Zbirka Medj Ugovori

ZBIRKA
MEUNARODNIH
UGOVORA
IZ PODRUJA
INTELEKTUALNOG
VLASNITVA
IZRAZI ZAHVALNOSTI:
Podrku u tampanju ove publikacije pruio je projekat USAID-a Zatita prava
intelektulanog vlasnitva/svojine u Bosni i Hercegovini.
NAPOMENA:
Stanovita iznijeta u ovoj publikaciji ne predstavljaju nuno stanovita Amerike agencije za
meunarodni razvoj (USAID-a) ili Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.
Intellectual Property Rights (IPR) Protection
in Bosnia and Herzegovina
ZBIRKA
MEUNARODNIH
UGOVORA
IZ PODRUJA
INTELEKTUALNOG
VLASNITVA
PREDGOVOR
Pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i lanstvo u Europskoj uniji
jedan je od prioriteta Bosne i Hercegovine, koji pretpostavlja rekonstrukciju prav-
nog i ekonomskog sistema i stvaranje kompatibilnog pravnog i institucionalnog
okvira slinog onome kao to je u njihovim dravama lanicama. Slijedom zahtjeva
ovih integrativih procesa potvrena je vanost u osigiravanju adekvatne i uin-
kovite zatite i ostvarivanja prava intelektualnog vlasnitva. Temeljem lana 73.
Privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridrivanju (SSA) Bosna i Hercegovina
se obvezala da e poduzeti sve neophodne mjere kako bi najkasnije pet godina
nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma odnosno do 2013-te godine mogla
garantirati nivo zatite prava intelektualnog, industrijskog i trgovinskog vlasnitva
slinog onome koji postoji u Zajednici, ukljuujui i uinkovita sredstva za osvari-
vanje takvih prava. U tom kontekstu Bosna i Hercegovina je potvrdila vanost pri-
mjene naela WTO TRIPS Sporazuma (Sporazum o trgovinskopravnim aspektima
prava intelektualnog vlasnitva) i obveza sadranih u Acquis-u i obvezala se da e
izmeu ostaloga, pristupiti multilateralnim konvencijama, ugovorima i sporazumi-
ma iz ovoga podruja.
Institut za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine ve dui niz godina in-
tenzivira svoje aktivnosti u pravcu pripreme meunarodnih konvencija za njihovu
ratifkaciju i inkorporiranje obveza sadranih u svakoj pojedinano u nacionalno
zakonodavstvo. To potvruje i injenica da je Bosna i Hercegovina do 2006-te go-
dine bila punopravna lanica 10 meunarodnih konvencija i ugovora, a od ovo-
ga perioda taj broj se uveao na ukupno 23 meunarodne konvencije. Oekuje se
da e Bosna i Hercegovina uskoro postati punopravna lanica svih meunarodnih
konvencija kojima administrira Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo
(WIPO). Paralelno sa procesom pristupanja meunarodnim konvencijama okonan
je proces usklaivanja nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima sadranim u me-
unarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima. Parlamentarna skuptina
Bosne i Hercegovine usvojila je 2010-te godine Zakon o patentu, Zakon o igu, Za-
kon o industrijskom dizajnu, Zakon o zatiti oznaka geografskog porijekla, Zakon
o zatiti topografje integriranih krugova, Zakon o autorskom i srodnim pravima i
Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. To je jedan od doka-
za spremnosti Bosne i Hercegovine za lanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji
(WTO) i Europskoj uniji.
Nadamo se da e ovo izdanje zbirke meunarodnih ugovora iz podruja intelek-
tualnog vlasnitva predstavljati vrijedan doprinos akademskoj zajednici i zaintere-
siranoj javnosti ali isto tako pomoi praktiarima iz ovoga podruja i onima koji to
ele postati.
Institut za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine se posebno zahvaljuje
USAID Projektu za zatitu prava intelektualnog vlasnitva u BIH koji je pruio svu
pomo da bi se ova knjiga mogla tampati.
Lidija Vignjevi, dipl pravnik
direktorica Instituta za intelektualno vlasnitvo
Bosne i Hercegovine.
SADRAJ
AUTRSKO I SRODNA PRAVA
Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela ............................................. 6
Svjetska (Univerzalna) konvencija o autorskom pravu ..................................................... 35
Meunarodna konvencija o zatiti umjetnika izvoaa,
proizvoaa fonograma i radio-difuznih organizacija (Rimska konvencija) ............. 51
Konvencija o zatiti proizvoaa fonograma od
nedozvoljenog umnoavanja njihovih fonograma (enevska konvencija) .............. 61
Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije
za intelektualno vlasnitvo ......................................................................................................... 66
Ugovor o izvedbama i fonogramima Svjetske
Organizacije za intelektualno vlasnitvo ............................................................................... 71
Konvencija o distribuciji signala za prijenos
Programa preko satelita ............................................................................................................... 80
INDUSTRIJSKO VLASNITVO
Pariska konvencija o zatiti
Industrijskog vlasnitva od 20. Marta ..................................................................................... 86
Ugovor o saradnji na podruju patenata (PCT) ............................................................... 107
Ugovor o patentnom pravu ..................................................................................................... 144
Strazburki sporazum o meunarodnoj klasifkaciji patenata ................................... 161
Budimpetanski sporazum o meunarodnom
priznavanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja ..................... 170
Konvencija o priznavanju europskih patenata ................................................................ 180
Ugovor o intelektualnoj svojini za integrirana kola (Vaingtonski ugovor) ........... 226
Madridski aranman o meunarodnom registrovanju igova ................................... 234
Protokol koji se odnosi na Madridski aranman
o meunarodnom registrovanju igova ............................................................................. 235
Nianski aranman o meunarodnoj klasifkaciji
proizvoda i usluga radi registrovanja igova .................................................................... 261
Beki sporazum o ustanovljenju meunarodne klasifkacije
fgurativnih elemenata igova ................................................................................................ 268
Ugovor o igovnom pravu ....................................................................................................... 277
Singapurski ugovor o zakonu o igu ................................................................................... 294
Najrobijski ugovor o zatiti olimpijskog simbola ............................................................. 313
enevski akt Hakog sporazuma o meunarodnoj
registraciji industrijskog dizajna ............................................................................................ 316
Lokarnski aranman o ustanovljenju meunarodne
klasifkacije za industrijske uzorke i modele ..................................................................... 335
Lisabonski aranman o zatiti oznaka porijekla
i njihovom meunarodnom registrovanju ........................................................................ 342
Madridski sporazum o suzbijanju lanih i prijevarnih
oznaka porijekla na proizvodima .......................................................................................... 349
OSTALI UGOVORI
Konvencija o osnivanju svjetske organizacije za intelektualnu svojinu .................. 354
Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva (TRIPS) ...... 367
AUTORSKO I
SRODNA PRAVA
1. DIO
6 | Zbirka meunarodnih ugovora iz podruja intelektualnog vlasnitva
BERNSKA
KONVENCIJA O
ZATITI KNJIEVNIH I
UMJETNIKIH DJELA
Bernska konvencija o zatiti knjievnih
i umjetnikih djela od 9. septembra
1886. godine, dopunjena u Parizu 4.
maja 1896, izmijenjena u Berlinu 13.
novembra 1903, dopunjena u Bernu 20.
marta 1914, izmijenjena u Rimu 2. juna
1928, u Briselu 26. juna 1948, u tokhol-
mu 14. jula 1967. i u Parizu 24. jula 1971.
godine
Zemlje Unije, podjednako proete e-
ljom da to je mogue efkasnije i podu-
darnije zatite prava autor na njihova
knjievna i umjetnika djela, priznaju-
i znaaj rada Konferencije za reviziju
odrane u tokholmu 1967. godine,
odluile su da izmijene akt usvojen na
konferenciji u tokholmu, ostavljajui
potpuno neizmijenjene njegove lano-
ve od 1. do 20. i od 22. do 26, dosljedno
tome, potpisani opunomoenici, poto
su podnijeli svoje punomoi naene u
dobroj i propisanoj formi, saglasili su se
u sljedeem:
lan 1.
Zemlje na koje se primjenjuje ova konven-
cija osnivaju Uniju za zatitu prava autor
na njihova knjievna i umjetnika djela.
lan 2.
1. Izrazi knjievna i umjetnika djela
obuhvataju sve tvorevine iz knji-
evne, naune i umjetnike oblasti,
bez obzira na nain i oblik njihovog
izraavanja, kao to su: knjige, bro-
ure i ostali spisi; predavanja, govo-
ri, razgovori i druga djela iste priro-
de; dramska ili dramsko-muzika
djela; koreografska i pantomimska
djela; muzike kompozicije sa rije-
ima ili bez njih; kinematografska
djela s kojima su izjednaena djela
izraena postupkom slinim kine-
matografji; djela iz oblasti crtanja,
slikarstva, arhitekture, vajarstva,
rezbarstva, litografje; djela iz obla-
sti fotografje s kojima su izjedna-
ena djela izraena postupkom
slinim fotografji; djela primijenje-
ne umjetnosti; ilustracije, geograf-
ske karte, planovi, skice i plastina
djela koja se odnose na geografju,
topografju, arhitekturu ili nauku.
2. Meutim, zakonodavstvima zema-
lja Unije je ostavljeno da propiu da
e knjievna i umjetnika djela, ili
jedna ili vie kategorija izmeu njih,
biti zatiena samo ako su fksirana
na materijalnoj podlozi.
3. Zatiena su kao originalna djela
prijevodi, adaptacije, muziki aran-
mani i druge prerade knjievnog
ili umjetnikog djela, ali bez tete
za prava autor originalnog djela.
4. Zakonodavstvima zemalja Unije je
ostavljeno da odrede zatitu koja
e se priznavati zvaninim teksto-
vima iz zakonodavne, administra-
tivne ili sudske oblasti, kao i zvani-
nim prijevodima ovih tekstova.
5. Zbirke knjievnih ili umjetnikih
djela, kao to su enciklopedije i an-
tologije koje prema izboru i raspo-
redu sadraja predstavljaju intelek-
tualne tvorevine, zatiene su kao
takve, bez tete za prava autor na
svako od tih djela koja ine sastavni
dio ovih zbirki.
6. Spomenuta djela uivaju zatitu u
svim zemljama Unije. Ova zatita
vri se u korist autor i njihovih no-
silaca prava.
Autorsko i srodna prava | 7
ostavljeno da utvrde oblast primje-
ne zakona koja se odnosi na djela
primijenjene umjetnosti i industrij-
ske crtee i modele, kao i na uvjete
pod kojima e takva djela, crtei
i modeli biti zatieni, vodei pri
tome rauna o odredbama lana 7.
stav 4. ove konvencije. Za djela koja
su zatiena iskljuivo kao crtei i
modeli u zemlji porijekla moe se
u nekoj drugoj zemlji Unije traiti
samo specijalna zatita priznata u
ovoj zemlji crteima i modelima;
meutim, ako takva specijalna za-
tita nije priznata u ovoj zemlji, ova
djela e biti zatiena kao umjet-
nika djela.
8. Zatita prema ovoj konvenciji ne
primjenjuje se na dnevne novosti
ili na razne vijesti koje imaju karak-
ter obinih izvjetaja tampe.
lan 2. bis
ostavljeno da djelimino ili potpu-
no iskljue iz zatite, predviene u
lanu 2. ove konvencije, politike
govore i govore odrane u toku
sudskih rasprava.
2. Isto tako, zakonodavstvima zema-
lja Unije je ostavljeno da utvrde
uvjete pod kojima e predavanja,
razgovori i druga djela iste priro-
de koja su javno izreena moi da
budu reproducirana putem tam-
pe, emitirana putem radiodifuzije,
prenoena javnosti putem ica i da
budu predmet javnog saopenja
predvienog u lanu 11.bis stav
1. ove konvencije, ukoliko je takvo
koritenje opravdano ciljem koji se
eli postii obavjetavanjem.
3. Meutim, jedino autor uiva isklju-
ivo pravo da svoja djela, spome-
nuta u st. 1. i 2. ovog lana, skupi
u zbirke.
lan 3.
1. Prema ovoj konvenciji, zatieni su:
a. autori dravljani jedne od ze-
malja Unije za svoja objavljena
ili neobjavljena djela;
b. autori koji nisu dravljani jedne
od zemalja Unije za djela koja
prvi put objavljuju u jednoj od
ovih zemalja ili, istovremeno,
u jednoj zemlji izvan Unije i u
jednoj zemlji Unije.
2. Autori koji nisu dravljani jedne od
zemalja Unije, ali koji imaju uobia-
jeno prebivalite u jednoj od njih,
izjednaeni su, radi primjene ove
konvencije, sa autorima dravljani-
ma te zemlje.
3. Pod objavljenim djelima treba
podrazumijevati djela izdata sa
pristankom njihovih autora, bez
obzira na nain izrade njihovih
primjeraka, ako je stavljanje na
raspolaganje ovih primjeraka bilo
takvo da zadovoljava potrebe jav-
nosti, vodei pri tome rauna o
prirodi djela. Prikazivanje nekog
dramskog, dramsko-muzikog ili
kinematografskog djela, izvoenje
nekog muzikog djela, javno reci-
tiranje knjievnog djela, prijenos
ili radiodifuzija knjievnih ili umjet-
nikih djela, izloba nekog umjet-
nikog djela i izgradnja nekog arhi-
tektonskog djela ne predstavljaju
objavljivanje.
4. Smatra se da je neko djelo istovre-
meno objavljeno u vie zemalja ako
je objavljeno u dvjema zemljama ili u
vie zemalja u roku od trideset dana
od njegovog prvog objavljivanja.
lan 4.
Prema ovoj konvenciji, ak i ako nisu is-
punjeni uvjeti predvieni u lanu 3. ove
konvencije, zatieni su:
a. autori kinematografskih djela
iji proizvoa ima sjedite ili
uobiajeno prebivalite u jed-
noj od zemalja Unije;
b. autori arhitektonskih djela sa-
graenih u jednoj zemlji Unije
ili djela grafkih i plastinih
umjetnosti koja ine sastavni
dio nekretnine koja se nalazi u
zemlji Unije.
lan 5.
1. U pogledu djel za koja su zatie-
ni ovom konvencijom u zemljama
Unije, osim zemlje porijekla djela,
autori uivaju prava koja zakoni
ovih zemalja sada priznaju ili e
kasnije priznati svojim dravljani-
ma, kao i prava specijalno priznata
ovom konvencijom.
2. Uivanje i vrenje ovih prava ne
podlijeu nikakvoj formalnosti;
ono je nezavisno od postojanja za-
tite u zemlji porijekla djela. Prema
tome, izvan odredaba ove konven-
cije obim zatite i pravna sredstva
zagarantirana autoru radi zatite
njegovih prava iskljuivo se odre-
uju zakonodavstvom zemlje u ko-
joj se zatita trai.
3. Zatita u zemlji porijekla djela po-
tvruje se nacionalnim zakono-
davstvom. Meutim, ako autor nije
dravljanin zemlje porijekla djela
za koje je zatien prema ovoj kon-
venciji, u toj zemlji imat e ista pra-
va kao i domai autori.
4. Kao zemlja porijekla djela smatra se:
a. za djela koja su objavljena
prvi put u jednoj od zemalja
Unije ova posljednja zemlja;
meutim, u sluaju da su djela
objavljena istovremeno u vie
zemalja Unije koje doputaju
razliita trajanja zatite, sma-
trat e se da je to ona zemlja
ije zakonodavstvo daje naj-
krau zatitu.
b. za djela objavljena istovreme-
no u jednoj zemlji izvan Unije
i u jednoj zemlji Unije ova po-
sljednja e se smatrati kao ze-
mlja porijekla;
c. za neobjavljena djela ili za dje-
la koja su prvi put objavljena
u zemlji izvan Unije, a da nisu
objavljena istovremeno u jed-
noj zemlji Unije, bit e ona ze-
mlja ije zakonodavstvo daje
najkrau zatitu;
i. ako su u pitanju kinemato-
grafska djela iji proizvo-
a ima sjedite ili uobia-
jeno prebivalite u jednoj
od zemalja Unije, bit e
ova posljednja zemlja i
ii. ii) ako su u pitanju arhitek-
tonska djela sagraena u
zemlji Unije ili djela graf-
ke i plastine umjetnosti
u sklopu nekretnine koja
se nalazi u zemlji Unije,
zemlja porijekla bit e ova
posljednja zemlja.
lan 6.
1. U sluaju da neka zemlja izvan
Unije ne titi dovoljno djela autor
koji su dravljani jedne od zemalja
Unije, zemlja Unije moe ograniiti
zatitu djela onih autora koji su, na
dan prvog objavljivanja ovih djela,
dravljani druge zemlje i nemaju
uobiajeno prebivalite u jednoj
od zemalja Unije. Ako zemlja u ko-
joj je djelo prvi put objavljeno ko-
risti ovo pravo, druge zemlje Unije
nee biti obavezne da djelima, koja
su tako podvrgnuta specijalnom
postupku, prue veu zatitu od
one koja im je priznata u zemlji u
kojoj su prvi put objavljena.
2. Nikakvo ogranienje, uvedeno na
osnovu stava 1. ovog lana, ne smi-
je ii na tetu prava koja neki autor
bude stekao na djelo objavljeno u
jednoj zemlji Unije prije nego to je
ogranienje stupilo na snagu.
3. Zemlje Unije koje, na osnovu ovog
lana, budu ograniile zatitu pra-
va autor obavjetavaju o tome ge-
neralnog direktora Svjetske organi-
zacije za intelektualno vlasnitvo (u
daljnjem tekstu: generalni direktor)
pismenom izjavom u kojoj oznaa-
vaju zemlje u pogledu kojih je za-
tita ograniena, kao i ogranienja
kojima su podvrgnuta prava autor
dravljana tih zemalja. Generalni
direktor ovo odmah saopava svim
zemljama Unije.
lan 6. bis
1. Nezavisno od imovinskih prava
autor i ak poslije ustupanja ovih
prava, autor zadrava pravo na pri-
znanje da je on tvorac djela i pravo
da se protivi svakom iskrivljavanju,
sakaenju i drugoj izmjeni djela ili
svakoj drugoj povredi tog djela, to
bi ilo na tetu njegove asti ili nje-
govog ugleda.
2. Prava priznata autoru prema stavu
1. ovog lana ostaju na snazi poslije
njegove smrti, najmanje do isteka
imovinskih prava autora i moi e
da ih vre lica ili ustanove ovlateni
na osnovu nacionalnog zakono-
davstva zemlje u kojoj se zatita
trai. Meutim, zemlje ije zakono-
davstvo, koje je na snazi u vrijeme
ratifkacije ovog akta ili pristupanja
njemu, ne sadri odredbe koje po-
slije smrti autora osiguravaju zati-
tu svih prava priznatih na osnovu
stava 1. ovog lana, mogu pred-
vidjeti da neka od ovih prava ne
ostaju na snazi poslije smrti autora.
3. Pravna sredstva za zatitu prava
priznatih ovim lanom regulirana
su zakonodavstvom zemlje u kojoj
se zatita trai.
lan 7.
1. Trajanje zatite priznate ovom kon-
vencijom obuhvata ivot autora
i pedeset godina poslije njegove
smrti.
2. Meutim, za kinematografska dje-
la zemlje Unije mogu predvidjeti
da trajanje zatite istjee pedeset
godina od kada je djelo postalo
dostupno javnosti sa pristankom
autora, ili u nedostatku takvog do-
gaaja koji bi nastupio za vrijeme
od pedeset godina raunajui od
realizacije djela trajanje zatite
istjee pedeset godina od ove re-
alizacije.
3. Za anonimna djela ili djela sa pseu-
donimom trajanje zatite priznato
ovom konvencijom istjee pedeset
godina od kada je djelo na dopu-
ten nain postalo dostupno jav-
nosti. Meutim, ako pseudonim
koji usvoji autor ne ostavlja nika-
kvu sumnju u pogledu njegovog
identiteta, zatita traje onoliko ko-
liko je predvieno u stavu 1. ovog
lana. Zemlje Unije nisu obavezne
da tite anonimna djela ili djela
sa pseudonimom za koja se moe
opravdano pretpostaviti da je nji-
hov autor umro prije pedeset go-
dina.
4. Zakonodavstvima zemalja Unije
ostavljeno je da odrede trajanje
zatite za topografska djela i djela
primijenjene umjetnosti ukoliko
su zatiena kao umjetnika djela,
meutim, ovo trajanje ne moe biti
krae od dvadeset pet godina rau-
najui od realizacije takvog djela.
5. Rok zatite poslije smrti autora i ro-
kovi predvieni u st. 2, 3. i 4. ovog
lana poinju da teku raunajui
od trenutka smrti ili od dogaaja
predvienog ovim stavovima, ali
se trajanje ovih rokova uvijek rau-
na od 1. januara godine koja dolazi
neposredno poslije smrti ili spome-
nutog dogaaja.
6. Zemlje Unije imaju pravo da propi-
u due trajanje zatite od trajanja
predvienih u st. 1. do 5. ovog la-
na.
7. Zemlje Unije koje su vezane Rim-
skim aktom ove konvencije, a svo-
jim nacionalnim zakonodavstvom,
koje je na snazi u trenutku propisi-
vanja ovog akta, priznaju kraa tra-
janja zatite od trajanja predvie-
nih u st. 1. do 6. ovog lana, imaju
pravo da ih zadre u trenutku pri-
stupanja ili ratifciranja ovog akta.
8. U svakom sluaju, trajanje e biti
regulirano zakonom zemlje u kojoj
se zatita trai; meutim, ukoliko
zakonodavstvo te zemlje nije druk-
ije odredilo, ono ne moe da pre-
vazie trajanje utvreno u zemlji
porijekla djela.
lan 7. bis
Odredbe lana 7. ove konvencije pri-
mjenjuju se isto tako u sluaju kad au-
torsko pravo zajedniki pripada sarad-
nicima na nekom djelu sa izuzetkom
da se uzastopni rokovi po smrti autora
imaju raunati od smrti saradnika koji je
posljednji umro.
lan 8.
Autori knjievnih i umjetnikih djela za-
tienih ovom konvencijom uivaju, za
sve vrijeme trajanja svojih prava na ori-
ginalno djelo, iskljuivo pravo da prevo-
de ili da daju odobrenja za prevoenje
svojih djela.
lan 9.
1. Autori knjievnih i umjetnikih dje-
la zatienih ovom konvencijom
uivaju iskljuivo pravo da daju
odobrenja za reproduciranje ovih
djela, bez obzira na koji nain i u
kojem obliku.
ostavljeno je pravo da dopuste re-
produciranje spomenutih djela u
izvjesnim posebnim sluajevima
pod uvjetom da ovo reproducira-
nje ne ide na tetu redovnog kori-
tenja djela i da ne nanosi neoprav-
danu tetu zakonitim interesima
autora.
3. U smislu ove konvencije, svako
zvuno ili vizuelno snimanje sma-
tra se reproduciranjem.
lan10.
1. Doputeni su citati uzeti iz djela
koje je na zakonit nain ve postalo
dostupno javnosti pod uvjetom da
je to u skladu s dobrim obiajima
i u mjeri opravdanoj ciljem koji se
ima postii, podrazumijevajui tu i
citate iz novinskih lanaka i povre-
menih zbornika u obliku pregleda
tampe.
2. U pogledu mogunosti da se na
doputen nain koriste knjievna
ili umjetnika djela za ilustriranje
nastave putem objavljivanja, radi-
odifuznih emitiranja ili zvunih i
vizuelnih snimanja, ukoliko je ovo
koritenje opravdano ciljem koji
se ima postii, nadleni su zako-
nodavstvo zemalja Unije i posebni
sporazumi koji postoje, ili koji e
one zakljuiti, s tim da takvo kori-
tenje bude u skladu s dobrim obi-
ajima.
3. Prilikom citiranja i koritenja nave-
denih u st. 1. i 2. ovog lana moraju
se naznaiti izvor i ime autora, ako
se njegovo ime nalazi na izvorniku.
lan10. bis
la uivaju iskljuivo pravo da daju
odobrenja: 1. za radiodifuziju svojih
djela ili njihovo saopavanje javno-
sti bilo kojim sredstvom beinog
prijenosa znakova, zvukova ili slika;
2. za svako saopavanje javnosti,
bilo inim ili beinim putem, dje-
la emitiranog putem radija, ako se
ovo saopavanje vri putem neke
druge ustanove, a ne izvorne, od-
nosno poetne; 3. za saopavanje
javnosti putem zvunika ili bilo kog
drugog slinog ureaja za prijenos
znakova, zvukova ili slika djela emi-
tiranog putem radija.
preputa se da utvrde uvjete pod
kojima e se vriti prava navedena
u stavu 1. ovog lana, ali ovi uvjeti
e biti strogo ogranieni na zemlje
koje ih budu propisale. One ni u
kom sluaju ne smiju povrijediti
moralno pravo autora, ni njegovo
pravo na pravinu naknadu koju
e, u nedostatku sporazuma, utvr-
diti nadleni organ.
3. Ukoliko nije drukije propisano,
odobrenje dato u skladu sa stavom
1. ovog lana ne obuhvata i odobre-
nje za snimanje djela emitiranog
putem radija sredstvima za emi-
tiranje zvukova ili slika. Meutim,
zakonodavstvima zemalja Unije se
ostavlja da utvrde reim efemernih
snimaka koje vri radiodifuzna usta-
nova svojim vlastitim sredstvima i
za svoje emisije. Ova zakonodav-
stva mogu ovlastiti da se spomenuti
snimci uvaju u zvaninim arhiva-
ma zbog njihovog izuzetnog doku-
mentarnog znaaja.
lan11. ter
1. Autori knjievnih djela uivaju is-
kljuivo pravo da daju odobrenje:
1. za javno recitiranje svojih djela,
podrazumijevajui tu javno reciti-
ranje svim sredstvima ili postup-
cima; 2. za javno prenoenje svim
sredstvima recitiranja svojih djela.
2. Ista prava priznaju se autorima knji-
evnih djela za sve vrijeme trajanja
njihovih prava na originalno djelo, te
u pogledu prevoenja njihovih djela.
lan12.
Autori knjievnih ili umjetnikih djela
uivaju iskljuivo pravo da daju odo-
brenje za adaptaciju, aranmane i dru-
ge prerade svojih djela.
lan13.
1. Svaka zemlja Unije moe, ukoliko
se tie nje, propisati rezerve i uv-
jete koji se odnose na iskljuivo
pravo autora muzikog djela i au-
tora teksta ije je snimanje s mu-
zikim djelom on ve odobrio da
odobravaju zvuno snimanje spo-
menutih djela sa tekstom kada je
to sluaj; sve rezerve i uvjeti takve
prirode bit e strogo ogranieni
samo na zemlje koje ih budu propi-
sale i ne mogu ni u kom sluaju po-
vrijediti pravo autora da dobije pra-
vinu naknadu koju, u nedostatku
prijateljskog sporazuma, utvruje
nadleni organ.
2. Snimci muzikog djela koji bi se
ostvarili u nekoj zemlji Unije, u skla-
du sa lanom 13. 3) konvencija pot-
pisanih u Rimu 2. juna 1928. i u Bri-
selu 26. juna 1948. godine, mogu
se u toj zemlji reproducirati i bez
pristanka autora muzikog djela
do isteka perioda od dvije godine,
raunajui od dana kada je spome-
nuta zemlja vezana tim aktom.
3. Snimci izraeni na osnovu st. 1. i 2.
ovog lana i uvezeni bez odobre-
nja zainteresiranih strana u neku
zemlju u kojoj ne bi bili doputeni
mogu biti zaplijenjeni u toj zemlji.
lan14.
1. Autori knjievnih ili umjetnikih
djela imaju iskljuivo pravo da daju
odobrenje: 1. za kinematografsku
adaptaciju i reprodukciju tih djela
i za putanje u promet tako adap-
tiranih i reproduciranih djela; 2. za
javno prikazivanje i izvoenje i i-
no prenoenje javnosti tako adap-
tiranih i reproduciranih djela.
2. Adaptacija u bilo kom umjetni-
kom obliku kinematografskih
ostvarenja koja vode porijeklo od
knjievnih ili umjetnikih djela, ne
dirajui u ovlatenje njihovih auto-
ra, ostaje podvrgnuta davanju odo-
brenja autora originalnih djela.
3. Odredbe lana 13. stav 1. ove kon-
vencije se ne primjenjuju.
lan14. bis
1. Bez tete za prava autora ma kog
djela koje bi moglo biti adaptirano
ili reproducirano, kinematografsko
djelo je zatieno kao originalno
djelo. Nosilac autorskog prava na
kinematografsko djelo uiva ista
prava kao i autor originalnog djela,
podrazumijevajui tu i prava pred-
viena u lanu 14. ove konvencije.
2.
a. Odreivanje nosilaca autor-
skog prava na kinematografsko
djelo ostavlja se zakonodav-
stvu zemlje u kojoj se zatita
trai.
b. Meutim, u zemljama Unije u
kojima zakonodavstvo meu
ovim nosiocima prava priznaje
autore koji su doprinijeli reali-
zaciji kinematografskog djela
ovi autori, ako su se obavezali
da daju te doprinose, ne mogu
se, osim ako nije drukije ili
posebno ugovoreno, protivi-
ti reproduciranju, putanju u
promet, javnom prikazivanju i
izvoenju, prenoenju javnosti
putem ica, radiodifuzije sa-
opavanju javnosti, titlovanju i
dubliranju tekstova kinemato-
grafskog djela.
c. Pitanje da li oblik spomenutog
obavezivanja, radi primjene
podstava b), treba ili ne treba
da bude pismeni ugovor ili neki
drugi odgovarajui pismeni akt
rjeava se zakonodavstvom ze-
mlje Unije u kojoj proizvoa
kinematografskog djela ima
sjedite ili uobiajeno prebiva-
lite. Meutim, zakonodavstvu
zemlje Unije u kojoj se zatita
trai ostavlja se pravo da pred-
vidi da ovo obavezivanje treba
da bude izvreno pismenim
ugovorima ili nekim drugim
odgovarajuim pismenim ak-
tom. Zemlje koje se koriste
ovim pravom moraju o tome
izvijestiti generalnog direktora
pismenom izjavom koju on od-
mah saopava ostalim zemlja-
ma Unije.
d. Pod izrazima ako nije drukije
ili posebno ugovoreno treba
podrazumijevati svaki ograni-
avajui uvjet kojim moe biti
propraeno spomenuto oba-
vezivanje.
3. Ukoliko se nacionalnim zako-
nodavstvom ne odlui drukije,
odredbe stava 2.b) ne primjenjuju
se na autore scenarija, dijaloga i
muzikih djela stvorenih za reali-
zaciju kinematografskog djela, ni
na njegovog glavnog realizatora.
Meutim, zemlje Unije ije zako-
nodavstvo ne sadri odredbe koje
predviaju primjenu navedenog
stava 2.b) na spomenutog reali-
zatora moraju o tome obavijestiti
generalnog direktora pismenom
izjavom koju on odmah saopava
svim drugim zemljama Unije.
lan14. ter
1. Autor ili, poslije njegove smrti, lica
ili ustanove kojima je nacionalnim
zakonodavstvom za to dato ovla-
tenje uivaju u pogledu original-
nih umjetnikih djela ili originalnih
rukopisa pisaca i kompozitora ne-
otuivo pravo da budu zainteresi-
rani u svakoj kasnijoj prodaji djela
poslije njegovog prvog izlaganja,
koje je izvrio autor.
2. Zatita predviena u stavu 1. ovog
lana moe se zahtijevati u cijeloj
zemlji ako nacionalno zakonodav-
stvo autora prihvata takvu zatitu i
u obimu koji je doputen zakono-
davstvom zemlje u kojoj se zatita
trai.
3. Svako nacionalno zakonodavstvo
utvruje nain i stopu naplate.
lan15.
1. Da bi autori knjievnih i umjetni-
kih djela zatieni ovom konvenci-
jom bili smatrani takvim, dok se ne
dokae suprotno, i da bi im, prema
tome, bilo doputeno da pred su-
dovima u zemljama Unije podno-
se tube protiv povredilaca svojih
prava, dovoljno je da im na djelu
bude naznaeno ime na uobiajen
nain. Ovaj stav se primjenjuje ak
i u sluaju da je to ime pseudonim,
ako pseudonim koji je autor pri-
hvatio ne ostavlja nikakvu sumnju
u pogledu njegovog identiteta.
2. Smatra se da je proizvoa kinema-
tografskog djela, dok se ne dokae
suprotno, ono fziko ili pravno lice
ije je ime naznaeno na tom djelu
na uobiajeni nain.
3. Kod anonimnih i pseudonimskih
djela koja ne potpadaju pod djela
spomenuta u stavu 1. ovog lana
izdava ije je ime na djelu smatra
se, u nedostatku drugog dokaza,
kao lice koje predstavlja autora; u
tom statusu ono je ovlateno da
titi i koristi njegova autorska pra-
va. Odredba ovog stava prestat e
da se primjenjuje kad autor otkrije
svoj identitet i dokae svoj status.
4.
a. Za neobjavljena djela iji autor
nije poznat, ali za koga se pouz-
dano moe pretpostaviti da je
njihov autor dravljanin zemlje
Unije, ostavljeno je zakonodav-
stvu te zemlje da imenuje nad-
leni organ koji e zastupati
tog autora i biti ovlaten da titi
i koristi njegova prava u zemlja-
ma Unije.
b. Zemlje Unije koje, prema ovoj
odredbi, vre takvo imenova-
nje obavjetavaju o tome ge-
neralnog direktora pismenom
izjavom u kojoj navode sve
podatke koji se odnose na tako
imenovani organ. Generalni
direktor ovu izjavu odmah sa-
opava svim ostalim zemljama
Unije.
lan16.
1. Svako djelo reproducirano na ne-
doputen nain moe se zaplijeniti
u zemljama Unije u kojima original-
no djelo uiva zakonsku zatitu.
2. Odredba stava 1. ovog lana moe
se isto tako primijeniti na reprodu-
ciranja koja potjeu iz neke zemlje
u kojoj djelo nije zatieno, ili je
prestalo da uiva zatitu.
3. Zapljena se vri u skladu sa zakono-
davstvom svake zemlje.
lan17.
Odredbe ove konvencije ne mogu ni
u emu povrijediti pravo koje pripada
vladi svake zemlje Unije da dopusti,
nadgleda ili zabranjuje zakonskim ili
policijskim mjerama promet, prikaziva-
nje ili izlaganje ma kog djela ili proizvo-
da u pogledu kojih bi nadleni organ
imao da vri to pravo.
lan18.
1. Ova konvencija se primjenjuje na
sva djela koja u trenutku njenog
stupanja na snagu nisu jo, istekom
trajanja zatite u njihovoj zemlji,
postala javno dobro.
2. Meutim, ako neko djelo time to
je isteklo trajanje zatite koje mu je
ranije bilo priznato postane javno
dobro zemlje u kojoj se zatita trai,
takvo djelo ne moe biti ponovo u
njoj zatieno.
3. Primjena ovog principa provodi
se prema odredbama sadranim
u specijalnim konvencijama koje
postoje ili e se u tu svrhu zakljuiti
izmeu zemalja Unije. U nedostat-
ku slinih odredaba zainteresirane
zemlje propisuju, svaka ukoliko se
nje tie, nain na koji se spomenuti
princip primjenjuje.
4. Odredbe st. 1. do 3. ovog lana po-
djednako se primjenjuju i u slua-
jevima novih pristupanja Uniji, ili
u sluaju kada se zatita proiruje
primjenom lana 7. ove konvencije
ili odustajanjem od rezervi.
lan19.
Odredbe ove konvencije ne spreavaju
da se trai primjena irih propisa koje bi
donijelo zakonodavstvo neke od zema-
lja Unije.
lan 20.
Vlade zemalja Unije zadravaju pravo
da pristupe sklapanju posebnih aran-
mana ukoliko bi se ovim aranmanima
autorima dala ira prava od onih koja
su im priznata Konvencijom, ili ukoliko
bi oni sadravali druge odredbe koje
nisu suprotne ovoj konvenciji. Odredbe
postojeih aranmana koje odgovaraju
navedenim uvjetima ostaju na snazi.
lan 21.
1. Posebne odredbe koje se odno-
se na zemlje u razvoju nalaze se u
Aneksu.
2. Sa izuzetkom odredaba lana 28.
stav 1.b) ove konvencije, Aneks ini
sastavni dio ovog akta.
lan 22.
1.
a. Unija ima Skuptinu koju sa-
injavaju zemlje Unije vezane
odredbama l. 22. do 26. ove
konvencije.
b. Vladu svake zemlje predstavlja
jedan delegat uz eventualnu
pomo zamjenika, savjetnika i
strunjaka.
c. Izdatke svake delegacije snosi
vlada koja ju je imenovala.
2.
a. Skuptina:
i. raspravlja o svim pita-
njima koja se odnose na
odravanje i razvoj Unije i
primjenu ove konvencije;
ii. daje Meunarodnom bi-
rou za intelektualno vla-
snitvo (u daljnjem tekstu:
Meunarodni biro), pred-
vienom u Konvenciji o
osnivanju Svjetske organi-
zacije za intelektualno vla-
snitvo (u daljnjem tekstu:
Organizacija), uputstva
koja se odnose na pripre-
mu konferencija za revizi-
ju, vodei pri tome strogo
rauna o primjedbama
zemalja Unije koje nisu ve-
zane odredbama l. 22. do
26. ove konvencije;
iii. razmatra i odobrava i
rad generalnog direkto-
ra Organizacije u vezi sa
Unijom i daje mu sva po-
trebna uputstva koja se
odnose na pitanja iz nad-
lenosti Unije;
iv. bira lanove Izvrnog od-
bora Skuptine;
v. razmatra i odobrava izvje-
taje i rad Izvrnog odbora
i daje mu uputstva;
vi. utvruje program, usvaja
trogodinji budet Unije i
odobrava zavrne raune;
vii. usvaja fnansijski pravilnik
Unije;
viii. osniva komitete strunja-
ka i radne grupe za koje
smatra da su potrebne za
ostvarivanje ciljeva Unije;
ix. odluuje koje zemlje
nelanice Unije i koje
vladine i meunarodne
nevladine organizacije
mogu biti primljene da
prisustvuju njenim zasje-
danjima u statusu posma-
traa;
x. usvaja izmjene l. 22. do
26. ove konvencije;
xi. preduzima svaku drugu
odgovarajuu akciju koja
doprinosi da se postignu
ciljevi Unije;
xii. izvrava sve ostale zadat-
ke koji proistjeu iz ove
konvencije;
xiii. vri, pod uvjetom da ih je
prihvatila, prava koja su
priznata Konvencijom o
osnivanju Organizacije;
b. O pitanjima koja isto tako in-
teresiraju i druge unije kojima
upravlja Organizacija Skupti-
na odluuje poto pribavi mi-
ljenje Koordinacionog odbora
Organizacije.
3.
a. Svaki lan Skuptine raspolae
jednim glasom.
b. Polovina zemalja-lanica Skup-
tine sainjava kvorum.
c. Bez obzira na odredbe iz pod-
stava b), ako je prilikom zasje-
danja broj zastupljenih zemalja
manji od polovine, ali jednak i
vei od jedne treine zemalja-
lanica Skuptine, ona moe
donositi odluke; meutim, od-
luke Skuptine, osim onih koje
se odnose na njen poslovnik,
postaju izvrne tek poto se
ispune uvjeti navedeni dolje.
Meunarodni biro saopava
spomenute odluke zemljama-
lanicama Skuptine koje nisu
bile zastupljene, pozivajui ih
da u roku od tri mjeseca od
dana spomenutog saopenja
pismeno izraze svoje glasa-
nje ili suzdravanje. Ako je po
isteku ovog roka broj zemalja
koje su na taj nain glasale ili
se suzdrale bar jednak broju
zemalja koji je nedostajao da bi
se postigao kvorum za vrijeme
zasjedanja, spomenute odluke
postaju izvrne pod uvjetom
da istovremeno potrebna vei-
na bude osigurana.
d. Sa izuzetkom odredaba lana
26. stav 2. ove konvencije od-
luke Skuptine donose se dvo-
treinskom veinom izraenih
glasova.
e. Suzdravanje se ne smatra gla-
sanjem.
f. Jedan delegat moe predstav-
ljati samo jednu zemlju i moe
glasati samo u njeno ime.
g. Zemlje Unije koje nisu lanice
Skuptine primaju se na njena
zasjedanja u statusu posmatraa.
4.
a. Skuptina se sastaje jednom
svake tri godine na redovno za-
sjedanje na poziv generalnog
direktora i, osim izuzetnih slu-
ajeva, u isto vrijeme i na istom
mjestu gdje se odrava Gene-
ralna skuptina Organizacije.
b. Vanredno zasjedanje Skuptine
saziva generalni direktor na tra-
enje Izvrnog odbora ili jedne
etvrtine zemalja-lanica Skup-
tine.
5. Skuptina usvaja svoj poslovnik.
lan 23.
1. Skuptina ima Izvrni odbor.
2.
a. Izvrni odbor sainjavaju zemlje
koje bira Skuptina meu ze-
mljama svojim lanicama. Osim
toga, zemlja na ijoj teritoriji Or-
ganizacija ima svoje sjedite ras-
polae ex ofcio (po tom osno-
vu) jednim mjestom u Odboru
sa izuzetkom odredaba lana
25. stav 7.b) ove konvencije.
b. Vladu svake zemlje-lanice Iz-
vrnog odbora predstavlja jedan
delegat uz eventualnu pomo
zamjenika, savjetnika i strunjaka.
c. Trokove svake delegacije sno-
si vlada koja ju je imenovala.
3. Broj zemalja-lanica Izvrnog od-
bora odgovara etvrtini broja ze-
malja-lanica Skuptine. U rau-
nanju mjesta koja treba osigurati
ostatak koji bi se javio poslije dije-
ljenja sa etiri ne uzima se u obzir.
4. Prilikom izbora lanova Izvrnog
odbora Skuptina vodi rauna o
pravinoj geografskoj raspodjeli i
o potrebi da zemlje-lanice poseb-
nih aranmana koji bi mogli biti za-
kljueni u odnosu sa Unijom budu
meu zemljama koje sainjavaju
Izvrni odbor.
5.
a. lanovi Izvrnog odbora vre
svoje funkcije poevi od zavr-
etka zasjedanja Skuptine u
toku kojeg su izabrani do slje-
deeg redovnog zasjedanja
Skuptine.
b. Najvie dvije treine lanova
Izvrnog odbora mogu biti po-
novo birane.
c. Skuptina propisuje nain izbo-
ra i eventualnog ponovnog iz-
bora lanova Izvrnog odbora.
6.
a. Izvrni odbor:
i. priprema nacrt dnevnog
reda Skuptine;
ii. podnosi Skuptini prijed-
loge u vezi sa nacrtom
programa i trogodinjeg
budeta Unije, koje je pri-
premio generalni direktor;
iii. izjanjava se, u granicama
programa i trogodinjeg
budeta, o programima i
trogodinjim budetima
koje priprema generalni
direktor;
iv. podnosi Skuptini, uz od-
govarajue komentare, i
povremene izvjetaje ge-
neralnog direktora i godi-
nje izvjetaje o pregledu
rauna;
v. preduzima sve korisne
mjere radi izvrenja pro-
grama Unije od general-
nog direktora, u skladu sa
odlukama Skuptine, i vo-
dei rauna o okolnostima
koje su nastupile izmeu
dva redovna zasjedanja
Skuptine;
vi. izvrava sve ostale zadat-
ke koji su mu dati u nad-
lenost u okviru ove kon-
vencije.
b. O pitanjima koja isto tako in-
teresiraju ostale zemlje Unije
kojima upravlja Organizacija
Izvrni odbor odluuje poto
pribavi miljenje Koordinacio-
nog odbora Organizacije.
7.
a. Izvrni odbor se sastaje jednom
godinje na redovnom zasjeda-
nju, na poziv generalnog direk-
tora, ukoliko je mogue u isto
vrijeme i na istom mjestu gdje
zasjeda i Koordinacioni odbor
Organizacije.
b. Izvrni odbor sastaje se na van-
rednom zasjedanju na poziv
generalnog direktora, bilo na
njegovu inicijativu, bilo na tra-
enje predsjednika Odbora ili
jedne etvrtine njegovih la-
nova.
8.
a. Svaka zemlja-lanica Izvrnog
odbora raspolae jednim gla-
som.
b. Polovina zemalja-lanica Izvr-
nog odbora sainjava kvorum.
c. Odluke se donose prostom ve-
inom izraenih glasova.
d. Suzdravanje se ne smatra gla-
sanjem.
e. Jedan delegat moe predstav-
9. Zemlje Unije koje nisu lanovi Izvr-
nog odbora primaju se na njegova
zasjedanja u statusu posmatraa.
10. Izvrni odbor donosi svoj poslov-
nik.
lan 24.
1.
a. Administrativne zadatke Unije
izvrava Meunarodni biro koji
dolazi na mjesto biroa Unije
ujedinjenog s biroom ustanov-
ljenim Konvencijom o zatiti
industrijskog vlasnitva.
b. Meunarodni biro naroito
osigurava sekretarstvo raznih
organa Unije.
c. Generalni direktor Organizacije
je najvii funkcioner Unije i on
je predstavlja.
2. Meunarodni biro prikuplja i
objavljuje informacije koje se
odnose na zatitu autorskog prava.
Svaka zemlja Unije saopava, to
je mogue prije, Meunarodnom
birou tekst svakog novog zakona,
kao i sve zvanine tekstove koji se
odnose na zatitu autorskog prava.
3. Meunarodni biro izdaje mjesenu
reviju.
4. Meunarodni biro prua svakoj ze-
mlji Unije, na njeno traenje, oba-
vjetenje o pitanjima koja se odno-
se na zatitu autorskog prava.
5.
a. Meunarodni biro prouava i
prua usluge namijenjene olak-
anju zatite autorskog prava.
6. Generalni direktor i svaki lan oso-
blja koga on odredi uestvuje, bez
prava glasa, na svim sjednicama
Skuptine, Izvrnog odbora i sva-
kog drugog odbora strunjaka ili
radne grupe. Generalni direktor ili
lan osoblja koga on imenuje se-
kretar je ovih organa po slubenoj
dunosti.
7.
a. Meunarodni biro, prema uput-
stvima Skuptine i u saradnji sa
Izvrnim odborom, priprema
konferencije za reviziju odreda-
ba Konvencije, osim odredaba
l. 22. do 26. ove konvencije.
b. Meunarodni biro moe kon-
sultirati meuvladine i meu-
narodne nevladine organizaci-
je o pripremama konferencije
za reviziju.
c. Generalni direktor i lica koja
on odredi uestvuju bez prava
glasa u donoenju odluka na
novim konferencijama.
8. Meunarodni biro izvrava sve
ostale zadatke koji su mu stavljeni
u nadlenost.
lan 25.
1.
a. Unija ima svoj budet.
b. Budet Unije obuhvata i ras-
hod same Unije, njen doprinos
budetu trokova zajednikih
svim unijama, kao i eventualno
iznos stavljen na raspolaganje
budetu Konferencije Organi-
zacije.
c. Kao trokovi zajedniki svim
unijama smatraju se trokovi
koji nisu namijenjeni iskljuivo
Uniji, ve, isto tako, jednoj ili
vie drugih unija kojima uprav-
lja Organizacija. Udio Unije u
ovim zajednikim trokovima
srazmjeran je interesu koji ovi
trokovi za nju predstavljaju.
2. Budet Unije se donosi vodei ra-
una o potrebi njegovog usklai-
vanja s budetima ostalih unija ko-
jima upravlja Organizacija.
3. Budet Unije se fnansira iz sljede-
ih izvora:
i. iz doprinosa zemalja Unije;
ii. od taksa i iznosa dobijenih
za usluge koje prua Me-
unarodni biro u statusu
Unije;
iii. od prihoda dobijenih pro-
dajom publikacija Meu-
narodnog biroa o Uniji i
pravima koja idu uz ove
publikacije;
iv. od darova, legata i sub-
vencija;
v. od zakupnine, kamate i ra-
znih drugih prihoda.
4.
a. Radi odreivanja svog dopri-
nosa (udjela) budetu, svaka
zemlja Unije svrstava se u jed-
nu klasu i plaa sve godinje
doprinose na osnovu izvjesnog
broja jedinica koji se utvruje
kako slijedi:
I klasa.............................................25 jedinica
II klasa............................................20 jedinica
III klasa..........................................15 jedinica
IV klasa..........................................10 jedinica
V klasa..............................................5 jedinica
VI klasa............................................3 jedinice
VII klasa...........................................1 jedinica
b. Ukoliko to ranije nije uinila,
svaka zemlja prilikom deponi-
ranja svog instrumenta o rati-
fkaciji ili pristupanju navodi u
koju klasu eli da bude svrsta-
na. Klasu moe mijenjati. Ako
izabere neku niu klasu, ta ze-
mlja e morati o tome da oba-
vijesti Skuptinu na jednom
od njenih redovnih zasjedanja.
Promjena stupa na snagu po-
etkom kalendarske godine
poslije spomenutog zasjeda-
nja.
c. Godinji doprinos svake zemlje
sastoji se od iznosa iji je odnos
prema ukupnoj sumi godinjih
doprinosa budetu Unije svih
zemalja isti kao i odnos izmeu
broja jedinica klase u koju je
svrstana i ukupnog broja jedi-
nica svih zemalja zajedno.
d. Doprinosi se uplauju 1. janua-
ra svake godine.
e. Zemlja koja kasni sa plaanjem
svojih doprinosa ne moe gla-
sati ni u jednom organu Unije
iji je lan ako je zaostatak nje-
nog neplaenog duga jednak
ili vei od doprinosa koji ona
duguje za dvije cijele protekle
godine. Meutim, ovoj zemlji
moe biti doputeno da zadr-
i vrenje svoga prava glasa u
tom organu sve dok taj organ
smatra da je zakanjenje nasta-
lo usljed izuzetnih i neizbjenih
okolnosti.
f. U sluaju da se budet ne usvo-
ji prije poetka nove raunske
godine, budet iz prethodne
godine produava se na nain
predvien fnansijskim pravil-
nikom.
5. Iznos taksa i suma koje se duguju
za usluge koje je uinio Meuna-
rodni biro u statusu Unije utvruje
generalni direktor, koji o tome pod-
nosi izvjetaj Skuptini i Izvrnom
odboru.
6.
a. Unija posjeduje fond za tekue
izdatke, osnovan od jednokrat-
ne uplate koju je izvrila svaka
zemlja Unije. Ako fond postane
nedovoljan, Skuptina odluu-
je o njegovom poveanju.
b. Iznos poetne uplate svake
zemlje u navedeni fond, ili nje-
nog uestvovanja u njegovom
poveanju, srazmjeran je do-
prinosu te zemlje za godinu u
toku koje je fond osnovan ili
odlueno poveanje.
c. O srazmjeri i nainu uplate od-
luuje Skuptina na prijedlog
generalnog direktora i po pri-
bavljenom miljenju Koordina-
cionog odbora Organizacije.
7.
a. Sporazumom o sjeditu, koji je
zakljuen sa zemljom na ijoj se
teritoriji nalazi sjedite Organi-
zacije, predvia se da e, ako je
fond za tekue izdatke nedovo-
ljan, ta zemlja davati akontacije.
Iznos ovih akontacija i uvjeti pod
kojima se one daju predstavljaju
u svakom sluaju predmet odvo-
jenih sporazuma izmeu zemlje
koja je u pitanju i Organizacije.
Sve dotle dok je obavezna da
daje akontacije, ta zemlja raspo-
lae ex ofcio jednim mjestom u
Izvrnom odboru.
b. Zemlja navedena u podstavu a)
i Organizacija imaju pravo, sva-
ka od njih, da putem pismenog
saopenja otkau obavezu o
davanju akontacije. Otkaz stu-
pa na snagu tri godine po zavr-
etku godine u toku koje je bio
saopen.
8. Pregled rauna vri na nain pred-
vien fnansijskim pravilnikom jed-
na ili vie zemalja Unije ili vanjski
kontrolori koje, uz njihov pristanak,
imenuje Skuptina.
lan 26.
1. Prijedlog za izmjenu l. 22, 23, 24,
25. i 26. ove konvencije mogu pod-
nijeti svaka zemlja-lanica Skupti-
ne, Izvrni odbor ili generalni di-
rektor. Generalni direktor saopava
ove prijedloge zemljama-lanica-
ma Skuptine najmanje est mje-
seci prije nego to budu podneseni
Skuptini na razmatranje.
2. Svaku izmjenu lanova navedenih
u stavu 1. ovog lana odobrava
Skuptina. Za usvajanje je potreb-
na veina od tri etvrtine izraenih
glasova; meutim, za svaku izmje-
nu lana 22. i stava 2. lana 26. ove
konvencije potrebna je veina od
etiri petine izraenih glasova.
3. Svaka izmjena lanova iz stava 1.
ovog lana stupa na snagu mje-
sec dana poto generalni direktor
primi pismena saopenja o pri-
hvatanju, izvrenom u skladu sa
njihovim odgovarajuim ustavnim
pravilima, tri etvrtine zemalja koje
su bile lanice Skuptine u trenut-
ku kada je izmjena usvojena. Svaka
izmjena tih lanova, prihvaena na
taj nain, vezuje sve zemlje koje su
lanice Skuptine u trenutku kada
izmjena stupa na snagu, ili koje na-
knadno postanu lanice; meutim,
svaka izmjena kojom bi se pove-
avale fnansijske obaveze zemlje
Unije vezuje samo one izmeu njih
koje su saopile svoje prihvatanje
spomenute izmjene.
lan 27.
1. Ova konvencija moe se podvrgnu-
ti reviziji kako bi se u nju unijela po-
boljanja koja su takve prirode da
usavravaju sistem Unije.
2. S tim ciljem uzastopno e se odra-
vati konferencije u jednoj od zema-
lja Unije delegata tih zemalja.
3. Sa izuzetkom odredaba lana 26. ove
konvencije, koje se primjenjuju na iz-
mjenu l. 22. do 26. ove konvencije,
svaka revizija ovog akta, podrazumi-
jevajui i Aneks, zahtijeva jednodu-
nost postignutu glasanjem.
lan 28.
1.
a. Svaka zemlja Unije koja je pot-
pisala ovaj akt moe ga ratif-
cirati, a ako ga nije potpisala
moe mu pristupiti. Instru-
menti ratifkacije ili pristupanja
deponiraju se kod generalnog
direktora.
b. Svaka zemlja Unije moe izjaviti
u svom instrumentu ratifkacije
ili pristupanja da se njena ratif-
kacija ili pristupanje ne odnosi
na l. 1. do 21. ove konvencije
i na Aneks; meutim, ako je ta
zemlja ve dala izjavu u smislu
lana VI stav 1. Aneksa, ona jedi-
no moe izjaviti u spomenutom
instrumentu da se njena ratif-
kacija ili pristupanje ne odnosi
na l. 1. do 20. ove konvencije.
c. Svaka zemlja Unije koja je, pre-
ma podstavu b), iskljuila iz
djelovanja svoje ratifkacije ili
svog pristupanja odredbe na-
vedene u tom podstavu moe
naknadno, u svakom kasnijem
trenutku, izjaviti da prenosi
pristupanja na ove odredbe.
Takva izjava se deponira kod
generalnog direktora.
2.
a. l. 1. do 21. ove konvencije
i Aneks stupaju na snagu tri
mjeseca poto budu ispunjena
sljedea dva uvjeta:
i. da je najmanje pet zema-
lja Unije ratifciralo ovaj
akt, ili da mu je pristupilo
ne dajui izjavu prema sta-
vu 1.b) ovog lana;
ii. da su panija, Sjedinjene
Amerike Drave, Fran-
cuska i Ujedinjeno Kra-
ljevstvo - Velika Britanija
i Sjeverna Irska pristupili
Svjetskoj (univerzalnoj)
konvenciji o autorskom
pravu, izmijenjenoj u Pa-
rizu 24. jula 1971. godine.
b. Stupanje na snagu navede-
no u podstavu a) izvreno je u
pogledu zemalja Unije koje su
najmanje tri mjeseca prije ovog
stupanja na snagu deponirale
instrumente ratifkacije ili pri-
stupanja koji ne sadre izjavu
u smislu stava 1.b) ovog lana.
c. U pogledu svake zemlje Unije
na koju se ne primjenjuje pod-
stav b) i koja ratifcira ovaj akt
ili mu pristupi ne dajui izjavu
u smislu stava 1.b) ovog la-
na, l. 1. do 21. ove konvenci-
je i Aneks stupaju na snagu tri
mjeseca poslije datuma kada
je generalni direktor saopio
deponiranje instrumenta ratif-
kacije ili pristupanja o kome je
rije, osim ako u deponiranom
instrumentu nije oznaen neki
kasniji datum. U ovom posljed-
njem sluaju, l. 1. do 21. ove
konvencije i Aneks stupaju na
snagu u pogledu ove zemlje na
tako oznaeni datum.
d. Odredbe podstavova a) do c)
ne diraju u primjenu lana VI
Aneksa.
3. U pogledu svake zemlje Unije koja
ratifcira ovaj akt, ili mu pristupi sa
izjavom u smislu stava 1.b) ovog la-
na ili bez nje, l. 22. do 28. ove kon-
vencije stupaju na snagu tri mjeseca
poslije datuma kada je generalni di-
rektor saopio deponiranje instru-
menta ratifkacije ili pristupanja o
kome je rije, osim ako na deponira-
nom instrumentu nije oznaen neki
kasniji datum. U ovom posljednjem
sluaju, l. 22. do 28. ove konvenci-
je stupaju na snagu za tu zemlju na
tako oznaeni datum.
lan 29.
1. Svaka zemlja izvan Unije moe pri-
stupiti ovom aktu i samim tim po-
stati pripadnica ove konvencije i
lanica Unije. Instrumenti pristupa-
nja deponiraju se kod generalnog
direktora.
2.
a. Sa izuzetkom podstava b), ova
konvencija stupa na snagu za
svaku zemlju izvan Unije tri
mjeseca poslije datuma kada je
generalni direktor saopio de-
poniranje njenog instrumenta
o pristupanju, osim ako na de-
poniranom instrumentu nije
oznaen neki kasniji datum. U
takvom sluaju ova konvencija
stupa na snagu za tu zemlju na
tako oznaen datum.
b. Ako stupanju na snagu primje-
nom podstava a) prethodi stu-
panje na snagu l. 1. do 21. ove
konvencije i Aneksa primjenom
lana 28. stav 2.a) ove konven-
cije, spomenuta zemlja bit e u
meuvremenu vezana l. 1. do
21. Briselskog akta ove konven-
cije, koji se zamjenjuje l. 1. do
21. ove konvencije i Aneksom.
lan 29. bis
Ratifkacija ovog akta ili pristupanje
ovom aktu svake zemlje koja nije veza-
na odredbama l. 22. do 38. tokholm-
skog akta ove konvencije, samim tim
to se moe primijeniti lan 14. stav
2. Konvencije kojom se uspostavlja
Organizacija, vrijedi kao i ratifkacija
tokholmskog akta ili pristupanje ovom
aktu uz ogranienje predvieno u lanu
28. stav 1.b) tog akta.
lan 30.
1. Ostavljajui po strani izuzetke koji
se doputaju u stavu 2. ovog lana,
u lanu 28. stav 1.b), u lanu 33.
stav 2. ove konvencije i u Aneksu
ratifkacija ili pristupanje povlai
s punim pravom pristupanje svim
odredbama i uivanje svih koristi
koje se predviaju ovom konven-
cijom.
2.
a. Svaka zemlja Unije, ratifciraju-
i ovaj akt ili pristupajui mu,
moe, sa izuzetkom lana V
stav 2. Aneksa, zadrati korist
od rezervi koje je ranije formu-
lirala pod uvjetom da o tome
d izjavu prilikom deponiranja
svog instrumenta ratifkacije ili
pristupanja.
b. Svaka zemlja izvan Unije moe
da izjavi, pristupajui konven-
ciji i sa izuzetkom lana V stav
2. Aneksa, da namjerava bar
privremeno da zamijeni lan
8. ovog akta koji se odnosi na
pravo prevoenja odredbe na
lan 5. Bernske konvencije od
1886. godine, dopunjene u Pa-
rizu 1896. godine, podrazumi-
jevajui da se ove odredbe tiu
samo prijevoda na jezik koji je
u opoj upotrebi u ovoj zemlji.
Sa izuzetkom lana I stav bb)
Aneksa, svaka zemlja ima pravo
da primijeni, u pogledu prava
prevoenja djela ija je zemlja
porijekla zemlja koja koristi ovu
rezervu, zatitu jednaku zatiti
koju priznaje ta zemlja.
c. Svaka zemlja moe u svakom
trenutku da se odrekne ovih re-
zervi putem saopenja koje se
upuuje generalnom direktoru.
lan 31.
1. Svaka zemlja moe da izjavi u svom
instrumentu ratifkacije ili pristupa-
nja, ili moe izvijestiti generalnog
direktora pismenim saopenjem u
svakom trenutku kasnije, da se ova
konvencija primjenjuje na cijelu ili
na dio teritorije, oznaenih u izjavi
ili saopenju, za ije vanjske odno-
se ona snosi odgovornost.
2. Svaka zemlja koja je dala takvu
izjavu ili uputila takvo saopenje
moe u svakom trenutku saopiti
generalnom direktoru da ova kon-
vencija prestaje da se primjenjuje
na cijelu ili na dio teritorije.
3.
a. Svaka izjava data na osnovu
stava 1. ovog lana djeluje
istog dana kad i ratifkacija ili
pristupanje ijem je instrumen-
tu prikljuena i svako saope-
nje izvreno na osnovu tog sta-
va poinje djelovati tri mjeseca
od kada ga saopi generalni
direktor.
Svako saopenje izvreno na
osnovu stava 2. ovog lana dje-
luje dvanaest mjeseci od kada
ga primi generalni direktor.
4. Ovaj lan se ne bi mogao tumai-
ti tako da sadri priznanje ili da ga
preutno prihvata bilo koja zemlja
Unije faktikog stanja svake teri-
torije na koju ovu konvenciju pri-
mjenjuje neka druga zemlja Unije,
na osnovu izjave date primjenom
stava 1. ovog lana.
lan 32.
1. Ovaj akt zamjenjuje u odnosima
izmeu zemalja Unije i u obimu
u kome se primjenjuje Bernsku
konvenciju od 9. septembra 1886.
godine i kasnije akte proistekle iz
povremenih revizija. Akti koji su
prethodno na snazi ostaju u pot-
punosti ukoliko ih ovaj akt ne zami-
jeni na osnovu odredbe prethodne
reenice u odnosima sa zemljama
Unije koje ne bi ratifcirale ovaj akt
ili mu ne bi pristupile.
2. Zemlje izvan Unije koje pristupe
ovom aktu primjenjuju ga, osim
odredaba stava 3. ovog lana, na
svaku zemlju Unije koja nije vezana
ovim aktom, ili koja je, iako njime
nije vezana, dala izjavu predvienu
u lanu 28. stav 1.b) ove konven-
cije. Spomenute zemlje doputaju
da odreena zemlja Unije u svojim
odnosima sa njima:
a. primjenjuje odredbe najskori-
jeg akta za koji je vezana i
b. sa izuzetkom lana I stav 6. Anek-
sa, ima pravo da prilagodi zatitu
nivou koji predvia ovaj akt.
3. Svaka zemlja koja je koristila bilo
koje pravo predvieno u Aneksu
moe primijeniti odredbe Aneksa
koje se odnose na pravo ili prava
koja je koristila u svojim odnosima
sa svakom drugom zemljom Unije
koja nije vezana ovim aktom pod
uvjetom da je ova posljednja ze-
mlja prihvatila primjenu spomenu-
tih odredaba.
lan 33.
1. Svaki spor izmeu dvije ili vie ze-
malja Unije u vezi sa tumaenjem
ili primjenom ove konvencije koji
ne bude rijeen putem pregovora
moe se, na zahtjev bilo koje ze-
mlje koja je u pitanju, iznijeti pred
Meunarodni sud pravde u skladu
sa Statutom Suda, osim ako zemlja-
ma o kojima je rije ne odgovara
neki drugi nain rjeavanja. Meu-
narodni biro bit e obavijeten od
zemlje tuioca o sporu iznesenom
pred Sud; on e s time upoznati i
ostale zemlje Unije.
2. Svaka zemlja moe, u trenutku
kada potpisuje ovaj akt ili depo-
nira svoj instrument ratifkacije ili
pristupanja, izjaviti da se ne smatra
vezanom odredbama stava 1. ovog
lana. U pogledu bilo kog spora
izmeu te zemlje i svake druge ze-
mlje Unije, odredbe stava 1. ovog
lana se ne primjenjuju.
3. Svaka zemlja koja je dala izjavu u
skladu sa odredbama stava 2. ovog
lana moe u svakom trenutku da
je povue putem saopenja upue-
nog generalnom direktoru.
lan 34.
1. Sa izuzetkom lana 29.bis ove kon-
vencije, nijedna zemlja ne moe
poslije stupanja na snagu l. 1. do
21. ove konvencije i Aneksa pristu-
piti prijanjim aktima ove konven-
cije, niti ih ratifcirati.
2. Poslije stupanja na snagu l. 1. do
21. ove konvencije i Aneksa nijedna
zemlja ne moe dati izjavu na osno-
vu lana 5. Protokola, koji se odnosi
na zemlje u razvoju, prikljuenog
tokholmskom aktu.
lan 35.
1. Ova konvencija ostaje na snazi bez
ogranienog trajanja.
2. Svaka zemlja moe da otkae ovaj
akt saopenjem upuenim gene-
ralnom direktoru. Ovaj otkaz povla-
i i otkaz svih prijanjih akata i pro-
izvodi djelovanje samo u pogledu
zemlje koja ga je dala; Konvencija
ostaje na snazi i izvrna je u pogle-
du ostalih zemalja Unije.
3. Otkaz djeluje jednu godinu od
dana kada je generalni direktor pri-
mio saopenje.
4. Pravo otkaza predvieno ovim la-
nom ne moe vriti nijedna zemlja
prije isteka roka od pet godina, ra-
unajui od dana kada je postala
lanica Unije.
lan 36.
1. Svaka zemlja-lanica ove konven-
cije obavezuje se da, u skladu sa
svojim ustavom, usvoji potrebne
mjere da bi se osigurala primjena
ove konvencije.
2. Podrazumijeva se da u trenutku
kad jedna zemlja bude vezana
ovom konvencijom ona mora biti
u mogunosti da, u skladu sa svo-
jim unutranjim zakonodavstvom,
doprinosi primjeni odredaba ove
konvencije.
lan 36.
1. Svaka zemlja-lanica ove konven-
cije obavezuje se da, u skladu sa
svojim ustavom, usvoji potrebne
mjere da bi se osigurala primjena
ove konvencije.
2. Podrazumijeva se da u trenutku
kad jedna zemlja bude vezana
ovom konvencijom ona mora biti
u mogunosti da, u skladu sa svo-
jim unutranjim zakonodavstvom,
doprinosi primjeni odredaba ove
konvencije.
lan 37.
1.
a. Ovaj akt je potpisan u jednom
primjerku na engleskom i fran-
cuskom jeziku i, sa izuzetkom
stava 2. ovog lana, deponiran
kod generalnog direktora.
b. Generalni direktor, poslije sa-
vjetovanja sa zainteresiranim
vladama, moe ustanoviti zva-
nine tekstove i na njemakom,
arapskom, panskom, italijan-
skom i portugalskom jeziku
i na drugim jezicima koje e
oznaiti Skuptina.
c. U sluaju spora o tumaenju
raznih tekstova vjerodostojan
je tekst na francuskom jeziku.
2. Ovaj akt ostaje otvoren za potpisi-
vanje do 31. januara 1972. godine;
do tog datuma primjerak naveden
u stavu 1.a) ovog lana bit e depo-
niran kod vlade Republike Francu-
ske.
3. Generalni direktor dostavlja dvije
usaglaene i ovjerene kopije pot-
pisanog teksta ovog akta vladama
svih zemalja Unije i vladi svake dru-
ge zemlje, na njeno traenje.
4. Generalni direktor preduzima regi-
striranje ovog akta kod Sekretarija-
ta Organizacije ujedinjenih naroda.
5. Generalni direktor saopava vlada-
ma svih zemalja Unije potpise, de-
poniranja, instrumente ratifkacije
ili pristupanja i izjave sadrane u
tim instrumentima ili date primje-
nom lana 28. stav 1.c), lana 30.
stav 2.a) i b) i lana 33. stav 2. ove
konvencije, stupanje na snagu svih
odredaba ovog akta, saopenje ot-
kaza i saopenja uinjena primje-
nom lana 30. stav 2.c), lana 31.
st. 1. i 2, lana 33. stav 3. i lana 38.
stav 1. ove konvencije, kao i saop-
enja navedena u Aneksu.
lan 38.
1. Zemlje koje nisu ratifcirale ovaj akt,
ili koje mu nisu pristupile i koje nisu
vezane odredbama l. 22. do 26.
tokholmskog akta mogu do 26.
aprila 1975. godine da vre, ako to
ele, prava predviena tim lano-
vima kao da su vezane tim odred-
bama. Svaka zemlja koja eli da vri
ova prava s tim ciljem deponira kod
generalnog direktora pismeno sa-
openje koje djeluje od dana kada
je primljeno. Takve zemlje smatraju
se lanicama Skuptine do oznae-
nog datuma.
2. Dok sve zemlje Unije ne postanu
lanice Organizacije, Meunarodni
biro Organizacije djeluje i kao Biro
Unije, a generalni direktor kao di-
rektor tog biroa.
3. Ako su sve zemlje Unije postale la-
nice Organizacije, prava, obaveze i
imovina Biroa Unije prelaze na Me-
unarodni biro Organizacije.
ANEKS
lan I
1. Svaka zemlja koja se smatra ze-
mljom u razvoju, u skladu sa usta-
novljenom praksom Generalne
skuptine Ujedinjenih naroda, koja
ratifcira Pariski akt, iji sastavni
dio ini ovaj aneks, ili mu pristupi
i koja, s obzirom na svoj ekonomski
poloaj i na svoje socijalne i kultur-
ne potrebe, ne smatra da moe da
odmah donese potrebne propise
da bi osigurala zatitu svih prava
predvienih u tom aktu, moe pu-
tem saopenja deponiranog kod
generalnog direktora, u trenutku
deponiranja svog instrumenta rati-
fkacije ili pristupanja ili, sa izuzet-
kom lana V stav 1.c) ovog aneksa,
svakog kasnijeg datuma izjaviti da
e koristiti pravo predvieno u la-
nu II ili pravo predvieno u lanu III
ovog aneksa, ili i jedno i drugo od
tih prava. Ona moe, umjesto da
koristi pravo predvieno u lanu II
Aneksa, dati izjavu u skladu sa la-
nom V stav 1.a) ovog aneksa.
2.
a. Svaka izjava data u smislu stava
1. ovog lana i saopena prije
isteka perioda od deset godi-
na, raunajui od stupanja na
snagu l. 1. do 21. Konvencije
i ovog aneksa, prema lanu 28.
stav 2. Konvencije, vai do iste-
ka spomenutog perioda. Ona
moe biti obnovljena u cjelini
ili djelimino za druge uzasto-
pne periode od deset godina
putem saopenja deponiranog
kod generalnog direktora ne
vie od 15 mjeseci, a ni manje
od tri mjeseca prije isteka teku-
eg desetogodinjeg perioda.
b. Svaka izjava data u smislu sta-
va 1. ovog lana i saopena po
isteku perioda od deset godi-
na, raunajui od stupanja na
snagu l. 1. do 21. Konvencije
i ovog aneksa, prema lanu 28.
stav 2. Konvencije, vai do iste-
ka tekueg desetogodinjeg
perioda. Ona se moe obnoviti
kao to je predvieno u odred-
bi druge reenice podstava a).
3. Svaka zemlja koja je prestala da se
smatra zemljom u razvoju, u smislu
stava 1. ovog lana, nije vie ovla-
tena da obnavlja svoju izjavu kao
to je predvieno u stavu 2. ovog
lana i koja, slubeno ili ne, povlai
svoju izjavu nije vie u mogu-
nosti da koristi prava navedena u
stavu 1. ovog lana, bilo po isteku
desetogodinjeg tekueg perioda,
bilo tri godine poto bude presta-
la da se smatra zemljom u razvoju;
ovdje e se primijeniti rok koji naj-
kasnije istekne.
