1 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava

SADRAJ
Paragraf
Uvod 1 - 3
1. Preduvjeti za osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 4
a. Zakonodavstvo 5 - 6
b. Grupiranje prava 7 - 12
c. Ekonomska dovoljnost 13 - 14
d. Uloga drave 15 - 18
e. Kompetentno osoblje 19 - 20

2. Ciljevi 21
a. Finansijski djelotvorno upravljanje 22 - 24
b. Solidarnost u kulturnom ivotu 25 - 26
c. Autonomija 27 - 28
3. Faze u osnivanju udruenja za zatitu autorskih prava 29 - 30
a. Osnovna obuka rukovodilaca 31 - 33
b. Plan rada 34 - 36
c. Procjena i pokrie trokova 37 - 38
d. Pravni okvir, statuti i ugovori sa autorima i izdavaima 39 - 41
e. Dokumentacija 42 - 44
f. Ugovori sa radijskim i televizijskim stanicama 45
g. Sporazumi sa inozemnim udruenjima za zatitu
autorskih prava 46
h. Pravila distribucije i procedura 47 - 49
i. Obrada podataka 50 - 53
j. Socijalna briga za autore i izdavae i kulturno unapreenje 54
k. Borba protiv piratstva 55
4. Model plana djelovanja za osnivanje udruenja za zatitu
autorskih prava
2 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
3 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
Uvod
1. Kada drava odlui da osnuje nacionalni radio ili televiziju, da osnuje
dravnu zrakoplovnu kompaniju ili ue u bilo koje drugo do tada teh-
niki i administrativno nepoznato podruje, u potrazi je za iskustvima
iz drugih drava u koje eli da poalje budui kadar na polaznu obuku.
Za zanimanja kao to su radijski tehniar, snimatelj, pilot ili mehaniar
zrakoplova potrebna je detaljna i paljivo odabrana obuka kako bi se
dobila potrebna kvalikacija.
2. Isto se odnosi i na osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava. Za
kolektivno upravljanje autorskim pravima potrebni su osnovno pozna-
vanje prava, administrativne sposobnosti, detaljno poznavanje tarifa,
osnovnih naela prikupljanja tantijema (ili nadoknada za koritenje dje-
la), voenja dokumentacije, distribucije, raunovodstva i isplata, obra-
de podataka i socijalne brige. Onaj ko krene u osnivanje udruenja za
zatitu autorskih prava bez neophodnog strunog obrazovanja suoit e
se sa rizikom brzog neuspjeha, jer e to biti poduhvat kojem je na elu
amater. A s obzirom na to da do takvih problema esto dolazi, vano je
naglasiti da uspjeh u uspostavljanju udruenja za zatitu autorskih prava
u osnovi zavisi od strunosti rukovodilaca i osoblja.
3. Prilino esto se autori
1
osjeaju sposobnima da upravljaju svojim
pravima i pravima svojih kolega, jer, uglavnom, misle da im je jasno kako
bi se njihovim pravima trebalo upravljati. Meutim, iskustvo je pokazalo
da je pri kolektivnom upravljanju autor kojem nedostaje struno znanje
u upravljanju pravima isto toliko amater koliko i potpuni autsajder.
Prema tome, autori koji ele biti uspjeni direktori udruenja za zatitu
autorskih prava vrlo brzo e shvatiti da ne postoji preica do ostvarenja
vlastitih ciljeva a da se prvo ne dobije potrebno znanje.
1 Rije autor(i), takoer, obuhvata kompozitore, u odgovarajuem sluaju.
4 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
1. Preduvjeti za osnivanje udruenja za zatitu autorskih
prava
4. Drvo moe rasti jedino ako mu se korijenje nalazi u plodnom tlu, ako
dobiva dovoljno svjetlosti i vode, te ako je poteeno napada parazi-
ta. Isto tako, udruenja za zatitu autorskih prava zavise od specinih
okolinih uvjeta. Te preduvjete trebali bi detaljno ispitati specijalisti prije
nego to se donese odluka o osnivanju udruenja. Najvaniji od tih uvjeta
su ukratko izloeni u nastavku teksta.
a. Zakonodavstvo
5. Pravima autora moe se kolektivno upravljati jedino ako su ona odgo-
varajue zajamena zakonom. Naprimjer, nema mnogo smisla baviti se
pravima emitiranja ako ne postoji obaveza radijskih i televizijskih stanica
da plate tantijeme autorima ija djela emitiraju.
6. Dalje, kolektivno upravljanje autorskim pravima bit e uspjeno
jedino ako su domaa i strana djela zatiena na isti nain, to jeste da
se drava obavezala da e djela domaih i stranih autora staviti u istu
ravan pristupivi meunarodnim konvencijama. Tamo gdje strana djela
ostanu bez zatite, korisnici e odbaciti obavezu da plaaju tantijeme za
domaa djela. U sluaju da nema zatite za domaa djela, udruenje za
zatitu autorskih prava e se pretvoriti u predstavnika stranih interesa i
nee nikada dobiti puno priznanje u zemlji u kojoj djeluje.
b. Grupiranje prava
7. Desetljea iskustva su pokazala da kolektivno upravljanje autorskim
pravima nikada nee prosperirati ako udruenje ne uspije pod svoj
nadzor staviti sva prava u odreenom pravnom podruju i u odnosu
na odreenu kategoriju djela, naprimjer, sva prava na javno izvoenje
muzike. Udruenje mora operirati takozvanim svjetskim repertoarom
muzike, literature, dramskih djela itd. Svjetskim repertoarom moe se
operirati tako to e se udruenju za zatitu autorskih prava dati legalni
5 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
monopolski poloaj u zemlji u kojoj djeluje ili ujedinjavanjem na do-
brovoljnoj osnovi svih domaih i stranih nosilaca prava, to bi vodilo de
facto monopolskom poloaju.
8. Monopolskom poloaju udruenja za zatitu autorskih prava esto se
suprotstavlja argument da je to nespojivo sa ustavnom slobodom for-
miranja udruenja. Meutim, autori su slobodni da formiraju koliko god
udruenja ele tim udruenjima nije doputeno da se bave kolektivnim
upravljanjem autorskim pravima. Ogranienje u korist monopolskog po-
loaja utjee na slobodu trgovine, ne na slobodu osnivanja udruenja.
Praktino, svaka zemlja ima ustavne izuzetke u slobodi trgovine, koje se
mogu podvesti pod zajedniki termin doputena koncentracija, a od-
nose se na podruje transporta, snabdijevanje elektrinom energijom,
potanske ili komunalne usluge. Udruenja za zatitu autorskih prava,
takoer, treba da imaju povlateni poloaj, to bi im trebalo otvoriti
mogunost da ostvare monopolski poloaj.
9. Zato nije mogue ostvariti zadovoljavajui nivo kolektivnog uprav-
ljanja autorskim pravima bez zakonom odreenog ili de facto mono-
polskog poloaja udruenja? Razlog je to u sluaju gdje u jednoj zemlji
postoji vie udruenja za ista prava i istu vrstu djela nije mogue povui
jasnu crtu izmeu njihovih aktivnosti. Ko upravlja pravima za djela na
kojim postoji koautorstvo ako jedan autor pripada drutvu A, a drugi
autor drutvu B, ili u sluaju gdje je kompozitor muzike za pjesmu lan
drutva A, a pisac teksta za pjesmu lan drutva B, ili u sluaju gdje
je djelo koje je stvorio autor lan drutva A, izdao izdava koji je lan
drutva B?
10. Ako korisnik postavi pitanje udruenju za zatitu autorskih prava:
Koja djela zastupate?, udruenje ne moe dati precizan odgovor. Po-
stoji samo jedan valjan odgovor na to pitanje: Mi zastupamo sva djela
koja biste vi mogli koristiti, a ovaj odgovor moe dati samo jedno udru-
enje za zatitu autorskih prava, i to prema jednom pravu i kategoriji
djela koja u odreenoj zemlji zastupa, te je tom injenicom postavljen
6 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
u legalni ili de facto monopolski poloaj. Pluralnost udruenja za zatitu
istih prava i iste kategorije djela u jednoj dravi vodi nesigurnosti, neslo-
zi i sporenju, to, kako je pokazalo iskustvo, ima potencijal da zaustavi
razvoj kolektivnog upravljanja autorskim pravima.
11. Iskustvo, takoer, pokazuje da veliki broj prava koja se ubrajaju u
podruje djelovanja udruenja za zatitu autorskih prava autori prenose
na svoje izdavae prema izdavakim ugovorima. Prema tome, mono-
polski poloaj udruenja za zatitu autorskih prava moe biti ostvaren
jedino ako izdavai, takoer, budu prihvaeni kao lanovi i ako prenesu
prava koja su dobili od autora na udruenje za zatitu autorskih prava.
Priznavanje izdavaa kao punopravnih lanova prihvaena je injenica
u svim evropskim udruenjima za zatitu autorskih prava iako autori
u drugim dijelovima svijeta posebno u Latinskoj Americi jo uvijek
oklijevaju da otvore vrata udruenjima za zatitu autorskih prava izda-
vaima. Bez izdavaa kao lanova, udruenja za zatitu autorskih prava
odrie se najvanijih prava; izdavai pokuavaju sami na rudimentaran
nain ostvariti prava koja su im prenijeli autori, a time slabe kolektivno
upravljanje. U veini sluajeva ostvarivanje prava autora posredstvom
izdavaa dovodi do toga da autori ostaju praznih ruku, te se, stoga,
snano preporuuje da partnerstvo autora i izdavaa bude osnova pri
osnivanju novih udruenja za zatitu autorskih prava.
12. Na kraju, pitanje kohabitacije autora i izvoaa u oblasti muzike
mora biti razjanjeno prije preduzimanja bilo kakve akcije. Mogue je da
autorskim i takozvanim srodnim ili povezanim pravima izvoaa paralel-
no upravljaju dva razliita udruenja. Meutim, ako oba udruenja mo-
raju raditi sa istim korisnicima, naii e na snano protivljenje. Ti korisnici
trait e da upravljanje s obje vrste prava bude koordinirano i taj zahtjev
je prilino razuman. Takva su iskustva dovela do saradnje u brojnim ze-
mljama. Jedan od primjera je kada udruenje za zatitu autorskih prava
prikuplja tantijeme i alje novac od povezanih prava udruenjima za
zatitu prava izvoaa, ili da, to je sluaj u nekim zemljama, dva udru-
enja postignu sporazum o tome da uspostave zajedniki mehanizam
licenciranja i prikupljanja prihoda.
7 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
c. Ekonomska dovoljnost
13. ak i tamo gdje su najmanji mogui administrativni izdaci, udru-
enje za zatitu autorskih prava, uprkos tome, mora imati minimalan
dotok prihoda kako bi svoj posao obavljalo uspjeno i djelotvorno. To
se posebno odnosi na one sluajeve u kojima prava kojima se upravlja
pokrivaju veliki meunarodni repertoar koji podrazumijeva iroku dis-
tribuciju i isplate, te troak koji takvo upravljanje donosi. Udruenje za
zatitu autorskih prava ne bi moglo ispunjavati svoje zadatke ako, zbog
trokova, ne bi bilo u mogunosti vriti adekvatnu distribuciju.
14. Kako se u ovom sluaju ekonomska dovoljnost proraunava? Proci-
jenjeni prihod udruenja za zatitu autorskih prava dobiva se ili predvi-
anjem opsega prikupljanja oekivanih tantijema na osnovi prosjenih
tarifa, ili pretpostavljanjem prihoda per capita u zemljama s uporedivim
okolnostima. Slijedei to, mora se odrediti osoblje potrebno za priku-
pljanje i sabiranje dokumenata potrebnih za djelotvoran arhiv, distri-
buciju i isplatu, procijeniti iznosi plaa za osoblje, kao i dodaci prema
toj osnovi. Ako trokovi ostanu u okviru 30% prihoda od upravljanja
izvoakim i pravima emitiranja, ili u okviru 25% prihoda od upravljanja
pravima na reprodukciju, onda se poslovanje moe ocijeniti kao eko-
nomski dovoljno i udruenje kao odrivo.
d. Uloga drave
15. Stav koji usvoji vlast u dravi u kojoj se razmatra osnivanje novog
udruenja za zatitu autorskih prava izuzetno je znaajan. Bez saradnje
vlasti ili, ako nita drugo, bez njihove dobre volje pokuaji da se osnuje
udruenje za zatitu autorskih prava mogu vrlo brzo postati uzalud-
ni. Osnov za iskazivanje ovakve potrebe za slubenom podrkom je
jednostavan: aktivnosti udruenja za zatitu autorskih prava proteu se
na dunosti koje, takoer, potpadaju pod odgovornost drave. I drava
i udruenje za zatitu autorskih prava moraju da osiguraju ostvarivanje
individualnih prava kako je zajameno zakonom. To je zbog toga to
aktivnosti udruenja za zatitu autorskih prava imaju utjecaj na nekoliko
8 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
dravnih institucija kao to su dravni radio i televizija, kulturni progra-
mi, dravni registri, zakoni i propisi (na-primjer, antimonopolski zakoni,
graanski i krivini postupci i zakoni iz oblasti monetarne politike). U
svim ovim podrujima djelovanje udruenja za zatitu autorskih prava
moe biti paralizirano ako drava ne podrava te aktivnosti. Kako do
toga ne bi dolo, od samog poetka mora se osigurati saglasnost drave
na naela kolektivnog upravljanja autorskim pravima, kao i to da drava
uzme udruenje za zatitu autorskih prava pod svoje okrilje.
16. Pristup koji odaberu dravni radio i televizija posebno je vaan. Ako
oni odbiju da prihvate brz i razuman dogovor, to alje negativne signale
koji e kasnije prerasti u prepreke koje je nemogue prevladati. Kako
neko moe uvjeriti vlasnika hotela da mora platiti tantijeme ili nadokna-
du za prijem signala s muzikom ako dravni emiter sam ne
plaa tantijeme za emitiranje te muzike? Zbog toga se preporuuje da se
resursi ne troe na izgradnju skupih dijelova infrastrukture kolektivnog
upravljanja (kao to je ispunjavanje tehnolokih zahtjeva, unajmljivanje
uredskog prostora i zapoljavanje osoblja) dok sporazumi s dravnim
radiom i televizijom ne budu potpisani i popeaeni.
17. Upravljanje svjetskim repertoarom, kako je ranije objanjeno, i
posljedini legalni ili de facto monopolski poloaj udruenja za zatitu
autorskih prava stavlja ga pod utjecaj antitrustovskog zakonodavstva.
Primjena zakona iz te oblasti, u sluaju kolektivnog upravljanja autor-
skim pravima, imat e katastrofalne uinke i zbog toga se mora izbjei
po svaku cijenu. Rjeenje je u dravnoj kontroli udruenja za zatitu
autorskih prava putem posebnih zakona, iskljuujui primjenu opih
antimonopolskih propisa.
18. Dravna kontrola, meutim, ima svoju cijenu. Dobra volja drave
moe se zadobiti ako se autorskim pravima upravlja korektno, nepristra-
