jome se iskusni egzorcisti i hod%e koriste da sa nekog skinu magiju na nain da je
provuu preko bolesnika' od glave prema nogama.Time *ilbagija neutralie i upije svu
negativnu energiju sa ovjeka.(ve hamajlije su posebno mo"ne i jako cijenjene ali i uvane a
one najve"e snage su karakterisane nazivom Gejhovske hamajlijeG.
Meutim' zapis i hamajlija imaju i dodirni taaka a to su ve5kovi 7 magini kvadrati u kojima
se numeriki prikazuje jedno od CC +o%ijih imena od koje svako ima posebne mo"i.
*ilbagija je u +osni oduvijek bila na glasu te je stoga i njena cijena velika.-rlo esto cijena
prelazi i nekoliko stotina eura dok se zapisi mogu dobiti po deset' dvadeset eura.$ prolosti su
hamajlije ukivane u lim ili stavljane u muemu tojest povoteno platno dok se danas obavezno
ulijepe selotepom i nose u crvenoj vrecici.
#ada momak zavoli curu a ona ga ne"e' ide hod%i' koji mu napravi dva zapisa' pa jedan zapis
metne pod donji a jedan pod gornji prag vrata' kroz koja "e djevojka pro"i.#ada proe' uzme
zapis ispod donjeg praga' pokvasi ga u vodu' pa se u toj vodi umije.) tom vodom zamjesi
kola"' poput halke' pa kroz nj pogleda djevojku' i ona mu vele' mora do"i.
(bjavio/la gradvista u D@:EF' print' U
:7-7;-9;;F-
,evap i blagoslov
)uprotno od kletve jest blagoslov.2jime se' uglavnom' stare osobe %ele odu%iti za neku
pomo" ili plemeniti in.3edan od naje"i blagoslova koji se mo%e uti u svakodnevnom
govoru jeste G+og ti dao=G ili G9uke ti se pozlatile=G' G$sta ti se pozlatila=G' G)a hajrom
svagdje otiHo i doHoG' G+og ti dao sve sem lipog d%eneta=G.Tumaenje zadnjeg blagoslova
objasnila mi je baba ,lije.(na ka%e da prvi dio blagoslova znai da nekom dragi ,llah da sve
najbolje ali drugim se kazuje Gsem lipog d%enetaG poto ako bi rekao G+og ti dao lipi d%enetG
zatvara sebi mogu"nost' po vjerovanju' da ode u raj.
)vi blagoslovi temelje se na %elji za sretnom budu"nosti i %ivotu uop"e poput: G*an ti se
pozlatio=G' G*abogda jeo zlatnim kaikama=G' G2a paru legao a na dvije se digao=G' G*oekala
i bijele peleG.2eka blagosiljanja su vrlo rjeita poput ovog G2e bilo ti zla koliko muha na
krilu ponijela=G ili G)ve ti se dvojilo samo ti se zlo jalovilo=G.!animljivo je spomenuti kako se
u bonjakoj :magijskoj; svijesti posebno istie spominjanje svjetle"i metala poput zlata ili
srebra ili nebeskih tijela 7 zvijezda' )unca i Mjeseca u cilju privlaenja ljubavi' dobrih
energija' kao u basmama i blagosiljanju.Takav stav vjerovatno proistie iz uvjerenja da na
takve predmete i pojave ne mo%e zlo' jer mogu da zaslijepe svako oko' te se treba pozivati na
njih u %ivotnim situacijama.)toga su nastala mnoga blagosiljanja kojima su vini stari didovi i
nene: G$ zlatne %ice udarao=G' G!latan hodio i zborio=G' G!latne ti strehe kapale=G i slino.
$ narodu se pripovijeda kako je jednom prilikom neki trgovac poao ranom zorom u grad' u
ariju.8rolaze"i pored mezarja zauh udan razgovor:
7G3a ehli kaburG oglasi se neko.
2e znaju"i dal se to neko obra"a njemu ili nekom drugom zastade da bolje osluhne.$ to zauh
jedan drugi glas:
7G*anas "e nam do"i jo jedan na komiluk=G
7G, koji to6G radoznalo "e onaj prvi glas.
7G*anas "e jedna %ena pariti haljine' pa "e se opr%iti i umrijeti=G.
Tad trgovac shvati da to razgovaraju mrtvi i sjeti se da mu je %ena jutros' za kahvom' priala
da "e cijeli dan pariti haljine' govore"i mu da joj po kome poalje dva somuna iz grada jer ih
ne"e sti"i ispe"i.8oto glasovi utihnue' trgovac se razabra od iznenaenja i straha te sa
nekom sumnjom krenu dalje.*oavi u grad kupi on dva somuna i po nekom djeaku posla ih
ku"i.Meutim' sumnja i strah mu ne dadoe mira te on za sat' dva krenu ku"i.(pet prolaze"i
kraj mezarja zauh iste glasove:
7G3a ehli kabur' ne"e nam ona %ena do"i na komiluk=G
7G, kako to6G priupita drugi mrtvaki glas.
7G(tenila se kuja u one %ene' pa ju je nahranila.!bog toga joj je ,llah d%.. oprostio sve
grijehe i produ%io %ivot=G
Te rijei malo smirie trgovca ali on %urno nastavi ku"i.*oavi' ugleda svoju %enu %ivu i
zdravu.
7G3esi li parila haljine danas6G upita je' na to mu ona odgovori da jest.
7G, jesi li ruala6G nastavi on sa pitanjima.
7G2isam jer sam imala puno poslaG odgovori mu ona.1uvi to trgovac se zamisli.
7G, gdje su ti somuni6G
ena iznenaenja njegovim pitanjima odgovori:
7GEno jednog u dueku a drugi sam dala kuji jer se otenila=G.Tad trgovac shvati da su mrtvi
govorili o njegovoj %eni.
*obra djela spram ljudi ili %ivotinja su oduvijek kod +oga bila dobrodola i po%eljna jer njima
se pojedinac pred viom silom iskupljivao' produ%avao svoju sre"u i %ivot ali i skupljao
poene.!bog toga su u narodu iskovane mnoge poune izreke koje jasno daju na znanje da se
dobro uvijek vrati dobrim poput: G8odijeli sadaku' produ%i na5aku=G.Milostinja je univerzalni
lijek za svakoga.(na sigurno uva od zla i uvijek se vrati duplo.$koliko nekog boli glava ili
loe spava adet je da oko glave Gza )uncemG' obnese neto novca i udijeli nekom
siromahu.-eli se nek %ena koja nema djece dijeli sadaku tokom devet mjeseci pa "e joj
bo%ijim emerom %elja biti usliena.(d svih sevapa najve"i je onaj kada neko upozna dvoje pa
se oni zaljube i uzmu.)evap je toliki kod +oga da taj vie' po narodnom vjerovanju' ne mora
nikad vie i"i u d%amiju niti klanjati.$pravo stoga veliki je grijeh rastavljati mu%a od %ene i
uopte GpalitiG vatru meu ljudima tojest zavaavati ih jer su takvi ljudi' po rijeima babe
>atime' d%ehenemski potpalj.(d njih gori paklena vatra.#o rastavi dvoje zaljubljeni ili
supru%nike grijeh mu je toliki' kazuju stare glave' da ga ne bi mogao ponititi ni kad bi devet
d%amija sagradio.