4. Ako u trenutku kada izjava, data
u smislu stava 1. ili stava 2. ovog
lana, prestane da vai, u skladi-
tu ima primjeraka proizvedenih
za vrijeme vaenja dozvole izdate
na osnovu odredaba ovog aneksa,
takvi primjerci moi e i dalje da se
putaju u promet, sve dok ne budu
iscrpljeni.
5. Svaka zemlja koja je vezana odred-
bama ovog akta i koja je deponira-
la izjavu ili saopenje prema lanu
31. stav 1. Konvencije po predmetu
primjene spomenutog akta na po-
sebnu teritoriju iji se poloaj moe
smatrati slinim poloaju zemalja
navedenih u stavu 1. ovog lana,
moe u pogledu te teritorije dati
izjavu navedenu u stavu 1, saope-
nje za obnavljanje navedeno u sta-
vu 2. ovog lana. Sve dok ta izjava
ili to saopenje budu vaili, odred-
be ovog aneksa primjenjivat e se
na teritoriju u pogledu koje su dati.
6.
a. injenica da neka zemlja kori-
sti jedno od prava navedenih u
stavu 1. ovog lana ne doputa
nekoj drugoj zemlji da prua
djelima ija je zemlja porijekla
prva zemlja koja je u pitanju
manju zatitu od one koju je
duna da prizna prema l. 1. do
20. Konvencije.
b. Pravo reciprociteta predvieno
u lanu 30. stav 2.b) Konvenci-
je, odredba druge reenice, ne
moe se na dan kad istjee rok
koji se primjenjuje prema la-
nu I stav 3. ovog aneksa vriti
za djela ija je zemlja porijekla
zemlja koja je dala izjavu u skla-
du sa lanom V stav 1.a) ovog
aneksa.
lan II
1. Svaka zemlja koja je izjavila da e
se koristiti pravom predvienim u
ovom lanu bit e ovlatena u po-
gledu djela objavljenih u tampa-
nom obliku ili u svakom drugom
slinom obliku reproduciranja da
zamijeni iskljuivo pravo prevo-
enja predvieno u lanu 8. Kon-
vencije sistemom neiskljuivih i
neprenosivih dozvola koje je dao
nadleni organ pod uvjetima nave-
denim dolje i u skladu sa lanom IV
ovog aneksa.
2.
a. Sa izuzetkom stava 3. ovog la-
na, ako po isteku perioda od tri
godine ili dueg perioda odre-
enog nacionalnim zakono-
davstvom spomenute zemlje,
raunajui od prvog objavljiva-
nja jednog djela, njegov prije-
vod nije objavljen na jeziku koji
je u opoj upotrebi u toj zemlji
od nosioca prava prevoenja ili
sa njegovim odobrenjem, svaki
dravljanin spomenute zemlje
moi e da dobije dozvolu da
prevede djelo na spomenuti
jezik i da objavi ovaj prijevod u
tampanom obliku ili u svakom
drugom slinom obliku repro-
duciranja.
b. a osnovu ovog lana, dozvola
se, takoer, moe dati ako su sva
izdanja prijevoda objavljenog
na odreenom jeziku iscrpljena.
3.
a. U sluaju prijevoda na jezik koji
nije u opoj upotrebi u jednoj
ili vie zemalja lanica Unije,
period od jedne godine zami-
jenit e period od tri godine
predvien u stavu 2.a) ovog
lana.
b. Svaka zemlja navedena u stavu
1. ovog lana moe, uz jedno-
dunu saglasnost razvijenih
zemalja-lanica Unije, u kojima
je isti jezik u opoj upotrebi, u
sluaju prevoenja na ovaj je-
zik zamijeniti period od tri go-
dine naveden u stavu 2.a) ovog
lana kraim periodom utvre-
nim prema toj saglasnosti s tim
da taj period, ipak, ne moe biti
krai od jedne godine. Pri sve-
mu tome, odredbe prethodne
reenice ne mogu se primije-
niti ako je jezik o kome je rije
engleski, panski ili francuski.
Svaki sporazum u tom smislu
saopit e se generalnom di-
rektoru vlade onih zemalja koje
ga budu zakljuile.
4.
a. Nijedna dozvola navedena u
ovom lanu nee moi da se
izda prije isteka dopunskog
roka od est mjeseci u sluaju
kad se ona moe dobiti po iste-
ku perioda od tri godine, a de-
set mjeseci u sluaju kad se ona
moe dati po isteku perioda od
jedne godine:
i. raunajui od dana kada
je molilac ispunio formal-
nosti predviene u lanu
IV stav 1. ovog aneksa;
ii. ili, ako su identitet i adresa
nosioca prava nepoznati,
raunajui od dana kada
molilac, kao to je pred-
vieno u lanu IV stav 2.
ovog aneksa, poalje ko-
pije molbe koju je podnio
organu nadlenom za iz-
davanje dozvole.
b. Ako je za vrijeme roka od est
mjeseci prijevod na jezik za koji
je molba podnesena objavio
nosilac prava ili sa njegovim
odobrenjem, nijedna dozvola
se nee dati na osnovu odreda-
ba ovog lana..
5. Svaka dozvola navedena u ovom
lanu moi e da se d samo za
kolsku i univerzitetsku upotrebu
ili radi istraivanja.
6. Ako je prijevod jednog djela obja-
vio nosilac prava prevoenja ili sa
njegovim odobrenjem po cijeni
koja se moe uporediti s cijenom
uobiajenom u odreenoj zemlji
za slina djela, svaka dozvola izda-
ta na osnovu ovog lana prestat e
da vai ako je taj prijevod na istom
jeziku a njegov sadraj, u sutini,
isti kao jezik i sadraj prijevoda
objavljenog na osnovu dozvole.
Putanje u promet svih ve izrae-
nih primjeraka prije isteka dozvole
moi e da se nastavi sve dok ne
budu iscrpljeni.
7. Za djela koja su sastavljena pre-
teno od ilustracija dozvola da se
izvri i objavi prijevod teksta i da
se reproduciraju i objave ilustracije
moe se dati samo ako su ispunjeni
uvjeti iz lana III ovog aneksa.
8. Nikakva dozvola se ne moe dati
na osnovu ovog lana ako je autor
povukao iz prometa sve primjerke
svog djela.
9.
a. Dozvola da se prevede jed-
no djelo koje je objavljeno u
duciranja moe se dati i svakoj
radiodifuznoj ustanovi koja
ima sjedite u zemlji navedenoj
u stavu 1. ovog lana, poslije
zahtjeva podnesenog nadle-
nom organu te zemlje u stavu
1. ovog lana, poslije zahtjeva
koji je podnijela nadlenom
organu te zemlje spomenuta
ustanova s tim da budu ispu-
njeni svi sljedei uvjeti:
i. da se prijevod saini od
primjerka izraenog i na-
bavljenog u skladu sa za-
konodavstvom spomenu-
te zemlje;
ii. da se prijevod moe ko-
ristiti samo u emisijama
namijenjenim nastavi ili
irenju informacija nau-
nog ili strunog karaktera
posveenih strunjacima
jednog odreenog poziva;
iii. da se prijevod koristi is-
kljuivo u svrhe nabrojane
u taki ii) u emisijama koje
se daju na doputen nain
a namijenjene su korisnici-
ma na teritoriji spomenute
zemlje, podrazumijevajui
tu i emisije koje se daju
pomou zvunih ili vizuel-
nih snimaka ostvarenih na
zakonit nain i iskljuivo
za takve emisije;
iv. da nijedno koritenje pri-
jevoda nema nikakvo lu-
krativno obiljeje.
b. Zvuni ili vizuelni snimci jednog
prijevoda koji je izvrila radiodi-
fuzna ustanova za vrijeme va-
nosti dozvole date na osnovu
ovog stava mogu se koristiti u
iste svrhe, sa izuzetkom uvje-
ta nabrojanih u podstavu a) i u
sporazumu sa tom ustanovom,
i od druge radiodifuzne ustano-
ve koja ima sjedite u zemlji iji
je nadleni organ izdao dozvolu.
c. Pod uvjetom da se potuju
sva mjerila i uvjeti navedeni u
podstavu a), dozvola se, isto
tako, moe dati radiodifuznoj
ustanovi da prevede svaki tekst
uklopljen u akustiko-vizuelno
fksiranje napravljeno i objav-
ljeno samo za kolsku i univer-
zitetsku upotrebu.
d. Sa izuzetkom podstavova a) do
c), odredbe prethodnih stavo-
va primjenjuju se na odobrenje
i koritenje svake dozvole izda-
te na osnovu ovog stava.
lan III
1. Svaka zemlja koja je izjavila da e
se koristiti pravom predvienim
u ovom lanu bit e ovlatena da
zamijeni iskljuivo pravo reprodu-
ciranja predvieno u lanu 9. Kon-
vencije sistemom neiskljuivih i
neprenosivih dozvola, koje je dao
nadleni organ pod uvjetima nave-
denim dolje i u skladu sa lanom IV
ovog aneksa.
2.
a. U pogledu djela na koje se pri-
mjenjuje ovaj lan na osnovu
stava 7. ovog lana i ako po
isteku:
i. perioda utvrenog u sta-
vu 3. ovog lana i rauna-
tog od prvog objavljivanja
jednog odreenog izda-
nja takvog djela, ili
ii. jednog dueg perioda
utvrenog nacionalnim
zakonodavstvom zemlje
navedene u stavu 1. ovog
lana i raunato poevi
od istog datuma primjer-
ci tog izdanja nisu puteni
u prodaju u ovoj zemlji da
bi se odgovorilo potreba-
ma bilo iroke javnosti,
bilo kolske i univerzitet-
ske nastave, od nosioca
prava reproduciranja ili sa
njegovim odobrenjem po
cijeni koja se moe upo-
rediti s cijenom uobiaje-
nom u spomenutoj zemlji
za slina djela, svaki drav-
ljanin spomenute zemlje
moi e da dobije dozvolu
da reproducira i objavi to
izdanje po toj ili po nioj
cijeni, da bi se odgovorilo
potrebama kolske i uni-
verzitetske nastave.
b. Dozvola da se reproducira i
objavi jedno djelo koje je pu-
teno u promet, kao to je pred-
vieno u podstavu a), moe
se, takoer, dati pod uvjetima
predvienim u ovom lanu
ako, po isteku perioda koji se
primjenjuje u odreenoj zemlji,
da bi se odgovorilo potrebama
bilo iroke javnosti, bilo kolske
i univerzitetske nastave, po ci-
jeni koja se moe uporediti sa
cijenom koja se trai u spome-
nutoj zemlji za slina djela.
3. Period na koji se odnosi stav 2.a)
i) ovog lana traje sedam godina.
Meutim:
i. za djela u kojima se ra-
spravlja o pitanjima iz eg-
zaktnih i prirodnih nauka
i tehnologije, on e trajati
tri godine;
ii. za djela koja pripadaju
oblasti mate, kao to su
romani, pjesnika, dram-
ska i dramsko-muzika
djela, i za knjige o umjet-
nosti on e trajati sedam
godina.
4.
a. U sluaju da se dozvola moe
dobiti po isteku perioda od tri
godine, ona nee moi da se
d na osnovu ovog lana prije
isteka estomjesenog roka:
i. raunajui od dana kada
je molilac ispunio uvjete
predviene u lanu IV stav
1. ovog aneksa;
ii. ili, ako su identitet i adresa
nosioca prava reproduci-
ranja nepoznati, raunaju-
i od dana kada je molilac,
kao to je predvieno u
lanu IV stav 2. ovog anek-
sa, pristupio slanju kopija
molbe koju je podnio or-
ganu nadlenom za izda-
vanje dozvole.
b. U drugim sluajevima, i ako se
lan IV stav 2. ovog aneksa pri-
mjenuje, dozvola nee moi da
se izda prije isteka tromjese-
nog roka, raunajui od dana
slanja kopija molbe.
c. Ako je za vrijeme estomje-
senog ili tromjesenog roka
navedenog u podstavovima a)
i b) izvreno putanje primjera-
ka u prodaju, kao to je to pred-
vieno u stavu 2.a) ovog lana,
nikakva dozvola se ne moe iz-
dati na osnovu ovog lana.
d. Nikakva dozvola se nee izdati
ako je autor povukao iz prome-
ta sve primjerke izdanja za ije
je reproduciranje i objavljiva-
nje dozvola traena.
5. Dozvola da se reproducira i objavi
prijevod jednog djela nee se izda-
ti, na osnovu ovog lana, u navede-
nim sluajevima:
i. ako prijevod o kome je
rije nije objavio nosilac
prava prevoenja ili sa
njegovim odobrenjem;
ii. ako prevoenje nije iz-
vreno na jeziku koji je u
opoj upotrebi u zemlji u
kojoj je traena dozvola.
6. Ako su primjerci izdanja jednog
djela puteni u prodaju u zemlji
navedenoj u stavu 1. ovog lana da
bi se odgovorilo potrebama bilo i-
roke javnosti, bilo kolske i univer-
zitetske nastave, od nosioca prava
reproduciranja ili sa njegovim odo-
brenjem, po cijeni koja se moe
uporediti sa cijenom uobiajenom
u spomenutoj zemlji za slina dje-
la, svaka dozvola izdata na osnovu
ovog lana prestat e da vai ako je
to izdanje na istom jeziku a njegov
sadraj, u sutini, isti kao jezik i sa-
draj izdanja objavljenog na osno-
vu dozvole. Putanje u promet svih
ve proizvedenih primjeraka prije
isteka dozvole moi e se nastaviti
dok ne budu iscrpljeni.
7.
a. Sa izuzetkom podstava b) dje-
la na koja se primjenjuje ovaj
lan su samo djela objavljena u
duciranja.
b. Ovaj sluaj se, isto tako, pri-
mjenjuje na akustiko-vizuel-
no reproduciranje doputenih
akustiko-vizuelnih fksiranja,
ukoliko oni sainjavaju ili spa-
jaju zatiena djela, kao i na
prijevod teksta koji ih prati na
jeziku koji je u opoj upotrebi
u zemlji u kojoj je traena do-
zvola, poto bude sasvim jasno
utvreno da su akustiko-vizu-
elna fksiranja o kojima je rije
zamiljena i objavljena samo za
kolsku i univerzitetsku upotre-
bu.
lan IV
1. Svaka dozvola navedena u lanu
II ili lanu III ovog aneksa moi e
da se d jedino ako molilac, u skla-
du sa propisima koji su na snazi u
odreenoj zemlji, dokae da je od
nosioca prava traio odobrenje da
prevede i da objavi prijevod ili da
reproducira i objavi izdanje, prema
sluaju, a nije mogao dobiti njego-
vo odobrenje, ili, poto je uinio
sve to mu je bila dunost da ui-
ni, nije mogao do njega da doe.
Istovremeno, kad podnosi ovu mo-
lbu nosiocu prava, molilac mora o
tome izvijestiti svaki nacionalni ili
meunarodni centar za informacije
navedene u stavu 2. ovog lana.
2. Ako molilac nije mogao doi do
nosioca prava, on treba da uputi
avionskom potom preporueno
kopije molbe koju je podnio organu
nadlenom za izdavanje dozvole,
izdavau ije se ime nalazi na djelu
i svakom nacionalnom ili meuna-
rodnom centru za informacije koji je
mogao da se oznai u saopenju de-
poniranom s tim ciljem kod general-
nog direktora od vlade one zemlje u
kojoj se pretpostavlja da izdava ima
glavno sjedite svoje djelatnosti.
3. Ime autora mora biti oznaeno
na svim primjercima prijevoda ili
reproduciranja obavljenog za vri-
jeme vanosti dozvole izdate na
osnovu lana II ili lana III ovog
aneksa. Naslov djela mora biti stav-
ljen na svim primjercima. Ako je
rije o prijevodu, originalni naslov
djela se, u svakom sluaju, mora
nalaziti na svim primjercima.
4.
a. Nijedna dozvola data na osno-
vu lana II ili lana III ovog
aneksa ne moe se protegnuti
na izvoz primjeraka i ona e
vaiti samo za objavljivanje
prijevoda ili reproduciranja,
prema sluaju, u okviru terito-
rije zemlje u kojoj je ta dozvola
traena.
b. Radi primjene podstava a), kao
izvoz ima se smatrati slanje pri-
mjeraka sa jedne teritorije u
zemlju koja je za ovu teritoriju
dala izjavu u skladu sa lanom I
stav 5. ovog aneksa.
c. Ako jedna vladina ustanova ili
svaka druga javna ustanova
zemlje koja je, prema lanu II
ovog aneksa, dala dozvolu da
se izvri prijevod djela na dru-
gi jezik, osim engleskog, pan-
skog ili francuskog, poalje
primjerke prijevoda objavlje-
nog na osnovu takve dozvole
u neku drugu zemlju, takva po-
iljka se, u smislu podstava a),
nee smatrati kao izvoz, ako su
ispunjeni sljedei uvjeti:
i. da su lica kojima se poje-
dini primjerci upuuju dr-
avljani zemlje iji je nad-
leni organ dao dozvolu,
ili organizacija koje grupi-
u takve dravljane;
ii. da se primjerci koriste
samo za kolsku i univerzi-
tetsku upotrebu ili za istra-
ivanja;
iii. da slanje primjeraka i nji-
hovo dijeljenje licima ko-
jima su namijenjeni nema
nikakvo lukrativno obilje-
je;
iv. da je zemlja u koju su pri-
mjerci poslati zakljuila
sporazum sa zemljom iji
je nadleni organ izdao
dozvolu da bi se njime
odobrio prijem ili dijelje-
nje, ili obje ove radnje, i da
je vlada ove posljednje ze-
mlje saopila generalnom
direktoru takav sporazum.
5. Svaki primjerak objavljen za vri-
jeme vaenja dozvole izdate na
osnovu lana II ili lana III ovog
aneksa mora sadravati naznae-
nje na pogodnom jeziku, kojim se
tano odreuje da se primjerak
puta u promet jedino u zemlji ili
na teritoriji na koju se primjenjuje
spomenuta dozvola.
6.
a. Na nacionalnom planu predu-
zet e se potrebne mjere da:
i. dozvola doputa, u korist
nosioca prava prevoe-
nja ili reproduciranja, to
zavisi od sluaja, pravinu
naknadu, prikladnu skali
autorskih naknada koje
se redovno plaaju u slu-
ajevima slobodno ugo-
vorenih dozvola izmeu
zainteresiranih u dvjema
odreenim zemljama i
ii. da plaanje i transfer te
naknade budu osigurani;
ako postoji nacionalni pro-
pis o devizama, nadleni
organ uloit e sve napo-
re, pribjegavajui meu-
narodnim mehanizmima,
da bi se osigurao transfer
naknade u meunarodno
konvertibilnoj valuti ili u
njenom ekvivalentu.
b. U okviru nacionalnog zakono-
davstva propisat e se potreb-
ne mjere da bi se zagarantirao
ispravan prijevod djela i tano
reproduciranje izdanja o kome
je rije, to zavisi od sluaja.
lan V
1.
a. Svaka zemlja, ovlatena da izja-
vi da e koristiti pravo predvi-
eno u lanu II ovog aneksa,
moe, ako ratifcira ovaj akt ili
mu pristupi, umjesto da d ta-
kvu izjavu:
i. ako je zemlja na koju se
primjenjuje lan 30. stav
2.a) Konvencije, da u smi-
slu tog propisa d izjavu u
pogledu prava prevoe-
nja;
ii. ako je zemlja na koju se
primjenjuje lan 30. stav
2.a) Konvencije, pa ak i
ako nije zemlja izvan Uni-
je, da d izjavu kao to
je predvieno u odredbi
prve reenice lana 30.
stav 2.b) Konvencije.
b. U zemlji koja je prestala da se
smatra zemljom u razvoju, kao
to je navedeno u lanu I stav
1. ovog aneksa, izjava data u
skladu sa ovim stavom vai do
dana kada istjee rok koji se
primjenjuje prema lanu I stav
3. ovog aneksa.
c. Nijedna zemlja koja je dala izja-
vu prema ovom stavu ne moe
naknadno koristiti pravo pred-
vieno u lanu II ovog aneksa
ak i onda ako povue datu
izjavu.
2. Sa izuzetkom stava 3. ovog la-
na, nijedna zemlja koja je koristila
pravo predvieno u lanu II ovog
aneksa ne moe naknadno dati
izjavu u skladu sa stavom 1. ovog
lana.
3. Svaka zemlja koja je prestala da se
smatra zemljom u razvoju, kao to
je navedeno u lanu I stav 1. ovog
aneksa, moi e, najkasnije dvi-
je godine prije isteka roka koji se
primjenjuje prema lanu I stav 3.
ovog aneksa, da d izjavu u smislu
odredbe prve reenice lana 30.
stav 2.b) Konvencije, bez obzira na
injenicu da nije u pitanju zemlja
izvan Unije. Ova izjava djeluje od
dana kad istjee rok koji se primje-
njuje u skladu sa lanom I stav 3.
ovog aneksa.
lan VI
1. Svaka zemlja moe da izjavi, po-
evi od datuma koji nosi ovaj akt
i u svakom trenutku prije nego to
bude vezana odredbama l. 1. do
21. Konvencije i ovim aneksom:
i. ako je rije o zemlji koja bi,
ako bi bila vezana odred-
bama l. 1. do 21. Konven-
cije i ovim aneksom, bila
ovlatena da koristi prava
navedena u lanu I stav 1.
ovog aneksa, koja e pri-
mjenjivati odredbe lana
II ili lana III ovog aneksa,
ili i jedne i druge, na djela
ija je zemlja porijekla ze-
mlja koja, primjenom ta-
ke ii) ovog stava, prihvata
primjenu ovih lanova na
takva djela ili koja je veza-
na odredbama l. 1. do 21.
Konvencije i ovim anek-
som; jedna takva izjava
moe se odnositi na lan
V umjesto na lan II ovog
aneksa.
ii. ako prihvati primjenu
ovog aneksa na djela ija
je zemlja porijekla od ze-
malja koje su dale izjavu
na osnovu take i) ovog
stava ili saopenja na
osnovu lana I ovog anek-
sa.
2. Svaka izjava, prema stavu 1. ovog
lana, mora biti data pismeno i
deponirana kod generalnog direk-
tora. Ona djeluje od dana deponi-
ranja.
Da bi potvrdili ovo, potpisani su, s tim
ciljem ovlateni propisima, potpisali
ovaj akt.
Sainjeno u Parizu, 24. jula 1971. godi-
ne.
SVJETSKA
(UNIVERZALNA)
KONVENCIJA O
AUTORSKOM PRAVU
Usvojena 6. septembra 1952. godine
u enevi, izmijenjena u Parizu 24. jula
1971. godine
Drave ugovornice,
proete eljom da u svim zemljama
obezbijede zatitu autorskog prava na
knjievna, nauna i umjetnika djela;
uvjerene da je jedan sistem zatite
prava autora - podeen za sve nacije i
izraen u jednoj svjetskoj (univerzalnoj)
konvenciji, koji bi se pridodao ve po-
stojeim meunarodnim sistemima a
da oni ne budu povrijeeni - takve pri-
rode da obezbijeuje potovanje prava
oveka i pomae razvoj knjievnosti,
nauke i umjetnosti;
uvjerene da e jedan takav opti sistem
zatite prava autora olakati irenje du-
hovnog stvaranja i doprinijeti boljem
razumijevanju meu narodima,
odluile su da izmjene Svjetsku (univer-
zalnu) konvenciju o autorskom pravu
potpisanu u enevi 6. septembra 1952.
godine (u daljem tekstu Konvencija od
1952) i doslijedno tome postigle su
sljedei sporazum:
lan I
Svaka drava ugovornica obavezuje
se da donese sve potrebne propise u
cilju obezbijeenja dovoljne i efkasne
zatite prava autora i svih drugih nosi-
laca ovih prava na knjievna, nauna i
umjetnika djela, kao to su spisi, mu-
zika, dramska i kinematografska djela,
slikarstvo, rezbarstvo i vajarstvo.
lan II
1. Objavljena djela dravljana sva-
ke drave ugovornice, kao i djela
objavljena prvi put na teritoriji jed-
ne takve drave, uivaju, u svakoj
drugoj dravi ugovornici, zatitu
koju ova druga drava prua dje-
lima svojih dravljana objavljenim
prvi put na njenoj sopstvenoj te-
ritoriji, kao i zatitu specijalno pri-
znatu ovom konvencijom.
2. Neobjavljena djela dravljana sva-
ke drave ugovornice uivaju u
svakoj dravi ugovornici zatitu
koju ova druga drava prua neo-
bjavljenim djelima svojih dravlja-
na, kao i zatitu specijalno priznatu
ovom konvencijom.
3. Radi primjene ove konvencije,
svaka drava ugovornica moe,
propisima svog unutranjeg zako-
nodavstva, da izjednai sa svojim
dravljanima svako lice koje ima
domicil na teritoriji ove drave.
lan III
1. Svaka drava ugovornica koja,
prema svom unutranjem zako-
nodavstvu, postavlja kao uslov
zatite prava autora ispunjene for-
malnosti, kao to su deponovanje,
registrovanje, naznaenje da je
autorsko pravo zadrano, ovjerene
isprave, plaanje takse, stvaranje ili
objavljivanje djela na nacionalnoj
teritoriji, treba da smatra ove za-
htjeve kao ispunjene za svako djelo
zatieno u smislu ove konvencije,
objavljeno prvi put izvan teritorije
ove drave, a iji autor nije njen dr-
avljanin, ako, od prvog objavljiva-
nja ovog djela, svi njegovi primjerci
objavljeni sa odobrenjem autora ili
svakog drugog nosioca ovih prava
nose znak praen imenom nosio-
ca autorskog prava i naznaenjem
godine prvog objavljivanja; znak,
ime i godina moraju biti stavljeni
na nain i mjesto koji jasno poka-
zuje da je autorsko pravo zadrano.
2. Odredbe stava 1) ovog lana ne za-
branjuju jednoj dravi ugovornici
da, u cilju obezbijeenja sticanja
i uivanja autorskog prava, pod-
vrgne izvjesnim formalnostima ili
drugim uslovima djela objavljena
prvi put na njenoj teritoriji, ili dje-
la njenih dravljana, bez obzira na
mjesto njihovog objavljivanja.
3. Odredbe stava 1) ovog lana ne za-
branjuju jednoj dravi ugovornici
da zahtjeva od lica koje se obraa
sudu da, u cilju voenja spora, udo-
volji propisima postupka kao to je
zastupanje tuioca od strane ad-
vokata koji vri praksu u toj dravi
ili deponovanje jednog primjerka
djela od strane tuioca kod suda ili
nekog administrativnog nadletva
ili kod jednog i kod drugog isto-
vremeno. Meutim, injenica da
ovi zahtjevi nisu ispunjeni ne utie
na punovanost autorskog prava.
Nijedan od ovih zahtjeva ne moe
biti postavljen dravljanu neke
druge drave ugovornice ako se on
ne postavlja dravljanima drave u
kojoj se zatita trai.
4. U svakoj dravi ugovornici moraju
biti obezbijeena pravna sredstva
da bi se bez formalnosti zatitila
neobjavljena djela dravljana osta-
lih drava ugovornica.
5. Ako neka drava ugovornica pri-
znaje vie od jednog perioda za-
tite i ako je prvi period po traja-
nju dui od minimalnog vremena
predvienog u lanu IV ove kon-
vencije, ova drava ima pravo da
ne primjenjuje stav 1) ovog lana
u pogledu drugog perioda zatite,
kao i u pogledu sljedeih perioda.
lan IV
1. Trajanje zatite djela odreuje se
zakonom drave ugovornice u ko-
joj se zatita trai, shodno odredba-
ma lana II i nie navedenim odred-
bama.
2.
a. Trajanje zatite za djela zati-
ena ovom konvencijom ne
moe biti krae od vremena
koje obuhvati ivot autora i 25
godina poslije njegove smrti.
Meutim, drava ugovornica
koja, od stupanja na snagu ove
konvencije na njenoj teritori-
ji, bude ograniila ovaj rok za
izvjesne kategorije djela, na
period koji se rauna od prvog
objavljivanja djela, imae pravo
da zadri ova odstupanja ili da
ih proiri na druge kategorije.
Za sve ove kategorije trajanje
zatite nee biti krae od 25 go-
dina, raunajui od dana prvog
objavljivanja.
b. Svaka drava ugovornica koja,
od stupanja na snagu ove kon-
vencije na njenoj teritoriji, ne
rauna trajanje zatite na bazi
autorovog ivota, imae pravo
da ga rauna od prvog objavlji-
vanja djela ili, gde je to sluaj,
od registrovanja ovog djela,
koje prethodi njegovom objav-
ljivanju; trajanje zatite nee
biti krae od 25 godina, rau-
najui od dana prvog objavlji-
vanja ili, gdje je to sluaj, od re-
gistrovanja djela koje prethodi
njegovom objavljivanju.
c. Ako zakonodavstvo drave
ugovornice predvia dva ili
vie uzastopna perioda zati-
te, trajanje prvog perioda nee
biti krae od trajanja jednog od
minimalnih perioda odree-
nog u odredbama pod a) i b).
3. Odredbe stava 2) ne primijenjuju
se na fotografska djela, ni na djela
primjenjene umjetnosti. Meutim,
u dravama ugovornicama koje ti-
te fotografska djela i djela primje-
njene umjetnost kao umjetnika
djela, trajanje zatite za ova djela
ne moe biti krae od deset godi-
na.
4.
a. a) Nijedna drava ugovornica
nee biti duna da obezbijedi
zatitu jednog djela u duem
trajanju od onog koje je za
njegovu kategoriju, ako je rije
o neobjavljenom djelu - utvr-
eno zakonom drave ugovor-
nice iji je dravljanin autor, a
ako je rije o objavljenom
djelu - zakonom drave ugo-
vornice u kojoj je djelo prvi put
objavljeno.
b. radi primjene prethodne
odredbe pod a), ako zakono-
davstvo jedne drave ugovor-
nice predvia dva ili vie uza-
stopnih perioda zatite, trajanje
zatite koje je odredila ova dr-
ava smatrae se da predstavlja
zbir trajanja svih ovih perioda.
Meutim, ako jedno odreeno
djelo iz bilo kojeg razloga nije
zatieno od strane pomenute
drave u toku drugog ili jednog
od sljedeih perioda, ostale dr-
ave ugovornice nisu dune da
tite ovo djelo za vrijeme dru-
gog ili sljedeih perioda.
5. radi primjene stava 4), djelo drav-
ljanina jedne drave ugovornice
objavljeno prvi put u nekoj dravi
ugovornici, smatrae se kao da je
prvi put objavljeno u dravi ugo-
vornici iji je dravljanin autor.
6. Radi primjene gore pomenutog
stava 4), u sluaju jednovremenog
objavljivanja u dvijema ili vie ze-
malja ugovornica, smatrae se da
je djelo prvi put objavljeno u dra-
vi koja prua najkrau zatitu. Kao
jednovremeno objavljeno u vie
zemalja smatrae se svako djelo
koje se pojavilo u dvijema ili vie
zemalja u roku od trideset dana od
njegovog objavljivanja.
lan IV
bis
1. Prava navedena u lanu I obuhva-
taju osnovna prava koja obezbi-
jeuju zatitu imovinskih interesa
autora, naroito iskljuivo pravo da
odobrava reprodukovanje bilo ko-
jim sredstvom, javno prikazivanje i
izvoenje, i radio-difuziju. Odred-
be ovog lana primjenjuju se na
djela zatiena ovom konvencijom,
bilo u njihovom originalnom obli-
ku, bilo na nain da se mogu pre-
poznati, u izvedenom obliku origi-
nalnog djela.
2. Meutim, svaka drava ugovornica
moe, svojim nacionalnim zako-
nodavstvom, unijeti izuzetke od
prava pomenutih u stavu 1. ovog
lana koji nee biti u suprotnosti
sa duhom i odredbama ove kon-
vencije. Drave koje se eventualno
budu koristile pomenutim pravom
morae pri svemu tome priznati
svakome od prava od kojih e initi
izuzetak razumni stepen efektivne
zatite.
lan V
1. Prava navedena u lanu I obuhva-
taju iskljuivo pravo autora da pre-
vede, da objavi i da odobri da se
prevede i objavi prevod djela zati-
enih u smislu ove konvencije.
2. Meutim, svaka drava ugovornica
moe, svojim nacionalnim zakono-
davstvom, da ogranii za pisana
djela pravo prevoenja, ali pridra-
vajui se sljedeih odredaba:
a. Ako po isteku roka od sedam go-
dina, raunajui od prvog objav-
ljivanja pisanog djela, prevod
ovog pisanog djela nije objav-
ljen na jeziku opte upotrebe
u dravi ugovornici, od strane
nosioca prava prevoenja ili sa
njegovim odobrenjem, svaki dr-
avljanin ove drave ugovornice
moi e da dobije od nadlenog
organa ove drave neiskljuivu
odnosno ogranienu dozvolu da
prevede na taj jezik i objavi tako
prevedeno djelo.
b. Ova dozvola e moi da se do-
bije jedino ako molilac, shod-
no propisima koji su na snazi
u dravi gde je sistem molbi
usvojen, dokae da je od no-
sioca prava prevoenja traio
odobrenje da prevede i objavi
prevod i ako - poto je uinio
sve to mu je bila dunost da
uini - nije mogao doi do no-
sioca autorskog prava ili dobiti
od njega odobrenje. Pod istim
uslovima, dozvola e moi ta-
koer da se dobije ako su za
prevod ve objavljen na jeziku
opte upotrebe u dravi ugo-
vornici, iscrpenja izdanja.
c. Ako molilac nije mogao doi do
nosioca prava prevoenja, on
treba da uputi kopije svoje mo-
lbe izdavau ije se ime nalazi
na djelu i diplomatskom ili kon-
zularnom predstavniku drave
iji je dravljanin nosilac prava
prevoenja, ako je njegovo
dravljanstvo poznato, ili usta-
novi koju odredi vlada ove dr-
ave. Dozvola se ne moe dati
prije isteka roka od dva mjese-
ca, raunajui od dana kad su
poslati prepisi molbe.
d. Nacionalno zakonodavstvo
usvojie odgovarajue mjere
da nosiocu prava prevoenja
obezbijedi pravinu naknadu,
shodno meunarodnim obia-
jima, kao i plaanje i transfer
ove naknade, i da osigura ispra-
van prevod djela.
e. naslov i ime autora originalnog
djela moraju isto tako biti od-
tampani na svim primjercima
objavljenog prevoda. Dozvola e
vaiti samo za izdanje na teritoriji
drave ugovornice u kojoj se ona
trai. Uvoz i prodaja primjeraka
u nekoj drugoj dravi ugovorni-
ci moguni su ako je jezik opte
upotrebe u ovoj dravi istovje-
tan sa jezikom na koji je djelo
prevedeno, ako njen nacionalni
zakon usvaja dozvolu i ako se
nijedan propis koji je na snazi u
ovoj dravi ne protivi uvozu ni
prodaji; pitanje uvoza i prodaje
na teritoriji one drave ugovor-
nice u kojoj prethodni uslovi ne
mogu doi do izraaja ostavlja se
zakonodavstvu ove drave i spo-
razumima koje je ona zakljuila.
Korisnik dozvole nee moi da je
ustupi drugim licima.
f. Dozvola se ne moe dati ako je
autor povukao iz prometa pri-
mjerke djela.
lan V
bis
1. Svaka drava ugovornica koja se
smatra zemljom u razvoju, shod-
no ustanovljenoj praksi Generalne
skuptine Ujedinjenih nacija moe,
putem saoptenja deponovanog
kod Generalnog direktora Orga-
nizacije Ujedinjenih nacija za pro-
svjetu, nauku i kulturu (u daljem
tekstu Generalni direktor) u tre-
nutku svoje ratifkacije, prihvatanja
ili pristupanja, ili kasnije, da koristi
u cjelini ili djelimino izuzecima
predvienim u l. Vter i Vquater.
2. Svako saoptenje deponovano
shodno odredbama stava 1) osta-
e na snazi za vrijeme od deset
godina, raunajui od dana stupa-
nja na snagu ove konvencije, ili za
svaki dio ovog desetogodinjeg
perioda koji ostaje da tee od dana
deponovanja saoptenja i moi e
da se obnovi u cjelini ili djelimino
za druge periode od deset godina
ako, u roku koji se nalazi izmeu
petnaestog i treeg meseca prije
isteka desetogodinjeg perioda,
drava ugovornica deponuje novo
saoptenje kod Generalnog direk-
tora. Saoptenja se takoer mogu
deponovati prvi put u toku ovih
novih desetogodinjih perioda,
shodno odredbama ovog lana.
3. Bez obzira na odredbe stava 2),
ugovorna drava koja je prestala da
se smatra zemljom u razvoju prema
defniciji iz stava 1) nije vie ovla-
tena da obnavlja saoptenje koje
je deponovala u smislu st. 1) ili 2)
i, bilo da ukida zvanino ili ne ovo
saoptenje, ova drava e izgubiti
mogunost da se koristi izuzecima
predvienim u l. Vter i Vquater,
bilo po isteku tekueg desetogo-
dinjeg perioda, bilo tri godine po-
to bude prestala da se smatra ze-
mljom u razvoju, a primjenie se
rok koji najkasnije istekne.
4. Primjerci djela ve proizvedenog
na osnovu izuzetaka predvienih u
l. Vter i Vquater, moi e i dalje da
se putaju u promet po isteku peri-
oda za koji dejstvuju saoptenja u
smislu ovog lana, i to sve dok ne
budu iscrpljeni.
5. Svaka drava ugovornica koja je de-
ponovala saoptenje shodno lanu
XIII koji se tie primjene ove kon-
vencije na neku posebnu zemlju ili
teritoriju iji se poloaj moe sma-
trati slinim poloaju drava nave-
denih u stavu 1. ovog lana, moe
takoer, u pogledu ove zemlje ili
teritorije, deponovati saoptenja o
izuzecima i obnavljanjima po osno-
vu ovog lana. Za vrijeme perioda
u kome su ova saoptenja na snazi,
odredbe l. Vter i Vquater mogu se
primijeniti na pomenutu zemlju ili
teritoriju. Svaka poiljka primjeraka
koji vode porijeklo iz pomenute ze-
mlje ili teritorije u dravu ugovorni-
cu smatrae se kao izvoz u smislu
l. Vter i Vquater.
lan Vter
1.
a. Svaka drava ugovornica na
koju se primjenjuje stav 1) la-
na Vbis moe zamjeniti period
od sedam godina predvien u
stavu 2) lana V periodom od
tri godine ili svakim drugim
duim periodom utvrenim
njenim nacionalnim zakono-
davstvom. Meutim, u sluaju
prevoda na jezik koji nije u op-
toj upotrebi u jednoj ili vie
razvijenih zemalja, lanica bilo
ove konvencije, bilo samo Kon-
vencije od 1952. godine, peri-
od od jedne godine zamjenie
se pomenutim periodom od tri
godine.
b. Svaka drava ugovornica na
koju se primjenjuje stav 1) la-
na Vbis moe, uz jednodunu
saglasnost razvijenih zemalja
koje su drave-lanice bilo ove
konvencije bilo samo Konven-
cije od 1952. i u kojima je isti
jezik u optoj upotrebi, zamje-
niti u sluaju prevoenja na
taj jezik period od tri godine,
predvien u odredbi pod a),
nekim drugim periodom utvr-
enim shodno pomenutoj sa-
glasnosti, s tim da ovaj period
ipak ne moe biti krai od jed-
ne godine. Pri svemu tome, ova
odredba se ne primjenjuje ako
je jezik o kome je rije engleski,
panski ili francuski. Takva sa-
glasnost saoptie se General-
nom direktoru.
c. Dozvola e moi da se da samo
ako molilac, shodno propisima
na snazi u dravi gdje je sistem
molbi uveden, dokae da je
traio odobrenje od nosioca
prava prevoenja, bilo da nije
mogao - poto je uinio to mu
je bila dunost da uini - doi
do nosioca prava ili dobiti nje-
govo odobrenje. U isto vrijeme
kad podnosi ovu molbu, mo-
lilac mora o tome obavijestiti
bilo Meunarodni informativni
centar za autorsko pravo osno-
van od strane Organizacije Uje-
dinjenih nacija za prosvjetu,
nauku i kulturi, bilo svaki nacio-
nalni ili regionalni informativni
centar oznaen kao takav u sa-
optenju deponovanom u tom
cilju kod Generalnog direktora
od strane vlade one drave u
kojoj se pretpostavlja da izda-
va vri najvei dio svojih pro-
fesionalnih djelatnosti.
d. Ako molilac nije mogao doi
do nosioca prava prevoenja,
on mora uputiti avionskom po-
tom, preporueno, kopije svo-
je molbe izdavau ije se ime
nalazi na djelu i svakom nacio-
nalnom ili regionalnom centru
za informacije pomenutom u
odredbi pod c). Ako postoja-
nje jednog takvog centra nije
saopteno, molilac e takoer
uputiti jednu kopiju Meuna-
rodnom centru za informacije
o autorskom pravu, osnova-
nom od strane Organizacije
Ujedinjenih nacija za prosvjetu,
nauku i kulturu.
2.
a. Dozvola se ne moe dati po
osnovu ovog lana prije isteka
dopunskog roka od est mje-
seci u sluaju kad se ona moe
dobiti po isteku perioda od tri
godine, i od devet mjeseci u
sluaju kad se moe dobiti po
isteku perioda od jedne godine.
Dopunski rok e poeti da tee,
bilo od dana traenja autorizaci-
je za prevod pomenut u odred-
bi pod c) u stavu 1) ili u sluaju
kad su identitet i adresa nosioca
prava prevoenja nepoznati, od
dana slanja kopija molbe pome-
nutih u odredbi pod d) u stavu
1) radi dobijanja dozvole.
b. Dozvola se nee dati ako je pre-
vod objavljen od strane nosio-
ca prava prevoenja, ili sa nje-
govim odobrenjem, za vrijeme
pomenutog roka od est ili od
devet mjeseci.
3. Svaka dozvola koja se daje na
osnovu ovog lana moi e da se
koristi samo za kolsku, univerzitet-
sku upotrebu ili za istraivanje.
4.
a. Dozvola se ne moe protegnu-
ti na izvoz primjeraka i ona e
vaiti samo za izdanje u okviru
teritorije one drave ugovorni-
ce gde je ova dozvola traena.
b. Svaki primjerak objavljen
shodno takvoj dozvoli morae
da sadri naznaenje na odgo-
varajuem jeziku, u kome e
se tano rei da se primjerak
moe rasturati samo u dravi
ugovornici koja je dala dozvo-
lu; ako djelo nosi naznaenje
pomenuto u stavu 1) lana III,
tako objavljeni primjerci mora-
e nositi isto znaenje,
c. Zabrana izvoza predviena u
odredbi pod a) ne primjenjuje
se ako neka vladina ili druga
javna ustanova drave koja je,
shodno ovom lanu, dala do-
zvolu da se prevede djelo na
drugi jezik, izuzev engleskog,
panskog ili francuskog, poa-
lje primjerke prevoda, izvre-
nog na osnovu ove dozvole,
nekoj drugoj zemlji, s tim da:
i. lica kojima se alju budu dr-
avljani one drave ugovornice
koja je dala dozvolu ili lanovi
organizacije koja grupie takve
dravljane;
ii. da primjerci budu koriteni
samo za potrebe kole, univer-
ziteta ili istraivanja;
iii. slanje primjeraka i njihovo ka-
snije razdavanje licima kojima
su namjenjeni budu lieni sva-
kog lukrativnog obiljeja;
iv. sporazum koji e biti saopten
Generalnom direktoru od bilo
koje od vlada koje su ga zaklju-
ile, posreduje izmeu zemlje
kojoj su primjerci upueni i dr-
ave ugovornice da bi se omo-
guilo primanje i razdavanje ili
jedna od dvije radnje.
5. Donijee se odgovarajue odredbe
na nacionalnom planu da bi:
a. dozvola doputala pravinu
naknadu, saobraznu skali au-
torskih naknada koje se redov-
no isplauju u sluaju dozvola
koje se slobodno ugovaraju
meu zainteresovanima u dvi-
jema zemljama na koje se ovo
odnosi;
b. naknada bila plaena i dostav-
ljena. Ako postoji nacionalni
propis u pogledu deviza, nad-
leni organ uloie sve napore,
pribjegavajui meunarodnim
mehanizmima, da bi obezbi-
jedio dostavljanje naknade u
meunarodno konvertibilnoj
valuti ili u njenom ekvivalentu.
6. Svaka dozvola data od strane jed-
ne drave ugovornice na osnovu
ovog lana prestae da postoji ako
je prevod djela na isti jezik, koje u
sutini ima isti sadraj kao izdanje
za koje je dato odobrenje - objav-
ljen u pomenutoj dravi od strane
nosioca prava prevoenja ili sa nje-
govim odobrenjem, po cijeni koja
se moe uporediti s cijenom uobi-
ajenim u toj istoj dravi za slina
djela. Primjerci ve proizvedeni pri-
je isteka dozvole moi e i dalje da
se putaju u promet dok ne budu
iscrpljeni.
7. to se tie djela koja su sastavljena
preteno od ilustracija, dozvola za
prevod teksta i za reprodukovanje
ilustracija moe se dati jedino ako
su takoer ispunjeni uslovi iz lana
Vquater.
8.
a. Odobrenje za prevod jednog
djela zatienog ovom kon-
vencijom, objavljenog u obliku
tampanog izdanja ili u slinim
oblicima reprodukovanja, moe
se dati i radio-difuznoj ustanovi
koja ima svoje sjedite na terito-
riji drave ugovornice na koju se
primjenjuje stav 1) lana Vbis,
na molbu koju pomenuta usta-
nova podnosi u ovoj dravi, a
pod sljedeim uslovima:
i. prevod se mora napraviti od
primjerka proizvedenog i ste-
enog shodno zakonima ze-
mlje ugovornice;
ii. prevod se mora koristiti samo u
emisijama namjenjenim isklju-
ivo nastavi ili irenju informa-
cija naunog karaktera namje-
njenim strunjacima jednog
odreenog poziva;
iii. prevod se mora koristiti is-
kljuivo u svrhe nabrojane u
odredbi pod ii), od strane radio
difuzije legalno ustanovljene
za korisnike na teritoriji drave
ugovornice, podrazumijevajui
tu sredstva putem zvunih ili
vizuelnih snimaka ostvarenih
na doputen nain i iskljuivo
za ovu radio-difuziju;
iv. zvuni ili vizuelni snimci pre-
voda mogu biti predmet raz-
mjene izmeu radio- difuznih
ustanova koje imaju svoje
drutveno sjedite na teritoriji
drave ugovornice koja je dala
takvu dozvolu;
v. sva koritenja prevoda mora-
ju biti liena svakog lukratnog
obiljeja.
b. Pod uslovom da se potuju sva
mjerila i svi uslovi nabrojani
u odredbi pod a), dozvola se
moe isto tako dati radio-difu-
znoj ustanovi da prevede sva-
ki tekst unesen ili uklopljen u
akustino-vizuelna fksiranja
izraena i objavljena u jednom
jedinom cilju da se koriste za
upotrebu u koli i na univerzi-
tetu.
c. Sa izuzetkom odredaba pod a)
i b), ostale odredbe ovog lana
primjenjuju se i na davanje i ko-
ritenje takve dozvole.
9. Sa izuzetkom odredaba ovog la-
na, svaka dozvola data na osnovu
njega upravljae se po odredbama
iz lana V, i nastavie da se upravlja
po odredbama lana V i odredba-
ma ovog lana, ak i poslije perio-
da od sedam godina navedenog u
stavu 2. lana V. Meutim, po iste-
ku ovog perioda, nosilac dozvole
moi e da trai da se ona zamjeni
dozvolom koja je saglasna lanu V.
lan V
quater
1. Svaka drava ugovornica na koju se
primjenjuje stav 1) lana Vbis moe
usvojiti sljedee odredbe:
a. Ako po isteku
i. perioda utvrenog pod c) ra-
unatog od prvog objavljivanja
odreenog izdanja knjievnog,
naunog ili umjetnikog djela
navedenog u stavu 3), ili
ii. svakog dueg perioda utvre-
nog nacionalnim zakonodav-
stvom drave, primjerci ovog
izdanja nisu puteni u promet
u ovoj dravi da bi se odgo-
vorilo potrebama, bilo iroke
javnosti, bilo kolske i univer-
zitetske nastave, po cijeni koja
se moe uporediti sa cijenom,
koja je uobiajena u pomenu-
toj dravi za slina djela, od
strane nosioca prava reprodu-
kovanja ili sa njegovim odo-
brenjem, svaki dravljanin ove
drave moi e da dobije od
nadlenog organa neiskljuivu
odnosno ogranienu dozvolu
da objavi ovo izdanje po toj ci-
jeni ili po nioj cijeni, da bi se
odgovorilo potrebama kol-
ske i univerzitetske nastave.
Dozvola e moi da se da samo
ako molilac, shodno propisi-
ma na snazi u dotinoj dravi,
dokae da je od nosioca pra-
va traio odobrenje da objavi
ovo djelo i, poto je uinio to
mu je bila dunost da uini,
nije mogao doi do nosioca
autorskog prava ili dobiti nje-
govo odobrenje. U isto vrije-
me kada podnosi ovu molbu,
molilac mora o tome izvjestiti,
bilo Meunarodni centar za
informacije o autorskom pra-
vu osnovan od Organizacije
nauku i kulturu, bilo svaki acio-
nalni ili regionalni centar za in-
formacije pomenut u odredbi
pod d).
b. Dozvola e moi takoer da se
da pod istim uslovima, ako za
vrijeme estomjesenog perio-
da odobreni primjerci izdanja o
kome je rije nisu vie puteni
u prodaju u dotinoj dravi, da
bi se odgovorilo, bilo potreba-
ma iroke javnosti, bilo kolske
ili univerzitetske nastave, po
cijeni koja se moe uporediti
s cijenom uobiajenom u ovoj
dravi za slina djela.
c. Period na koji se odnosi odred-
ba pod a) podrazumijeva rok
od pet godina. Meutim,
i. za djela egzaktnih i prirodnih
nauka i tehnologije, ovaj peri-
od iznosie tri godine;
ii. za djela iz oblasti mate, kao
to su romani, pjesnika, dram-
ska i dramsko-muzika djela i
za knjige o umjetnosti, ovaj pe-
riod bie sedam godina.
d. Ako molilac nije mogao doi
do nosioca prava reproduko-
vanja, on treba da uputi avion-
skom potom - preporueno
kopije svoje molbe izdavau
ije se ime nalazi na djelu i sva-
kom nacionalnom ili regional-
nom centru za informacije koji
je kao takav oznaen u saop-
tenju deponovanom kod Ge-
neralnog direktora, od strane
drave u kojoj se pretpostavlja
da izdava vri najvei dio svo-
jih profesionalnih djelatnosti. U
nedostatku slinog saoptenja
uputie i jednu kopiju Meuna-
rodnom centru za informacije
o autorskom pravu osnovano
od Organizacije Ujedinjenih
nacija za prosvjetu, nauku i kul-
turu. Dozvola nee moi da se
da prije isteka tromjesenog
roka, raunajui od slanja kopi-
je molbe.
e. U sluaju da se moe dobiti po
isteku perioda od tri godine,
dozvola e moi da se da po
pravu iz ovog lana:
i. samo po isteku roka od est
mjeseci, raunajui od trae-
nja odobrenja pomenutog u
odredbi pod a), ili u sluaju da
su identitet i adresa nosioca
prava reprodukovanja nepo-
znati, od dana slanja kopije mol-
be pomenutih u odredbi pod d)
u cilju dobijanja dozvole;
ii. samo ako za vrijeme ovog roka
nije bilo putanja u promet pri-
mjeraka izdanja pod uslovima
predvienim u odredbi pod a).
f. Ime autora i naslov odreenog
izdanja djela moraju biti od-
tampani na svim primjercima
objavljenog reprodukovanja.
Dozvola se ne smije protegnuti
i na izvoz primjeraka i ona e
biti u vanosti samo za izdanje
u okviru teritorije drave ugo-
vornice gde je ova dozvola tra-
ena. Korisnik dozvole ne moe
je ustupati drugim licima.
g. Nacionalno zakonodavstvo do-
nijee odgovarajue mjere radi
obezbijeenja tanog reprodu-
kovanja izdanja o kome je rije.
h. Dozvola u cilju reprodukovanja i
objavljivanja prevoda nekog dje-
la nee se dati u smislu ovog la-
na u nie navedenim sluajevima:
i. ako prevod o kome je rije nije
objavljen od strane nosioca au-
torskog prava ili sa njegovim
odobrenjem;
ii. ako prevod nije na jeziku opte
upotrebe u dravi koja je ovla-
tena da izdaje dozvolu.
2. Odredbe koje slijede primenjuju se
na izuzetke predviene u stavu 1)
ovog lana:
a. Svaki primjerak objavljen shod-
no dozvoli datoj u smislu ovog
lana mora da sadri naznae-
nje na odgovarajuem jeziku
kojim se tano odreuje da e
se primjerak rasturati samo u
dravi ugovornici na koju se
primjenjuje pomenuta dozvo-
la; ako djelo nosi naznaenje
pomenuto u stavu 1) lan III,
tako objavljeni primjerci mora-
e da nose isto naznaenje.
b. Na nacionalnom planu bie
donijeti odgovarajui propisi
da bi:
i. dozvola omoguila pravinu
naknadu, saobraznu skali au-
torskih naknada koje se redov-
no plaaju u sluaju slobodno
ugovorenih dozvola izmeu
zainteresovanih u dvijema ze-
mljama na koje se to odnosi;
ii. naknada bila plaena i dostav-
ljena. Ako postoji nacionalni
propis u pogledu deviza, nad-
leni organ e uloiti sve napore
pribjegavajui meunarodnim
mehanizmima da bi obezbije-
dio dostavljanje naknade u me-
unarodnoj konvertibilnoj valu-
ti ili u njenom ekvivalentu.
c. Kad god se primjerci izdanja
jednog djela puste u prodaju
u dravi ugovornici da bi se
odgovorilo potrebama, bilo
iroke javnosti, bilo kolske
i univerzitetske nastave, od
strane nosioca prava reprodu-
kovanja ili sa njegovim odobre-
njem, po cijeni koja se moe
uporediti sa cijenom uobia-
jenom u toj dravi za slina
djela, - svaka dozvola data na
osnovu ovog lana prestae
da vai, ako je ovo izdanje na
istom jeziku kao izdanje objav-
ljeno na osnovu dozvole i ako
je njegova sadrina u sutini
ista. Primjerci proizvedeni prije
isteka dozvole moi e se i da-
lje putati u promet, sve dok ne
budu iscrpljeni.
d. Dozvola se ne moe dati kad je
autor povukao iz prometa sve
primjerke jednog izdanja.
3.
a. Sa izuzetkom odredaba stava b),
knjievna, nauna ili umetni-
ka djela na koje se primjenjuje
ovaj lan ograniena su na djela
objavljena u obliku tampanog
izdanja ili u nekom drugom sli-
nom obliku reprodukovanja.
b. Ovaj lan se takoer prime-
njuje na akustino-vizuelno
reprodukovanje doputenih
akustino-vizuelnih fksiranja,
ukoliko sainjavaju ili u sebe
uklapaju zatiena djela kao
i na prevod teksta koji ih prati
na jeziku opte upotrebe u dr-
avi koja je ovlatena da izdaje
dozvolu, podrazumijevajui da
su akustino-vizuelna fksiranja
o kojima je rije zamiljena i
objavljena samo u cilju kolske
i univerzitetske upotrebe.
lan VI
Pod objavljivanjem u smislu ove kon-
vencije, treba razumijeti reprodukova-
nje u materijalnom obliku i stavljanje na
raspolaganje javnosti primjeraka djela,
pruajui joj mogunost da ga ita ili
upozna vizuelnim putem.
lan VII
Ova konvencija se ne primjenjuje na
djela ili prava na ova djela koja bi, od
njenog stupanja na snagu u dravi ugo-
vornici u kojoj se zatita trai, defnitiv-
no prestala da se tite u ovoj dravi ili u
njoj nisu bila nikad ni zatiena.
lan VIII
1. Ova konvencija, koja e nositi
datum od 24. jula 1971. godine,
bie deponovana kod General-
nog direktora i ostae otvorena za
potpis svim dravama lanicama
Konvencije od 1952. za vrijeme od
120 dana raunajui od njenog da-
tuma. Ona e se podnijeti na ratif-
kaciju ili usvajanje dravama potpi-
snicama.
2. Svaka drava koja ne bude potpi-
sala ovu konvenciju moi e da joj
pristupi.
3. Ratifkacija, usvajanje ili pristupa-
nje izvrie se deponovanjem in-
strumenta u tom cilju kod General-
nog direktora.
lan IX
1. Ova konvencija stupie na snagu
tri mjeseca poslije deponovanja
dvanaest instrumenata ratifkacije,
usvajanja ili pristupanja.
2. Sljedstveno tome, ova konvencija
e stupiti na snagu za svaku dravu
tri mjeseca poslije deponovanja in-
strumenta ratifkacije, usvajanja ili
pristupanja specijalno za tu dravu.
3. Pristupanje ovoj konvenciji drave
nelanice Konvencije od 1952. zna-
i pristupanje i toj Konvenciji; me-
utim, ako je njen instrument o pri-
stupanju deponovan prije stupanja
na snagu ove konvencije, ta drava
e morati da potini svoje pristupa-
nje Konvenciji od 1952. stupanju
na snagu ove konvencije. Posle stu-
panja na snagu ove konvencije, ni-
jedna drava nee moi da pristupi
iskljuivo Konvenciji od 1952.
4. Odnosi izmeu zemalja-lanica ove
konvencije i drava koje su lanice
samo Konvencije od 1952. godine
ureuju se Konvencijom od 1952.
Meutim, svaka drava lanica
samo Konvencije od 1952. moi e
da izjavi putem saoptenja depo-
novanog kod Generalnog direkto-
ra da doputa primjenu Konvencije
od 1971. na djela svojih dravljana
ili na djela objavljena prvi put na
njenoj teritoriji od strane svake dr-
ave lanice ove konvencije.
lan X
1. Svaka drava ugovornica obave-
zuje se da, shodno propisima svo-
ga ustava, donese potrebne mjere
radi obezbijeenja primjene ove
konvencije.
2. Podrazumijeva se da od datuma
kad stupi na snagu ova konvencija
za jednu dravu, ova drava mora
biti u mogunosti da, prema svom
nacionalnom zakonodavstvu, pri-
mjenjuje odredbe ove konvencije.
lan XI
1. Osniva se Meuvladin komitet koji
ima sljedee nadlenosti:
a. da prouava probleme koji se
odnose na primjenu i dejstvo
Svjetske (univerzalne) konven-
cije;
b. da priprema povremene revizi-
je ove konvencije;
c. da prouava svaki drugi pro-
blem koji se odnosi na me-
unarodnu zatitu autorskog
prava, u saradnji sa raznim me-
unarodnim zainteresovanim
ustanovama, naroito s Orga-
nizacijom Ujedinjenih nacija za
prosvjetu, nauku i kulturu, Me-
unarodnom unijom za zatitu
knjievnih i umjetnikih djela i
Organizacijom amerikih dra-
va;
d. da obavjetava drave-lanice
Svjetske (univerzalne) konven-
cije o svom radu.
2. Komitet sainjavaju predstavnici
18 drava ugovornica - lanica ove
konvencije ili samo Konvencije od
1952. godine.
3. Komitet se imenuje vodei rauna
o pravilnoj ravnotei izmeu naci-
onalnih interesa na bazi geograf-
skog poloaja stanovnitva, o jezi-
cima i stepenu razvitka.
4. Generalni direktor Organizacije
nauku i kulturu, Generalni direktor
Svjetske organizacije za intelektu-
alnu svojinu i Generalni sekretar
Organizacije amerikih drava, ili
njihovi predstavnici, mogu prisu-
stvovati sjednicama Komiteta sa
savjetodavnim glasom.
lan XII
Meuvladin komitet sazivae konfe-
rencije za reviziju kad god mu to bude
izgledalo neophodno, ili ako sazivanje
zatrae najmanje deset drava-lanica
ove konvencije.
lan XIII
1. Svaka drava ugovornica moe,
u trenutku deponovanja instru-
menta ratifkacije, ili kasnije, da
izjavi putem saoptenja upuenog
generalnom direktoru, da se ova
konvencija moe primjenjivati na
cijelu ili na dio zemlje ili teritorije
ije spoljne odnose ona obezbije-
uje; Konvencija e se primjenjivati
na zemlje ili teritorije oznaene u
saoptenju raunajui od isteka
tromjesenog roka predvienog u
lanu IX. U nedostatku takvog sa-
optenja, ova konvencija se nee
primjenjivati na dotine zemlje ili
teritorije.
2. Meutim, ovaj lan se ne bi mogao
ni u kom sluaju tumaiti tako kao
da namee od strane bilo koje dr-
ave ugovornice preutno prizna-
nje ili usvajanje faktikog stanja
svake teritorije na koju se moe
primjeniti ova konvencija od strane
neke druge drave ugovornice na
osnovu ovog lana.
lan XIV
1. Svaka drava ugovornica imae
pravo da otkae ovu konvenciju u
svoje sopstveno ime ili u ime cijele
ili jednog djela zemlje ili teritorije
na koje bi se odnosilo saoptenje
predvieno u lanu XIII. Otkaz e
se dati putem saoptenja upue-
nog Generalnom direktoru. Ovaj
otkaz e se odnositi i na Konvenci-
ju od 1952.
2. Ovaj otkaz e imati dejstvo samo
u pogledu drave ili zemlje ili te-
ritorije u ije ime bude dat i samo
dvanaest mjeseci poslije datuma
kada bude primljeno saoptenje.
lan XV
Svaki spor izmeu dvije ili vie drava
ugovornica u pogledu tumaenja ili pri-
mjene ove konvencije koji ne bude ri-
jeen putem pregovora iznijee se pred
Meunarodni sud pravde da ga on ra-
spravi, ukoliko drave u sporu ne pristu-
pe nekom drugom nainu rjeavanja.
lan XVI
1. Ova konvencija bie sainjena na
francuskom, engleskom i pan-
skom jeziku. Sva tri teksta bie pot-
pisana i podjednako punovana.
2. Generalni direktor e, poslije savje-
tovanja sa zainteresovanim vlada-
ma, sainiti zvanine tekstove ove
konvencije na njemakom, arap-
skom, italijanskom i portugalskom
jeziku.
3. Svaka drava ugovornica ili grupa
drava ugovornica moi e, preko
Generalnog direktora i u sporazu-
mu sa njim, da saini i druge tek-
stove na jeziku po svom izboru.
4. Svi ovi tekstovi bie prikljueni pot-
pisanom tekstu ove konvencije.
lan XVII
1. Ova konvencija ni u emu ne povri-
jeuje propise Bernske konvencije
o zatiti knjievnih i umjetnikih
djela ni pripadnost Uniji stvorenoj
Bernskom konvencijom.
2. Radi primjene prethodnog stava,
ovom lanu dodata je jedna dekla-
racija. Ova deklaracija ini sastavni
dio ove Konvencije za drave veza-
ne Bernskom konvencijom do 1. ja-
nuara 1951. godine ili koje joj budu
naknadno pristupile. Potpis ove
konvencije stavljen od strane gore
pomenutih drava vai i za dekla-
raciju; svaka ratifkacija ili usvajanje
ove konvencije, svako pristupanje
istoj od strane ovih drava povla-
i takoer ratifkaciju, usvajanje ili
pristupanje deklaraciji.
lan XVIII
Ova konvencija ne ukida viestrane
ili dvostrane ugovore ili sporazume o
autorskom pravu koji su ili mogu biti
na snazi izmeu dvije ili vie ameri-
kih drava, ali iskljuivo izmeu njih. U
sluaju nesaglasnosti izmeu odredaba
jednoga od ovih ugovora ili jednog od
ovih sporazuma na snazi, s jedne stra-
ne, i odredba ove konvencije, s druge
strane, bilo izmeu odredaba ove kon-
vencije i odredaba svakog novog ugo-
vora ili svakog novog sporazuma koji bi
bio sklopljen izmeu dvije ili vie ame-
rikih republika po stupanju na snagu
ove konvencije, ugovor ili sporazum
koji je najskorije zakljuen imae pred-
nost meu strankama. Ne vrijeaju se
steena prava na djelo ugovorima ili
sporazumima koji su u vanosti u bilo
kojoj dravi ugovornici prije stupanja
na snagu ove konvencije u toj dravi.
lan XIX
Ova konvencija ne ukida viestrane ili
dvostrane ugovore ili sporazume o au-
torskom pravu koji su u vanosti izme-
u dvije ili vie drava ugovornica. U
sluaju nesaglasnosti izmeu odredaba
jednog od ovih ugovora ili sporazuma i
odredaba ove konvencije, imae pred-
nost odredbe Konvencije. Nee biti po-
vrijeena steena prava na jedno djelo
ugovorima ili sporazumima koji su u
vanosti u jednoj dravi ugovornici pri-
je stupanja na snagu ove konvencije u
toj dravi. Ovaj lan ni u emu ne vrije-
a odredbe l. XVII i XVIII.
lan XX
Nije doputena nikakva rezerva na ovu
konvenciju.
lan XXI
1. Generalni direktor dostavie ured-
no ovjerene prepise ove konvenci-
je zainteresovanim dravama kao i
Generalnom sekretaru Ujedinjenih
nacija radi registrovanja koje e se
izvriti njegovim staranjem.
2. Osim toga, on e obavijestiti sve
zainteresovane drave o depono-
vanju instrumenata ratifkacije,
usvajanja ili pristupanja, o danu
stupanja na snagu ove konvencije,
o saoptenjima u njoj predvienim
i o otkazima iz lana XIV.
Dodatna deklaracija koja se
odnosi na lan XVII
Drave-lanice Meunarodne unije za
zatitu knjievnih i umjetnikih djela (u
daljem tekstu Bernska unija), potpi-
snice ove konvencije, elei da uvrste
svoje meunarodne odnose na bazi
pomenute Unije i da izbjegnu svaki su-
kob koji bi mogao da nastane iz koegzi-
stencije Bernske i Svjetske (univerzalne)
konvencije o autorskom pravu, prizna-
jui za izvjesne drave privremenu po-
trebu da prilagode svoj stepen zatite
autorskog prava stepenu svoga kultur-
nog, socijalnog i ekonomskog razvoja.
zajednikim sporazumom prihvatili su
odredbe sljedee deklaracije:
a. sa izuzetkom odredaba stava b),
djela koja, u smislu Bernske kon-
vencije, imaju kao zemlja porijekla
zemlju koja je poslije 1. januara
1951. godine napustila Bernsku
uniju nee biti zatiena Svjetskom
(univerzalnom) konvencijom o au-
torskom pravu u zemljama Bernske
unije;
b. u sluaju da se jedna drava ugo-
vornica smatra zemljom u razvoju,
shodno ustanovljenoj praksi Gene-
ralne skuptine Ujedinjenih nacija,
i da je, u trenutku svoga povlaenja
iz Bernske unije, deponovala kod
Generalnog direktora Organizacije
Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nau-
ku i kulturu saoptenje u smislu ko-
jeg izjavljuje da se smatra zemljom
u razvoju, odredbe stava a) nee
se primjenjivati sve dok ova dra-
va, shodno odredbama lana IVbis,
bude mogla da se koristi izuzecima
predvienim ovom konvencijom;
c. Svjetska (univerzalna) konvencija
o autorskom pravu nee se primje-
njivati na odnose izmeu zemalja
vezanih Bernskom konvencijom, u
pogledu zatite djela koja, u smi-
slu Bernske konvencije, imaju kao
zemlja porijekla jednu od zemalja
Bernske unije.
Rezolucija koja se odnosi na lan XI
Konferencija o reviziji Svjetske (univer-
zalne) konvencije o autorskom pravu,
poto je razmatrala pitanja koja se od-
nose na Meuvladin komitet predvien
u lanu XI ove konvencije, kojoj se do-
daje ova rezolucija, odluila je sljedee:
1. Komitet e u poetku sainjavati
predstavnici dvanaest drava lani-
ca Meunarodnog komiteta stvo-
renog u smislu lana XI Konvenci-
je od 1952. i dodatne rezolucije, a
osim toga predstavnici sljedeih
drava: Alira, Austrije, Japana,
Meksika, Senegala i Jugoslavije.
2. Drave koje nisu lanice Konvencije
od 1952. i koje ne budu pristupile
ovoj konvenciji prije prve redovne
sjednice Komiteta koja e se odrati
po stupanju na snagu ove konvenci-
je, bie zamjenjene drugim drava-
ma koje e naimenovati Komitet na
svojoj prvoj redovnoj sjednici, shod-
no odredbama st. 2) i 3) lana XI.
3. Od stupanja na snagu ove konven-
cije, Komitet predvien u stavu 1)
smatrae se konstituisanim shod-
no lanu XI ove konvencije.
4. Komitet e odrati prvu sjednicu u
roku od jedne godine, raunajui
od stupanja na snagu ove konven-
cije.
5. Komitet bira predsjednika i dva
podpredsjednika. On donosi svoj
poslovnik inspiriui se sljedeim
naelima:
a. redovno trajanje predsjednikog
mandata bie est godina, a treina
predstavnika obnavljae se svake
dvije godine, podrazumijevajui me-
utim da e treina prvih mandata
istei krajem druge godine redovne
sednice Komiteta koja e se odra-
vati po stupanju na snagu ove kon-
vencije, a preostala treina krajem
njegove etvrte redovne sednice;
b. odredbe o postupku po kome e se
Komitet starati o popunjavanju pra-
znih mjesta, o redoslijedu isticanja
mandata, o pravu na reizbornost i o
izbornim procedurama morae da
se potuju da bi se odrala ravnote-
a izmeu potrebe za neprekidno-
u u sastavu i potrebe za rotacijom
u predstavljanju, kao i s obzirom na
odredbu stava 3) lana XI.
Izraava se elja da Organizacija Ujedi-
njenih nacija za prosvjetu, nauku i kul-
turu obezbijedi sekretarijat Komiteta.
U potvrdu ega su potpisani, poto su
deponovali svoja punomoja, potpisali
ovu konvenciju.
Raeno 24. jula 1971. godine u Parizu, u
jednom jedinom primjerku.
Dodatni protokol 1 Svjetskoj
(univerzalnoj) konvenciji o au-
torskom pravu izmjenjenoj 24.
jula 1971. godine u Parizu koji se
odnosi na zatitu djela lica bez
dravljanstva i izbjeglica
Drave lanice Svjetske (univerzalne)
konvencije o autorskom pravu izmje-
njene u Parizu 24. jula 1971. godine (u
daljem tekstu Konvencija od 1971.) i
ovog Protokola,
postigle su sporazum o sljedeim
odredbama:
1. Lica bez dravljanstva i izbjeglice
koji imaju svoj uobiajeni boravak
u jednoj dravi ugovornici izjedna-
eni su, radi primjene Konvencije
od 1971. godine, s dravljanima
ove drave.
2.
a. Ovaj protokol e biti potpisan
i podnijet na ratifkaciju ili na
usvajanje dravama potpisni-
cama, i njemu e se moi pri-
stupiti shodno odredbama la-
na VIII Konvencije od 1971.
b. Ovaj protokol stupie na snagu
za svaku dravu od dana de-
ponovanja instrumenta ratif-
kacije, usvajanja ili pristupanja
koji se na njega odnose, pod
uslovom da ta drava ve bude
lanica Konvencije od 1971.
c. Na dan stupanja na snagu ovog
Protokola za jednu dravu koja
nije lanica Dodatnog proto-
kola 1 Konvenciji od 1952. ovaj
posljednji e se smatrati da je
stupio na snagu za tu dravu.
U potvrdu ega su potpisnici, uredno
ovlateni, potpisali ovaj Protokol.
Raeno 24. jula 1971. godine u Parizu, na
francuskom, engleskom i panskom jezi-
ku, u tri vjerodostojna teksta, u jednom
jedinom primjerku koji e se deponovati
kod Generalnog direktora Organizacije
Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i
kulturu, koji e dostaviti njegovu propi-
sno ovjerenu kopiju dravama potpisni-
cama, kao i Generalnom sekretaru Uje-
dinjenih nacija radi registrovanja koje e
se izvriti njegovim staranjem.
