Preddiplomski interdisciplinarni studij

Kultura i turizam
TURISTIKA GEOGRAFIJA SVIJETA
Dr.sc. Nikola Vojnovi
nvojnov@unipu.hr
Konzultacije
ponedjeljkom u 8:30 sati
kabinet 10, Preradovieva 1/1
uz prethodni dogovor mailom
plan i program
1. Turistika geografija predmet i zadaci istraivanja
Pojam, pojava i razvoj turizma kao geografskog fenomena
2. Faktori razvoja turizma (prirodno-geografska atraktivna
osnova razvoja i drutveni atraktivni faktori)
Turistika regionalizacija svijeta
3. Turizam Angloamerike
4. Turizam Latinske Amerike
5. Turizam Australije i Oceanije
6. Turizam Azije
7. Turizam Afrike
8. Turizam Europskog Sredozemlja: panjolska i Portugal
9. Turizam Europskog Sredozemlja: Francuska, Italija i Grka
10. Turizam Alpa: Slovenija, vicarska i Austrija
11. Turizam Sjeverne Europe: Finska, vedska, Norveka,
Danska, Island

12. Turizam Zapadne Europe: Njemaka, Nizozemska,
Belgija, Luksemburg, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike
Britanije i Sjeverne Irske
13. Turizam Srednje Europe: Poljska, eka, Slovaka i
Maarska
14. Turizam Istone Europe: Ruska Federacija i Ukrajina
Turizam Jugoistone Europe: Bugarska i Rumunjska
15. Zavrne i zakljune teme: upute o finalizaciji seminara,
pripreme za pisani i usmeni ispit
Literatura
Boniface, B., Cooper C., Cooper, R., 2012:
Worldwide destinations The geography of travel
and tourism, Elsevier, Oxford
Curi, Z., Glamuzina, N., Opai, V.T., 2013:
Geografija turizma Regionalni pregled, Ljevak,
Zagreb
Lew , A., Hall C.M., Dallen T., 2008: World
geography of Travel and Tourism. A regional
approach, Elsevier, Oxford and Burlington
Burton, R., 1995: Travel geography, Longman,
Harlow
Williams, S., 2009: Tourism Geography A new
synthesis, Routledge, London and New York

Dopunska i izborna literatura
Hall C.M., Page S.J., 2002: The Geography of
tourism and recreation, Routledge, London and
NewYork
Vukoni, B., avlek, (ur.), 2001: Rjenik turizma,
Masmedia, Zagreb
Mller, H., 2004: Turizam i ekologija, Masmedia,
Zagreb
orak, S., Mikai, V., (ur.), 2006: Hrvatski
turizam, plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam,
Zagreb
Znanstveni i struni radovi relevantni s turistikom
geografijom svijeta
Obveze studenata
Detalji izloeni u syllabusu kolegija, Pravilniku o
studiju i Pravilniku o ocjenjivanju Sveuilita Jurja
Dobrile
Aktivno sudjelovanje u nastavi
Prezentacija i izrada seminarskog rada
Pisani ispit:
test sa zadacima objektivnog tipa
Usmeni ispit:
teme iz teorijske osnove turistike geografije, teme iz
europskog i izvaneuropskog prostora, teme iz
studentskih seminara
Turistika geografija
Objekt, pristupi i ciljevi geografskog
istraivanja turizma
Turistika geografija
Znanstvena disciplina geografije koja prouava
turizam kao prostornu i drutveno-gospodarsku
pojavu na odreenom podruju; utjecaj turizma na
prirodnu osnovu, gospodarstvo, stanovnitvo,
preobraaj krajolika; prouava prirodne i/ili
drutvene geografske faktore razvoja turizma;
usporeuje opseg i znaaj turistikog prometa u
pojedinim regijama te vrednuje pojedine tipove
turizma.
Objekt: Turizam u geografskom prostoru. Sadraji,
procesi, veze, odnosi i modeli u geografskom prostoru.
Pristupi geografije u prouavanju turizma
TRADICIONALNI PRISTUPI
a) Regionalni pristup
b) Prostorni razmjetaj turizma
c) Utjecaj turizma na prostor
d) Planiranje turizma
e) Prostorni modeli turistikog razvoja
Regionalni pristup
Prouavanje i komparacija turistikih obiljeja na
razliitim prostornim razinama
Prostorne razine mogu biti :
Lokalna: dio naselja, naselje, jedinica lokalne
samouprave nieg ranga (opina)
Regionalna: upanija, dio upanije, dio drave
Nacionalna: drava
Internacionalna: dijelovi kontinenata ili kontinenti
Globalna: svijet kao cjelina
Interakcije, motivi za putovanje, efekti i utjecaji
turizma variraju na razliitim prostornim razinama
Bez ovog pristupa mnoge usporedbe i razlike ostale bi
nerazjanjene ili nedovoljno poznate
Pojam regije
Regija je izdvojeno podruje Zemlje posebnih prirodno-
geografskih i/ili drutveno-gospodarskih i povijesnih
obiljeja, koja su tako meusobno isprepletena i povezana
da prostoru daju pojavnost i cjelovitost po kojem se
razlikuje od drugih regija.
Turistika regija je prostor slinih prirodnih,
demografskih, socioekonomskih i drugih obiljeja koji je
privlaan turistima, odnosno koji turisti posjeuju u duem
vremenskom nizu.
Homogena turistika regija (specijalizirana ili u uem
smislu) je ona regija u kojoj je turizam najzastupljenija
djelatnost stanovnitva.
Heterogena turistika regija (nespecijalizirana ili u
irem smislu) je ona regija u kojoj je turizam jedna od
djelatnosti stanovnitva.
Pojam turistike destinacije
Turistika destinacija je mjesto, regija ili drava
intenzivnog okupljanja turista zbog razliitih koristi koje
im ona prua, a mora biti dovoljna privlana i
opremljena za dolazak, prihvat i boravak turista.
S obzirom na strukturu turistikog proizvoda izdvajaju se:
-Tradicionalne
-Nove
Turistika sredita (centri) i resorti
Postoji razlika izmeu resorta i turistikog sredita.
1. Resort je mjesto posjeeno od turista u kojem je
rekreacija i turizam glavni razlog njegovog nastanka.
Resort se tlocrtom i ambijentalno razlikuje od
susjednih ruralnih ili urbanih naselja
2. Turistiko sredite (mjesto) je prostorno i
funkcionalno kompleksniji prostor u kojem turizam ne
mora nuno imati primarnu funkciju.