no i ekonomino. To znai da se dravi mora dati mogunost da vri in-
spekciju i nadzor poslovanja. Autore i izdavae bi trebalo savjetovati da
ne pokuavaju izbjei takav nadzor, barem dotle dok se ne vri politiki
utjecaj. Izjava nadlenih organa da udruenje za zatitu autorskih prava
9 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
posluje pravilno i da su mu nansije uredne prilino je vana u bilo kojoj
dravi. U sluajevima u kojima dravni nadzor doprinosi uskraivanju
posebnih interesa pojedinim grupama autora i izdavaa u korist opeg
interesa jo vie je razlog da se trai i prihvati takav nadzor.
e. Kompetentno osoblje
19. Ve je u uvodu spomenuto da je kolektivno upravljanje autorskim
pravima profesija i da se, kao bilo koje drugo zahtjevno zanimanje, mora
izuiti. Da bi se postigao uspjeh, neophodno je da kandidati za ruko-
vodea mjesta u udruenjima za zatitu autorskih prava zadovolje iste
visoke uvjete kakvi su postavljeni i za rukovodea mjesta u bilo kojoj
drugoj odgovornoj organizaciji u privatnom ili javnom sektoru. Posebno
je vano da kombinacija vjetine pravne analize, praktinog rjeavanja
problema i poznavanja oblasti kulture ine dio osnovnih kriterija u po-
sebnim uvjetima za lice koje e voditi udruenje.
20. Potreba za takvom kombinacijom je jasna, jer e se umjetnik morati
da navikne na to da e znaajan dio svog vremena provoditi bavei se
izraunima i planiranjem, a advokat e shvatiti da autori i izdavai ne
prihvataju uvijek njegovu pravnu analizu i moda preferiraju iraciona-
lan pristup koji ne odgovara njegovoj logici. I jedan i drugi e ponekad
shvatiti da se moraju osloniti na sebe u svojim aktivnostima i da e se
ponekad, zaista, osjeati prilino usamljeno. Zbog toga je nuno traiti
i nai hrabre ljude koji e nai zadovoljstvo u preuzimanju uvijek novih
zadataka, koji imaju strpljenja i ustrajnosti da uspjeno dovre ono to
su zapoeli uprkos mnogim potekoama i koji su, iako imaju jasne
ciljeve, otvoreni i za prihvaanje drugaijih miljenja radi ope dobrobiti
drutva.
10 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
2. Ciljevi
21. U svim zemljama u kojima autori i izdavai oekuju da dijele prihod
od koritenja djela udruenje za zatitu autorskih prava ini vaan ele-
ment kulturnog ivota. Ali, udruenje koje prua usluge svojim lanovi-
ma, takoer, mora uzeti u obzir svoje mjesto u trinim uvjetima zemlje
u kojoj djeluje i redovno ispitivati da li i na koji nain moe jo poboljati
svoj rad.
a. Finansijski djelotvorno upravljanje
22. Najvaniji zadatak udruenja za zatitu autorskih prava jeste da plaa
primjerene iznose autorima i izvoaima za koritenje njihovih djela.
Ovaj zadatak nije ispunjen ako udruenje, umjesto da vri isplate, stvara
fondove i rezerve, te tim sredstvima eli da ostvari druge ciljeve.
23. Da li su ili nisu isplaeni iznosi primjereni u osnovi zavisi od izrauna
tarifa, ime se stvara izraunska osnova za tantijeme ili nadoknadu koju
plaaju korisnici. Smjernice daju nacionalni postupak i meunarodni
standardi, posebno:
pravilo 10% prema kojem autorima i izvoaima pripada 1/10
svih prihoda koji se dobiju od koritenja djela;
pravilo pro-rata temporis prema kojem se 10% koje pripada autorima
i izvoaima proporcionalno reducira u sluajevima u kojima se zati-
ena i nezatiena djela koriste zajedno;
baletno pravilo prema kojem se 10% koje pripada autorima i izvo-
aima, takoer, proporcionalno reducira u sluajevima u kojima se
nekoliko djela koristi istovremeno.
Velika je vjerovatnost da udruenje za zatitu autorskih prava moda
nee moi, u poetku, primijeniti tarife koje odgovaraju punoj primjeni
ovih standarda u svakom pojedinanom sluaju. O tarifama se mora pre-
govarati sa udruenjima korisnika (kao to je udruenje vlasnika hotela),
a rezultat tih pregovora, uglavnom, jeste kompromis izmeu zahtjeva
11 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
udruenja za zatitu autorskih prava i nivoa spremnosti korisnika da pla-
te. U svakom sluaju, meunarodno priznate norme i standardi trebali bi
uvijek usmjeravati cjelokupni napor udruenja za zatitu autorskih prava
prema postupnom pristupu adekvatnim tarifama.
24. U udruenju za zatitu autorskih prava mogu tvrditi da djelo-
tvorno upravljaju jedino ako su trokovi upravljanja u razumnim
okvirima. I u ovom sluaju se primjenjuju spomenuti meunarodni
standardi. Trokovi od 30% za upravljanje pravima na izvoenje i
emitiranje i 25% za upravljanje pravima na reprodukciju mogu biti
opravdani pod uvjetom da aktivnosti na distribuciji vode prema
regularnim, detaljnim i individualnim bilansima za svakog autora i
izvoaa. Ovi postoci mogu se privremeno poveati, naprimjer, u vre-
menima visoke inflacije ili kada se investira na veliko u opremu, kao
to je nabavka sistema za obradu podataka. Bilo kako bilo, udruenje
za zatitu autorskih prava iji trokovi konstantno premauju spo-
menute standarde ima problem odrivosti i, prema tome, zrelo je za
reviziju administrativne strukture.
b. Solidarnost u kulturnom ivotu
25. Koritenje muzikih ili knjievnih djela ne bi trebalo da se smatra
sluajnim, nego vie rezultatom rada na planiranju i unapreenju. Kada
se djela koriste, udruenje za zatitu autorskih prava mora, to je preci-
znije mogue, obavijestiti autore i izdavae o koritenju njihovih djela i
nivou njihovog prihvaanja od publike. Takva informacija omoguava,
posebno izdavaima, da procijene rizike pri izdavanju novih djela. S
tim ciljem, prilikom isplate autori i izdavai ne bi trebali biti informirani
samo o ukupnom iznosu nego i dobiti informaciju o prihodu ostva-
renom od svakog pojedinanog djela. Dalje se preporuuje da bilans
za svako djelo pokazuje podruje koritenja u kojem je bilo posebno
uspjeno. U tu svrhu apsolutno je neophodno da udruenja za zatitu
autorskih prava od korisnika trae i dobiju liste ili dnevnike o izvedenim,
emitiranim i reproduciranim djelima, te da te liste i dnevnici ine osnovu
za distribucijske aktivnosti.
12 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
26. U dananjem tehnoloki povezanom globalnom selu, gdje se emiti-
ra putem satelita, a programi primaju diljem planete, kulturna prisutnost
jedne zemlje zavisi od njene sposobnosti da dostupnim uini najbolja
djela svojih autora u formi koja je visokog kvaliteta i spremna za korite-
nje. Uz poveanu kompetitivnost u svijetu u kojem su djela tako lahko
dostupna, udruenje za zatitu autorskih prava ima vanu ulogu u ranoj
identikaciji djela koja bi mogla biti odgovarajua za meunarodnu
promociju, kao i u pomoi autorima i izdavaima da krenu u avanturu
distribucije u cijelom svijetu.
c. Autonomija
27. Ponekad je preporuljivo da se pri osnivanju udruenja za zatitu
autorskih prava usvoji pristup korak po korak, to znai da se u poetku
licenciranje i naplata tantijema vri u samoj zemlji, a tehniki zahtjevnije
aktivnosti distribucije i isplata prenose se na sestrinska ili krovna udrue-
nja. ak i u sluaju u kojem takav prijenos aktivnosti traje vie godina, ta
opcija jo uvijek se ne smatra univerzalnim lijekom za djeije bolesti s
kojima se mlado udruenje moe suoiti. Dok god udruenje za zatitu
autorskih prava prikuplja tantijeme unutar zemlje i onda ih u cjelini tran-
sferira u inozemstvo, umjesto da samo vri distribuciju i isplatu, ne moe
se smatrati nacionalnom institucijom, tavie, javnost na nju gleda kao na
organ koji zastupa strane interese. Zamijeeni nedostatak solidarnosti u
kulturnom ivotu nacije i otpor unutar korisnikih krugova prema nes-
posobnosti udruenja da vri funkcije distribucije i isplate dva su glavna
simptoma pristupa korak po korak u uspostavljanju udruenja. U praksi
agenciji treba mnogo vie vremena, ako se ikada i dogodi, da postigne
nezavisno i uspjeno upravljanje. To je i jedan od razloga zato nema
primjera uspjenih agencija koje su preuzele takav pristup.
28. Agencija, kao suprotnost nezavisnom udruenju, skoro nikada ne uini
napor da nabavi listu ili dnevnik izvedenih, emitiranih ili reproduciranih dje-
la s koje bi ivot nacionalnog repertoara mogao biti utvren. Takva inercija
je, zaista, tipina odlika bilo koje agencije i krovno udruenje nema razloga
da preduzme korake prema istinskom suoavanju s ovim problemom, jer ga
13 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
takva inercija spaava od znaajne koliine distribucijskih aktivnosti. Prema
tome, samo nacionalno autonomno udruenje za zatitu autorskih prava
moe da zadovolji potrebe domaih autora i izdavaa.
3. Faze u osnivanju udruenja za zatitu autorskih prava
29. Jednom kada su jasni kriteriji objanjeni u prethodnom tekstu i
kada je procjena o uspjehu povoljna, mora se donijeti hrabra odluka da
se zapliva u dubokoj vodi, odnosno da se krene sa uspostavljanjem
udruenja. To da li e odluku donijeti drava ili grupa zainteresiranih
autora i izdavaa zavisit e od situacije u zemlji. Ko god da preuzme
inicijativu, savjetuje se da bude siguran u angaman i saradnju najva-
nijih partnera. Snano se preporuuje da bilo koja vlast koja namjerava
osnovati nacionalno udruenje za zatitu autorskih prava ili dravni
organ za tu oblast u projekt od samog poetka ukljui autore i izdavae
kako ne bi propustila da ukljui interese nosilaca prava. Isto tako, bilo
koje udruenje autora i izdavaa koje krene trnovitim putom kolektiv-
nog upravljanja svojim pravima treba potaknuti da djeluje u sporazumu
s dravnim vlastima kako ne bi ostalo bez priznanja drave i podrke
svojim naporima
30. Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava poinje imenova-
njem rukovodioca odgovornog za tu fazu. Ponekad se pokuava, zbog
trokova ili drugih razloga, odgoditi imenovanje takvog rukovodioca u
poetnim fazama uspostavljanja udruenja, a zagovornici tog pristupa
preferiraju rad u grupi uradi sam. Iskustvo, meutim, pokazuje da je re-
zultat takve prakse u veini sluajeva znaajan gubitak vremena i zbog
toga nije preporuljiva.
a. Osnovna obuka rukovodilaca
31. Presudan uvjet za uspjeh udruenja za kolektivno upravljanje je
dobro obuen rukovodilac koji posjeduje osnovno specijalistiko znanje
potrebno za odgovorno i djelotvorno obavljanje posla. Prema tome,
14 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
on ili ona mora brzo dobiti osnovno znanje. Za rad u mnogim zani-
manjima, naprimjer u zrakoplovstvu, postoje posebne kole; budui
direktori ili oni koji e raditi na rukovodeim mjestima u zrakoplovnim
kompanijama dobiju osnovno znanjo putem posebnih teajeva kreira-
nih za njihove potrebe. U oblasti autorskih prava jo uvijek nema takvih
specijaliziranih kola. Kako bi se premostio taj jaz, Svjetska organizacija
za intelektualno vlasnitvo (WIPO) nudi adekvatnu obuku kombinirajui
teoretski dio s praktinim uvodom u materiju u dobro funkcionirajuem
udruenju za zatitu autorskih prava. Ta obuka provodi se individualno
ili u malim grupama i obino traje dvije sedmice.
32. Program obuke za rukovodioce udruenja za zatitu autorskih prava
sastoji se, inter alia, od sljedeih predmetnih podruja:
osnovni pravni koncepti, uvod u nacionalno zakonodavstvo o autor-
skom pravu, komparativno pravo i uvod u meunarodne konvencije o
autorskom i srodnim pravima;
glavne funkcije udruenja za zatitu autorskih prava, struktura i organi-
zacija rukovodeih mjesta;
odnosi izmeu udruenja za zatitu autorskih prava i autora i izdavaa
koji joj pripadaju, posebno to se tie ugovora o lanstvu, prijenosa
prava, opisa repertoara, deklaracije djela, pseudonima, isplata, transfe-
ra povezanim udruenjima;
odnosi izmeu udruenja za zatitu autorskih prava i korisnika muzike,
literature ili dramskih djela, ukljuujui kontakte s njihovim udruenjima
u vezi s tarifama, ugovorima, listama i dnevnicima koritenja djela, kolek-
tivnim sporazumima, zajednikim mjerama i akcijama protiv piratstva;
odnosi izmeu udruenja za zatitu autorskih prava i drave, to se tie
generalne supervizije, nadzora tarifa, monopola, odnosa s dravnim
radiom i televizijom;;
dokumentacija na nivou drave kao to su baze podataka o autorima,
izdavaima i djelima;
dokumentacija na meunarodnom nivou - primjer arhivskog sistema
Meunarodne konfederacije udruenja autora i kompozitora (CISAC),
meunarodna razmjena podataka;
15 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
distribucija: pravila, kategorije, procedure, forme i frekvencije, rauni,
isplate;
obrada podataka, osnovni koncepti, primjene, strukture baze podata-
ka, standardni softver, razvojni koraci, meunarodne mree;
socijalna briga o autorima i izvoaima, kulturna promocija;
knjigovodstvo, izraun trokova, tretman dodatnog prihoda, korite-
nje neraspodijeljenog prihoda, nacrt bilansnih izvjetaja i operativnih
rauna;
odnosi s drugim udruenjima kao to je sporazum o recipronom
zastupanju, razmjena dokumentacije, isplata i rauni;
strukture CISAC-a, projekt CIS, tehnika i pravna komisija, mogue
uestvovanje u meunarodnom okviru;
strukture BIEM-a, model ugovora za fonografsku industriju;
strukture WIPO-a, programi saradnje.
33. Osnovna obuka se pokazala kao veoma uspjena, jer je omogu-
ila rukovodiocima da nakon povratka s teaja u velikoj mjeri djeluju
nezavisno, preuzimaju inicijativu, vode pregovore o tarifama, zakljuuju
ugovore i ine brz napredak u uspostavljanju administrativne strukture
neophodne za djelotvorno djelovanje udruenja.