Dodatni protokol 2 Svjetskoj
(univerzalnoj) konvenciji o au-
torskom pravu izmjenjenoj 24.
jula 1971. godine u Parizu, koji se
odnosi na primjenu Konvencije
na izvjesna djela meunarodnih
organizacija
Drave lanice Svjetske (univerzalne)
konvencije o autorskom pravu izmije-
njene u Parizu 24. jula 1971. godine (u
daljem tekstu Konvencija od 1971.) i
ovog Protokola,
postigle su sporazum o sljedeim
odredbama:
1.
a. Zatita predviena u stavu 2)
lana II Konvencije od 1971.
primjenjivae se na djela
objavljena prvi put od strane
Organizacije Ujedinjenih naci-
ja, specijalizovanih ustanova
vezanih za Ujedinjene nacije ili
od strane Organizacije ameri-
kih drava.
b. Isto tako, zatita predviena u
stavu 2) lana II Konvencije od
1971. primjenjuje se na pome-
nute organizacije ili ustanove.
2.
a. Ovaj protokol e biti potpisan i
podnijet na ratifkaciju ili usva-
janje dravama potpisnicama,
i njemu e se moi pristupiti
shodno naredbama lana VIII
Konvencije od 1971.
a. Ovaj protokol e stupiti na sna-
gu za svaku dravu od dana
deponovanja instrumenta rati-
fkacije, usvajanja ili pristupa-
nja koji se na njega odnosi, pod
uslovom da je ta drava ve la-
nica Konvencije od 1971.
U potvrdu ega su potpisani, uredno
ovlateni, potpisali ovaj Protokol.
Raeno 24. jula 1971. godine, u Pari-
zu, na francuskom, engleskom i pan-
skom jeziku, u tri vjerodostojna teksta,
u jednom jedinom primjerku koji e se
deponovati kod Generalnog direktora
Organizacije Ujedinjenih nacija za pro-
svjetu, nauku i kulturu, koji e dostaviti
njegovu propisno overenu kopiju dra-
vama potpisnicama, kao i Generalnom
sekretaru Ujedinjenih nacija radi regi-
strovanja koje e se izvriti njegovim
staranjem.
MEUNARODNA
KONVENCIJA O
ZATITI UMJET-
NIKA IZVOAA,
PROIZVOAA
FONOGRAMA I
RADIO-DIFUZNIH
ORGANIZACIJA
Rim, 26. oktobar 1961. godine
Drave ugovornice, proete eljom da
zatite pravo umjetnika izvoaa, pro-
izvoaa fonograma i radio-difuznih
organizacija
Dogovorile su se o sljedeem:
lan1
Obezbjeenje autorskih prava
Zatita predviena ovom Konvencijom
ne dira i ni na koji nain ne utie na za-
titu autorskog prava na knjievnim i
umjetnikim djelima. Shodno tome, ni-
jedna odredba ove Konvencije ne moe
se tumaiti tako da nanosi povredu toj
zatiti.
lan 2.
Zatita predviena Konvencijom.
Defnicija nacionalnog tretmana
1. Pod nacionalnim tretmanom u
smislu ove Konvencije, podrazumi-
jevaju se prava koja drava ugovor-
nica na ijoj teritoriji se trai zatita
priznaje po svom nacionalnom za-
konodavstvu:
a. Umjetnicima izvoaima, nje-
nim dravljanima, za izvoenja
koja su u toku, koja su prvi put
snimljena ili emitirana, na nje-
noj teritoriji;
b. Proizvoaima fonograma, nje-
nim dravljanima, za fonogra-
me koji su prvi put snimljeni ili
objavljeni na njenoj teritoriji;
c. Radio-difuznim organizacija-
ma ije se sjedite nalazi na nje-
noj teritoriji, za emisije izvrene
od strane radio-stanica koje se
nalaze na njenoj teritoriji.
2. Nacionalni tretman bit e priznat,
uz voenje rauna o zatiti koja je
izriito garantirana i o ogranie-
njima koja su izriito predviena
ovom Konvencijom.
lan 3.
Defnicije:
a) umjetnici izvoai,
b) fonogrami,
c) proizvoai fonograma,
d) objavljivanje,
e) reproduciranje,
f) emitiranje,
g) reemitiranje)
U smislu ove Konvencije:
a. kao umjetnici izvoai sma-
traju se glumci, pjevai, mu-
ziari, igrai i druga lica koja
predstavljaju, pjevaju, recitira-
ju, deklamiraju, igraju ili izvode
na bilo koji drugi nain knjiev-
na ili umjetnika djela;
b. kao fonogram smatra se sva-
ko iskljuivo zvuno snimanje
tonova nekog izvoenja ili dru-
gih zvukova;
c. kao proizvoa fonograma
smatra se fziko ili pravno lice
koje prvo snima zvukove koji
proistiu od nekog izvoenja ili
druge zvukove;
d. kao objavljivanje smatra se
stavljanje na raspolaganje jav-
nosti dovoljnog broja primjera-
ka nekog fonograma;
e. kao reproduciranje smatra se
izrada jedne ili vie kopija ne-
kog snimka;
f. kao emitiranje smatra se prije-
nos zvukova ili slika i zvukova
putem radio-talasa u cilju prije-
ma od strane javnosti;
g. kao reemitiranje smatra se isto-
vremeno emitiranje od strane
jedne radio-difuzne organizaci-
je, emisije koju emituje neka dru-
ga radio-difuzna organizacija.
lan 4
Zatita izvoaa.
Veza sa fonogramima
Svaka drava ugovornica priznat e na-
cionalni tretman umjetnicima izvoai-
ma ako je ispunjen jedan od sljedeih
uvjeta:
a. ako se izvoenje vri i u drugoj
dravi ugovornici;
b. ako je izvoenje snimljeno na
fonogramu koji je zatien pre-
ma lanu 5. ove Konvencije;
c. ako je izvoenje, koje nije sni-
mljeno na fonogram prenije-
to putem emisije zatiene na
osnovu lana 6. ove Konvencije.
lan 5.
Zatita fonograma:
1. Veza sa proizvoaima
fonograma;
2. Simultano izvoenje;
3. Odabrani kriterij
1. Svaka drava ugovornica priznat e
nacionalni tretman proizvoaima
fonograma ako je ispunjen jedan
od sljedeih uvjeta:
a. ako je proizvoa fonograma
dravljanin neke druge drave
ugovornice (kriterij nacional-
nosti);
b. ako je prvo snimanje zvuka iz-
vreno u nekoj drugoj dravi
ugovornici (kriterij snimanja);
c. ako je fonogram prvi put bio
objavljen u nekoj drugoj dravi
ugovornici (kriterij objavljivanja).
2. 2. Ako je prvo objavljivanje izvre-
no u nekoj dravi koja nije ugovor-
nica, ali je fonogram bio objavljen
u roku od trideset dana od prvog
objavljivanja i u nekoj dravi ugo-
vornici (istovremeno objavljivanje),
smatrat e se da je taj fonogram
bio objavljen prvi put u dravi ugo-
vornici.
3. Svaka drava ugovornica moe, pu-
tem prethodnog obavjetavanja de-
poniranog kod Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija da izjavi da nee
primjenjivati bilo koji kriterij objav-
ljivanja, bilo koji kriterij snimanja. To
obavjetenje moe se deponirati u
trenutku ratifkacije, prihvatanja ili
pristupanja, ili u bilo koje drugo vrije-
me poslije toga; u posljednjem slua-
ju, ono stupa na snagu est mjeseci
poslije deponiranja.
lan 6.
Zatita emitiranja:
1. Veza sa radiodifuznim organizaci-
jama; 2. Dejstvo rezervi
1. Svaka drava ugovornica priznat e
nacionalni tretman radio-difuznim
organizacijama, ako je ispunjen je-
dan od sljedeih uvjeta:
a. ako se sjedite radio-difuzne
organizacije nalazi u nekoj dru-
goj dravi ugovornici;
b. b) ako je emisija prenoena
putem emisione stanice koja
se nalazi u nekoj drugoj dravi
ugovornici.
2. Svaka drava ugovornica moe pu-
tem prethodnog obavjetenja de-
poniranog kod Generalnog sekre-
tara Ujedinjenih nacija, da izjavi da
e priznati zatitu emisijama samo
ako se sjedite radio-difuzne orga-
nizacije nalazi u nekoj drugoj dra-
vi ugovornici, i ako se emisija vri
sa otpremnika koji se nalazi u toj
istoj dravi ugovornici. Ova izjava
moe se dati u trenutku ratifkacije,
prihvatanja ili pristupanja, ili u bilo
koje drugo vrijeme poslije toga; u
posljednjem sluaju, ovo stupa na
snagu est mjeseci poslije deponi-
ranja.
lan 7
Minimalna zatita izvoaa:
1. Posebna prava;
2. Odnosi izmeu izvoaa
i radio-difuznih organizacija
1. Zatita predviena ovom Konven-
cijom u korist umjetnika izvoaa
omoguit e da se sprijei:
a. emitiranje i saoptavanje jav-
nosti njihovih izvoenja, bez
njihove saglasnosti, osim kada
je izvoenje koriteno za emiti-
ranje, ili za saoptavanje javno-
sti, ve samo po sebi izvoenje
radi emitiranja ili je izvreno sa
snimka;
b. snimanje bez njihove saglasno-
sti na materijalnu podlogu nji-
hovog ivog izvoenja;
c. reproduciranje bez njihove sa-
glasnosti njihovog snimljenog
izvoenja;
i. kada je i samo prvo snimanje
bilo izvreno bez njihove sagla-
snosti;
ii. kada je reproduciranje izvre-
no za druge ciljeve, a ne one
za koje su izvoai dali svoju
saglasnost;
iii. kada je prvo snimanje bilo iz-
vreno u skladu sa odredbama
lana 15., a reproducirano za
druge ciljeve, a ne one koji su
predvieni tim odredbama.
1. Ako je umjetnik izvoa dao sagla-
snost za emitiranje, domai zakon
drave ugovornice na ijoj se teri-
toriji zatita trai, treba da osigura
zatitu od ponovnog emitiranja,
snimanja u cilju emitiranja i repro-
duciranja tog snimka u cilju emiti-
ranja;
2. Rokovi i uvjeti za koritenje snim-
ka za potrebe emitiranja radio-di-
fuznih organizacija utvruju se u
skladu sa nacionalnim zakonom
drave ugovornice na ijoj teritoriji
se zatita trai;
3. Meutim, nacionalno zakonodav-
stvo, u sluajevima predvienim
u stavovima (1) i (2) ovog lana ne
sprjeava umjetnike izvoae mo-
gunosti da ugovorom reguliraju
svoje odnose sa radio-difuznim or-
ganizacijama.
lan 8.
Zajednika izvoenja
Svaka drava ugovornica moe, svojim
nacionalnim zakonodavstvom, odrediti
nain na koji e umjetnici izvoai biti
predstavljeni u vrenju svojih prava,
kada vie njih uestvuje u istom izvo-
enju.
lan 9.
Drugi umjetnici
Svaka drava ugovornica moe svojim
nacionalnim zakonodavstvom proiriti
zatitu predvienu ovom Konvencijom
na umjetnike koji ne izvode knjievna ili
umjetnika djela.
lan 10.
Pravo reprodukcije proizvoaa
fonograma
Proizvoai fonograma imaju pravo da
dozvole ili zabrane neposredno ili po-
sredno reproduciranje njihovih fono-
grama.
lan 11
Formalnosti za fonograme
Ako neka drava ugovornica zahtijeva,
u skladu sa svojim nacionalnim zako-
nodavstvom, ispunjenje odreenih for-
malnosti, kao uvjet za zatitu u oblasti
fonograma, bilo prava proizvoaa
fonograma, bilo umjetnika izvoaa,
bilo i jednih i drugih, smatrat e se da
su ti zahtjevi ispunjeni ako svi primjer-
ci objavljenog fonograma u prometu
ili njihovi omoti imaju oznake u vidu
znaka (P) uz navoenje godine prvog
objavljivanja, utisnutog na nain da
jasno pokazuje da je zatita zadra-
na. Osim toga, ako primjerci ili njihovi
omoti ne omoguavaju da se ustanovi
ko je proizvoa fonograma ili nosilac
licence ustupljene od strane proizvoa-
a fonograma (putem imena, zatitnog
znaka ili bilo koje druge odgovarajue
oznake), napomena mora da sadri ime
nosioca prava proizvoaa fonograma.
Najzad, ako primjerci ili njihovi omoti
ne omoguuju da se ustanove glavni
izvoai, napomena mora da sadri ime
lica koje, u zemlji u kojoj je snimanje iz-
vreno, zastupa prava tih izvoaa.
lan 12.
Drugorazredna upotreba fonograma
Ako je neki fonogram objavljen u ko-
mercijalne svrhe, ili se reprodukcija tog
fonograma koristi za neposredno emi-
tiranje ili za bilo kakvo saoptavanje
javnosti, korisnik e umjetnicima izvo-
aima, ili proizvoaima fonograma ili
i jednim i drugim isplatiti jednokratnu
pravinu naknadu. Nacionalno zakono-
davstvo moe, u nedostatku sporazu-
ma izmeu zainteresiranih lica, odrediti
uvjete raspodjele te naknade.
lan 13.
Minimalna prava radiodifuznih
organizacija
Radiodifuzne organizacije imaju pravo
da dozvole, ili zabrane:
a. prijenos (reemitiranje) svog
programa;
b. snimanje njihovih emisija na
materijalnu podlogu;
c. reproduciranje:
i. snimaka njihovih emisija na-
pravljenih bez njihove sagla-
snosti;
ii. snimaka njihovih emisija na-
pravljenih u skladu sa odredba-
ma lana 15. a reproduciranih
za ciljeve drugaije od onih koji
su navedene u tim odredbama;
d. saoptavanje javnosti njiho-
vih televizijskih emisija, kad je
ono izvreno na mjestima do-
stupnim javnosti uz plaanje
ulaznice; nacionalno zakono-
davstvo drave u kojoj se zati-
ta ovog prava trai odredit e
uvjete pod kojima se to pravo
moe ostvarivati.
lan 14.
Minimalno traenje zatite
Trajanje zatite priznate ovom Konven-
cijom ne moe biti krae od 20 godina,
raunajui:
a. od kraja godine u kojoj je sni-
manje izvreno, za fonograme i
izvoenja snimljena na njemu;
b. od isteka godine u kojoj je iz-
vreno izvoenje, za izvoenja
koja nisu snimljena na fonogra-
mima;
c. od isteka godine u kojoj je izvre-
no emitovanje, za radio - emisije.
lan 15.
Predvieni izuzeci:
1. Posebna ogranienja; 2. Ekviva-
lentnost sa autorskim pravima
1. Svaka drava ugovornica moe da
predvidi svojim nacionalnim za-
konodavstvom izuzetke od zatite
koju garantira ova Konvencija, u
odnosu na:
a. privatno koritenje;
b. koritenje kratkih odlomaka u
vezi sa izvjetavanjem o teku-
im dogaajima;
c. privremeno snimanje od strane
radiodifuzne organizacije sop-
stvenim sredstvima i za sop-
stvene emisije;
d. upotrebu u nastavne ili nauno
istraivake svrhe.
2. Bez obzira na odredbe stava 1.
ovog lana, svaka drava ugovor-
nica moe svojim nacionalnim za-
konodavstvom predvidjeti ograni-
enja iste vrste u pogledu zatite
umjetnika izvoaa, proizvoaa
fonograma i radiodifuznih organi-
zacija, kao ona koja su predviena
tim zakonodavstvom u pogledu
zatite autorskog prava na knjiev-
nim i umjetnikim djelima. Meu-
tim, obavezne dozvole mogu se
ustanovljavati samo u skladu sa
ovom Konvencijom.
lan 16.
Rezerve
1. Svaka drava, poto postane lanica
ove Konvencije, preuzima sve oba-
veze i uiva sva prava koja ona pred-
via. Meutim, svaka drava moe u
svako doba izjaviti putem saoptenja
koje e deponirati kod Generalnog
sekretara Ujedinjenih nacija:
a. u pogledu lana 12:
i. da nee primjenjivati odredbe
tog lana;
ii. da nee primjenjivati odredbe
tog lana u pogledu izvjesnih
koritenja;
iii. da nee primjenjivati odredbe
tog lana u pogledu fonogra-
ma iji proizvoa nije drav-
ljanin neke drave ugovornice;
iv. da e u pogledu fonograma
iji proizvoa je dravljanin
neke druge drave ugovorni-
ce, ograniiti obim i trajanje
zatite predviene tim lanom,
na obim i trajanje zatite koju
ta druga drava ugovornica
priznaje fonogramima prvi
put snimljenim od strane dr-
avljanina drave koja je dala
izjavu; meutim, kad drava
ugovornica, iji je dravljanin
proizvoa, ne priznaje zatitu
istom ili istim korisnicima prava
kao i drava koja je dala izjavu,
nee se smatrati da ta okolnost
predstavlja razliku u pogledu
obima zatite;
b. u pogledu lana 13. da nee
primjenjivati odredbe take
d) tog lana; ako neka drava
ugovornica da takvu izjavu,
druge drave ugovornice nisu
obavezne da pravo predvie-
no u lanu 13. taka d) priznaju
radiodifuznim organizacijama
ije se sjedite nalazi na terito-
riji te drave.
2. Ako je izjava, iz stava 1. ovog la-
na, deponirana poslije deponiranja
instrumenata o ratifkaciji, prihva-
tanju ili pristupanju, ona stupa na
snagu po proteku est mjeseci od
deponiranja.
lan 17.
Primjena samo kriterija snimanja
Svaka drava ije nacionalno zakono-
davstvo, koje je na snazi na dan 26. ok-
tobra 1961. godine priznaje proizvoa-
ima fonograma zatitu samo na osnovu
kriterija snimanja moe, saoptenjem
koje deponira kod Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija istovremeno kad i in-
strument o ratifkaciji, prihvatanju ili pri-
stupanju, izjaviti da e za potrebe lana
5. primjenjivati samo kriterij snimanja, a
za potrebe stava 1. taka a) pod iii i iv la-
na 16. kriterij snimanja, umjesto kriterija
nacionalnosti proizvoaa.
lan 18.
Povlaenje rezervi
Svaka drava ugovornica koja je dala
neku od izjava predvienih u stavu 3.
lana 5, stavu 2. lana 6. stavu 1. lana
16. ili lanu 17. moe, novom izjavom
upuenom Generalnom sekretaru Uje-
dinjenih nacija, da smanji njen obim ili
da je povue.
lan 19.
Izvoaka prava u flmovima
Bez obzira na sve druge odredbe ove
Konvencije lan 7. se nee primjenjivati,
ako neki umjetnik izvoa pristane da
se njegovo izvoenje unese u snimak
slika ili slika i zvukova.
lan 20.
Neretroaktivnost
1. Ova Konvencija ne dira u prava ste-
ena u bilo kojoj od drava ugovor-
nica prije dana stupanja na snagu
ove Konvencije za tu dravu.
2. Nijedna drava ugovornica nije
obavezna da primjenjuje odred-
be ove Konvencije na izvoenja ili
emitiranja koja su izvrena, ili na
fonograme snimljene prije dana
stupanja na snagu ove Konvencije
za tu dravu.
lan 21.
Drugi vidovi zatite
Zatita predviena ovom Konvencijom
ne treba da utie na zatitu koju inae
uivaju umjetnici izvoai, proizvoai
fonograma i radiodifuzne organizacije.
lan 22.
Posebni sporazumi
Drave ugovornice zadravaju pravo
da meusobno zakljuuju posebne
sporazume, koji e umjetnicima izvoa-
ima, proizvoaima fonograma ili ra-
diodifuznim organizacijama priznavati
vea prava od prava koja su priznata
ovom Konvencijom ili sadravati dru-
ge odredbe koje nisu u suprotnosti sa
ovom Konvencijom.
lan 23.
Potpisivanje i deponiranje
Ova Konvencija e biti deponirana
kod Generalnog sekretara Ujedinjenih
nacija. Ona e biti otvorena za potpi-
sivanje do 30. juna 1962. godine, svim
dravama pozvanim na Diplomatsku
konferenciju o Meunarodnoj zatiti
umjetnika izvoaa, proizvoaa fono-
grama i radiodifuznih organizacija, koje
su lanice Univerzalne konvencije o au-
torskom pravu ili lanice Meunarodne
unije za zatitu knjievnih i umjetnikih
djela.
lan 24.
Sticanje lanstva u Konvenciji
1. Ova Konvencija podlijee ratifka-
ciji ili prihvatanju od strane drava
potpisnica.
2. Ova Konvencija otvorena je za pri-
stupanje svih drava pozvanih na
Konferenciju navedenu u lanu
23. kao i pristupanje svake dra-
ve lanice Ujedinjenih nacija, pod
uvjetom da je drava koja pristupa
lanica Univerzalne konvencije o
autorskom pravu ili Meunarodne
unije za zatitu knjievnih i umjet-
nikih djela.
3. Ratifkacija, prihvatanje ili pristupa-
nje vri se deponiranjem odgova-
rajuih instrumenata kod General-
nog sekretara Ujedinjenih nacija.
lan 25.
Stupanje na snagu
1. Ova Konvencija stupa na snagu tri
mjeseca poslije dana deponiranja
estog instrumenta o ratifkaciji,
prihvatanju ili pristupanju.
2. Poslije toga, Konvencija stupa na
snagu za svaku dravu, tri mjeseca
poslije dana deponiranja njenog
instrumenta o ratifkaciji, prihvata-
nju ili pristupanju.
lan 26.
Implementacija Konvencije pomou
nacionalnog zakonodavstva
1. Svaka drava ugovornica se oba-
vezuje da e, saglasno odredbama
svog Ustava, preduzeti mjere po-
trebne za obezbjeivanje primjene
ove Konvencije.
2. U trenutku deponiranja svog in-
strumenta o ratifkaciju, prihvata-
nju ili pristupanju, svaka drava
mora da omogui u skladu sa svo-
jim nacionalnim zakonodavstvom,
primjenu odredbi ove Konvencije.
lan 27.
Primjena konvencije na odreene
teritorije
1. Svaka drava moe, prilikom ratif-
kacije, prihvatanja ili pristupanja, ili
naknadno, izjavom upuenom Ge-
neralnom sekretarijatu Ujedinjenih
nacija saoptiti da e se ova Kon-
vencija primjenjivati na sve ili na
neke od teritorija koje ona zastupa
u meunarodnim odnosima, pod
uvjetom da se na te teritorije pri-
mjenjuje Univerzalna konvencija
o autorskom pravu ili Meunarod-
na konvencija o zatiti knjievnih i
umjetnikih djela. Ova izjava stupa
na snagu tri mjeseca od dana nje-
nog prijema.
2. Izjave pomenute u stavu 3. lana 5.
stavu 2. lana 6. stavu 1. lana 16. i
lanova 17. i 18. mogu biti proire-
ne na sve ili na bilo koju od teritori-
ja navedenih u prethodnom stavu.
lan 28.
Otkazivanje Konvencije
1. Svaka drava ugovornica moe ot-
kazati ovu Konvenciju, bilo u svoje
ime ili u ime ma koje ili svih teritori-
ja pomenutih u lanu 27.
2. Otkazivanje se vri obavjetava-
njem upuenim Generalnom se-
kretaru Ujedinjenih nacija i stupa
na snagu dvanaest mjeseci od
dana prijema obavjetenja.
3. Drava ugovornica nee moi ko-
ristiti pravo otkazivanja prije isteka
roka od pet godina, raunajui od
dana stupanja na snagu Konvenci-
je za tu dravu.
4. Svaka drava ugovornica prestaje
biti lanica ove Konvencije od tre-
nutka kada prestane biti lanica
Univerzalne konvencije o autor-
skom pravu ili lanica Meuna-
rodne unije za zatitu knjievnih i
umjetnikih djela.
5. Ova Konvencija prestaje da se pri-
mjenjuje na bilo koju teritoriju
navedenu u lanu 27. im na toj
teritoriji prestane da se primje-
njuje Univerzalna konvencija o
autorskom pravu ili meunarodna
konvencija za zatitu knjievnih i
umjetnikih djela.
lan 29.
Revizija Konvencije
1. Poslije pet godina od dana stupa-
nja na snagu ove Konvencije, svaka
drava ugovornica moe, izjavom
upuenom Generalnom sekreta-
ru Ujedinjenih nacija, traiti sazi-
vanje konferencije za reviziju ove
Konvencije. Generalni sekretar e
obavjestiti sve drave ugovornice
o ovom zahtjevu. Ako, u roku od
est mjeseci od dana obavjetenja
Generalnog sekretara Ujedinjenih
nacija, najmanje polovina drava
ugovornica saopti da prihvata taj
zahtjev, Generalni sekretar e o
tome obavjestiti Generalnog direk-
tora Meunarodnog biroa za rad,
Ujedinjenih nacija za obrazovanje,
nauku i kulturu i Direktora biroa
Meunarodne unije za zatitu knji-
evnih i umjetnikih djela, koji e
sazvati Konferenciju za reviziju u
saradnji sa Meuvladinim komite-
tom predvienim u lanu 32.
2. Svaka revizija ove Konvencije e
morati da bude usvojena dvotre-
inskom veinom drava koje pri-
sustvuju Konferenciji za reviziju,
pod uvjetom da ova veina obu-
hvata dvije treine drava koje su,
na dan Konferencije za reviziju, la-
nice ove Konvencije.
3. U sluaju usvajanja nove Konven-
cije, koja sadri potpunu ili djeli-
minu reviziju ove Konvencije, ako
nova Konvencija ne predvia dru-
gaije:
a. ova Konvencija prestaje da
bude otvorena za ratifkaciju,
prihvatanje ili pristupanje od
dana stupanja na snagu nove
revidirane Konvencije;
b. ova Konvencija ostaje na snazi
u odnosima sa dravama ugo-
vornicama koje nisu postale
lanice nove Konvencije.
lan 30.
Rjeavanje sporova
Svaki spor izmeu dvije ili vie drava
ugovornica u vezi sa tumaenjem ili
primjenom ove Konvencije, koji ne bi
bio rijeen putem pregovora, iznijet e
se na zahtjev jedne od strana u sporu,
pred Meunarodni sud pravde na rjea-
vanje, ako se zainteresovane drave ne
sporazumiju o nekom drugom nainu
rjeavanja.
lan 31
Ogranienja i rezerve
Nije dozvoljena ni jedna rezerva na ovu
Konvenciju, osim rezervi na odredbe
stava 3. lana 5. stava 2. lana 6 i stava
1. lana 16. i 17.
lan 32.
Meuvladin komitet
1. Ustanovljava se Meuvladin komi-
tet iji je zadatak:
a. da prouava pitanja u vezi sa
primjenom i funkcioniranjem
ove Konvencije; i
b. da prikuplja prijedloge i pripre-
ma dokumentaciju za eventu-
alnu reviziju ove Konvencije.
2. Komitet e biti sastavljen od pred-
stavnika drava ugovornica, pri
ijem izboru e se voditi rauna o
ravnopravnoj geografskoj zastu-
pljenosti. Komitet e imati est la-
nova ako je broj drava ugovorni-
ca manji ili jednak broju dvanaest;
devet ako broj drava ugovornica
bude trinaest do osamnaest, a dva-
naest ako je broj drava ugovorni-
ca preko osamnaest.
3. Komitet e se konstituirati dvana-
est mjeseci poslije stupanja na sna-
gu Konvencije, glasanjem koje e
meu dravama ugovornicama, od
kojih e svaka imati po jedan glas
organizirati Generalni direktor Me-
unarodnog biroa rada, Generalni
direktor Organizacije Ujedinjenih
nacija za obrazovanje, nauku i kul-
turu i Direktor biroa Meunarodne
unije za zatiti knjievnih i umjet-
nikih djela, u skladu sa pravilima
koje prethodno prihvati apsolutna
veina drava ugovornica.
4. Komitet e izabrati svog predsjed-
nika i Sekretarijat. On e donijeti
pravilnik kojim e se regulirati nje-
govo funkcioniranje i nain izbora
njegovih lanova, kojim e se obe-
zbjediti rotacija drava ugovornica.
5. Sekretarijat komiteta e biti sa-
stavljen od funkcionera Meuna-
rodnog biroa rada, Organizacije
nauku i kulturu i Biroa Meuna-
rodne unije za zatitu knjievnih
i umjetnikih djela, koje imenuje
Generalni direktor i direktori ove tri
zainteresirane ustanove.
6. Sastanci Komiteta, koji e se sazi-
vati uvijek kada veina njegovih
lanova smatra za potrebno, odra-
vae se naizmjenino u sjeditima
Meunarodnog biroa rada, Organi-
zacije Ujedinjenih nacija za obrazo-
vanje, nauku i kulturu i Biroa Meu-
narodne unije za zatitu knjievnih
i umjetnikih djela.
7. Trokove lanova Komiteta snosie
njihove vlade.
lan 33.
Jezici
1. Ova konvencija je sainjena na
francuskom, engleskom i pan-
skom jeziku, i sva tri teksta su po-
djednako autentina.
2. Osim toga, zvanini tekstovi ove
Konvencije bie sainjeni i na nje-
makom, italijanskom i portugal-
skom jeziku.
lan 33
Notifkacija
1. Generalni sekretar Organizacije
Ujedinjenih nacija obajestit e dr-
ave koje su bile pozvane na Kon-
ferenciju oznaenu u lanu 23, i sve
drave lanice Organizacije Ujedi-
njenih nacija, kao i Generalnog di-
rektora Meunarodnog biroa rada,
nauku i kulturu i Direktora Biroa
Meunarodne unije za zatitu knji-
evnih i umjetnikih djela:
a. o deponiranju svakog instru-
menta ratifkacije, prihvatanja
ili pristupanja;
b. o datumu stupanja na snagu
Konvencije;
c. o svim obavjetenjima, izjava-
ma ili saoptenjima predvie-
nim ovom Konvencijom;
d. o svakom sluaju kada bude
nastala neka od situacija koje
su predviene u stavovima 4. i
5. lana 28.
2. 2. Generalni sekretar Organizacije
Ujedinjenih nacija obavjestit e isto
tako Generalnog direktora Meu-
narodnog biroa rada, Generalnog
direktora Organizacije Ujedinje-
nih nacija za obrazovanje, nauku i
kulturu i Direktora biroa Meuna-
rodne unije za zatitu knjievnih i
umjetnikih djela o zahtjevima koji
mu budu upueni u skladu sa la-
nom 29, kao i o svakom saoptenju
primljenom od drava ugovornica
u vezi sa revizijom ove Konvencije.
U potvrdu ega su dolje potpisani, pro-
pisno za to ovlateni, potpisali ovu Kon-
venciju.
Sainjeno u Rimu, 26. oktobra 1961.
godine, u po jednom primjerku na
francuskom, engleskom i panskom
jeziku. Generalni sekretar Organizacije
Ujedinjenih nacija dostavit e ovjere-
ne prepise svim dravama pozvanim
na Konferenciju navedenu u lanu 23. i
svim dravama lanicama Organizacije
Ujedinjenih nacija, kao i Generalnom
direktoru Meunarodnog biroa rada,
Generalnom direktoru Organizacije
Ujedinjenih nacija za obrazovanje, na-
uku i kulturu i Direktoru biroa Meu-
narodne unije za zatitu knjievnih i
umjetnikih djela.
KONVENCIJA
O ZATITI
PROIZVOAA
FONOGRAMA OD
NEDOZVOLJENOG
UMNOAVANJA
NJIHOVIH
FONOGRAMA
eneva, 29. oktobar 1971.
Drave ugovornice,
zabrinute zbog sve eeg nedozvo-
ljenog umnoavanja fonograma i zbog
tete koja se time nanosi interesima
autora, umjetnika, interpretatora i pro-
izvoaa fonograma;
uvjerene da e zatita proizvoaa fo-
nograma od takvih postupaka koristiti
i interesima umjetnika interpretatora
ili izvoaa i autora ija su izvoenja i
djela snimljeni na pomenutim fonogra-
mima;
priznajui vrijednost rada koji na tom
polju obavljaju Organizacija Ujedinje-
nih nacija za obrazovanje, nauku i kul-
turu i Svjetska organizacija za intelektu-
alno vlasnitvo;
vodei brigu da ni na koji nain ne po-
vrijede vaee Meunarodne konvenci-
je, a naroito da ni u emu ne ometaju
ire prihvatanje Rimske konvencije od
26. oktobra 1961. kojom se obezbje-
uje zatita umjetnika interpretatora
ili izvoaa i organizacija radio-difuzije,
kao i proizvo|aa fonograma, dogovori-
le su se o sljedeem:
lan 1.
Defnicije
Za ciljeve ove Konvencije
a. fonogram oznaava svaki is-
kljuivo auditivni snimak zvu-
kova neke izvedbe ili drugih
zvukova;
b. proizvoa fonograma ozna-
ava fziko ili pravno lice koje
prvo snimi zvukove neke izved-
be ili neke druge zvukove;
c. kopija oznaava materijal na
koji su direktno ili indirektno
presnimljeni zvukovi sa fono-
grama i koji sadri sve ili znatan
dio zvukova snimljenih na tom
fonogramu;
d. distribucija u javnosti ozna-
ava svaki postupak koji ima
za cilj neposrednu ili posrednu
ponudu kopija u javnosti uop-
te ili u nekom njenom dijelu.
lan 2.
Obaveze drava ugovornica; koga
one moraju tititi i od ega
Svaka drava ugovornica obavezuje se
da titi interese proizvoaa fonograma
koji su dravljani drugih drava ugovor-
nica od proizvodnje kopija snimljenih
bez pristanka proizvoaa i od uvoza
takvih kopija ukoliko se njihova proi-
zvodnja ili uvoz vri u cilju distribucije
u javnosti, kao i od distribucije ovih ko-
pija u javnosti.
lan 3.
Naini primjene u dravama ugovor-
nicama
Svaka drava ugovornica zadrava za
sebe pravo da na osnovu nacionalnog
zakonodavstva odredi mjere putem ko-
jih e se primjenjivati ova Konvencija,
a u koje spadaju jedna ili vie sljedeih
mjera: zatita putem davanja autorskog
prava ili nekog drugog posebnog pra-
va; zatita na osnovu zakona koji se od-
nose na nelojalnu konkurenciju; zatita
putem sankcija.
lan 4.
Rok zatite
Svaka drava ugovornica zadrava za
sebe pravo da u svom nacionalnom
zakonodavstvu odredi trajanje date
zatite. Meutim, ukoliko nacionalno
zakonodavstvo predvia neki poseban
rok za trajanje zatite, taj rok ne moe
da bude krai od dvadeset godina, ra-
unajui ili od kraja godine u toku koje
je prvi put snimljen fonogram, ili od
kraja godine u toku koje je fonogram
prvi put objavljen.
lan 5.
Formalnosti
Ako jedna drava ugovornica zahtijeva
na osnovu svog nacionalnog zakono-
davstva da se ispune formalnosti kao
uslov za zatitu proizvoaa fonogra-
ma, ovi zahtjevi se smatraju ispunjenim
ukoliko na sve odobrene kopije koje
se rasturaju u javnosti ili na njihovu
ambalau bude stavljen natpis u vidu
simbola P sa naznakom godine kada
su prvi put objavljene, utisnut tako da
se jasno moe vidjeti da se kopija nala-
zi pod zatitom; ukoliko se sa kopija ili
njihove ambalae ne moe utvrditi ko
je proizvoa fonograma, njegov no-
silac prava ili imalac iskljuive licence
(navoenjem imena, zatitnog znaka
ili neke druge odgovarajue oznake) u
natpis se mora ubiljeiti i ime proizvo-
aa, njegovog nosioca prava ili imaoca
iskljuive licence.
lan 6.
Ogranienja u pogledu zatite
Svaka drava ugovornica koja obezbje-
uje zatitu putem autorskog prava ili
nekog drugog posebnog prava ili putem
sankcija, moe u svom nacionalnom za-
konodavstvu predvidjeti ista ogranie-
nja u pogledu zatite proizvoaa fono-
grama, kao to su ona koja su dozvoljena
radi zatite autora knjievnih i umjetni-
kih djela. Meutim, ne mogu se predvi-
djeti nikakve prinudne licence ukoliko
nisu ispunjeni sljedei uvjeti:
a. da je kopija namijenjena isklju-
ivo za upotrebu u nastavi ili
naunom istraivanju;
b. da licenca za kopiranje vai
jedino na teritoriji one drave
ugovornice iji su nadleni or-
gani odobrili licencu i da se ona
nee odnositi i na izvoz kopija;
c. da kopija izraena na osnovu
licence povlai za sobom pra-
vo na pravinu nagradu, koju
odreuje pomenuti organ vo-
dei rauna, izmeu ostalog, o
broju kopija koji e biti izraen.
lan 7.
Zatita: 1. Obezbjeenje autorskog i
srodnih prava; 2. Zatita izvoaa; 3.
Zabrana retroaktivnosti; 4. Zamjena
utvrenih kriterija
1. Ova Konvencija se ne moe ni u
kom sluaju tumaiti kao da ogra-
niava ili povrjeuje zatitu autora,
umjetnika interpretatora ili izvoa-
a, proizvoaa fonograma, ili or-
ganizacija radio-difuzije, koja im se
priznaju na osnovu nacionalnih za-
kona ili Meunarodnih konvencija.
2. Nacionalni zakoni svake drave
ugovornice odreuju; u sluaju po-
trebe, obim zatite umjetnika inter-
pretatora ili izvoaa, ije je izvo-
enje snimljeno na fonogramu,
kao i uslove pod kojima oni uivaju
takvu zatitu.
3. Nijedna drava ugovornica nije
duna da primjenjuje odredbe ove
Konvencije u pogledu fonograma
koji su bili snimljeni prije stupanja
na snagu Konvencije u odnosu na
tu dravu.
4. Svaka drava ijim se nacionalnim
zakonodavstvom vaeim na dan
29. oktobra 1971. obezbjeivala za-
tita proizvoaa fonograma samo
na osnovu mjesta prvobitnog
snimka, moe izjaviti putem sa-
optenja podnijetog Generalnom
direktoru Svjetske organizacije za
intelektualn vlasnitvo da e ona
primjenjivati taj kriterij umjesto
kriterija na osnovu dravljanstva
proizvoaa.
lan 8.
Sekretarijat
1. Meunarodni biro Svjetske orga-
nizacije za intelektualno vlasnitvo
prikuplja i objavljuje obavjetenja
koja se odnose na zatitu fonogra-
ma. Svaka drava ugovornica bez
odlaganja saoptava Meunarod-
nom birou tekstove svih novih za-
kona, kao i sve zvanine tekstove
koji se odnose na to pitanje.
2. Meunarodni biro prua svakoj
dravi ugovornici, na njen zahtjev,
obavjetenja o pitanjima u vezi sa
Konvencijom, a isto tako vri pro-
uavanja i prua usluge koje imaju
za cilj da olakaju zatitu predvie-
nu ovom Konvencijom.
3. Meunarodni biro vri funkci-
je pobrojane u gore navedenim
takama 1. i 2. u saradnji sa Orga-
nizacijom Ujedinjenih nacija za
obrazovanje, nauku i kulturu i sa
Meunarodnom organizacijom
rada, ve prema pitanjima koja spa-
daju u njihovu nadlenost.
lan 9.
Pristupanje Konvenciji:
1. Potpis i depozit;
2. i 3. Ratifkacija i pristupanje;
4. Obaveze sa nacionalnim pravom
1. Ova Konvencija se deponuje kod
Generalnog sekretara Organizaci-
je Ujedinjenih nacija. Ona ostaje
otvorena za potpis do 30. aprila
1972. godine za svaku dravu la-
nicu Organizacije Ujedinjenih na-
cija, lanicu jedne specijalizovane
ustanove povezane sa Organiza-
cijom Ujedinjenih nacija ili lanicu
Meunarodne agencije za atomsku
energiju ili potpiosnicu Statuta Me-
unarodnog suda pravde.
2. (Ova Konvencija podlijee ratifka-
ciji ili usvajanju od strane drava
potpisnica. Ona je otvorena za pri-
stupanje svim dravama iz take 1.
ovog lana.
3. Instrumenti o ratifkaciji, pristupa-
nju ili usvajanju deponuju se kod
Generalnog sekretara Organizacije
Ujedinjenih nacija.
4. Smatra se da je svaka drava u mo-
mentu obavezivanja ovom Kon-
vencijom u toj mjeri uskladila svo-
je nacionalno zakonodavstvo da
odredbe ove Konvencije mogu da
se u njoj primjenjuju.
lan 10.
(Rezerve)
Ne dozvoljavaju se nikakve rezerve na
ovu Konvenciju.
lan 11.
Stupanje na snagu i primjena: 1. i 2.
Stupanje Konvencije na snagu;
3. i 4. Primjena Konvencije na odre-
enim teritorijama
mjeseca poslije deponovanja pe-
tog instrumenta o ratifkaciji, pri-
stupanju ili usvajanju.
2. Za svaku dravu koja ratifcira ili usvoji
ovu Konvenciju ili joj pristupi poslije
deponovanja petog instrumenta o ra-
tifkaciji, pristupanju ili usvajanju, ova
Konvencija stupa na snagu tri mjeseca
poslije datuma kad Generalni direktor
Svjetske organizacije za intelektualno
vlasnitvo obavijesti drave shodno
stavu 4., lana 13. o deponovanju nje-
nog instrumenta.
3. Svaka drava moe u trenutku ra-
tifkacije, pristupanja ili usvajanja
ili u bilo koje vrijeme poslije toga,
izjaviti putem saoptenja upuenog
Generalnom sekretaru Organizacije
Ujedinjenih nacija, da se Konvencija
moe primjenjivati takoer na sve
ili na bilo koju teritoriju ije meu-
narodne odnose ona obezbjeuje.
Ovo saoptenje ima dejstvo tri mje-
seca poslije datuma njenog prijema.
4. Meutim, gore navedeni stav se
ni u kom sluaju ne moe tumaiti
kao da ukljuuje priznanje ili pre-
utno prihvatanje od strane bilo
koje drave ugovornice stvarnog
stanja u pogledu neke teritorije
na koju druga drava ugovornica
primjenjuje Konvenciju na osnovu
pomenutog stava.
lan 12.
Otkazivanje Konvencije
1. Svaka drava ugovornica ima pra-
vo da otkae ovu Konvenciju bilo
u svoje ime, bilo u ime bilo koje ili
svih teritorija pomenutih u stavu
3. lana 11, putem pismenog sa-
optenja upuenog Generalnom
sekretaru Organizacije Ujedinjenih
nacija.
2. Otkaz ima dejstvo dvanaest mje-
seci poslije datuma prijema ovog
saoptenja od strane sekretara Or-
ganizacije Ujedinjenih nacija.
lan 13.
Jezici i obavjetenja
1. Ova Konvencija se potpisuje u po
jednom primjerku na engleskom,
panskom, ruskom i francuskom
jeziku, pri emu su sva etiri teksta
podjednako autentina.
2. Generalni direktor Svjetske organi-
zacije za intelektualno vlasnitvo,
u dogovoru sa zainteresovanim
vladama, obezbjeuje zaintereso-
vanim vladama zvanine tekstove
na arapskom, holandskom, italijan-
skom, njemakom i portugalskom
jeziku.
Ujedinjenih nacija obavjetava
nauku i kulturu i Generalnog direk-
tora Meunarodnog biroa rada:
a. o potpisivanju ove Konvencije;
b. o deponovanju instrumenata o
ratifkaciji, pristupanju ili usva-
janju;
c. o datumu stupanja na snagu
ove Konvencije;
d. o svakoj izjavi koja je saoptena
shodno stavu (3) lana 11;
e. o prijemu saoptenja o otkazu
Konvencije.
4. Generalni direktor Svjetske orga-
nizacije za intelektualno vlasni-
tvo obavjetava vlade pomenute
u stavu 1. lana 9. o svim saopte-
njima primljenim u smislu primje-
ne gornjeg stava kao i o izjavama
datim na osnovu stava 4. lana
7. ove Konvencije. O pomenutim
izjavama on takoer obavjetava i
nauku i kulturu i Generalnog direk-
tora Meunarodnog biroa rada.
Ujedinjenih nacija dostavlja po dva
istovjetna i ovjerena primjerka ove
Konvencije svim dravama navede-
nim u stavu 1. lana 9.
U potvrdu ega su dolje potpisani, pro-
pisno ovlateni, potpisali ovu Konven-
ciju.
Sainjeno u enevi, 29. oktobra 1971.
godine.
UGOVOR
O AUTORSKOM
PRAVU SVJETSKE
ORGANIZACIJE
ZA INTELEKTUALNO
VLASNITVO
Usvojen na Diplomatskoj
konferenciji 20. januara 1996.
Preambula
Ugovorne strane,
elei razviti i odrati zatitu prava au-
tora na njihova knjievna i umjetnika
djela na to je mogue djelotvorniji i
ujednaeniji nain,
Priznavajui potrebu uvoenja novih me-
unarodnih pravila i pojanjenja tumae-
nja odreenih postojeih pravila kako bi
se dala odgovarajua rjeenja na pitanja
koja proizilaze iz novih privrednih, dru-
tvenih, kulturnih i tehnolokih razvoja,
Priznavajui velik utjecaj razvoja i kon-
vergencije informacijskih i komunika-
cijskih tehnologija na stvaranje i upo-
trebu knjievnih i umjetnikih djela,
Naglaavajui poseban znaaj zatite
autorskog prava za podsticanje knjiev-
nog i umjetnikog stvaralatva,
Priznavajui potrebu odravanja ravno-
tee izmeu prava autora i ireg javnog
interesa, posebno obrazovanja, istrai-
vanja i pristupa informaijama, kao to
to odraava u Bernskoj konvenciji,
Sporazumjele su se kako slijedi:
lan 1.
Odnos prema Bernskoj konvenciji
1. Ovaj je Ugovor poseban sporazum u
smislu lana 20. Bernske konvencije
za zatitu knjievnih i umjetnikih
djela, u pogledu ugovornih strana
koje su lanice Unije utemeljene tom
Konvencijom. Ovaj Ugovor nema
bilo kakve veze sa ugovorima koji
nisu Bernska konvencija, a niti teti
bilo kojim pravima ili obavezama iz
bilo kojeg drugog ugovora.
2. Nita u ovom Ugovoru ne ukida
postojee obaveze koje ugovorne
strane imaju jedna prema drugoj
prema Bernskoj konvenciji za zati-
tu knjievnih i umjetnikih djela.
3. U daljnjem se tekstu Bernska kon-
vencija odnosi na Pariki akt Bern-
ske konvencije za zatitu knjievnih
i umjetnikih djela od 24. jula 1971.
4. Ugovorne strane e se pridrava-
ti lanova od 1. do 21. i Dodatka
Bernskoj konvenciji.
lan 2.
Djelokrug zatite
Autorskim se pravom tite izraaji a ne
ideje, postupci, operacijske metode ili
matematike koncepcije kao takve.
lan 3.
Primjena lana 2. do 6. Bernske
konvencije
Ugovorne strane e primjenjivati mu-
tatis mutandis odredbe iz lanova od
2. do 6. Bernske konvencije u pogledu
zatite predviene ovim Ugovorom.
lan 4.
Primjena lana 2. do 6. Bernske
konvencije
Raunarski programi su zatieni kao
knjievna djela u smislu lana 2. Bern-
ske konvencije. Ta se zatita primjenjuje
na raunarske programe, bez obzira na
nain ili oblik njihova izraaja.
lan 5.
Kompilacije podataka
(Baze podataka)
Kompilacije podataka ili druge grae, u
bilo kojem obliku, koje prema izboru ili
rasporedu svoga sadraja ine intelek-
tualne tvorevine, tite se kao takve. Ta
se zatita ne protee na same podatke
ili grau i ne teti bilo kojem postoje-
em autorskom pravu koji postoji na
tim podacima ili grai sadranim u toj
kompilaciji.
lan 6.
Pravo stavljanja u promet
la uivaju iskljuivo pravo davanja
doputenja za stavljanje na raspo-
laganje javnosti izvornika i primje-
raka njihovih djela prodajom ili
drugim prijenosom vlasnitva.
2. Nita u ovom Ugovoru ne utie na
slobodu ugovornih strana da odre-
de uslove, ako ih ima, pod kojim se
iscrpljuje pravo iz stava 1. nakon
prve predaje izvornika ili primjerka
djela ili drugog prijenosa vlasnitva
uz doputenje autora.
lan 7.
Pravo iznajmljivanja
1. Autori:
i. raunarskih programa;
ii. kinematografskih djela; i
iii. djela ugraenih u fonograme,
kako je odreeno u nacional-
nom zakonu ugovornih stra-
nam uivaju iskljuivo pravo
davanja doputenja za komer-
cijalno iznajmljivanje javnosti
izvornika ili primjeraka svojih
djela.
1. Stav 1. ne primjenjuje se:
i. na raunarske programe, ako
sam program nije bitan pred-
met iznajmljivanja; i
ii. na kinematografska djela, osim
ako to komercijalno iznajmlji-
vanje nije dovelo do rasprostra-
njenog umnoavanja tih djela
to materijalno teti iskljuivom
pravu na umnoavanje.
1. Bez obzira na odredbe iz stava 1.,
ugovorna strana koja je na dan 15.
aprila 1994. godine imala na snazi
sistem pravine naknade autorima
za iznajmljivanje primjeraka njiho-
vih djela ugraenih u fonograme
moe odrati taj sistem pod pret-
postavkom da komercijalno iznaj-
mljivanje djela ugraenih u fono-
grame osjetno ne teti iskljuivom
pravu autora na umnoavanje.
lan 8.
Pravo saopavanja javnosti
Bez tete za odredbe iz lana 11., stava
1., take ii), iz lana 11.bis, stava 1., ta-
ke ii) i iz lana 11.ter, stava 1., take ii),
iz lana 14., stava 1., take ii) i iz lana
14.bis, stava 1. Bernske konvencije, au-
tori knjievnih i umjetnikih djela uiva-
ju iskljuivo pravo davanja doputenja
za saopavanje javnosti njihovih djela
na nain da svako moe imati pristup
tim djelima sa mjesta i u vrijeme koje
pojedinano odabere.
lan 9.
Trajanje zatite fonografskih djela
U pogledu fonografskih djela, ugovor-
ne strane nee primjenjivati odredbe iz
lana 7., stav 4. Bernske konvencije.
lan 10.
Ogranienja i izuzeci
1. Ugovorne strane mogu, u svom
nacionalnom zakonodavstvu pred-
vidjeti ogranienja ili izuzetke od
prava koja se priznaju autorima
knjievnih i umjetnikih djela ovim
Ugovorom u nekim odreenim slu-
ajevima koji nisu u suprotnosti s
redovnim iskoritavanjem djela i
neopravdano ne tete legitimnim
interesima autora.
2. Prilikom primjene Bernske konven-
cije ugovorne strane e ograniiti
bilo kakva deavanja ili izuzetke
od prava to ih ona predvia, na
neke posebne sluajeve koji nisu u
suprotnosti s redovnim iskoritava-
njem djela i neopravdano ne tete
legitimnim interesima autora.
lan 11.
Obaveze u pogledu tehnikih mjera
Ugovorne strane e predvidjeti odgo-
varajuu pravnu zatitu i djelotvorne
pravne mjere protiv osujeenja djelo-
tvornih thenikih mjera koje autori kori-
ste vezano za izvravanja njihovih prava
prema ovom Ugovoru ili Bernskoj kon-
venciji, a koje ograniavaju djelovanja u
pogledu njihovih djela, za koja dotini
autor nije dao doputenje ili nisu dopu-
tena zakonom.
lan 12.
Obaveze u pogledu informacija o
reimu prava
1. Ugovorene strane e predvidjeti
odgovarajue i djelotvorne pravne
mjere protiv svake osobe koja svje-
sno izvodi bilo koju od slijedeih
radnji znajui, ili bi u smislu graan-
skopravnih instrumenata morala
znati da e to uzrokovati, omoguiti,
olakati ili sakriti povredu bilo kojeg
od prava obuhvaenih ovim Ugovo-
rom ili Bernskom kovencijom:
i. uklanjanje ili preinaavanje bez
doputenja elektronike infor-
macije o reimu prava;
ii. stavljanje u promet, uvoz radi
stavljanja u promet, emitiranje ili
saopavanje javnosti bez dopu-
tenja, djela ili primjeraka djela
znajui da su elektronike infor-
macije o reimu prava uklonjene
ili preinaene bez doputenja.
1. U smislu lana, informacije o rei-
mu prava znae informaciju koja
identifcira djelo, autora djela, no-
sitelja bilo kojeg prava na djelo, ili
informaciju o rokovima i uslovima
za upotrebu djela te bilo koje bro-
jeve ili kodove koji predstavljaju ta-
kvu informaciju, kad se bilo koja od
tih informacija prilae uz primjerak
djela ili se pojavljuje uz saopava-
nje djela javnosti.
lan 13.
Vremenska primjena
Ugovorene strane primijenjuju odred-
be iz lana 18. Bernske konvencije na
sve zatite predviene ovim Ugovorom.
lan 14.
Odredbe o ostvarivanju prava
1. Ugovorene strane se obaveezuju
da e usvojiti, u skladu sa svojim
pravnim sistemima, mjere koje su
potrebne za osiguranje primjene
ovog Ugovora.
2. Ugovorene strane e osigurati da
su postupci ostvarivanja dostupni
prema njihovom pravu takvi da
omoguavaju djelotvorno djelova-
nje protiv bilo kojeg lana povrede
prava obuhvaenim ovim Ugovo-
rom, ukljuujui brze pravne mje-
re za sprjeavanje povrede prava i
mjere za odvraanje od daljnje po-
vrede prava.
lan 15.
Skuptina
1.
a. Ugovorene strane imaju skup-
tinu.
b. Svaku ugovorenu stranu za-
stupa po jedan izaslanik kojem
mogu pomagati zamjenici, sa-
vjetnici i strunjaci.
c. Trokove svakog izaslanstva/
delegacije snosi ugovorna
strana koja je imenovala iza-
slanstvo/delegaciju. Skupti-
na moe zatraiti od Svjetske
organizacije za intelektualno
vlasnitvo (u daljnjem tekstu
WIPO) da odobri fnansijsku
pomo, radi olakanja sudje-
lovanja, delegacijama ugovo-
renih strana koje se smatraju
zemljama u razvoju ili u skladu
s utvrenom praksom Ope
skuptine Ujedinjenih naroda
ili delegacijama zemalja koja
prelaze na trino poslovanje.
2.
a. Skuptina se bavi odravanjem
i razvojem ovog Ugovora te
njegovom primjenom i pro-
vedbom.
b. Skuptina obavlja funkciju koja
joj je namijenjena prema lanu
17., stavu 2. U pogledu dopu-
tenja da odreenje meuvla-
dine organizacije postanu stra-
nama ovog Ugovora.
c. Skuptina odluuje o sazivaju
svake diplomatske konferenci-
je o reviziji ovog Ugovora i daje
potrebne upute glavnom di-
rektoru WIPO-a za pripremu ta-
kve diplomatske konferencije.
3.
a. Svaka ugovorena strana koja
je drava ima jedan glas i glasa
samo u svoje ime.
b. Svaka ugovorena strana koja
je meuvladina organizacija
moe sudjelovati u glasanju,
umjesto svojih drava lanica,
s brojem glasova koji je jednak
broju njenih drava lanica, s
brojem glasova koji je jednak
broju njenih drava lanica
koje su strane ovog Ugovora.
Nijedna takva meuvladina
organizacija nee sudjelovati
u glasanju ako bilo koja od nje-
nih drava lanica izvri svoje
pravo na glasanje i obrnuto.
4. Skuptina se sastaje na redovnim
sjednicama jednom u dvije godine
na poziv glavnog direktora WIPO-a.
5. Skuptina utvruje svoj poslovnik,
koji ukljuuje sazivanje posebnih/
vanrednih sjednica, pravila o kvo-
rumu i, nije li drukije odreeno
ovim Ugovorom, potrebnu veinu
glasova za razliite vrste odluka.
lan 16.
Meunarodni ured
Meunarodni ured WIPO-a obavlja
upravne poslove vezane uz Ugovor.
lan 17.
Sposobnost postati stranom
Ugovora
1. Svaka lanica WIPO-a moe postati
stranom ovog Ugovora.
2. Skuptina moe odluiti da dopusti
svojoj meuvladinoj organizaciji
da postane stranom Ugovora koja
izjavi da je nadlena i koja ima svoje
propise o predmetu ovog ugovora,
koji veu sve njenje drave lanice
te je propisano ovlatena, prema
svojim unutranjim pravilima da
postane stranom ovog Ugovora.
3. Evropska zajednica, davanjem izja-
ve navedene u prethodnom stavu
na Diplomatskoj konferenciji koja
je usvojila ovaj Ugovor, moe po-
stati stranom Ugovora.
lan 18.
Prava i obaveze iz ovog Ugovora
Ako se to ne protivi bilo kojoj posebnoj
odredbi iz ovog Ugovora, svaka ugo-
vorna strana uiva sva prava i preuzima
sve obaveze iz ovog Ugovora.
lan 19.
Potpisivanje Ugovora
Ovaj je Ugovor otvoren za potpisivanje
do 31. decembra 1997. godine svim dr-
avama lanicama WIPO-a i Evropskoj
zajednici.
lan 20.
Stupanje na snagu ovog Ugovora
Ovaj e Ugovor stupiti na snagu tri mje-
seca nakon to 30 drava deponira in-
strumente o ratifkaciji ili pristupu kod
glavnog direktora WIPO-a.
lan 21.
Dan kad se postaje stranom Ugovora
Ovaj Ugovor vee
i. 30 drava navedenih u lanu
21., od dana stupanja na snagu
ovog Ugovora;
ii. sve druge drave, po isteku tri
mjeseca od dana kada drava
deponira svoj instrument kod
glavnog direktora WIPO-a;
iii. Evropsku zajednicu, po isteku
tri mjeseca od deponiranja nje-
nog instrumenta o ratifkaciji ili
pristupu, ako se takav instru-
ment deponira nakon stupanja
na snagu ovog Ugovora prema
lanu 20, ili tri mjeseca nakon
stupanja na snagu ovog Ugo-
vora, ako se takav instrument
deponira prije stupanja na sna-
gu ovog Ugovora.
iv. svaku drugu meuvladinu or-
ganizaciju kojoj je doputeno
postati stranom ovog Ugovora,
po isteku tri mjeseca nakon de-
poniranja njena instrumenta o
pristupu.
lan 22.
Iskljuivanje rezervi iz Ugovora
Nikakva rezerva na ovaj Ugovor nije do-
putena.
lan 23.
Otkazivanje Ugovora
Ovaj Ugovor moe otkazati svaka ugo-
vorna strana putem botifkacije glav-
nom direktoru WIPO-a. Svaki otkaz imat
e uinak godinu dana od onog dana
kada je glavni direktor WIPO-a zaprimio
tu notifkaciju.
lan 24.
Jezici ugovora
1. Ovaj je Ugovor potpisan u jednom
izvorniku na engleskom, arapskom,
kineskom, francuskom, ruskom i
panskom jeziku, s tim da su sve
verzije jednako vjerodostojne.
2. Slubeni tekst na bilo kojem jeziku
osim navedenih u stavu 1. utvruje
glavni direktor WIPO-a na zahtjev
zainteresirane strane, nakon sa-
vjetovanja sa svim zainteresiranim
stranama. Za potrebe ovog stava,
zainteresirana strana znai svaku
dravu lanicu WIPO-a iji je slue-
ni jezik u pitanju ili iji je jedan od
slubenih jezika u pitanju, i Evrop-
sku Zajednicu, te svaku drugu me-
uvladinu organizaciju koja moe
postati stranom ovog Ugovora, ako
je jedan od njenih slubenih jezika
u pitanju.
lan 25.
Depozitar
Depozitar ovog Ugovora je glavni di-
rektor WIPO-a.
UGOVOR O
IZVEDBAMA I
FONOGRAMIMA
SVJETSKE
ORGANIZACIJE ZA
INTELEKTUALNO
VLASNITVO
usvojen na Diplomatskoj konferen-
ciji 20. decembra 1996. godine
Preambula
Ugovorne strane.
elei razviti i odrati zatitu prava
umjetnika izvoaa i proizvoaa fono-
grama na to je mogue djelotvorniji i
ujednaeniji nain.
Priznavajui potrebu uvoenja novih
meunarodnih pravila kako bi se dala
odgovarajua rjeenja na pitanja koja
proizilaze iz privrednih, drutvenih, kul-
turnih i tehnikih razvoja,
Priznavajui veliki uticaj razvoja i kon-
vergencije informacijskih i raunar-
sko-komunikacijskih tehnologija na
proizvodnju i upotrebu izvedbi i fono-
grama.
Priznavajui potrebu odravanja ravno-
tee izmeu prava umjetnika izvoaa
i proizvoaa fonograma i ireg javnog
interesa, posebno obrazovanja, istrai-
vanja i pristupa informacijama.
Sporazumjele su se kako slijedi:
POGLAVLJE I
OPE ODREDBE
lan 1.
Odnos prema drugim konvencijama
1. Nita u ovom Ugovoru ne ukida
postojee obaveze koje ugovorne
strane imaju jedna prema drugoj
prema Meunarodnoj konvenciji
o zatiti umjetnika izvoaa, pro-
izvoaa fonograma i organizaci-
ja za radiodifuziju, sastavljenoj u
Rimu, 26. oktobra 1961. godine (u
daljnjem tekstu: Rimska konvenci-
ja)
2. Zatita predviena ovim Ugovo-
rom ostavit e netaknutom, i ni
na koji nain ne utie na zatitu
autorskog prava na knjievnim i
umjetnikim djelima. Prema tome
nijedna se odredba ovog Ugovora
ne moe tumaili tako da teti ta-
kvoj zatiti.
3. Ovaj Ugovor ni na koji nain nije
vezan s bilo kojim drugim ugovo-
rom, niti teti bilo kojim drugim
pravima ili obavezama koje proizi-
laze iz bilo kojeg drugog ugovora.
lan 2.
Defnicije
Za potrebe ovog Ugovora:
a. umjetnici izvoai jesu glum-
ci, pjevai, muziari, plesai,
i druge osobe koje glume,
pjevaju, recitiraju, deklamira-
ju, igraju, interpretiraju, ili na
drugi nain izvode knjievna
ili umjetnika djela ili izraaje
folklora;
b. fonogram* znai fksiranje
zvukova izvedbe ili drugih
zvukova, ili predstavljanje zvu-
kova, osim u obliku fksiranja
zvukova sadranih u kinemato-
grafskim ili drugim audiovizu-
elnim djelima;
c. fksiranje znai ugraivanje
zvukova, ili njihovo predstav-
ljanje na podlogu, s koje se
mogu sluati, umnoavati ili sa-
opavati putem nekog ureaja;
d. proizvoa fonograma znai
lice, ili pravno lice, koje podu-
zima inicijativu i koje je odgo-
vorno za prvo fksiranje zvuka
izvedbe ili drugih zvukova, ili
predstavljanje zvukova;
e. izdavanje fksirane izvedbe
ili fonograma znai ponudu
javnosti primjeraka fksirane
izvedbe ili fonograma, uz do-
putenje nositelja prava, i pod
pretpostavkom da su ti pri-
mjerci ponueni javnosti u ra-
zumnoj koliini;
f. emitiranje znai prijenos bez
ica namijenjen javnom prima-
nju zvukova, ili slika i zvukova,
ili njihova predstavljanja; takav
prijenos putem satelita takoer
jeemitiranje; prijenos kodira-
nog signala je emitiranje ako
je javnost opskrbljena sredstivi-
ma za dekodiranje od organiza-
cije za radiodifuziju ili uz njeno
doputenje;
g. saopavanje javnosti izvedbe
ili fonograma znai prijenos jav-
nosti putem bilo kojeg medija,
osim putem emitiranja, zvuko-
va izvedbe ili zvukova ili pred-
stavljanje zvukova fksiranih na
fonogramu. Za potrebe iz lana
15., saopavanje javnosti obu-
hvata radnje kojima zvukovi ili
predstavljanje zvukova fksira-
nih na tunogramu postaju u jav-
nosti pristupani sluhu.
lan 3.
Ovlatenici na zatitu prema ovom l
govoru
1. Ugovorne strane priznaju zati-
tu predvienu ovim Ugovorom
umjetnicima izvoaima i proizvo-
aima fonograma koji su dravlja-
ni drugih ugovornih strana.
2. Dravljanima drugih ugovornih
strana smatraju se umjetnici izvo-
ai ili proizvoai fonograma koji
ispunjavaju kriterije za pravo na za-
titu predvienu Rimskom konven-
cijom, kad bi sve ugovorne strane
ovog Ugovora, bile ugovornice te
Konvencije. U pogledu tih kriterija
za pravo na zatitu ugovorne stra-
ne e primjenjivati relevantne def-
nicije iz lana 2. ovog Ugovora.
3. Svaka ugovorna strana koja sc
slui mogunostima predvienim
lanom 5., stavom 3. Rimske kon-
vencije ili, za potrebe lana 5. iste
Konvencije njezinim lanom 17., to
e izjaviti, kao sto je predvia u tim
odredbama, Generalnom direktoru
alno vlasnitvo (VVIPO).
lan 4.
Nacionalni tretman
1. Svaka ugovorna strana pnznaje
dravljanima drugih ugovornih
strana, kao to su defniram u lanu
3., stavu 2.. isti tretman koji prizna-
je svojim dravljanima u pogledu
iskljuivih prava naroito zajame-
nih ovim Ugovorom, i u pogledu
pravine naknade predviene u
lanu 15. ovog Ugovora.
2. Obaveza predviena u stavu 1. ne
primjenjuje se u mjeri u kojoj se
druga ugovorna strana slui rezer-
vama doputenim lanom 15., sta-
vom 3. ovog Ugovora
POGLAVLJE II.
PRAVA UMJETNIKA IZVOAA
lan 5.
Moralna prava umjetnika izvoaa
1. Nezavisno o imovinskim pravima
umjetnika izvoaa, ak i nakon
prijenosa tih prava, umjetnik izvo-
a ima, u pogledu svojih zvunih
izvedbi uivo ili izvedbi fksiranih
na fonograme, pravo zahtijevati da
bude oznaen kao izvoa svojih
izvedbi, osim ako je izostavljanje
diktirano nainom upotrebe te
izvedbe, i protiviti se bilo kakvom
iskrivljivanju, sakaenju ili drugim
promjenama njegovih izvedbi koje
bi tetile njegovom ugledu.
2. Prava priznata umjetniku izvoau
u skladu sa stavom 1. odrat e se
nakon njegove smrti najmanje do
isteka imovinskih prava, a moi
e ih izvravati osobe ili ustano-
ve ovlatene na osnovu propisa
ugovorne strane u kojoj se zatita
zahtijeva. Meutim, ugovorne stra-
ne iji propisi u vrijeme ratifkaci-
je ili pristupa ovom Ugovoru, ne
predviaju, nakon smrti umjetnika
izvoaa, zatitu svih prava iz pret-
hodnog stava, mogu predvidjeti da
se neka od tih prava prestanu odr-
avati nakon njegove smrti.
3. Sredstva za ouvanje prava prizna-
tih ovim lanom odreuju se pre-
ma propisima ugovorne strane u
kojoj se zatita zahtijeva.
lan 6.
Imovinska prava umjetnika izvoaa
na njihove nefksirane izvedbe
Umjetnici izvoai uivaju iskljuivo
pravo davanja doputenja u pogledu
njihovih izvedbi:
i. emitiranja i saopavanja jav-
nosti njegovih nefksiranih
izvedbi osim ako je izvedba ve
emitirana; i
ii. fksiranja njihovih nefksiranih
izvedbi.
lan 7.
Pravo umnoavanja
Umjetnici izvoai uivaju iskljuivo
pravo davanja doputenja za neposred-
no ili posredno umnoavanje njihovih
izvedbi fksiranih na fonogramima, na
bilo koji nain ili u bilo kojem obliku
lan 8.
1. Umjetnici izvoai uivaju isklju-
ivo pravo davanja doputenja za
stavljanje na raspolaganje javno-
sti izvornika i primjeraka njihovih
izvedbi fksiranih na fonogramima
putem prodaje ili drugim prijeno-
som vlasnitva.
slobodu ugovornih strana da odrede
uslove, ako ih ima pod kojim se iscr-
pljuje pravo iz stava 1., nakon prve
prodaje ih drugog prijenosa vlasni-
tva izvornika ili primjerka fksirane
izvedbe uz doputenje izvoaa.
lan 9.
1. Umjetnici izvoai uivaju iskljuivo
pravo davanja doputenja za komer-
cijalno iznajmljivanje javnosti izvor-
nika i primjeraka njihovih izvedbi
fksiranih na fonograme. kako je
to odreeno nacionalnim pravom
ugovornih strana, pa i nakon to
su stavljeni u promet od umjetnika
izvoaa, ili uz njihovo doputenje.
2. Bez obzira na odredbe iz stava 1.
ugovorna strana koja je na dan
15. aprila 1994. godine imala i jo
uvijek ima na snazi sistem pravine
naknade umjetnicima izvoaima
za iznajmljivanje primjeraka njiho-
vih izvedbi fksiranih na fonogra-
me. moe odrati taj sistem pod
pretpostavkom da komercijalno
iznajmljivanje fonograma osjetno
ne teti iskljuivom pravu umjemi-
ka izvoaa na umnoavanje.
lan 10.
Pravo stavljanja na raspolaganje
fksiranih izvedbi
Umjernici izvoai uivaju iskljuivo
pravo davanja doputenja za stavljanje
na raspolaganje javnosti njihovih izved-
bi fksiranih na fonograme putem ica
ili bez ica. na nain da im svako moe
imati pristup sa mjesta i u vrijeme koje
pojedinano odabere.
POGLAVLJE III.
PRAVA PROIZVOAA FONOGRAMA
lan 11.
Pravo umnoavanja
Proizvoai fonograma uivaju isklju-
ivo pravo davanja doputenja za ne-
posredno ili posredno umnoavanje
njihovih fonograma na bilo koji nain i
u bilo kojem obliku.
lan 12.
1. Proizvoai fonograma uivaju is-
kljuivo pravo davanja doputenja
za stavljanje na raspolaganje jav-
nosti izvornika i primjeraka njiho-
vih fonograma prodajom ili drugim
prijenosom vlasnitva.
slobodu ugovornih strana da odre-
de uslove, ako ih ima, pod kojim se
iscrpljuje pravo iz stava 1. nakon
prve prodaje ili drugog prijenosa
vlasnitva izvornika ili primjerka
fonograma uz doputnje proizvo-
aa fonograma.
lan 13.
1. Proizvoai fonograma uivaju
iskljuivo pravo davanja dopute-
nja za komercijalno iznajmljivanje
javnosti izvornika i primjeraka nji-
hovih fonograma pa i nakon to
ih stave u promet ili nakon to su
stavljeni u promet od proizvoaa
fonograma ili uz njihovo dopute-
nje.
2. Bez obzira na odredbe iz stava 1..
ugovorna strana koja je na dan 15.
aprila 1994. godine imala i jo uvi-
jek ima na snazi sistem pravine
naknade proizvoaima fonogra-
ma za iznajmljivanje primjeraka
njihovih fonograma, moe odrali
taj sistem pod pretpostavkom da
komercijalno iznajmljivanje fono-
grama osjetno ne teti iskljuivom
pravu proizvoaa na umnoava-
nje.
lan 14.
Pravo stavljanja na raspolaganje
fonograma
Proizvoai fonograma uivaju isklju-
ivo pravo davanja doputenja za stav-
ljanje na raspolaganje javnosti njihovih
fonograma. putem ica bez ica, na
nain da im svako moe imati pristup
sa mjesta i u vrijeme koje pojedinano
odabere.
POGLAVLJE IV.
ZAJEDNIKE ODREDBE
lan 15.
Pravo na naknadu za emitiranje i
saopavanje javnosti
1. Umjetnici izvoai i proizvoai fo-
nograma uivaju pravo na pravinu
naknadu za neposrednu i l i posred-
nu upotrebu fonograma izdatih za
komercijalne potrebe za emitiranje
ili za bilo koje saopavanje javnosti.
2. Ugovorne strane mogu svojim na-
cionalnim zakonodavstvom odre-
diti da jednokratnu pravinu nakna-
du mogu od korisnika zahtijevati
umjetnik izvoa ili proizvoa fo-
nograma ili oba. Ugovorne strane
mogu odrediti nacionalnim zako-
nodavstvom, kad nedostaje spo-
razum izmeu umjetnika izvoaa
i proizvoaa fonograma. uslove
prema kojima e umjetnici izvoai
i proizvoai fonograma dijeliti jed-
nokratnu pravinu naknadu.