Vrste turistikih sredita (centara)
a) Termalni i mineralni izvori- Vichy, Lipik, Montecatini, Bad
Ischl, Topusko, Mammoth Springs
b) Gorska sredita- ne moraju nuno imati funkciju centra
zimskih sportova: Darjeeling, Berchtesgaden, Zavian
c) Sredita zimskih sportova- alpsko i nordijsko skijanje:
St. Moritz, Bovec, Rogla, Schladming
d) Kupalita- morska, rijena, jezerska, vodeni parkovi: Rabac,
Blackpool, Brighton, Bol, Siofok
e) Centri zabave i kockarnice- Reno, Atlantic City, Las Vegas
f) Usluna sredita- naselja uz nacionalni park: Crni Lug,
Rakovica, Skradin, Faana, La Grave, Ashford, Crescent City
g) Hodoasnika sredita- Lourdes, Meka, Marija Bistrica
h) Kulturno-povijesna sredita- Nin, Firenca, Dubrovnik
i) Glavni gradovi
j) Industrijska sredita- industrijska i rudarska batina:
Bradford, Raa, Ruhr
k) Luke i pogranini gradovi
Prostorni razmjetaj turizma
Jedno od najvanijih podruja istraivanja turistike
geografije, a obuhvaa geografska obiljeja turistike
destinacije (regije):
Geografski poloaj i smjetaj
Atrakcijsku osnovu: prirodnu, drutvenu, ostalu
Procesi i veze emitivnih i receptivnih turistikih
prostora:
Vrste kretanja
Intenzitet kretanja
Prometne veze
Vrste turizma
Utjecaj turizma na prostor
Geografija sa svog aspekta prouavanja:
- Utjecaj na okoli/prirodnu osnovu
- Drutveni i kulturni utjecaj: stanovnitvo
- Utjecaj na gospodarstvo:
utjecaj na srodne grane (ugostiteljstvo i trgovina)
utjecaj na ostale grane gospodarstva
Ovi utjecaji nisu jednostavna suma:
Geografija ima mogunost sinergijskog povezivanja u
prouavanju navedenih utjecaja

Planiranje turizma
Povijesno postoje dugotrajne i uske veze geografije i
planiranja (zajedniki interes u organizaciji ljudi,
prostora i resursa)
Sudjelovanje u prostornom, drutvenom i
ekonomskom planiranju
Cilj planiranja:
-Utvrditi kapacitet nosivosti turizma u receptivnim
regijama
-Ograniiti tetne utjecaje turizma na prirodnu osnovu,
lokalnu zajednicu i gospodarstvo
-Poveati prednosti turizma: prostorne, gospodarske,
drutvene
Prostorni modeli turistikog razvoja
Izrada modela razvoja turizma:
- Razvoj i promjene strukture turizma kroz prostor i
vrijeme
- Prostorna raspodjela turizma:
unutar drave, regije ili naselja
- Razvoj hijerarhije turistikih destinacija
- Efekti udaljenosti u strukturi turistikih kretanja
Novije tendencije u geografskom prouavanju
turizma
Suvremenost i mobilnost
Globalizacija
Nova geografija proizvodnje i potronje
Potronja i identitet
Odrivost