b. Plan rada
34. Tokom ili nakon osnovne obuke rukovodilac udruenja za zatitu
autorskih prava bi trebalo da pripremi plan rada. Taj plan bi trebalo
da pokriva period do prvih obrauna i isplata lanovima, te postavi
vremenske odrednice za preduzimanje najvanijih koraka u osnivanju
udruenja. Planom rada bi trebali biti jasno naznaeni prioriteti i deni-
rani naini mjerenja i procjene rezultata prethodnih koraka. Postepeno
zapoljavanje osoblja, takoer, pomae u zadravanju izdvajanja za pla-
e na niskom nivou tokom poetne faze. Prema tome, plan rada jedna je
od osnova za procjenu trokova.
16 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
35. Iskustvo steeno u posljednjih deset godina pomoglo je da se
razvije model plana rada, koji je dat na kraju ove publikacije. Model
nije prikazan da bi sluio kao rjeenje za sve potrebe svakog novog
udruenja, nego vie kao vodi novom udruenju da razvije vlastiti plan
rada koji odgovara okolnostima u kojima se to udruenje nalazi. Plan bi,
prema tome, trebalo da bude paljivo prilagoen i promijenjen u skladu
sa trenutnim lokalnim uvjetima u kojima udruenje djeluje, to znai da
e u nekim sluajevima dolaziti i do znaajnih promjena.
36. Iz iskustva, za uspostavljanje novog udruenja za zatitu autorskih
prava potrebno je 16 do 18 mjeseci od osnovne obuke rukovodilaca
preko pripreme prvih obrauna do isplata domaim autorima i izdava-
ima. Meutim, spomenuti vremenski okvir moe biti ispotovan jedino
ako aktivnosti teku u pravom ritmu i bez veih smetnji. Mora se, takoer,
naglasiti da slanje prvih obrauna autorima i izvoaima ne znai da se
poetni period nuno moe da smatra zavrenim.
c. Procjena i pokrie trokova
37. Bilo koji plan za uspostavljanje udruenja za zatitu autorskih prava
mora ukljuiti pripremu procjene trokova i samim tim promiljanja
o tome kako pokriti trokove. Pokrivanje trokova na najjednostavniji
nain se rjeava u onim sluajevima u kojima drava pristane da pokrije
trokove ili proslijedi iznos dovoljan za pokrie trokova. Ova vrsta po-
moi znaajno pomae u uspostavljanju udruenja za zatitu autorskih
prava, te se, stoga, snano preporuuje da se o takvoj pomoi razmisli.
Potrebni iznosi obino odgovaraju malom dijelu budeta ministarstava
obrazovanja i kulture, pa ak i one drave ije nansijske mogunosti
nisu velike mogu da pomognu poetnim sredstvima. Gdje novca nedo-
staje, moe se postii dogovor da trokovi koje plaa drava predstavlja-
ju predujam koji e naknadno biti vraen. Naravno, u takvim sluajevima
trebalo bi osigurati da to budu beskamatna sredstva, te da se odredi
realan raspored otplate uzimajui u obzir oekivane prihode udruenja.
17 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
38. U onim sluajevima u kojim nema dravnih fondova koji bi osigurali
poetna sredstva ostaje mogunost subvencija ili akontacija od poveza-
nih udruenja. Takav se pristup esto primjenjuje. U nekim sluajevima i
CISAC pomae pri osnivanju novih udruenja za zatitu autorskih prava.