3. Svaka ugovorna strana moe, u no-
tifkaciji koja sc deponira kod glav-
nog direktora WIPO-a. izjaviti da
e odredbe iz stava 1. primjenjivali
samo u pogledu odreenih upotre-
ba, ili da ce njihovu primjenu ogra-
niili na neki drugi nain, ili da uop-
e nee primjenjivali te odredbe.
4. Za potrebe ovog lana, smatra se
da su fonogrami koji su stavljeni na
raspolaganje javnosti putem ica ili
bez ica na nain da im svako moe
imati pristup s mjesta i u vrijeme
koje pojedinano odabere, izdati
za komercijalne potrebe.
lan 16.
1. Ugovorne strane mogu u svom na-
cionalnom zakonodavstvu, predvi-
djeti one vrste ogranienja ili izu-
zetaka u pogledu zatite umjetnika
izvoaa i proizvoaa fonograma
koje su predviene, u njihovim na-
cionalnim propisima,vezano za za-
titu autorsko prava na knjievna i
umjetnika djela.
2. Ugovorne strane potvruju sva
ogranienja ili izuzetke od prava
predvienih ovim Ugovorom na
neke posebne sluajeve koji nisu
u suprotnosti s redovnim iskori-
tavanjem izvedbe ili fonograma i
neopravdano ne tete legitimnim
interesima umjetnika izvoaa ili
proizvoaa fonograma.
lan 17.
Rok zatite
1. Zatita koja se prema ovom Ugo-
voru priznaje umjetnicima izvoa-
ima trajat e, najmanje, do kraja
perioda od 50 godina raunajui od
kraja godine u kojoj jc izvedba fksi-
rana na fonogram.
2. Zatita koja se prema ovom ugo-
voru priznaje proizvoaima fono-
grama trajat e najmanje, do kraja
perioda od 50 godina raunajui od
kraja godine u kojoj je fonogram
izdat ili nije l i lako izdat u roku 50
godina od fksiranja fonograma, 50
godina od kraja godine u kojoj je
obavljeno fksiranje.
lan 18.
Obaveze u pogledu tehnikih mjera
Ugovorne strane predviaju odgovara-
juu pravnu zatitu i djelotvorne prav-
ne mjere protiv osujeenja djelotvornih
tehnikih mjera koje umjetnici izvoai
ili proizvoai fonograma rabe vezano
za izvravanje njihovih prava prema
ovom Ugovoru, a koje ograniavaju
djelovanja u pogledu njihovih izvedbi
ili fonograma za koja nisu dali dopute-
nje ili koja nisu doputena zakonom.
lan 19.
Obaveze u pogledu informacija o
reimu prava
1. Ugovorne strane predviaju od-
govarajue i djelotvorne pravne
mjere protiv svake osobe koja svje-
sno izvodi bilo koju od slijede-
ih radnji znajui, ili bi u smislu
graanskopravnih instrumenata
morala znati da e to uzrokovati,
omoguiti, olakati ili sakriti povre-
du bilo kojeg od prava obuhvae-
nih ovim Ugovorom:
i. uklanjanje ili preinaenje bez
doputenja elektronske
ii. informacije o reimu prava;
iii. stavljanje u promet, uvoz radi
stavljanja u promet,emitiranje
ili saopavanje javnosti ili stav-
ljanje na raspolaganje javnosti
bez doputenja, izvedbi primje-
raka fksiranih izvedbi ili fono-
grama znajui da su elektronske
informacije o reimu prava
uklonjene ili preinaene bez
doputenja.
2. 2. U smislu ovog lana, informa-
cije o reimu prava znae infor-
maciju koja identifcira umjetnika
izvoaa, izvoaevu izvedbu, pro-
izvoaa fonograma, fonogram.
nositelja bilo kojeg prava na izved-
bu ili fonogram ili informaciju o
rokovima i uslovima za upotrebu
izvedbe ili fonograma, te bilo koje
brojeve ili kodove koji predstavlja-
ju takvu informaciju, kada se bilo
koja od tih informacija prilae uz
primjerak fksirane izvedbe ili fono-
grama, ili se pojavljuje uz saopava-
nje javnosti ili stavljanje na raspo-
laganje javnosti fksirane izvedbe ili
fonograma.
lan 20.
Formalnosti
Uivanje i izvravanje prava predvie-
nih ovim Ugovorom ne podlijee nika-
kvoj formalnosti.
lan 21.
Rezerve
Uz izuzetak odredbi iz lana 15., stava
3., nikakve rezerve na ovaj Ugovor nisu
doputene.
lan 22.
Vremenska primjena
1. Ugovorne strane primjenjuju
odredbe iz lana 18. Bemske kon-
vencije, mutatis rnutandis* na pra-
va umjetnika izvoaa i proizvo-
aa fonograma predviena ovim
Ugovorom.
2. Bez obzira na stav 1.. ugovorna
strana moe ograniiti primjenu
lana 5. ovog Ugovora na izvedbe
koje su nastale nakon stupanja na
snagu ovog Ugovora za tu stranu.
lan 23.
Odredbe o ostvarivanju prava
1. Ugovorne se strane obavezuju
da e usvojili, u skladu sa svojim
pravnim sistemima, mjere koje su
potrebne za osiguranje primjene
ovog Ugovora.
2. Ugovorne strane osigurat e da su
postupci ostvarivanja dostupni pre-
ma njihovom pravu takvi da omo-
guavaju djelotvorno djelovanje
protiv bilo kojeg ina povrede prava
obuhvaenih ovim Ugovorom, uklju-
ujui brze pravne mjere za sprjea-
vanje povrede prava i mjere za od-
vraanje od daljnje povrede prava.
POGLAVLJE V
UPRAVNE I ZAVRNE
KLAUZULE
lan 24.
Skuptina
1.
a. Ugovorne strane imaju skup-
tinu.
b. Svaku ugovornu stranu zastu-
pa po jedan izaslanik kojem
mogu pomagati zamjenici, sa-
vjetnici i strunjaci.
c. Trokove svakog izaslanstva/
delegacije snosi ugovorna stra-
na koja je imenovala delegaci-
ju. Skuptina moe zatraiti od
WIPO-a da odobri fnansijsku
pomo, radi olakanja sudjelo-
vanja, delegacijama ugovornih
strana koje se smatraju zemlja-
ma u razvoju u skladu s utvre-
nom praksom Ope skuptine
Ujedinjenih naroda, ili delega-
cijama zemalja koje prelaze na
trinu privredu.
2.
a. Skuptina se bavi odranjem i
razvojem ovog Ugovora te nje-
govom primjenom i proved-
bom.
b. Skuptina obavlja funkciju koja
joj je namijenjena prema lanu
26. stavu 2. u pogledu dopute-
nja da odreene meuvladine
organizacije postanu stranama
ovog Ugovora.
c. Skuptina odluuje o sazivanju
svake diplomatske konferenci-
je o reviziji ovog Ugovora i daje
potrebne upute glavnom di-
rektoru WIPO-a za pripremu ta-
kve diplomatske konferencije.
3.
a. Svaka ugovorna strana koja je
drava ima jedan glas i glasa
samo u svoje ime.
b. Svaka ugovorna strana koja
je meduvladina organizacija
moe sudjelovati u glasanju,
umjesto svojih drava lanica,
s brojem glasova koji je jed-
nak broju njenih drava lanica
koje su strane ovog Ugovora.
Nijedna takva meduvladina
organizacija nee sudjelovati
u glasanju ako bilo koja od nje-
nih drava lanica izvri svoje
pravo na glasanje i obrnuto.
4. Skuptina se sastaje na redovnim
sjednicama jednom u dvije godine
na poziv glavnog direktora WIPO-a.
5. Skuptina utvruje svoj pravilnik,
koji ukljuuje sazivanje vanrednih/
posebnih sjednica, pravila o kvoru-
mu i, nije li drukije odreeno ovim
Ugovorom, potrebnu veinu glaso-
va za razliite vrste odluka.
lan 25.
Meunarodni ured
Meunarodni ured WIPO-a obavlja
upravne poslove vezane uz Ugovor.
lan 26.
Sposobnost postati stranom
ugovoru
1. Svaka drava lanica WIPO-a moe
postati stranom ovog Ugovora,
2. Skuptina moe odluiti da dopusti
svakoj meuvladinoj organizaciji
da postane stranom ovog Ugovora
koja izjavi da je nadlena i koja ima
svoje propise o predmetu ovog
ugovora koji veu sve njene dra-
ve lanice te je propisno ovlatena,
prema svojim unutranjim pravili-
ma, da postane stranom ovog Ugo-
vora.
3. Evropska zajednica, davanjem izja-
ve navedene u prethod nom stavu
na Diplomatskoj konferenciji koja
je usvojila ovaj Ugovor, moe po-
slati stranom ovog Ugovora.
lan 27.
Prava i obaveze iz ovog Ugovora
Ako se to ne protivi bilo kojoj posebnoj
odredbi iz ovog Ugovora, svaka Ugo-
vorna strana uiva sva prava i preuzima
sve obaveze iz ovog Ugovora.
lan 28.
Potpisivanje Ugovora
Ovaj je Ugovor otvoren za potpisivanje
do 31. decembra 1997. godine svim dr-
avama lanicama WIPO-a i Evropskoj
zajednici.
lan 29.
Stupanje na snagu ugovora
Ovaj Ugovor stupit e na snagu tri mje-
seca nakon to 30 drava deponira in-
strumente o ratifkaciji ili pristupu kod
glavnog direktora WIPO-a.
lan 30.
Dan kad se postaje stranom Ugovora
Ovaj Ugovor vee
I. 30 drava navedenih u la-
nu 29., od datuma stupanja na
snagu ovog Ugovora;
II. sve druge drave, po isteku tri
mjeseca od dana kada drava
deponira svoj instrument kod glav-
nog direktora WIPO-a;
III. Evropsku zajednicu, po isteku tri
mjeseca od deponiranja njena in-
strumenta o ratifkaciji ili pristupu,
ako se takav instrument deponi-
ra nakon stupanja na snagu ovog
Ugovora prema lanu 29., ili tri
mjeseca nakon stupanja na snagu
ovog Ugovora, ako se takav instru-
ment deponira prije stupanja na
snagu ovog Ugovora,
IV. svaku drugu meduvladinu organi-
zaciju kojoj je doputeno postati
stranom ovog Ugovora, po isteku
tri mjeseca nakon deponiranja nje-
na instrumenta o pristupu.
lan 31.
Otkazivanje Ugovora
Ovaj Ugovor moe otkazati svaka ugo-
vorna strana putem notifkacije upu-
ene glavnom direktoru WIPO-a. Svaki
otkaz e imati uinak godinu dana od
onog dana kada je glavni direktor Wl-
PO-a zaprimio tu notifkaciju.
lan 32.
Jezici Ugovora
1. Ovaj Ugovor je potpisan u jednom
izvorniku na engleskom, arapskom,
panskom jeziku, s tim da su sve
verzije jednako vjerodostojne.
2. Slubeni tekst na bilo kojem jezi-
ku osim onih navedenih u stavu 1.
utvruje glavni direktor WlPO-a na
zahtjev zainteresirane strane, na-
kon savjetovanja sa svim zaintere-
siranim stranama. Za potrebe ovog
stava, zainteresirana strana znai
svaku dravu lanicu WIPO-a iji
je slubeni jezik, ili iji je jedan od
slubenih jezika u pitanju, i Evrop-
sku zajednicu, te svaku drugu me-
duvladinu organizaciju koja moe
postati stranom ovog Ugovora, ako
je jedan od njezinih slubenih jezi-
ka u pitanju.
lan 33.
Depozitar
Depozitar ovog Ugovora je glavni di-
rektor WIPO-a.
KONVENCIJA
O DISTRIBUCIJI
SIGNALA
ZA PRIJENOS
PROGRAMA PREKO
SATELITA
Drave ugovornice,
Imajui u vidu da se koritenje sate-
lita za distribuciju signala za prijenos
programa veoma brzo razvija kako po
obimu, tako i po irini geografskog po-
druja koje pokriva i
Zabrinute zbog injenica da ne postoji
svjetski sistem koji onemoguava dis-
tributerima da alju signale za prijenos
programa preko satelita koji nisu nami-
jenjeni i da odsustvo takvog sistema
moe da ometa koritenje komunikaci-
ja preko satelita;
Priznajui s tim u vezi znaaj interesa
autora, umjetnika-izvoaa, proizvoa-
a gramofonskih ploa i radio-difuznih
organizacija;
Ubjeene da treba stvoriti meunarod-
ni sistem sa mjerama koje e onemo-
guiti distributerima da alju signale za
prijenos programa preko satelita koji
nisu njima namijenjeni;
Svjesne potrebe da ne treba ni na koji
nain naruiti vaee meunarodne
konvencije, ukljuujui Meunarodnu
konvenciju o telekomunikacijama i pri-
loeni uz ovu konvenciju Pravilnik o ra-
dio-saobraaju, a naroito da se ometa
ire prihvatanje Rimske konvencije od
26. oktobra 1961. kojom se predvia
zatita umjetnika-izvoaa, proizvoa-
a gramofonskih ploa i radio-difuznih
organizacija;
lan 1
Za potrebe ove konvencije sljedei izra-
zi oznaavaju:
i. signal - frekvenciju stvorenu elek-
tronskim putem i prikladnu za ot-
premu programa;
ii. program - zbir materijala dobive-
nih neposredno ili putem snimanja
- koji se sastoji - od slika, zvuka ili
slika i zvuka prenesenih preko si-
gnala u cilju dalje distribucije;
iii. satelit - svaki ureaj postavljen u
prostoru izvan zemlje i prikladan
da otprema signale;
iv. emitovani signal - svaki signal za
prijenos programa koji se upuuje
prema satelitu ili koji prolazi kroz
satelit;
v. modifkovan signal - svaki signal
dobijen modifkacijom tehnikih
karakteristika emitovanog signala,
bilo da je imao jednu ili vie pro-
mjena;
vi. poetna organizacija - fziko ili
pravno lice koje odluuje koji e
program prenositi emitovani si-
gnal;
vii. distributer - fziko ili pravno lice
koje odluuje o tome da li e pri-
jenos modifkovanih signala biti
namijenjen iroj publici ili nekom
njenom dijelu;
viii. distribucija - svaka radnja pomo-
u koje distributer prenosi modif-
kovani signal namjenjen iroj pu-
blici ili nekom njenom dijelu.
lan 2
1. Svaka drava ugovornica obavezu-
je se da preduzme odgovarajue
mjere kako bi, na svojoj ili sa svo-
je teritorije, sprijeila distribuciju
signala za prijenos programa od
strane svakog distributera kome
signali emitovani prema satelitu ili
koji prolaze kroz satelit, nisu nami-
jenjeni. Ova obaveza se odnosi na
sluaj kada je poetna organizacija
iz neke druge drave ugovornice i
kada su distribuirani signali, modi-
fkovani signali.
2. U svakoj dravi ugovornici u ko-
joj je primjena mjera spomenutih
u taki 1 ovog lana vremenski
ograniena, trajanje ove primjene
odreuje domae zakonodavstvo.
O trajanju primjene treba pisme-
nim putem obavijestiti generalnog
sekretara Organizacije Ujedinje-
nih nacija u trenutku ratifkacije,
prihvatanja ili pristupanja ili ako
nacionalni zakon kasnije stupa na
snagu ili je naknadno izmjenjen, u
roku od est meseci od stupanja na
snagu ovog zakona ili ove izmjene.
3. Obaveza predviena u taki 1 ovog
lana ne odnosi se na distribuciju
modifkovanih signala koji potiu
od ve distribuiranih signala od
strane distributera kome su emito-
vani signali bili namijenjeni.
lan 3
Ova konvencija se ne primjenjuje kada su
emitovani signali od strane poetne or-
ganizacije, ili za njen raun namjenjeni di-
rektno prijemu ire publike preko satelita.
lan 4
Nijedna drava ugovornica nije duna da
primjenjuje mjere pomenute u lanu 2
taka 1, kada signali, distribuirani na nje-
noj teritoriji, od strane distributera kome
ti emitovani signali nisu namijenjeni:
i. prenose krae izvode iz programa
preko emitovanih signala i obu-
hvataju saoptenja o savremenim
dogaajima, ali samo u mjeri koja
je opravdana ciljem informisanja o
ovim izabranim izvodima; ili
ii. prenose, u vidu citata, kratke izvo-
de iz programa preko emitovanih
signala, pod uslovom da ti citati
budu saobrazni korektnoj upotrebi i
opravdani ciljem informacije; ili pak
iii. prenose programa preko emito-
vanih signala, pod uslovom da se
distribucija vri iskljuivo u cilju
prosvjeivanja odnosno obrazova-
nja odraslih ili naunog istraivanja
i da se radi o teritoriji drave ugo-
vornice, koja se, saobrazno praksi
koju je utvrdila Generalna skupti-
na Organizacije Ujedinjenih nacija,
tretira kao zemlja u razvoju.
lan 5
Nijedna drava ugovornica nije duna
da primjeni ovu konvenciju na signale
emitovane pre stupanja na snagu spo-
menute konvencije u toj dravi.
lan 6
Ova konvencija ne moe ni na koji nain
da se tumai tako da ona ograniava ili
oteava zatitu koja se prua autorima,
umjetnicima-izvoaima, proizvoaima
gramofonskih ploa ili radio-difuznim or-
ganizacijama, na osnovu domaeg zako-
nodavstva ili meunarodnih konvencija.
lan 7
Ova konvencija ne moe ni na koji na-
in da se tumai tako da ona ograniava
kompetenciju bilo koje drave ugovor-
nice u primjeni domaeg zakonodav-
stva za spreavanje svake zloupotrebe
monopola.
lan 8
1. Izuzev odredaba ta. 2 i 3 ovog la-
na, nije doputena nikakva rezerva
na ovu konvenciju
2. Svaka drava ugovornica, ije do-
mae zakonodavstvo koje je na
snazi na dan 21. maja 1974. to
predvia, moe, putem pismenog
saoptenja deponovanog kod ge-
neralnog sekretara Organizacije
Ujedinjenih nacija, izjaviti da e se
za njenu primjenu uslov predvien
u lanu 2, take 1 (u sluaju da je
poetna organizacija iz neke dru-
ge drave ugovornice) smatrati
zamjenjen sljedeim uslovom: u
sluaju kada su signali emitova-
ni sa teritorije neke druge drave
ugovornice.
3.
a. Svaka drava ugovornica koja
na dan 21. maja 1974. ograni-
i ili ukine zatitu distribucije
pretplatnicima signala za pri-
jenos programa putem ica,
kablova ili drugih slinih veza
komunikacija, moe pismenim
saoptenjem deponovanim
kod generalnog sekretara Or-
ganizacije Ujedinjenih nacija,
izjaviti da, u mjeri u kojoj do-
mae zakonodavstvo ograni-
ava ili ukida zatitu, ona nee
primjeniti ovu konvenciju na
takvu distribuciju.
b. Svaka drava ugovornica koja
je deponovala saoptenje u
skladu sa podtakom a), oba-
vjetava pismenim putem ge-
neralnog sekretara Organiza-
cije Ujedinjenih nacija o svim
izmjenama u domaem zako-
nodavstvu u roku od 6 mjeseci
od stupanja na snagu tih izmje-
na na osnovu kojih sve rezerve
iz prethodne podtake postaju
neprimjenjive ili ograniene po
svom obimu.
lan 9
1. Ova konvencija se deponuje kod
generalnog sekretara Organizacije
Ujedinjenih nacija i ostaje otvorena
za potpis do 31. marta 1975. svim
dravama koje su lanice Orga-
nizacije Ujedinjenih nacija, jedne
od specijalizovanih institucija Or-
ganizacije Ujedinjenih nacija, Me-
unarodne agencije za atomsku
energiju ili su uesnice Statuta Me-
unarodnog suda pravde.
2. Ova konvencija podlijee ratifka-
ciji ili prihvatanju od strane drava
potpisnica. Ovoj konvenciji moe
pristupiti svaka drava navedena u
taki 1.
3. Instrumenti o ratifkaciji, prihvata-
nju ili pristupanju deponuju se kod
generalnog sekretara Organizacije
Ujedinjenih nacija.
4. Smatra se da drava, od momenta
kada se obavee ovom konvenci-
jom, treba da bude u stanju da u
skladu sa svojim domaim zakono-
davstvom sprovodi u ivot odred-
be ove konvencije.
lan 10
1. Ova konvencija stupa na snagu 3
mjeseca posle deponovanja petog
instrumenta o ratifkaciji, prihvata-
nju ili pristupanju.
2. Za svaku dravu koja ratifkuje ili
prihvati ovu konvenciju ili joj pri-
stupi poslije predaje petog instru-
menta o ratifkaciji, prihvatanju ili
pristupanju, Konvencija stupa na
snagu 3 mjeseca poslije deponova-
nja tog instrumenta.
lan 11
1. Svaka drava ugovornica moe
da otkae ovu konvenciju putem
pismene notifkacije generalnom
sekretaru Organizacije Ujedinjenih
nacija.
2. Otkaz stupa na snagu 12 mjeseci
poslije prijema notifkacije navede-
ne u taki 1.
lan 12
1. Ova konvencija potpisana je samo
u po jednom primjerku na engle-
skom, panskom, francuskom i ru-
skom jeziku, pri emu su sva etiri
teksta jednako vjerodostojna.
2. Posle konsultacija sa zaintereso-
vanim vladama generalni direktor
Organizacije Ujedinjenih nacija za
prosvjetu, nauku i kulturu i gene-
ralni direktor Svjetske organizacije
za intelektualnu svojinu, utvrdie
zvanine tekstove na arapskom,
holandskom, njemakom, italijan-
skom i portugalskom jeziku.
3. Generalni sekretar Organizacije Uje-
dinjenih nacija obavjetava drave
navedene u lanu 9 taka 1, kao i
generalnog direktora Organizacije
Ujedinjenih nacija za prosvjetu, na-
uku i kulturu, generalnog direktora
alnu svojinu, generalnog direktora
Meunarodnog biroa rada i gene-
ralnog sekretara Meunarodne uni-
je za telekomunikacije o:
i. potpisivanju ove konvencije,
ii. deponovanju instrumenata o
ratifkaciji, prihvatanju ili pri-
stupanju,
iii. datumu stupanja na snagu ove
konvencije prema lanu 10 ta-
ka 1,
iv. deponovanju svih saoptenja
navedenih u lanu 2 taka 2, ili
u lanu 8 ta. 2 i 3, kao i njiho-
vih popratnih tekstova,
v. prijemu saoptenja o otkaziva-
nju.
Ujedinjenih nacija dostavlja po dvi-
je ovjerene kopije ove konvencije
svim dravama navedenim u lanu
9 taka 1.
U potvrdu ega su dolepotpisani, pro-
pisno za to ovlateni potpisali ovu kon-
venciju
Sainjeno u Briselu, dvadeset i prvog
maja 1974. godine.
INDUSTRIJSKO
VLASNITVO
2. DIO
PARISKA KONVENCIJA
O ZATITI INDUSTRI-
JSKOG VLASNITVA
OD 20. MARTA
1883. godine, revidirana 14. decembra
1900. godine u Briselu, 2. juna 1911. godi-
ne u Vaingtonu, 6. novembra 1925. godi-
ne u Hagu, 2. juna 1934. godine u Londo-
nu, 31. oktobra 1958. godine u Lisabonu i
14. jula 1967. godine u tokholmu
lan 1.
1. Zemlje na koje se primjenjuje
ova konvencija sainjavaju Uniju
za zatitu industrijskog vlasnitva.
2. Predmet zatite industrijskog vla-
snitva su patenti, modeli za is-
koritavanje, industrijski uzorci ili
modeli, fabriki ili trgovaki igo-
vi, usluni igovi, trgovako ime
i oznake ili imena porijekla, kao i
suzbijanje nelojalne konkurencije.
3. Industrijsko vlasnitvo se podrazu-
mijeva u najirem znaenju i odnosi
se ne samo na industriju i trgovinu u
pravom smislu te rijei ve i na granu
poljoprivrednih i ekstraktivnih indu-
strija i na sve fabricirane ili prirodne
proizvode, naprimjer: vina, cerealije,
listove duhana, voe, stoku, rude, mi-
neralne vode, piva, cvijee, brano.
4. Pod patentima podrazumijevaju se
razne vrste industrijskih patenata
koji su primljeni od zakonodavstva
zemalja Unije kao patenti uvoza,
patenti za usavravanje, dopunski
patenti i certifkati itd.
lan 2.
1. Pripadnici svake od zemalja Unije
uivat e u ostalim zemljama Uni-
je, ukoliko je u pitanju zatita in-
dustrijskog vlasnitva, korist koju
odgovarajui zakoni sada daju
svojim dravljanima, ili e dati na-
knadno, ali s tim da se ne vrijeaju
prava naroito predviena ovom
konvencijom. Prema tome, oni e
imati istu zatitu kao i ovi i isto za-
konsko sredstvo protiv svake po-
vrede nanesene njihovim pravima
s tim da se ispune uvjeti i formal-
nosti koji se trae i od svojih drav-
ljana.
2. 2) Meutim, nikakav uvjet domici-
la ili preduzea u zemlji u kojoj se
zatita trai ne moe se zahtijevati
od pripadnika Unije da bi se uiva-
lo u ma kojem pravu industrijskog
vlasnitva.
3. Izriito se izuzimaju odredbe zako-
nodavstva svake od zemalja Unije
koje se odnose na sudski i admi-
nistrativni postupak i na nadle-
nost, kao i na izbor domicila ili
na imenovanje zastupnika, ako bi
se traili zakonima o industrijskom
vlasnitvu.
lan 3.
Sa pripadnicima zemalja Unije izjed-
nauju se pripadnici zemalja koje ne
pripadaju Uniji, a koji borave ili imaju
stvarna i ozbiljna industrijska ili trgo-
vinska preduzea na teritoriji jedne od
zemalja Unije.
lan 4.
A
1. Ko bude ispravno podnio prijavu
patenta, modela za iskoritavanje,
industrijskog uzorka ili modela,
fabrikog ili trgovakog iga u jed-
noj od zemalja Unije, ili njegov pri-
matelj prava, prilikom podnoenja
Industrijsko vlasnitvo | 87
odgovarajue prijave u drugim ze-
mljama uivat e pravo prvenstva
za vrijeme odreenih rokova.
2. Priznaje se da je pravo prvenstva
zasnovano podnoenjem svake
prijave koja se smatra urednom
prema nacionalnom zakonodav-
stvu svake zemlje Unije, ili prema
dvostranim ili viestranim ugovo-
rima zakljuenim izmeu zemalja
Unije.
3. Pod urednom nacionalnom prija-
vom treba podrazumijevati svaku
prijavu iz koje se moe ustanoviti
datum podnoenja u odgovara-
juoj zemlji, ma kakva bila kasnija
sudbina ove prijave.
B Prema tome, naknadno podnesena
molba u jednoj drugoj zemlji Uni-
je prije isteka ovih rokova ne gubi
svoju pravnu vrijednost radnjama
vrenim u meuvremenu, a naro-
ito podnoenjem druge prijave,
objavljivanjem pronalaska ili nje-
govim iskoritavanjem, prodajom
primjeraka uzoraka ili modela, upo-
trebom iga, a ovim radnjama tre-
a lica ne mogu zasnivati nikakva
prava niti vlasnitvo. Prava treih
lica steena prije dana podnoenja
prve prijave koja slui kao osnova
za pravo prvenstva osiguravaju se
unutranjim zakonodavstvom sva-
ke zemlje Unije.
C
1. Oznaeni rokovi prava prvenstva
iznose dvanaest mjeseci za paten-
te i modele za iskoritavanje, a est
mjeseci za industrijske uzorke i mo-
dele, kao i za fabrike i trgovake
igove.
2. Ovi rokovi poinju tei od datuma
podnoenja prve prijave u jednoj
zemlji Unije.
3. Dan podnoenja prijave ne rauna
se u rok.
4. Ako je posljednji dan roka jedan
zakoniti praznini dan, ili dan kad
Uprava nije otvorena da primi pri-
jave u zemlji u kojoj se zatita trai,
rok e se produiti do prvog nared-
nog dana.
5. Kao prva prijava, od ijeg dana
podnoenja poinje tei rok prava
prvenstva, smatrat e se i kasnija
prijava koja se odnosi na isti pred-
met kao neka ranija prva prijava, u
smislu stava 2, podnesena u istoj
zemlji Unije pod uvjetom da je na
dan podnoenja kasnije prijave
ranija prijava bila povuena, na-
putena ili odbijena, a da nije bila
na uvidu javnosti i da njome nisu
zasnovana neka prava, kao i da ve
nije posluila kao osnova za trae-
nje prava prvenstva. U tom sluaju
ranija prijava nee moi posluiti
kao osnova za traenje prava pr-
venstva.
D
1. Ko god bi htio da se koristi pra-
vom prvenstva ranije podnesene
prijave duan je podnijeti izjavu
sa naznaenjem datuma i zemlje
te prijave. Svaka zemlja e odrediti
dokle se najkasnije ova izjava mora
podnijeti.
2. Ovi navodi bit e naznaeni u pu-
blikacijama koje izdaje nadlena
administracija, a naroito na paten-
tima i odgovarajuim opisima.
3. Zemlje Unije moi e zahtijevati od
onoga koji podnosi izjavu o pravu
prvenstva da priloi prepis prija-
ve (opisa, nacrta itd.) koja je ranije
podnesena. Prepis, potvren od
administracije koja je primila tu
prijavu da je vjeran originalu, bit
e osloboen druge potvrde i moi
e u svakom sluaju biti podnesen,
osloboen takse, u ma koje vrije-
me u roku od tri mjeseca, rauna-
jui od podnoenja kasnije prijave.
Takoer se moe traiti da mu se
priloi uverenje o datumu podno-
enja prijave, koje je izdala ova ad-
ministracija, kao i prijevod.
4. Druge formalnosti ne mogu se
traiti za izjavu prava prvenstva u
vrijeme podnoenja prijave. Svaka
zemlja Unije odredit e posljedice
neispunjavanja formalnosti pred-
vienih u ovom lanu s tim da te
posljedice ne mogu ii dalje od gu-
bljenja prava prvenstva.
5. I drugi dokazi se mogu traiti na-
knadno.
Onaj koji se poziva na pravo prvenstva
neke ranije prijave duan je navesti broj
ove prijave. Ovaj navod e se objaviti
pod uvjetima predvienim stavom 2.
E
1. Kad bi neki industrijski uzorak ili
model bio prijavljen u jednoj zem-
lji sa pravom prvenstva na osnovu
prijave modela za iskoritavanje,
rok prvenstva bit e onaj koji je
utvren za industrijske uzorke ili
modele.
2. Osim toga, doputeno je da se u
jednoj zemlji prijavi model za isko-
ritavanje sa pravom prvenstva na
osnovu podnesene prijave patenta
i obratno.
F Nijedna zemlja Unije ne moe odbiti
pravo prvenstva ili prijavu patenta
zbog toga to prijavilac trai vie-
struka prava prvenstva ak i iz razli-
itih zemalja, ili zbog toga to neka
prijava kojom se trai jedno ili vie
prava prvenstva sadri jedan ili vie
elemenata koji nisu bili obuhvaeni
prijavom ili prijavama ije se pravo
prvenstva trai pod uvjetom, u oba
sluaja, da postoji jedinstvo prona-
laska u smislu zakona te zemlje.
U odnosu na elemente koji nisu
obuhvaeni prijavom ili prijavama
ije se pravo prvenstva trai, pod-
noenjem kasnije prijave zasniva
se pravo prvenstva pod redovnim
uvjetima.
G
1. Ako se ispitivanjem dokae da je
patentna prijava kompleksna, pod-
nosilac prijave moe je podijeliti
na izvjestan broj odijeljenih prija-
va, zadravajui kao datum svake
od njih datum prvobitne prijave i,
ako ima osnova, povlasticu prava
prvenstva.
2. Prijavilac e, takoer, moi, prema
vlastitoj inicijativi, podijeliti prijavu
patenta, zadravajui kao datum
svake odijeljene prijave datum pr-
vobitne prijave i, ako ima osnova,
povlasticu prava prvenstva. Svaka
zemlja Unije moi e odrediti uvje-
te pod kojima se ova podjela moe
odobriti.
H Pravo prvenstva se ne moe odbiti
zbog toga to se izvjesni elementi
pronalaska za koji se zahtijeva pra-
vo prvenstva ne nalaze u zahtjevi-
ma formuliranim u prijavi u zemlji
porijekla, ako se iz svih sastavnih
dijelova prijave ovi elementi mogu
na jasan nain otkriti.
I
1. Prijavama pronalazakih svjedo-
anstava podnesenim u zemlji u
kojoj prijavioci imaju pravo, prema
svome izboru, da trae bilo patent,
bilo pronalazako svjedoanstvo,
stjecat e se pravo prvenstva usta-
novljeno ovim lanom pod istim
uvjetima kao prijavama patenata.
2. U zemlji u kojoj prijavioci imaju
pravo, prema svome izboru, da tra-
e bilo patent, bilo pronalazako
svjedoanstvo, prijavilac pronala-
zakog svjedoanstva uivat e,
prema odredbama ovog lana koje
se primjenjuju na prijave patenata,
pravo prvenstva zasnovano pod-
noenjem prijave patenta, modela
za iskoritavanje ili pronalazakog
svjedoanstva.
lan 4.bis
1. Patenti koje su traili pripadnici
Unije u raznim zemljama Unije su
nezavisni od patenata dobijenih za
isti pronalazak u drugim zemljama
koje pripadaju ili ne pripadaju Uni-
ji.
2. Ovu odredbu treba razumjeti u
potpunom smislu, tj. tako da su
patenti traeni u roku prava pr-
venstva nezavisni kako u pogledu
uzroka ponitavanja i gubljenja
vanosti, tako i u pogledu normal-
nog trajanja.
3. Ona se primjenjuje na sve postoje-
e patente u trenutku njenog stu-
panja na snagu.
4. Isto to vai u sluaju pristupanja
novih zemalja za postojee paten-
te obje strane u vrijeme tog pristu-
panja.
5. Patenti dobijeni sa povlasticom
prava prvenstva uivat e u razlii-
tim zemljama Unije trajanje koje je
jednako trajanju koje bi uivali da
su bili zatraeni ili izdati bez povla-
stice prava prvenstva.
lan 4.ter
Pronalaza ima pravo da kao takav
bude naznaen u patentu.
lan 4.quater
Izdavanje patenta nee se moi odbiti
i patent se nee moi ponititi zato to
je prodaja proizvoda zatienog paten-
tom ili dobijenog zatienim postup-
kom podvrgnuta zabranama ili ograni-
enjima koja proistjeu iz nacionalnog
zakonodavstva.
lan 5.
A
1. Uvoz predmeta izraenih u jednoj
ili drugoj zemlji Unije od vlasnika
patenta u zemlju u kojoj je patent
izdat ne povlai gubitak prava.
2. Svaka zemlja Unije ima mogunost
da pribjegne potrebnim zakon-
skim mjerama kojima se predvia
davanje prinudnih licenci da bi
sprijeila zloupotrebe koje bi mo-
gle nastati upotrebom iskljuivog
prava datog patentom, naprimjer,
neiskoritavanjem.
3. Oduzimanje patenta nee se moi
predvidjeti, osim u sluaju kada
davanje prinudnih licenci ne bi bilo
dovoljno da se sprijee ove zlou-
potrebe. Nikakav zahtjev za oduzi-
manje ili za opozivanje patenta ne
moe se podnijeti prije isteka dvije
godine, raunajui od davanja prve
prinudne licence.
4. Davanje prinudne licence ne
moe se traiti zbog neisko-
ritavanja ili nedovoljnog iskori-
tavanja prije isteka roka od etiri
godine, raunajui od podnoenja
prijave patenta, ili od tri godine,
raunajui od izdavanja patenta s
tim da se ima primijeniti onaj rok
koji kasnije istjee; ona e se od-
biti ako nosilac patenta svoje nei-
skoritavanje opravda zakonskim
razlozima. Takva prinudna licenca
nee biti iskljuiva i nee se moi
prenijeti na drugog ak ni u vidu
podlicence, osim sa dijelom predu-
zea ili trgovakog fonda (fond de
commerce) u kome se ova licenca
koristi.
5. Odredbe koje prethode primjenji-
vat e se, pod uvjetom neophod-
nih izmjena, na modele za iskori-
tavanje.
B Zatita industrijskih uzoraka i mode-
la ne moe biti pogoena nikakvim
prestankom bilo usljed neiskorita-
vanja, bilo usljed uvoza predmeta
koji su isti kao i zatieni predmeti.
C
1. Ako je u nekoj zemlji upotreba
registriranog iga obavezna, regi-
striranje moe biti poniteno samo
poslije jednog pravinog roka i ako
zainteresirani ne opravda uzroke
svog nerada.
2. Upotreba fabrikog ili trgovakog
iga od vlasnika u izgledu koji se
prema elementima koji ne mi-
jenjaju distinktivni karakter iga
razlikuje od izgleda u kome je on
bio registriran u jednoj od zema-
lja Unije nee imati kao posljedicu
ponitenje njegovog registriranja,
niti e umanjiti zatitu koja je igu
odobrena.
3. Istovremena upotreba istog iga
na istovjetnim ili slinim proizvo-
dima od industrijskih ili trgovin-
skih preduzea koja se smatraju
suvlasnicima iga, prema odred-
bama nacionalnog zakonodavstva
zemlje u kojoj se trai zatita, nee
sprijeiti registriranje, niti e na bilo
koji nain umanjiti zatitu odobre-
nu za takav ig ma u kojoj zemlji
Unije samo ako takva upotreba ne
bude djelovala tako da dovodi jav-
nost u zabludu, iako nije suprotna
javnom interesu.
D Za priznanje prava nee se zahti-
jevati nikakav znak niti zabiljeka
patenta, modela za iskoritavanje,
registracije fabrikog ili trgovakog
iga ili prijave industrijskog uzorka
ili modela.
lan 5.bis
1. Jedan naknadni rok, koji treba da
bude najmanje est mjeseci, dat e
se za plaanje taksa predvienih
za odravanje prava industrijskog
vlasnitva uz doplatu naknadne
takse, ako nacionalno zakonodav-
stvo zahtijeva takvu taksu.
2. Zemlje Unije mogu predvidjeti
povrat patenata koji su prestali da
vae zbog neplaanja taksa.
lan 5.ter
U svakoj od zemalja Unije nee se sma-
trati da nanosi povredu pravima nosio-
ca patenta:
1. upotreba sredstava koja su pred-
met njegovog patenta na brodo-
vima drugih zemalja Unije, u trupu
broda, u mainama, opremi, apara-
tima i drugim priborima, kad bi ti
brodovi uli privremeno ili sluajno
u vode odreene zemlje, pod uvje-
tom da ta sredstva budu upotrije-
bljena iskljuivo za potrebe broda;
2. upotreba sredstava koja ine pred-
met patenta u konstrukcijama ili
funkcioniranju naprava za kretanje
kroz zrak ili po zemlji drugih dra-
va Unije, ili priborima ovih aparata,
kada bi oni uli privremeno ili slu-
ajno u ovu zemlju.
lan 5.quater
Kad se neki proizvod uveze u zemlju
Unije u kojoj postoji patent kojim se
titi postupak za proizvodnju ovog pro-
izvoda, prema ovom proizvodu nosilac
patenta imat e sva prava koja mu, na
osnovu zatienog postupka, osigurava
zakonodavstvo zemlje uvoza u odnosu
na proizvode izraene u samoj toj zem-
lji.
lan 5.quinquies
Industrijski uzorci i modeli bit e zati-
eni u svim zemljama Unije.
lan 6.
1. Uvjete za prijavljivanje i registrira-
nje fabrikih ili trgovakih igova
odredit e svaka zemlja svojim na-
cionalnim zakonodavstvom.
2. Meutim, ig koji pripadnik jedne
zemlje Unije prijavi u bilo kojoj ze-
mlji Unije nee se moi odbiti ili po-
nititi samo zbog toga to nije bio
prijavljen, registriran ili objavljen u
zemlji porijekla.
3. ig koji je pravilno registriran u
nekoj zemlji Unije smatrat e se
nezavisnim od igova registriranih
u drugim zemljama Unije, podrazu-
mijevajui i zemlju porijekla.
lan 6.bis
1. Zemlje Unije obavezuju se da bilo
po zvaninoj dunosti, ako zako-
nodavstvo zemlje to doputa,
bilo na traenje zainteresiranog
odbiju ili ponite registriranje i
zabrane upotrebu fabrikog ili
trgovakog iga koji predstavlja
reprodukciju, podraavanje ili pri-
jevod izvren tako da moe stvoriti
pometnju sa nekim igom koji bi
nadlena vlast zemlje registriranja
ili upotrebe smatrala da je u toj ze-
mlji nesumnjivo poznat kao ig lica
koje uiva pravo da se koristi ovom
konvencijom i upotrebljava se za
istovjetne ili sline proizvode. Na
isti nain postupit e se i ako bitni
dio iga predstavlja reprodukciju
jednog takvog iga koji je nesum-
njivo poznat ili podraavanje koje
moe stvoriti pometnju sa ovim
igom.
2. Jedan najkrai rok od pet godina,
raunajui od dana registriranja,
treba da se da za traenje brisanja
takvog iga. Zemlje Unije mogu
predvidjeti jedan rok u kome se za-
brana upotrebe mora traiti.
3. Rok za traenje brisanja ili zabra-
ne upotrebe igova registriranih ili
upotrebljavanih zlonamjerno nee
se odreivati.
1.
a. Zemlje Unije saglasne su da, u
pomanjkanju dozvole nadle-
nih vlasti, odbiju ili ponite re-
gistriranje i da zabrane priklad-
nim sredstvima upotrebu bilo
pod vidom fabrikih ili trgova-
kih igova, bilo kao sastavne
dijelove ovih igova, grbova,
zastava i drugih dravnih am-
blema zemalja Unije, zvaninih
znakova i punceva za kontrolu i
garanciju koje su one usvojile,
kao i svako podraavanje u he-
raldikom pogledu.
b. Odredbe take a) primjenjuju
se, takoer, na grbove, zastave
i druge ambleme, skraenice
ili nazive meunarodnih me-
udravnih organizacija iji su
lanovi jedna ili vie zemalja
Unije, izuzimajui grbove, za-
stave i druge ambleme, skra-
enice ili nazive koji su ve bili
predmet vaeih meunarod-
nih sporazuma namijenjenih
osiguravanju njihove zatite.
c. Nijedna zemlja Unije nee biti
obavezna da odredbe navede-
ne pod takom b) primijeni na
tetu nosilaca prava steenih
dobronamjerno, prije stupanja
na snagu ove konvencije u toj
zemlji. Zemlje Unije nisu oba-
vezne da primijene ove odred-
be kada upotreba ili registrira-
nje iz take a) nije takve prirode
da javnost navede na pomisao
da postoji neka veza izmeu
organizacije koja je u pitanju
i grbova, zastava i amblema,
skraenica ili naziva, ili kada
nije vjerovatno da je ova upo-
treba ili ovo registriranje takvo
da javnost moe dovesti u za-
bludu o postojanju neke veze
izmeu korisnika i organizacije.
2. Zabrana zvaninih znakova i punce-
va za kontrolu ili garanciju primje-
njivat e se samo u sluajevima u
kojim bi igovi, koji bi ih sadravali,
bili namijenjeni da budu upotreblja-
vani na robi iste ili sline vrste.
3.
a. Da bi se primjenjivale ove
odredbe, zemlje Unije prista-
ju da dostave jedna drugoj,
putem Meunarodnog biroa,
spisak dravnih amblema, zva-
ninih znakova i punceva za
kontrolu i garanciju koje one
ele ili e eljeti da stave, neo-
granieno ili u izvjesnim grani-
cama, pod zatitu ovoga lana,
kao i svake naredne izmjene
izvrene u ovom spisku. Svaka
zemlja Unije stavit e na vrije-
me na raspolaganje javnosti
dostavljene liste.
Ovo saopenje, meutim, nije
obavezno kada su u pitanju dr-
avne zastave.
b. Odredbe take b) stava 1. ovog
lana primjenjuju se samo na
grbove, zastave i druge am-
bleme, skraenice ili nazive
meunarodnih meudravnih
organizacija koje su ove or-
ganizacije saopile zemljama
Unije putem Meunarodnog
biroa.
4. Svaka zemlja Unije moi e, u roku
od dvanaest mjeseci od prijema
notifkacije, dostaviti zainteresira-
noj zemlji ili meunarodnoj me-
udravnoj organizaciji, putem
Meunarodnog biroa, svoje even-
tualne primjedbe.
5. Za dravne zastave mjere pred-
viene u stavu 1. primijenit e se
samo na igove registrirane poslije
6. novembra 1925. godine.
6. Kad je rije o ostalim dravnim amble-
mima, osim zastava, zvaninih znako-
va i punceva zemalja Unije i grbova,
zastava i drugih amblema, skraenica
ili naziva meunarodnih meudrav-
nih organizacija, ove odredbe bit e
primijenjene samo na igove registri-
rane za vrijeme vie od dva mjeseca
poslije prijema saopenja predvie-
nog u stavu 3.
7. U sluaju zle namjere, zemlje e
imati mogunost da izbriu ak i i-
gove registrirane prije 6. novembra
1925. godine ukoliko sadre drav-
ne ambleme, znakove i punceve.
8. Dravljani svake zemlje koji su bili
ovlateni da upotrebljavaju drav-
ne ambleme, znakove i punceve
svoje zemlje, moi e da ih upotre-
bljavaju ak i ako imaju slinosti sa
onima iz neke druge zemlje.
9. Zemlje Unije obavezuju se da za-
brane u trgovini nedoputenu
upotrebu dravnih grbova drugih
zemalja Unije, kad bi ova upotreba
bila takve prirode da dovodi u za-
bludu o porijeklu proizvoda.
10. Prethodne odredbe ne spreavaju
zemlje da odbiju ili obesnae, pri-
mjenom take 3. odjeljka B lana
6.quinquies, igove koji sadre, bez
doputenja, grbove, zastave i dru-
ge dravne ambleme ili zvanine
znakove i punceve koje je usvojila
jedna zemlja Unije, kao i distinktiv-
ne znake meunarodnih meudr-
avnih organizacija navedenih u
stavu 1.
lan 6.quater
1. Kad je, u skladu sa zakonodav-
stvom neke zemlje Unije, prijenos
iga punopravan samo ako se iz-
vri istovremeno i prijenos predu-
zea ili trgovakog fonda (fonds
de commerce) kome ig pripada,
da bi se priznala njegova vanost,
dovoljno je da dio preduzea ili tr-
govakog fonda koji se nalazi u toj
zemlji bude prenesen na cesionara
sa iskljuivim pravom da u njemu
izrauje ili prodaje proizvode na
koje se stavlja preneseni ig.
2. Ova odredba ne obavezuje zemlje
Unije da smatraju kao vaei onaj
prijenos svakog iga ija bi upotre-
ba od cesionara bila, ustvari, takva
da dovodi u zabludu javnost, na-
roito u pogledu porijekla, vrste ili
bitnih kvaliteta proizvoda na koje
se ig stavlja.
lan 6.quinquies
A
1. Svaki fabriki ili trgovaki ig pra-
vilno registriran u zemlji porijekla
moi e da se prijavi i zatiti onakav
kakav je u ostalim zemljama Unije
pod uvjetima navedenim u ovom
lanu. Prije nego to pristupe ko-
nanom registriranju, ove zemlje
moi e zahtijevati da se podnese
uverenje o registriranju u zemlji
porijekla, koje je izdala nadlena
vlast. Za to uvjerenje nee se traiti
nikakva potvrda.
2. Kao zemlja porijekla smatrat e se
ona zemlja Unije u kojoj prijavilac
ima ozbiljno i stvarno industrijsko
ili trgovinsko preduzee, a ako
nema takvog preduzea u Uniji,
zemlja Unije u kojoj on ima svoje
prebivalite, a ako nema svoje pre-
bivalite u Uniji, zemlja njegovog
dravljanstva u sluaju da je on pri-
padnik jedne od zemalja Unije.
B Registracija niti ponitenje fabri-
kog ili trgovakog iga iz ovog la-
na nee moi da se odbiju, izuzevi
u ovim sluajevima:
1. kada su takve prirode da mogu
nakoditi steenim pravima treih
lica u zemlji u kojoj se zatita trai;
2. kada su bez ikakve distinktivne
osobine ili iskljuivo sastavljeni od
znakova ili obiljeja koja bi mogla
posluiti u trgovini da oznae vr-
stu, kvalitet, koliinu, namjenu, vri-
jednost, mjesto porijekla proizvo-
da ili vrijeme proizvodnje, ili koji
su postali uobiajeni u obinom
govoru ili u redovnim i stalnim na-
vikama trgovine zemlje u kojoj je
zatita traena;
3. kada su suprotni moralu ili javnom
poretku, a naroito oni koji mogu
prevariti javnost. Utvreno je da se
jedan ig nee smatrati suprotnim
javnom poretku zbog jedinog ra-
zloga to ne odgovara nekoj odred-
bi zakonodavstva o igovima, izu-
zimajui sluaj kada se i sama ta
odredba tie javnog poretka.
Pri svemu ovom imat e se u vidu pri-
mjena lana 10.bis.
C
1. Da bi se ocijenilo da li je ig prikla-
dan za zatitu, uzet e se u obzir sve
stvarne okolnosti, a naroito traja-
nje upotrebe iga.
2. U ostalim zemljama Unije ne mogu
biti odbijeni fabriki ili trgovaki
igovi zbog jedinog razloga to se
od igova, zatienih u zemlji po-
rijekla, razlikuju samo prema ele-
mentima koji ne mijenjaju njihovu
distinktivnu osobinu i ne vrijeaju
identinost igova u onom obliku
u kome su bili registrirani u spome-
nutoj zemlji porijekla.
D Ako ig iju zatitu trai nije regi-
striran u zemlji porijekla, niko se
nee moi koristiti odredbama
ovog lana.
E Meutim, obnavljanje registriranja
jednog iga u zemlji porijekla ni u
kom sluaju nee povui za sobom
obavezu da se obnovi registriranje
u drugim zemljama Unije u kojima
bi taj ig bio registriran.
F Povlastica prava prvenstva ostaje
steena za igove prijavljene u roku
iz lana
4. ak kad bi registriranje u zemlji po-
rijekla nastupilo tek poslije isteka
toga roka.
lan 6.sexies
Zemlje Unije obavezuju se da tite
uslune igove. One ne moraju predvi-
djeti registriranje ovih igova.
lan 6.septies
1. Ako predstavnik ili zastupnik onoga
koji je nosilac prava na ig u jednoj
zemlji Unije trai, bez ovlatenja
ovog nosioca prava, registriranje
toga iga na svoje ime u jednoj ili
vie ovih zemalja, nosilac prava moe
se usprotiviti traenom registriranju
ili traiti brisanje iga, odnosno, ako
zakon zemlje to doputa, prijenos
ovoga registriranja na svoje ime,
ukoliko ovaj predstavnik ili zastupnik
ne opravda svoje postupke.
2. Nosilac prava na ig imat e pravo da
se usprotivi da njegov predstavnik ili
zastupnik upotrijebi njegov ig pod
uvjetima iz stava 1. ako nije dao svoje
ovlatenje za ovu upotrebu.
3. Nacionalna zakonodavstva mogu
predvidjeti pravian rok u kome no-
silac prava na ig mora zatraiti svo-
ja prava predviena ovim lanom.
lan 7.
Priroda proizvoda na koji se fabriki ili
trgovaki ig stavlja ni u kom sluaju ne
moe smetati registriranju iga.
lan 7.bis
1. Zemlje Unije se obavezuju da re-
gistriraju i da zatite kolektivne
igove koji pripadaju udruenjima
ije se postojanje ne protivi zakonu
zemlje porijekla, pa i onda ako ta
udruenja nemaju trgovinskog ili
industrijskog preduzea.
2. Svaka zemlja e odrediti posebne
uvjete pod kojima e se tititi ko-
lektivni ig i ona moe odbiti za-
titu ako je takav ig suprotan jav-
nom interesu.
3. Meutim, zatita tih igova ne
moe se odrei nijednom udru-
enju ije se postojanje ne protivi
zakonu zemlje porijekla zbog toga
to ono nema preduzea u zemlji u
kojoj se trai zatita, ili to nije usta-
novljeno u skladu sa zakonodav-
stvom te zemlje.
lan 8.
Trgovako ime bit e zatieno u svim
zemljama Unije, bez obaveze prijavlji-
vanja ili registriranja, bilo da ono sai-
njava ili ne sainjava dio nekog fabri-
kog ili trgovakog iga.
lan 9.
1. Svaki proizvod koji nosi bespravno
jedan fabriki ili trgovaki ig ili jed-
no trgovako ime bit e uzapen pri
uvozu u one zemlje Unije u kojima
ovaj ig ili ovo trgovako ime imaju
pravo na zakonsku zatitu.
2. Isto tako, uzapenje e se izvriti u
zemlji u kojoj je stavljanje iga ili
imena izvreno bespravno ili u ze-
mlji u koju proizvod bude uvezen.
3. Uzapenje e se vriti na zahtjev
bilo javnog tuioca, bilo neke
druge nadlene vlasti, bilo jedne
zainteresirane strane, fzikog ili
pravnog lica, prema unutranjem
zakonodavstvu svake zemlje.
4. Vlasti nisu obavezne da izvre
uzapenje u sluaju tranzita.
5. Ako zakonodavstvo jedne zemlje
ne usvaja uzapenje pri uvozu,
uzapenje e biti zamijenjeno za-
branom uvoza ili uzapenjem u
unutranjosti zemlje.
6. Ako zakonodavstvo jedne zemlje
ne usvaja ni uzapenje pri uvozu, ni
zabranu uvoza, ni uzapenje u unu-
tranjosti zemlje, a u oekivanju da
e se to zakonodavstvo shodno
izmijeniti, ove mjere bit e zamije-
njene nainima i sredstvima koje
zakon odreene zemlje osigurava
u slinom sluaju svojim dravlja-
nima.
lan 10.
1. Odredbe prethodnog lana primi-
jenit e se u sluaju neposredne
ili posredne upotrebe neke lane
oznake koja se odnosi na porijeklo
proizvoda ili identitet proizvoaa,
fabrikanta ili trgovca.
2. U svakom sluaju smatrat e se kao
zainteresirana strana, i to bilo fzi-
ko ili pravno lice, svaki proizvoa,
fabrikant ili trgovac koji uestvuje
u proizvodnji, fabrikaciji ili trgovini
toga proizvoda i koji je nastanjen
bilo u mjestu lano naznaenom
kao mjesto porijekla, bilo u okolini
u kojoj se to mjesto nalazi, bilo u
zemlji lano oznaenoj, bilo u ze-
mlji u kojoj je upotrijebljena lana
oznaka porijekla.
lan 10.bis
1. Zemlje Unije obavezuju se da osigu-
raju pripadnicima Unije stvarnu za-
titu protiv nelojalne konkurencije.
2. Akt nelojalne konkurencije pred-
stavlja svaki akt konkurencije koji
je suprotan potenim obiajima u
industriji ili trgovini.
3. Naroito treba zabraniti:
1. bilo kakva djela koja prema svojoj
prirodi mogu stvoriti zabunu, ma
kojim sredstvom, sa preduzeem,
proizvodima ili industrijskom, od-
nosno trgovinskom djelatnou
jednog konkurenta;
2. lane primjedbe pri voenju trgo-
vine koje su takve prirode da dis-
kreditiraju preduzee, proizvode ili
industrijsku, odnosno trgovinsku
djelatnost jednog konkurenta;
3. oznake ili navode ija upotreba u
trgovini moe dovesti javnost u za-
bludu o porijeklu, nainu proizvod-
nje, osobinama, pogodnostima za
upotrebu ili koliini robe.
lan 10.ter
1. Zemlje Unije obavezuju se da e
pripadnicima drugih zemalja Unije
osigurati odgovarajua zakonska
sredstva za uspjeno suzbijanje
svih akata o kojima se govori u l.
9, 10. i 10.bis.
2. Osim toga, one se obavezuju da e
predvidjeti mjere koje bi omogui-
le sindikatima i udruenjima, koja
predstavljaju zainteresirane indu-
strijalce, proizvoae ili trgovce i
ije postojanje nije suprotno za-
konima njihove zemlje, da povedu
spor pred sudom ili kod nadlenih
administrativnih vlasti radi suzbi-
janja djela predvienih l. 9, 10. i
10.bis u granicama u kojima zakon
zemlje u kojoj je zatita traena to
doputa sindikatima i udruenjima
te zemlje.
lan 11.
1. Zemlje Unije davat e, prema svom
unutranjem zakonodavstvu, pri-
vremenu zatitu pronalascima
prikladnim za patentiranje, mo-
delima za iskoritavanje, industrij-
skim uzorcima i modelima, kao i
fabrikim i trgovakim igovima za
proizvode koji budu prikazivani na
meunarodnim izlobama, zvani-
nim ili zvanino priznatim, organi-
ziranim na teritoriji jedne od njih.
2. Ova privremena zatita nee pro-
duiti rokove iz lana 4. Ako se ka-
snije poziva na pravo prvenstva,
administracija svake zemlje moi
e da rauna da rok tee od datu-
ma unoenja proizvoda na izlobu.
3. Svaka zemlja moi e da trai, kao
dokaz o istovjetnosti izlobenog
predmeta i datum unoenja, uvere-
nja koja bude smatrala potrebnim.
lan 12.
1. Svaka zemlja Unije obavezuje se da
e ustanoviti posebnu upravu za
industrijsko vlasnitvo i centralu za
obavjetavanje javnosti o patenti-
ma, modelima za iskoritavanje, in-
dustrijskim uzorcima ili modelima i
fabrikim ili trgovakim igovima.
2. Ova uprava e izdavati zvanini
periodini list. Ona e objavljivati
redovno:
a. imena nosilaca odobr eni h
patenata sa kratkim oznae-
njem zatienih pronalazaka;
b. reprodukcije registriranih igo-
va.
lan 13.
1.
a. Unija ima Skuptinu sastavlje-
nu od zemalja Unije vezanih l.
13. do 17.
b. Vladu svake zemlje predstavlja
jedan izaslanik, kome mogu
pomagati zamjenici, savjetnici
i strunjaci.
c. Trokove svakog izaslanstva
snosi vlada koja ga je imeno-
vala.
2.
a. Skuptina:
i. raspravlja o svim pitanjima koja
se tiu odravanja i razvoja Uni-
je, kao i primjene ove konven-
cije;
ii. daje Meunarodnom birou
za intelektualno vlasnitvo (u
daljnjem tekstu: Meunarod-
ni biro), predvienom u Kon-
venciji o osnivanju Svjetske
organizacije za intelektualno
vlasnitvo (u daljnjem tekstu:
Organizacija), uputstva o pri-
premanju konferencija za re-
viziju, vodei briljivo rauna
o primjedbama zemalja Unije
koje nisu vezane l. 13. do 17.
iii. ispituje i odobrava izvjetaje i
djelatnosti generalnog direkto-
ra Organizacije koji se odnose
na Uniju i daje mu sva korisna
uputstva o pitanjima iz nadle-
nosti Unije.
iv. bira lanove Izvrnog odbora
Skuptine;
v. ispituje i odobrava izvjetaje i
rad svog Izvrnog odbora i daje
mu uputstva;
vi. donosi program, usvaja trogo-
dinji budet Unije i odobrava
njene zavrne raune;
vii. usvaja fnansijski pravilnik Uni-
je;
viii. obrazuje odbore strunjaka i
radne grupe koje smatra kori-
snim radi ostvarivanja zadata-
ka Unije;
ix. odluuje koje zemlje koje nisu
lanice Unije i koje meuvladi-
ne i meunarodne nevladine
organizacije mogu prisustvo-
vati njenim sastancima u svoj-
stvu posmatraa;
x. usvaja izmjene l. 13. do 17;
xi. preduzima sve drugo to je po-
trebno za postizanje zadataka
Unije;
xii. obavlja sve druge poslove koji
proistjeu iz ove konvencije;
xiii. izvrava, pod uvjetom da ih pri-
hvata, prava koja su joj povje-
rena Konvencijom o osnivanju
Organizacije.
b. O pitanjima za koja su zaintere-
sirane podjednako i druge uni-
je kojima upravlja Organizacija
Skuptina odluuje poto se
upozna sa miljenjem Koordi-
nacionog odbora Organizacije.
3.
a. Osim u sluaju iz podstava b),
jedan izaslanik moe predstav-
ljati samo jednu zemlju.
b. Zemlje Unije koje su posebnim
sporazumom obrazovale za-
jedniku upravu, koja za svaku
od njih ima obiljeje posebne
nacionalne slube za industrij-
sko vlasnitvo iz lana 12, moe
u toku raspravljanja grupno
predstavljati samo jedna od
njih.
4.
a. Svaka zemlja lanica Skuptine
raspolae jednim glasom.
b. Kvorum sainjava polovina ze-
malja lanica Skuptine.
c. I pored odredaba podstava b),
ako u toku pojedinog zasjeda-
nja broj predstavljenih zema-
lja bude manji od polovine, ali
jednak ili vei od treine lano-
va Skuptine, ona e moi da
donosi odluke. Meutim, odlu-
ke Skuptine, izuzev onih koje
se tiu postupka, postat e iz-
vrne tek kada se ispune nie
navedeni uvjeti. Meunarodni
biro saopavat e ove odluke
zemljama lanicama Skupti-
ne koje nisu bile predstavljene,
pozivajui ih da se pismeno
izjasne, u roku od tri mjeseca
od dana ovog saopenja, da li
daju svoj glas ili se suzdravaju.
Ako po isteku ovoga roka broj
zemalja koje su na taj nain
dale svoj glas ili su se suzdrale
bude najmanje nejednak broju
zemalja koje su nedostajale da
bi se postigao kvorum u toku
sastanka, ove odluke postat e
izvrne pod uvjetom da je isto-
vremeno postignuta potrebna
veina.
d. Sa izuzetkom predvienim
odredbama lana 17. stav 2,
odluke Skuptine donose se
veinom od dvije treine datih
glasova.
e. Suzdravanje se ne smatra kao
glas.
5.
a. Osim u sluaju iz podstava b),
jedan izaslanik moe glasati
samo u ime svoje zemlje.
a. Zemlje Unije iz stava 3. pod b)
nastojat e, po pravilu, da ih
na sastancima Skuptine pred-
stavljaju njihova vlastita iza-
slanstva. Meutim, ako zbog
izuzetnih razloga jednu od tih
zemalja ne moe da predstavlja
njeno vlastito izaslanstvo, ona
moe ovlastiti izaslanstvo neke
druge od ovih zemalja da moe
glasati u njeno ime s tim to
jedno izaslanstvo na osnovu
ovlatenja moe glasati samo
za jednu zemlju. Svako ovlate-
nje u tu svrhu mora biti sadra-
no u aktu koji je potpisao ef
drave ili nadleni ministar.
6. Zemlje Unije koje nisu lanice
Skuptine prisustvuju njenim sa-
stancima u svojstvu posmatraa.
7.
a. Skuptina se sastaje na redov-
no zasjedanje jednom u tri
godine, na poziv generalnog
direktora i, osim u izuzetnim
sluajevima, u isto vrijeme i na
istome mjestu kao Generalna
skuptina Organizacije.
b. Skuptina se sastaje na vanred-
no zasjedanje na poziv gene-
ralnog direktora, a na zahtjev
Izvrnog odbora ili na zahtjev
jedne etvrtine zemalja lanica
Skuptine.
lan 14.
1. Skuptina ima Izvrni odbor.
2.
a. Izvrni odbor sastavljen je od
zemalja koje izabere Skuptina
meu svojim lanicama. Osim
toga, zemlja na ijoj je teritoriji
sjedite Organizacije raspolae,
ex ofcio, jednim sjeditem u
Odboru, osim u sluaju predvi-
enom u lanu 16. stav 7. pod b).
b. Vladu svake zemlje lanice
Izvrnog odbora predstavlja
i strunjaci.
c. Trokove svakog izaslanstva
vala.
3. Broj zemalja lanica Izvrnog odbo-
ra jednak je etvrtini broja zemalja
lanica Skuptine. Pri obraunava-
nju sjedita koja se imaju odrediti
ostatak poslije diobe sa etiri ne
uzima se u obzir.
4. Prilikom biranja lanova Izvrnog
odbora Skuptina vodi rauna o
pravinoj geografskoj raspodjeli i
neophodnosti da sve zemlje lani-
ce posebnih aranmana, ustanov-
ljenih u vezi sa Unijom, budu meu
zemljama koje ine Izvrni odbor.
5.
a. lanovi Izvrnog odbora obav-
ljaju svoje dunosti od zatvara-
nja sastanka
Skuptine na kome su izabrani
do kraja narednog redovnog
zasjedanja Skuptine.
b. lanovi Izvrnog odbora mogu
se ponovo birati, ali najvie dvi-
je treine izmeu njih.
c. Skuptina propisuje nain iz-
bora i eventualnog ponovnog
izbora lanova Izvrnog odbo-
ra.
6.
a. Izvrni odbor:
i. priprema nacrt dnevnog reda
Skuptine;
ii. podnosi Skuptini prijedloge
u vezi sa nacrtima programa
i trogodinjeg budeta Unije
koje je pripremio generalni di-
rektor;
iii. izjanjava se, u granicama tro-
godinjeg programa i bude-
ta, o godinjim programima i
budetima koje priprema ge-
neralni direktor;
iv. podnosi Skuptini, sa odgova-
rajuim napomenama, povre-
mene izvjetaje generalnog
direktora i godinje izvjetaje o
pregledu rauna;
v. preduzima sve korisne mjere
da generalni direktor izvri pro-
gram Unije, u skladu sa odluka-
ma Skuptine i vodei rauna
o okolnostima nastalim izme-
u dva redovna sastanka ove
skuptine.
vi. obavlja sve druge dunosti
koje su mu dodijeljene u okviru
ove konvencije.
b. o pitanjima za koja su podjed-
nako zainteresirane i druge
unije kojima upravlja Organi-
zacija Izvrni odbor odluuje
poto se upozna sa miljenjem
Koordinacionog odbora Orga-
nizacije.
7.
a. Izvrni odbor se sastaje na re-
dovno zasjedanje jednom go-
dinje, na poziv generalnog
direktora, po mogunosti u isto
vrijeme i na istom mjestu kao
Koordinacioni odbor Organi-
zacije.
b. Izvrni odbor se sastaje na van-
redno zasjedanje na poziv ge-
neralnog direktora, bilo na nje-
govu inicijativu, bilo na zahtjev
svoga predsjednika ili jedne
etvrtine svojih lanova.
8.
a. Svaka zemlja lanica Izvrnog
odbora raspolae jednim gla-
som.
b. Kvorum sainjava polovina ze-
malja lanica Izvrnog odbora.
c. Odluke se donose prostom ve-
inom datih glasova.
d. Suzdravanje se ne smatra kao
glas.
e. Jedan izaslanik moe predstav-
9. Zemlje Unije koje nisu lanice Izvr-
nog odbora prisustvuju njegovim
sastancima u svojstvu posmatraa.
10. Izvrni komitet usvaja svoj poslov-
nik.
lan 15.
1.
a. Upravne poslove Unije obavlja
Meunarodni biro, koji nasljeu-
je Biro Unije ujedinjen sa Biroom
Unije osnovanim Meunarod-
nom konvencijom za zatitu knji-
evnih i umjetnikih djela.
b. Meunarodni biro naroito
obavlja poslove sekretarijata
raznih organa Unije.
c. Generalni direktor Organizacije
najvii je funkcioner Unije i on
je predstavlja.
2. Meunarodni biro prikuplja i objav-
ljuje obavjetenja o zatiti industrij-
skog vlasnitva. Svaka zemlja Unije
saopava Meunarodnom birou,
to je prije mogue, tekst svakog
novog zakona, kao i sve zvanine
tekstove koji se tiu zatite indu-
strijskog vlasnitva. Ona, takoer,
snabdijeva Meunarodni biro svim
izdanjima svojih slubi nadlenih
za oblast industrijskog vlasnitva
koja su u neposrednoj vezi sa za-
titom industrijskog vlasnitva, a za
koje Meunarodni biro smatra da
su vani za njegov rad.
3. Meunarodni biro objavljuje mje-
seni asopis.
4. Svakoj zemlji Unije Meunarodni
biro daje, na njeno traenje, oba-
vjetenja o pitanjima u vezi sa za-
titom industrijskog vlasnitva.
5. Meunarodni biro bavi se proua-
vanjima, prua usluge namijenjene
da olakaju zatitu industrijskog
vlasnitva.
6. Generalni direktor i lica koja on
odredi uestvuju, bez prava glasa,
na svim zasjedanjima Skuptine,
Izvrnog odbora i svakog drugog
odbora strunjaka ili radne grupe.
Generalni direktor ili jedno lice koje
on odredi po slubenoj dunosti je
sekretar ovih organa.
7.
a. Prema uputstvima Skuptine,
a u saradnji sa Izvrnim odbo-
rom, Meunarodni biro pri-
prema konferencije za reviziju
odredaba Konvencije, osim l.
13. do 17.
b. O pripremanju konferencije
za reviziju Meunarodni biro
moe se savjetovati sa meu-
vladinim i meunarodnim ne-
vladinim organizacijama.
c. Generalni direktor i lica koja
on odredi uestvuju, bez pra-
va glasa, u raspravljanjima na
ovim konferencijama.
8. Meunarodni biro obavlja i sve
druge dunosti koje su mu dodije-
ljene.
lan 16.
1.
a. Unija ima svoj budet.
b. Budet Unije obuhvata vlastite
prihode i izdatke Unije, njen
doprinos budetu zajednikih
izdataka unija, kao i, u sluaju
potrebe, iznos stavljen na ras-
polaganje budetu konferenci-
je Organizacije.
c. Kao zajedniki izdaci Unije
smatraju se izdaci koji ne pri-
padaju iskljuivo Uniji, ve,
takoer, jednoj ili vie drugih
unija kojima upravlja Organi-
zacija. Uee Unije u ovim za-
jednikim izdacima srazmjerno
je koristi koju ovi izdaci za nju
predstavljaju.
2. Prilikom donoenja budeta Unije
vodi se rauna o potrebama sarad-
nje sa budetima drugih unija koji-
ma upravlja Organizacija.
3. Budet Unije fnansira se iz sljede-
ih izvora:
i. doprinosa zemalja Unije;
ii. taksa i iznosa koji se duguju za
usluge koje prua Meunarod-
ni biro u ime Unije;
iii. prihoda od prodaje izdanja
Meunarodnog biroa koja se
odnose na Uniju i prava koja
potjeu od ovih izdanja;
iv. darova, zaklada i subvencija;
v. zakupnina, kamata i raznih dru-
gih prihoda.
4.
a. Da bi se odredio dio doprino-
sa budetu svake zemlje Unije,
ona se svrstava u jednu klasu i
plaa svoje godinje doprinose
na osnovu izvjesnog broja jedi-
nica utvrenih kao to slijedi:
Klasa I.............................................................25
Klasa II............................................................20
Klasa III...........................................................25
Klasa IV..........................................................15
Klasa V............................................................10
Klasa VI.............................................................5
Klasa VII............................................................3
b. Ukoliko to nije uinila ranije, u
trenutku deponiranja svog in-
strumenta ratifkacije ili pristu-
pa svaka zemlja oznaava klasu
u koju eli da bude svrstana.
Ona moe promijeniti klasu.
Ako izabere niu klasu, zemlja
to treba da saopi Skuptini
na jednom od njenih redovnih
zasjedanja. Ovakva promjena
stupa na snagu poetkom go-
dine koja slijedi ovo zasjedanje.
c. Godinji doprinos svake zemlje
sastoji se od iznosa koji je, u od-
nosu na ukupni zbir godinjih
doprinosa svih zemalja bude-
tu Unije, jednak odnosu broja
jedinica klase u koju je ona svr-
stana prema ukupnom broju
jedinica svih zemalja.
d. Doprinosi se namiruju 1. janua-
ra svake godine.
e. Zemlja koja kasni sa plaanjem
svojih doprinosa ne moe uiva-
ti svoje pravo glasa ni u jednom
organu Unije u kome je lanica,
ukoliko je iznos njenog zaostat-
ka jednak ili vei od doprinosa
koje duguje za dvije pune pro-
tekle godine. Meutim, ta ze-
mlja moe biti ovlatena da za-
dri uivanje svoga prava glasa
u okviru organa toliko dugo dok
taj organ smatra da je zakanje-
nje proisteklo zbog izuzetnih i
neizbjenih okolnosti.
f. Ukoliko budet ne bi bio usvo-
jen prije poetka nove budet-
ske godine, budet prethodne
godine e se produiti na nai-
ne predviene u fnansijskom
pravilniku.