2arodna pjesma kazuje:GMetala se hazreti >atima po d%enetu i po d%ehenemu' d%enetu je vrata
otvorila milu majku nije ugledala.*%ehenemu vrata otvorila' majka joj na dnu d%ehenema'
GMta "e tuder moja mila majko6' 2e pitaj me "eri moja mila' veliki sam grijeh uinila'
kalemu sam kalem odlomila pa sam bistru vodu zamutila' zavadila momka i djevojku.!a sve
bi mi ,llah oprostio samo ne"e momka i djevojke...G.
/rijeh je ruiti stare d%amije' kazivala je svojevremeno baba >atime' s obzirom da je u njima
proueno mnogo molitve.3o je gore graevinski materijal od razruene d%amije
upotrebljavati u bilo kakvoj gradnji.#u"a u kojoj ima i kameni" takvog materijala zatrt "e se
do lista na zemlji a njeni uku"ani pomrijeti ili raseliti se.)vaka svetinja mora ostati takva
kakva jest poput iskrivljeni ili izvrnutih niana.(ni se ne smiju pomjerati' kategorino je
naglaavala' jer i to je grijeh a sam grijeh vue proklestvo.Meutim' vrlo je dobro pored
okrnjenog starog niana zapaliti pet svije"a i pustiti ih da izgore radi bo%ijeg sevapa kao i
posjetiti zaboravljene mezare i na njima prouiti >atihu.Tu se svaki ovjek mo%e lako
osevapiti ukoliko ta proui za duu rahmetlije' zakljuila je na kraju svoje kazivanje.
(bjavio/la gradvista u D@:ED' print' U
:7-7;-9;;F-
Kletve i proklestva
#letve su arhaini vid magijske komunikacije sa viom silom' blisko vezane uz narodni %ivot
i obiaje.(pisane su i opjevane u mnogim narodnim pjesmama i predanjima.$ krajikom
narodu se i danas mo%e uti pria o ocu i sinu koji su ukrali komijskog bika u namjeri da ga
zakolju a meso prodaju.8rije klanja oca uhvati neka sumnja i strah pa posavjetova sina da
uzme sa stoga sijena i poreda ga u devet manjih hrpa.#ad ovaj to uini' otac pusti bika da se
pogosti.+ik je njue"i svaku od njih doao do pete hrpe i tek tu poeo da jede.-idjevi to otac
ree sinu:
7G-idi li' sine' ta je tui hakk' za ovo to smo bi ja i ti uradili ispatali bi nedu%ni iz nae
5amilije ak do petog koljena=G.
Tue i oteto uvijek je bilo prokleto te vjeiti put u propast kao odgovor na nepravdu svake
vrste.2ije dobro da te kune ko u selu' re"i "e narod' a kamoli neko od koga si se
ogrijeio.2ekada je u +osni bio vrlo dobro poznat kletveni obred kada bi povrijeeni i
ote"eni ovjek' sjede"i na pastekiji' poslije klanjanja' kleo udaraju"i kamen od kamen.Tad bi
izgovarao neke od ovih tekih kletvi: G*abogda ti sve otilo hintu jementuG' G*abogda ne
mogao umrijeti dok ne pootvarao sva vrata i prozoreG' G*abogda ne mogao umrijeti dok ti ne
halalimG.(va zadnja kletva ima svoje jako uporite u 0slamskoj tradiciji poto je poznato da
hod%a u satu d%enaze pita okupljeni narod ho"e li mrtvome halaliti jer bez halala ili oprosta
dua nema kuda.2arod vjeruje da se ovjek ni sa duom ne mo%e rastaviti dok mu svako ne
halali.0 narodna pjesma to svjedoi.!aova umiru"i prokune nevjestu ,li7begovicu.*oe
vrijeme da i nevjesta umre' ali se ne mo%e sa duom rastavitiI s toga zamoli' da je nose u turbe
zaovi.
G#ad su bili na domak turbeta.
0z turbeta sitan avaz doe:
8rokletinju ne nosite amo'
*ok je dosta ne ubije jadaG
2osili je u goru' gora je nije primilaI nosili je u vodu' voda je iz sebe izmetala.8a opet je
donesu zaovi.1im joj zaova halali' od due se rastavi.
8osebno se tekom smatra kletva nevine due pa se esto u narodu upozoravalo G1uvaj se
djevojake kletve=G.1isto djevojako srce moglo je i mo%e prokleti nevjernog momka jer je
pro%eta emotivnim nabojem.( tome kazuje narodna pjesma:
7G(d jada ga glava zabolila' 2a srdacu i umrit ho"e.#ad je bilo oko pola dana' )vit prominu
Me"er7)alih7agaG
2jegov grijeh je te%ak' prete%ak za ovaj svijet pa on trpi i na onom.$cviljena majka ide na
mezar svome sinu pa ga pita:
7G*rago dite Me"er7)alih7aga je li tebi crna zemlja teka6 3e lH ti obino u mubare" zemlji6
3esu li ti imir daske teke6' 3e lH se zemlja u oi nasula6G
0z mezara sin odgovara:G (' +oga mi' moja mila majko' nije meni crna zemlja teka' 3est
obino u mubare" zemlji.2isu meni imir daske teke' 2ije mi se zemlja u oi nasula' Teke
su mi moje drage suze=G.
3edna od najpoznatijih je kletva roditelja' usprkos velikoj ljubavi koju gaje prema svome
djetetu.1esto se mo%e uti G,j "eri' dabogda ti sve u pepelu bilo=G ili G*abogda ti' sine'
doekao na svojoj djeci=G kao reakcija na djeiji neposluh.2avodno' oeva kletva je devet
puta jaa od materine jer' ka%e se u narodu' otac kad kune ini to sa srca a majka ne.8osebno
je grijeno' smatra se' klesti djecu koja nose imena navedena u #uranu poput Muhamed'
,lija' 0brahim' >atima' 4ava...
*osta puta zna se uti u narodu kako majka ve" u stomaku nesvjesno prokune dijete koje je
%eljela pobaciti.#letva se lako prima i na ono dijete iji je porod bio muan i te%ak.)tare
+onjakinje ka%u G*ovoljan je samo jedan malo jai majin uzdah na to dijete i kletva je
uinjena=G.(d drugih' najlake uklete prosjak ako se potjera sa ulaznih vrata.$ pam"enju mi
se urezala ispovijest stare' siromane starice a inae majine prijateljice.3o dok je bila dijete'
priala je' njen otac je ljutito otjerao sa vrata staru prosjakinju koja mu je odlaze"i rekla:
G*abogda i tvoja djeca ovako kHo ja hodala=G.2jena kletva se mnogo godina kasnije zaista i
ispunila poto su sva djeca' njena bra"a i sestre' imale nesretne %ivote zavravaju"i ih u tekoj
bijedi i ludilu.0zuzev prosjaka lako mo%e uklesti siroe 7treba se paziti njegove suze7 osoba
koja je gorjela u po%aru' bolesnik koji se GcrvaoG u ranama te osoba koju je ujela zmija.#letva
je prenosiva i na druge naine' po vjerovanju iz Bazinske krajine' ukoliko neko zamahne
no%em prema nekom' pa makar i u ali' na njega "e prije"i svi grijesi te osobe' prema kojoj je
zamahnuo.