d. Pravni okvir, statuti i ugovori s autorima i izvoaima
39. Udruenja za kolektivno upravljanje preuzimaju prava autora pa bi,
prema tome, ti autori - i izdavai -trebali u visokom stepenu uestvovati
u upravljanju svojim pravima. Iskustvo je pokazalo da osnivanje zadruga
najbolje odgovara tom tipu participacije, te se predlae da se pri osni-
vanju udruenja za zatitu autorskih prava taj model slijedi to je vie
mogue. To implicira da se najvanije odluke donose na opoj skuptini
autora i izvoaa i da taj organ treba da imenuje odbor zadruge.
40. Posebno se mora referirati o pitanju kojim autorima i izdavaima tre-
ba dati mogunost da donose odluke koje se tiu kolektivnog upravlja-
nja njihovim pravima. Predlae se da samo oni autori i izdavai iji rauni
prelaze odreeni minimalni iznos treba da imaju pravo da glasaju.
Statuti nekih udruenja sadravaju klauzulu, umjesto ovakvog rjeenja,
kojom se delegira odbor koji e odluivati o dodjeli prava na glasanje.
Ova praksa se ne savjetuje jer je velika vjerovatnost da e voditi stvara-
nju klika i diskriminaciji, to, kako je pokazalo iskustvo, moe uzrokovati
ozbiljne probleme.
41. Statut udruenja za zatitu autorskih prava trebalo bi da bude razma-
tran na prvom sastanku ope skuptine lanova udruenja i/ili nosilaca
prava, te da ga oni prihvate. Kada se to obavi, skuptina moe nastaviti
da imenuje odbor udruenja, u skladu sa statutom. Autore i izvoae
koji uestvuju u prvoj opoj skuptini trebalo bi prihvatiti kao osnivae
s pravom da glasaju, te se, stoga, preporuuje da se ugovor o lanstvu
razmatra u isto vrijeme kada i statut.
18 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
e. Dokumentacija
42. U svim svojim aktivnostima udruenje za zatitu autorskih prava
mora da poznaje domae autore i izvoae, kao i njihova djela. Prema
tome, jedan od prvih i najhitnijih zadataka udruenja jeste da prikupi
podatke o domaim autorima i izvoaima i njihovim djelima, te da brzo
razvije odnosne baze podataka. Od vitalne vanosti za postizanje tog
cilja je da se od autora i izdavaa zahtijeva da obavijeste udruenje o
svojim linim i slubenim podacima, te da prijave djela koja su stvorili,
sami ili u koautorstvu, ili koja su izdali.
43. Mlado udruenje za zatitu autorskih prava mora biti dobro opre-
mljeno kompletnom meunarodnom dokumentacijom neophodnom za
identikaciju nositelja prava i njihovih djela. CISAC moe pomoi novim
udruenjima tako to e omoguiti da se nabave ti podaci o stranim
autorima, izdavaima i njihovim djelima. Jo preciznije, ta dokumentaci-
ja ukljuuje:
dokumentaciju IPI (Interested Party Information Informaciju o zainte-
resiranoj strani) u kojoj se nalaze imena i podaci o lanstvu u udruenji-
ma svih autora i izvoaa iz oblasti muzike, literature, dramskih djela i
drugih sektora koji su u lanstvima udruenja za zatitu autorskih prava
ili se za njih zna na neki drugi nain;
dokumentaciju WID (Works Information Database Baza podataka
o djelima) s osnovnim podacima o milionima najizvoenijih djela s
meunarodnog muzikog repertoara.
44. Novo udruenje za zatitu autorskih prava mora dati prioritet to je
mogue brem pruanju podataka o domaim autorima, izdavaima
i djelima IPI i WID dokumentacijskim centrima. Prihodi iz inozemstva
mogu se oekivati za lanove udruenja jedino ako se daju ti podaci, jer
spomenute baze podataka ine osnovu za identikaciju autora i njihovih
djela.
19 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
f. Ugovori s radijskim i televizijskim stanicama
45. Nijedno udruenje za zatitu autorskih prava nije u poziciji da
kontaktira sa korisnicima, zakljuuje ugovore i prikuplja tantijeme ili na-
doknade od svih kategorija korisnika u isto vrijeme, te se, stoga, prepo-
ruuje da se djeluje u fazama. Dokazano je da poinjanje aktivnosti na
naplati od radijskih i televizijskih stanica ima prednosti, a prva je da se
radi o vanim klijentima koji plaaju znaajne iznose u tantijemama ak i
bez uspostavljene sosticirane i skupe strukture naplate. To omoguava
udruenju da se usredsrijedi na aktivnosti dokumentiranja i distribucije.
O uincima dobrih primjera ugovora s dravnim radijima i televizijama
ve je govoreno u ranijem tekstu.
g. Sporazumi s inozemnim udruenjima za zatitu autorskih
prava
46. U prvom kontaktu sa asocijacijama korisnika skoro uvijek se postavi
pitanje: Koje autore i izdavae vi predstavljate? Vano je da se u odgo-
voru na ovo pitanje spomenu lanovi udruenja i ve postignuti spora-
zumi sa sestrinskim udruenjima iz inozemstva, kako bi se pokazala oz-
biljnost mladog udruenja za zatitu autorskih prava i njegov potencijal
i namjera da predstavlja svjetski repertoar muzike i literature. Naalost,
veina etabliranih udruenja nije spremna dati predujam povjerenja
brzim potpisivanjem sporazuma o recipronosti. Radije usvajaju pristup
stupanja u ugovorne odnose tek nakon to je mlado udruenje za za-
titu autorskih prava primljeno u lanstvo CISAC-a. Meutim, CISAC pri
pristupanju, razumljivo, postavlja uvjet u vezi sa dotadanjim rezultati-
ma, koji je veoma teko ispuniti bez ranije demonstrirane sposobnosti u
radu sa inozemnim repertoarom. Govori se, meutim, da CISAC prona-
lazi naine i sredstva da bez odgaanja dodijeli novim udruenjima za
zatitu autorskih prava zastupanje inozemnih autora i izvoaa.
20 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
h. Pravila distribucije i procedura
47. Iskustvo je pokazalo da nedostatak oiglednosti u procesu distribu-
cije rezultira velikim sporovima meu autorima ili meu izvoaima.
Prijeko je potrebno imati precizna pravila kojima je postupak distribucije
detaljno opisan. Odbor udruenja bi trebalo da odobri pravila prije nego
to budu obavljene prve isplate. Pitanjima distribucije ne bi trebalo da
se bavi opa skuptina autora i izvoaa, jer tehnike odredbe nisu tema
za raspravu na velikim sastancima gdje postoje suprotstavljeni interesi.