5. Visinu takse i iznose koji se duguju
za usluge koje prua Meunarodni
biro u ime Unije odreuje generalni
direktor koji o tome podnosi izvje-
taj Skuptini i Izvrnom odboru.
6.
a. Unija raspolae obrtnim fon-
dom koji formira od jedinstve-
ne uplate svake zemlje Unije.
Ako fond postane nedovoljan,
Skuptina odluuje o njego-
vom poveanju.
b. Iznos poetne uplate svake ze-
mlje u navedeni fond ili njeno
uee u njegovom poveanju
srazmjerno je doprinosu te ze-
mlje za godinu u toku koje se
fond osniva ili odluuje o po-
veanju.
c. Skuptina propisuje srazmje-
ru i nain uplata na prijedlog
generalnog direktora, a poslije
primljenog izvjetaja Koordina-
7 .
a. U sporazumu o sjeditu, za-
kljuenom sa zemljom na ijoj
teritoriji Organizacija ima svoje
sjedite, predvia se da ova ze-
mlja daje avans ukoliko bi obrt-
ni fond bio nedovoljan. Iznos
ovog avansa i uvjeti pod koji-
ma se odobrava predmet su,
u svakom posebnom sluaju,
odvojenih sporazuma izmeu
zemlje koja je u pitanju i Orga-
nizacije. Sve dok je obavezna
da odobrava avans, ta zemlja
raspolae jednim sjeditem ex
ofcio u Izvrnom odboru.
a. Zemlja iz podstava a) i Orga-
nizacija imaju, svaka za sebe,
pravo da otkau obavezu odo-
bravanja avansa putem pisme-
nog saopenja. Otkaz stupa na
snagu tri godine poslije kraja
godine u kojoj je bio saopen.
a. Ovjeravanje rauna obavljaju,
na naine predviene fnansij-
skim pravilnikom, jedna ili vie
zemalja Unije ili vanjski kontro-
lori koje, uz njihov pristanak,
imenuje Skuptina.
lan 17.
1. Prijedloge za izmjenu l. 13, 14, 15,
16. i ovog lana mogu podnijeti
svaka zemlja lanica Skuptine, Iz-
vrni odbor ili generalni direktor.
Generalni direktor saopava ove
prijedloge zemljama lanicama
Skuptine najmanje est mjeseci
prije nego to e oni biti podneseni
Skuptini na ispitivanje.
2. Svaku izmjenu lanova iz stava 1.
usvaja Skuptina. Za usvajanje je
potrebna veina od tri etvrtine
datih glasova; meutim, za svaku
izmjenu lana 13. i ovog stava po-
trebna je veina od etiri petine
datih glasova.
stupa na snagu mjesec dana od
dana kada generalni direktor primi
pismena saopenja o prihvatanju
od tri etvrtine zemalja, koje su bile
je izmjena usvojena, uinjena uz
saglasnost sa njihovim odgovara-
juim ustavnim propisima. Svaka
tako usvojena izmjena ovih lano-
va obavezuje sve zemlje koje su
izmjena stupa na snagu ili koje
poslije postanu lanice; meutim,
svaka izmjena kojom se povea-
vaju fnansijske obaveze zemalja
Unije obavezuje samo one meu
njima koje su saopile da prihvata-
ju ove izmjene.
lan 18.
1. Ova konvencija bit e podvrgnuta
revizijama radi unoenja pobolja-
nja takve prirode koja e usavra-
vati sistem Unije.
2. Zbog toga e se odravati konferen-
cije, naizmjenino, u jednoj od ze-
malja Unije, izaslanika ovih zemalja.
3. Za izmjene l. 13. do 17. vae
odredbe lana 17.
lan 19.
Podrazumijeva se da zemlje Unije za-
dravaju za sebe pravo da zakljuuju
odvojeno, meu sobom, posebne spo-
razume za zatitu industrijskog vlasni-
tva, ukoliko ti sporazumi ne bi bili su-
protni odredbama ove konvencije.
lan 20.
1.
a. Svaka zemlja Unije koja je potpi-
sala ovaj akt moe ga ratifcirati,
a ako ga nije potpisala, moe
mu pristupiti. Instrumenti rati-
fkacije i pristupa deponiraju se
kod generalnog direktora.
b. Svaka zemlja Unije moe izja-
viti u svome instrumentu rati-
fkacije ili pristupa da se njena
ratifkacija, odnosno pristup ne
primjenjuju na:
i) l. 1. do 12. ili ii) l. 13. do 17.
c. Svaka zemlja Unije koja, shod-
no podstavu b), izuzme od
svoga pristupa jednu od dvije
grupe lanova iz tog podstava
moe kasnije u svakom trenut-
ku izjaviti da proiruje djelova-
nje svoje ratifkacije ili svoga
pristupa na ovu grupu lanova.
Ovakva izjava deponira se kod
2.
a. U odnosu na deset prvih ze-
malja Unije koje su deponirale
svoje instrumente ratifkacije
ili pristupa bez deklaracije koju
doputa stav 1. pod b) i), l.
1. do 12. stupaju na snagu tri
mjeseca po deponiranju dese-
tog od ovih instrumenata ratif-
kacije ili pristupa.
b. U odnosu na deset prvih ze-
malja Unije koje su deponirale
svoje instrumente ratifkacije
ili pristupa bez deklaracije
koju doputa stav 1. pod b)
ii), l. 13. do 17. stupaju na
snagu tri mjeseca po deponira-
nju desetog od ovih instrume-
nata ratifkacije ili pristupa.
c. Pod rezervom poetnog stupa-
nja na snagu, prema odredba-
ma podstavva a) i b), svaka od
dvije grupe lanova iz stava 1.
pod b) i) i ii), a pod rezervom
odredaba stava 1. pod b), l.
1. do 17. stupaju na snagu u
odnosu na svaku zemlju Uni-
je, osim onih iz podstavova a)
i b), koja deponira instrument
ratifkacije ili pristupa, kao i u
odnosu na svaku zemlju Unije
koja deponira izjavu primje-
njujui stav 1. pod c), tri mje-
seca poslije datuma saopenja
generalnog direktora o takvom
deponiranju, osim ukoliko u
samome instrumentu ili depo-
niranoj izjavi nije oznaen neki
kasniji datum. U ovom posljed-
njem sluaju, ovaj akt stupa na
snagu u odnosu na ovu zemlju
na dan tako oznaen.
3. U odnosu na svaku zemlju Unije
koja deponira instrument ratifkaci-
je ili pristupa, l. 18. do 30. stupaju
na snagu prvog dana kada bilo koja
od grupa lanova iz stava 1. taka b)
stupi na snagu u odnosu na tu ze-
mlju prema stavu 2. ta. a), b) ili c).
lan 21.
1. Svaka zemlja izvan Unije moe pri-
stupiti ovom aktu i tako postati lani-
ca Unije. Instrumenti pristupa depo-
niraju se kod generalnog direktora.
2.
a. U odnosu na svaku zemlju
izvan Unije koja je deponirala
svoj instrument pristupa na
mjesec dana ili vie prije dana
stupanja na snagu odredaba
ovoga akta, on stupa na snagu
na dan kada su odredbe prvi
put stupile na snagu primje-
nom lana 20. stav 2) pod a)
ili b), osim ako u instrumentu
pristupa nije oznaen neki ka-
sniji datum; meutim:
i. ako l. 1. do 12. do toga dana
nisu stupili na snagu, ova ze-
mlja bit e vezana, u toku prela-
znog perioda prije stupanja na
snagu ovih odredaba, umjesto
njih, odredbama l. 1. do 12. Li-
sabonskog akta;
ii. ako l. 13. do 17. do toga dana
nisu stupili na snagu, ova ze-
mlja bit e vezana, u toku prela-
znog perioda prije stupanja na
snagu ovih odredaba, umjesto
njih, l. 13. i 14. st. 3, 4. i 5. Lisa-
bonskog akta.
iii. Ako neka zemlja oznai neki
donji datum u svom instru-
mentu pristupa, ovaj akt stupa
na snagu u odnosu na tu ze-
mlju na tako oznaeni dan.
b. U odnosu na svaku zemlju
izvan Unije koja je deponirala
svoj instrument pristupa posli-
je stupanja na snagu samo jed-
ne grupe odredaba ovog akta,
ili dana koji mu prethodi za ma-
nje od jednog mjeseca, ovaj akt
stupa na snagu, pod uvjetima
predvienim u taki a), tri mje-
seca poslije dana kada je njeno
pristupanje saopio generalni
direktor, osim ako u instrumen-
tu pristupa nije naznaen neki
kasniji dan. U ovom posljed-
njem sluaju ovaj akt stupa na
snagu u odnosu na tu zemlju
na tako oznaeni dan.
3. U odnosu na svaku zemlju izvan
Unije koja je deponirala svoj in-
strument pristupa poslije dana
stupanja na snagu ovog akta u
potpunosti, ili na manje od mje-
sec dana prije toga dana, ovaj akt
stupa na snagu tri mjeseca poslije
dana kada je njeno pristupanje sa-
opio generalni direktor, osim ako
neki kasniji datum nije oznaen u
instrumentu pristupa. U ovom po-
sljednjem sluaju ovaj akt stupa na
snagu u odnosu na tu zemlju na
tako oznaeni dan.
lan 22.
Osim u sluaju moguih izuzetaka
predvienih u lanu 20. stav 1. taka b)
i lanu 28. stav 2, ratifkacija ili pristup
povlai punopravno pristajanje na sve
odredbe i stjecanje svih prednosti koje
ovaj akt propisuje.
lan 23.
Poslije stupanja na snagu ovog akta u
potpunosti, jedna zemlja ne moe pri-
stupiti ranijim aktima ove konvencije.
lan 24.
1. Svaka zemlja moe u svom instru-
mentu ratifkacije ili pristupa izjavi-
ti, ili moe pismeno saopiti gene-
ralnom direktoru bilo kada kasnije,
da se ova konvencija primjenjuje
na svu ili dio teritorije, navedenih
u izjavi ili saopenju, za koje je ona
odgovorna u vanjskim odnosima.
2. Svaka zemlja koja je dala takvu
izjavu ili takvo saopenje moe, u
svakom trenutku, saopiti general-
nom direktoru da se ova konvenci-
ja prestaje primjenjivati na svu ili
dio ove teritorije.
3.
a. Svaka izjava uinjena u smislu
stava 1. stupa na snagu istog
dana kao ratifkacija ili pristup
u iji instrument je ona uvr-
ena, a svako saopenje u smi-
slu ovog stava stupa na snagu
tri mjeseca poslije saopenja
b. Svako saopenje izvreno u
smislu stava 2. stupa na snagu
dvanaest mjeseci poto ga pri-
mi generalni direktor.
lan 25.
1. Svaka zemlja ugovornica ove kon-
vencije obavezuje se da, u sagla-
snosti sa svojim ustavom, usvoji
potrebne mjere za osiguranje pri-
mjene ove konvencije.
2. Podrazumijeva se da e u trenutku
kada jedna zemlja deponira svoj
instrument ratifkacije ili pristupa,
ona biti u mogunosti da primje-
njuje odredbe ove konvencije u
skladu sa svojim unutranjim zako-
nodavstvom.
lan 26.
1. Ova konvencija ostaje na snazi ne-
ogranieno vrijeme.
2. Svaka zemlja moe otkazati ovaj
akt saopenjem upuenim gene-
ralnom direktoru. Ovaj otkaz obu-
hvata, takoer, otkazivanje svih ra-
nijih akata, a utjee samo na zemlju
koja ga je dala, dok Konvencija
ostaje na snazi i primjenjuje se na
ostale zemlje Unije.
3. Otkaz stupa na snagu godinu dana
poslije dana kada je generalni di-
rektor primio saopenje.
4. Mogunou otkaza predvienom
ovim lanom ne moe se posluiti
zemlja prije isteka roka od pet go-
dina, raunajui od dana kada je
postala lanica Unije.
lan 27.
1. Ovaj akt zamjenjuje, u odnosima
izmeu zemalja na koje se primje-
njuje i u mjeri u kojoj se primjenju-
je, Parisku konvenciju od 20. marta
1883. godine i druge revizione akte.
2.
a. U odnosu na zemlje na koje se
ovaj akt ne primjenjuje, ili se ne
primjenjuje u potpunosti, ve na
koje se primjenjuje Lisabonski
akt od 31. oktobra 1958. godine,
ovaj posljednji ostaje na snazi u
cjelini, ili ukoliko ga ovaj akt ne
zamjenjuje u smislu stava 1.
b. Isto tako, u odnosu na zemlje na
koje se ne primjenjuju ni ovaj akt,
ni njegovi dijelovi, niti Lisabonski
akt, ostaje na snazi Londonski akt
od 2. juna 1934. godine u potpu-
nosti, ili ukoliko ga ovaj akt ne za-
mjenjuje u smislu stava 1.
c. Isto tako, u odnosu na zemlje na
koje se ne primjenjuju ni ovaj
akt, ni njegovi dijelovi, niti Lisa-
bonski akt, niti Londonski akt,
ostaje na snazi Haki akt od 6.
novembra 1925. godine u pot-
punosti, ili ukoliko ga ovaj akt
ne zamjenjuje u smislu stava 1.
3. Zemlje izvan Unije koje postanu
ugovornice ovog akta primjenjuju
ga prema svakoj zemlji Unije koja
nije ugovornica ovog akta ili koja je,
iako ugovornica, dala izjavu predvi-
enu lanom 20. stav 1. pod b) i). Ove
zemlje prihvataju da zemlja Unije
koja je u pitanju primjenjuje u svojim
odnosima sa njima odredbe najnovi-
jeg akta u kome je ugovornica.
lan 28.
1. Svaki spor izmeu dviju ili vie zema-
lja Unije koji se odnosi na tumaenje
ili primjenu ove konvencije, a koji ne
bude rijeen putem pregovora, moe
bilo koja zemlja koja je u pitanju izni-
jeti pred Meunarodni sud pravde
putem zahtjeva usaglaenog sa Sta-
tutom Suda, osim ako zemlje koje
su u pitanju ne ugovore neki drugi
nain rjeavanja. Zemlja koja pokree
spor obavijestit e Meunarodni biro
o sporu podnesenom Sudu; on e o
tome obavijestiti ostale zemlje Unije.
2. Svaka zemlja moe, u trenutku pot-
pisivanja ovog akta ili deponiranja
svog instrumenta ratifkacije ili pri-
stupa, izjaviti da se ne smatra veza-
nom odredbama stava 1. Kad je rije
o bilo kakvom sporu izmeu takve
zemlje i drugih zemalja Unije, nee
se primjenjivati odredbe stava1.
3. Svaka zemlja koja je dala izjavu u
smislu stava 2. moe je, u svakom
trenutku, povui putem saopenja
upuenog generalnom direktoru.
lan 29.
1.
a. Ovaj akt potpisan je u jednom
primjerku na francuskom jeziku
i deponiran kod Vlade vedske.
b. Generalni direktor, nakon sa-
vjetovanja sa zainteresiranim
vladama, sastavit e slubene
tekstove na njemakom, engle-
skom, panskom, italijanskom,
portugalskom i ruskom jeziku,
a i na drugim jezicima koje bi
Skuptina mogla oznaiti.
c. U sluaju spora o tumaenju
raznih tekstova, punovaan je
tekst na francuskom jeziku.
vanje u tokholmu do 13. januara
1968. godine.
3. Dva prepisa potpisanog teksta ovo-
ga akta, koje je ovjerila Vlada ved-
ske, generalni direktor dostavit e
vladama svih zemalja Unije a, na
zahtjev, i vladi svake druge zemlje.
4. Generalni direktor registrirat e
ovaj akt u Sekretarijatu Organizaci-
je ujedinjenih naroda.
5. Generalni direktor saopava vlada-
ma svih zemalja Unije potpisivanja,
deponiranja instrumenata ratifka-
cije ili pristupa i izjava koje sadr-
e ovi instrumenti ili su uinjene
u smislu lana 20. stav 1. taka c),
stupanje na snagu svih odredaba
ovog akta, saopenja o otkazu i sa-
openja u smislu lana 24.
lan 30.
1. Do stupanja na dunost prvog ge-
neralnog direktora, smatra se da se
sva spominjanja u ovom aktu Me-
unarodnog biroa Organizacije ili
generalnog direktora tiu Biroa Uni-
je, odnosno njegovog direktora.
2. Zemlje Unije koje nisu vezane l.
13. do 17. mogu se u toku pet go-
dina, po stupanju na snagu Kon-
vencije o osnivanju Organizacije,
koristiti, ako to ele, pravima pred-
vienim l. 13. do 17. ovog akta,
kao da su vezane ovim lanovima.
Svaka zemlja koja eli da se koristi
ovim pravima deponira u tu svrhu
kod generalnog direktora pismeno
saopenje, koje stupa na snagu na
dan njegovog prijema. Ove zemlje
smatraju se lanicama Skuptine
sve do isteka ovog perioda.
3. Sve dotle dok sve zemlje Unije ne
postanu lanice Organizacije, Me-
unarodni biro Organizacije radi i
kao Biro Unije, a generalni direktor
i kao direktor ovog biroa.
4. Kada sve zemlje Unije postanu la-
nice Organizacije, prava, obaveze i
imovina Biroa Unije prelaze na Me-
unarodni biro Organizacije.
UGOVOR
O SARADNJI NA
PODRUJU PATENATA
(PCT)
donesen u Vaingtonu 19. juna 1970.
godine, dopunjen amandmanima 28.
septembra i izmijenjen 03. februara
1984. godine.
Drave ugovornice,
U elji da daju doprinos napretku nauke
i tehnologije, U elji da usavre zakon-
sku zatitu pronalazaka,
U elji da pojednostave i omogue eko-
nominije sticanje zatite pronalazaka u
sluaju kada se zatita trai u vie zemalja,
U elji da olakaju i ubrzaju pristup jav-
nosti do tehnikih informacija sadra-
nih u dokumentima koji opisuju nove
pronalaske,
U elji da podstaknu i ubrzaju privred-
ni razvoj zemalja u razvoju usvajanjem
mjera za poveanje efkasnosti njihovih
dravnih ili regionalnih pravnih sistema
za zatitu pronalazaka, putem obezbje-
ivanja lako dostupnih informacija o ras-
poloivosti tehnolokih rjeenja prilago-
enih njihovim specifnim potrebama,
kao i putem olakavanja pristupa sve
veem opsegu moderne tehnologije,
U uvjerenju da e meunarodna surad-
nja umnogome olakati postizanje ovih
ciljeva, su zakljuile ovaj Ugovor.
UVODNE ODREDBE
lan 1.
Uspostava Unije
1. Drave, lanice ovog Ugovora (u
daljem tekstu oznaene sa: drave
ugovornice), sainjavaju Uniju za
suradnju u podruju podnoenja,
pretraivanja i ispitivanja prijava
za zatitu pronalazaka, te za pru-
anje posebnih tehnikih usluga.
Ova Unija je poznata pod imenom
Meunarodna unija za saradnju na
podruju patenata.
1. Nijedna odredba ovog Ugovora ne
smije se tumaiti kao da se s njom
umanjuju prava koja su po Parikoj
konvenciji za zatitu industrijske
svojine priznata pripadniku drave,
koja je lanica ove Konvencije, ili
osobama sa stalnim prebivalitem
u tim dravama.
lan 2.
Defnicije
Za potrebe ovog Ugovora i Pravilnika i
ukoliko nije izriito drugaije navede-
no:
i. prijava podrazumijeva prija-
vu za zatitu pronalaska; svako
pozivanje na prijavu e se tu-
maiti kao pozivanje na prijavu
patenata za pronalaske, certi-
fkate pronalazaa, certifkate
o korisnosti, korisne modele,
dopunske certifkate pronala-
zaa; i dopunske certifkate o
korisnosti.
ii. pozivanje na patent e se tu-
maiti kao pozivanje na patent
za pronalaske, certifkate pro-
nalazaa, certifkate o korisno-
sti, korisne, dopunske patente
ili certifkate, dopunske certi-
fkate pronalazaa, i dopunske
certifkate o korisnosti.
iii. dravni patent oznaava pa-
tent koji je odobrio dravni or-
gan;
iv. regionalni patent oznaava
patent koji je odobrio dravni
ili meudravni organ, koji je
ovlaten da odobri patente koji
vae u vie od jedne drave;
v. regionalna prijava oznaava
prijavu za izdavanje regional-
nog patenta;
vi. svako pozivanje na dravnu
prijavu e se tumaiti kao po-
zivanje na prijavu za izdavanje
dravnih patenata i regionalnih
patenata, koja nije bila podne-
sena u skladu sa ovim Ugovo-
rom;
vii. meunarodna prijava ozna-
ava prijavu podnesenu u skla-
du sa ovim Ugovorom;
viii. svako pozivanje na prijavu e
se tumaiti kao pozivanje na
meunarodnu prijavu i drav-
ne prijave;
ix. svako pozivanje na patent e
se tumaiti kao pozivanje na
dravne patente i regionalne
patente;
x. svako pozivanje na dravni
zakon e se tumaiti kao pozi-
vanje na dravni zakon drave
ugovornice, ili, kada se radi o
regionalnoj prijavi ili regional-
nom patentu, na ugovor kojim
se omoguava podnoenje re-
gionalnih prijava ili odobrava-
nje regionalnih patenata;
xi. datum prednosti, u svrhu
odreivanja vremenskih roko-
va, oznaava:
a. kada meunarodna prijava sa-
dri zahtjev za priznanje pred-
nosti po lanu 8, datum pod-
noenja prijave ija se prednost
zahtijeva na ovaj nain;
b. kada meunarodna prijava sa-
dri vie zahtjeva za priznanje
prednosti po lanu 8, datum
podnoenja prijave koja je bila
najranije podnesena, i ija se
prednost zahtijeva na ovaj na-
in;
c. kada meunarodna prijava ne
sadri nijedan zahtjev za pri-
znanje prednosti po lanu 8,
datum meunarodnog podno-
enja te prijave;
xii. dravni ured oznaava drav-
ni organ drave ugovornice
kojem je povjereno odobrava-
nje patenata; svako pozivanje
na dravni ured e se tumaiti
takoer kao pozivanje na bilo
koji meudravni organ, kojeg
je vie drava ovlastilo za odo-
bravanje regionalnih patenata,
pod uslovom da je bar jedna
od tih drava - drava ugovor-
nica, i pod uslovom da su te dr-
ave ovlastile imenovani organ
da preuzme obaveze i prava
koji su ovim Ugovorom i Pravil-
nikom date dravnim uredima;
xiii. imenovani ured oznaava dr-
avni ured drave koji je podno-
silac prijave naveo u skladu sa
I poglavljem ovog Ugovora, ili
svaki ured koji radi za tu dravu;
xiv. izabrani ured oznaava drav-
ni ured drave izabrane od stra-
ne podnosioca prijave u skladu
sa II poglavljem ovog Ugovora,
odnosno svaki ured, koji radi za
tu dravu;
xv. prijemni ured oznaava dr-
avni ured ili meuvladinu or-
ganizaciju pri kojoj je bila pod-
nesena meunarodna prijava;
xvi. Unija oznaava Meunarod-
nu uniju za saradnju na po-
druju patenata;
xvii. Skuptina oznaava skupti-
nu Unije;
xviii. Organizacija oznaava Svjet-
sku organizaciju za zatitu inte-
lektualne svojine (WIPO);
xix. Meunarodni ured oznaava
Meunarodni ured Organizaci-
je, i, dok budu postojali, Udru-
ene meunarodne urede za
zatitu intelektualne svojine
(BIRPI);
xx. Generalni direktor oznaava
Generalnog direktora Organi-
zacije i sve dok budu postojali
kao BIRPI, direktor BIRPI.
I POGLAVLJE
MEUNARODNA PRIJAVA
I MEUNARODNO PRETRAIVANJE
lan 3.
Meunarodna prijava
1. Prijave za zatitu pronalazaka se u
bilo kojoj dravi ugovornici mogu
podnijeti kao meunarodne prija-
ve u skladu sa ovim Ugovorom.
2. Meunarodna prijava mora, u
skladu sa ovim Ugovorom i Pravil-
nikom sadrati: zahtjev za prizna-
vanje prava, opis jednog ili vie pa-
tentnih zahtjeva, jednu ili vie skica
(gdje su potrebne) i saetak,
3. Saetak je namijenjen samo za
pruanje tehnikih informacija i ne
moe se upotrebljavati za druge
svrhe, osobito ne u svrhe tumae-
nja opsega traene zatite.
4. Meunarodna prijava:
i. mora biti sastavljena na propi-
sanom jeziku;
ii. mora biti u skladu sa propi-
sanim zahtjevima u pogledu
oblika;
iii. mora biti u skladu sa propi-
sanim zahtjevima o jedinstvu
pronalaska;
iv. je predmet plaanja propisanih
taksi.
lan 4.
Zahtjev
1. Zahtjev za priznavanje prava mora
sadrati:
i. zahtjev, kojim se zahtijeva da
se meunarodna prijava obra-
di u skladu sa ovim Ugovorom;
ii. navod drava ili drave ugo-
vornice, u kojim se zahtijeva
zatita pronalaska na bazi me-
unarodne prijave (imenova-
ne drave); ukoliko je za neku
od imenovanih drava mogue
ostvariti regionalni patent, i
podnosilac prijave eli umjesto
dravnog patenta regionalni
patent, to mora biti navedeno
u zahtjevu; ukoliko prema ugo-
voru o regionalnom patentu,
podnosilac prijave ne moe
ograniiti svoju prijavu na samo
neke od drava potpisnica ta-
kvog ugovora, navoenje jed-
ne od tih drava i izraena elja
za ostvarivanjem regionalnog
patenta e se tretirati kao na-
znaavanje svih drava lanica
takvog ugovora; ukoliko prema
dravnom zakonu navedene
drave, navoenje te drave
ima uinak regionalne prijave,
navoenje te drave e se treti-
rati kao izraz elje da se ostvari
regionalni patent;
iii. ime i druge propisane podatke
koji se tiu podnosioca prijave i
zastupnika (ukoliko postoji);
iv. naziv pronalaska;
v. ime pronalazaa i druge propi-
sane podatke koji se na njega
odnose, kada dravni zakon
bar jedne od imenovanih dr-
ava zahtijeva da ti podaci mo-
raju biti navedeni u momentu
podnoenja dravne prijave; u
suprotnom ti podaci mogu biti
navedeni u zahtjevu ili poseb-
noj obavijesti upuenoj sva-
kom od imenovanih ureda iji
dravni zakon zahtijeva navo-
enje tih podataka ali dozvo-
ljava da se oni dostave nakon
podnoenja dravne prijave.
2. Za svaku navedenu dravu se mo-
raju platiti propisane takse u odre-
enom vremenskom roku.
3. Kada podnosilac prijave ne zahtije-
va drugi oblik zatite od onog na-
vedenog u lanu 43, navoenje e
znaiti da se traena zatita sastoji
u tome da patent odobri imenova-
na drava ili da se odobri za tu dra-
vu. Za svrhe ovog paragrafa lan 2
(ii) se ne primjenjuje.
4. Propust da se u zahtjevu naznai
ime i drugi propisani podaci koji se
tiu pronalazaa nee imati nika-
kvih posljedica u imenovanim dr-
avama iji dravni zakoni zahtije-
vaju dostavljanje tih informacija, ali
dozvoljavaju da informacije budu
dostavljane nakon podnoenja dr-
avne prijave. Propust u navoenju
tih podataka u posebnim obavije-
stima nee imati nikakvih poslje-
dica u imenovanim dravama iji
dravni zakoni ne zahtijevaju do-
stavljanje tih podataka.
lan 5.
Opis
Opis mora predstavljati pronalazak na
nain koji je dovoljno jasan i potpun da
bi ga strunjak mogao upotrijebiti.
lan 6.
Patentni zahtjevi
U patentnom zahtjevu ili zahtjevima
mora biti naveden predmet traene za-
tite. Patentni zahtjevi moraju biti jasni
i koncizni. U cjelosti se moraju temeljiti
na opisu.
lan 7.
Skice
1. Skice se moraju poslati onda kada
su potrebne za razumijevanje pro-
nalaska, pri emu se mora potova-
ti paragraf 2 (ii).
2. Kada je priroda pronalaska takva
da ga je mogue predstaviti skica-
ma, ali one nisu neophodne za ra-
zumijevanje pronalaska:
i. podnosilac prijave moe prilo-
iti te skice pri podnoenju me-
unarodne prijave.
ii. svaki imenovani ured moe za-
htijevati da mu podnosilac pri-
jave priloi takve skice u propi-
sanom roku.
lan 8.
Zahtjev za priznanje prednosti
1. (1) Meunarodna prijava moe sa-
drati izjavu u skladu sa Pravilni-
kom, kojim se zahtijeva prednost
na bazi jedne ili vie prethodnih
prijava podnesenih u bilo kojoj dr-
avi lanici Parike konvencije za
zatitu industrijske svojine, ili za
takvu dravu.
2.
a. Uvjeti i uinci svakog zahtjeva
za priznanje prednosti, podne-
senog u skladu sa paragrafom
(1), su takvi kakvi su navedeni
u lanu 4. tokholmskog akta
Parike konvencije za zatitu
industrijske svojine, pri emu
se moraju ispotovati odredbe
podparagrafa (b).
b. Meunarodna prijava za koju
se zahtijeva priznanje predno-
sti na bazi jedne ili vie pret-
hodnih prijava podnesenih ili
za dravu ugovornicu moe
sadrati imenovanje te drave.
Kada se trai priznanje predno-
sti u meunarodnoj prijavi za
jednu ili vie dravnih prijava
podnesenih u ili za dravu ugo-
vornicu, ili vie dravnih prijava
podnesenih u ili za dravu ugo-
vornicu, ili kada se trai pravo
prednosti meunarodne prija-
ve u kojoj se navodi samo jed-
na drava, uslovi za, kao i uinci
zahtjeva za priznanje prednosti
u toj dravi bit e odreeni dr-
avnim zakonom te drave.
lan 9.
Podnosilac prijave
1. Svaka osoba koja ima stalno pre-
bivalite ili je dravljanin drave
ugovomice moe podnijeti meu-
narodnu prijavu.
2. Skuptina moe odluiti da osoba-
ma koje imaju stalno prebivalite
u jednoj od drava lanica Parike
konvencije za zatitu industrijske
svojine, a koja nije potpisnik ovog
Ugovora, kao i dravljaninu takve
drave dozvoli da podnese meu-
narodnu prijavu.
3. Pojam stalnog prebivalita i dr-
avljanstva te njihova upotreba u
sluajevima kada ima vie podno-
silaca prijava ili kada nisu isti pod-
nosioci prijava za sve imenovane
drave, su defnirani Pravilnikom.
lan 10.
Prijemni ured
Meunarodna prijava se podnosi pro-
pisanom prijemnom uredu, koji prijavu
provjerava i obrauje u skladu sa ovim
Ugovorom i Pravilnikom.
lan 11.
Datum podnoenja prijave i uinci
meunarodne prijave
1. Prijemni ured e priznati kao da-
tum podnoenja meunarodne
prijave datum prijema meuna-
rodne prijave, ukoliko Ured smatra
da je u vremenu prijema meuna-
rodne prijave:
i. podnosiocu prijave ne nedo-
staje, iz razloga prebivalita ili
dravljanstva, pravo da podne-
se meunarodnu prijavu prije-
mnom uredu;
ii. je meunarodna prijava pod-
nesena na propisanom jeziku;
(iii) meunarodna prijava sa-
dri najmanje sve sljedee ele-
mente:
a. napomenu da je podnesena s
namjerom da bude meuna-
rodna prijava;
b. da se u njoj navodi najmanje
jedna drava ugovornica;
c. ime podnosioca prijave, kako je
propisano;
d. dio koji je na prvi pogled opis
pronalaska;
e. dio koji, je na prvi pogled pa-
tentni zahtjev ili zahtjevi;
2.
a. Ukoliko prijemni ured smatra
da meunarodna prijava nije u
vrijeme prijema ispunila zahtje-
ve navedene u paragrafu (1),
on e u skladu sa Pravilnikom
pozvati podnosioca prijave (da
podnese potrebnu ispravku.
b. Ukoliko se podnosilac prijave
odazove pozivu, prijemni ured
e kao datum podnoenja me-
unarodne prijave u skladu sa
Pravilnikom priznati datum pri-
jema zahtijevane ispravke.
3. Svaka meunarodna prijava koja
ispunjava zahtjeve navedene u
paragrafu (1) od (i) do (iii), i kojoj
je priznat datum podnoenja me-
unarodne prijave, imat e uinak
uredne dravne prijave u svakoj
imenovanoj dravi poev od datu-
ma podnoenja meunarodne pri-
jave, koji e se smatrati datumom
stvarne prijave u svakoj od ime-
novanih drava, pri emu je takva
prijava podlona odredbama para-
grafa lana 64 (4).
4. Svaka meunarodna prijava koja
ispunjava zahtjeve navedene u pa-
ragrafu (1) od (i) do (iii), se uzima za
jednaku urednoj dravnoj prijavi
po Parikoj konvenciji za zatitu in-
dustrijske svojine.
lan 12.
Dostava meunarodne prijave
Meunarodnom uredu i ustanovi za
meunarodno pretraivanje
1. Jedna kopija meunarodne pri-
jave ostat e u .prijemnom uredu
(izvod za prijemni ured), jedna
kopija (arhivski izvod) e biti po-
slata Meunarodnom uredu, jedna
kopija (izvod za pretraivanje) e
biti poslata nadlenoj ustanovi za
meunarodno pretraivanje iz la-
na 16, u skladu sa Pravilnikom.
2. Arhivski izvod e se smatrati za
vjerodostojni izvod meunarodne
prijave.
3. Meunarodna prijava e se sma-
trati povuenom, ukoliko Meuna-
rodni ured ne primi arhivski izvod u
propisanom roku.
lan 13.
Dostupnost izvoda meunarodne prija-
ve imenovanim uredima
1. Svaki imenovani ured moe od
Meunarodnog ureda traiti da
mu dostavi izvod meunarodne
prijave prije nego se ista poalje
tako kako je odreeno po lanu
20, i Meunarodni ured e mu do-
staviti taj izvod to je prije mogue
po isteku jedne godine od datuma
prednosti.
2.
a. Podnosilac prijave moe bilo
kada poslati svakom imenova-
nom uredu po jedan izvod svo-
je meunarodne prijave.
b. Podnosilac prijave moe bilo
kada traiti od Meunarodnog
ureda da poalje izvod njegove
meunarodne prijave svakom
od imenovanih ureda; Meu-
narodni ured e dostaviti takav
izvod imenovanom uredu to
je prije mogue.
c. Svaki dravni ured moe obavi-
jestiti Meunarodni ured da ne
eli primiti izvod, kako je nave-
deno u podparagrafu (b), u tom
sluaju, ovaj podparagraf se ne
primjenjuje na takav ured.
lan 14.
Nedostaci u meunarodnoj prijavi
1.
a. Prijemni ured e provjeriti da li
meunarodna prijava ima bilo
koji od dole navedenih nedo-
stataka:
i. nije potpisana kako je odree-
no Pravilnikom;
ii. ne sadri propisane podatke o
podnosiocu prijave;
iii. ne sadri naziv;
iv. ne sadri saetak;
v. nije u skladu sa propisanim
materijalnim zahtjevima u po-
gledu opsega odreenog Pra-
vilnikom;
b. Ukoliko prijemni ured pronae
neki od navedenih nedostata-
ka, pozvati e podnosioca pri-
jave da unutar propisanog roka
ispravi meunarodnu prijavu,
u suprotnom se takva prijava
smatra povuenom, te e pri-
jemni ured o tome dati izjavu.
2. U sluaju da se meunarodna pri-
java poziva na skice, koje zapravo
nisu priloene u toj prijavi, prijemni
ured e o tome obavijestiti podno-
sioca prijave, koji moe te skice po-
slati u propisanom roku; u kom slu-
aju e se za datum meunarodne
prijave uzimati datum prijema tih
skica od strane prijemnog ureda.
U suprotnom sluaju e se svako
pozivanje na takve skice smatrati
nepostojeim.
3.
a. Ukoliko prijemni ured ustanovi
da takse na koje se odnosi lan
3 (4) (iv) nisu plaene unutar
propisanih vremenskih rokova,
ili da takse propisane u lanu
4 (2) nisu plaene ni za jednu
od imenovanih drava, meu-
narodna prijava e se smatrati
povuenom, i prijemni ured e
o tome dati izjavu.
b. Ukoliko prijemni ured ustanovi
da su takse propisane lanom
4 (2) plaene za jednu ili vie
(ali ne sve) imenovane drave,
imenovanje takvih drava za
koje taksa nije plaena u pro-
pisanom roku prijemni ured e
smatrati povuenim i o tome e
dati izjavu.
4. Kada prijemni ured, nakon to me-
unarodnoj prijavi odobri datum
podnoenja meunarodne prija-
ve, u propisanom roku ustanovi
da bilo koji od zahtjeva navedenih
u lanu 11 (1) od (i) do (iii) nije bio
ispunjen do tog datuma, takva pri-
java e se smatrati povuenom i
prijemni ured e o tome dati izjavu.
lan 15.
Meunarodno pretraivanje
1. Svaka meunarodna prijava bie
predmetom meunarodnog pre-
traivanja;
2. Cilj meunarodnog pretraivanja
je da ustanovi relevantno stanje
tehnike;
3. Meunarodno pretraivanje e se
obaviti na bazi zahtjeva, pri emu
se uzimaju u obzir opis i skice (ako
takve postoje).
4. Ustanova za meunarodno pretra-
ivanje na koju se odnosi lan 16,
e pokuati ustanoviti relevantno
stanje tehnike, koliko to njena sred-
stva doputaju, i mora u svakom
sluaju prouiti dokumentaciju
koja je odreena Pravilnikom.
5.
a. Ukoliko to dravni zakon dr-
ave ugovornice dozvoljava,
podnosilac prijave koji je pod-
nio prijavu dravnom uredu dr-
ave ugovornice, ili uredu koji
radi za tu dravu, moe pod
uslovom da ispunjava uslove
takvog zakona, zahtijevati da
se u vezi sa tom prijavom obavi
pretraivanje slino meuna-
rodnom pretraivanju (pretra-
ivanje meunarodnog tipa).
b. Dravni ured drave ugovorni-
ce ili ured koji radi za tu dra-
vu moe, ukoliko to zakon te
drave dozvoljava, podvrgnuti
svaku prijavu koja mu je pod-
nesena, pretraivanju meuna-
rodnog tipa.
c. Pretraivanje meunarodnog
tipa e obaviti ustanova za me-
unarodno pretraivanje na
koju se odnosi lan 16, a koja bi
bila nadlena za meunarodno
pretraivanje kada bi dravna
prijava bila meunarodna i bila
podnesena pri uredu na koje
se odnose podparagraf (a) i
(b). Ukoliko je dravna prija-
va sastavljena na jeziku kojeg
ustanova za meunarodno
pretraivanje ne moe koristiti
pri obradi prijave, pretraga me-
unarodnog tipa e se obav-
ljati na bazi prijevoda kojeg je
podnosilac prijave priloio na
jednom od jezika propisanih
za podnoenje meunarod-
nih prijava i koji je ustanova za
preuzela obavezu da prihvati
kod podnoenja meunarod-
nih prijava. Dravna prijava i
prijevod, kada je zahtijevano,
moraju biti predati u obliku
koji je propisan za meunarod-
ne prijave.
lan 16.
Ustanova za meunarodno
pretraivanje
1. Meunarodno pretraivanje obav-
lja ustanova za meunarodno pre-
traivanje; a ona moe biti dravni
ured ili meudravna organizacija,
kao to je na primjer Meunarod-
ni institut za patente, iji zadatak
ukljuuje i uspostavu dokumento-
vanih izvjetaja pretrage o stanju
tehnike u vezi sa pronalaskom koji
je predmet meunarodne prijave.
2. Dok se ne uspostavi jedna ustano-
va za meunarodno pretraivanje,
postoji vie ustanova za meuna-
rodno pretraivanje, svaki prijemni
ured e u skladu sa ugovorom koji
se primjenjuje i koji je naveden u
paragrafu 3 (b), navesti jednu ili
vie ustanova za meunarodno
pretraivanje nadlenih za pretrai-
vanje meunarodnih prijava pod-
nesenih pri tom uredu.
3.
a. Skuptina imenuje ustanove
za meunarodno pretraivnje.
Svaki dravni ured i svaka me-
unarodna organizacija koja
ispunjava uvjete navedene
u podparagrafu (c) moe biti
imenovana za ustanovu za me-
unarodno pretraivanje.
b. Imenovanje ovisi o saglasnosti
dravnog ureda ili meuvladi-
ne organizacije, koja treba biti
naimenovana, i od zakljuka
sporazuma izmeu tog ureda
ili organizacije i Meunarod-
nog ureda, a kojeg mora odo-
briti Skuptina. Sporazum e
posebno odrediti prava i oba-
veze strana, a posebno zva-
ninu obavezu takvog ureda
ili organizacije da primjenjuje i
potuje sva uobiajena pravila
meunarodnog pretraivanja.
c. Pravilnik odreuje minimum
zahtjeva, naroito u pogledu
kadrova i dokumentacije, koju
mora svaki ured ili svaka orga-
nizacija ispuniti prije naimeno-
vanja, i koje mora ispunjavati
za svo vrijeme dok ostaje nai-
menovana.
d. Naimenovanje e trajati odre-
en vremenski period, i moe
biti produavano za naredne
periode.
e. Prije nego to odlui o naime-
novanju dravnog ureda ili
meuvladine organizacije, ili
produenju naimenovanja, ili
prije nego odlui o zavretku
takvog naimenovanja, Skupti-
na e obaviti sasluanje zainte-
resovanog ureda ili organiza-
cija i potraiti savjet Komiteta
za tehniku saradnju na koji se
odnosi lan 56, kada je taj Ko-
mitet ustanovljen.
lan 17.
Postupak kod ustanove za
1. Postupak kod ustanove za meu-
narodno pretraivanje je odreen
odredbama ovog Ugovora, Pravil-
nika, i sporazumom koji e Meu-
narodni ured zakljuiti sa naimeno-
vanom ustanovom, a u skladu sa
ovim Ugovorom i Pravilnikom.
2.
a. Ukoliko ustanova za meuna-
rodno pretraivanje smatra;
i. da se meunarodna prijava
odnosi na predmet za koji se
po Pravilniku od ustanove za
meunarodno pretraivanje ne
trai da ga pretrauje, i u tom
sluaju se odlui da se pretrai-
vanje ne obavlja, ili
ii. da opis, patentni zahtjev ili cr-
tei ne ispunjavaju propisane
zahtjeve u tolikoj mjeri da je
onemoguena svrsishodna
pretraga, navedena ustanova
e se o tome izjasniti i obavi-
jestiti podnosioca prijave i Me-
unarodni ured da izvjetaj, o
meunarodnom pretraivanju,
nee biti sastavljen.
b. Ukoliko se jedan od primjera
navedenih u podparagrafu (a)
odnosi samo na neke od paten-
tnih zahtjeva, to e biti nazna-
eno u izvjetaju o meuna-
rodnom pretraivanju, dok e
se za ostale zahtjeve u skladu
sa lanom 18 sastaviti izvjetaj.
3.
a. Ukoliko ustanova za meu-
narodno pretraivanje smatra
da meunarodna prijava ne
ispunjava zahtjeve u pogledu
jedinstva pronalaska, kako je
odreeno Pravilnikom, ona e
pozvati podnosioca prijave da
plati dodatne takse. Ustanova
za meunarodno pretraiva-
nje e sastaviti izvjetaj o me-
unarodnom pretraivanju o
onim dijelovima meunarodne
prijave koji se odnose na pro-
nalazak koji je prvi naveden u
patentnim zahtjevima (glav-
ni pronalazak), i ukoliko su
dodatne takse bile plaene u
propisanom roku, o dijelovima
meunarodne prijave koji se
odnose na pronalaske za koji
su navedene takse plaene.
b. U sluaju kada dravni ured
smatra da je poziv ustanove za
meunarodno pretraivanje, a
na koji se odnosi podparagraf
(a), opravdan, i u sluaju da
podnosilac prijave nije platio
dodatne takse, dravni zakon
svake od imenovanih drava
moe odreivati da se ti dije-
lovi meunarodne prijave koji
shodno tome nisu bili pred-
metom pretrage, smatraju u
pogledu uinka u toj dravi
povuenim, osim ukoliko pod-
nosilac prijave ne plati poseb-
ne takse dravnom uredu te
drave.
lan 18.
Izvjetaj o meunarodnom
pretraivanju
1. Izvjetaj o meunarodnom pretra-
ivanju e biti sastavljen u propisa-
nom roku i propisanom obliku.
2. Ustanova za meunarodno pretra-
ivanje e odmah po sastavljanju
izvjetaja o meunarodnom pre-
traivanju, isti poslati podnosiocu
prijave i Meunarodnom uredu.
ivanju ili obavijest na koju se od-
nosi lan 17 (2) (a) e se sprovesti u
skladu sa Pravilnikom. Prijevode e
pripremiti Meunarodni ured ili je
za njih odgovoran.
lan 19.
Dopune patentnih zahtjeva pred
Meunarodnim uredom
1. Nakon prijema izvjetaja o meu-
narodnom pretraivanju, podno-
silac prijave ima pravo da jendo-
kratno dopuni patentne zahtjeve iz
meunarodne prijave pri emu e
dopune u propisanom roku priloi-
ti Meunarodnom uredu. Pri tome
moe priloiti kratku izjavu u skla-
du sa Pravilnikom, u kojoj e obja-
sniti dopune i u detalje navesti nji-
hov mogui uinak na opis i skice.
2. Dopune ne smiju prelaziti okvire u
kojima je pronalazak izloen u me-
unarodnoj prijavi kada je ista bila
podnesena.
3. Nepotivanje paragrafa (2) nema
nikakvih posljedica u dravi iji
unutranji zakoni dozvoljavaju da
dopune prelaze okvire u kojim je
pronalazak prvobitno izloen.
lan 20.
Dostava imenovanim uredima
1.
a. Meunarodna prijava zajedno
sa izvjetajem o meunarod-
nom pretraivanju (ukljuivo i
sve naznake na koje se odnosi
lan 17 (2) (b), ili obavijesti iz
lana 17 (2) (a), e u skladu sa
Pravilnikom biti dostavljene
svakom imenovanom uredu
osim ukoliko ured u cjelosti ili
djelomino nije odbio ovaj za-
htjev.
b. Dostava e ukljuivati cijeli pri-
jevod (kako je propisan) nave-
denog izvjetaja ili obavijesti.
2. Ukoliko su patentni zahtjevi bili do-
punjeni u skladu sa lanom 19 (1)
dostaviti e se cijeli tekst zahtjeva,
kako su podneseni i kako su dopu-
njeni, ili e se dostaviti cjelokupan
tekst patentnih zahtjeva kakvi su
podneseni i pri tome e se poseb-
no navesti dopune, i pored toga
e se dostaviti izjava, ukoliko takva
postoji, koja se navodi u lanu 19
(1).
3. Na zahtjev imenovanog ureda, ili
podnosioca prijave, ustanova za
meunarodno pretraivanje e u
skladu sa Pravilnikom poslati, na-
vedenom uredu ili podnosiocu pri-
jave, kopije dokumenata navede-
nih u izvjetaju o meunarodnom
pretraivanju.
lan 21.
Meunarodna objava
1. Meunarodni ured objavljuje me-
unarodne prijave.
2.
a. Osim u sluaju izuzetaka pred-
vienih u podpragrafu (b) i U
lanu 64 (3), meunarodna pri-
java e se meunarodno obja-
viti po isteku 18 mjeseci od da-
tuma prednosti te prijave.
b. Podnosilac prijave moe trai-
ti od Meunarodnog biroa da
objavi njegovu meunarodnu
prijavu u bilo kom vremenu
prije isteka roka koji se navodi
u podparagrafu (a). Meuna-
rodni ured se u pogledu takvih
zahtjeva ravna u skladu sa Pra-
vilnikom.
ivanju ili obavijest na koju se od-
nosi lan 17 (2) (a) e se objaviti u
skladu sa Pravilnikom.
4. Jezik i oblik, te drugi detalji u vezi
sa meunarodnom prijavom su
odreeni Pravilnikom.
5. Meunarodna prijava se nee me-
unarodno objaviti ukoliko je po-
vuena ili se smatra povuenom
prije nego su tehnike pripreme za
objavu zavrene.
6. Ukoliko Meunarodni ured sma-
tra da meunarodna prijava sadri
izraze ili skice koje su u suprotnosti
sa moralom i javnim redom ili dri
da meunarodna prijava sadri ne-
prihvatljive izjave kako su defnisa-
ne prema Pravilniku, on kod objave
moe izostaviti takve izraze, skice
ili izjave, oznaavajui mjesto i broj
izostavljenih rijei ili skica, poseb-
no kopije tih isputenih mjesta bit
e poslane na zahtjev.
lan 22.
Izvod, prijevod i taksa za imenovane
urede
1. Podnosilac prijave e poslati sva-
kom imenovanom uredu po jedan
izvod meunarodne prijave (osim
ako isti nije ve bio poslan u skla-
du sa lanom 20), te po jedan izvod
njenog prijevoda (kako je propi-
san), i platiti e mu dravne takse
(ako postoje), najdalje do isteka 20
mjeseci od datuma prednosti. Kada
se pri podnoenju dravne prijave
zahtjeva navoenje imena prona-
lazaa i drugih podataka, koji se na
njega odnose, ali se po dravnom
zakonu te drave dozvoljava da se
isti dostave u vrijeme nakon pod-
noenja dravne prijave, podnosilac
prijave e ove podatke, osim ako
nisu ve navedeni u patentnom za-
htjevu, dostaviti najkasnije do isteka
20 mjeseci od datuma prednosti.
2. Kada ustanova za meunarodno
pretraivanje u skladu sa lanom
17 (2) (a) objavi da nee biti sastav-
ljen izvjetaj o meunarodnoj pre-
trazi, rok za obavljanje radnji nave-
denih u paragrafu (1) ovog lana
bit e jednak roku odreenom u
paragrafu (1).
3. Zakon svake drave ugovornice
moe za obavljanje radnji iz para-
grafa (1) i (2) odrediti vremenske
rokove koji istiu nakon vremen-
skih rokova odreenih po ovim pa-
ragrafma.
lan 23.
Mirovanje dravnog postupka
1. Nijedan imenovani ured nee vodi-
ti postupak niti e ispitivati meu-
narodne prijave prije isteka roka,
koji se primjenjuje po lanu 22.
2. Uprkos odredbi paragrafa (1), sva-
ki imenovani ured moe na izriiti
zahtjev podnosioca prijave voditi
postupak ili ispitivati meunarod-
nu prijavu u ma koje vrijeme.
lan 24.
Mogui gubitak uinka u
imenovanim dravama
1. Uz pridravanje odredbi lana 25
u dolje navedenom sluaju (ii), ui-
nak meunarodne prijave, predvi-
en lanom 11 (3), e biti prekinut
u svakoj imenovanoj dravi sa istim
posljedicama koje ima povlaenje
svake dravne prijave u toj dravi
ukoliko:
i. podnosilac prijave povue
svoju meunarodnu prijavu ili
imenovanje te drave;
ii. se meunarodna prijava smatra
povuenom po lanu 12 (3), 14
(1) (b), 14 (3) (a) ili 14 (4), ili ako
se imenovanje te drave smatra
povuenim po lanu 14 (3) (b);
iii. podnosilac prijave unutar
odreenog roka ne izvri rad-
nje navedene u lanu 22.
2. Uprkos odredbi prvog paragrafa,
svaki imenovani ured moe zadra-
ti uinke iz lana 11 (3), ak i ako se
ne zahtjeva u skladu sa lanom 25
(2) da se ti uinci zadre.
lan 25.
Revizija od strane imenovanih ureda
1.
a. Kada je prijemni ured odbio
da odobri datum meunarod-
nog podnoenja, ili da objavi
da se meunarodna prijava
smatra povuenom, ili kad
Meunarodni ured smatra da
je ispunjen lan 12 (3), na za-
htjev podnosioca prijave Me-
unarodni ured mora, im prije
poslati svakom imenovanom
uredu koji podnosilac prijave
navede, izvode svih dokume-
nata koji postoje u dosijeu.
b. Gdje prijemni ured objavi da
se imenovanje bilo koje date
drave smatra povuenim, a
na zahtjev podnosioca prijave,
Meunarodni ured je obavezan
im prije poslati izvode svakog
dokumenta u dosijeu, drav-
nom uredu te drave.
c. Zahtjev koji se temelji na
podparagrafma (a) ili (b) mora
se podnijeti u propisanom
roku.
2.
a. Uz pridravanje podparagrafa
(b), svaki imenovani ured e
odluiti da li su odbijanje, izjava
ili nalaz, na koje se odnosi para-
graf (1) opravdani u skladu sa
ovim Ugovorom i Pravilnikom,
ukoliko je plaena dravna tak-
sa (ako ista postoji) i ukoliko je
dostavljen odgovarajui prije-
vod (kako je propisano) unutar
propisanog vremenog roka,
te ako smatra daje odbijanje
ili izjava bilo rezultat greke ili
propusta od strane prijemnog
ureda, ili da je nalaz rezultat
greke ili propusta od strane
Meunarodnog ureda, on e
tretirati meunarodnu prijavu
u pogledu uinaka u dravi tog
imenovanog ureda kao da nije
ni dolo do takve greke ili pro-
pusta.
b. Kada arhivski izvod radi pro-
pusta ili greke podnosioca
prijave prispije u Meunarodni
ured nakon isteka roka propi-
sanog lanom 12 (3), odredbe
podparagrafa (a) e se primje-
njivati samo pod okolnostima
navedenim u lanu 48 (2).
lan 26.
Mogunost ispravki pred
imenovanim uredima
Nijedan imenovani ured ne smije odbiti
meunarodne prijave zato to one ne is-
punjavaju zahtjeve ovog Ugovora i Pravil-
nika, a da prethodno ne omogui podno-
siocu prijave da tu prijavu uredi u onom
opsegu i prema postupku koji odreuju
dravni zakoni za iste ili podobne primje-
re kad se radi o dravnim prijavama.
lan 27.
Zahtjevi dravnog prava
1. Zakon nijedne drave ugovornice
ne smije zahtijevati da meunarod-
na prijava u pogledu oblika ili sadr-
ine ispunjava drugaije uslove od
onih odreenim ovim Ugovorom i
Pravilnikom, niti dodatne zahtjeve.
2. Odredbe paragrafa (1) nemaju uti-
caj na primjenu odredbi lana 7 (2)
niti sprijeavaju dravni zakon da
zahtjeva, kada je postupak u vezi sa
meunarodnom prijavom jednom
otpoeo u imenovanom uredu, do-
stavljanje sljedeeg:
i. kada je pravno lice podnosilac
prijave, ime jednog slubenika
koji je ovlaten da to pravno
lice predstavlja;
ii. dokumenti koji nisu dio meu-
narodne prijave, ali ine dokaz
tvrdnjama ili izjavama nave-
denim u toj prijavi, ukljuivo i
potvrdu meunarodne prijave
sa potpisom podnosioca prija-
ve u sluaju kada je ta prijava u
vrijeme podnoenja bila potpi-
sana od strane njegovog pred-
stavnika ili zastupnika.
3. Kada podnosilac prijave, radi toga
to isti nije i pronalaza, prema
zakonima imenovane drave ne
moe podnijeti prijavu za tu dra-
vu, imenovani ured moe odbiti
meunarodnu prijavu.
4. Kada dravni zakon u pogledu obli-
ka ili sadrine dravne prijave odre-
uje zahtjeve koji su sa stanovita
podnosioca prijave prihvatljiviji od
zahtjeva odreenim ovim Ugovo-
rom i Pravilnikom za meunarod-
ne prijave, dravni ured, sudovi ili
drugi nadleni organi imenovane
drave, ili isti koji za nju rade, mogu
na meunarodne prijave primije-
niti prve odredbe umjesto zadnjih,
izuzev kada podnosilac prijave za-
htjeva da se na njegovu meuna-
rodnu prijavu budu primjenjene
odredbe ovog Ugovora i Pravilnika.
5. Nita to je sadrano u ovom Ugo-
voru i Pravilniku ne smije se tuma-
iti kao umanjivanje slobode svake
od drava ugovornica u pogledu
propisivanja svih materijalnih uvje-
ta patentabilnosti na nain koji ta
drava eli. Posebno, svaka odred-
ba ovog Ugovora i Pravilnika koja
se tie defnisanja stanja tehnike je
propisana iskljuivo u svrhe meu-
narodnog postupka, te je shodno
tome, svaka drava ugovornica pri
odreivanju patentabilnosti prona-
laska, koji je predmet meunarod-
ne prijave, slobodna da primjeni
kriterije svog dravnog zakona u
pogledu stanja tehnike i drugih
uvjeta patentabilnosti, a koji ne sa-
dre uslove u pogledu oblika i sadr-
ine prijave.
6. Dravni zakon moe zahtijevati da
podnosilac prijave dostavi dokaze
o svakom, propisanom po tom za-
konu, materijalnopravnom uslovu
za patentabilnost.
7. Svaki prijemni ured i svaki imeno-
vani ured, pri kojem je zapoet po-
stupak u vezi sa meunarodnom
prijavom, moe primijeniti dravni
zakon u tome da podnosilac prija-
ve mora pri tom uredu zastupati
ovlateni zastupnik, i/ili da pod-
nosilac prijave mora u imenovanoj
dravi imati adresu preko koje e
primati obavjetenja.
8. Nita to je sadrano u ovom Ugo-
voru i Pravilniku ne smije se shvatiti
tako da umanjuje slobodu bilo koje
drave ugovornice da primijeni
mjere koje smatra neophodnim za
ouvanje svoje dravne sigurnosti,
ili da ogranii, radi zatite svojih
optih ekonomskih interesa, prava
svojih dravljana ili osoba sa stal-
nim boravitem na njenoj teritoriji
u pogledu podnoenja meuna-
rodnih prijava.
lan 28.
Dopune patentnih zahtjeva, opisa i
skica pred imenovanim uredima
1. Podnosiocu prijave e biti data
mogunost da pred svakim imeno-
vanim uredom u propisanom roku
dopuni patentne zahtjeve, opise i
skice. Nijedan imenovani ured ne
smije izdati patent niti odbiti nje-
govo izdavanje prije isteka ovog
vremenskog roka, osim sa izriitom
saglasnou podnosioca prijave.
2. Dopune ne smiju prelaziti u okvire
u kojima je pronalazak bio izloen
u meunarodnoj prijavi, kakva je
bila podnesena, osim ukoliko dr-
avni zakon imenovane drave ne
dozvoljava izriito da iste prelaze
navedene okvire.
3. Dopune moraju biti u skladu sa
dravnim zakonom imenovane
drave u pogledu svega to nije
odreeno ovim Ugovorom i Pravil-
nikom.
4. Kada imenovani ured zahtijeva
prijevod meunarodne prijave, do-
pune moraju biti predane na jeziku
prijevoda.
lan 29.
Uinci meunarodne objave
1. Kada se radi o zatiti bilo kojih pra-
va podnosioca prijave u imenova-
noj dravi, meunarodna objava
meunarodne prijave ima u toj
dravi, uz pridravanje odredbi
paragrafa (2) do (4), jednake uin-
ke kakve zakon imenovane dra-
ve predvia za obavezne dravne
objave neispitanih dravnih prijava
kao takvih.
2. Ukoliko je jezik na kojem je me-
unarodna prijava meunarodno
objavljena razliit od jezika na ko-
jem se vre objave po dravnom
zakonu imenovane drave, nave-
deni dravni zakon moe odreiva-
ti da uinci iz paragrafa (1) stupaju
na snagu samo od dana kada:
i. je prijevod na taj drugi jezik
objavljen u skladu sa dravnim
zakonom, ili
ii. je prijevod na taj drugi jezik
uinjen dostupnim javnosti
time to je otvoren javnosti na
uvid, u skladu sa dravnim za-
konom, ili
iii. je podnosilac prijave poslao
prijevod na tom drugom je-
ziku, sadanjem ili potencijal-
nom, neovlatenom korisniku
pronalaska, koji je predmet
meunarodne prijave, ili
iv. su obavljene radnje opisane
pod (i) i pod (iii), ili radnje opi-
sane i pod (ii) i pod (iii).
3. Dravni zakon svake od imenova-
nih drava moe odreivati da, u
sluaju kada je na zahtjev podno-
sioca prijave meunarodna prijava
objavljena prije isteka 18 mjeseci
od datuma prednosti, uinci iz pa-
ragrafa (1) stupaju na snagu tek na-
kon isticanja 18 mjeseci od datuma
prednosti.
4. Dravni zakon svake od imenova-
nih drava moe odreivati da se
uinci navedeni pod paragrafom
(1) mogu primjenjivati iskljuivo
od datuma kada dravni ured te dr-
ave ili ured koji za tu dravu radi,
primi izvod meunarodne prijave
kakva je objavljena po lanu 21.
Taj ured e u svom glasilu objaviti
datum prijema to je prije mogue.
lan 30.
Povjerljiva priroda meunarodne
prijave
1.
a. Uz pridravanje odredbi
podparagrafa (b), Meunarod-
ni ured i Ustanove za meuna-
rodno pretraivanje ne smiju
nijednoj osobi niti organu do-
zvoliti pristup do meunarod-
ne prijave prije njene meuna-
rodne objave, osim na zahtjev
ili sa odobrenjem podnosioca
prijave.
b. Odredbe podparagrafa (a) se ne
primjenjuju na dostavljanje nad-
lenoj ustanovi za meunarod-
no pretraivanje, kao ni na do-
stave po lanu 13. i po lanu 20.
2.
a. Nijedan dravni ured ne smije
treim licima dozvoliti pristup
do meunarodne prijave, izu-
zev na zahtjev ili sa odobrenjem
podnosioca prijave, prije najra-
nijeg od slijedeih datuma:
i. datuma meunarodne objave
meunarodne prijave,
ii. datuma prijema dostave me-
unarodne prijave po lanu 20,
iii. datum prijema izvoda meu-
narodne prijave po lanu 22.
b. Odredbe podparagrafa (a) ne
sprijeavaju bilo koji dravni
ured da trea lica obavijesti
da je imenovan, ili da to obja-
vi. Meutim, takva obavijest
ili objava moe sadrati samo
sljedee podatke: navoenje
prijemnog ureda, ime podno-
sioca prijave, datum podnoe-
nja meunarodne prijave, broj
meunarodne prijave i naziv
pronalaska.
c. Odredbe podparagrafa (a) ne
mogu bilo kojem imenovanom
uredu onemoguiti da sudskim
organima odobri pristup me-
unarodnoj prijavi.
3. Odredbe paragrafa (2) (a) se pri-
mjenjuju na svaki prijemni ured
osim za dostave iz lana 12 (1).
4. Za svrhe ovog lana termin imati
pristup podrazumijeva svako sred-
stvo kojim neko drugi moe stei
saznanje, ukljuujui i individualni
prijenos i optu objavu; pod uvje-
tom svakako da nijedan dravni
ured ne smije objaviti meunarod-
nu prijavu niti njezin prijevod prije
meunarodne objave, ili ukoliko
do meunarodne objave nije do-
lo do isteka 20 mjeseci od datuma
prednosti, prije isteka 20 mjeseci
od navedenog datuma prednosti.
POGLAVLJE II
MEUNARODNO
PRELIMINARNO ISPITIVANJE
lan 31.
Zahtjev za meunarodno prelimi-
narno ispitivanje
1. Na zahtjev podnosioca prijave, nje-
gova e se meunarodna prijava
podvrgnuti meunarodnom preli-
minarnom ispitivanju u skladu sa na-
vedenim odredbama i Pravilnikom.
2.
a. Svaki podnosilac prijave koji po
Pravilniku ima stalno boravite
ili je dravljanin drave ugovor-
nice, za koju vai Poglavlje II, i
koji je podnio meunarodnu
prijavu u prijemnom uredu te
drave ili uredu koji radi za tu
dravu, moe podnijeti zahtjev
za meunarodno preliminarno
ispitivanje.
b. Skuptina moe odluiti da oso-
bama, koje su ovlatene za pod-
noenje meunarodnih prijava,
dozvoli da podnese zahtjeve
ispitivanje, ak i ukoliko imaju
stalno prebivalite u dravi koja
nije drava ugovornica, odnosno
za koju ne vai Poglavlje II, ili su
dravljani takve drave.
3. Zahtjev za meunarodno prelimi-
narno ispitivanje mora biti imeno-
vana drava ili drave ugovornice,
u kojima podnosilac prijave namje-
rava koristiti rezultate meuna-
rodnog preliminarnog ispitivanja
(izabrane drave). Dodatne dra-
ve ugovornice mogu biti izabrane
naknadno. Izabrati se mogu samo
drave ugovornice koje su navede-
ne u skladu sa lanom 4.
4. Podnosioci prijave na koje se odno-
si paragraf (2) (a) mogu izabrati bilo
koju dravu ugovornicu za koju
vai Poglavlje II. Podnosioci prija-
ve na koje se odnosi paragraf (2)
(b) mogu izabrati samo one drave
ugovornice za koje vai Poglavlje II
i koje su izjavile da su spremne da
budu izabrane od strane tih pod-
nosilaca prijave.
5. Za zahtjev za meunarodno pre-
liminarno ispitivanje se moraju u
propisanom roku plaati propisane
takse.
6.
a. Zahtjev za meunarodno pre-
liminarno ispitivanje e se
podnijeti nadlenoj ustanovi
ispitivanje, na koju se odnosi
lan 32.
b. Svaki naknadni izbor mora se
prijaviti Meunarodnom uredu.
7. Svaki izabrani ured dobit e obavi-
jest o tome da je izabran
lan 32.
Ustanova za meunarodno preliminar-
no ispitivanje
1. Meunarodno preliminarno ispiti-
vanje e obaviti ustanova za meu-
narodno preliminarno ispitivanje.
2. U sluaju zahtjeva na koje se odno-
si lan 31 (2) (a), prijemni ured e
odrediti ustanovu ili ustanove, koje
e biti nadlene za preliminarno
ispitivanje, a u sluaju zahtjeva za
meunarodno preliminarno ispiti-
vanje navedenih u lanu 31 (2)(b),
te ustanove e odrediti Skuptina,
te se ustanove odreuju u skladu
sa vaeim sporazumom, skloplje-
nim izmeu jedne ili vie zaintere-
sovanih ustanova za meunarodno
preliminarno ispitivanje i Meuna-
rodnim uredom.
3. Odredbe lana 16 (3) se primjenju-
ju, mutatis mutandis, na ustanove
za meunarodno preliminarno is-
pitivanje.
lan 33.
Meunarodno preliminarno
ispitivanje
1. Namjena meunarodnog preli-
minarnog ispitivanja jeste da se
oblikuje preliminarno neobavezno
miljenje po pitanju da li je prona-
lazak za koji se trai zatita, nov, da
li je rezultat inventivnog rada (tj. ne
proizilazi oito iz poznatog stanja
tehnike) i da li je industrijski pri-
mjenjiv
2. U svrhe meunarodnog prelimi-
narnog ispitivanja e se pronalazak
za koji se trai zatita smatrati no-
vim ukoliko nije oekivan u skladu
sa stanjem tehnike kako je defnira-
no Pravilnikom.
3. U svrhe meunarodnog prelimi-
narnog ispitivanja e se pronalazak
za koji se trai zatita smatrati re-
zultatom inventivnog rada ukoliko
uzimajui u obzir stanje tehnike,
kako je defnirano Pravilnikom,
propisanog relevantnog datuma
ne proizilazi oito iz stanja tehnike,
koje strunjak poznaje.
4. U svrhu meunarodnog prelimi-
narnog bivanja, pronalazak za koji
se trai zatita e se smatrati idu-
strijski upotrebljivim ukoliko po
svojoj prirodi moe biti napravljen
ili koriten (u tehnolokom smislu)
u bilo kojoj vrsti industrije. Pri tom
se pojam industrija treba shvatiti
u njegovom najirem smislu, kao
po Parikoj konvenciji za zatitu in-
dustrijske svojine.
5. Gore navedeni kriteriji se upotre-
bljavaju samo u svrhe meuna-
rodnog preliminarnog ispitivanja.
Svaka drava ugovornica moe
primijeniti dodatne ili drugaije
kriterije da bi odluila da li je u toj
dravi pronalazak za koji se trai za-
tita patentibilan ili ne.
6. Pri meunarodnom preliminar-
nom ispitivanju se mora uzeti u
obzir sva dokumentacija navedena
u izvjetaju o meunarodnom pre-
traivanju. Pri njemu se moe uzeti
u obzir i svaka dodatna dokumen-
tacija koja se smatra relevantnom u
konkretnom sluaju.
lan 34.
Postupak pred ustanovom za
meunarodno preliminarno
ispitivanje
1. Postupak pred ustanovom za me-
unarodno preliminarno ispitiva-
nje je odreen ovim Ugovorom,
Pravilnikom i sporazumom koji e u
skladu sa ovim Ugovorom i Pravil-
nikom Meunarodni ured sklopiti
sa imenovanom ustanovom.
2.
a. Podnosilac prijave ima pravo
da usmeno i pismeno komuni-
cira sa ustanovom za meuna-
rodno preliminarno ispitivanje.
b. Podnosilac prijave ima pravo
da patentne zahtjeve, opis i
skice dopuni na propisan nain
i u propisanom vremenskom
roku, prije nego to se sasta-
vi izvjetaj o meunarodnom
preliminarnom ispitivanju. Do-
pune ne smiju prelaziti okvire u
kojima je meunarodna prija-
va, bila podnesena.
c. Podnosilac prijave e dobiti
od ustanove za meunarodno
preliminarno ispitivanje naj-
manje jedno pismeno milje-
nje, osim ukoliko ta ustanova
smatra da su ispunjeni svi od
sljedeih uslova:
i. pronalazak ispunjava kriterije
navedene u lanu 33 pod (1),
ii. meunarodna prijava ispunja-
va zahtjeve iz ovog Ugovora i
Pravilnika u obimu u kojem ih
je ta ustanova provjerila,
iii. ne postoji namjera da se daju
primjedbe po lanu 35 (2), za-
dnja reenica,
d. Podnosilac prijave moe odgo-
voriti na pismenu obavijest.
3.
rodno preliminarno ispitiva-
nje smatra da meunarodna
prijava ne ispunjava zahtjev u
pogledu jedinstva pronalaska,
kako je to odreeno Pravilni-
kom, ona moe pozvati podno-
sioca prijave da po svom izbo-
ru ogranii patentne zahtjeve
tako da taj zahtjev bude ispu-
njen ili da plati dodatne takse.
b. Dravni zakon svake izabra-
ne drave moe odrediti, da
se, kada se podnosilac prijave
odlui da ogranii patentne
zahtjeve po podparagrafu (a),
dijelovi meunarodne prijave
koji kao posljedica ograniava-
nja nisu predmet meunarod-
nog preliminarnog ispitivanja
u pogledu uinka u toj dravi
smatraju povuenim, osim
ukoliko podnosilac prijave ne
plati posebne takse dravnom
uredu te drave.
c. Ukoliko podnosilac prijave u
propisanom roku ne odgovori
na poziv iz podparagrafa (a),
preliminarno ispitivanje e po-
slati izvjetaj o meunarodnom
preliminarnom ispitivanju o
onim dijelovima meunarodne
prijave koji se odnose na ono
to je najvjerovatnije glavni
pronalazak, i navee relevan-
tne injenice u tom izvjetaju.
Dravni zakon svake izabrane
drave moe odreivati da se,
kada dravni ured te drave
nalazi da je poziv ustanove za
ispitivanje opravdan - dijelovi
meunarodne prijave, koji se
ne odnose na glavni pronala-
zak, smatraju povuenim, kad
je u pitanju uinak u toj dravi,
osim ukoliko podnosilac prija-
ve nije tom uredu platio poseb-
ne takse.