#letve se mogu podijeliti u dvije skupine 7 individualne i kolektivne.8rotekli rat uinio je
mnoga proklestva na ovim naim prostorima 7 uklela je majina suza' uklelo je muenje
nevinih' proklela je bol nemo"nih' silovani' unakazivanih.0 ruenje svetih objekata u kojima je
GpaloG mnogo molitvi i dovi bez sumnje donijet "e svojim ruiteljima kaznu 7 grijeh u
potomstvu.3er kletva traje devet koljena' nekoliko vijekova' i nema te rijei' molitve ili djela
koja je mo%e ponititi.To je zakon karme 7 ako radi loe' oekuj jo loije=.Mo%e se ak
konstatovati da je kletva vid pravne norme' nezaustavljive i nepobjedive.2e ka%e se uzalud u
+osni G2i +ogu sila nije mila=G.1im se zgrijei aktivira se takozvani Gkod proklestvaG ije
pogubno djelovanje kroz potomstvo ne prestaje dok +o%ija vaga pravde ne prevagne na
dobro.$ tom iskupljenju najvie pate djeca a sa njima i roditelji jer kako to ka%e baba >atime
G2ema ve"e kazne od gledanja patnje svoje djece=G.$pravo zato ima ljudi koji su od roenja
nesretni' bez obzira na njihov status' obrazovanje' ljepotu.Ajudi su podlo%ni tome jo iz onih
rajskih' d%enetskih dana kada su ,dem i 4ava :,dam i Eva; zbog svog grijeha izbaeni'
proklevi cijeli ljudski rod.
G#letvom mo%e ovjeka pretvoriti u svakojako tijelo: u konja' maku' slamku' travku' kamen
i slino.0ma puno pria' gdje su roditelji svome djetetu rekli: GMejtan te odnio=G i odmah ga je
ispred njihovi oiju nestaloG
(bjavio/la gradvista u D@:EE' print' U
:7-7;-9;;F-
Hvarivanje "eludca
Uvarivanje eludca
Ba( kao (to %ostoji salijevanje strahe tako u na(em narodu ima lijeka i #a
bolesti eluca ili lice, kako se to nekad govorilo.Ukoliko bi neko skoio sa
tavana %a ]stresao eludac^ ili se %ri radu #grio od bolova u stomaku
salijevao bi mu se eludac ili kako se to u vrijeme turske oku%acije govorilo
]ubek kamasi^.Tako strunjen eludac, jako je bolio u %redjelu is%od
rebara i esto se #nao o%a#iti u tijelu bolesnika u vidu ]klikera^ %a se
morao masaom tjerati %od Mildan.
-arod veli da struna ;strunja< ili bolesti eluca ima ]od devet ruku^ ili bolje
reeno devet vrsta od kojih se najblaom smatra tako#vana %lava
struna.Oijeenje se naje(e vr(i masaom koja %oinje na lijevoj ruci,
i#meu %alca i kai%rsta, i tu se masira nauljenim rukama.Bolest ili kliker
vue se masiranjem %rema ramenu, %reko vrata ni# kimu kako bi se
#avr(ilo na slabinama ili %u%ku.Tu bi se tegoba satjeravala %od Mildan i
]ra#bijala^ masaom ali i basmom. ]@a#reti Natime ti %onesi svoje %ero i
smetni sa nje sve nje#ine muke i njen aldeak na svoj mesleek sa mojom
basmom, boijom ha#mom^.Poslije masae bolesnik bi legao i sku%io se,
stavio ruku na stomak, i tako malo odleao.$biaj je bio da se %onudi
%renim jajetom na ulju radi us%je(nijeg o#dravljenja.
Kitual se danas obavlja sa bokalom ili de#vom vrue vode i te%sijom.U#
basmu %una de#va bi se okrenula nao%ako u te%siji i %otom se gledalo
kao ]u%ija^ vodu, stoga se vrlo esto u krajini ovoj metodi iscjelivanja kae
]uvarivanje eludca^.Trese li se iskusna e vraara konstatovati kako je
eludac natrunjen ili strunjen.8eutim, nema li te reakcije nije u %itanju
struna.$kretanje de#ve bi se %onovilo jo( dva %uta a onda bi se te%sija sa
okrenutom de#vom ostavljala is%od stola da odstoji, %o rijeima stravarke
8evlide, P(to due to bolje0P.Ukoliko bi de#va ]u%ila^ svu vodu vraara bi
to odmah %rotumaila ]jakim eludcem0P.
?/a #na( da i eludac more biti lo(.$n insana moe dotjerati i do
kre%avanja.8ore bogami0?obra#loila je vraara =eriMa.
?9vo, sad u da ti uradim da vidimo jel elEdac.Poka#ae lonac i voda ako
ne ]%o%ije^ nije onda, sine, elEdac.)idjet e(, ja u ti %rvo ]%rovariti^ %a
ako ]%o%ije^ sigurno jest a ako ne %o%ije ne(to je drugo0.
/ok to govori u maleni metalni bokali si%a vodu i stavlja ga na
(%oret.Trai i omanju te%siju u koju e i#liti vodu a onda nad njoj %oklo%iti
bokali.
?2nam ja i na ruci satjerati muku ali ostarila sam %a nemam vi(e kuveta
kEo nekad.8ora( lei na lea a vi(e lakta se svee kakvom kr%om.
?-ajlak(e se %roblemi sa elucem mogu otkriti ako boli ovaj mali dio na
ruci i#meu %alca i kai%rsta.9, to je sigurno da je natrunjen i treba mu
ne(to raditi da mu bude bolje, dodajui da se ]eludac saliva ili tri ili %et
%uta, %arovi ne valjaju0^,
(bjavio/la gradvista u EK:DK' print' U
:7-7;-9;;F-
@rizivanje kie
,ako hoda %ri#ove ki(u
U Te(nju u#me hoda ? esto i sveeneici drugih vjera ? jednu vreu, u koju
svaki mora baciti %o jedan kameni.$nda se vrea #avee i u %rocesiji
odnese na u%riju, gdje se i#a uenja ki(ne dove baci u vodu.U Kogatici
sku%e D""" kamenia, koje hode i#meu sebe ra#dijele, kako bi na svaki
kameni %o tri %uta %rouili suru :hlas te ki(nu dovu.2atim metnu sve
kamenie u jednu vreu i %oloe ih na onakvo mjesto, gdje ne mogu doi
u dodir sa neistim stvarima, naime u bunar, u #emlju ili u damiju.
U Bosanskoj ,ostajnici ide hoda sa vi(e odabranih ljudi na kakvu dublju
rijeku, te #aga#i #ajedno sa njima u vodu, %a ui ki(nu dovu, a svi %risutni
i#govaraju P5min0P.:li hoda %ovede sa sobom djecu u me#arje te im tu
#ada da ue ne(to i# ,urana.,ad #avr(e, svi ustanu na noge, te okrenuv(i
ruke #emlji, viu P5min0P a hoda na to ui #a to %ro%isanu molitvu.$sim
ovakvog naina, hoda ide sa ljudima i djecom na kakv brijeg i tamo im
#ada, da svaki ne(to drugo %roui i# ,urana, ra#rediv(i tako da mogu svi u
isto vrijeme #avr(iti.Po(to #avr(e, u#me hoda jedan (ta% u desnu ruku i
%odboiv(i se njime, ita na%amet istu molitvu, koja se svakog %etka ui u
damiji.$vaj (ta% mu slui umjesto mimbera.