48. Preporuuje se da distribucijske strukture budu to je mogue vie
jednostavnije, da distribucijske kategorije budu postavljene tako da
odgovaraju glavnim nainima koritenja djela, naprimjer: radio, televizi-
ja, restorani i hoteli, koncerti, kina, kao i proizvodnja audio i videozapisa.
Ostale distribucijske kategorije zavisit e od posebnih karakteristika kul-
turnog ivota jedne drave. Sva pravila distribucije trebalo bi to je vie
mogue biti raena prema principu suum cuique svakom svoje to
znai da bi svaki autor i izdava trebalo da dobije iznos jednak prihodu
koji je za njega ubralo udruenje za zatitu autorskih prava.
49. Prilikom rasprave o pravilima distribucije uvijek se izraava zabri-
nutost da e sav novac ili njegov glavni dio biti upuen u inozemstvo.
Zbog tog razloga se trae naini i sredstva da se sprijei takav odljev, te
se predlae, naprimjer, da domaa djela budu vrednovana prema veoj
stopi nego djela inozemnog porijekla. Ovdje se, meutim, mora nagla-
siti da su sva udruenja za zatitu autorskih prava obavezana zakonom i
ugovorima o recipronom zastupanju sa svojim sestrinskim udruenjima
da strogo primjenjuju pravilo jednakosti svih domaih i inozemnih djela.
Zaista, strahovi da e samo manji dio novca ostati u zemlji bazirani su u
velikoj mjeri na nepoznavanju procedura plaanja. To se moe pokazati
sljedeim primjerom u kojem je pretpostavljeno da je udio domae i
inozemne muzike jednak, odnosno 50:50:

21 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
Prihod udruenja za zatitu autorskih prava 1000000
Operativni trokovi (30%) 300000
700000
Izdaci za socijalnu brigu i kulturnu
promociju (10% netoprihoda) 70000
630000
Distribucija
- domaa djela (u potpunosti identicirana) 315000
- inozemna djela (60% identicirana) 189000
- preostali iznos od distribucije. 126000
Naknadna distribucija preostalog iznosa u jednakom
postotku dodatka na sve isplate:
- dodatak za domaa djela 78750
- dodatak za inozemna djela. 47250
Tako, u primjeru strogo jednakog tretmana domaih i inozemnih djela
i uz pretpostavku 50% udjela strane muzike, samo 23,5% ukupnog
prihoda ide u inozemstvo. Takoer, ne bi trebalo zaboraviti da e autori
i izdavai primati nadoknade od inozemnih udruenja za zatitu autor-
skih prava koje e esto prelaziti iznose isplaene prema vani.
i. Obrada podataka
50. U ovom radu suprotstavlja se miljenju da mlado udruenje za
zatitu autorskih prava iz poetka treba podatke obraivati manuelno i
prijei na elektronsku obradu podataka nakon odraenog egrtovanja.
Snano se preporuuje da se, u to je veoj mjeri mogue, od samog
poetka koriste najsavremenije i odgovarajue tehnike obrade podata-
ka. To znai da sistem treba biti pripremljen za uspostavljanje prvih baza
podataka, za distribuciju i tampanje obrauna, za transakcije s korisnici-
ma i voenje knjiga. Prioritet se mora dati dokumentiranju i distribuciji.
22 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
51. Savremena tehnologija obrade podataka omoguuje da se pone sa
linim raunarom (PC) i s tim povezanim malim izdacima. Takav hardver
je, uglavnom, dovoljan da se uspostavi baza podataka sa informacijama
o domaim autorima i izdavaima i baza podataka sa informacijama
o djelima s nacionalnog repertoara. O nadgradnji treba razmiljati tek
kada pone rad na distribuciji, jer e nabavka drugog ili mogue ak
i treeg raunara zavisiti od obima aktivnosti. Pomo WIPO-a novoo-
snovanim udruenjima za zatitu autorskih prava ukljuuje opremu za
obradu podataka.
52. Softver koji udruenje odabere veoma je vaan. Za svako novo
udruenje za zatitu autorskih prava neodrivo je da prihvati kompletan
troak koji je potreban za programiranje. Tendencija je da se nabavlja-
ju licence za koritenje postojeeg softvera, prilagoenog potrebama
udruenja. WIPO u Africi trenutno besplatno pomae udruenjima
standardnim softverom AFRICOS. Naime, ta organizacija se obavezala da
e ovaj softver razviti u saradnji s jednim afrikim udruenjem. Softver
omoguava da se izgradi baza podataka autora, izvoaa i muzikih
djela afrikih udruenja za zatitu autorskih prava. Softver AFRICOS, ta-
koer, sadri prilagodljive standardne programe za distribuciju i tampa-
nje obrauna, a cilj je stavljanje programa za obradu podataka koji slue
za obavljanje najvanijih zadataka pod jastuk svakog novoroenog
udruenja za zatitu autorskih prava.
53. Koritenje standardnog softvera bit e uspjeno jedino ako se nje-
govo uvoenje kombinira s prilagoenom obukom. Sigurno koritenje
PC-a i standardnih programa moe da se postigne putem teajeva koji
traju od 10 do 14 dana. WIPO, takoer, omoguava i takvu obuku.
j. Socijalna briga o autorima i izvoaima i kulturna promocija
54. Ugovori o recipronom zastupanju izmeu udruenja za zatitu au-
torskih prava, prema CISAC-ovom modelu, daju mogunost da se koristi
10% netoprihoda od upravljanja pravima izvoenja i emitiranja - nakon
to se odbiju administrativni trokovi za socijalnu brigu domaim
23 Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava
autorima i izvoaima i kulturnu promociju nacionalnog repertoara.
Snano se preporuuje da se ova praksa institucionalizira u poetnoj fazi
uspostavljanja udruenja i da se prioritet d aspektima socijalne brige.
Iako, moda, izgleda prerano razvijati cjelokupni plan socijalne brige u
poetnim godinama, ustvari, nikada nije prerano uspostaviti rezervni
fond za ublaavanje tekih okolnosti, za hitno lijeenje i za ostale bene-
cije iz socijalne brige.
k. Borba protiv piratstva
55. Veoma esto se od novog udruenja trai da se odmah ukljui u
borbu protiv piratstva, kao najveeg prioriteta. Ovdje se javlja zvono
na uzbunu. Nadzirati trite (to je neizbjena aktivnost ako se ele da
pronau nelegalne kopije) je skupa aktivnost koja veoma brzo moe
iscrpiti nansijska sredstva mladog udruenja. Stoga se preporuuje da
se u borbu protiv piratstva ne kree prije nego to udruenje za zatitu
autorskih prava ne ispuni svoju osnovnu ulogu, pa ak i onda treba se
samo ukljuiti u opi nadzor uvjeta koritenja. Dalje se preporuuje
da svako uestvovanje u odbrani od piratstva bude u sferi koja se tie
kolektivnog upravljanja pravima reprodukcije.
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 24
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Imenovanje
Osnovna obuka
Nacrt:
- statuta
- ugovora o lanstvu
- prijave djelatnosti
- broure o autoru
Prezentacijska pisma:
- CISAC-u
- sestrinskim
udruenjima
- udruenjima autora
- udruenjima korisnika
Priprema radio i TV
tarifa (statistika itd.)