4.
rodno preliminarno ispitivanje
smatra:
i. da se meunarodna prijava
odnosi na predmet, za koji
u skladu sa Pravilnikom nije
obavezno meunarodno pre-
liminarno ispitivanje od strane
Ustanove za meunarodno
preliminarno ispitivanje, i ona
odlui da u konkretnom slua-
ju ne izvri takvo ispitivanje, ili
ii. da opis, patentni zahtjevi, ili cr-
tei u tolikoj mjeri nisu jasni, ili
da se patentni zahtjevi u tolikoj
mjeri nedovoljno temelje na
opisu, da nije mogue dati svr-
sishodno miljenje o novosti,
o rezultatu inventivnog rada
(neoitosti), ili industrijskoj pri-
mjenljivosti pronalaska, za koji
se zahtjeva zatita, navedena
ustanova nee obraivati pi-
tanja navedena u lanu 33 (1),
te e o ovom miljenju i svojim
razlozima obavijestiti podnosi-
oca prijave.
b. Ukoliko se pronae da bilo
koji od primjera navedenih u
podparagrafu (a) postoji samo u
nekim ili u vezi sa nekim paten-
tnim zahtjevima, odredbe tog
podparagrafa e se primjenjiva-
ti samo na te patentne zahtjeve.
lan 35.
Izvjetaj o meunarodnom
preliminarnom ispitivanju
1. Izvjetaj o meunarodnom prelimi-
narnom ispitivanju e biti sastav-
ljen u propisanom vremenskom
roku i u propisanom obliku.
2. Izvjetaj o meunarodnom preli-
minarnom ispitivanju ne smije sa-
drati nikakve izjave po pitanju da
li pronalazak, za koji se trai zatita,
jeste ili izgleda da jeste ili nije pa-
tentibilan po bilo kom dravnom
zakonu. Uz pridravanje odredbi
paragrafa (3), on mora sadrati
izjavu u vezi sa svakim patentnim
zahtjevom o tome da li taj patentni
zahtjev najvjerovatnije ispunjava
kriterije novine, inventivnosti (ne-
oitosti) i industrijske primjenljivo-
sti, kako su isti za svrhe meuna-
rodnog preliminarnog ispitivanja
defnirani u lanu 33 (1) do (4). Izja-
va e biti propraena navoenjem
dokumenata za koje se vjeruje da
podravaju navedene zakljuke sa
takvim pojanjenjima kakva se u
konkretnom primjeru mogu zahti-
jevati. Izjava e takoer biti propra-
ena drugim opaanjima, odree-
nim po Pravilniku.
3.
a. Ukoliko Ustanova za meuna-
rodno preliminarno ispitivanje,
u vrijeme sastavljanja izvjetaja
o meunarodnom preliminar-
nom ispitivanju smatra da po-
stoji jedan od primjera navede-
nih u lanu 34
4.
a. izvjetaj mora sadrati milje-
nje o tome i razloge za to. Izvje-
taj ne smije sadrati nijednu
izjavu po paragrafu (2).
b. Ukoliko se nae da postoji je-
dan od primjera navedenih u
lanu 34 pod 4 (b), izvjetaj o
meunarodnom preliminar-
nom ispitivanju mora sadrati
izjavu o preliminarnom me-
unarodnom ispitanju za kon-
kretne patentne zahtjeve kao
to je odreeno podparagra-
fom (a), dok e za druge paten-
tne zahtjeve sadrati izjavu po
paragrafu (2).
lan 36.
Dostava, prijevod i slanje izvjetaja
o meunarodnom preliminarnom
ispitivanju
1. Izvjetaj o meunarodnom pre-
liminarnom ispitivanju, skupa sa
propisanim prilozima e biti poslan
podnosiocu prijave i Meunarod-
nom uredu.
2.
a. Izvjetaj o meunarodnom
preliminarnom ispitivanju i nje-
govi prilozi e biti prevedeni na
propisane jezike.
b. Svaki prijevod navedenog iz-
vjetaja pripremiti e Meuna-
rodni ured ili e se pripremiti
pod njegovom odgovornou;
dok e prijevod priloga pripre-
miti podnosilac prijave.
3.
a. zvjetaj meunarodnog preli-
minarnog ispitivanja zajedno
sa njegovim prijevodom (kako
je propisan) i prilozima (na
izvornom jeziku) e Meuna-
rodni ured poslati svakom od
izabranih ureda.
b. Propisani prijevod priloga e
podnosilac prijave poslati iza-
branim uredima unutar propi-
sanog vremenskog roka.
4. Odredbe lana 20 (3) e se primje-
niti, mutatis mutandis, na izvode
svakog dokumenta koji je naveden
u izvjetaju o meunarodnom pre-
liminarnom ispitivanju i koji nije
bio naveden u izvjetaju o meu-
narodnom pretraivanju.
lan 37.
Povlaenje zahtjeva za
ispitivanje ili povlaenje izbora
1. Podnosilac zahtjeva moe povui
neki ili sve od izbora.
2. Ukoliko je povuen izbor svih iza-
branih drava, zahjev e se smatrati
povuenim.
3.
a. Meunarodni ured se mora
obavijestiti o svakom povlae-
nju.
b. Meunarodni ured e o tome
obavijestiti izabrane urede i
ustanovu za meunarodno
preliminarno ispitivanje, na
koje se to odnosi.
4.
a. Uz pridravanje odredbi
podparagrafa (b), povlaenje
zahtjeva za meunarodno pre-
liminarno ispitivanje ili izbor
neke drave ugovornice e se,
osim ako dravnim zakonom te
drave nije drukije odreeno,
smatrati povlaenjem meu-
narodne prijave za tu dravu.
b. Povlaenje zahtjeva za meu-
narodno preliminarno ispiti-
vanje ili izbor se nee uzimati
za povlaenje meunarodne
prijave ukoliko je to povlaenje
obavljeno prije isteka roka koji
se moe primijeniti po lanu
22, ali svaka drava ugovorni-
ca moe svojim dravnim za-
konom odrediti da e se gore
navedeno primijeniti samo
ukoliko je njen dravni ured u
propisanom vremenskom roku
primio izvod meunarodne
prijave sa prijevodom (kako je
propisan), i dravnu taksu.
lan 38.
Povjerljiva priroda meunarodnog
preliminarnog ispitivanja
1. Izuzev na zahtjev ili sa ovlatenjem
podnosioca prijave, ni Meunarodni
ured ni ustanova za meunarodno
preliminarno ispitivanje ne smije ni-
kada nijednoj osobi ili organu - osim
izabranom uredu nakon to je sa-
stavljen izvjetaj o meunarodnom
preliminarnom ispitivanju - dozvoliti
pristup do dosijea meunarodnog
preliminarnog ispitivanja u smislu i
po odredbama lana 30 (4).
2. Uz pridravanje odredbi paragrafa
(1) i lana 36 (1) i pod (3) te lana 37
(3) (b), Meunarodni ured i Ustano-
va za meunarodno preliminarno
ispitivanje ne smiju dati, osim na
zahtjev ili sa ovlatenjem podnosi-
oca prijave, nijedno obavjetenje o
izdavanju ili neizdavanju izvjetaja
o meunarodnom preliminarnom
ispitivanju, i o povlaenju zahtje-
va za meunarodno preliminarno
ispitivanje ili ostajanju pri njemu,
ili povlaenju bilo kojeg izbora ili
ostajanju pri njemu.
lan 39.
Izvod, prijevod i takse za izabrane
urede
1.
a. Ukoliko je neka drava ugovor-
nica izabrana prije isteka 19-og
mjeseca od datuma prednosti,
odredba lana 22 se na tu dra-
vu nee primjenjivati, i podno-
silac prijave e poslati svakom
izabranom uredu izvod meu-
narodne prijave (ukoliko ve
nije poslan u skladu sa lanom
20) i prijevod (kako je propisan)
te prijave, i platiti e dravnu
taksu (kada je ista predviena)
svakom izabranom uredu naj-
kasnije do 30 mjeseci od datu-
ma prednosti.
b. Svaki dravni zakon moe za
obavljanje radnji iz podpara-
grafa (a) odrediti rokove koji
istiu kasnije od roka odree-
nog tim podparagrafom.
2. Uinak, predvien lanom 11 (3)
prestaje u izabranoj dravi sa jedna-
kim posljedicama, kakve nastaju pri
povlaenju dravne prijave u toj dr-
avi, ukoliko podnosilac prijave ne
obavi radnje navedene u paragrafu
(1) (a) u roku koji se primjenjuje u
skladu sa paragrafom (1) (a) ili (b).
lan 40.
Mirovanje postupka dravnog ispiti-
vanja i drugih postupaka
1. Ukoliko je bilo koja drava ugo-
vornica izabrana prije isteka 19-
og mjeseca od datuma prednosti,
odredba lana 23 se na takvu dr-
avu nee primjenjivati, i dravni
ured te drave ili ured koji za tu
dravu radi, u skladu sa odredba-
ma paragrafa (2) nee obavljati
ispitivanje niti e voditi nijedan
drugi postupak u vezi sa meuna-
rodnom prijavom prije isteka roka,
koji se primjenjuje po lanu 39.
2. I pored odredbi paragrafa (1), svaki
izabrani ured moe, na izriit za-
htjev podnosioca prijave, pristupiti
ispitivanju ili zapoeti bilo koji dru-
gi postupak u vezi sa meunarod-
nom prijavom u svako doba.
lan 41.
Dopuna patentnih zahtjeva, opisa i
skica pred izabranim uredima
1. Podnosilac prijave ima mogunost
da u propisanom roku pred svakim
izabranim uredom dopuni paten-
tne zahtjeve, opis i skice. Nijedan
izabrani ured ne smije odobriti
patent niti odbiti njegovo odobra-
vanje prije isteka navedenog roka,
osim u sluaju izriitog odobrenja
od strane podnosioca prijave.
2. Dopune ne smiju prelaziti okvir
u kojem je meunarodna prijava,
bila podnesena, osim ukoliko to
nije izriito dozvoljeno dravnim
zakonom izabrane drave.
3. Dopune moraju biti u skladu sa dr-
avnim zakonom izabrane drave
u pogledu svih zahtjeva koji nisu
odreeni ovim Ugovorom ili Pravil-
nikom.
4. Ukoliko izabrani ured zahtijeva pri-
jevod meunarodne prijave, dopu-
ne moraju biti navedene na jeziku
prijevoda.
lan 42.
Rezultati dravnog ispitivanja pred
izabranim uredima
Nijedan izabrani ured koji primi izvje-
taj o meunarodnom preliminarnom
ispitivanju ne moe zahtijevati od pod-
nosioca prijave da mu dostavi izvode
dokumenata u vezi sa ispitivanjem,
koji se odnose na istu meunarodnu
prijavu u bilo kom drugom izabranom
uredu niti, da im dostavi informacije o
sadrini tih dokumenata.
POGLAVLJE III
OPTE ODREDBE
lan 43.
Traenje odreenih vrsta zatite
to se tie svake izabrane drave iji za-
kon odobrava izdavanje pronalazakih
certifkata, certifkata o korisnosti, ko-
risnih modela, dopunskih patenata
ili dopunskih certifkata o korisnosti,
podnosilac prijave moe u skladu sa
Pravilnikom navesti da za svoju meu-
narodnu prijavu zahtijeva za navedenu
dravu izdavanje pronalazakog certif-
kata, certifkata o korisnosti ili korisnog
modela, radije nego patenta ili izdava-
nje dopunskog patenta ili dopunskog
certifkata, dopunskog pronalazakog
certifkata ili dopunskog certifkata o
korisnosti i uinci koji iz tog navoenja
proizilaze su odreeni izborom podno-
sioca prijave. Za namjene ovog lana i
svakog pravila koji se na njega odnosi,
lan 2 (ii) se ne primjenjuje.
lan 44.
Traenje dvije vrste zatite
Za svaku imenovanu ili izabranu dravu,
iji zakoni dozvoljavaju da se prijavom
kojom se zahtijeva izdavanje patenta ili
neka druga vrsta zatite, koja je nave-
dena u lanu 43, takoer trai izdavanje
neke druge od navedenih vrsta zatite,
podnosilac prijave moe u skladu sa
Pravilnikom navesti dvije vrste zatite
koje trai i dejstva koja iz toga proizilaze
su odreena sa naznakama podnosioca
prijave. Za namjene ovog lana odred-
be lana 2 (ii) se ne primjenjuju.
lan 45.
Ugovori o regionalnim patentima
1. Svaki ugovor kojim se odobrava
izdavanje regionalnih patenata
(ugovor o regionalnom paten-
tu), i koji svim osobama koje su u
skladu sa lanom 9. ovlaene da
podnesu meunarodne prijave
daje pravo da podnesu prijave za
takve patente, moe odreivati da
meunarodne prijave kojim je ime-
novana ili izabrana neka drava la-
nica i navedenog ugovora o regio-
nalnom parenju i ovog Ugovora,
mogu biti podnesene kao prijave
za takve patente.
2. Dravni zakon te imenovane ili iza-
brane drave moe odreivati da
se svaki navod ili izbor te drave u
meunarodnoj prijavi uzima kao
izraz elje od strane podnosioca
prijave za ostvarenje regionalnog
patenta u skladu sa ugovorom o
regionalnom patentu.
lan 46.
Netaan prijevod meunarodne
prijave
Ukoliko zbog netanog prijevoda me-
unarodne prijave, opseg patenta
odobrenog na bazi te prijave, preva-
zilazi opseg meunarodne prijave na
izvornom jeziku, nadleni organi dra-
ve ugovornice mogu u skladu sa tim
retroaktivno ograniiti opseg patenta, i
proglasiti ga nevaeim i bez uinka u
istom opsegu u kojem je njegov opseg
prevaziao opseg meunarodne prija-
ve na izvornom jeziku.
lan 47.
Rokovi
1. Detalji koji se tiu odreivanja vre-
menskih rokova koji se navode u
ovom Ugovoru, su ureeni Pravil-
nikom.
2.
a. Svi rokovi, odreeni u Poglavlju
I i II ovog Ugovora a mogu, van
revizije po lanu 60, modifcira-
ti odlukom drava ugovornica.
b. Takve odluke e se donijeti u
Skuptini ili putem glasanja
korespodencijom, i moraju biti
jednoglasne.
c. Detalji ovog postupka su odre-
eni Pravilnikom.
lan 48.
Odlaganje ispunjavanja roka
1. U sluaju kada bilo koji rok predvi-
en ovim Ugovorom ili Pravilnikom
nije ispunjen radi prekida u potan-
skom saobraaju, ili radi gubitka ili
kanjenja pote koje nije bilo mo-
gue izbjei, za vremenski rok e se
smatrati da je ispunjen u sluajevi-
ma, i u skladu sa dokazima i drugim
uvjetima propisanim Pravilnikom.
2.
a. Svaka drava ugovornica moe,
to se te drave tie, opravdati
bilo koje kanjenje u ispunjava-
nju bilo kog vremenskog roka,
u skladu sa razlozima prihvat-
ljivim po njenom dravnom
zakonu.
b. Svaka drava ugovornica moe,
to se te drave tie, opravdati
bilo koje kanjenje u ispunjava-
nju bilo kojeg roka, i iz razloga
drugaijih od onih na koje se
odnosi podparagraf (a).
lan 49.
Pravo na nastup pred
meunarodnim ustanovama
Svaki opunomoenik, patentni zastu-
pnik ili druga osoba, koja ima pravo da
nastupi pred dravnim uredom kome je
podnesena meunarodna prijava, imat
e pravo da nastupi pred Meunarod-
nim uredom i nadlenom Ustanovom
za meunarodno pretraivanje i nad-
lenom ustanovom za meunarodno
preliminarno ispitivanje, u vezi sa tom
prijavom.
POGLAVLJE IV
TEHNIKE USLUGE
lan 50.
Informativne usluge u vezi patenata
1. Meunarodni ured moe pruati
usluge obezbjeujui tehnike i
sve druge prikladne informacije
koje su mu dostupne na osnovu
objavljenih dokumenata, prven-
stveno patenata i objavljenih pri-
java (u daljem tekstu ovog lana:
informativne usluge)
2. Meunarodni ured moe obezbi-
jediti ove informativne usluge bilo
dirketno bilo preko jedne ili vie
Ustanova za meunarodno pretra-
ivanje, ili preko drugih dravnih
ili meunarodnih specijaliziranih
institucija sa kojima Meunarodni
ured moe postii sporazum.
3. Informativne usluge e biti prua-
ne na nain koji posebno olakava
dravama ugovornicama koje su
drave u razvoju, sticanje tehni-
kog znanja i tehnologiju, ukljuuju-
i i dostupni objavljeni know-how.
4. Informativne usluge e biti dostu-
pne vladama drava ugovornica, te
njihovim dravljanima i osobama
sa stalnim boravkom u njima. Skup-
tina moe odluiti da se te usluge
uine takoer dostupnim i drugima.
5.
a. Svaka usluga vladama drava
ugovornica bit e pruena uz
odreenu cijenu, s tim da kada
se radi o vladi drave ugovor-
nice koja je drava u razvoju,
ta usluga e biti pruena po
nioj cijeni, ukoliko se razlika
moe nadoknaditi iz profta
ostvarenog pruanjem usluga
drugima osim vladama drava
ugovornica, ili iz izvora na koje
se odnosi lan 51 (4).
b. Cijena na koju se odnosi
podparagraf (a) treba da se
shvati kao cijena koja premau-
je trokove uobiajene za izvo-
enje usluga dravnog ureda ili
obaveza Ustanove za meuna-
rodno pretraivanje.
6. Detalji koji se odnose na primjenu
odredaba ovog lana bit e odre-
eni odlukama Skuptine, i unutar
rokova koje odredi Skuptina od-
lukama takvih radnih grupa kakve
Skuptina moe u te svrhe oformiti.
7. Skuptina e, kada to bude sma-
trala neophodnim, preporuiti me-
tode obezbjeivanja dopunskog
fnansiranja u odnosu na one pred-
viene paragrafom (5).
lan 51.
Tehnika pomo
1. Skuptina e osnovati Komitet za
tehniku pomo (u daljem tekstu
ovog lana Komitet).
2.
a. lanovi Komiteta e biti izabra-
ni izmeu drava ugovornica,
uz dunu panju prema pred-
stavljanju zemalja u razvoju.
b. Generalni direktor e, na svoju
linu inicijativu ili na zahtjev
Komiteta, pozvati predstavni-
ke meuvladinih organizacija
koje se bave tehnikom po-
mou zemljama u razvoju, da
uzmu uee u radu Komiteta.
3.
a. Zadatak Komiteta e biti da or-
ganizuje i nadgleda tehniku
pomo dravama ugovornica-
ma koje su drave u razvoju, u
polju razvoja njihovih sistema
za patente ili pojedinano na
regionalnom nivou.
b. Tehnika pomo e, izmeu
ostalog, sadrati obuku stru-
njaka, pozajmljivanje ekspera-
ta i nabavku opreme kako za
demonstrativne tako i za ope-
rativne svrhe.
4. Meunarodni ured e traiti da
ostvari sporazume, sa jedne strane
sa meunarodnim fnansijskim or-
ganizacijama i meuvladinim orga-
nizacijama, naroito sa Ujedinjenim
nacijama, agencijama Ujedinjenih
nacija i specijalizovanim agencija-
ma povezanim sa Ujedinjenim na-
cijama u vezi sa tehnikom pomoi,
i s druge strane, sa vladama drava
koje primaju tehniku pomo, za
fnansiranje projekata u skladu sa
ovim lanom.
5. Detalji koji se odnose na primjenu
odredbi ovog lana biti e odreeni
odlukama Skuptine, i u rokovima
koje odredi Skuptina, odlukama
onih radnih grupa koje Skuptina
moe u tu svrhu oformiti.
lan 52.
Odnosi prema drugim odredbama
Ugovora
Nita u ovom poglavlju nee uticati na f-
nansijske odredbe koje su sadrane u bilo
kom drugom poglavlju ovog Ugovora.
Takve odredbe nisu primjenjive na ovo
poglavlje ili na njegovo primjenjivanje.
POGLAVLJE V
ADMINISTRATIVNE ODREDBE
lan 53.
Skuptina
1.
a. Skuptina e se, u skladu sa la-
nom 57 (8), sastojati od drava
ugovornica.
b. Vlada svake drave ugovorni-
ce e biti predstavljena jednim
delegatom kojem mogu po-
magati alternativni delegati,
odvjetnici, i eksperti.
2.
a. (Skuptina e:
i. se baviti svim pitanjima koji se
tiu odravanja i razvoja Unije, i
primjene ovog Ugovora;
ii. izvravati one zadatke koji su
joj specijalno povjereni po dru-
gim odredbama ovog Ugovora;
iii. davati smjernice Meunarod-
nom uredu u vezi sa pripre-
mom revizionih konferencija;
iv. pregledati i odobravati izvje-
taje i aktivnosti Generalnog
direktora koje se tiu Unije,
i davati mu sva neophodna
uputstva koja se tiu pitanja
pod nadlenou Unije;
v. pregledati i odobravati iz-
vjetaje i aktivnosti Izvrnog
komiteta osnovanog po para-
grafu (9),i davati uputstva tom
komitetu;
vi. odreivati program i usvaja-
ti trogodinji1 budet Unije i
odobravati zavrni raun;
vii. usvajati fnancijske propise
Unije;
viii. oformiti takve komitete i radne
grupe koje budu potrebne za
ostvarivanje ciljeva Unije;
ix. odreivati koja drava osim
ugovornica, u skladu sa odred-
bama paragrafa (8), koje me-
uvladine i meunarodne
nevladine organizacije e kao
posmatrai prisustvovati sa-
stancima;
x. preuzeli sve druge neophodne
aktivnosti potrebne za proi-
renje ciljeva Unije, i obavljati i
druge funkcije koje su primje-
rene ovom Ugovoru.
b. U odnosu na pitanja koja su
takoer od interesa i za dru-
ge Unije kojima Organizacija
upravlja, Skuptina e donijeti
odluke nakon savjetovanja sa
Koordinacionim komitetom Or-
ganizacije.
3. Jedan delegat moe predstavljati
i glasati samo u ime jedne drave.
4. Svaka drava ugovornica imae
samo jedan glas.
5.
a. Kvorum konstituira jedna polo-
vina drava ugovornica.
b. U nedostatku kvoruma, Skup-
tina moe donositi odluke,
ali, s izuzetkom odluka koje se
odnose na njenu vlastitu pro-
ceduru, sve takve odluke e
postati punovane samo uko-
liko kvorum i potrebna veina
budu obezbijeeni glasanjem
putem korespodencije kako je
odreeno Pravilnikom.
6.
a. (a) U skladu sa odredbama la-
na 47 (2) (b), 58 (2) (b), 58 (3) i
61 (2) (b) za donoenje odluke
na Skuptini je potrebno dvije
treine glasova.
b. (b) Uzdravanje se nee sma-
trati kao glasanje.
7. U vezi sa pitanjima od posebnog
znaaja za drave vezane za po-
glavlje II, svako pozivanje na dra-
ve ugovornice u paragrafma (4),
(5) i (6) smatrae se kao da se pri-
mjenjuje samo na drave vezane
poglavljem II.
8. Svaka meuvladina organizacija
koja ja naimenovana za Ustanovu
za meunarodno pretraivanje ili
za meunarodno preliminarno is-
pitivanje imati e prava pristupa
Skuptini kao posmatra.
9. Kada broj drava ugovornica pree
etrdeset, Skuptina e oformiti Iz-
vrni komitet. Svako pozivanje na
Izvrni komitet u ovom Ugovoru i
Pravilniku e se tumaiti kao pozi-
vanje na taj Komitet, kad je on jed-
nom formiran.
10. Dok se ne ustanovi Izvrni komi-
tet, Skuptina e odobravati, u
granicama programa i trogodi-
njeg budeta, godinje programe
i budete koje priprema Generalni
direktor.2
11.
a. Skuptina e se sastajati na re-
dovnoj sjednici svake druge ka-
lendarske godine, po sazivanju
Generalnog direktora, i, ukoliko
ne postoje izuzetne okolnosti,
u istom periodu i na istom mje-
stu kao i Generalna skuptina
Organizacije.
b. Skuptina e se sastajati na
izvanredne sjednice po saziva-
nju Generalnog direktora, na
zahtjev Izvrnog komiteta, ili
na zahtjev jedne etvrtine dr-
ava ugovornica.
12. Skuptina e usvojiti svoja vlastita
pravila postupka.
lan 54.
Izvrni komitet
1. Kad Skuptina formira Izvrni komi-
tet, taj Komitet e biti predmet nie
navedenih odredaba.
2.
a. Izvrni komitet e se, u skla-
du sa lanom 57 (8), sastojati
od drava izabranih od strane
Skuptine izmeu drava lani-
ca Skuptine.
b. Vlada svake drave lanice Iz-
vrnog komiteta bie predstav-
ljena jednim delegatom, kojem
mogu pomagati alterantivni
delegati, savjetnici i eksperti.
3. Broj drava lanica Izvrnog komite-
ta e odgovarati jednoj etvrtini bro-
ja drava lanica Skuptine. U odre-
ivanju broja mjesta koja trebaju biti
popunjena, ostatak poslije dijeljenja
sa brojem etiri bie zanemaren.
4. Pri izboru lanova Izvrnog komiteta,
Skuptina e obratiti panju na rav-
nomjernu geografsku zastupljenost.
5.
a. (5) (a) Svaki lan Izvrnog ko-
miteta e raditi od zavretka
sjednice Skuptine na kojoj je
izabran, do zavretka sljedee
redovne sjednice Skuptine.
b. lanovi Izvrnog komiteta
mogu biti ponovo izabrani ali
samo do maksimalno dvije tre-
ine lanova,
c. Skuptina e odrediti deta-
lje pravila koja se odnose na
sprovoenje izbora i mogueg
ponovnog izbora lanova Izvr-
nog komiteta.
6.
a. Izvrni komitet e:
i. pripremiti nacrt dnevnog reda
Skuptine;
ii. Skuptini podnositi prijedloge
u vezi sa nacrtom programa i
dvogodinjeg budeta Unije
koje priprema Generalni direk-
tor;
iii. (izostavljeno)
iv. podnositi, uz odgovarajue ko-
mentare, Skuptini periodine
izvjetaje Generalnog direktora
i godinje izvjetaje o kontroli
knjigovodstva;
1. Napomena izdavaa: od 1980. go-
dine, budet Unije je dvogodinji
2. Napomena izdavaa: Od 1980. go-
dine, program i budet Unije su
dvogodinji
v. poduzimati sve neophodne
mjere za osiguravanje izvrava-
nja programa Unije od strane
generalnog direktora, u skladu
sa odlukama Skuptine i imaju-
i u vidu okolnosti koje se po-
javljuju izmeu dvije sjednice
Skuptine;
vi. obavljati sve druge funkci-
je koje su mu dodijeljene po
ovom Ugovoru.
vii. Po pitanjima koja su takoer
od interesa i za druge Unije
kojima ova Organizacija uprav-
lja, Izvrni komitet e donositi
odluke nakon savjetovanja sa
Koordinacionim komitetom
Organizacije.
7.
a. Izvrni komitet e se sastajati
jednom godinje na redovne
sjednice po sazivanju od strane
generalnog direktora, po mo-
gunosti tokom istog perioda
i na istom mjestu kao i Koordi-
nacioni komitet Organizacije.
b. Izvrni komitet e se sastajati
na vanrednoj sjednici po sazi-
vanju Generalnog direktora,
bilo na njegovu vlastitu inicija-
tivu ili na zahtjev predsjedava-
jueg komiteta ili jedne etvrti-
ne njegovih lanova,
8.
a. Svaka od drava lanica komi-
teta e imati jedan glas.
b. Kvorum e initi jedna polovi-
na lanova Izvrnog komiteta.
c. Odluke e se donositi prostom
veinom glasova.
d. Uzdravanje se nee smatrati
kao glasanje.
e. Jedan delegat moe predstav-
ljati i glasati u ime samo jedne
drave.
9. Drave ugovomice koje nisu lani-
ce Izvrnog komiteta e moi prisu-
stvovati njegovim sjednicama kao
posmatrai, isto kao i sve meduvla-
dine organizacije koje su naimeno-
vane za Ustanove za meunarodno
pretraivanje ili meunarodno pre-
liminarno ispitivanje.
10. Izvrni komitet e usvojiti svoja vla-
stita pravila postupka.
lan 55.
Meunarodni ured
1. Administrativni zadaci koji se od-
nose na Uniju bit e izvravani od
strane Meunarodnog ureda.
2. Meunarodni ured e obezbijediti
sekretarijat sastavljen od razliitih
organa Unije.
3. Generalni direktor e biti glavni iz-
vrilac Unije i predstavljat e Uniju.
4. Meunarodni ured e objavljivati
slubeni glasnik i druge publikacije
predviene Pravilnikom ili zahtije-
vane od Skuptine.
5. Pravilnik e specifcirati usluge koje
e pruati dravni uredi u cilju po-
maganja Meunarodnom uredu
i Ustanovama za meunarodno
pretraivanje i meunarodno pre-
liminarno ispitivanje u izvravanju
njihovih zadataka u skladu sa ovim
Ugovorom.
6. Generalni direktor i bilo koji lan
osloblja kojeg je on imenovano
e prisustvovati, bez prava na gla-
sanje, na svim sastancima Skupti-
ne, Izvrnog komiteta i svih drugih
komiteta i radne grupe osnovanih
u skladu sa ovim Ugovorom i Pra-
vilnikom. Generalni direktor, ili lan
osoblja kojeg on naimenuje, bit e
ex ofcio sekretar tih tijela.
7.
a. (a) Meunarodni ured e, u
skladu sa uputama Skuptine i
u saradnji sa Izvrnim komite-
tom, obavljati pripreme za revi-
zione konferencije.
b. Meunarodni ured se moe
konsultirati sa meu vladinim
i meunarodnim nevladinim
organizacijama u vezi sa pripre-
mama za revizione konferencije.
c. Generalni direktor i osobe koje
on naimenuje e uzeti uee,
bez prava na glasanje, u raspra-
vama na revizionim konferen-
cijama.
8. (8) Meunarodni ured e obavljati
sve druge dunosti koje su mu do-
dijeljene.
lan 56.
Komitet za tehniku saradnju
1. Skuptina e osnovati Komitet za
tehniku saradnju (u daljem tekstu
ovog lana: Komitet).
2.
a. Skuptina e odrediti sastav Ko-
miteta i naimenovati njegove
lanove, sa dunom panjom
obraenom na zastupljenost
zemalja u razvoju.
b. Ustanove za meunarodno
pretraivanje i meunarodno
preliminarno ispitivanje e biti
ex ofcio lanovi Komiteta. U
sluaju kada je jedna takva usta-
nova dravni ured drave ugo-
vornice, ta drava nee dodatno
biti zastupljena u Komitetu.
c. Ukoliko to dozvoljava broj dr-
ava ugovomica, ukupan broj
lanova Komiteta e biti vei
od dvostrukog broja ex ofcio
lanova.
d. Generalni direktor e, na svoju
vlastitu inicijativu ili na zahtjev
Komiteta, pozvati predstavnike
zainteresovanih organizacija
da uzmu uea u raspravama
koje su od interesa za njih.
3. Cilj Komiteta e biti da, savjetima i
preporukama, doprinese:
i. stalnom poboljanju usluga
predvienim ovim Ugovorom,
ii. osiguranju, sve dok postoji vie
pretraivanje i vie Ustanova za
meunarodno preliminarno is-
pitivanje, maksimalnog mogu-
eg stepena uniformnosti u nji-
hovoj dokumentaciji i radnim
metodama i maksimalnog ste-
pena uniformno visokog kvali-
teta njihovih izvjetavanja, I
iii. na inicijativu Skuptine ili iz-
vrnog komiteta, rjeavanju
tehnikih problema koji su
specifno vezani za osnivanje
jedne jedinstvene Ustanove za
meunarodno pretraivanje.
4. Svaka drava ugovornica i svaka
zainteresirana meunarodna orga-
nizacija mogu se pismeno obratiti
Komitetu po pitanjima koja su u
nadlenosti Komiteta.
5. Komitet moe uputiti savjet ili pre-
poruke generalnom direktoru, ili
preko njega Skuptini, Izvrnom
komitetu, svim ili nekim od Usta-
nova za meunarodno pretraiva-
nje ili meunarodno preliminarno
ispitivanje, i svim ili nekim od pri-
jemnih ureda.
6.
a. U svakom sluaju, generalni
direktor e dostaviti Izvrnom
komitetu tekstove svih savjeta
i preporuka Komiteta. On moe
komentirati te tekstove.
b. Izvrni komitet moe izraziti
svoja miljenja o svakom sa-
vjetu, preporuci ili drugoj ak-
tivnosti Komiteta, i moe po-
zvati Komitet da prouava ili
da izvjetava o pitanjima koja
potpadaju pod njegovu nad-
lenost. Izvrni komitet moe
Skuptini podnijeti, skupa sa
odgovarajuim komentarima,
savjete, preporuke i izvjetaj
Komiteta.
7. Dok se ne osnuje Izvrni komitet,
pozivanje na Izvrni komitet u pa-
ragrafu (6) e se tumaiti kao pozi-
vanje na Skuptinu.
8. Detalji vezani za procedure Komiteta
bit e odreeni odlukama Skuptine.
lan 57.
Finansije
1.
a. Unija e imati budet.
b. Budet Unije e ukljuivati pri-
hode i trokove Unije i njen
doprinos budetu trokova
zajednikom za Unije kojima
upravlja Organizacija.
c. Trokovi koji se ne mogu pripi-
sati iskljuivo Uniji, nego tako-
e i jo jednoj ili vie od Unija
kojima upravlja Organizacija,
smatrae se zajednikim tro-
kovima Unija. Udio Unije u ta-
kvim zajednikim trokovima
bit e proporcionalan interesu
koji Unija ima u njima.
2. Budet Unije e biti formiran uz
duno potovanje potreba za ko-
ordinacijom sa budetima drugih
Unija kojima upravlja Organizacija.
3. Uz potivanje odredbi paragrafa
(5), budet Unije e se fnansirati iz
slijedeih izvora:
i. lanarina i taksi koje se obave-
zno naplauju za usluge koje
prua Meunarodni ured u vezi
sa Unijom;
ii. Prodaje ili autorskih honorara
na publikacije Meunarodnog
ureda koje se odnose na Uniju;
iii. poklona, nasljedstava ili sub-
vencija;
iv. renti, kamata i drugih raznovr-
snih prihoda.
4. Iznos lanarina i taksi koje obave-
zno naplauju Meunarodni ured
i cijene njegovih publikacija bie
tako odreene da, pod normalnim
uvjetima, pokrivaju sve trokove
Meunarodnog ureda vezane za
provoenje ovog Ugovora.
5.
a. Ukoliko se neka fnansijska go-
dina zavri sa defcitom, dra-
ve ugovomice e, u skladu sa
odredbama podparagrafa (b) i
(c), platiti doprinose za pokri-
vanje takvog defcita.
b. Iznos doprinosa za svaku dr-
avu ugovornicu e odrediti
Skuptina uz duno potivanje
broja meunarodnih prijava
koje su dole iz svake od njih u
toj odreenoj godini.
c. Ukoliko su osigurana druga
sredstva za privremeno po-
krivanje defcita, ili nekog nje-
govog dijela, Skuptina moe
odluiti da se takav defcit pre-
nese, te od drava ugovornica
nee biti zahtijevano da plaa-
ju doprinose.
d. Ukoliko fnansijska situacija
Unije to dozvoljava Skuptina
moe odluiti da svi doprinosi
plaeni u skladu sa podpara-
grafom (a) budu vraeni dra-
vama ugovornicama koje su ih
platile.
e. Drava ugovornica koja nije
platila, u toku dvije godine od
datuma kojeg je odredila Skup-
tina, svoj doprinos iz podpa-
ragrafa (b), ne moe koristiti
svoje pravo glasa ni u jednom
organu Unije. Meutim, sve
dok je zadovoljen uslov da su
razlog kanjenja u plaanju
izuzetne i neizbjene okolnosti,
svaki organ Unije moe dozvo-
liti takvoj dravi da nastavi kori-
stiti svoje pravo glasanja u tom
organu.
6. Ukoliko budet ne bude usvojen prije
poetka novog fnansijskog perioda,
on e biti na istom nivou kao i budet
prethodne godine, kako je predvie-
no fnansijskim pravilnikom.
7.
a. Unija e imati fond obrtnog ka-
pitala, koji e initi jednokratna
uplata svake drave ugovor-
nice. Ukoliko taj fond postane
nedovoljan, Skuptina e odre-
diti da on bude uvean. Ukoli-
ko neki dio tog fonda nije dalje
potreban, isti e biti vraen.
b. Iznos poetne uplate svake
drave ugovornice u navedeni
fond ili iznos dodatnog dopri-
nosa, odluie Skuptina na
osnovu naela slinih onim iz
paragrafa (5) (b)
c. Rokovi plaanja e odreivati
Skuptina na prijedlog Gene-
ralnog direktora i nakon to je
dobila savjet Koordinacionog
komiteta Organizacije.
d. Svaki povrat sredstava bie
proporcionalan iznosu plae-
nom od strane svake drave
ugovornice, uzimajui u obzir
datume kada su uplate izvre-
ne.
8.
a. U sporazumu o sjeditu koji se
zakljuuje sa dravom na ijoj
teritoriji Organizacija ima svo-
je sjedite, bie predvieno
da, kada god je fond obrtnog
kapitala nedovoljan, ta dra-
va dodijeli avans. Iznos ovog
avansa i uslovi pod kojim se on
dodijeljuje, bit e predmet po-
sebnih sporazuma, u svakom
pojedinanom sluaju, izmeu
te drave i Organizacije. Dok
god je u obavezi da dodjeljuje
avanse, ta drava e imati jed-
no ex ofcio mjesto u Skupti-
ni i u Izvrnom komitetu.
b. Drava na koju se odnosi
podparagraf (a) i Organizaci-
ja e imati pravo da odbace
obavezu dodjeljivanja avansa,
pismenim obavjetavanjem.
Odbacivanje e stupiti na sna-
gu nakon tri godine po isteku
godine u kojoj je podnesen
pismeni zahtjev o odbacivanju.
9. Kontrolu raunovodstva e provo-
diti jedna ili vie drava ugovor-
nica, ili vanjski kontrolori, kako je
odreeno fnansijskim odredbama.
Oni e biti odreeni, uz njihov pri-
stanak, od strane Skuptine.
lan 58.
Pravilnik
1. Pravilnik u aneksu ovog Ugovora
obezbjeuje pravila:
i. koja se tiu pitanja kod kojih
se ovaj Ugovor jasno poziva na
Pravilnik ili izriito predvia da
su ona ve, ili trebaju biti pro-
pisana,
ii. koja se tiu svih administrativnih
zahtjeva, pitanja i postupaka,
iii. koja se tiu svih detalja kori-
snih u primjeni odredbi ovog
Ugovora.
2.
a. Skuptina moe donijeti aman-
dmane na Pravilnik, (b) Uz po-
tivanje odredbi paragrafa (3),
amandmani moraju dobiti tri
etvrtine glasakog sastava.
3.
a. Pravilnikom se odreuju pravi-
la koja mogu biti dopunjena:
i. samo uz jednoglasnu sagla-
snost, ili
ii. samo ako nijedna od drava
ugovornica iji dravni ured
djeluje kao Ustanova za me-
unarodno pretraivanje ili
preliminarno ispitivanje, nema
nita protiv, i gdje je takva usta-
nova meuvladina organizaci-
ja, ukoliko drava ugovornica,
koja je lanica te organizacije, i
u tu svrhu ovlatena od strane
ostalih drava lanica u nad-
lenom tijelu te organizacije,
nema nita protiv.
b. Izuzimanje, za ubudue, bilo
kojeg od tih pravila od primje-
njivanja zahtijevati e ispunja-
vanje uvjeta iz podpragrafa (a)
(i) ili (a) (ii), kako su navedeni.
c. Ukljuivanje, za ubudue, bilo
kojeg pravila u jedan ili dru-
gi od zahtjeva navedenih u
podparagrafu (a), e zahtijevati
jednoglasnu saglasnost.
4. Pravilnik obezbjeuje pripremu,
pod kontrolom Skuptine, admini-
strativnih uputstava od strane Ge-
neralnog direktora.
5. U sluaju kolizije izmeu odred-
bi Ugovora i odredbi Pravilnika,
odredbe Ugovora e prevladati.
POGLAVLJE VI
SPOROVI
lan 59.
Sporovi
Uz potivanje odredbi lana 64. (5),
svaki spor izmeu dvije ili vie drava
ugovornica koji se tie interpretacije ili
primjene ovog Ugovora ili Pravilnika,
koji nije rijeen dogovorno, moe bilo
koja od drava o kojima se radi iznijeti
pred Meunarodni sud pravde, prija-
vom koja je u skladu sa Statutom suda,
osim ako se drave o kojima se radi ne
dogovore o nekoj drugoj metodi rje-
avanja problema. Drave ugovornice
koje iznose spor pred Sud e o tome
izvijestiti Meunarodni ured; Meuna-
rodni ured e iznijeti pitanje na panju
drugih drava ugovornica.
POGLAVLJE VII
REVIZIJE I AMANDMANI
lan 60.
Revizija Ugovora
1. Ovaj ugovor moe s vremena na
vrijeme revidirati specijalna konfe-
rencija drava ugovornica.
2. O sazivanju bilo koje revizione kon-
ferencije odluivae Skuptina.
3. Svaka meuvladina organizacija
koja je naimenovana kao Ustanova
za meunarodno pretraivanje ili
ustanova za preliminarno ispitiva-
nje bit e primljena na bilo koju od
revizionih konferencija kao posma-
tra.
4. Amandmani na lanove 53 (5), (9) i
(11), 54, 55 (4) do (8), 56 i 57 mogu
biti podneseni na revizionoj kon-
ferenciji ili u skladu sa odredbama
lana 61.
lan 61.
Dopune izvjesnih odredaba ovog
Ugovora
1.
a. Prijedloge za dopune lanova
53 (5), (9) i (11), 54, 55 (4) do (8),
56 i 57 moe inicirati svaka dr-
ava lanica Skuptine, Izvrni
komitet ili Generalni direktor.
b. Takve prijedloge e Generalni
direktor dostavljati dravama
ugovornicama najmanje est
mjeseci prije njihovog razma-
tranja na Skuptini.
2. Amandmane na lanove navedene
u paragrafu (1), usvajae Skuptina.
(b) Za usvajanje je potrebno tri e-
tvrtine glasova.
3.
a. Svaki amandman na lanove
navedene u paragrafu (1) e
stupiti na snagu jedan mjesec
nakon to je pismeno obavje-
tenje o prihvatanju, u skladu
sa pojedinim ustavnim postup-
cima, prispjelo Generalnom
direktoru od tri etvrtine dra-
va lanica Skuptine u vrijeme
usvajanja amandmana.
b. Svaki amandman na navedene
lanove koji je tako prihvaen
bie obavezujui za sve dra-
ve koje su lanice Skuptine u
vrijeme kada amandman stupa
na snagu, podrazumijevajui
da e svaki amandman iz kojeg
proistiu fnansijske obaveze
drava ugovornica obavezivati
samo one drave koje su oba-
vijestile o prihvaanju takvog
amandmana.
c. Svaki amandman prihvaen u
skladu sa odredbama podpara-
grafa (a), e obavezivati sve dr-
ave koje postanu lanice Skup-
tine poslije datuma stupanja
na snagu amandmana u skladu
sa odredbama podparagrafa (a).
POGLAVLJE VIII
ZAVRNE ODREDBE
lan 62.
Pridruivanje Ugovoru
1. Svaka drava lanica Meunarod-
ne unije za zatitu industrijske svo-
jine moe postati lanicom ovog
Ugovora:
potpisivanjem praenim depono-
vanjem jednog instrumenta ratif-
kacije, ili (ii) deponovanjem jednog
instrumenta pristupanja.
2. Instrumenti ratifkacije ili pristupa-
nja bie deponovani kod General-
nog direktora.
3. Odredbe lana 24 tokholmskog
akta Parike konvencije za zatitu
industrijske svojine primjenjivae
se na ovaj Ugovor.
4. Paragraf (3) ne smije se ni u kom
sluaju tumaiti kao da podrazu-
mijeva prihvatanje ili preutno
priznanje od strane drave Ugovor-
nice faktike situacije koja se tie
teritorije na koju se ovaj Ugovor
moe primjenjivati od strane neke
druge drave ugovornice na osno-
vu navedenog paragrafa.
lan 63.
Stupanje Ugovora na snagu
1.
a. Uz potivanje odredbi paragra-
fa (3), ovaj Ugovor e stupiti na
snagu tri mjeseca nakon to je
osam drava deponovalo svoje
instrumente ratifkacije ili pri-
stupa, pod uslovom da najma-
nje etiri od njih osam ispunja-
vaju jedan od slijedeih uslova:
i. da broj prijava dostavljenih toj
dravi prelazi 40.000 prema
najsvjeijim godinjim statisti-
kim podacima objavljenim od
strane Meunarodnog ureda,
ii. da su dravljani ili osobe sa
stalnim boravkom u toj dravi
podnijeli najmanje 1.000 prija-
va u nekoj stranoj dravi prema
najsvjeijim godinjim statisti-
kama koje je objavio Meuna-
rodni ured,
iii. da je dravni ured te drave pri-
mio najmanje 10.000 prijava od
dravljana ili osoba sa stalnim
boravkom u stranim dravama
prema najsvjeijim godinjim
statistikama objavljenim od
strane Meunarodnog ureda.
b. Za potrebe ovog paragrafa, po-
jam prijave ne ukljuuje prija-
ve za korisne modele.
2. Uz potivanje odredaba paragrafa
(3), svaka drava koja nije postala
lanica ovog Ugovora po stupanju
na snagu paragrafa (1), bie vezana
ovim Ugovorom tri mjeseca nakon
to je ta drava deponovala svoje
instrumente ratifkacije ili pristupa.
3. Odredbe Poglavlja II i njemu od-
govarajue odredbe Pravilnika pri-
dodanog ovom Ugovoru, postati
e meutim primjenjive, tek onog
datuma na koji tri drave, od kojih
svaka ispunjava bar jedan od tri
zahtjeva navedena u paragrafu (1),
postanu lanicama Ugovora bez
izjave, kako je predvieno lanom
64 (1), da ne namjeravaju biti ve-
zane odredbama Poglavlja II. Taj
datum nee, meutim, prethoditi
datumu poetnog-stupnja na sna-
gu po paragrafu (1).
lan 64.
Ograivanje (Uzdravanje)
1.
a. Svaka drava moe izjaviti da
nee imati obaveze prema
odredbama Poglavlja II.
b. Drave koje daju izjavu po
podparagrafu (a) nee biti oba-
vezne prema odredbama Po-
glavlja II i njimaodgovarajuim
odredbama Pravilnika.
2.
a. Svaka drava koja nije dala izja-
vu po paragrafu (1) (a), moe
izjaviti da:
i. ona nee biti obavezna prema
odredbama lana 39 (1) u po-
gledu obezbjeivanja izvoda
meunarodne prijave i njenog
prijevoda (kako je propisano);
ii. obaveza mirovanja dravnog
postupka kako je predvie-
na lanom 40 nee sprijeiti
objavljivanje meunarodne
prijave ili njenog prijevoda,
od strane ili preko dravnog
ureda te drave, gdje se meu
tim podrazumijeva da ovo nije
izuzetno od ogranienja pred-
vienim lanovima 30 i 38.
b. Drave koje daju ovakvu izjavu
bie obavezne u skladu s tim.
3.
a. Svaka drava moe izjaviti da,
to se nje tie, meunarodno
objavljivanje meunarodnih
prijava nije potrebno.
b. Gdje, po isteku 18 mjeseci od
datuma prednosti, meuna-
rodna prijava sadri samo na-
znaku takvih drava koje su
dale izjavu po podparagrafu
(a), meunarodna prijava nee
biti objavljena na osnovu lana
21 (2).
c. Kada se odredbe podparagrafa
(b) primjenjuju, meunarodna
prijava e ipak biti objavljena
od strane Meunarodnog ure-
da:
i. na zahtjev podnosioca prijave,
kako je predvieno Pravilni-
kom,
ii. kada se dravna prijava ili patent
zasnovan na meunarodnoj
prijavi objavljuju od strane ili u
ime dravnog ureda bilo koje
od imenovanih drava, a koja je
dala izjavu po podparagrafu (a),
odmah nakon takvog objavljiva-
nja ali ne prije isteka 18 mjeseci
od datuma prednosti.
4.
a. Svaka drava iji dravni zakon
obezbjeuje dejstvo poznatog
stanja tehnike njenih patenata
od datuma prije objavljivanja,
ali ne izjednaava stanje tehni-
ke sa datumom prednosti koji
se zahtijeva po Parikoj kon-
venciji za zatitu industrijske
svojine sa stvarnim datumom
prijave za tu dravu, moe izja-
viti da u smislu poznatog stanja
tehnike, podnoenje meuna-
rodne prijave van te drave ko-
jom se ta drava imenuje nije
jednako stvarnom podnoenju
prijave u toj dravi.
b. Svaka drava koja da izjavu po
podparagrafu (a) e do tog ni-
voa biti osloboena odredaba
lana 11 (3).
c. Svaka drava koja da izjavu
po podparagrafu (a), e isto-
vremeno, napismeno izjaviti
datum od koga, i uslove pod
kojim, dejstvo poznatog stanja
tehnike bilo koje meunarod-
ne prijave kojom se ta drava
naznai poinje imati uinak u
toj dravi. Ova izjava moe biti
izmijenjena u bilo koje doba
putem obavjetenja koje se a-
lje Generalnom direktoru.
5. Svaka drava moe dati izjavu da
se ne smatra obaveznom po lanu
59. U pogledu bilo kakvog spora
izmeu drave ugovornice koja je
dala takvu izjavu i bilo koje druge
drave ugovornice, odredbe lana
59. se nee primjenjivati.
6.
a. Svaka izjava data po ovom la-
nu bie data napismeno. Ona
moe biti data u vrijeme pot-
pisivanja ovog Ugovora, u vri-
jeme depenovanja instrume-
nata ratifkacije ili pristupa, ili,
osim u sluaju na koji se odnosi
na paragraf (5), u bilo koje na-
knadno vrijeme putem obavje-
tenja poslatog Generalnom
direktoru. U sluaju navedenog
obavjetavanja, izjava e stupi-
ti na snagu est mjeseci nakon
to Generalni direktor primi
obavijest, i nee imati uticaj na
meunarodne prijave podne-
sene prije isticanja navedenog
estomjesenog perioda.
b. Svaka izjava data po ovom la-
nu moe biti povuena u bilo
koje vrijeme putem obavijesti
koja se alje Generalnom di-
rektoru. Ovakvo povlaenje e
stupiti na snagu tri mjeseca od
dana kada je Generalni direktor
primio obavijest, i, u sluaju
povlaenja izjave date po pa-
ragrafu (3), nee imati utjecaja
na meunarodne prijave pod-
nesene prije isteka navedenog
tromjesenog perioda.
3. Nikakva druga uzdravanja u od-
nosu na ovaj Ugovor osim uzdra-
vanja po paragrafma (1) i (5) nisu
dozvoljena.
lan 65.
Postupna primjena
1. Ukoliko sporazum sa bilo kojom
Ustanovom za meunarodno pre-
traivanje ili za meunarodno pre-
liminarno ispitivanje omoguava,
prelazno, za potrebe ogranienja
broja ili vrste meunarodnih prija-
va koje takav organ uzima u obra-
du, Skuptina e usvojiti mjere za
postupnu primjenu ovog Ugovora
i Pravilnika u pogledu datih kate-
gorija meunarodnih prijava. Ova
odredba se takoer primjenjuje i
na zahtjeve za pretraivanje meu-
narodnog tipa po lanu 15 (5).
2. Skuptina e odrediti datume po-
ev od kojih, uz potivanje odred-
bi paragrafa (1), meunarodne
prijave i zahtjevi za meunarodno
preliminarno ispitivanje mogu biti
podneseni. Ovi rokovi nee biti
dui od est mjeseci nakon to je
ovaj Ugovor stupio na snagu u
skladu sa odredbama lana 63 (1),
ili nakon to je Poglavlje II postalo
primjenjivo po lanu 63 (3).
lan 66.
Otkazivanje
1. Svaka drava ugovomica moe ot-
kazati ovaj Ugovor upuujui oba-
vjetenje Generalnom direktoru.
2. Otkaz e stupiti na snagu est mje-
seci nakon to Generalni direktor
primi navedenu obavijest. Ovo
nee imati uticaja na uinke me-
unarodnih prijava u dravi koja
otkazuje, ukoliko je meunarodna
prijava bila podnesena, i ukoliko je
drava koja otkazuje izabrana, uko-
liko je izbor uinjen prije isteka na-
vedenog estomjesenog perioda.
lan 67.
Potpisivanje i jezici
1.
a. Ovaj Ugovor e biti potpisan u
jednom jedinom originalu na
engleskom i francuskom jeziku,
s tim da su oba teksta podjed-
nako autentina.
b. Zvanini tekstovi bit e def-
nirani od strane Generalnog
direktora, nakon konsultacija
sa zainteresiranim vladama, na
njemakom, japanskom, por-
tugalskom, ruskom i panskom
jeziku, kao i na drugim jezicima
koje Skuptina moe odrediti.
2. Ovaj Ugovor ostaje otvoren na pot-
pisivanju u Washingtonu do 31. de-
cembra 1970. godine.
lan 68.
Funkcije deponovanja
1. Original ovog Ugovora, kada vie ne
bude otvoren za potpisivanje, bie de-
ponovan kod Generalnog direktora.
2. Generalni direktor e proslijedi-
ti dvije kopije, koje je on ovjerio,
ovog Ugovora i Pravilnika koji mu
je dodat, vladama svih drava-la-
nica Parike konvencije za zatitu
industrijske svojine i, na zahtjev
vladi bilo koje drave.
3. Generalni direktor e pohraniti
ovaj Ugovor u Sekretarijatu Ujedi-
njenih nacija.
4. Generalni direktor e proslijediti
dvije kopije koje je on ovjerio, sva-
kog amandmana na ovaj Ugovor i
Pravilnik, vladama svih drava ugo-
vomica i, na zahtjev, vladi bilo koje
druge drave.
lan 69.
Obavjetavanje
Generalni direktor e obavjetavati vla-
de svih drava ugovomica Parike kon-
vencije za zatitu industrijske svojine o
slijedeem:
i. potpisima u skladu sa clanom 62,
ii. deponovanju instrumenata ra-
tifkacije ili pristupa u skladu sa
clanom 62,
iii. datumu stupanja na snagu ovog
Ugovora i datum od kojeg se
Poglavlje moze primjenjivati u
skladu sa clanom 63 (3),
iv. svim izjavama datim po clanu 64
(1) do (5),
v. povlacenjima bilo koje izjave
date po clanu 64 (6) (b),
vi. otkazivanjima primljenim po cla-
nu 66,
vii. svim izjavama datim po clanu 31
(4).
UGOVOR O
PATENTNOM PRAVU
(Usvojen u enevi 1. juna 2000. godine)
lan 1
Skraenice
U smislu ovog ugovora, osim ako je izri-
ito drugaije naznaeno:
(i) zavod znai nadlenu instituciju
ugovorne strane kojoj je povjereno
priznavanje patenata ili druga pita-
nja obuhvaena ovim ugovorom;
(ii) prijava znai prijava za priznanje
patenta, kao to se pominje u lanu
3;
(iii) patent znai patent, kao to se po-
minje u lanu 3;
(iv) pominjanje lica podrazumjevae i
fziko i pravno lice;
(v) podnesak znai svaku prijavu, ili
svaki zahtev, izjavu, dokument,
prepisku ili drugu informaciju koja
se odnosi na prijavu ili patent, bez
obzira da li se odnosi na postupak
na osnovu ovog ugovora ili ne, koja
je podnijeta zavodu;
(vi) registar zavoda znai zbirku po-
dataka koju odrava zavod, a koji
se odnose na i ukljuuju podnijete
prijave i priznate patente od strane
tog zavoda ili druge institucije sa
dejstvom za tu ugovornu stranu,
bez obzira na medijum na kome se
takvi podaci uvaju;
(vii) upis u registar znai svaki akt
ukljuivanja informacija u registar
zavoda;
(viii) podnosilac prijave znai lice, koje
je u skladu sa zakonom koji se pr-
imjenjuje, u registru zavoda prika-
zano kao lice koje je podnijelo pri-
javu patenta, ili kao drugo lice koje
podnosi prijavu ili vodi postupak
po prijavi;
(ix) vlasnik znai lice koje je u registru
zavoda prikazano kao nosilac pa-
tenta;
(x) zastupnik znai zastupnik u skladu
sa zakonom koji se primjenjuje;
(xi) potpis znai svako sredstvo vlasti-
te identifkacije;
(xii) jezik prihvaen od zavoda znai
svaki jezik prihvaen od strane za-
voda za relevantni postupak pred
tim zavodom;
(xiii) prijevod znai prijevod na jezik pri-
hvaen od zavoda ili, ako je priklad-
no, transliteraciju u alfabet ili tipo-
grafski sistem prihvaen od zavoda;
(xiv) postupak pred zavodom znai
svaku radnju u postupku pred za-
vodom u pogledu prijave ili paten-
ta;
(xv) osim ako iz konteksta proizlazi dru-
gaije, rijei u jednini ukljuuju i
mnoinu i obratno, a line zamjenice
mukog roda ukljuuju i enski rod;
(xvi) Pariska konvencija znai Parisku
konvenciju o zatiti industrijske
svojine potpisanu 20. marta 1883.
godine, kako je revidirana, dopu-
njena i izmijenjena;
(xvii) Ugovor o saradnji u oblasti pa-
tenata znai Ugovor o saradnji u
oblasti patenata (RST ugovor)
potpisan 19. juna 1970. godine, za-
jedno sa Pravilnikom i Administra-
tivnim uputstvima prema tom ugo-
voru, kako su revidirani, dopunjeni
i izmijenjeni;
(xviii) Ugovorna strana znai svaku dr-
avu ili meuvladinu organizaciju
koja je strana ovog ugovora;
(xix) zakon koji se primenjuje znai za-
kon dotine drave, ako je ugovor-
na strana drava, a ako je ugovorna
strana meuvladina organizacija,
zakonske odredbe na osnovu kojih
ta organizacija djeluje;
(xx) instrument ratifkacije tumai se
tako da ukljuuje instrumente pri-
hvatanja ili odobrenja;
(xxi) organizacija znai Svjetska orga-
nizacija za intelektualnu svojinu;
(xxii) Meunarodni biro znai Meu-
narodni biro organizacije;
(xxiii) generalni direktor znai general-
ni direktor organizacije.
lan 2
Opti principi
(1) Povoljniji zahtjevi Ugovorna strana
slobodna je da predvidi zahtjeve,
koji su, sa stanovita podnosioca
prijava i vlasnika, povoljniji od za-
htjeva iz ovog ugovora i Pravilnika,
osim zahtjeva iz lana 5.
(2) Nema regulisanja materijalnog
patentnog prava Nita u ovom
ugovoru ili u Pravilniku ne moe da
bude tumaeno kao propisivanje
bilo ega to bi ograniavalo slo-
bodu ugovorne strane da u zakonu
koji se primjenjuje propie onakve
zahtjeve materijalnog prava koji se
odnose na patente kakve eli.
lan 3
Prijave i patenti na koje se ugovor
primjenjuje
(1) Prijave (a) Odredbe ovog ugovora
i Pravilnika primjenjivae se na na-
cionalne i regionalne prijave pate-
nata za pronalaske i prijave dopun-
skih patenata koje su podnesene
zavodu ugovorne strane ili za za-
vod ugovorne strane i koje su:
(i) vrste prijava koje su dozvoljene da se
podnesu kao meunarodne prija-
ve na osnovu Ugovora o saradnji u
oblasti patenata;
(ii) izdvojene prijave iz prijava patenata
za pronalaske ili iz prijava dopun-
skih patenata koje pripadaju vrsti
prijava iz take (i), a navode se u la-
nu 4 G(1) ili (2) Pariske konvencije.
(b) U skladu sa odredbama Ugovora o
saradnji u oblasti patenata, odred-
be ovog ugovora i Pravilnika pri-
mjenjivae se na meunarodne
prijave, za patente za pronalaske
i dopunske patente, podnijete na
osnovu Ugovora o saradnji u obla-
sti patenata:
(i) u pogledu rokova koji se prema lanu
22 i lanu 39(1) Ugovora o saradnji
u oblasti patenata primjenjuju u za-
vodu ugovorne strane;
(ii) u pogledu svakog postupka zapoe-
tog na, ili kasnije od datuma kada
moe da pone obrada ili ispitiva-
nje meunarodne prijave prema
lanu 23 ili 40 toga Ugovora.
(2) Patenti Odredbe ovog ugovora i
Pravilnika primjenjuju se na nacio-
nalne i regionalne patente za pro-
nalaske i nacionalne i regionalne
dopunske patente koji su priznati
sa dejstvom za ugovornu stranu.
lan 4
Izuzetak bezbjednosti
Nita u ovom ugovoru i Pravilniku nee
ograniiti slobodu ugovorne strane da
preduzme bilo koju radnju koju smatra
potrebnom za ouvanje osnovnih be-
zbjednosnih interesa.
lan 5
Datum podnoenja
(1) Dijelovi prijave (a) Osim ako je dru-
gaije propisano Pravilnikom, i u
skladu sa odredbama paragrafa od
(2) do (8), ugovorna strana, u svrhu
utvrivanja datuma podnoenja, e
obezbijediti da datum podnoenja
prijave bude datum kad njen zavod
primi sve sljedee dijelove koji su,
prema izboru podnosioca prijave,
podnijeti na papiru ili na drugi na-
in doputen od strane zavoda u
svrhu utvrivanja datuma podno-
enja:
(i) izriitu ili implicitnu naznaku da bi ti
dijelovi trebalo da predstavljaju pri-
javu patenta;
(ii) naznake koje omoguuju utvriva-
nje identiteta podnosioca prijave ili
stupanje zavoda u kontakt sa pod-
nosiocem prijave;
(iii) dio koji na prvi pogled izgleda kao
opis.
(b) U svrhu utvrivanja datuma pod-
noenja, ugovorna strana moe da
prihvati crte kao dio naveden u
stavu (a)(iii).
(c) U svrhu utvrivanja datuma pod-
noenja, ugovorna strana moe da
zahtjeva i informacije koje omogu-
avaju identifkaciju podnosioca
prijave i informacije koje omogu-
avaju stupanje zavoda u kontakt
s podnosiocem prijave, ili moe
da prihvati dokaz koji omoguava
utvrivanje identiteta podnosioca
prijave ili dokaz koji omoguava
stupanje zavoda u kontakt sa pod-
nosiocem prijave, kao dio naveden
u stavu (a)(ii).
(2) Jezik (a) Ugovorna strana moe da
zahtjeva da naznake iz paragrafa (1)
(a) (i) i (ii) budu na jeziku prihvae-
nom od strane zavoda.
(b) U svrhu utvrivanja datuma podno-
enja, dio naveden u paragrafu(1)
(a)(iii) moe da bude podnijet na
bilo kom jeziku.
(3) Obavetenje Ako prijava ne ispunja-
va jedan ili vie uslova koje ugovorna
strana primjenjuje na osnovu para-
grafa (1) i (2), zavod e, im bude mo-
gue, o tome obavijestiti podnosioca
prijave, dajui mu mogunost da is-
puni svaki takav uslov i da se izjasni u
roku propisanom Pravilnikom.
(4) Naknadno ispunjavanje uslova (a)
Ako u prvobitno podnijetoj prijavi
nije ispunjen jedan ili vie uslova
koje ugovorna strana primjenjuje
na osnovu paragrafa (1) i (2), datum
podnoenja e, pod uslovima iz sta-
va (b) i paragrafa (6), biti datum na
koji su naknadno ispunjeni svi uslo-
vi to ih ugovorna strana primjenju-
je u skladu sa paragrafom (1) i (2).
(b) Ako jedan ili vie uslova iz stava (a)
nisu ispunjeni u roku propisanom
Pravilnikom, ugovorna strana moe
da predvidi da e se smatrati da pri-
java nije podnijeta. Ako se smatra
da prijava nije podnijeta, zavod e
o tome obavijestiti podnosioca pri-
jave i navesti razloge za to.
(5) Obavjetenje o dijelu opisa ili o cr-
teu koji nedostaje Ako prilikom
utvrivanja datuma podnoenja
zavod ustanovi da u prijavi nedo-
staje dio opisa ili da se u prijavi po-
ziva na crte koji oito nedostaje,
zavod e o tome odmah obavijestiti
podnosioca prijave.
(6) Datum podnoenja prijave kad
je podnijet dio opisa ili crte koji
je nedostajao (a) Ako je u roku
propisanom Pravilnikom zavodu
podnijet dio opisa ili crte koji je
nedostajao, taj dio opisa ili taj crte
ukljuuje se u prijavu i, u skladu sa
stavom (b) i (c), datum podnoenja
je datum na koji je zavod primio
taj deo opisa ili taj crte ili datum
na koji su ispunjeni svi uslovi to ih
ugovorna strana primjenjuje u skla-
du sa stavom (1) i (2), zavisno od
toga koji je datum kasniji.
(b) Ako je u skladu sa paragrafom (a)
podnijet dio opisa ili crte koji je
nedostajao kako bi se uklonio ne-
dostatak u prijavi u kojoj je, na da-
tum kad je zavod prvi put primio
jedan dio ili vie dijelova iz stava (1)
(a) zahtjevano pravo prvenstva na
osnovu ranije prijave, datum pod-
noenja je, na zahtjev podnosilaca
prijave koji je podnijet u roku pro-
pisanom Pravilnikom i u skladu sa
uslovima propisanim Pravilnikom,
datum na koji su ispunjeni svi uslo-
vi to ih ugovorna strana primjenju-
je u skladu sa stavom (1) i (2).
(c) Ako je deo opisa ili crte, koji je ne-
dostajao i koji je podnet u skladu
sa paragrafom (a), povuen u roku
utvrenom od strane Ugovorne
strane, datum podnoenja bie da-
tum na koji su ispunjeni svi zahtjevi
to ih ugovorna strana primjenjuje
u skladu sa stavom (1) i (2).
(7) Zamjena opisa i crtea pozivanjem
na prethodno podnijetu prijavu
(a) U skladu sa uslovima propisa-
nim Pravilnikom, pozivanjem na
prethodno podnijetu prijavu, na
jeziku prihvaenom od strane zavo-
da, do ega je dolo nakon podno-
enja prijave e se, u cilju utvriva-
nja datuma podnoenja, zamijeniti
opis i svaki crte.
(b) Ako nisu ispunjeni uslovi navedeni u
paragrafu (a), moe se smatrati da
prijava nije podnijeta. Ako se sma-
tra da prijava nije podnijeta, zavod
e o tome obavijestiti podnosioca
prijave uz navoenje razloga.
(8) Izuzeci Nita u ovom lanu ne ogra-
niava:
(i) pravo podnosioca prijave da prema
lanu 4G (1) ili (2) Pariske konvenci-
je zadri kao datum izdvojene prija-
ve iz toga lana datum prve prijave
navedene u tom lanu i prednost
prava prvenstva, ako postoji,
(ii) slobodu ugovorne strane da bilo
koje zahtjeve koji su potrebni za
utvrivanje datuma podnoenja
ranije prijave primjenjuje na prija-
vu bilo koje vrste propisane Pravil-
nikom.
lan 6
Prijava
(1) Forma ili sadraj prijave Osim ako
je ovim Ugovorom drukije predvi-
eno, nijedna ugovorna strana ne
smije zahtjevati usklaenost sa bilo
kojim uslovom u pogledu forme ili
sadraja prijave koji bi bio razliit
od ili naknadno dodat:
(i) uslovima u pogledu forme ili sadraja
koji su predvieni za meunarodne
prijave u skladu s Ugovorom o sa-
radnji u oblasti patenta,
(ii) uslovima koji se odnose na formu ili
sadraj meunarodnih prijava, ije
ispunjavanje, u skladu s Ugovorom
o saradnji u oblasti patenta, moe
zahtjevati zavod bilo koje drave
strane toga Ugovora ili zavod koji
radi za tu dravu kad jednom po-
ne obrada ili ispitivanje meuna-
rodne prijave iz lana 23. ili 40. na-
vedenog Ugovora,
(iii) bilo kojim dodatnim uslovima koji
su propisani Pravilnikom.
(2) Obrazac za zahtjev (a) Ugovorna
strana moe zahtjevati da sadr-
aj prijave, koji odgovara sadraju
zahtjeva meunarodne prijave u
skladu s Ugovorom o saradnji u
oblasti patenta, bude predstavljen
na obrascu za zahtjev koji je propi-
sala ta ugovorna strana. Ugovorna
strana moe takoer zahtjevati da
svaki dodatni sadraj koji je dopu-
ten u skladu sa stavom (1)(ii) ili
propisan Pravilnikom prema stavu
(1)(iii), bude sadran u tom obrascu
za zahtjev.
(b) Bez obzira na paragraf (a) i u skladu sa
lanom 8 (1), ugovorna strana mora
da prihvati predstavljanje sadraja iz
paragrafa (a) na obrascu za zahtjev
koji je predvien Pravilnikom.
(3) Prijevod Ugovorna strana moe
da zahteva prijevod svakog dijela
prijave koji nije na jeziku prihva-
enom od strane njenog zavoda.
Ugovorna strana moe takoer da
zahtjeva prijevod dijelova prijave,
kako je propisano Pravilnikom, koji
su na jeziku prihvaenom od strane
zavoda, na bilo koji drugi jezik pri-
hvaen od strane tog zavoda.
(4) Trokovi Ugovorna strana moe da
zahteva plaanje trokova koji se
odnose na prijavu. Ugovorna stra-
na moe da primjeni odredbe Ugo-
vora o saradnji u oblasti patenta na
plaanje trokova za prijavu.
(5) Uvjerenje o pravu prvenstva U slu-
aju da se zahtjeva pravo prvenstva
ranije podnijete prijave, ugovorna
strana moe da zahtjeva da se pri-
mjerak ranije podnijete prijave i
njen prevod, ako ranije podnijeta
prijava nije na jeziku prihvaenom
od strane zavoda, podnesu u skladu
s uslovima propisanim Pravilnikom.
(6) Dokaz Ugovorna strana moe da
zahtjeva da se tokom obrade pri-
jave njenom zavodu dostavi dokaz
o bilo kojem podatku navedenom
u stavu (1) ili (2) ili u izjavi o pravu
prvenstva ili bilo koji prijevod iz
stava (3) ili (5), samo onda kad taj
zavod moe osnovano da sumnja u
istinitost tih podataka ili tanost tih
prevoda.
(7) Obavetenje Kada jedan ili vie za-
htjeva koje ugovorna strana pri-
mjenjuje u skladu sa stavovima od
(1) do (6) nisu ispunjeni, zavod e o
tome obavijestiti podnosioca pri-
jave pruajui mu mogunost da
ispuni svaki uslov i da se izjasni u
(8) Neispunjavanje zahtjeva (a) Ako
u roku propisanom Pravilnikom
nije ispunjen jedan ili vie zahtjeva
koje ugovorna strana primjenjuje u
skladu sa stavovima od (1) do (6),
ugovorna strana moe, u skladu sa
paragrafom (b) i lanovima 5. i 10.,
primijeniti sankciju koja je predvi-
ena njenim zakonom.
(b) Ako bilo koji zahtjev koji ugovorna
strana primjenjuje u skladu sa sta-
vom (1), (5) ili (6) u odnosu na tra-
eno pravo prvenstva nije ispunjen
u roku propisanom Pravilnikom, u
skladu sa lanom 13. moe se sma-
trati da zahtjev za priznavanje pra-
va prvenstva ne postoji. U skladu sa
lanom 5. (7) (b) ne smiju se primje-
niti nikakve druge sankcije.
lan 7
Zastupanje
(1) Zastupnici (a) Ugovorna strana
moe da zahtjeva da zastupnik
imenovan za potrebe bilo kog po-
stupka pred zavodom:
(i) ima pravo, u skladu sa zakonom koji
se primjenjuje, da obavlja radnje u
postupku pred zavodom u vezi s
prijavama i patentima,
(ii) navede kao svoju adresu, adresu na
teritoriji propisanoj od Ugovorne
strane.