U )elikoj ,ladu(i %ostoji vjerovanje da e ki(a %asti ako se mrtvaka nosila
sveu #a johu ili vrbu i bace u rijeku, %osebno ako ih baci u vodu
trudnica.:sto tako, ukoliko dugo ne %ada ki(a hoda oku%i dobre djece
;siroadi< %a sa njima ide na najvi(e brdo u kraju.Tu on ui ki(nu dovu a
djeca aminuju.
`````````````````
(bjavio/la gradvista u EK:DK' print' U
:7-7;-9;;F-
@rili priliice
Prili, %rili, %reliice...
Ojudi sa nat%rirodnim moima su oni koji se i#dvajaju od ostalih svojim
neuobiajenim s%osobnostima.Takvi su Maladije, koji navodno mogu da
%redskau dogaaje, da %ogode gdje se nala#e ukradene stvari.8eutim,
od davnina se najvi(e u narodu %rialo o djelima, odnosno nedjelima
sihirba#ica koje najvi(e %odbacuju stoci uoi %ravoslavnog Boia i Lurjeva
ali i uoi srijede, %osebno mlade srijede.1toga se uoi tih dana %ored stoke
straarilo sa %u(kom, a (ta je ko te noi doivio i vidio %rialo se
godinama.Tih noi sihirba#ice, navodno, gole ja(u na vratilima, sta%ovima i
grabljama oko cijelog sela.$ne bolje, koje vi(e #naju, obila#e stoku i u
tuim selima.$ne obinije obila#e oko klanica i odu#imaju mlijeko stoci
onih ljudi koje mr#e.1vojim aranjem uine da krava daje malo mlijeka ili
da ga daje dosta, ali da smrdi ili da se %okvari kad se siri, te od njega
nema nikakve koristi.
U selu obino svi #naju ko su ene sihirba#ice, ali to niko nee rei.Ukoliko
neko i uhvati neku dok mu %odbacuje sihire na stoku, nikom, osim hodi ili
onom (to skida sihire , nee rei ko je ta ena bila.:# straha od njene
osvete.$d ene #a koju se vjerovalo da je sihirba#ica svi u selu #a#iru, ne
vole da su u kontaktu s njom %o(to se %la(e kakvog konMlikta a onda i
njene osvete.
,au da je svaka ena rutava i %rljava, koja smrdi i ide uvijek %ove#ana
ela sigurno sihirba#ica.$sim toga, govorilo se da su one kli#ave %a ovjek
ne moe da ih uhvati, osim ako ih ne (e%a #a kosu.$na ena koja hoe da
%ostane sihirba#ica mora da Pui ono svojeP sjedei u #ahodu i drei u
rukama kruh i ,uran.
8lijeko se aranjem odu#imalo na vi(e naina.1ihirba#ica odree komadi
re%a od tue krave, #a koju #na da je dobra na mlijeku, %a ga %rebaci
%reko ognji(ta i stane ga gladiti, kao da kravu mu#e, govorei P8u#em,
mu#em, sebi mu#em mu#em da umu#emP
1ihirba#ica u#ima grablje i ode do tueg mala ;stoke< i od tora ili mala
grabi grabljama k sebi i govori. PPrili, %rili, %riliice, %reli, %reli, %reliice
$smanu ;ili iji je mal< nekoliko, meni svekoliko0P Tako radi unakrst oko
tora ili (tale na etiri mjesta istoka, juga, #a%ada i sjevera.
Aena, koja je #a tuim mlijekom %ohle%na, metne %o jednu (aku soli na
dvije strane %uta, kojim e krave naii na %a(u.,ad sve krave %rou
i#meu te soli, u#me ta ena sol, i %omije(a je sa tricama %a da svojoj
kravi
(bjavio/la gradvista u EK:DF' print' U
:;-7;-9;;F-
%jubavni uini i basme

*jevojka baje tajno momku koji za nju ne mari ovim rijeima: G3a legoh na
sedam dueka' na sedam ara5a' na sedam jastuka a moj dragi n. na sedam
no%eva' na sedam sabalja i na sedam puakaI ne mogao %iviti' ne mogao
dahnuti' sunce ga ne grijalo dok mene ne vidio' poljubio i dok mi ne doaoG.
3edna 3evrejka u epu pripovijedala mi je tu basmu sa primjedbom' da je ona svojim oima
gledala' kako je jedna muslimanska djevojka to radila' pa kad joj je momak doao' ona ga je
upitala' to je tako kasno u no" doao6. (n joj je odgovorio' da je kod ku"e le%ao pa da ga je
na jednom obuzela nekakva vatra i nemir te da je morao k njoj.
*jevojka govori i ovo kad baje: G*eknuhG rukom u duvar' iskoie tri d%ina u nevar' u
neznan' jedno 0ndija' drugo je *%indija a tre"e je Muma7bir.0ndiju posla indijskoj
zemlji.*%indiju posla d%inskoj zemlji.Muma7bir posla po mog suenoga n.: gdje ga nae' da
ga snae' pod nebom' na zemlji.,ko spava' da mu spavat ne da' ako hoda da mu hodat ne daG.
8rogovorivi ovo' mahne rukom od sebe ka zemlji ili metne ruke na zemlju :ne smije se' vele'
prevariti pa rukama ka sebi mahnuti' jer joj d%ini ne bi dali spavati niti mirovati;.(nda
nastavlja: GBrna zemljice' po +ogu majice' niti se 5atilo tebe niti mene' nego moga suenoga
n.G !atim hukne na onu stranu' na kojoj se on nalazi' i govori dalje: 0 njegovih sedamdeset i
sedam damara' osamdeset i osam zglavakaI ja elsun' ja gebersun' ja betersun' ja divani deli
olsunG.
*osta sam puta sluao ljude' koji su mi kazivali' da se njima dogaalo' te bi iz sna na jednom
skoili' br%e bolje se obukli' ne gledaju"i kakvo je vrijeme i koja su doba no"i' te bi br%e bolje
trali svojoj dragoj pod prozor ili na vrata.#azivali bi da to ine radi uina a ako ne bi uradili'
da bi po insanu poskoili nekakvi pritevi kao graci' a obuzela bi ih nekakva muka' i ne bi se
smirili' dok svoju dragu ne vide.

" velikom arsenalu lju/avni uina .ene se slu.e svim i svaim0 po savjetu nena i 1od.a0 pa
.eljenom mukarcu sipaju u ka2u menstrualnu krv0 nekoliko kapi vode kojom je okupan
mrtvac 34da /i umirao za njom450 uzimaju konac iz svog i njegovog donjeg vea te i1 ve.u
u sedam vorova i nose na desnoj strani tijela.$li na/ave krilo slijepog mia i im se nad
njim izgovore neke rijei zaiju ga mu.u u kaput ili jaknu.
&ve to0 pored ostali1 nenavedeni1 naina0 ima cilj da kod .rtve lju/avni1 si1ira izazove
jednu vrstu emotivne 1isterije i opsjednua izazvanog zaposjedanjem njegove due nekim
od mnogo/rojni1 d.inova.