Nacrt tarifa za dravne
emitere
Poziv na opu skuptinu
Poeti pregovore o
tarifama s dravnim
emiterom
Privremeno odobrenje
odbora za:
- statut
- ugovor o lanstvu

Odobrenje nacrta tarifa
za dravnog emitera
Izbor
Prezentacijska pisma
Nacionalni seminar Poziv
Prva opa skuptina,
odobravanje
- statuta
- ugovora o lanstvu,
izbor odbora

4. Model plana rada pri osnivanju udruenja za zatitu autorskih prava
1
2
3
4
5
6
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 25
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Prezentacijska pisma Prezentacijska pisma
Poeti pregovore o
tarifama s dravnim
emiterom
Zaposliti:
- sekretar (1)
Prikupiti i
katalogizirati
adrese autora
Odtampati statut
Zaposliti:
- voditelj odjela
dokumentacije (1)

Osnovna obuka za
voditelja odjela
dokumentacije
Jedan (1) softver za baze
podataka na PC-u
Osnovna obuka
rukovodilaca
Nacionalni seminar i osnovna
obuka za voditelja odjela
dokumentacije
Nabavka jednog (1) PC-a
Nabavka i instalacija
softvera za baze
podataka
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 26
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Poeti kampanju za
ulanjenje u udruenje
Prijava za lanstvo u
CISAC-u
Sestrinska udruenja:
poziv za potpis ugovora
o recipronom
zastupanju
Pregovori s dravnim
emiterom o tarifama
Nacrt pravila
distribucije
Prijedlog socijalne brige
Pregovori s dravnim
emiterom o tarifama

Sporazum o tarifama s
dravnim emiterom

Priprema tarifa za
hotele, restorane i
privatne emitere
Nacrti tarifa za hotele,
restorane i privatne
emitere
Nacrt ugovora
Informator
7
8
9
10
Poeti kampanju za
ulanjenje
Poeti potpisivati
ugovore o lanstvu
Poeti s prijavama
djelatnosti
Informator
Odobravanje
- tarifa za dravne
emitere
- pravila distribucije
- socijalne brige
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 27
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Dostava IPI, WWL/WID
dokumentacije
CISAC-ovi kodni brojevi
Sestrinska udruenja:
poziv na potpisivanje
ugovora o recipronom
zastupanju
Informator
Pregovori o tarifama
s dravnim emiterom
Pregovori o tarifama
s dravnim emiterom