(b) U skladu sa paragrafom (c) radnja
u pogledu bilo kog postupka pred
zavodom, koju je preduzeo zastu-
pnik koji ispunjava uslove to ih
ugovorna strana primjenjuje u skla-
du sa paragrafom (a) ili koja je pre-
duzeta u vezi sa njim, ima dejstvo
radnje koju je preduzeo podnosilac
prijave, vlasnik ili drugo zaintereso-
vano lice koja je imenovalo zastu-
pnika, ili radnje koja je preduzeta u
vezi sa njima.
(c) Ugovorna strana moe da predvidi
da u sluaju zakletve ili izjave ili u
sluaju opoziva punomoja, potpis
zastupnika nema dejstvo potpisa
podnosioca prijave, vlasnika ili dru-
gog zainteresovanog lica koje je
imenovalo tog zastupnika.
(2) Obavezno zastupanje (a) Ugovorna
strana moe da zahtjeva da podno-
silac prijave, vlasnik ili drugo zain-
teresovano lice imenuje zastupnika
za sve postupke pred zavodom, a
da lice na koju je prenijeta prijava,
podnosilac prijave, vlasnik ili drugo
zainteresovano lice mogu sami na-
stupati pred zavodom za sljedee
postupke:
(i) podnoenje prijave u svrhu utvriva-
nja datuma podnoenja,
(ii) plaanje trokova,
(iii) sve druge postupke propisane Pra-
vilnikom,
(iv) izdavanje potvrde o prijemu ili oba-
vjetenja od strane zavoda u vezi sa
bilo kojim postupkom navedenim
u takama od (i) do (iii).
(b) Trokove za odravanje moe da pla-
ti bilo koje lice.
(3) Imenovanje zastupnika Ugovorna
strana e prihvatiti da se imenova-
nje zastupnika podnosi zavodu na
nain propisan Pravilnikom.
(4) Zabrana drugih zahtjeva Nijedna
ugovorna strana ne smije da za-
htjeva ispunjenje drugih formalnih
zahtjeva osim navedenih u stavovi-
ma od (1) do (3) u pogledu pitanja
kojima se bave ti stavovi, osim ako
nije drugaije predvieno ovim
Ugovorom ili propisano Pravilni-
kom.
(5) Obavjetenje Ako jedan ili vie za-
htjeva koje ugovorna strana pri-
mjenjuje u skladu sa stavovima od
(1) do (3) nisu ispunjeni, zavod e
o tome obavijestiti lice na koje je
prijava prenijeta, podnosioca pri-
jave, vlasnika ili drugo zaintereso-
vano lice pruajui im mogunost
da ispune svaki takav zahtjev i da
se izjasne u roku propisanom Pra-
vilnikom.
(6) Neispunjavanje zahtjeva Ako u
roku propisanom Pravilnikom nije
ispunjen jedan ili vie zahtjeva
koje ugovorna strana primjenjuje
u skladu sa stavovima od (1) do (3),
ugovorna strana moe da primjeni
takvu sankciju koja je predviena
njenim zakonom.
lan 8
Podnesci, adrese
(1) Forma i nain dostavljanja podne-
saka (a) Osim za utvrivanje datu-
ma podnoenja u skladu s lanom
5(1) i u skladu sa lanom 6(1) Pra-
vilnik e, u skladu sa paragrafma
od (b) do (d) propisati zahtjeve koje
ugovorna strana moe da primje-
njuje u pogledu forme i naina do-
stavljanja podnesaka.
(b) Nijedna ugovorna strana nije obave-
zna da prihvati podneske koji nisu
podnijeti na papiru.
(c) Nijedna ugovorna strana nije obave-
zna da iskljui podnoenje podne-
saka na papiru.
(d) Ugovorna strana mora da prihvati
podnoenje podnesaka na papiru
u svrhu ispunjavanja uslova veza-
nih za rokove.
(2) Jezik podnesaka Ugovorna strana
moe, osim ako je drukije propisa-
no ovim Ugovorom ili Pravilnikom,
da zahtjeva da podnesci budu na je-
ziku prihvaenom od strane zavoda.
(3) Model meunarodnih obrazaca
Bez obzira na stav (1)(a), i u skla-
du sa stavom (1)(b), i lanom 6(2)
(b), ugovorna strana e prihvatiti
predstavljanje sadraja podneska
na obrascu koji odgovara modelu
meunarodnog obrasca za takav
podnesak predvien Pravilnikom,
ako takav obrazac postoji.
(4) Potpisivanje podnesaka (a) Kada
ugovorna strana zahtjeva da bilo
koji podnesak bude potpisan, ta
ugovorna strana mora da prihvati
svaki potpis koji je u skladu sa za-
htjevima propisanim Pravilnikom.
(b) Nijedna ugovorna strana ne smije
da zahtjeva ovjeru, ovjeru od strane
javnog biljenika, potvrdu auten-
tinosti, legalizaciju ili drugu ovje-
ru potpisa koji je podnijet njenom
zavodu, osim u vezi sa bilo kojim
kvazisudskim postupcima ili kako
je predvieno Pravilnikom.
(c) U skladu sa paragrafom (b), ugovor-
na strana moe da zahtjeva da se
zavodu podnesu dokazi samo onda
ako postoji osnovana sumnja u au-
tentinost bilo kog potpisa.
(5) Naznake u podnescima Ugovorna
strana moe da zahtjeva da svaki
podnesak sadri jednu ili vie nazna-
ka koje su propisane Pravilnikom.
(6) Adresa za dopisivanje, adresa za
dostavljanje i druga adresa Ugo-
vorna strana moe da zahteva, u
skladu sa bilo kojom odredbom
propisanom Pravilnikom, da pod-
nosilac prijave, vlasnik ili drugo za-
interesovano lice u svakom podne-
sku naznae:
(i) adresu za dopisivanje,
(ii) adresu za dostavljanje,
(iii) bilo koju drugu adresu propisanu
Pravilnikom.
(7) Obavjetenje Kada jedan ili vie za-
htjeva koje ugovorna strana primje-
njuje u pogledu podnesaka u skladu
sa stavovima od (1) do (6) nisu ispu-
njeni, zavod o e tome obavijestiti
podnosioca prijave, vlasnika ili dru-
go zainteresovano lice, pruajui im
mogunost da u roku koji je propi-
san Pravilnikom ispune svaki takav
zahtev i da se o tome izjasne.
(8) Neispunjavanje zahteva Ako u
roku koji je predvien Pravilnikom
nije ispunjen jedan ili vie zahtjeva
koje ugovorna strana primjenjuje u
skladu sa stavovima od (1) do (6),
ugovorna strana moe, u skladu sa
lanovima 5. i 10., uz izuzetke pro-
pisane Pravilnikom, primjeniti ona-
kvu sankciju kakva je predviena
njenim zakonom.
lan 9
Obavetenja
(1) Dovoljno obavjetenje Svako oba-
vjetenje koje zavod poalje u skla-
du sa odredbama ovog ugovora ili
Pravilnika na adresu za dopisivanje
ili na adresu za dostavljanje iz lana
8(6), ili na bilo koju drugu adresu
predvienu Pravilnikom u smislu
ove odredbe, a koja udovoljava
odredbama koje se odnose na to
obavjetenje, predstavljae dovolj-
no obavetenje u svrhu ovog ugo-
vora i Pravilnika.
(2) Ako nisu podnijete naznake koje
omoguuju kontakt Nita u ovom
Ugovoru i Pravilniku ne obavezuje
Ugovornu stranu da podnosiocu
prijave, vlasniku ili drugom zainte-
resovanom licu poalje obavetenje,
ako zavodu nisu podnijete naznake
koje omoguuju stupanje u kontakt
s podnosiocem prijave, vlasnikom ili
drugim zainteresovanim licem.
(3) Propust obavjetavanja U skladu sa
lanom 10(1), ako zavod ne obavi-
jesti podnosioca prijave, vlasnika
ili drugo zainteresovano lice o ne-
ispunjavanju bilo kog zahtjeva na
osnovu ovog ugovora ili Pravilnika,
nedostatak obavetenja ne osloba-
a podnosioca prijave, vlasnika ili
drugo zainteresovano lice od oba-
veze ispunjavanja toga zahteva.
lan 10
Vaenje patenta;
oglaavanje nitavim
(1) Vaenje patenta na koje ne utie
neispunjavanje odreenih for-
malnih zahtjeva Neispunjavanje
jednog ili vie formalnih zahtjeva
koji se pominju u lanovima 6(1),
(2), (4) i (5) i 8(1) do (4) u odnosu na
prijavu ne mogu biti osnov za po-
nitavanje patenta, potpuno ili dje-
limino, osim kada je neispunjava-
nje formalnih zahtjeva nastalo kao
rezultat prevarne namjere.
(2) Mogunost izjanjavanja, izmjena
ili ispravki u sluaju namjerava-
nog oglaavanja nitavim Patent
ne moe biti oglaen nitavim,
potpuno ili djelimino, a da vla-
sniku nije data mogunost da se u
razumnom roku izjasni o namjera-
vanom oglaavanju nitavim i da
izvri izmjene ili ispravke ako je to
doputeno po zakonu koji se pri-
mjenjuje.
(3) Nepostojanje obaveze u pogledu
posebnih postupaka Stavovi (1)
i (2) ne stvaraju nikakvu obavezu
uvoenja sudskih postupaka za
sprovoenje patentnih prava koji
se razlikuju od optih postupaka za
sprovoenje prava.
lan 11
Olakice u pogledu rokova
(1) Produenje rokova Za period pro-
pisan Pravilnikom ugovorna strana
moe da predvidi produenje roka,
koji je odredio zavod, za radnju u
postupku pred tim zavodom u vezi
sa prijavom ili s patentom, ako je za-
htev u tom smislu uinjen zavodu u
skladu sa zahtjevima propisanim
Pravilnikom, i ako je zahtjev podni-
jet, po izboru Ugovorne strane:
(i) prije isteka roka, ili
(ii) nakon isteka roka, a u roku koji je
propisan Pravilnikom.
(2) Nastavak postupka Ako je podno-
silac prijave ili vlasnik propustio rok
odreen od strane zavoda Ugovor-
ne strane za preduzimanje radnje u
postupku pred zavodom u vezi s pri-
javom ili sa patentom, a ta Ugovorna
strana ne predvia produenje roka
prema stavu (1)(ii), Ugovorna strana
e obezbijediti nastavak postupka
u vezi sa prijavom ili sa patentom
i, ako je potrebno, ponovno uspo-
stavljenje prava podnosilaca prijave
ili vlasnika u pogledu te prijave ili
patenta, ako je:
(i) zahtjev u tu svrhu podnijet zavodu
u skladu sa zahtjevima propisanim
Pravilnikom,
(ii) zahtjev podnesen i ako su svi zahtje-
vi u pogledu roka za preduzimanje
odgovarajue radnje, ispunjeni u
roku koji je propisan Pravilnikom.
(3) Izuzeci Ni od jedne Ugovorne stra-
ne nee se zahtjevati da obezbijedi
olakice pomenute u stavu (1) ili
(2) u odnosu na izuzetke propisane
Pravilnikom.
zahtjeva plaanje odgovarajuih
trokova za podnoenje zahtjeva u
skladu sa stavom (1) ili (2).
(5) Zabrana drugih zahtjeva Nijedna
ugovorna strana ne moe da za-
htjeva da se u pogledu olakica
predvienih u skladu sa stavom
(1) ili (2) ispune drugi zahtjevi osim
onih koji su pomenuti u stavovima
od (1) do (4), osim ako je drugaije
predvieno ovim Ugovorom ili pro-
pisano Pravilnikom.
(6) Mogunost izjanjavanja u sluaju
namjeravanog odbijanja Zahtev iz
stava (1) ili (2) ne moe biti odbijen
a da podnosiocu prijave ili vlasniku
nije data mogunost da se u razu-
mnom roku izjasni o namjerava-
nom odbijanju.
lan 12
Ponovno uspostavljanje prava
nakon to zavod ustanovi dunu
panju ili nenamjerni propust
(1) Zahtjev Ugovorna strana e obez-
bijediti, kada je podnosilac prijave
ili vlasnik propustio rok za predu-
zimanje radnje u postupku pred
zavodom, i taj propust ima za direk-
tnu posljedicu gubitak prava u po-
gledu prijave ili patenta, da taj za-
vod podnosiocu prijave ili vlasniku
ponovno uspostavi pravo u pogle-
du prijave ili patenta u pitanju, ako:
(i) je zahtjev u tu svrhu uinjen zavodu
u skladu sa zahtjevima propisanim
Pravilnikom;
(ii) je zahtjev podnesen u roku i ako su
svi zahtjevi u pogledu roka za pre-
duzimanje odreene radnje ispu-
njeni u roku koji je propisan Pravil-
nikom;
(iii) su u zahtjevu navedeni razlozi za
proputanje roka; i
(iv) zavod ustanovi da je do proputa-
nja roka dolo uprkos dunoj panji
koju su zahtjevale okolnosti ili, po
izboru Ugovorne strane, da je sva-
ko kanjenje bilo nenamjerno.
(2) Izuzeci Ni od jedne Ugovorne stra-
ne nee se zahtjevati da obezbijedi
ponovno uspostavljanje prava na
osnovu stava (1) u pogledu izuzeta-
ka propisanih Pravilnikom.
zahtjeva plaanje trokova za za-
htjev na osnovu stava (1).
(4) Dokazi Ugovorna strana moe da
zahtjeva da se zavodu podnese
izjava ili drugi dokaz u prilog razlo-
zima navedenim u stavu (1)(iii) u
roku odreenom od strane zavoda.
namjeravanog odbijanja Zahtev
na osnovu stava (1) ne moe da se
odbije, potpuno ili djelimino, a
da stranci koja je podnijela zahtjev
nije pruena mogunost da se u ra-
zumnom roku izjasni o namjerava-
nom odbijanju.
lan 13
Ispravljanje ili dodavanje zahtjeva
za priznavanje prvenstva;
obnavljanje prava prvenstva
(1) Ispravljanje ili dodavanje zahteva
za priznavanje prvenstva Osim
ako je drugaije propisano Pravil-
nikom, Ugovorna strana e obez-
bijediti ispravljanje ili dodavanje
zahtjeva za priznavanje prvenstva
u pogledu prijave (naknadna prija-
va), ako je:
(i) zahtjev u tu svrhu podnijet zavodu u
skladu sa uslovima propisanim Pra-
vilnikom;
(ii) zahtjev podnijet u roku koji je propi-
san Pravilnikom; i
(iii) datum podnoenja naknadne pri-
jave nije kasniji od datuma isteka
roka prvenstva raunajui od da-
tuma podnoenja najranije prijave
ije se pravo prvenstva zahtjeva.
(2) Docnja kod podnoenja naknadne
prijave Uzimajui u obzir lan 15.
Ugovorna strana e obezbijediti,
ako prijava (naknadna prijava)
kojom se zahtjeva, ili bi moglo da
se zahtjeva, pravo prvenstva ranije
prijave ima datum podnoenja koji
je kasniji od datuma na koji je iste-
kao rok prvenstva, ali unutar roka
koji je propisan Pravilnikom, da za-
vod obnovi pravo prvenstva, ako:
(i) je zahtjev u tu svrhu podnijet zavodu
u skladu sa uslovima propisanim
Pravilnikom;
(ii) je zahtjev podnijet u roku propisa-
nom Pravilnikom;
(iii) su u zahtjevu navedeni razlozi pro-
putanja roka prvenstva; i
(iv) zavod ustanovi da je do proputa-
nja podnoenja naknadne prijave u
roku prvenstva dolo uprkos du-
noj panji koju su zahtjevale okol-
nosti ili, po izboru Ugovorne strane,
nenamjerno.
(3) Propust da se podnese primjerak
ranije prijave Ugovorna strana
e obezbijediti da, kada primjerak
ranije prijave zahtjevan na osno-
vu lana 6(5) nije podnijet zavodu
u roku propisanom Pravilnikom u
skladu sa lanom 6, zavod obnovi
pravo prvenstva, ako je:
(i) zahtjev u tu svrhu podnijet zavodu u
skladu sa uslovima propisanim Pra-
vilnikom;
(ii) zahtjev podnijet u roku za podnoenje
primjerka ranije prijave, propisanom
Pravilnikom u skladu sa lanom 6 (5);
(iii) zavod ustanovio da je zahtjev za iz-
davanje tog primjerka ranije prija-
ve, u roku propisanom Pravilnikom,
podnijet zavodu kome je bila pod-
nijeta ranija prijava; i
(iv) primjerak ranije prijave podnijet u
zahtjeva plaanje trokova za za-
htjev na osnovu stavova (1) do (3).
(5) Dokazi Ugovorna strana moe da
zahtjeva da se zavodu podnese
izjava ili drugi dokaz u prilog razlo-
zima koji su navedeni u stavu (2)
(iii) u roku koji je odreen od strane
zavoda.
namjeravanog odbijanja Zahtjev
na osnovu stavova (1) do (3) ne
moe da se odbije, potpuno ili dje-
limino, a da podnosiocu prijave ili
vlasniku nije data mogunost da se
u razumnom roku izjasni o namje-
ravanom odbijanju.
lan 14
Pravilnik
(1) Sadraj (a) Pravilnik koji je priloen
ovom Ugovoru predvia pravila
koja se odnose na:
(i) pitanja za koja ovaj ugovor izriito
predvia da moraju biti propisana
Pravilnikom,
(ii) pojedinosti korisne pri sprovoenju
odredaba ovog ugovora,
(iii) administrativne zahteve, pitanja ili
postupke.
(b) Pravilnik takoer predvia i pravila
u pogledu formalnih uslova koje
ugovorna strana moe da primjeni
na zahtjeve za:
(i) upis u registar promjene imena ili
adrese,
(ii) upis u registar promjene podnosioca
prijave ili vlasnika,
(iii) upis u registar licence ili osiguranja
potraivanja,
(iv) ispravku greke.
(c) Pravilnik takoer predvia da Skup-
tina uz pomo Meunarodnog
biroa ustanovljava model meu-
narodnih obrazaca i obrazaca za
podnoenje zahteva u skladu sa
lanom 6.(2)(b).
(2) Promjena Pravilnika U skladu sa
stavom (3), za svaku izmjenu Pra-
vilnika potrebna je troetvrtinska
veina glasova.
(3) Uslov jednoglasnosti (a) Pravilnik
moe da odredi odredbe Pravilnika
koje mogu da se izmjene samo jed-
noglasno.
(b) Za svaku izmjenu Pravilnika koja ima
za posljedicu dodavanje ili brisanje
odredaba koje su navedene u Pra-
vilniku prema stavu (a) potrebna je
jednoglasnost.
(c) Pri utvrivanju da li je postignuta
jednoglasna odluka, u obzir se uzi-
maju samo stvarno dati glasovi. Uz-
dravanje se ne smatra glasom.
(4) Suprotnost izmeu odredbi Ugo-
vora i odredbi Pravilnika U sluaju
da su odredbe ovog ugovora u su-
protnosti s odredbama Pravilnika,
primjenjuju se odredbe Ugovora.
lan 15
Odnos prema Pariskoj konvenciji
(1) Obaveza pridravanja odredaba
Pariske konvencije Svaka ugovor-
na strana e se pridravati odreda-
ba Pariske konvencije koje se odno-
se na patente.
(2) Obaveze i prava na osnovu Pariske
konvencije (a) Nita u ovom ugo-
voru ne ukida obaveze Ugovornih
strana to ih imaju jedna prema
drugoj na osnovu Pariske konven-
cije.
(b) Nita u ovom Ugovoru nee ukinu-
ti prava koja podnosioci prijava i
vlasnici uivaju na osnovu Pariske
konvencije.
lan 16
Uinci revizija, izmjena i dopuna
Ugovora o saradnji u oblasti
patenata
(1) Primjena revizija, izmjena i dopuna
Ugovora o saradnji u oblasti pate-
nata U skladu sa stavom (2) svaka
revizija, izmjena ili dopuna Ugovo-
ra o saradnji u oblasti patenata do
koje je dolo nakon 2. juna 2000.
godine, koja je u skladu sa lano-
vima ovog ugovora, primjenjivae
se u svrhu ovog ugovora i Pravilni-
ka ako tako u konkretnom sluaju
odlui Skuptina troetvrtinskom
veinom datih glasova.
(2) Neprimjena prelaznih odredbi Ugo-
vora o saradnji u oblasti patenata
Bilo koja odredba Ugovora o sarad-
nji u oblasti patenata, na osnovu
koje se revidirana, izmjenjena ili do-
punjena odredba toga ugovora ne
primjenjuje na dravu lanicu toga
ugovora ili na zavod te drave ili na
zavod koji radi za tu dravu, sve dok
ova druga odredba nije u skladu sa
zakonom koji ta drava ili taj zavod
primjenjuje, nee se primjenjivati u
svrhu ovog ugovora i Pravilnika.
lan 17
Skuptina
(1) Sastav (a) Ugovorne strane imaju
Skuptinu.
(b) Svaku Ugovornu stranu u Skupti-
ni predstavlja jedan predstavnik,
kome mogu pomagati zamjenici,
savjetnici i strunjaci. Svaki pred-
stavnik moe da zastupa samo jed-
nu Ugovornu stranu.
(2) Poslovi Skuptina e:
(i) se baviti pitanjima koja se odnose na
odravanje i razvoj ovog ugovora i
na njegovu primjenu i funkcionisa-
nje,
(ii) uz pomo Meunarodnog biroa
ustanoviti Model meunarodnih
obrazaca i obrasca za zahtjev iz la-
na 14 (1) (c),
(iii) mijenjati Pravilnik,
(iv) odrediti uslove u pogledu datuma
primjene svakog pojedinog mode-
la meunarodnog obrasca i obras-
ca za zahtev iz take (ii), i svake iz-
mjene iz take (iii),
(v) odluiti, u skladu sa lanom 16.(1),
da li e se bilo koja revizija, izmje-
na ili dopuna Ugovora o saradnji u
oblasti patenata primjenjivati u svr-
hu ovog ugovora i Pravilnika,
(vi) obavljati druge funkcije koje su od-
govarajue na osnovu ovog ugovo-
ra.
(3) Kvorum (a) Kvorum ini polovina
lanica Skuptine koje su drave.
(b) Bez obzira na paragraf (a), ako je na
nekoj sjednici broj lanica Skup-
tine, koje su drave i koje imaju
predstavnika, manji od polovine, ali
je jednak ili vei od treine lanica
Skuptine koje su drave, Skuptina
moe da donosi odluke, ali uz izuze-
tak odluka koje se odnose na njen
vlastiti postupak, sve takve odluke
postaju izvrne samo onda ako su
ispunjeni uslovi navedeni u daljem
tekstu. Meunarodni biro e saop-
titi navedene odluke lanicama
Skuptine koje su drave i koje nisu
imale predstavnika i pozvati ih da u
roku od tri meseca od datuma sa-
optenja, pisanim putem glasaju ili
izraze svoju uzdranost. Ako nakon
proteka tog roka broj lanica koje
su na takav nain glasale ili izrazi-
le svoju uzdranost, dostigne broj
lanica koji je nedostajao za posti-
zanje kvoruma na samoj sjednici,
takve odluke postaju izvrne, pod
uslovom da je istovremeno posti-
gnuta potrebna veina.
(4) Donoenje odluka na Skuptini (a)
Skuptina e nastojati da odluke
donosi konsenzusom.
(b) Kada odluka ne moe da se donese
konsenzusom o odreenom pita-
nju odluuje se glasanjem. U tom
sluaju:
(i) svaka ugovorna strana koja je drava
ima jedan glas i glasa samo u svoje
ime, i
(ii) svaka ugovorna strana koja je meu-
vladina organizacija moe da ue-
stvuje u glasanju umjesto svojih
drava lanica, sa brojem glasova
koji je jednak broju njenih drava
lanica koje su strane ovog ugo-
vora. Nijedna takva meuvladina
organizacija nee uestvovati u
glasanju ako bilo koja od njenih dr-
ava lanica ostvaruje svoje pravo
glasa, i obratno. Osim toga, nijed-
na takva meuvladina organizacija
nee uestvovati u glasanju ako je
bilo koja od njenih drava lanica,
koja je strana ovog ugovora, drava
lanica neke druge takve meuvla-
dine organizacije, a ta druga me-
uvladina organizacija uestvuje u
tom glasanju.
(5) Veine (a) U skladu sa lanovima
14(2) i (3), 16(1) i 19(3), za odluke
Skuptine potrebna je dvotreinska
veina datih glasova.
(b) Pri utvrivanju da li je postignuta
potrebna veina, uzimaju se u obzir
samo dati glasovi. Uzdravanja se
ne smatraju glasovima.
(6) Sjednice Skuptina e se sastajati sva-
ke druge godine na redovnoj sjedni-
ci koju saziva generalni direktor.
(7) Poslovnik Skuptina e donijeti svoj
poslovnik, koji ukljuuje pravila za
sazivanje vanrednih sjednica.
lan 18
Meunarodni biro
(1) Administrativni poslovi (a) Meuna-
rodni biro e obavljati administrativ-
ne poslove u vezi s ovim Ugovorom.
(b) Meunarodni biro e naroito pri-
premati sastanke i obezbijediti se-
kretarijat Skuptine i onih komiteta
eksperata i radnih grupa koje Skup-
tina moe da ustanovi.
(2) Sastanci koji nisu sjednice Skupti-
ne Generalni direktor saziva svaki
komitet i svaku radnu grupu koje je
ustanovila Skuptina.
(3) Uloga Meunarodnog biroa na
Skuptini i ostalim sastancima
(a) Generalni direktor i lica koja
on odredi uestvovae, bez prava
glasa, na svim sastancima Skupti-
ne, komiteta i radnih grupa koje je
ustanovila Skuptina.
(b) Generalni direktor ili lan osoblja
koga on odredi po slubenoj du-
nosti bie sekretar Skuptine, komi-
teta i radnih grupa iz paragrafa (a).
(4) Konferencije (a) Meunarodni biro
e, u skladu sa uputstvima Skupti-
ne, obavljati pripreme za revizijske
konferencije.
(b) O navedenim pripremama Meuna-
rodni biro moe da se konsultuje sa
dravama lanicama Organizacije,
meuvladinim organizacijama, me-
unarodnim i nacionalnim nevladi-
nim organizacijama.
(c) Generalni direktor i lica koja on odre-
di uestvovae, bez prava glasa, u
raspravama na revizijskim konfe-
rencijama.
(5) Ostali poslovi Meunarodni biro e
obavljati sve ostale poslove koji su mu
povjereni u vezi sa ovim Ugovorom.
lan 19
Revizije
(1) Revizija Ugovora U skladu sa sta-
vom (2), ovaj ugovor moe da se
revidira na konferenciji Ugovornih
strana. O sazivanju svake revizijske
konferencije odluivae Skuptina.
(2) Revizija ili izmjena odreenih
odredaba Ugovora lan 17(2) i (6),
mogu da se izmjene ili na revizijskoj
konferenciji, ili na Skuptini u skla-
du sa odredbama stava (3).
(3) Izmjena odreenih odredaba Ugo-
vora na Skuptini (a) Prijedloge za
izmjenu lana 17(2) i (6) od strane
Skuptine moe dati svaka ugo-
vorna strana ili generalni direktor.
Takve prijedloge generalni direktor
e dostaviti ugovornim stranama
najmanje est mjeseci pre njihovog
razmatranja na Skuptini.
(b) Za usvajanje svake izmjene odreda-
ba iz paragrafa (a) potrebno je tri
etvrtine datih glasova.
(c) Svaka izmjena odredaba iz para-
grafa (a) stupie na snagu istekom
jednog mjeseca nakon to gene-
ralni direktor primi od tri etvrtine
drava koje su u trenutku usvaja-
nja izmjene bile lanice Skuptine,
pisana obavetenja o usvajanju
izmjene, sastavljena u skladu sa
postupcima. Svaka tako usvojena
izmjena navedenih odredaba oba-
vezuje sve ugovorne strane u tre-
nutku stupanja izmjene na snagu,
kao i drave i meuvladine organi-
zacije koje postanu ugovorne stra-
ne na kasniji datum.
lan 20
Postajanje stranom Ugovora
(1) Drave Svaka drava koja je strana
Pariske konvencije ili lanica Orga-
nizacije i za koju se mogu prizna-
vati patenti, bilo putem vlastitog
dravnog zavoda, bilo putem zavo-
da druge drave ili meuvladine or-
ganizacije, moe da postane strana
ovog ugovora.
(2) Meuvladine organizacije Svaka
meuvladina organizacija moe da
postane strana ovog ugovora, ako
je najmanje jedna drava lanica te
meuvladine organizacije strana
Pariske konvencije ili lanica Orga-
nizacije i ako meuvladina organi-
zacija izjavi da je u skladu sa svojim
unutranjim postupcima ovlaena
da postane strana ovog ugovora, i
ako izjavi da je:
(i) nadlena da priznaje patente sa dej-
stvom za njene drave lanice, ili
(ii) nadlena za pitanja obuhvaena
ovim ugovorom i da ima vlastite
propise koji obavezuju sve njene
drave lanice u pogledu tih pita-
nja, kao i da ima, ili da je zaduila
regionalni zavod za priznavanje pa-
tenata sa dejstvom na njenoj terito-
riji u skladu sa tim propisima.
U skladu sa stavom (3), svaka takva izja-
va daje se u trenutku deponovanja in-
strumenta ratifkacije ili pristupanja.
(3) Regionalne patentne organizacije
Evropska patentna organizacija,
Evroazijska patentna organizacija
i Afrika regionalna organizacija
za industrijsku svojinu, koje su na
Diplomatskoj konferenciji na kojoj
je usvojen ovaj ugovor dale izjavu
iz stava (2) take (i) ili (ii), mogu da
postanu strana ovog ugovora kao
meuvladine organizacije, ako u
trenutku deponovanja instrumenta
ratifkacije ili pristupanja izjave da
su u skladu sa njihovim unutra-
njim postupkom ovlaene da po-
stanu stranom ovog ugovora.
(4) Ratifkacija ili pristupanje Svaka
drava ili meuvladina organizacija
koja ispunjava uslove iz stava (1),
(2) ili (3) moe da deponuje:
(i) instrument ratifkacije, ako je potpi-
sala ovaj ugovor, ili
(ii) instrument pristupanja, ako nije pot-
pisala ovaj ugovor.
lan 21
Stupanje na snagu; efektivni datumi
ratifkacije i pristupanja
(1) Stupanje na snagu ovog ugovora
Ovaj ugovor e stupiti na snagu
istekom tri mjeseca nakon to de-
set drava deponuje kod general-
nog direktora instrumente ratifka-
cije ili pristupanja.
(2) Efektivni datumi ratifkacija i pri-
stupanja Ovaj ugovor e obavezati:
(i) deset drava iz stava (1) od datuma
stupanja na snagu ovog ugovora;
(ii) svaku drugu dravu, nakon isteka
tri mjeseca od datuma na koji je
drava poloila kod generalnog
direktora instrument ratifkacije ili
pristupanja, ili od bilo kojeg kasni-
jeg datuma koji je naveden u tom
instrumentu, ali ne kasnije od iste-
ka est mjeseci od datuma takvog
deponovanja;
(iii) Evropsku patentnu organizaciju,
Evroazijsku patentnu organizaciju
i Afriku regionalnu organizaciju za
industrijsku svojinu, nakon isteka
tri meseca od deponovanja instru-
menta ratifkacije ili pristupanja,
ili od bilo koga kasnijeg datuma
navedenog u tom instrumentu, ali
ne kasnije od isteka est meseci od
datuma deponovanja, ako je takav
instrument deponovan nakon stu-
panja na snagu ovog ugovora u
skladu sa stavom (1), ili nakon iste-
ka tri meseca od datuma stupanja
na snagu ovog ugovora, ako je ta-
kav instrument deponovan pre stu-
panja na snagu ovog ugovora;
(iv) svaku drugu meuvladinu orga-
nizaciju koja ispuni uslove da po-
stane strana ovog ugovora, nakon
isteka tri meseca od deponovanja
instrumenta ratifkacije ili pristupa-
nja, ili od bilo kog kasnijeg datuma
navedenog u tom instrumentu, ali
ne kasnije od isteka est meseci od
datuma takvog deponovanja.
lan 22
Primjena Ugovora na postojee
prijave i patente
(1) Naelo U skladu sa stavom (2) ugo-
vorna strana e primjenjivati odred-
be ovog ugovora i Pravilnika, osim
lanova 5 i 6(1) i (2) i sa njima pove-
zanih odredbi Pravilnika, na prijave
patenata u postupku, kao i na pa-
tente koji su vaei na datum kada je
ovaj ugovor prema lanu 21. postao
obavezujui za tu ugovornu stranu.
(2) Postupci Nijedna ugovorna stra-
na nije obavezna da primjenjuje
odredbe ovog ugovora i Pravilnika
na bilo koju radnju u postupcima u
pogledu prijava i patenata iz stava
(1) ako je takav postupak poeo
prije datuma od kojeg prema lanu
21. ovaj ugovor obavezuje tu ugo-
vornu stranu.
lan 23
Rezerve
(1) Rezerva Svaka drava ili meuvla-
dina organizacija moe putem re-
zerve da izjavi da nee primjenjivati
odredbe iz lana 6. stav (1) na bilo
koji zahtjev u pogledu jedinstva
pronalaska koji se prema Ugovoru
o saradnji u oblasti patenta primje-
njuje na meunarodnu prijavu.
(2) Naini Svaka rezerva iz stava (1) bie
u obliku izjave koja se prilae uz in-
strument ratifkacije ili pristupanja
ovom ugovoru od strane drave
ili meuvladine organizacije koja
stavlja rezervu.
(3) Povlaenje Svaka rezerva prema
stavu (1) moe da se povue u bilo
koje vreme.
(4) Zabrana drugih rezervi Osim rezer-
ve dozvoljene prema stavu (1) ni
jedna druga rezerva na ovaj ugovor
nee biti dozvoljena.
lan 24
Otkaz ugovora
(1) Obavjetenje Svaka ugovorna stra-
na moe da otkae ovaj ugovor
obavjetenjem upuenom general-
nom direktoru.
(2) Efektivni datum Svaki otkaz proizvo-
di dejstvo istekom godinu dana od
datuma kad je generalni direktor
primio to obavjetenje, ili na bilo
koji kasniji datum naveden u oba-
vjetenju. Otkaz nee uticati na pri-
mjenu Ugovora na prijave po kojima
su postupci u toku ni na patente koji
u trenutku kad otkaz poinje da pro-
izvodi pravna dejstva vae za zemlju
ugovornicu koja otkazuje Ugovor.
lan 25
Jezici ugovora
(1) Autentini tekstovi Ovaj je Ugovor
potpisan u jednom originalnom
primjerku na engleskom, arap-
skom, kineskom, francuskom, ru-
skom i panskom jeziku, pri emu
su svi tekstovi jednako i iskljuivo
verodostojni.
(2) Slubeni tekstovi Slubeni tekst na
bilo kojem drugom jeziku, koji nije
naveden u stavu (1), utvrdie gene-
ralni direktor nakon konsultovanja
zainteresovanih strana. U svrhu
ovog stava zainteresovana strana
znai svaku dravu koja je strana
ovog ugovora, ili dravu koja ispu-
njava uslove da postane ugovorna
strana prema lanu 20. (1), a o i-
jem je slubenom jeziku ili jednom
od slubenih jezika rije, i Evropska
patentna organizacija, Evroazijska
patentna organizacija i Afrika regi-
onalna organizacija za industrijsku
svojinu kao i bilo koja druga meu-
vladina organizacija koja je strana
Ugovora ili bi mogla da postane
strana Ugovora, ako je rije o jed-
nom od njenih slubenih jezika.
(3) Prednost autentinog teksta U slu-
aju razlika miljenja u tumaenju
autentinog i slubenih tekstova,
autentini tekst e imati prednost.
lan 26
Potpisivanje ugovora
Ugovor ostaje otvoren za potpisivanje
svakoj dravi koja ispunjava uslove da
postane ugovorna strana na osnovu
lana 20. (1), i Evropskoj patentnoj or-
ganizaciji, Evroazijskoj patentnoj orga-
nizaciji i Afrikoj regionalnoj organi-
zaciji za industrijsku svojinu u sjeditu
Organizacije godinu dana nakon njego-
vog usvajanja.
lan 27
Depozitar; registracija
(1) Depozitar Generalni direktor je de-
pozitar ovog ugovora.
(2) Registracija Generalni direktor e
registrovati ovaj ugovor u Sekreta-
rijatu Ujedinjenih nacija.
STRAZBURKI
SPORAZUM
O MEUNARODNOJ KLASIFIKACIJI
PATENATA
zakljuen 24. marta 1971. izmijenjen
28. septembra 1979.
Ugovorne strane,
S obzirom da je univerzalno usvajanje
jednoobraznog sistema klasifkacije
patenata, inovatorskih certifkata, prak-
tinih modela i certifkata o upotreblji-
vosti u opem interesu i vjerovatno e
uspostaviti tjenju meunarodnu sa-
radnju iz oblasti industrijske svojine i
doprinijeti harmonizaciji nacionalnog
zakonodavstva u toj oblasti,
Prihvaajui znaaj Evropske konvenci-
je o meunarodnoj klasifkaciji patena-
ta za inovacije od 19. decembra 1954.
godine, na bazi koje je Vijee Evrope
sainilo Meunarodnu klasifkaciju pa-
tenata za inovacije,
i s obzirom na univerzalne vrijednosti
ove Klasifkacije i na njen znaaj za sve
zemlje - strane Parike konvencije za
zatitu industrijske svojine, i na znaaj
ove klasifkacije za zemlje u razvoju koja
e im omoguiti laki pristup modernoj
tehnologiji koja je u konstantnom ra-
zvoju,
i lan 19 Parike konvencije za zatitu
industrijske svojine od 20. marta 1883,
koja je revidirana u Briselu 14. decem-
bra 1900., u Vaingtonu 2. juna 1911.,
u Hagu 6. novembra 1925., u Londonu
2. juna 1934., u Lisabonu 31. oktobra
1958. i u tokholmu 14. jula 1967., spo-
razumjele su se kako slijedi:
lan 1
Osnivanje Specijalne unije; Usvaja-
nje meunarodne klasifkacije
Zemlje na koje se ovaj Sporazum odno-
si konstituiraju Specijalnu uniju i usva-
jaju zajedniku klasifkaciju za patente
za pronalaske, inovatorske certifkate,
korisne modele i certifkate o upotre-
bljivosti pod nazivom Meunarodna
klasifkacija patenata (dalje u tekstu
Klasifkacija).
lan 2
Defnicija klasifkacije
(1)(a) Klasifkacija obuhvata:
(1) tekst koji je utvren u skladu sa
odredbama Evropske konvencije o
Meunarodnoj klasifkaciji patena-
ta za pronalaske od 19. decembra
1954., (dalje u tekstu Evropska
konvencija), i koji stupa na snagu
i koju je objavio Generalni sekretar
Vijea Evrope 1. septembra 1968.
godine;
(ii) amandmane koji su stupili na snagu
po lanu 2(2) Evropske konvencije
prije stupanja na snagu ovoga Spo-
razuma;
(iii) amandmane koji su dati nakon toga
u skladu sa lanom 5 i koji su stupili
na snagu po odredbama lana 6.
(b) Vodi i napomene ukljuene u tekst
Klasifkacije ine njen integralni dio.
(2) (a) Tekst koji se odnosi na stav (1) (a)
(i) je sadran u dvije autentine ko-
pije, svaka na engleskom i francu-
skom jeziku, deponovane u vrijeme
kada je ovaj Sporazum otvoren za
potpisivanje, jedna kod General-
nog sekretara Vijea Evrope, a dru-
ga kod Generalnog direktora Svjet-
ske organizacije za intelektualnu
svojinu (dalje u tekstu Generalni
direktor odnosno Organizacija)
ustanovljene po Konvenciji od 14.
jula 1967. godine.
(b) Amandmani pomenuti u stavovima
(1) (a)(ii) bit e deponovani u dvije
autentine kopije, svaka na engle-
skom i francuskom jeziku, depo-
novane jedna kod Generalnog se-
kretara Vijea Evrope, a druga kod
Generalnog direktora.
(c) Amandmani pomenuti u stavu (1) (a)
(iii) bit e deponovani samo u jed-
noj autentinoj kopiji samo na en-
gleskom i francuskom jeziku, depo-
novanoj kod Generalnog direktora.
lan 3.
Jezici klasifkacije
(1) Klasifkacija e biti sainjena na en-
gleskom i francuskom jeziku s tim
da su oba teksta jednako autenti-
na.
(2) Slubeni tekstovi Klasifkacije na
njemakom, japanskom, portugal-
skom, ruskom, panskom i na dru-
gim jezicima koje Skuptina moe
da navede u lanu 7, bit e utvreni
od Meunarodnog biroa organiza-
cije (dalje u tekstu Meunarodni
biro), u konsultaciji sa zainteresira-
nim vladama bilo na bazi prijevoda
koje dostave ove Vlade ili na drugi
nain koji ne povlai fnansijske im-
plikacije za budte Specijalne unije
ili za Organizaciju.
lan 4
Koritenje klasifkacije
(1) Klasifkacija biti e iskljuivo admini-
strativnog karaktera.
(2) Svaka zemlja Specijalne unije e
imati pravo da koristi Klasifkaciju
ili kao glavni ili kao supsidijarni si-
stem.
(3) Nadleni organi zemalja Specijalne
unije e ukljuiti u:
(i) patente, inovatorske certifkate, ko-
risne modele i certifkate o upo-
trebljivosti koje oni izdaju, i u apli-
kacije koji se na njih odnose, bilo
objavljene ili samo ostavljane otvo-
renim za javnu inspekciju i
(ii) obavijesti koje se pojavljuju u slu-
benim periodinim glasilima za
publikacije ili za ostavljanje doku-
menata otvorenim koji se pominju
u pod-stavku (i) kompletne simbole
Klasifkacije koji se odnose za pro-
nalazak na koji se odnosi dokument
pomenut u pod-stavku (i).
(4) Kod potpisivanja ovog Sporazuma
ili kod deponovanja instrumenta za
ratifkaciju ili pristup:
(i) svaka zemlja se moe izjasniti da ne
garantira ukljuenje simbola koji
se odnose na grupe ili pod-grupe
Klasifkacije u aplikacijama kako su
pomenute u stavu (3) koji su samo
ostavljeni otvoreni za javnu inspek-
ciju i u obavijestima koje se na njih
odnose, i
(ii) svaka zemlja koja ne pristupi ispitiva-
nju kao novom izumu, bilo odmah ili
kasnije, i u kojem procedura za odo-
brenje patenta ili druge vrste zatite
ne predvia istraivanje najnovijih
dostignua, moe se izjasniti da ne
garantira ukljuenje simbola koji se
odnose na grupe ili pod-grupe Kla-
sifkacije u dokumentima i obavije-
stima kako su pomenuti u stavu (3).
Ako ovi uvjeti postoje samo u odno-
su na neke vrste zatite ili izvjesne
oblasti tehnologije, dotina zemlja
moe praviti rezervu u pogledu ovo-
ga samo onoliko koliko se ti uvjeti
primjenjuju.
(5) Simboli Klasifkacije, kojima pretho-
de rijei Meunarodna klasifkacija
patenata ili njezina skraenica koju
e odrediti Odbor eksperata iz la-
na 5, moraju biti tampani masnim
slovima ili na taj nain da budu ja-
sno uoljivi, u zaglavlju svakog do-
kumenta pominutog u stavu (3)(i) u
koji treba da budu ukljueni.
(6) Ako bilo koja zemlja Specijalne unije
povjeri odobrenje patenta meu-
vladinom organu, on e poduzeti
sve mogue mjere osiguranja da
ovaj organ koristi Klasifkaciju u
skladu sa ovim lanom.
lan 5.
Odbor eksperata
(1) Bit e konstituiran Odbor eksperata
u kojem e svaka zemlja Specijalne
unije biti zastupljena.
(a) Generalni direktor e pozvati meu-
vladine organizacije specijalizira-
ne za oblast patenata i od kojih je
najmanje jedna od zemalja lanica
strana u ovom Sporazumu, da budu
zastupljene svojim posmatraima
na sastancima Odbora eksperata.
(b) Generalni direktor moe, ako to
zatrai Odbor eksperata pozvati
predstavnike drugih meuvladinih
i meunarodnih nevladinih orga-
nizacija da uestvuju u diskusijama
koje su od njihovog interesa.
(2) Odbor eksperata e:
(1) dati amandman na Klasifkaciju;
(ii) uputiti preporuke zemljama Speci-
jalne unije u svrhu olakanja kori-
tenja Klasifkacije i promoviranja
njene jednoobrazne primjene;
(iii) pomoi u promociji meunarodne
kooperacije u reklasifkaciji doku-
menata koritenih za ispitivanje
pronalazaka, posebno uzimajui u
obzir potrebe zemalja u razvitku;
(iv) poduzeti sve druge mjere koje, bez
povlaenja fnansijskih implikacija za
budet Specijalne unije ili za organi-
zaciju, doprinose olakanju primjene
Klasifkacije u zemljama u razvoju;
(v) imati pravo da oforme pod-odbore i
radne grupe.
(3) Odbor eksperata e usvojiti svoje
Pravilnike. Ovi e omoguiti ue-
e meuvladinih organizacija, po-
menutih u stavu (2)(a), koji mogu
obavljati konstantan rad u razvoju
Klasifkacije, na sastancima svojih
pod-odbora i radnih grupa.
(4) Prijedloge amandmana na Klasif-
kaciju mogu dati nadleni organi
svake zemlje Specijalne unije, Me-
unarodnog biroa, bilo koje meu-
vladine organizacije zastupljene u
Odboru eksperata prema stavu
(2) (a) i bilo koje druge organizacije koje
posebno pozove Odbor eksperata na
dostavljanje takvih prijedloga. Prijed-
lozi e biti saopteni Meunarodnom
birou koji e ih dostaviti lanovima
Odbora eksperata i posmatraima,
najkasnije dva mjeseca prije sjednice
Odbora eksperata, na kojoj se nave-
deni prijedlozi treba da razmatraju.
(a) Svaka zemlja lanica Odbora ekspe-
rata e imati jedan glas.
(b) Odluke Odbora eksperata e zahti-
jevati prostu veinu zemalja koje su
zastupljene i koje glasaju.
(c) Svaka odluka, za koju jedna petina
zemalja koje su zastupljene i koje
glasaju, smatra da dovodi do pro-
mjene u osnovnoj strukturi Klasif-
kacije ili odluka koja povlai teme-
ljan rad reklasifkacije, e zahtijevati
veinu od tri etvrtine zemalja koje
su zastupljene i koje glasaju.
(d) Uzdranost se nee smatrati kao gla-
sovi.
lan 6
Obavjetenje, stupanje na snagu i
objavljivanje amandmana i drugih
odluka
(1) Svaka odluka Odbora eksperata u
vezi sa usvajanjem amandmana na
Klasifkaciju i preporuke Odbora ek-
sperata bit e obavijetene od Me-
unarodnog biroa kompetentnim
organima zemalja Specijalne unije.
Amandmani e stupiti na snagu
est mjeseci od datuma otpreme
obavijesti.
(2) Meunarodni biro e ugraditi u Kla-
sifkaciju amandmane koji su stupili
na snagu.
Obavjetenje o amandmanima e biti
objavljeno u periodinim glasilima
kako su navedeni od strane Skup-
tine pomenute u lanu 7.
lan 7
Skuptina Specijalne unije
(1) (a) Specijalna unija e imati Skupti-
nu koja se sastoji od zemalja Speci-
jalne unije.
(b) Vlada svake zemlje Specijalne unije
bit e zastupljena jednim delega-
tom iji pomonici mogu da budu
delegati, savjetnici i eksperti koji se
smjenjuju.
(c) Svaku meuvladinu organizaciju
pomenutu u lanu 5 (2)(a) moe
zastupati posmatra na sastanci-
ma Skuptine, a ako Skuptina tako
odlui, i na sastancima odbora ili
radnih grupa kako to ve Skuptina
utvrdi.
(d) Trokove svake delegacije snosi vla-
da koja ju je naimenovala.
(2) (a) Pod uvjetom odredbi lana 5,
Skuptina e:
(i) obraivati pitanja u vezi sa odrava-
njem i razvojem Specijalne unije i
implementacije ovoga Sporazuma;
(ii) davati direktive Meunarodnom bi-
rou u vezi sa pripremama za konfe-
rencije revizije;
(iii) pregledavati i odobravati izvjetaje
i aktivnosti generalnog direktora u
vezi sa Specijalnom unijom, i dati
mu potrebne instrukcije u vezi sa
pitanjima koja su u kompetenciji
Specijalne unije;
(iv) odreivati program i usvojiti dvo-
godinji budet Specijalne unije,
kao i odobravati njegov konani
izvjetaj;
(v) usvajati fnansijske propise Specijal-
ne unije;
(vi) odluiti o utvrivanju slubenih tek-
stova Klasifkacije na jezicima osim
engleskog, francuskog i drugih jezi-
ka nabrojanih u lanu 3(2);
(vii) osnovati odbore i radne grupe koje
smatra potrebnim za ostvarenje ci-
ljeva Specijalne unije;
(viii) odluiti, pod uvjetima iz stava (1)
(c), koje zemlje ne lanice Speci-
jalne unije, i koje meunarodne
vladine i nevladine organizacije
mogu biti prisutne kao posmatrai
na njenim sastancima, i na sastanci-
ma Odbora ili radnih grupa koje je
osnovala;
(ix) poduzimati sve odgovarajue akcije
planirane za postizanje zacrtanih
ciljeva Specijalne unije;
(x) vriti sve druge dunosti kako je
odreeno ovim Sporazumu.
(b) U odnosu na pitanja koja su takoer od
interesa za druge unije kojima uprav-
lja organizacija, Skuptina e donositi
svoje odluke nakon to uje savjet Ko-
ordinacionog odbora organizacije.
(3) (a) Svaka zemlja lanica Skuptine e
imati jedan glas.
(b) Jedna polovina zemalja lanica
Skuptine init e kvorum.
(c) Ukoliko nema kvoruma, Skuptina
moe donijeti odluke ali, sa izuzet-
kom odluka u vezi vlastitih proce-
dura. Sve takve odluke e biti pu-
novane samo ako ovdje utvreni
uvjeti budu ispunjeni. Meunarod-
ni biro e saoptiti navedene odlu-
ke zemljama lanicama Skuptine
koje nisu zastupljene i pozvat e
ih da svoj glas ili uzdranost izraze
pismeno u roku od tri mjeseca od
datuma saopenja. Ako, pri isteku
ovog perioda, broj zemalja koje
su izrazile svoj glas ili uzdranost
dostigne broj zemalja koje su ne-
dostajale da se dobije kvorum na
samoj sjednici, takve odluke e biti
punovane ukoliko se istovremeno
dobije potrebna veina.
(d) Pod uvjetom odredbe lana 11(2),
odluke Skuptine e zahtijevati dvi-
je treine glasova.
(e) Uzdranost se nee smatrati glasom.
(f ) Delegat moe samo zastupati i gla-
sati u ime jedne zemlje.
(4) (a) Skuptina e se sastajati jedan-
put svake dvije kalendarske godine
na redovnoj sjednici po sazivanju
Generalnog direktora i u koliko ne
postoje izuzetne okolnosti, tokom
istog perioda i u istom mjestu kao
i generalna skuptina Organizacije.
(b) Skuptina e se sastajati na vanred-
nim sjednicama po sazivanju Gene-
ralnog direktora na zahtjev jedne
etvrtine zemalja lanica Skuptine;
(c) Dnevni red svake sjednice priprema
Generalni direktor.
(5) Skupstina usvaja svoj Pravilnik o
radu.
lan 8
Meunarodni biro
(1) (a) Administrativne zadatke u vezi sa
Specijalnom unijom vri Meuna-
rodni biro.
(b) Posebno, Meunarodni biro e pri-
premati sastanke i osiguravati se-
kretarijat Skuptine, Odbor ekspe-
rata i sve druge odbore ili radne
grupe koje je ustanovila Skuptina
ili Odbor eksperata.
(c) Generalni direktor e biti vrhovni
rukovodilac Specijalne unije i pred-
stavljat e Specijalnu uniju.
(2) Generalni direktor i svi lanovi koje
on imenuje mogu uestvovati, bez
prava glasa, na svim sastancima
Skuptine, Odbora eksperata i svih
drugih odbora ili radnih grupa koje
je ustanovila Skuptina ili Odbor
eksperata. Generalni direktor, ili
lanovi e biti ex ofcio sekretari tih
tijela.
(3) (a) Meunarodni biro e, u skladu sa
uputstvima Skuptine, izvriti pri-
preme za revizione konferencije.
(b) Meunarodni biro moe se konsul-
tovati sa meunarodnim vladinim i
meunarodnim nevladinim organi-
zacijama u vezi priprema za revizio-
ne konferencije.
(c) Generalni direktor i osobe koje on
imenuje e uestvovati bez prava
glasa u diskusijama na revizionim
konferencijama.
(4) Meunaroni biro e izvravati sve
druge zadatke koji mu se dodijele.
lan 9.
Finansije
(1) (a) Specijalna unija e imati budet.
(b) Budet Specijalne unije e ukljuiva-
ti dohodak i trokove koji pripada-
ju Specijalnoj uniji, njen doprinos
budetu zajednikim trokovima za
Uniju i gdje je to prikladno, sume
date na raspolaganje za budet
Konferencije organizacije.
(c) Trokovi koji se ne mogu pripisati
iskljuivo Specijalnoj uniji nego
takoer jednoj ili vie Unija kojima
upravlja Organizacija smatrat e
se trokovima zajednikim za Uni-
je. Uestvovanje Specijalne unije
u zajednikim trokovima bit e u
proporciji koliko interesa ima Spe-
cijalna unija u njemu.
(2) Budet Specijalne unije e se utvrditi sa
dunim potovanjem prema zahtjevi-
ma koordinacije sa budetima drugih
Unija kojima upravlja organizacija.
(3) Budet Specijalne unije e se fnansi-
rati iz sljedeih izvora:
(i) doprinosi zemalja Specijalne unije,
(ii) naknade i trokovi za usluge koje iz-
vri Meunarodni biro u odnosu na
Specijalnu uniju;
(iii) prodaja i rojaliteti na publikacije
Meunarodnog biroa u vezi sa Spe-
cijalnom unijom;
(iv) pokloni, legati i subvencije;
(v) rente, kamate i drugi razliiti dohoci.
(4) (a) Za svrhe utvrivanja njenog do-
prinosa pomenutog u stavu (3)(i),
svaka zemlja Specijalne unije e pri-
padati istoj kategoriji kojoj pripada
po Parikoj uniji za zatitu industrij-
ske svojine, i plaat e isti godinji
doprinos (lanarinu) na bazi istog
broja jedinica kako je utvreno za
tu kategoriju u istoj Uniji.
(b) Godinji doprinos svake zemlje Speci-
jalne unije bit e iznos u istoj propor-
ciji prema ukupnom iznosu koji e se
uplaivati u budet Specijalne unije
od strane svih zemalja, kao broj jedini-
ca u odnosu na ukupan broj jedinica
svih zemalja koje uplauju doprinos.
(c) Doprinosi postaju plativi prvog janu-
ara svake godine.
(d) Zemlja koja je u zaostatku plaanja
svojih doprinosa moe da ne ostva-
ruje svoje pravo glasa u bilo kojem
organu Specijalne unije ako iznos
njenog zaostatka bude jednak ili
prelazi iznos doprinosa koji se iz
toga duguje za prethodne pune
dvije godine. Meutim, svaki organ
Specijalne unije moe omoguiti
toj zemlji da nastavi ostvarivati svo-
ja prava da glasa u tom organu, ako,
i sve dok se zadovoljavaju uvjeti da
je kanjenje plaanja nastalo usljed
izuzetnih i neizbjenih okolonosti.
(e) Ako se budet ne usvoji prije poet-
ka novog fnansijskog perioda, on
e biti na istom nivou kao i pro-
logodinji, kako je to predvieno
fnansijskim propisima.
(5) Iznos doprinosa i trokova koji se
treba platiti za usluge Meunarod-
nog biroa u odnosu na Specijalnu
uniju utvruje i saopava Skuptini
Generalni direktor.
(6) (a) Specijalna unija e imati radni fond
kapitala koji e se konstituirati jedno-
kratnim plaanjem svake zemlje Spe-
cijalne unije. Ako je fond nedovoljan,
Skuptina e odluiti da ga povea.
(b) Iznos poetnog plaanja svake ze-
mlje navedenom fondu ili njenog
uea u njegovom poveanju,
bit e proporcional doprinosu te
zemlje za godinu u kojoj je fond
utvren ili donesena odluka o nje-
govom poveanju.
(c) Proporcija i uvjeti plaanja bit e fk-
sno odreeni od strane Skuptine
na prijedlog Generalnog direktora,
a nakon toga se uje savjet Koordi-
nacionog komiteta Organizacije.
(7) (a) U sporazumu sa tabovima za-
kljuenim sa zemljom na teritoriji
koje Organizacija ima svoj tab, bit
e predvieno da kada god fond
radnog kapitala bude nedovoljan,
ta zemlja odobrava avans. Iznos
ovih avansa i uvjeti na kojima se oni
odobravaju bit e predmet odvoje-
nih sporazuma, u svakom sluaju,
izmeu te zemlje i Organizacije
(b) Zemlja pomenuta u pod-stavu (a)
i organizacije imat e pravo da se
odrekne obaveze da odobrava
avans, uz pisanu obavijest. Odri-
canje e vaiti tri godine od kraja
godine u kojoj je obavijest poslana.
(8) Reviziju rauna vrit e jedna ili vie
zemalja Specijalne unije ili vanjski
revizori, kako je to predvieno f-
nansijskim propisima. Njih imenuje
uz njihovu saglasnost, Skuptina.
lan 10
Revizija Sporazuma
(1) Ovaj Sporazum moe s vremena na
vrijeme revidirati specijalna konfe-
rencija zemalja Specijalne unije.
(2) Skuptina odluuje o sazivanju revi-
zione konferencije.
(3) lanovi 7, 8, 9 i 11 mogu se izmijeniti
ili na bazi revizione konferencije ili
prema odredbama lana 11.
lan 11
Amandman na neke odredbe
Sporazuma
(1) Prijedloge za amandman lanova
7, 8, 9 i ovoga lana moe inicirati
svaka zemlja Specijalne unije ili Ge-
neralni direktor. Ove prijedloge sa-
opava Generalni direktor zemlja-
ma Specijalne unije najmanje est
mjeseci unaprijed, prije njihovog
razmatranja na Skuptini.
(2) Amandmane na lanove pomenute
u stavu (1) mora usvojiti Skuptina.
Usvajanje zahtijeva da tri-etvrtine
glasova bude za, dok je za usvaja-
nje amandmana na lan 7 i ovoga
stava zahtijeva etiri-petine glaso-
va.
(a) Svaki amandman na lanove pome-
nute u stavu (1) stupit e na snagu
jedan mjesec nakon to Generalni
direktor primi pismenu obavijest
o prihvatanju, izvrenom u skladu
sa odgovarajuim ustavnim proce-
som, od tri-etvrtine zemalja lani-
ca Specijalne unije u vrijeme kada
se amandman usvaja.
(b) Svaki amandman na navedene la-
nove tako prihvaen, obavezivat
e sve zemlje koje su lanice Spe-
cijalne unije u vrijeme kada aman-
dman stupi na snagu, pod uvjetom
da svaki amandman koji poveava
fnansijsku obavezu zemalja Speci-
jalne unije obavezuje samo one ze-
mlje koje su prijavile svoje prihvata-
nje takvog amandmana.
(c) Svaki amandman prihvaen u skladu
sa odredbama pod-stava (a) oba-
vezivat e sve zemlje koje postanu
lanice Specijalne unije nakon da-
tuma na koji amandman stupi na
snagu u skladu sa odredbama pod-
stava (a).
lan 12.
Pristupanje strana Sporazumu
(1) Svaka zemlja potpisnica Parike kon-
vencije za zatitu industrijske svo-
jine moe postati strana u ovome
Sporazumu:
(1) ukoliko potpie Sporazum, a zatim
deponuje instrument za ratifkaciju,
ili (ii) ukoliko deponuje instrument
o pristupu.
(2) Instrumenti za ratifkaciju ili prihva-
tanje bit e deponovani kod Gene-
ralnog direktora.
(3) Odredbe lana 24 tokholmskog
Akta o Parikoj konvenciji za zatitu
Industrijske svojine, odnosit e se
na ovaj Sporazum.
(4) Stav (3) nee ni na koji nain biti
shvaen kao da implicira priznanje
ili preutno prihvatanje, od strane
zemlje lanice Specijalne unije, fak-
tike situacije u vezi sa teritorijom
na koju se ovaj Sporazum odnosi i
primjenjuje od strane druge zemlje
na bazi navedenog stava.
lan 13
Stupanje na snagu Sporazuma
(1) (a) Ovaj Sporazum e stupiti na sna-
gu jednu godinu nakon to budu
deponovani instrumenti za ratifka-
ciju ili pristup od:
(1) dvije treine zemalja koje su strane
potpisnice Europske konvencije na
datum na koji je Sporazum otvoren
za potpis i
(ii) tri zemlje strane potpisnice Parike
konvencije za zatitu industruijske
svojine koje nisu prethodno bile stra-
ne potpisnice Evropske konvencije
i od kojih je najmanje jedna gdje je,
prema najnovijoj godinjoj statistici
koju je objavio Meunarodni biro na
datum deponovanja njenih instru-
menata za ratifkaciju ili pristup, bilo
podnijeto vie od 40,000 aplikacija za
patente ili novatorske certifkate.
(b) U pogledu drugih zemalja osim onih
za koje je ovaj Sporazum stupio
na snagu prema pod-stavu (a), on
e stupiti na snagu jednu godinu
nakon datuma na koji je Generalni
direktor najavio ratifkaciju ili pri-
stup te zemlje, ukoliko je naznaen
naknadni datum instrumenta za
ratifkaciju ili pristup Sporazumu. U
drugom sluaju, ovaj Sporazum e
stupiti na snagu u toj zemlji na da-
tum kako je to naznaeno,
(c) Zemlje potpisnice Evropske konven-
cije koje ratifciraju ovaj Sporazum
ili mu pristupe, bit e obavezne da
se odreknu (to denounce) navede-
ne Konvencije, najkasnije, sa da-
tumom efektivnosti od dana kada
ovaj Sporazum stupi na snagu.
(2) Ratifkacija ili pristupanje automat-
ski povlai prihvatanje svih klauzu-
la i prijem svim prednostima ovoga
Sporazuma.
lan 14
Period trajanja Sporazuma
Ovaj Sporazum e imati isti period tra-
janja kao i Parika konvencija za zatitu
industrijske svojine.
lan 15.
Odricanje od Sporazuma
(1) Svaka zemlja Specijalne unije moe
da se odrekne ovoga Sporazuma
obavjetenjem upuenom Gene-
ralnom direktoru.
(2) Odricanje od Sporazuma stupa na
snagu jednu godinu poslije datu-
ma kada Generalni direktor primi
obavjetenje o tome.
(3) Pravo odricanja od Sporazuma pred-
vieno u ovom lanu nee koristiti
nijedna zemlja prije isteka pet go-
dina od datuma kada je postala la-
nica Specijalne Unije.
lan 16
Potpis, jezici, obavjetenje, funkcija
depozitara
(1) (a) Ovaj Sporazum e se potpisati na
jednom originalu na engleskom i
francukom jeziku, s tim da su oba
teksta jednako autentina.
(b) Ovaj Sporazum e ostati otvoren za
potpis u Strazburu do 30. septem-
bra 1971.
(c) Original Sporazuma, kada ne bude
vie otvoren za potpis, bit e depo-
novan kod Generalnog direktora.
(2) Slubene tekstove e utvrditi Gene-
ralni direktor, nakon konsultacije sa
zainteresiranim Vladama, na nje-
makom, japanskom, portugalskom,
ruskom, panskom i drugim jezicima
koje Skuptina moe odrediti.
(3) (a) Generalni direktor e dostavi-
ti dvije kopije potpisanog teksta
ovog Sporazuma, koje on ovjeri,
na zahtjev Vladi bilo koje druge ze-
mlje. On e takoer dostaviti ovje-
renu kopiju, Generalnom sekretaru
Vijea Evrope.
(b) Generalni direktor e dostaviti dvije
ovjerene kopije svakog amandma-
na ovog Sporazumu Vladama svih
zemalja Specijalne unije i na za-
htjev, Vladi bilo koje druge zemlje.
Takoer e dostaviti kopiju, Gene-
ralnom sekretaru Vijea Evrope.
(c) Generalni direktor e na zahtjev do-
staviti Vladi bilo koje zemlje koja je
potpisala ovaj Sporazum ili mu je
pristupila ovaj Sporazum uz kopiju
Klasifkacije koju on ovjeri, na en-
gleskom ili francuskom jeziku.
(4) Generalni direktor e registrovati
ovaj Sporazum kod Sekretarijata
Ujedinjenih naroda.
(5) Generalni direktor e obavijestiti
Vlade svih zemalja potpisnica Pa-
rike konvencije za zatitu industrij-
ske svojine i Generalnog sekretara
Vijea Evrope o:
(i) potpisu;
(ii) deponovanju instrumenata o ratif-
kaciji ili pristupu;
(iii) datumu o stupanju na snagu ovoga
Sporazuma;
(iv) rezervama na koritenje Klasifkacije;
(v) prihvatanju amandmana na ovaj
Sporazum;
(vi) datumima na koji amandmani stu-
paju na snagu;
(vii) primljenom odricanju od Sporazu-
ma.
lan 17
Prijelazne odredbe
(1) Tokom dvije godine nakon stupanja
na snagu ovoga Sporazuma, ze-
mlje potpisnice Evropske konvencije
koje jos nisu clanice Specijalne uni-
je mogu uzivati, ukoliko to zele, ista
prava u Odboru eksperata kao da su
clanice Specijalne unije.
(2) Tokom tri godine nakon isteka peri-
oda pomenutog u stavu (1), zemlje
pomenute u navedenom stavu mogu
biti zastupljene posmatracima na
sastancima Odbora eksperata i,
ako ovaj Odbor tako odluci, na sa-
stancima svih pod-odbora ili radnih
grupa koje on osnuje. Tokom istog
perioda oni mogu dostavljati prijed-
loge za amandmane na Klasifkaciju,
u skladu sa clanom 5(5), i u skladu
sa clanom 6(1) bit ce obavijestene
o odlukama i preporukama Odbora
eksperata.
(3) Tokom pet godina nakon stupanja
na snagu ovoga Sporazuma, ze-
mlje potpisnice Evropske konvencije
koje jos nisu clanice Specijalne unije
mogu biti zastupljene posmatraci-
ma na sastancima Skupstine i, ako
Skupstina tako odluci, na svim od-
borima ili radnim grupama koje ona
osnuje.
BUDIMPETANSKI
SPORAZUM
O MEUNARODNOM PRIZNAVANJU
DEPOZITA MIKROORGANIZAMA
RADI POSTUPKA PATENTIRANJA
(Budimpeta 28. april 1977. i izmijenjen
26. septembra 1980.)
UVODNE ODREDBE
lan 1.
Osnivanje Unije
Drave potpisnice ovog Sporazuma (u
daljnjem tekstu: drave ugovornice)
sainjavaju Uniju za meunarodno pri-
znanje depozita mikroorganizama radi
postupka patentiranja.
lan 2.
Defnicije
U svrhu ovog Sporazuma i Pravilnika:
(i) pozivanje na patent shvata se kao
pozivanje na patente za pronala-
ske, pronalazaka svjedoanstva,
korisna svjedoanstva, korisne
modele, dopunske patente ili svje-
doanstva, dopunska pronalazaka
svjedoanstva i dopunska korisna
svjedoanstva;
(ii) deponiranje/depozit mikroorgani-
zama, prema kontekstu u kojem
se ove rijei javljaju, znai sljedee
radnje izvrene u skladu sa ovim
Sporazumom i Pravilnikom, do-
stavljanje mikroorganizama meu-
narodnom deponentnom organu
koji ga prima i prihvata, ili uvanje
takvog mikroorganizma od strane
meunarodnog deponentnog or-
gan, i navedeno dostavljanje i na-
vedeno uvanje;
(iii) postupak patentiranja znai svaki
administrativni ili pravni postupak
u vezi sa prijavom patenta ili paten-
tom;
(iv) objavljivanje radi postupka paten-
tiranja znai zvanino objavljiva-
nje, ili zvanino stavljanje na uvid
prijave patenta ili patenta;
(v) meunarodna organizacija za indu-
strijsku svojinu znai organizacija
koja je podnijela izjavu prema la-
nu 9(1):
(vi) ured za industrijsku svojinu znai
organ drave ugovornice ili meu-
narodnu organizaciju za industrij-
sku svojinu nadlenu za izdavanje
patenata;
(vii) deponentna ustanova znai usta-
nova koja obezbjeuje prijem, pri-
hvatanje i uvanje mikroorganiza-
ma i dostavljanje njihovih uzoraka;
(viii) meunarodni deponentni organ
znai deponentna ustanova koja je
stekla status meunarodnog depo-
nentnog organa prema lanu 7;
(ix) deponent znai fziko ili pravno lice
koje dostavlja mikroorganizam de-
ponentnom organu, koji ga prima i
prihvata, i svaki pravni sljedbenik na-
vedenog fzikog ili pravnog lica;
(x) Unija znai Unija na koju se odnosi
lan 1;
(xi) Skuptina znai Skuptina na koju
se odnosi lan 10;
(xii) Organizacija znai Svjetska orga-
nizacija za intelektualnu svojinu;
(xiii) Meunarodni biro znai Meuna-
rodni biro Organizacije i, sve dok po-
stoji, Ujedinjeni meunarodni biro za
zatitu intelektualne svojine (BIRPI);
(xiv) Generalni direktor znai General-
ni direktor Organizacije;
(xv) Pravilnik! znai Pravilnik pomenut
u lanu 12.
lan 3.
Priznavanje i efekat depozita
mikroorganizama
(1) (a) Drave ugovornice koje dozvo-
ljavaju ili zahtijevaju deponiranje
mikroorganizama radi postupka
patentiranja priznaju, u takve svr-
he, depozit mikroorganizama kod
bilo kog meunarodnog deponen-
tnog organa. Takvo priznavanje
ukljuuje priznavanje injenice i
datuma depozita prema navodi-
ma meunarodnog deponentnog
organa, kao i priznavanje injenice
da ono to se dostavlja kao uzorak
jeste uzorak deponiranog mikroor-
ganizma.
(b) Svaka drava ugovornica moe da
zahtijeva kopiju potvrde o prijemu
depozita pomenutog u podstavu
(a), izdatu od meunarodnog de-
ponentnog organa.
(2) to se tie pitanja regulisanih ovim
Sporazumom i Pravilnikom, nijedna
drava ugovornica ne moe zahtije-
vati potovanje drukijih ili dodat-
nih zahtjeva u odnosu na one koji
su predvieni ovim Sporazumom i
Pravilnikom.
lan 4.
Novi depozit
(1)(a) Kada meunarodni deponentni
organ ne moe da dostavi uzorke
deponiranog mikroorganizma iz
bilo kog razloga, a naroito:
(i) kada takav mikroorganizam nije vie
vitalan,
(ii) kada bi dostavljanje uzoraka zahti-
jevalo njihovo slanje u inostranstvo,
a slanje ili prijem uzoraka u ino-
stranstvu su sprijeeni izvoznim ili
uvoznim ogranienjima, taj organ,
odmah nakon konstatovanja svoje
nemogunosti da dostavi uzorke,
obavjetava deponenta o takvoj ne-
mogunosti, navodei njen uzrok,
a deponent, prema stavu (2) i pre-
ma ovom stavu, ima pravo da izvri
novo deponiranje mikroorganizma
koji je bio izvorno deponiran.
(b) Novo deponiranje se vri kod me-
unarodnog deponentnog organa
kod kog je prvobitno deponiranje
bilo izvreno, s tim to se:
(i) deponiranje vri kod drugog meu-
narodnog deponentnog organa
ako je ustanova kod koje je izvorno
deponiranje bilo izvreno prestala
da ima status meunarodnog de-
ponentnog organa, bilo u potpu-
nosti ili u vezi sa vrstom mikroor-
ganizma kojoj pripada deponirani
mikroorganizam, ili ako meuna-
rodni deponentni organ kod kog
je izvorno deponiranje izvreno
prestane privremeno ili konano,
da obavlja funkcije u vezi sa depo-
niranim mikroorganizmima;
(ii) moe izvriti kod drugog meuna-
rodnog deponentnog organa u slu-
aju pomenutom u podstavu (a)(ii).