'ajpogu/niji lju/avni si1iri su oni ra6eni sa stvarima koje pripadaju mrtvacu a pose/no
ako se rade na mjestu gdje je pret1odno okupan pokojnik.7u si1ir/az dolazi u direktan
kontakt s d.inovima koji /ez razmiljanja prenose magiju na onog kom je namjenjena.
d takvi1 udara i opsjednua ovjek mo.e u vrlo kratkom roku o/oljeti i poludjeti a
ukoliko se na vrijeme ne pristupi otklanjanju zla i umrijeti.
(bjavio/la gradvista u @C:K?' print' U
:;-7;-9;;F-
,kidanje crne magije
$ #uranu' u suri El +ekara' ajet E@D spominju se dva meleka 4arut i Marut za koje se navodi
da su uili ljude crnoj magiji:
7G, njih dvojica nisu nikog uili dok mu ne bi rekli: GMi samo iskuavamo i ti ne budi
nevjernikG i ljudi su od njih dvojice uili kako "e mu%a od %ene rastavitiI ali nisu mogli time
nikome bez ,llahove volje nauditi.$ili su oni to "e im nauditi i od ega nikakve koristi ne"e
imati iako su znali da onaj koji tom vjetinom vlada ne"e nikakve sre"e na onom svijetu
imatiG.
0 druge svete knjige spominju magiju i obino je objanjavaju kao vjetinu nadnaravnog
svijeta.Tako i u )tarom !avjetu' u #njizi o Enohu' opisuje se scena u kojoj su aneli zaneeni
ljepotom zemaljskih k"eri stupali sa njima u odnose i prenosili im ovu vjetinu.
#ao izvorite magije stare knjige pominju slavni +abilon te vladavinu )ulejmana :)olomona;
iza ije su smrti d%inovi napisali knjigu crne magije i ostavili je na njegovom prijestolju
govore"i: G(vo je )ulejmanovoG %ele"i mu pripisati i ono to nema veze s njim.
0vako /aranje izvodi se u vremenu od akama do jacije ali i iza pono.i pa sve do
prvih pijetlova.9o pogubno vrijeme u narodu se naziva vakasuzom.' zalazak 0unca
dini i ejtani rairuju se i tad ih je najlake dozvati.' tom vremenu izmjene dana i
no.i dnevni sihiri smjenjuju se s onim no.nim i taj momenat njihovog mjeanja i
smjene najpogodniji je za sve vrste zla.'pravo tada ve.ina baba izgovara svoje
basme i u/enja, okre.u sito, metlu, ubiru posebne trave i izvode svoja sihirbazenja.
Znaju.i za to od davnina brine majke ve. u prvi suton uvode djecu u ku.u jer su ona
pored stoke ali i ljudi u prijelaznim godinama ivota najosjetljivija.Postoje i neke mjere
predostronosti pa se u to vrijeme ne cjepaju drva, nita ne predome.e iz ruke u
ruku, ne prilazi vodi, raskr.u, sme.u i drugim ne/isto.ama bez ?uzubileta.
K>6K> 95;J' 06(656
=avra/ano se najvie ostavlja ili podme.e oko praga ili zakopa pod kakvo krivo drvo
u dvoritu da i tom po7e \na krivo] ili se zakopa pod orah, najomiljenijim drvetom
dinskog svijeta.
>bi/no u/ini djeluju dok se ne mjeni 8jesec ili )& dana mada ima i onih koji se svake
godine ponavljaju a iskusnije hode i vra/are znaju napraviti takozvane vje/ne
man7ije koje se obnavljaju same od sebe, svakog puta kada padne kie.9akve
\smrtni/ke] ili \vje/ne] magije teko je ili nemogu.e skinuti.' takvim sihirima dosta
se korisiti zlato kao vje/ni, nehr7aju.i metal.
X9; '5;<696 K;<; 0? P5>=;['
Kada se u/ini prona7u u ku.i ne treba ih nipoto dirati golim rukama ve. je najbolje
prihvatiti ih maicama ili ih pomesti metlom u lopaticu te baciti direktno u vatru.8jesto
na kojem su bili potrebno je o/istiti i to na ovaj na/in+ uzeti tri puta uzastopce abdest i
poslije svakog abdesta prou/iti suru Gatihu.Zatim stati ispred mjesta na kojem su bili
postavljeni sihiri, sklopiti ruke na grudima i sedam puta ponoviti suru 6hlas.=akon
toga iza.i iz ku.e, bez okretanja, na pola sata.
6Z P5;K0?
' okolini :elike Kladue do prije nekoliko godina ivjela je jedna izuzetna ena na
/ijem su se pragu obreli mnogi.:e.ina ih je pokucala na vrata eni neobi/no plavih
o/iju gonjena mukom ali i nadom da .e im ona pomo.i gdje ni medicina ali i druge
3aladije to nisu mogle.' maloj starinskoj ku.i uz pranjav put skrasila se junakinja
ove pri/e predaleko od svjetske slave koju je zasigurno mogla dobiti uz pomo. svog
umije.a.=o, ona je bila zadovoljna i takvim, skromnim ivotom sretna to moe
pomo.i onda kada ivot nekom postane nepodnoljiv.
Kao dokaz tome iza nje su ostali mnogi skromni darovi njenih nekadanjih
pacijenata, od kojih je svaki pri/a za sebe.:aljda zbog sudbine da se rodi kao
hodina k.erka i od malih nogu odrasta u prisnoj vezi s Kuranom, upoznaju.i njegovu
/udesnu ljekovitu mo., Gatima se prihvatila nimalo laganog posla.
Kod naeg zadnjeg susreta pripovijedala mi je kako je kod nje, prije nekog vremena,
bila ena to je prethodno bila kod jednog hode koji joj je napisao naopako zapis
napla.uju.i ga vrlo skupo.6ako joj nije nita rekla o tome Gatime joj je odmah to otkrila
govore.i da zapis krije u njedrima, u grudnjaku.=aravno, sve je to bila istina.0ada
slijedi ono najzanimljivije.Gatima je istog trena sjede.i u svojoj ku.i kilometrima
daleko razgovarala s tim hodom, bez koritenja tele3ona, koji joj je na pitanje +
,Zato je to u/inioD, odgovorio ,da mu ne prestano dalazi mnogo naroda i da mu je
sve to dosadilo, a ova ena naro/ito, te je se morao nekako da rijei-,.<a li je to bila
uro7ena telepatija ili komuniciranje uz pomo. dinova Gatima mi tada nije htjela
otkriti.
ije/enje opsihrovanih Gatima je radila kroz u/enje na vodu i gaenje ugljena.9om se
vodom oben7ijani kupao a prljavu vodu nosio proliti na ono mjesto gdje bi mu ona
naloila, naj/e.e na veliko raskr.e.6ako je redovito ponavljala da je to grijeno,
poto neko mora nagaziti na to, treba re.i da je cilj opravdava sredstvo.0toga je
upozoravala da se svako raskr.e pre7e s ?uzubiletom.
=ekom je dovoljna samo jedna \nau/ena] voda dok je ne/ije stanje rjeivo tek
poslije tri, /etiri ili vie voda.' onim kompliciranijim slu/ajevima prikupi se malo vode
sa devet izvora pa sjedinjuje u jednu.8e7utim, jedno je za sve isto.>vakav posao
nije uop.e lak a kamoli bezopasan.0ama voda za lije/enje priprema se tako to se
nad njom u/i po dva, tri sata.=akon toga baba Gatima kazivala je kako uz osje.aj
muke ne /uje dobro ni po tri dana.6pak, usprkos tome, neko mora i to, ponavljala je,
objanjavaju.i \da joj je ;llah dao takvu na3aku].>no to je od 4oga tom se svako
od nas mora pokoriti, obi/avala je re.i, dok ono to je od drugog /ovjeka, iako velika
muka i nevolja, moe se odkloniti.