Sporazum o tarifama za
dravnog emitera
Otvoriti baze podataka o
- autorima
- izdavaima
- djelima
Objavljivanje tarifa za
dravne emitere
Instalacija softvera za
distribuciju
1 PC
Zaposliti:
- voditelja odjela za
licenciranje (1)
- voditelja odjela
distribucije (1)
Instalacija softvera
za distribuciju
Nabavka 1 PC-a
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 28
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Razrada unutranje
strukture
Poeti pregovore o
tarifama s hotelima,
restoranima i privatnim
emiterima

Sastanak s voditeljima
odjela, unutranja
struktura

Pregovori o tarifama s
hotelima, restoranima i
privatnim emiterima
Nacrt godinjeg
izvjetaja, bilans

Pregovori o tarifama s
hotelima, restoranima i
privatnim emiterima
Poziv za drugu opu
skuptinu
Sporazumi o tarifama s
- hotelima
- privatnim emiterima

Nacrti ugovora s hotelima,
restoranima i privatnim
emiterima

11
12
13
14
15
Odobravanje
- nacrta tarifa za
hotele, restorane i
privatne emitere
- ugovora s dravnim
emiterom

Odobravanje
- godinjeg izvjetaja
- bilansi
Poziv
Druga opa skuptina
Odobravanje
- godinjeg izvjetaja
- bilansi
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 29
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Osnovna obuka za
voditelje odjela
licenciranja i
distribucije
Prvo dostavljanje podataka
za dokumentaciju IPI
Zaposliti:
- voditelja odjela
fnansija (1)
- referenta u odjelu
distribucije (1)
Prikupiti i katalogizirati
adrese hotela, restorana i
privatnih emitera
Osnovna obuka za voditelja
odjela fnansija
Poeti obraivanje
dnevnika emitiranja
Dostavljanje podataka za
dokumentaciju IPI
Osnovna obuka za
voditelje odjela
licenciranja i
distribucije
Osnovna obuka za voditelja
odjela fnansija
Prvo dostavljanje podataka
za dokumentaciju IPI
Dostavljanje podataka za
dokumentaciju IPI
Poeti pregovore o
tarifama s hotelima,
restoranima i privatnim
emiterima
Ugovor s dravnim
emiterom

Pregovori o tarifama s
hotelima, restoranima i
privatnim emiterima
Dravni emiter poinje da
isplauje tantijeme
Pregovori o tarifama s
hotelima, restoranima i
privatnim emiterima
Dravni emiter poinje
da dostavlja dnevnike
emitiranja

Sporazumi o tarifama za
hotele, restorane i
privatne emitere
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 30
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Informator
Kontakti s udruenjima
izvoaa; problem lista
izvedenih djela
Priprema preostalih
tarifa za
- kina
- koncerte
- muzike producente
Konferencija za novinare
na kojoj se predstavljaju
prvi rezultati distribucije
Nacrti tarifa za
- kina
- koncerte
- muzike producente
Informator
Poeti pregovore o
tarifama s
- kinima
- koncertnim
organizacijama
- muzikim
producentima
Odobravanje
sporazuma o tarifama
za hotele, restorane i
privatne emitere
Odobravanje nacrta
tarifa za
- kina
- koncerte
- muzike producente
16
17
18
19
20
Informator
Prvi obrauni i isplate
Tromjeseje I
Dravni emiter
Informator
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 31
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Informator
Prvi obrauni i isplate
prvo tromjeseje
Dravni emiter
Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI
Informator
Informator
Poeti s kontaktiranjem
hotela, restorana i
privatnih emitera radi
potpisivanja ugovora
Hoteli, restorani i
privatni emiteri poinju da
isplauju tantijeme
Poeti tarifne pregovore
- kina
- koncertne organizacije
- muziki producenti
Hoteli, restorani poinju da
dostavljaju liste izvedenih
djela
Privatni emiteri poinju da
dostavljaju dnevnike
Obraivanje posljednjeg
dnevnika za prvo tromjeseje
Dravni emiter
Zapoljavanje:
- referent u odjelu za
licenciranje (1)
Objavljivanje tarifa za
hotele, restorane i
privatne emitere
Distribucijske aktivnosti
Prvo tromjeseje
Dravni emiter
Prvi obrauni i isplate
prvo tromjeseje
Dravni emiter
Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI
Zapoljavanje:
- referent u odjelu za
distribuciju
Obrada posljednjeg dnevni-
ka za drugo tromjeseje
Dravni emiter
1 PC
Distribucijske aktivnosti
Drugo tromjeseje
Dravni emiter
Poeti obraivanje lista
izvedenih djela u hotelima
i restoranima
Poeti obraivanje
dnevnika privatnih emitera

Nabavka 1 PC-a
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 32
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Pregovori o tarifama
- kina
- koncerti
- muziki producenti
Sporazumi o tarifama
- kina
- koncerti
- muziki producenti
Informator
Nacrti
- godinji izvjetaj
- bilans
21
22
23
24
25
Obrauni i isplate
Drugo tromjeseje
Dravni emiter
Informator
Obrauni i isplate
Drugo tromjeseje
Dravni emiter
Odobravanje tarifa
- kina
- koncerti
- muziki producenti
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 33
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Obrauni i isplate
Drugo tromjeseje
Dravni emiter

Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI i
dokumentacija WID
Informator
Obrauni i isplate
Tree tromjeseje
Dravni emiter
Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI
Pregovori o tarifama
- kina
- koncerti
- muziki producenti
Sporazumi o tarifama
- kina
- koncerti
- muziki producenti
Svi
- kina
- koncerti
- muziki producenti
Poinju da isplauju
tantijeme
Obrauni i isplate
Drugo tromjeseje
Dravni emiter

Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI i
dokumentacija WID
Prikupiti i sortirati adrese
- kina
- organizatora koncerata
- muzikih producenata
Distribucijske aktivnosti
Tree tromjeseje
Dravni emiter
Obrauni i isplate
Tree tromjeseje

Dravni emiter

Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI
Posljednje obraivanje
lista izvedenih djela u
hotelima i restoranima
Prvo tromjeseje
Posljednje obraivanje
dnevnika privatnih emitera
Prvo tromjeseje
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 34
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Poziv trea opa
skuptina
26
27
Odobravanje
- godinjeg izvjetaja
- bilansi
Poziv
Trea opa skuptina
Odobravanje
- godinjeg izvjetaja
- bilansi
Obrauni i isplate
Prvo tromjeseje
Hoteli i restorani
Prvo tromjeseje
Privatni emiter
etvrto tromjeseje
Dravni emiter
Osnivanje udruenja za zatitu autorskih prava 35
Mjesec Rukovodilac Odbor Opa skuptina Autori/Izvoai CISAC-ova sestrinska udruenja Korisnici Osoblje WIPO
Distribucijske aktivnosti
Prvo tromjeseje
Hoteli i restorani
Prvo tromjeseje
Privatni emiter
etvrto tromjeseje
Dravni emiter
Obrauni i isplate
Prvo tromjeseje
Hoteli i restorani
Prvo tromjeseje
Privatni emiter
etvrto tromjeseje
Dravni emiter
Obrauni i isplate
Prvo tromjeseje
Hoteli i restorani
Prvo tromjeseje
Privatni emiter
etvrto tromjeseje
Dravni emiter
Dostavljanje podataka
Dokumentacija IPI