Suvremenost i mobilnost
Mobilnost obuhvaa dobra, informacije, slike, ideje,
usluge, financije i ljude.
-Mobilnost se sastoji od sredstava i tokova
-Sredstva: mree strojeva, tehnologije i infrastrukture
koje omoguuju mobilnost
-Tokovi: kretanja ljudi, dobara, ideja i slika
-Turizam i turistiki prostor je neposredno strukturiran
po obrascu sredstava i tokova kao jedan od njegovih
najznaajnijih dijelova
Globalizacija
Proces svjetskog objedinjavanja nadzora lokalnih,
regionalnih i nacionalnih sustava.
Mobilnost prelazi granice nacionalnih drava
Turizam je istaknuta sastavnica procesa globalizacije i
jedan od najvanijih kanala kulturne i gospodarske
razmjene, ali i sam preoblikovan globalizacijom.
Stvaranje nadnacionalnih politiko-gospodarskih saveza
EU
NAFTA
MERCOSUR
APEC
EURASEC
Nova geografija proizvodnje i potronje
Promijenjena koncepcija proizvodnje i potronje
-Sektorske promjene:
Od industrije prema uslugama
-Prostorne promjene:
Stare jezgre proizvodnje: Europska unija i
Angloamerika Nove jezgre proizvodnje:
Jugoistona, Juna i Istona Azija
Ove se promjene odraavaju na promjene u nainima
potronje ukljuujui turizam
Potronja i identitet
Potronja je primarno ekonomski proces, ali i
drutveni i kulturni proces
U procesu potronje neka dobra dobivaju kultni status
(odjea, obua, prijevozna sredstva, ureaji)
Ljudi kroz potronju oblikuju vlastiti identitet
Turizam ima kljunu ulogu u tim procesima:
stare i nove kultne destinacije
Odrivost
Pojam odrivog razvoja javlja se 1987. godine
Neki teoretiari su i prije razvili sline koncepcije.
Primjena odrivog razvoja u turizmu
Revalorizacija odnosa turizma prema:
-Prirodnoj osnovi (okoli)
-Stanovnitvu
-Gospodarstvu
Naglasak je na primjeni odrivog razvoja u manjim
prostornim cjelinama poput naselja i opina.
Ciljevi turistike geografije
-Istraiti prostorne i socioekonomske uvjete pod
kojima se razvija turizam
-Analizirati prostornu raspodjelu turizma i turistiku
infrastrukturu
-Istraiti naine na koje se turizam razvijao i s kojim
sudionicima
-Analizirati broj turista i noenja, motive i strukturu
putovanja, porijeklo turista
-Objasniti utjecaj turizma na prirodnu osnovu,
gospodarstvo i stanovnitvo receptivne regije i
predloiti mjere odrivosti

Problemi u istraivanju turizma
a) Nemogunost statistikog praenja turistikih
aktivnosti
b) Pokuaj definiranja turizma kao proizvodnje
turistikih usluga
c) Nepostojanje zajednike teorijske osnove i
koncepcije te multidisciplinarnog pristupa
d) Suprotstavljena istraivanja i rezultati razliitih
struka i znanosti
Geografija i studij turizma
-Podizanje razine osobnog i profesionalnog usavravanja
organizatora turistike djelatnosti
-Podizanje razine ope kulture organizatora turistike
djelatnosti
-Razvijanje kritikog odnosa i promiljanja problematike
razvoja turizma naselja, opine/grada, upanije i Hrvatske
-Razvijanje kritikog odnosa i promiljanja zatite
prirodne osnove u funkciji odrivog turizma
-Stjecanje znanja i vjetina potrebnih za razumijevanje
procesa globalizacije i meunarodnih integracija u
turizmu
-Primjena geografskih znanja i vjetina u planiranju
razvoja turizma pojedinih destinacija i regija
Savjeti za bolje razumijevanje gradiva
-Obnoviti znanja o kontinentima i dijelovima
kontinenata: regionalna geografija
-Obnoviti i primijeniti prethodno steena znanja i
vjetine iz geografije i geografiji korelativnih znanosti
-Obnoviti znanja i vjetine o orijentaciji u prostoru,
geografskoj mrei i geografskoj karti
-Sluiti se geografskom kartom kao obveznim
pomagalom u upoznavanju s geografskom
problematikom
-Za obnovu dosadanjih znanja i vjetina te olakano
postizanje zadanih ciljeva sluiti se vaeim atlasima i
gimnazijskim udbenicima iz geografije
HVALA NA PANJI