<ok se skidaju magije s bolesnog, svojevremeno je otkrila Gatime, onog ko ih je
na/inio 1sihirbaza2 po/inje bockati svuda po tijelu i neto ga tjera da posjeti svoju
rtvu poto mu muka i tegoba postaju sve ve.e i nepodnoljivije.Zna se desiti da
takva osoba sva podbuhne u licu, neto teko joj priti.e grudi a nerjetko zavri i u
bolnici.Jedini na/in da zaustavi tu popratnu pojavu jeste da pozajmi bilo ta, neku
bezna/ajnu sitnicu od svoje rtve i tako se spasi.
>vdje je o/ito rije/ o oduzimanju i ponovnom vra.anju snage vra/ari kroz
pozajmljivanje ili dodir s rtvom.=aravno da se o ne bi desilo treba je odbiti i u tome
biti odlu/an jer .e se ta osoba pojaviti na vratima vie puta tjerana mukom.
B#"AL# &#B ?(A"#B?A &A+#"A
$rna ma5i/a kra/ik.5 0.dnebl/a 0.znavala /e vie na-ina -aran/a 0r.tiv
0.r.dil/a."edn. .d takvih /e da se /el. za babine is0e-e na l/iv.vim 5ranama u
1el/i da se 0.r.dil/a .sui i .mravi.!a krvl/u .d 0.r.da rastavl/a. se mu1 .d
1ene a u t.m se naumu slu1il. sva-im 0a i l/udskim izmet.m.!ihir k./i ne
0.5.di cil/ 0. kazivan/u babe Catime m.1e se 0retv.riti u neku 1iv.tin/u k./a
/e 0. naravi zl.bna 0.0ut bi/el.5 miaD7.2 -.v/eku sihir -est. biva u .bliku
crne ma-ke Ed1inF k./a se m.ra unititi da bi se unitala i ma5i/a.
(bjavio/la gradvista u @C:KD' print' U
:;-7;-9;;F-
arobna bosanska ku(inja
)tara trahana :tarahana;' posebno ona koja pree tri godine' u
Bazinskoj krajini smatra se vrlo maginom poto po
vjerovanju poma%e dojiljama ali i nesretnima.8rema
bonjakom vjerovanju ukoliko %enu dok doji dijete neko
posmatra urokljivog oka ili joj koja kap mlijeka padne na pod
pa je nagazi ili mlijeko kapne u vatru dojilja ga lako mo%e
izgubiti.
Kako bi povratila mlijeko svojim grudima raspitat .e se
po komiluku koja od ena ima stare trahane pa ukoliko
bude te sre.e da na7e eljeno mlijeko .e joj se povratiti
/im je skuha i pojede po malo tri puta.
0tara trahana se po komiluku trai ili /uva u ku.i za ,crne dane, i u situacijama
kada neko nema nikakvog beri.eta i sre.e.>na se kuha uo/i mladog petka ili mlade
nedjelje ali tako da onaj ko je kuha dopusti malo i da pokipi.9om prilikom tri puta
ponavlja ove rije/i+ ,Kako god ti nadolazila i kipila, tako mene na3aka obasipala
veledalin amin,.6za toga trahana se ostavi da se ohladi te se konzumira svaki dan po
malo, najbolje cijelu sedmicu.
' 4osni ostao je jo ponegdje sa/uvan obi/aj da se u babinama donosi hrana /ija je
uloga da kod mlade majke o/uva mlijeko i prizove sre.u i beri.et.9o je uglavnom bila
maslenica 1maslenjak ili masnica2 sa pe/enim piletom po kojoj je novope/ena majka,
prema vjerovanju, mogla da odredi spol svog budu.eg djeteta.=aime, ona bi prvu
maslenicu doneenu u babinama prevrnula i pojela samo dva zalogaja.=a takav si je
na/in omogu.avala ili prizivala ro7enje dijeteta drugog spola.6na/e i dan danas se
moe /uti od pojedinih ena koje imaju lak poro7aj izjava ,da bi sad za maslenicu sa
piletom rodila dijete-,.
'z maslenicu se u naem narodu vezuje najvie vjerovanja i obi/aja.' ljubavnom
vra/anju djevojka bi rastegnuvi tijesto na so3ri na nju stavljala abu i udaraju.i je
lijeskovom ibom govorila+ ,Zovi mi moga >smana,.>nda bi sklonila abu, iskruila u
tijestu krug i provukla maslenicu preko svog nagog tijela.Potom bi je na so3ri
presloila i ispekla.Kao to se moe i pretpostaviti maslenicu je nudila eljenom
mukarcu da je jede.=eke udate ene u elji da to vie muu ,okrenu pamet, za
sobom zamjesivale su maslenicu svojom mokra.om.
Kad dijete teko prohodava majka razvije masnicu na so3ri i dre.i dijete za rukice
prevede ga preko nje, paze.i pri tom da je dijete izgaca svojim nogama.>dmah poto
to napravi maslenicu sloi u tepsiju i pe/e.=ju jedu svi uku.ani.
Ponegdje kao u :elikoj Kladui /im dijete po/ne da pravi prve korake nena ili majka
zamjesi maslenicu-prohoda/u i u nju stavi nekoliko nov/i.a.9o /ini u naumu da dijete
lijepo prohoda i to manje pade.>ni koji dok objeduju prona7u nov/i.e smatraju se
sretnima.
=eka su jela poput gruave omogu.avala veliki beri.et od krave njenom vlasniku pa
su se pravila posebno kada je to traila prilika.Poto se krava oteli od prvog mlijeka
koje se pomuze razlijevala se gruava+ ,zamuti se kukuruzno brano s mlijekom, te
se razlije me7u dvije rasukane ju3ke od bijelog brana na podma.enu tepsiju i pe/e
se,.Pola gruave pojedu uku.ani a druga polovina se u komadima razdijeli po
najbliem komiluku.
Zeljanicom se za razliku od gruave trai sebi zdravlje.' prolje.e, prije nego se po
prvi puta te godine oglasi kukavica dobro je, po vjerovanju naroda Kazinske krajine,
okusiti zeljanice.Ko to uradi vjeruje se da .e cijele godine biti dobrog zdravlja.
(alva je slastica koja se po 4osni obi/ava posebno pe.i uz 5amazan i 4ajram poto
njen miris pro/i.uje cijeli dom i donosi u njega mir i sre.u.' nekim djelovima nae
zemlje u prolosti je bio obi/aj da se u ku.i umrloga, odmah iza denaze, pe/e
,mrtva/ka, halva i dijeli sirotinji po mahali.Po vjerovanju krajinika ukoliko se u nekoj
ku.i zateknu tri osobe istog imena adet je da se odmah pe/e halva.
Kad u ene ovjek jelo ne uzbegenie, onda treba da ena na mladi petak,
izjutra prije Sunca, sjedne na ognjite, da se okrene ka Suncu (istoku) i da
ovako rekne: "krenula bi, oda!nula, ne bi l" srcem uzda!nula, tri puta
uzmaknula, a etvrti sam namaknula k##### s ######m #######"
nom ko se plai groma i grmljavine esto se savjetuje da jede to vie
kuruze#
$ko je doma%inu jelo preslano, znak je da %e ga evlad skupo stajati tojest
morat %e mnogo da troi na vjenanje svoje djece#
$ko se jelo prevrne na so&ri, doma%in mora tri puta siniju okrenuti i re%i:
"Kola'er meaded"#
(a koga se jelo prevrne od ku%ne eljadi, u tog je, vele, sva sre%a ku%na#
$ko u doma%ina jelo bude gorko, a u druge eljadi ne bude, znai, da mu se
ku%i !astaluk pribliio#
$ko je jelo preve% vru%e, znak je, znak je da je doma%ica u ma!ali bila#
$ko je jelo ledeno doma%inu, znai, da %e ga dumani u kripac zatjerati#
$ko u doma%ina eljad o ruku bude odve% vesela, znai, da %e o veeri plana
biti#
Kad doma%inu jelo ne bude slatko, znai, da mu je ena u bremenu#Kad mu se
jelo uini slatko, znak je, da ga svesrdno voli#
Kad doma%in na'e u jelu zrno gra!a ili kukuruza, to znai eni urus (nevjeru),
jer vele, ena moe na%i sebi i bez nia!a (braka) urus#
Kad u ovjeka jemen odvie kipi, znai, da ga je svijet odvie uzeo na jezik#
Kad doma%ici jelo ne%e dugo da proku!a, znai, da se sa ovjekom dugo ne%e
pomiriti####
(bjavio/la gradvista u @C:KE' print' U
9<-7;-9;;F-
Isti(ara
0stihara je molitva kojom hod%e ali i neke %ene izazivaju kod sebe snovienje
radi otkrivanja neije sudbine ili rjeenja problema.2ekolicina bosanskih
hod%a7iscjelitelja' koji strogo potuju zadane principe' praktikuju ovaj obred
Gklanjanja istihareG koji podstie predskazivanje sudbine.$zgred reeno' u
graninoj psihologiji se takvi snovi nazivaju prekognitivnim.
:stihara se klanja tano u %ono.)einom, u dana(nje
vrijeme, ovaj obred %rakticiraju starije ene i %o elji onih koje
#anima neki odreeni %roblem.U toku rata, usljed nestanka
neke osobe istihara se klanjala kako bi se utvrdilo da li je iva ili ne./osta
%uta je snovienje satkano od simbola ili nekog %ri#ora, na %rimjer, klanja
vidi metalnu olu%inu sa re(etkom (to #nai da je nestala osoba iva ali i
#atoena.Ukoliko se istihara klanja #a te(kog bolesnika san moe biti u
vi(e oblika %o%ut isko%anog me#ara (to uka#uje na njegovu skoru
smrt.8eutim, %okae li se u snu slika bolesnika kako hoda ili se smije, ili
obavlja neku drugu svakodnevnu radnju, #namen je to sigurnog
o#dravljenja.
,ada neka osoba doe kod hode koji klanja istiharu i koji se %rouo sa
svojim s%osobnostima sa molbom da mu kae (ta ga oekuje u budunosti
ili da mu %omogne rje(iti neki %roblem ovaj e mu %rvo #atraiti neki lini
%redmet koji e %oslije klanjanja istihare staviti sebi %od jastuk.-akon
jacije hoda ili neka druga osoba u%uena u te tajne klanja dva
rejkjata...,ada #avr(i molitvu Pklanja istihareP odla#i na s%avanje.Oijee
na desnu stranu licem okrenut %rema jugoistoku i ui molitve ili %ominje
ime Boije sve dok ne utone u san.U toku noi sanja u%ravo ono (to je bio
cilj ovog obreda.:nae, %roricanje budunosti %rema :slamu je strogo
#abranjeno i#u#ev obreda klanjanja istihare.
Ledna od naj%o#natijih vidovnjakinja Bosne osamdesetih godina %ro(log
vijeka bila je svakako )idovita 1emi#a i# 8iljevine %okraj Noe.Bijelo to
malo rudarsko mjesto %ostalo je %o#nato u%ravo #ahvaljujui njoj.$na je u
jednom intervju otkrila detalje o sebi i svojoj s%osobnosti. ?PLo( dok sam
bila mlada %rimjetila sam tu neku silu u sebi koja mi je %omagala da vidim
stvari koje se oima ne mogu vidjeti.-isam to i# knjiga uila, niti me je ko
drugi uio.5ko nekome trebam da PvidimP budunost i ako to nije mogue
odmah, #bog teine, onda klanjam istiharu.To radim uoi utorka i %etka u
kasne sate.,lanjam etiri rejkjata %a onda dva rejkjata.Poslije toga legnem
da s%avam.Tada mi se u snu naje(e javlja brat, koji je davno %oginuo, i
kae mi (ta oekuje nekog ovjekaP.
Pored )idovite 1emi#e u %ro(lom vijeku bila je jako %o#nata i cjenjena
iscjeliteljka Uma @uski i# Berovca kod Te(nja.Pri%ovijedala je kako je
rodila ak devetnestero djece ?P,ada sam u# oni rat %rije (e#deset godina
rodila Kedu i jos jedno ensko na%olju cjelac ;snijeg< do %asa.Ponijeli me
%a me vrati(e kui u Pribinicu kod Teslia.Oeim na seiji kad u kui hle%i
ovjek sa ahmedijom.Pod desnom rukom knjige, a u# lijevu, ena do
%laMona visoka.$n me %omilova a ona %oljubi.Oed Boiji usne.Bi to 5jva#
/edo ;naj%o#natiji bo(njacki svetac<./ade mi knjige i ree da ih tu ne
smijem otvoriti.8oram sa njima ii odatle jer, ree, tu je %uno %ravoslavnih
a i ovo muslimana (to ima nisu ti dost.Tako se %oku%im i doem ovdje kod
Te(njaP.,a#uje kako uoi %etka klanja istiharu i onda #as%i.Probudi se
naj%rije na ,abi a onda na 5jvatovici kod /edine %eine na Pruscu.
?PTako svaki %ut uoi %etka.: 5jva# /edo mi kae (ta mi je initi.$sim
mene jo( je osam evlija ;najmudrijih ljudi< kod 5jva# /edeP.
U PknjigamaP ona vidi od ega je bolest a onda je lijei travama, ajevima i
melemima i vodom sa 5jvatovice.U svojevrsnom transu etvrtkom uvee
Uma je PlebdilaP tamo gdje se lijevi i melemi s%ravljaju.Poslije ih daje
oboljelima.-ikada, govorila je, nije %ogrije(ila.Oijei sve vjere, nagla(avala
je, sve su to Boija bia.
(bjavio/la gradvista u DE:EN' print' U
9<-7;-9;;F-
#A.IMI0A RHKA
,igurno najpoznatija (amajlija u islamskom svijetu bila je i ostala
uvena #atimina ruka-) njoj se tvore razne predaje-1edna od nji(
kazuje kako je (azreti #atima zateknuvi mu"a u nevjeri6 sva u
tugi6 potreena tim dogaajem opr"ila ruku mjeaju$i vru$ badem
i e$er-3bog toga simbol njene ruke postao je znakom ljubavi6
pratanja i vjernosti ali i simbolom snage6 mo$i i sre$e-
@rsti na #atiminoj ruci predstavljaju svetu porodicu/ palac
oznaava samu #atimu6 ka"iprst njenog mu"a Aliju6 srednjak
Mu(ameda a-s- a prstenjak i mali prst #atimine sinove - Kasana i
Kuseina-
Istoimeni naziv nosi i jedna pustinjska biljka-im se stavi u vodu
ona se rairi i dobije oblik ruke-Redovito se potapa u vodu koju $e
piti porodilja6 kako bi joj se olakao poroaj-
*Ako "ena teko raa6 neka se rastrgne tespi( i metne u posudu
napunjenu vodom-Iza toga neka rodilja ispije vodu iz te posude6 pa ako se sretno sa
djetetom rastane6 neka sve"e onim koncem6 na kom su zrnca od tespi(a bila6 pupak
djeteta-+rlo je korisna i (azreti #atimina ruica-I ona se metne u kakvu posudu
napunjenu vodom i pokrije-@oslije nekog vremena pije rodilja vodu iz te posude-Ako se
je "ilje (azreti #atimine ruice u vodi raspustilo6 to $e ona "ena sretno roditi i ne$e
umrijeti6 a ako se ne raspusti6 teko $e roditi a mo"e u porodu i umrijeti-
Ako se je "ena sa djetetom sretno rastala6 treba (azreti #atiminu ruicu darovati6 a
daruje se tako da joj se sve "ilje omota svilom6 zlatnom i srebrenom "icom*-

(sim svoje hamajlijske vrijednosti >atimina ruka slu%i i za proricanje sudbine takozvanim
GotvaranjemG.(tvaranje >atimine ruke uglavnom se ini kako bi otkrio karakter' narav i
osobine neke osobe.2apisavi njeno ime slova su se pretvarala u brojeve.!atim se ti brojevi
sabiraju i zbir predstavlja poseban broj te osobe.
#ako bi pronaao tumaenje za taj broj 5alad%ija je gledao dug spisak brojeva pored kojih su
naznaene neke osobine ili kvalitete' na primjer:

?.Misticizam' kontemplacija' ljubav prema bo%anskom
EK.Ajubav prema lijepom i idealima.
DE./rubost' nasilje' surovost.
?L.*ubokoumnost' obdarenost velikim idejama
N@.Ajubav prema nauci.

,ko bi ovjek %elio da otkrije da li "e biti uspjean u nekom poslu' ili da li "e pobjediti
konkurenta' mora napisati svoje i njegovo ime te brojnu vrijednost svakog slova.Tada treba da
sabere svaku grupu brojeva i podijeli svaki zbir sa brojem C.8otom gleda u numeriku tablicu
i broj koji je isti kao i broj dobijen dijeljenjem zbirova brojeva imena brojem C' kako bi vidio
da li "e biti uspjeniji on ili njegov rival.
(bjavio/la gradvista u DE:EK' print' U
9<-7;-9;;F-
#A%A012

(sim Gotvaranja zvijezdeG po +osni je najpoznatije proricanje sudbine bilo i
ostalo 5alanje u grah.0nicijaciju u tu s5eru vanulnog pojedine osobe sticali su
prenoenjem sa starijeg 5alad%ije ili podsredstvom duhovnih bi"a.2erjetko se
znalo uti kako je nekome Gdolo na sanG znanje o proricanju.
>alad%inca Mine 1.iz -elike #ladue imala je slinu sudbinu.$ petnaestoj godini desilo joj se
neto udno.8oeli su se redovito javljati komarni snovi koji su mladu %enu dovodili do
ludila.$ oaju otila je kod hod%e koji joj je po Gotvaranju zvijezdeG iz kitaba rekao da se
mora poeti baviti 5alanjem ili "e poludjeti.Tad se sjetila svoje rahmetli nene i njezinog
prebiranja po zrnima bijelog graha.0ako slijepa nena je dodiruju"i zrna graha znala prore"i
subinu.(dluila je i ona pokuati.8risje"aju"i se slagala je nesvjesno kocku svoje budu"e
5alad%inske sudbine.
*anas ta srednovjena %ena plavih oiju i sijede kose ima iza sebe decenije iskustva koliko sa
grahom toliko i sa ljudima.*olaze svakakvi' re"i "e' dobri i loi' mladi i stari' i nae i druge
vjere.2ajvie je %ena udatih i neudatih.)vi u nju gledaju s nadom da "e im u grahu prona"i
lijepe stvari.$z dobro uvijek i loe tako da se Mine ne ustruava re"i ni kad vidi zatvor' sud ili
smrt.)ve je to od +oga i tome se ovjek mora pokoriti.

$4&K&,NI +34IKI %!4
)amo 5alanje zapoinje okretanjem graha Gza )uncemG i uenjem tri puta sure 0hlas poslije
ega se grah namjeni ili pokloni hazreti >atimi.2a kraju 5alanja vrijeme je za %elju pa poto je
zainteresirani nanijeti okre"u"i grah 5alad%inca tri puta tihim glasom zabasmi: 4azreti >atime
tako ti zemlje' tako ti neba' tako ti soli' tako ti hljeba pomozi da se n. ispuni %eljaG.
2ajpo%eljniji 5al u cijelom 5alanju je zasigurno #atimin &al ili kako se to jo ka%e ,lu(a
&al.2aziv je dobio stoga to se po njegovom ispadanju uzimalo najprije sa desne strane jedno
zrno i stavljalo sebi u desno uho a onda ponavljalo isto sa lijevom stranom i lijevim
uhom.(no zrno iz sredine stavilo bi se pod jezik.Tad se izie napolje i "ute"i slua.8o onom
to se tu prvo uje tumai se ho"e li odgovor na pitanje biti povoljan ili ne.(dmah iza njega
dolazi @rimetani &al to je zapravo odvojena kombinacija )luha 5ala.#ad se vie puta otvara
5al pa ne mo%e da padne )luha' onda GprimetnuG pa sluaju' kao da je )luha.(stali 5alovi se
nazivaju Brzi6 Br"i i 0ia( &al koji su povoljni za razliku od onog 5ala zvanog +eliki
sal.)amo bacanje graha ima vie naina pa sve zavisi od 5alad%ince kako "e ga GotvoritiG.
@oput judaizma i kr$anstva ni islam ne odobrava &alanje dovode$i ga u vezu sa
ejtanskim svijetom-,pominje se Kad"ad"6 sin 1usu&ov6 i njegova posjeta jednom
&alad"iji-)n je pred njim uzeo aku zrnevlja i prebrojivi ga u sebi upitao &alad"iju
koliko je zrna uzeo na to mu je ovaj tano odgovorio-)nda je Kad"ad" opet zgrabio
punu aku ali ovaj put nije brojao-Kada je upitao &alad"iju koliko ima zrna u aci ovaj
mu nije znao odgovoriti-3auen tim odgovorom Kad"ad" ga upita kako je znao prvi
put58
-'ok si ti brojao6 odgovori mu &alad"ija6 i tvoj je ejtan brojao sa tobom pa dojavio
mom-Ali kako drugi put nisi brojao nije znao ni tvoj ni moj ejtan a ni ja8
(bjavio/la gradvista u DE:EF' print' U