(c) Uz svaki novi depozit prilae se izja-
va sa potpisom deponenta u kojoj
se navodi da je novodeponirani
mikroorganizam isti kao onaj koji
je izvorno deponiran. Ukoliko se
navodi deponenta dovedu u sum-
nju, teret dokazivanja se odreuje
u skladu sa primjenjivim zakonom.
(d) Pod uvjetima iz podstavova (a) do (c)
i (e), novi depozit se tretira kao da
je izvren na dan kada je izvreno
izvorno deponiranje, ukoliko sve
prethodne izjave koje se odnose na
vitalnost izvorno deponiranog mi-
kroorganizma ukazuju na to da je
mikroorganizam bio vitalan i ukoli-
ko je novo deponiranje izvreno u
roku od tri mjeseca nakon datuma
kada je deponent primio obavje-
tenje pomenuto u podstavu (a).
(e) Kada se primjenjuje podstav (b)(i)
i deponent ne primi obavjetenje
pomenuto u podstavu (a) u roku od
est mjeseci nakon datuma kada je
Meunarodni biro objavio presta-
nak, ogranienje ili prekid pomenut
u podstavu (b)(i), tromjeseni rok po-
menut u podstavu (d) se rauna od
datuma navedenog objavljivanja.
(2) Pravo pomenuto u stavu (1)(a) ne
postoji kada je deponirani mikro-
organizam prenijet u drugi meu-
narodni deponentni organ, sve dok
je takav organ u stanju da dostavlja
uzorke takvih mikroorganizama.
lan 5.
Izvozna i uvozna ogranienja
Svaka drava ugovornica priznaje da je
veoma poeljno da se, ukoliko i u onoj
mjeri u kojoj izvoz ili uvoz odreenih
vrsta mikroorganizama na njenu teri-
toriju bude ogranien, takva ogranie-
nja odnose na mikroorganizme koji su
deponirani ili namijenjeni deponiranju
prema ovom Sporazumu samo kada je
takvo ogranienje neophodno s obzi-
rom na nacionalnu bezbjednost ili opa-
snost po zdravlje ili ovjekovu okolinu.
lan 6.
Status meunarodnog deponentnog
organa
(1) Da bi ispunila uvjete za sticanje
statusa meunarodnog deponen-
tnog organa, deponentna ustano-
va mora biti smjetena na teritoriji
drave ugovornice i mora koristiti
jamstvo te drave po kom navede-
na institucija ispunjava i nastavie
da ispunjava uvjete utvrene u
stavu (2). Navedeno jamstvo moe
se dobiti i od meuvladine orga-
nizacije za industrijsku svojinu, u
tom sluaju deponentna ustanova
se mora nalaziti na teritoriji drave
lanice navedene organizacije.
(2) Deponentna ustanova mora, u svoj-
stvu meunarodnog deponentnog
organa:
(i) da trajno postoji;
(ii) da raspolae potrebnim kadrovima
i opremom, kao to je predvieno
Pravilnikom, da izvrava svoje na-
une i administrativne zadatke pre-
ma ovom Sporazumu;
(iii) da je nepristrasna i objektivna;
(iv) da je radi depozita, svim deponen-
tima dostupna pod istim uvjetima;
(v) da primi u depozit sve ili odreene
vrste mikroorganizama, ispituje nji-
hovu vitalnost i uva ih, kao to je
predvieno Pravilnikom:
(vi) da deponentu izda potvrdu, kao i
svaku drugu izjavu o vitalnosti, kao
to je predvieno Pravilnikom,
(vii) da u vezi sa deponiranim mikroor-
ganizmima, potuje obavezu uva-
nja tajnosti, kao to je predvieno
Pravilnikom;
(viii) da dostavlja uzorke svakog depo-
niranog mikroorganizma pod uvje-
tima i u skladu sa postupkom pred-
vienim Pravilnikom.
(3) Pravilnikom se predviaju mjere
koje se preduzimaju:
(i) kada meunarodni deponentni or-
gan prestane, privremeno ili kona-
no, da obavlja svoje funkcije u vezi
sa deponiranim mikroorganizmima
ili odbije da primi neku od vrsta
mikroorganizama koju bi trebalo
da primi prema dostavljenom jam-
stvu;
(ii) u sluaju kad meunarodnom de-
ponentnom organu prestane ili se
ogranii status meunarodnog de-
ponentnog organa.
lan 7.
Sticanje statusa Meunarodnog
deponentnog organa
(1) (a) Deponentna ustanova stie sta-
tus meunarodnog deponentnog
organa na osnovu pismenog oba-
vjetenja upuenog Generalnom
direktoru od strane drave ugovor-
nice sa teritorije na kojoj se nalazi
deponentna ustanova i sa priloe-
nom izjavom o jamstvu u smislu da
navedena ustanova ispunjava i na-
stavie da ispunjava uvjete utvre-
ne u lanu 6(2). Navedeni status se
moe stei i na osnovu pismenog
obavjetenja upuenog General-
nom direktoru od strane meuna-
rodne organizacije za industrijsku
svojinu sa priloenom navedenom
izjavom.
(b) Obavjetenje sadri i informacije o
deponentnoj ustanovi predviene
Pravilnikom, a u njemu moe da
se navede i datum kada status me-
unarodnog deponentnog organa
treba da stupi na snagu.
(2) (a) Ukoliko Generalni direktor utvrdi
da obavjetenje sadri potrebnu
izjavu i da su sve potrebne informa-
cije primljene Meunarodni biro
odmah objavljuje to obavjetenje.
(b) Status meunarodnog deponen-
tnog organa se stie od datuma
objavljivanja obavjetenja ili, kada
je datum naveden u skladu sa sta-
vom (1)(b), a takav datum pada po-
slije datuma objavljivanja obavje-
tenja, od takvog datuma.
(c) Detalji u vezi sa postupkom po sta-
vovima (1) i (2) dati su u Pravilniku.
lan 8.
Prestanak i ogranienje statusa
Meunarodnog
deponentnog organa
(1) (a) Svaka drava ugovornica ili me-
uvladina organizacija za industrij-
sku svojinu moe zahtijevati od
Skuptine da ukine status meuna-
rodnog deponentnog organa bilo
kom organu ili da ga ogranii na
odreene vrste mikroorganizama,
zato to uvjeti utvreni u lanu 6.
nisu ispunjeni ili se vie ne ispunja-
vaju.
Meutim, takav zahtjev ne moe
podnijeti drava ugovornica ili
meunarodna organizacija za in-
dustrijsku svojinu u vezi sa meu-
narodnim deponentnim organom
za koji je dala izjavu pomenutu u
lanu 7(1)(a).
(b) Prije nego to podnese zahtjev pre-
ma podstavu (a), drava ugovorni-
ca ili meuvladina organizacija za
industrijsku svojinu, posredstvom
Generalnog direktora, obavjetava
o razlozima za predloeni zahtjev
dravu ugovornicu ili meuvladinu
organizaciju za industrijsku svojinu
koja je poslala obavjetenje pome-
nuto u lanu 7(1), tako da ta drava
ili organizacija moe da, u roku od
est mjeseci od datuma navedenog
obavjetenja, preduzme odgovara-
jue mjere za otklanjanje potrebe
za podnoenjem zahtjeva.
(c) Kada Skuptina utvrdi da je zahtjev
osnova, ona odluuje da ukine ili da
ogranii na odreene vrste mikro-
organizama status meunarodnog
deponentnog organa pomenutog
u podstavu (a). Za donoenje od-
luke Skuptine potrebna je dvo-
treinska veina glasova u korist
zahtjeva.
(2) (a) Drava ugovornica ili meuvladi-
na organizacija za industrijsku svo-
jinu koja je dala izjavu pomenutu u
lanu 7(1)(a) moe, obavjetenjem
upuenim Generalnom direktoru,
povui svoju izjavu
bilo u potpunosti ili u vezi samo sa
odreenim vrstama mikroorgani-
zama, a u svakom sluaju e to ui-
niti kada i ukoliko njeno jamstvo ne
bude primjenjivo.
(b) Takvo obavjetenje, od datuma utvr-
enog u Pravilniku, povlai, kada se
odnosi na izjavu u cjelini, prestanak
statusa meunarodnog deponen-
tnog organa ili, kada se odnosi na
odreene vrste mikroorganizama,
odgovarajue ogranienje takvog
statusa.
(3) Detalji o postupku prema stavovima
(1) i (2) utvreni su Pravilnikom.
lan 9.
Meuvladine organizacije za
industrijsku svojinu
(1) (a) Svaka meuvladina organizacija
kojoj je nekoliko drava povjeri-
lo zadatak izdavanja regionalnih
patenata i ije sve drave lanice
su lanice Meunarodne (Parike)
unije za zatitu industrijske svojine,
moe podnijeti izjavu Generalnom
direktoru da prihvata obavezu pri-
znanja predvienu lanom 3(1)(a),
obavezu koja se odnosi na uvjete
pomenute u lanu 3(2) i sve efekte
odredaba ovog Sporazuma i Pravil-
nika primjenjive na meuvladine
organizacije za industrijsku svojinu.
Ukoliko bude podnijeta prije stupa-
nja na snagu ovog Sporazuma pre-
ma lanu 16(1), izjava pomenuta u
prethodnoj reenici postae puno-
vana na dan navedenog stupanja
na snagu. Ukoliko bude podnijeta
nakon takvog stupanja na snagu,
navedena izjava e postati puno-
vana tri mjeseca nakon podnoe-
nja, osim ukoliko je u izjavi naveden
kasniji datum. U ovom drugom slu-
aju, izjava e stupiti na snagu sa
tako navedenim datumom.
(b) Navedena organizacija ima pravo
predvieno lanom 3(1)(b).
(2) U sluaju da se izvri revizija ili do-
puna neke odredbe ovog Sporazu-
ma ili Pravilnika, koja se odnosi na
meuvladine organizacije za indu-
strijsku svojinu, svaka meuvladina
organizacija za industrijsku svojinu
moe da povue svoju izjavu na-
vedenu u stavu (1) obavjetenjem,
upuenim Generalnom direktoru.
Povlaenje stupa na snagu:
(i) kada se obavjetenje primi prije da-
tuma kada revizija ili izmjena stupa
na snagu, tog datuma;
(ii) kada se obavjetenje primi nakon
datuma pomenutog u (i), na dan
naveden u obavjetenju ili ako
nema takve naznake, tri mjese-
ca poslije datuma prijema takvog
obavjetenja.
(3) Pored sluaja pomenutog u stavu
(2), svaka meuvladina organizaci-
ja za industrijsku svojinu moe po-
vui svoju izjavu pomenutu u stavu
(1)(a) obavjetenjem upuenim
Generalnom direktoru. Povlaenje
stupa na snagu dvije godine nakon
datuma kada Generalni direktor
primi obavjetenje. Nikakvo oba-
vjetenje o povlaenju po ovom
stavu ne moe da bude primljeno
u toku perioda od pet godina od
datuma kada je takva izjava stupila
na snagu.
(4) Povlaenje pomenuto u stavu (2) ili
(3) od strane meuvladine orga-
nizacije za industrijsku svojinu ije
obavjetenje po lanu 7(1) je dovelo
do toga da deponentna ustanova
stekne status meunarodnog depo-
nentnog organa, povlai prestanak
takvog statusa godinu dana nakon
datuma kada Generalni direktor pri-
mi obavjetenje o povlaenju.
(5) Svaka izjava pomenuta u stavu (1)
(a), obavjetenje o povlaenju po-
menuto u stavu (2) ili (3), jamstvo
dostavljeno prema lanu 6(1), dru-
ga reenica i ukljueno u izjavu
datu u skladu sa lanom 7(1)(a),
zahtjev podnijet po lanu 8(1) i
obavjetenje o povlaenju u lanu
8(2) zahtijevaju izriito prethodno
odobrenje vrhovnog poslovnog
organa meuvladine organizacije
za industrijsku svojinu, ije lanice
su sve drave lanice navedene or-
ganizacije i u kojima odluke donose
zvanini predstavnici vlada takvih
drava.
lan 10.
Skuptina
(1) (a) Skuptinu sainjavaju drave
ugovornice.
(b) Svaku dravu ugovornicu predstav-
lja po jedan delegat, kome mogu
pomagati zamjenici delegata, sa-
vjetnici i eksperti.
(c) Svaku meuvladinu organizaciju za in-
dustrijsku svojinu predstavljaju spe-
cijalni promatrai na zasjedanjima
Skuptine i na svim komitetima i rad-
nim grupama koje osnuje Skuptina.
(d) Svaku dravu koja nije lanica Unije,
a koja je lanica Organizacije ili me-
unarodne (Parike) unije za zatitu
industrijske svojine i svaku nevla-
dinu organizaciju specijalizovanu
u oblasti patenata, osim meuvla-
dine organizacije za industrijsku
svojinu defnisane u lanu (2)(v),
mogu predstavljati promatrai na
zasjedanjima Skuptine i, ukoliko
Skuptina tako odlui na sastanci-
ma komiteta ili radnih grupa koje
osnuje Skuptina.
(2) (a) Skuptina:
(i) se bavi svim pitanjima u vezi sa odr-
avanjem i razvojem Unije i sprovo-
enjem Sporazuma;
(ii) primjenjuje takva prava i obavlja
takve zadatke koji joj se posebno
povjere ili dodijele prema ovom
Sporazumu;
(iii) daje uputstva Generalnom direkto-
ru u vezi sa pripremama za revizio-
ne konferencije;
(iv) analizira i odobrava izvjetaje i ak-
tivnosti Generalnog direktora u
vezi sa Unijom, i daje mu sve po-
trebne instrukcije u vezi sa pitanji-
ma u nadlenosti Unije;
(v) osniva komitete i radne grupe koje
smatra pogodnim za olakavanje
rada Unije;
(vi) utvruje, zavisno od stava (1)(d),
kojim dravama osim drava ugo-
vornica, kojim meuvladinim or-
ganizacijama, osim meuvladinih
organizacija za industrijsku svojinu
defnisanih u lanu 2(v), i kojim me-
unarodnim nevladinim organiza-
cijama je doputeno da prisustvuju
sastancima u svojstvu promatraa i
u kojoj mjeri je meunarodnim de-
ponentnim organima doputeno
da prisustvuju sastancima kao pro-
matraima;
(vii) preduzima sve druge neophodne
mjere usmjerene na unapreivanje
ciljeva Unije;
(viii) obavlja druge odgovarajue funk-
cije prema ovom Sporazumu;
(b) u vezi sa pitanjima koja su od inte-
resa i za druge Unije kojima uprav-
lja Organizacija, Skuptina donosi
odluke nakon to se posavjetuje sa
Koordinacionim komitetom Orga-
nizacije.
(3) Jedan delegat moe da predstavlja
samo jednu dravu i da glasa u ime
samo jedne drave.
(4) Svaka drava lanica ima jedan glas.
(5) (a) Polovina drava ugovornica sai-
njava kvorum.
(b) u nedostatku kvoruma, Skuptina
moe da donosi odluke, ali sa izu-
zetkom odluka koje se odnose na
sam skuptinski postupak, sve takve
odluke stupaju na snagu samo ako
se kvorum i potrebna veina dobiju
putem glasanja korespodencijom,
kao to je predvieno Pravilnikom.
(6) (a) U zavisnosati od lana 9(1)(c),
12(4) i 14(2)(b), odluke Skuptine
zahtijevaju veinu glasova lanica.
(b) Uzdravanje od glasanja se ne sma-
tra glasanjem.
(7) (a) Skuptina odrava po jedno re-
dovno zasjedanje svake druge
kalendarske godine, koje saziva
Generalni direktor, po mogunosti
u istom periodu i na istom mjestu
gdje zasjeda i Generalna skuptina
Organizacije.
(b) Skuptina odrava vanredna zasje-
danja koja saziva Generalni direk-
tor, bilo na sopstvenu inicijativu ili
na zahtjev jedne etvrtine drava
ugovornica.
(8) Skuptina usvaja svoja pravila o pro-
ceduri.
lan 11.
Meunarodni biro
(1) (i) izvrava administrativne zadatke
u vezi sa Unijom, naroito zadat-
ke koji su mu posebno dodijeljeni
ovim Sporazumom i Pravilnikom ili
od strane Skuptine;
(ii) obezbjeuje sekretarijat revizionih
konferencija Skuptine, komiteta i
radnih grupa koje osnuje Skupti-
na, kao i svih drugih sastanaka koje
sazove Generalni direktor i koji se
bave pitanjima koja se tiu Unije.
(2) Generalni direktor je glavni izvrni
organ Unije i predstavlja Uniju.
(3) Generalni direktor saziva sve sastan-
ke o pitanjima koja se tiu Unije.
(4) (a) Generalni direktor i slubenici
koje on odredi uestvuju, bez prava
glasa, na svim sastancima Skupti-
ne, komiteta i radnih grupa osno-
vanih od strane Skuptine, i na svim
ostalim sastancima o pitanjima
koja se tiu Unije, sazvanim od stra-
ne Generalnog direktora.
(b) Generalni direktor, ili slubenik ko-
jeg on odredi je, ex ofcio, sekretar
Skuptine, kao i komiteta, radnih
grupa i drugih skupova pomenutih
u podstavu (a).
(5) (a) Generalni direktor, u skladu sa
odlukama Skuptine, vri pripreme
za revizione konferencije.
(b) Generalni direktor se moe konsul-
tovati sa meuvladinim i meuna-
rodnim nevladinim organizacijama
u vezi sa pripremama za revizione
konferencije.
(c) Generalni direktor i lica koja on odre-
di uestvuju, bez prava glasa u dis-
kusijama na revizionim konferenci-
jama.
(d) Sekretar svake revizione konferenci-
je je, ex ofcio, Generalni direktor, ili
slubenik koga on odredi.
lan 12.
Pravilnik
(1) Pravilnik sadri pravila koja se odno-
se na:
(i) pitanja u vezi sa kojima se ovaj Spo-
razum izriito poziva na Pravilnik ili
izriito predvia da su ona propisa-
na ili e biti propisana;
(ii) sve administrativne uvjete, pitanja i
procedure;
(iii) sve pojedinosti koje su korisne u
sprovoenju ovog Sporazuma.
(2) Pravilnik usvojen u isto vrijeme kada
i ovaj Sporazum nalazi se u aneksu
ovog Sporazuma.
(3) Skuptina moe izmijeniti i dopuniti
Pravilnik.
(4) (a) Zavisno od podstava (b), usvo-
jena izmjena i dopuna Pravilnika
zahtijeva dvotreinsku veinu gla-
sova.
(b) Usvajanje izmjena koje se odnose
na dostavljanje uzoraka deponi-
ranih mikroorganizama od strane
meunarodnih deponentnih orga-
na zahtijeva da nijedna drava ugo-
vornica ne glasa protiv predloene
izmjene.
(5) U sluaju suprotnosti izmeu odre-
daba ovog Sporazuma i odredaba
datih u Pravilniku, primjenjuju se
odredbe ovog Sporazuma.
REVIZIJA I IZMJENE
lan 13.
Revizija Sporazuma
(1) Ovaj Sporazum se moe revidirati s
vremena na vrijeme putem konfe-
rencija drava ugovornica.
(2) O sazivanju svake revizione konfe-
rencije odluuje Skuptina.
(3) lanovi 10. i 11. mogu se mijenjati
bilo putem revizione konferencije
ili u skladu sa lanom 14.
lan 14.
Izmjene odreenih odredaba
Sporazuma
(1) (a) Prijedloge po ovom lanu za iz-
mjenu lanova 10. i 11. moe pod-
nijeti bilo koja drava ugovornica ili
Generalni direktor.
(b) O takvim prijedlozima Generalni
direktog obavjetava drave ugo-
vornice najmanje est mjeseci prije
njihovog razmatranja na Skuptini.
(2) (a) Izmjene lanova pomenutih u
stavu (1) usvaja Skuptina.
(b) Usvajanje bilo koje izmjene lana 10.
zahtijeva etveropetinsku veinu
glasova; usvajanje bilo koje izmje-
ne lana 11. zahtijeva troetvrtin-
sku veinu glasova.
(3) (a) Svaka izmjena lanova pomenutih u
stavu (1) stupa na snagu mjesec dana
nakon to Generalni direktor dobije
pismena obavjetenja o prihvatanju,
izvrenom u skladu sa njihovim odgo-
varajuim ustavnim postupkom, od
tri etvrtine drava ugovornica lavica
Skuptine u vrijeme kada je Skuptina
usvojila izmjenu.
(b) Svaka tako prihvaena izmjena na-
vedenih lanova je obavezujua za
sve drave ugovornice koje su bile
drave ugovornice u vrijeme kada
je izmjena usvojena u Skuptini,
pod uvjetom da svaka izmjena koja
stvara fnansijske obaveze za nave-
dene drave ugovornice ili povea-
va takve obaveze obavezije samo
one drave ugovornice koje su do-
stavile obavjetanja o prihvatanju
takve izmjene.
(c) Svaka izmjena koja je prihvaena
i koja je stupila na snagu u skladu
sa podstavom (a) je obavezujua
za sve drave koje postanu drave
ugovornice nakon datuma usvaja-
nja izmjene na Skuptini.
lan 15.
Kako se postaje strana potpisnica
Sporazuma
(1) Svaka drava lanica Meunarodne
(Parike) unije za zatitu industrij-
ske svojine moe postati strana
potpisnica ovog Sporazuma:
(1) potpisivanjem i deponiranjem in-
strumenta ratifkacije, ili (ii) depo-
niranjem instrumenta pristupanja.
(2) Instrumenti ratifkacije ili pristupa-
nja deponiraju se kod Generalnog
direktora.
lan 16.
Stupanje Sporazuma na snagu
(1) Ovaj Sporazum stupa na snagu, za
prvih pet drava koje su deponi-
rale svoje instrumente ratifkacije
ili pristupanja, tri mjeseca nakon
datuma kada je deponiran peti in-
strument ratifkacije ili pristupanja.
(2) Ovaj Sporazum stupa na snagu za
sve ostale drave tri mjeseca nakon
datuma kada je ta drava deponi-
rala svoj instrument ratifkacije ili
pristupanja, osim ukoliko je kasniji
datum naveden u instrumenru rati-
fkacije ili pristupanja. U ovom dru-
gom sluaju, ovaj Sporazum stupa
na snagu za tu dravu na dan koji je
tako naznaen.
lan 17.
Otkazivanje Sporazuma
(1) Svaka drava ugovornica moe otka-
zati ovaj Sporazum pismenim oba-
vjetenjem upuenim Generalnom
direktoru.
(2) Otkaz stupa na snagu dvije godine
nakon datuma prijema takvog oba-
vjetenja od strane Generalnog di-
rektora.
(3) Nijedna drava ugovornica nee pri-
mijeniti pravo otkaza predvieno
stavom (1) prije isteka pet godina
od datuma kada postene strana
potpisnica ovog Sporazuma.
(4) Otkazivanje ovog Sporazuma od
strane drave ugovornice koja je
dala izjavu pomenutu u lanu 7(1)
(a) u vezi sa deponentom ustano-
vom koja je time stekla status me-
unarodnog deponentnog organa,
povlai prestanak takvog statusa
godinu dana nakon datuma prijema
obavjetenja pomenutog u stavu (1)
od strane Generalnog direktora.
lan 18.
Potpisivanje i jezici Sporazuma
(1)(a) Ovaj Sporazum je potpisan u po
jednom originalu na engleskom i
francuskom jeziku, od kojih su oba
teksta jednako autentina.
(b) Zvanine tekstove ovog Sporazuma
na drugim jezicima na kojima je
potpisana Konvencija o osnivanju
alnu svojinu, utvruje Generalni di-
rektor nakon konsultacija sa zainte-
resovanim vladama i u roku od dva
mjeseca od datuma potpisivanja
ovog Sporazuma.
(c) Zvanine tekstove ovog Sporazuma
na arapskom, njemakom, italijan-
skom, japanskom i portugalskom
jeziku,i ostalim jezicima koje bi Skup-
tina mogla da naznai, utvruje Ge-
neralni direktor nakon konsultacija sa
zainteresovanim vladama.
(2) Ovaj Sporazum ostaje otvoren za
potpisivanje u Budimpeti do 31.
decembra 1977. godine.
lan 19.
Deponiranje Sporazuma;
dostavljanje kopija; registracija
Sporazuma
(1) Original ovog Sporazuma, kada vie
ne bude otvoren za potpisivanje, bie
deponiran kod Generalnog direktora.
(2) Generalni direktor dostavlja dva
ovjerena primjerka ovog Sporazu-
ma i Pravilnika vladama svih drava
pomenutih u lanu 15(1), meuvla-
dinim organizacijama koje mogu
podnijeti izjavu po lanu 9(1) i, na
zahtjev, vladi svake druge drave.
(3) Generalni direktor registruje ovaj
Sporazum kod Sekretarijata Ujedi-
njenih nacija.
(4) Generalni direktor alje po dva ovje-
rena primjerka svih izmjena ovog
Sporazuma i Pravilnika svim dra-
vama ugovornicama, svim meu-
vladinim organizacijama za indu-
strijsku svojinu i, na zahtjev svake
drave i svakoj drugoj meuvladi-
noj organizaciji koja bi mogla da
podnese izjavu prema lanu 9(1)(a).
lan 20.
Obavjetenja
Generalni direktor obavjetava drave
ugovornice, meuvladine organizaci-
je za industrijsku svojinu i one drave
koje nisu lanice Unije, a koje su lanice
Meunarodne (Parike) unije za zatitu
industrijske svojine, o:
(i) potpisivanju prema lanu 18;
(ii) deponiranju instrumenta ratifkacije
ili pristupanja prema lanu 15(2);
(iii) izjavama podnijetim prema lanu
9(1)(a) i obavjetenjima o povlae-
nju prema lanu 9(2) ili (3);
(iv) datumu stupanja na snagu ovog
Sporazuma prema lanu 16(1);
(v) obavjetenjima prema lanovima 7. i
8. i o odlukama prema lanu 8;
(vi) prihvatanju izmjena ovog Sporazu-
ma prema lanu 14(3);
(vii) svim izmjenama Pravilnika;
(viii) datumima kada izmjene Sporazu-
ma ili Pravilnika stupaju na snagu;
(ix) otkazivanjima primljenim prema
lanu 17.
KONVENCIJA
O PRIZNAVANJU
EUROPSKIH
PATENATA
KONVENCIJA O PRIZNAVANJU
EUROPSKIH PATENATA
(EUROPSKA PATENTNA KONVENCIJA)
OD 5. LISTOPADA 1973.,
SA IZMIJENJENAMA LANA 63.
EPC-A OD 17. PROSINCA
1991. GODINE I IZMJENAMA OD
29 STUDENOG 2OOO. GODINE
PREAMBULA
Drave ugovornice,
ELEI jaati suradnju izmeu drava
Europe u podruju zatite izuma,
ELEI da se takva zatita u tim drava-
ma moe postii putem jedinstvenog
postupka za priznavanje patenata te
putem donoenja odreenih jedin-
stvenih pravila za patente priznate u
takvom postupku,
ELEI u tu svrhu sklopiti Konvenciju
o osnivanju Europske patentne orga-
nizacije koja ini poseban sporazum u
smislu lanka 19. Konvencije za zatitu
industrijskog vlasnitva potpisane 20.
oujka 1883. u Parizu i zadnji puta iz-
mijenjene 14. srpnja 1967. te regionalni
ugovor o patentu u smislu lanka 45.
stavka (1) Ugovora o suradnji na po-
druju patenata od 19. lipnja 1970.
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeem:
DIO I.
OPE I INSTITUCIONALNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
OPE ODREDBE
lanak 1.
EUROPSKO PRAVO PRIZNAVANJA
PATENATA
Ovom se Konvencijom u dravama
ugovornicama utemeljuje zajedniki
pravni sustav za priznavanje patenata
za izume.
lanak 2.
EUROPSKI PATENT
(1) Patenti priznati na temelju ove Kon-
vencije nazivaju se europskim pa-
tentima.
(2) Europski patent ima u svakoj dravi
ugovornici za koju je priznat uinak
nacionalnog patenta te se na nje-
ga primjenjuju isti propisi kao i na
nacionalni patent u toj dravi, osim
ako je ovom Konvencijom drukije
odreeno.
lanak 3.
TERITORIJALNI UINAK
Priznavanje europskog patenta moe
se zatraiti za jednu dravu ugovornicu
ili za vie njih.
lanak 4.
EUROPSKA PATENTNA
ORGANIZACIJA
(1) Ovom Konvencijom utemeljuje se
Europska patentna organizacija, u
daljnjem tekstu Organizacija. Ona
je upravno i fnancijski samostalna.
(2) Tijela Organizacije su:
(a) Europski patentni ured;
(b) Upravno vijee.
(3) Zadaa Organizacije je priznava-
nje europskih patenata. Tu zadau
obavlja Europski patentni ured pod
nadzorom Upravnog vijea.
lanak 4.a
KONFERENCIJA MINISTARA DRAVA
UGOVORNICA
Konferencija ministara drava ugovor-
nica nadlenih za podruje patenata
sastaje se barem svakih pet godina i ra-
spravlja o pitanjima vezanim uz Organi-
zaciju i europski patentni sustav.
POGLAVLJE II.
EUROPSKA PATENTNA
ORGANIZACIJA
lanak 5.
PRAVNI STATUS
(1) Organizacija ima pravnu osobnost.
(2) U svakoj dravi ugovornici Organi-
zacija ima najveu pravnu sposob-
nost koja se prema nacionalnom
zakonodavstvu te drave priznaje
pravnim osobama; ona moe oso-
bito stjecati ili otuivati pokretnu
i nepokretnu imovinu te moe biti
stranka u sudskom postupku.
(3) Organizaciju predstavlja predsjed-
nik Europskog patentnog ureda.
lanak 6.
SJEDITE
(1) Sjedite Organizacije je u Mnchenu.
(2) Europski patentni ured osnovan
je u Mnchenu. On ima ogranak u
Haagu.
lanak 7.
PODRUNI UREDI EUROPSKOG
PATENTNOG UREDA
Ako je to potrebno radi informiranja te
uspostave suradnje i povezivanja, odlu-
kom Upravnog vijea se mogu osnivati
podruni uredi Europskog patentnog
ureda u dravama ugovornicama ili pri
meuvladinim organizacijama za indu-
strijsko vlasnitvo, a uz suglasnost od-
nosne drave ugovornice ili meuvladi-
ne organizacije.
lanak 8.
POVLASTICE I IMUNITETI
U Protokolu o povlasticama i imuni-
tetima, koji je aneks ove Konvencije,
propisane su pretpostavke pod kojima
Organizacija, lanovi Upravnog vije-
a, zaposlenici Europskog patentnog
ureda i druge osobe navedene u tom
Protokolu koje sudjeluju u radu Orga-
nizacije uivaju povlastice i imunitete
na podruju svake drave ugovornice
koji su potrebni za obavljanje njihovih
dunosti.
lanak 9.
ODGOVORNOST
(1) Za ugovornu odgovornost Organi-
zacije mjerodavno je pravo koje se
primjenjuje na odnosni ugovor.
(2) Za izvanugovornu odgovornost Or-
ganizacije za tetu koju prouzro-
i Organizacija ili koju prouzroe
zaposlenici Europskog patentnog
ureda u obavljanju svojih dunosti
mjerodavno je pravo Savezne Re-
publike Njemake. Kada tetu pro-
uzroe ogranak u Haagu ili neki od
podrunih ureda ili njihovi zaposle-
nici, mjerodavno je pravo drave
ugovornice u kojoj se nalazi odno-
sni ogranak ili podruni ured.
(3) Osobna odgovornost zaposlenika
Europskog patentnog ureda prema
Organizaciji ureena je Pravilnikom o
slubi ili odredbama ugovora o radu.
(4) Sudovi nadleni za rjeavanje spo-
rova iz stavaka 1. i 2. su:
(a) za sporove iz stavka 1., nadlean je
sud u Saveznoj Republici Njema-
koj, osim ako je u ugovoru zaklju-
enom izmeu stranaka odreena
nadlenost suda neke druge drave.
(b) za sporove iz stavka 2, nadlean je
sud u Saveznoj Republici Njema-
koj, odnosno sud u dravi ugovor-
nici u kojoj se nalazi ogranak ili po-
druni ured.
POGLAVLJE III.
EUROPSKI PATENTNI URED
lanak 10.
UPRAVLJANJE
(1) Europskim patentnim uredom uprav-
lja predsjednik koji je za rad Ureda
odgovoran Upravnom vijeu.
(2) U tu svrhu predsjednik ima osobito
sljedee dunosti i ovlasti:
(a) poduzima sve mjere koje su potreb-
ne za rad Europskog patentnog
ureda, ukljuujui donoenje inter-
nih administrativnih pravila i obja-
vu uputa za javnost;
(b) odreuje koji e se poslovi obavljati
u Europskom patentnom uredu u
Mnchenu, a koji u njegovu ogran-
ku u Haagu, ako u ovoj Konvenciji
to nije ureeno;
(c) moe podnositi Upravnom vijeu
prijedloge za izmjenu ove Konven-
cije kao i prijedloge opih izvrnih
propisa ili odluka koje su u nadle-
nosti Upravnog vijea;
(d) priprema i izvrava proraun kao i
sve njegove izmjene ili dopune;
(e) podnosi Upravnom vijeu godinje
izvjee o radu;
(f ) nadzire rad osoblja;
(g) imenuje i promie zaposlenike u via
zvanja, pridravajui se odredaba iz
lanka 11;
(h) obavlja disciplinski nadzor zaposle-
nika koji nisu navedeni u lanku 11.,
te moe predlagati Upravnom vije-
u pokretanje disciplinskih postu-
paka protiv zaposlenika navedenih
u lanku 11. stavcima 2. i 3.;
(i) moe prenositi svoje dunosti i ovla-
sti.
(3) Predsjedniku u radu pomau pot-
predsjednici. Ako je predsjednik
odsutan ili sprijeen obavljati svoje
dunosti, na njegovom ga mjestu
zamjenjuje jedan od potpredsjed-
nika u skladu s postupkom kojeg
odreuje Upravno vijee.
lanak 11.
IMENOVANJE VISOKIH SLUBENIKA
(1) Predsjednika Europskog patentnog
ureda imenuje Upravno vijee.
(2) Potpredsjednike imenuje Upravno
vijee, nakon savjetovanja s pred-
sjednikom Europskog patentnog
ureda.
(3) lanove albenog vijea i Proire-
nog albenog vijea, ukljuujui
njihove predsjedatelje, imenuje
Upravno vijee na prijedlog pred-
sjednika Europskog patentnog
ureda. Upravno vijee ih moe po-
novno imenovati na iste poloaje,
nakon savjetovanja s predsjedni-
kom Europskog patentnog ureda.
(4) Upravno vijee obavlja disciplinski
nadzor visokih slubenika iz stava-
ka 1. do 3.
(5) Upravno vijee moe, nakon savje-
tovanja s predsjednikom Europ-
skog patentnog ureda, za lanove
Proirenog albenog vijea imeno-
vati lanove pravne struke iz naci-
onalnih sudova drava ugovornica
ili drugih tijela drava ugovornica
s ovlastima koje su sline sudskim
ovlastima, koji mogu nastaviti i s
njihovimpravosudnim aktivnosti-
ma na nacionalnoj razini. Njih se
imenuje na rok od tri godine, te ih
se moe ponovno imenovati na iste
poloaje.
lanak 12.
SLUBENE DUNOSTI
Zaposlenici Europskog patentnog ure-
da su duni, i nakon prestanka njihova
radnog odnosa, ne otkrivati i ne koristi-
ti se podacima koje su po svojoj naravi
slubena (poslovna) tajna.
lanak 13.
SPOROVI IZMEU ORGANIZACIJE I
ZAPOSLENIKA EUROPSKOG
PATENTNOG UREDA
(1) Zaposlenici i bivi zaposlenici Europ-
skog patentnog ureda kao i njihovi
pravni sljednici mogu se u slua-
ju spora s Europskom patentnom
organizacijom obratiti Upravnom
sudu Meunarodne organizacije
rada, u skladu sa Statutom toga
Suda, te u okviru ogranienja i pod-
lono pretpostavkama koje su ure-
ene Pravilnikom o slubi stalnih
zaposlenika ili Pravilnikom o miro-
vinskom sustavu ili koje proizlaze
iz odredaba ugovora o radu drugih
zaposlenika.
(2) alba je doputena samo onda kada
su iscrpljeni svi drugi pravni lijeko-
vi koji stoje na raspolaganju pre-
ma Pravilniku o slubi, Pravilniku
o mirovinskom sustavu ili prema
odredbama ugovora o radu, ovisno
o sluaju.
lanak 14.
JEZICI EUROPSKOG PATENTNOG
UREDA, EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE I DRUGI DOKUMENTI
(1) Slubeni jezici Europskog patentnog
ureda su engleski, francuski i nje-
maki jezik.
(2) Europska patentna prijava se mora
podnijeti na jednom od slube-
nih jezika ili, ako je podnesena na
nekom drugom jeziku, mora biti
prevedena na jedan od slubenih
jezika u skladu s Provedbenim pra-
vilnikom. Takav prijevod se moe
tijekom trajanja postupka pred Eu-
ropskim patentnim uredom uskla-
ivati s prijavom kako je podne-
sena. Ako zahtijevani prijevod nije
podnesen na vrijeme, prijava se
smatra povuenom.
(3) Slubeni jezik Europskog patentnog
ureda na kojem je europska paten-
tna prijava podnesena ili na koji je
prevedena koristi se kao jezik po-
stupka u svim postupcima koji se
vode pred Europskim patentnim
uredom, osim ako je drukije pred-
vieno Provedbenim pravilnikom.
(4) Fizike i pravne osobe koje ima-
ju prebivalite ili sjedite u dravi
ugovornici iji slubeni jezik nije
engleski, francuski ili njemaki kao i
dravljani te drave s prebivalitem
u inozemstvu mogu podnositi do-
kumente vezane uz odreen rok na
slubenom jeziku odnosne drave
ugovornice. Meutim, one moraju
podnijeti prijevod tih dokumenata
na jedan od slubenih jezika Europ-
skog patentnog ureda, sukladno
odredbama iz Provedbenog pravil-
nika. Ako neki dokument koji nije
dio europske patentne prijave nije
podnesen na propisanom jeziku ili
ako neki zahtijevani prijevod nije
podnesen na vrijeme, smatra se da
taj dokument nije podnesen.
(5) Europske patentne prijave objavlju-
ju se na jeziku postupka.
(6) Spisi europskih patenata objavljuju
se na jeziku postupka i sadre prije-
vod patentnih zahtjeva na preosta-
la dva slubena jezika Europskog
patentnog ureda.
(7) Na tri slubena jezika Europskog pa-
tentnog ureda se objavljuju:
(a) Europski patentni glasnik;
(b) Slubeni list Europskog patentnog
ureda.
(8) Upisi u Registar europskih patenata
obavljaju se na tri slubena jezika
Europskog patentnog ureda. U slu-
aju dvojbe, vjerodostojan je upis
obavljen na jeziku postupka.
lanak 15.
TIJELA NADLENA ZA PROVOENJE
POSTUPKA
Za provedbu postupaka ureenih
ovom Konvencijom u Europskom pa-
tentnom uredu se ustrojavaju:
(a) Prijamni odsjek,
(b) Odjeli za pretraivanje,
(c) Odjeli za ispitivanje,
(d) Odjeli za prigovore,
(e) Pravni odjel,
(f ) albena vijea,
(g) Proireno albeno vijee.
lanak 16.
PRIJAMNI ODSJEK
Prijamni odsjek nadlean je za ispitiva-
nje europskih patentnih prijava nakon
primitka i za ispitivanje formalne ured-
nosti prijave.
lanak 17.
ODJELI ZA PRETRAIVANJE
Odjeli za pretraivanje nadleni su za izra-
du izvjea o europskom pretraivanju.
lanak 18.
ODJELI ZA ISPITIVANJE
(1) Odjeli za ispitivanje nadleni su za
ispitivanje europskih patentnih pri-
java.
(2) Odjel za ispitivanje ine tri ispitiva-
a tehnike struke. Meutim, prije
donoenja odluke o europskoj pa-
tentnoj prijavi njezino se ispitivanje
u pravilu povjerava jednom od la-
nova Odjela za ispitivanje. Usmene
rasprave vode se iskljuivo pred
Odjelom za ispitivanje. Ako Odjel
za ispitivanje smatra da to zahtije-
va priroda odluke, dopunjuje se is-
pitivaem pravne struke. U sluaju
jednakog broja glasova odluujui
je glas Predsjedatelja Odjela za ispi-
tivanje.
lanak 19.
ODJELI ZA PRIGOVORE
(1) Odjeli za prigovore nadleni su za
ispitivanje prigovora protiv europ-
skih patenata.
(2) Odjel za prigovore ine tri ispitivaa
tehnike struke od kojih barem dva
nisu sudjelovala u postupku prizna-
vanja patenta na koji se odnosi pri-
govor. Ispitiva koji je sudjelovao u
postupku priznavanja europskog
patenta ne moe biti Predsjedatelj.
Prije donoenja konane odluke o
prigovoru, Odjel za prigovore moe
povjeriti ispitivanje prigovora jed-
nom od svojih lanova. Usmene
rasprave vode se iskljuivo pred
Odjelom za prigovore. Ako Odjel
za prigovore smatra da to zahtijeva
narav odluke, dopunjuje se jednim
ispitivaem pravne struke koji nije
sudjelovao u postupku priznavanja
patenta. U sluaju jednakog broja
glasova odluujui je glas Predsje-
datelja Odjela za prigovore.
lanak 20.
PRAVNI ODJEL
(1) Pravni odjel je nadlean za odlui-
vanje o upisu u Registar i brisanju
iz Registra europskih patenata te
o upisu na popisi brisanje s popisa
profesionalnih zastupnika.
(2) Odluke Pravnog odjela donosi jedan
lan pravne struke.
lanak 21.
ALBENA VIJEA
(1) albena vijea su nadlena za odlu-
ivanje o albama na odluke Prija-
mnog odsjeka, Odjela za ispitiva-
nje, Odjela za prigovore i Pravnog
odjela.
(2) albeno vijee koje odluuje o al-
bama na odluke Prijamnog odsjeka
i Pravnog odjela ine tri lana prav-
ne struke.
bama na odluke Odjela za ispitiva-
nje ine:
(a) dva lana tehnike struke i jedan lan
pravne struke, kada se odlukom
odbija europska patentna prijava ili
priznaje, ograniava ili proglaava
nevaeim europski patent a od-
luku je donio Odjel za ispitivanje u
sastavu manjem od etiri lana;
(b) tri lana tehnike struke i dva lana
pravne struke, kada je odluku do-
nio Odjel za ispitivanje u sastavu od
etiri lana ili kada albeno vijee
smatra da to zahtijeva narav albe;
(c) tri lana pravne struke, u svim dru-
gim sluajevima.
bama na odluke Odjela za prigovo-
re ine:
(a) dva lana tehnike struke i jedan
lan pravne struke, kada je odluku
donio Odjel za prigovore u sastavu
od tri lana:
(b) tri lana tehnike struke i dva lana
pravne struke, kada je odluku do-
nio Odjel za prigovore u sastavu od
etiri lana ili kada albeno vijee
smatra da to zahtijeva narav albe.
lanak 22.
PROIRENO ALBENO VIJEE
(1) Proireno albeno vijee je nadleno
za:
(a) odluivanje o pravnim pitanjima
koja mu upuuju albena vijea;
(b) davanje miljena o pravnim pitanji-
ma koja mu sukladno lanku 112.
upuuje predsjednik Europskog
patentnog ureda.
(c) odluivanje o zahtjevima za reviziju
odluka albenih vijea podnesenih
u skladu s lankom 112.a
(2) U postupcima prema stavku 1. pod-
stavcima (a) i (b) Proireno albeno
vijee ine pet lanova pravne stru-
ke i dva lana tehnike struke. U po-
stupcima prema stavku 1. podstav-
ku (c) Proireno albeno vijee ine
tri odnosno pet lanova, sukladno
Provedbenom pravilniku. U svim
postupcima je Predsjedatelj jedan
od lanova pravne struke.
lanak 23.
NEOVISNOST LANOVA VIJEA
(1) lanovi Proirenog albenog vijea
i albenih vijea imenuju se na rok
od pet godina i tijekom tog razdo-
blja ne mogu biti razrijeeni, osim
ako za to postoje ozbiljni razlozi
i ako Upravno vijee na prijedlog
Proirenog albenog vijea tako
odlui. Bez obzira na 1. reenicu
mandat lanova Vijea prestaje na
njihov zahtjev ili odlaskom u mi-
rovinu u skladu s odredbama Pra-
vilnika o slubi stalnih zaposlenika
Europskog patentnog ureda.
(2) lanovi Vijea ne smiju ujedno biti i
lanovi Prijamnog odsjeka, Odjela
za ispitivanje, Odjela za prigovore
ili Pravnog odjela.
(3) U donoenju odluka lanovi Vijea
nisu vezani nikakvim uputama, a
moraju se pridravati samo odre-
daba ove Konvencije.
(4) Poslovnik o radu albenih vijea i Po-
slovnik o radu Proirenog albenog
vijea donose se u skladu s odred-
bama Provedbenog pravilnika.
Odobrava ih Upravno vijee.
lanak 24.
IZUZEE I ZAHTJEV ZA IZUZEE
(1) lanovi albenih vijea ili Proirenog
albenog vijea ne smiju sudjelovati
u odluivanju o albi u predmetu u
kojem imaju osobni interes, u kojem
su prethodno sudjelovali kao zastu-
pnici jedne od stranaka ili u kojem
su sudjelovali u donoenju odluke
povodom koje je podnesena alba.
(2) Smatra li lan albenog vijea ili Pro-
irenog albenog vijea da zbog
nekog od razloga navedenih u
stavku 1. ili zbog bilo kojeg drugog
razloga ne bi smio sudjelovati u od-
luivanju o nekoj albi, duan je o
tome obavijestiti Vijee.
(3) Izuzee lanova albenog vijea ili
Proirenog albenog vijea moe
zahtijevati neka od stranaka zbog
nekog od razloga navedenih u
stavku 1. ili zbog sumnje u pristra-
nost. Izuzee nije doputeno ako je
stranka, iako je znala za postojanje
razloga za izuzee, ve poduzela
neku radnju u postupku. Zahtjev
za izuzee se ne moe temeljiti na
dravljanstvu lanova.
(4) albena vijea i Proireno albeno
vijee odluuju o izuzeu iz stava-
ka 2. i 3. bez sudjelovanja lana o
ijem se izuzeu odluuje. U tom
sluaju lana o ijem se izuzeu od-
luuje zamjenjuje njegov zamjenik.
lanak 25.
TEHNIKO MILJENJE
Na zahtjev nadlenog nacionalnog
suda pred kojim se vodi postupak po-
vodom tube zbog povrede patenta ili
tube za proglaenje patenta nitavim,
Europski patentni ured je duan, nakon
uplate odgovarajue pristojbe, dati teh-
niko miljenje o europskom patentu
koji je predmet spora. Za davanje takvih
miljenja nadlean je Odjel za ispitiva-
nje.
POGLAVLJE IV.
UPRAVNO VIJEE
lanak 26.
LANSTVO
(1) Upravno vijee ine predstavnici
drava ugovornica i njihovi zamjeni-
ci. Svaka drava ugovornica ima pra-
vo imenovati jednog predstavnika u
Upravnom vijeu i jednog njegova za-
mjenika.
(2) lanovima Upravnog vijea mogu, u
skladu s odredbama njegova Poslovni-
ka, pomagati savjetnici ili strunjaci.
lanak 27.
PREDSJEDNIK
(1) Upravno vijee bira predsjednika
i zamjenika predsjednika izmeu
predstavnika i zamjenika predstav-
nika drava ugovornica. Zamjenik
predsjednika zamjenjuje predsjed-
nika kada je on sprijeen obavljati
svoj dunost.
(2) Mandat predsjednika i zamjenika
predsjednika traje tri godine, s mo-
gunou reizbora.
lanak 28.
PREDSJEDNITVO
(1) Kada postoji barem osam drava
ugovornica, Upravno vijee moe
ustrojiti predsjednitvo koje ini
pet njegovih lanova.
(2) Predsjednik i zamjenik predsjednika
Upravnog vijea po slubenoj su
dunosti lanovi Predsjednitva;
Upravno vijee bira preostala tri
lana predsjednitva.
(3) Mandat lanova predsjednitva koje
je izabralo Upravno vijee traje tri
godine, bez mogunosti reizbora.
(4) Predsjednitvo obavlja dunosti
koje mu je u skladu s Poslovnikom
povjerilo Upravno vijee.
lanak 29.
SJEDNICE
(1) Sjednice Upravnog vijea saziva
predsjednik Upravnog vijea.
(2) Predsjednik Europskog patentnog
ureda sudjeluje u raspravama
Upravnog vijea.
(3) Upravno vijee jedanput godinje
odrava redovitu sjednicu; pored
toga, ono se sastaje na inicijativu
predsjednika Upravnog vijea ili na
zahtjev jedne treine drava ugo-
vornica.
(4) Rasprave Upravnog vijea vode se
prema dnevnom redu i u skladu s
njegovim Poslovnikom.
(5) Privremeni dnevni red obuhvaa sva
pitanja ije stavljanje na dnevni red
u skladu s Poslovnikom zahtijeva
bilo koja od drava ugovornica.
lanak 30.
SUDJELOVANJE PROMATRAA
(1) Svjetska organizacija za intelektu-
alno vlasnitvo je zastupljena na
sjednicama Upravnog vijea u skla-
du s odredbama sporazuma izme-
u Europske patentne organizacije
i Svjetske organizacije za intelektu-
alno vlasnitvo.
(2) Druge meuvladine organizacije
koje su ovlatene za provedbu me-
unarodnih postupaka u podruju
patenata, a s kojima je Organizacija
zakljuila sporazume, zastupljene
su na sjednicama Upravnog vijea
sukladno odredbama sadranim u
tim sporazumima, kada oni sadra-
vaju takve odredbe.
(3) Sve ostale meuvladine i meuna-
rodne nevladine organizacije koje
obavljaju djelatnosti od interesa za
Organizaciju, Upravno vijee moe
pozvati da putem svojih zastupnika
sudjeluju na njegovim sjednicama
tijekom rasprave o pitanjima od za-
jednikog interesa.
lanak 31.
JEZICI UPRAVNOG VIJEA
(1) Jezici kojima se Upravno vijee slui
u raspravama su engleski, francuski
i njemaki.
(2) Dokumenti koji se podnose Uprav-
nom vijeu i zapisnici s njegovih
rasprava moraju biti sastavljeni na
sva tri jezika iz stavka 1.
lanak 32.
OSOBLJE, RADNI PROSTOR
I OPREMA
Europski patentni ured Upravnom vijeu
i svakom drugom tijelu kojeg je Uprav-
no vijee osnovalo daje na raspolaganje
osoblje, radni prostor i opremu to su
potrebni za obavljanje njihovih zadaa.
lanak 33.
NADLENOST UPRAVNOG VIJEA U
ODREENIM SLUAJEVIMA
(1) Upravno vijee je nadleno izmijeni-
ti i dopuniti sljedee odredbe:
(a) trajanje rokova propisanih u ovoj
Konvenciji;
(b) dijelove II. do VIII. i Dio X. ove Kon-
vencije, da bi ih uskladilo s meu-
narodnim ugovorom u podruju
patenata ili s propisima Europske
zajednice u podruju patenata
(c) odredbe Provedbenog pravilnika.
(2) Upravno vijee je nadleno u skladu
s ovom Konvencijom, donijeti ili iz-
mijeniti i dopuniti:
(a) Financijski pravilnik;
(b) Pravilnik o slubi stalnih zaposleni-
ka, o odredbama ugovora o radu
drugih zaposlenika Europskog pa-
tentnog ureda, njihovim plaama
kao i o naravi dodatnih pogodnosti
te pravilima za njihovo dobivanje;
(c) Pravilnik o mirovinama i poveanjima
mirovina u skladu s porastom plaa;
(d) Pravilnik o pristojbama;
(e) svoj Poslovnik.
(3) Upravno vijee je nadleno, bez ob-
zira na odredbe iz lanka 18. stavka
2., a na temelju svog iskustva, odlu-
iti da se u odreenim sluajevima
Odjel za ispitivanje sastoji od samo
jednog lana tehnike struke. Takva
se odluka moe opozvati.
(4) Upravno vijee je nadleno dati
predsjedniku Europskog paten-
tnog ureda ovlatenje za pregova-
ranje u cilju sklapanja sporazuma
izmeu Europske patentne organi-
zacije i drava, meuvladinih orga-
nizacija i dokumentacijskih centara
osnovanih na temelju sporazuma s
takvim organizacijama kao i ovla-
tenje za sklapanje takvih sporazu-
ma uz odobrenje Upravnog vijea.
(5) Upravno vijee ne moe donijeti od-
luku prema stavku 1. podstavku (b):
koja se odnosi na meunarodni
ugovor, prije stupanja na snagu tog
ugovora;
koja se odnosi na propise Europske
zajednice, prije njihova stupanja na
snagu ili, ako je u tom propisu odre-
en rok istekom kojeg se on poi-
nje provoditi, prije isteka tog roka.
lanak 34.
PRAVO GLASA
(1) Pravo glasa u Upravnom vijeu ima-
ju samo drave ugovornice.
(2) Svaka drava ugovornica ima jedan
glas, ako drukije ne proizlazi iz
odredaba u lanku 36.
lanak 35.
PRAVILA GLASOVANJA
(1) Upravno vijee donosi odluke obi-
nom veinom glasova drava ugo-
vornica koje su zastupljene i koje
glasuju, osim odluka iz stavaka 2. i
3.
(2) Troetvrtinska veina glasova dra-
va ugovornica koje su zastupljene i
koje glasuju je potrebna za odluke
koje je Upravno vijee ovlateno
donositi prema lanku 7., lanku
11. stavku 1., lanku 33. stavku 1.
podstavcima (a) i (c) i stavcima od
2. do 4., lanku 39. stavku 1., lanku
40. stavcima 2. i 4., lanku 46., lan-
ku 134.a., lanku 149.a. stavku 2.,
lanku 152., lanku 153. stavku 7.,
lanku 166. i lanku 172.
(3) Jednoglasnost svih drava ugovor-
nica koje glasuju je potrebna za
donoenje odluka koje je sukladno
lanku 33. stavku 1. podstavku (b)
nadleno donositi Upravno vijee.
Takve odluke Upravno vijee do-
nosi samo onda kada su zastuplje-
ne sve drave ugovornice. Odluka
donesena na temelju lanka 33.
stavka 1. podstavka (b) nee stupiti
na snagu ako drava ugovornica u
roku od dvanaest mjeseci od datu-
ma donoenja odluke izjavi da ta
odluka ne treba biti obvezujua.
(4) Suzdravanja od glasovanja se ne
smatraju glasovima.
lanak 36.
PONDERIRANJE GLASOVA
(1) Za donoenje ili za izmjenu Pravilni-
ka o pristojbama i, ako bi se fnan-
cijsko optereenje drava ugovor-
nica time povealo, za donoenje
prorauna Organizacije te bilo koje
izmjene ili dopune prorauna, sva-
ka drava ugovornica moe zahtije-
vati da se nakon prvog glasovanja
u kojem svaka drava ugovornica
ima jedan glas, i bez obzira na re-
zultat tog glasovanja odmah odri
drugo glasovanje, u kojem se dra-
vama ugovornicama daju glasovi
u skladu sa stavkom 2. Odluka se
donosi na temelju rezultata drugog
glasovanja.
(2) Broj glasova koji svaka drava ima u
drugom glasovanju rauna se kako
slijedi:
(a) Postotak dobiven za svaku dravu
ugovornicu na temelju izrauna za
posebne fnancijske doprinose pre-
ma lanku 40. stavcima 3. i 4. mnoi
se s brojem drava ugovornica i di-
jeli se s pet;
(b) Tako dobiven broj glasova zaokruu-
je se na sljedei cijeli broj;
(c) Tom broju dodaje se pet glasova;
(d) U svakom sluaju, nijedna drava
ugovornica ne moe imati vie od
30 glasova.
POGLAVLJE V.
FINANCIJSKE ODREDBE
lanak 37.
FINANCIRANJE PRORAUNA
Proraun Organizacije fnancira se:
(a) iz vlastitih prihoda Organizacije;
(b) Iz uplata drava ugovornica koje one
uplauju na temelju pristojbi za odr-
avanje u vrijednosti europskih pa-
tenata naplaenih u tim dravama;
(c) kada je to potrebno, iz posebnih
fnancijskih doprinosa drava ugo-
vornica;
(d) kada je to prikladno, iz prihoda
predvienih u lanku 146;
(e) kada je to prikladno i samo za mate-
rijalnu imovinu, iz zajma od treeg,
koji je osiguran zalonim pravom
na zemljitu ili na zgradama.
(f ) kada je to prikladno, fnanciranjem
posebnih projekata od strane treih.
lanak 38.
VLASTITI PRIHODI ORGANIZACIJE
Vlastiti prihodi Organizacije obuhvaaju:
(a) sve prihode od pristojbi i drugih
izvora, te rezerve Organizacije;
(b) prihode Rezervnog mirovinskog
fonda s kojim se postupa kao s po-
sebnom vrstom imovine Organiza-
cije i koji je osnovan kao potpora
mirovinskom sustavu Organizacije
osiguranjem odgovarajuih rezervi.
lanak 39.
UPLATE DRAVA UGOVORNICA
KOJE SE ODNOSE NA PRISTOJBE ZA
ODRAVANJE EUROPSKIH PATENATA
U VRIJEDNOSTI
(1) Za svaku pristojbu koju je naplatila
za odravanje europskog patenta
u vrijednosti u toj dravi, svaka dr-
ava ugovornica plaa Organizaciji
iznos u dijelu te pristojbe to ga
utvruje Upravno vijee, a koji ne
smije biti vei od 75 % pristojbe i
mora biti jednak za sve drave ugo-
vornice. Ako je taj iznos manji od
najmanjeg jedinstvenog iznosa to
ga je utvrdilo Upravno vijee, dra-
va ugovornica uplauje Organizaci-
ji najmanji iznos.
(2) Svaka drava ugovornica mora do-
staviti Organizaciji podatke koje
Upravno vijee smatra potrebni-
ma za odreivanje iznosa njezinih
uplata.
(3) Datume dospijea plaanja tih izno-
sa odreuje Upravno vijee.
(4) Ako plaanje nije u potpunosti
obavljeno do datuma njegova dos-
pijea, drava ugovornica je na ne-
plaeni iznos duna platiti kamatu
koja tee od datuma dospijea.
lanak 40.
VISINA PRISTOJBI I UPLATA
POSEBNI FINANCIJSKI DOPRINOSI
(1) Visina pristojbi iz lanka 38. i dijelova
pristojbi iz lanka 39. moraju biti na
razini koja osigurava takav prihod u
proraun koji je dostatan za urav-
noteenost prorauna.
(2) Ako Organizacija nije u mogunosti
ostvariti uravnoteenost prorauna
primjenom mjera iz stavka 1., dra-
ve ugovornice su dune doznaiti
Organizaciji posebne fnancijske
doprinose ije iznose za odnosno
obraunsko razdoblje odreuje
Upravno vijee.
(3) Posebni fnancijski doprinosi odre-
uju se za svaku dravu ugovornicu
na temelju broja patentnih prijava
podnesenih u pretposljednjoj go-
dini prije godine u kojoj je stupila
na snagu ova Konvencija i izrauna-
vaju se na sljedei nain:
(a) jedna polovina razmjerno broju pa-
tentnih prijava podnesenih u toj
dravi ugovornici;
(b) jedna polovina razmjerno drugom
najveem broju patentnih prijava
koje su u drugim dravama ugo-
vornicama podnijele fzike ili prav-
ne osobe koje imaju prebivalite ili
sjedite u toj dravi ugovornici.
Tada se iznosi doprinosa koje pla-
aju drave u kojima je broj pod-
nesenih patentnih prijava vei od
25.000 uzimaju kao cjelina te se
donosi novi izraun visine poseb-
nog fnancijskog doprinosa, koji se
odreuje razmjerno ukupnom bro-
ju patentnih prijava podnesenih u
tim dravama.
(4) Kada se visina posebnog fnancij-
skog doprinosa za bilo koju dravu
ugovornicu ne moe utvrditi u skla-
du sa stavkom 3., o njemu uz prista-
nak te drave ugovornice, odluuje
Upravno vijee.
(5) lanak 39. stavci 3. i 4. se na odgova-
rajui nain primjenjuju na poseb-
ne fnancijske doprinose.
(6) Posebni fnancijski doprinosi vraaju
se s kamatom po stopi koja je ista
za sve drave ugovornice. Povrati
se obavljaju onda kada su sredstva
za povrat predviena u proraunu;
predviena sredstva dijele se izme-
u drava ugovornica prema izra-
unu iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka.
(7) Posebni fnancijski doprinosi dozna-
eni u jednom obraunskom razdo-
blju moraju se vratiti u cijelosti prije
povrata takvih doprinosa ili dijela
takvih doprinosa doznaenih u ka-
snijem obraunskom razdoblju.
lanak 41.
PREDUJMOVI
(1) Na zahtjev predsjednika Europskog
patentnog ureda, drave ugovor-
nice uplauju Organizaciji preduj-
move za njihove uplate i doprinose,
u iznosu kojeg odreuje Upravno
vijee. Obveza na plaanje preduj-
ma se raspodjeljuje na drave ugo-
vornice razmjerno iznosima koje
su one dune uplatiti za odnosno
obraunsko razdoblje.
(2) lanak 39. stavci 3. i 4. se na odgovara-
jui nain primjenjuju na predujmove.
lanak 42.
PRORAUN
(1) Proraun Organizacije mora biti
uravnoteen. Proraun mora biti
sastavljen u skladu s opeprihva-
enim raunovodstvenim naelima
propisanim u Financijskom pravil-
niku. Ako je potrebno, mogu se do-
nositi izmjene i dopune prorauna.
(2) Proraun mora biti sastavljen kao
obraunska cjelina sukladno Finan-
cijskom pravilniku.
lanak 43.
ODOBRAVANJE IZDATAKA
(1) Izdatak iskazan u proraunu odobra-
va se za jedno obraunsko razdo-
blje, osim ako je drukije predvie-
no u Financijskom pravilniku.
(2) U skladu s odredbama Financijskog
pravilnika se proraunska sredstva
koja nisu iskoritena do kraja jed-
nog obraunskog razdoblja mogu
prenijeti u idue obraunsko raz-
doblje, osim onih sredstava koja su
namijenjena za izdatke za osoblje.
(3) Proraunska sredstva moraju biti
razvrstana po poglavljima prema
vrsti i namjeni i, ako je potrebno,
ralanjena u skladu s Financijskim
pravilnikom.
lanak 44.
PRORAUNSKA SREDSTVA ZA
NEPREDVIENE IZDATKE
(1) Proraun Organizacije moe sadr-
avati sredstva za nepredviene
izdatke.
(2) Organizacija se tim proraunskim
sredstvima moe koristiti uz pret-
hodnu suglasnost Upravnog vijea.
lanak 45.
OBRAUNSKO RAZDOBLJE
Obraunsko razdoblje poinje 1. sije-
nja, a zavrava 31. prosinca.
lanak 46.
PRIPREMA I DONOENJE
PRORAUNA
ureda iznosi prijedlog prorauna
pred Upravno vijee najkasnije na
datum propisan Financijskim pra-
vilnikom.
(2) Proraun donosi Upravno vijee, kao
i njegove izmjene ili dopune.
lanak 47.
PRIVREMENI PRORAUN
(1) Ako na poetku obraunskog raz-
doblja Upravno vijee nije donijelo
proraun, izdaci se mogu namiriva-
ti mjeseno, za svako poglavlje ili
neki drugi dio prorauna, u skladu
s odredbama Financijskog pravilni-
ka, do visine iznosa od jedne dva-
naestine proraunskih sredstava za
prethodno obraunsko razdoblje;
predsjednik Europskog patentnog
ureda moe na ovaj nain raspo-
lagati sredstvima najvie do visine
iznosa od jedne dvanaestine odno-
snih sredstava predvienih u nacr-
tu prorauna.
(2) Upravno vijee moe, pridravaju-
i se drugih odredaba iz stavka 1.,
odobriti izdatak koji je vei od jed-
ne dvanaestine proraunskih sred-
stava.
(3) Uplate iz stavka 37. toke b) nastav-
ljaju se obavljati na privremenoj
razini u iznosima koji su sukladno
lanku 39. odreeni za godinu koja
prethodi godini na koju se odnosi
prijedlog prorauna.
(4) Drave ugovornice svaki mjesec
uplauju na privremenoj razini i
u skladu s izraunom iz lanka 40.
stavaka 3. i 4. sve posebne fnancij-
ske doprinose koji su potrebni za
osiguranje primjene stavaka 1. i 2.
ovog lanka. Odredbe lanka 39.
stavka 4. se na odgovarajui nain
primjenjuju na te doprinose.
lanak 48.
IZVRAVANJE PRORAUNA
ureda izvrava proraun, kao i nje-
gove izmjene i dopune u okviru do-
dijeljenih proraunskih sredstava te
odgovara za njegovo izvravanje.
(2) Predsjednik europskog patentnog
ureda moe sukladno ogranienji-
ma i pretpostavkama navedenim
u Financijskom pravilniku unutar
prorauna prenositi sredstva iz po-
glavlja u poglavlje ili iz potpoglav-
lja u potpoglavlje.
lanak 49.
REVIZIJA
(1) Raune prihoda i rashoda te bilancu
Organizacije ispituju revizori ija
neovisnost je izvan svake dvojbe.
Njih imenuje Upravno vijee na
vrijeme od pet godina, pri emu
njihovo postavljenje moe biti pro-
duljeno ili mogu biti ponovno ime-
novani.
(2) Revizijom, koja se temelji na doku-
mentima te koja se po potrebi obav-
lja na licu mjesta, utvruje se jesu li
sav prihod i svi rashodi ostvareni na
zakonit i ispravan nain te je li fnan-
cijsko poslovanje uredno. Po zavr-
etku svakog od obraunskih razdo-
blja revizori sastavljaju izvjee.
ureda godinje podnosi Uprav-
nom vijeu raun za prethodno
obraunsko razdoblje u odnosu na
proraun i bilancu, koji pokazuje
sredstva i obveze Organizacije te
izvjee revizora.
(4) Upravno vijee odobrava godinju
bilancu i izvjee revizora te daje
predsjedniku Europskog paten-
tnog ureda razrjeenje u pogledu
izvravanja prorauna.
lanak 50.
FINANCIJSKI PRAVILNIK
Financijskim pravilnikom se osobito
utvruju:
(a) odredbe koje se odnose na donoe-
nje i izvravanje prorauna te pola-
ganje i reviziju rauna;
(b) metoda i postupak prema kojima
drave ugovornice stavljaju na ras-
polaganje Organizaciji uplate i do-
prinose predviene u lanku 37. te
predujmove predviene u lanku
41.
(c) pravila o dunostima raunovoa
i osoba koje izdaju ovlatenja te
odredbe o njihovu nadzoru;
(d) kamatne stope predviene u lanci-
ma 39., 40. i 47.;
(e) metoda za izraun doprinosa koji se
plaaju prema lanku 146.;
(f ) sastav i dunosti Odbora za proraun
i fnancije to ga osniva Upravno vi-
jee;
(g) opeprihvaena raunovodstvena
naela na kojima se temelje proraun i
godinja fnancijska izvjea.
lanak 51.
PRISTOJBE
(1) Europski patentni ured moe na-
plaivati pristojbe za sve slubene
poslove koje prema ovoj Konvenciji
obavlja i za postupke koje vodi.
(2) Rokovi za plaanje pristojbi koji nisu
propisani u ovoj Konvenciji, bit e
propisani Provedbenim pravilni-
kom.
(3) Ako je u Provedbenom pravilniku
propisano plaanje pristojbe, na
istom se mjestu moraju propisati i
posljedice neplaanja takve pristoj-
be na vrijeme.
(4) U Pravilniku o pristojbama se poseb-
no moraju propisati iznosi pristojbi
te naini njihova plaanja.
DIO II.
MATERIJALNO PATENTNO PRAVO
POGLAVLJE I.
PATENTIBILNOST
lanak 52.
PATENTIBILNI IZUMI
(1) Europski patenti priznaju se za izu-
me iz bilo kojeg podruja tehnike
ako su novi, imaju inventivnu razi-
nu i mogu se industrijski primijeniti.
(2) Ne smatraju se izumima u smislu
stavka 1. osobito:
(a) otkria, znanstvene teorije i mate-
matike metode;
(b) estetske tvorevine;
(c) sheme, pravila i metode za izvoe-
nje umnih aktivnosti, igranje igara
ili za obavljanje poslova te raunal-
ni programi;
(d) prikazivanje informacija.
(3) Odredbom iz lanka 2. se od paten-
tibilnosti iskljuuju navedeni pred-
meti ili aktivnosti samo u onoj mjeri
u kojoj se europska patentna prija-
va ili europski patent odnose na te
predmete ili aktivnosti kao takve.
lanak 53.
IZUZECI OD PATENTIBILNOSTI
Europski patenti ne priznaju se za:
(a) izume ije bi gospodarsko iskorita-
vanje bilo protivno javnom poretku
ili moralu, ali ne samo zbog toga to
je takvo iskoritavanje zabranjeno za-
konom ili drugim propisom u nekim
ili u svim dravama ugovornicama;
(b) biljne ili ivotinjske vrste ili bitno
bioloke postupke za uzgoj biljaka
ili ivotinja; ova se odredba ne pri-
mjenjuje na mikrobioloke postup-
ke niti na proizvode dobivene tim
postupcima.
(c) kirurki ili terapijski postupci lijee-
nja ljudskog ili ivotinjskog tije-
la i dijagnostiki postupci koji se
primjenjuju na ljudskom ili ivo-
tinjskom tijelu; ova se odredba ne
odnosi na proizvode, osobito tvari
ili smjese to se upotrebljavaju u
navedenim postupcima.
lanak 54.
NOVOST
(1) Izum je nov ako nije sadran u stanju
tehnike.
(2) Pod stanjem tehnike razumije se
sve to je prije datuma podnoenja
europske patentne prijave uinje-
no dostupnim javnosti pisanim ili
usmenim putem, uporabom ili na
bilo koji drugi nain.
(3) U stanje tehnike ukljuen je i sadraj
europskih patentnih prijava onakvih
kako su podnesene, koje imaju raniji
datum podnoenja od datuma na-
vedenog u stavku 2. i objavljene su
na taj datum ili nakon toga datuma.
(4) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ne isklju-
uju patentibilnost neke tvari ili
smjese sadrane u stanju tehnike,
za primjenu u postupcima iz lanka
53. podstavka (c), pod pretpostav-
kom da takva njihova primjena nije
sadrana u stanju tehnike.
(5) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ne isklju-
uju ni patentibilnost neke tvari ili
smjese iz stavka 4., za posebnu pri-
mjenu u postupcima iz lanka 53.
podstavka (c)., pod pretpostavkom
da takva njihova primjena nije sa-
drana u stanju tehnike.
lanak 55.
OTKRIVANJA BEZ TETNIH
POSLJEDICA
(1) Za primjenu lanka 54. otkrivanje
izuma ne uzima se u obzir ako je do
njega dolo najvie est mjeseci pri-
je podnoenja europske patentne
prijave zbog:
(a) oite zloporabe u odnosu na podno-
sitelja prijave ili njegova pravnog
prednika ili
(b) injenice da je podnositelj prijave ili
njegov pravni prednik izloio izum
na slubenoj ili na slubeno prizna-
toj meunarodnoj izlobi u skladu
s Konvencijom o meunarodnim
izlobama potpisanom u Parizu 22.
studenoga 1928. i zadnji puta izmije-
njenom 30. studenoga 1972. godine.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke (b) stavak
1. se primjenjuje samo ako podno-
sitelj prijave prilikom podnoenja
europske patentne prijave izjavi da
je izum bio na taj nain izloen te
o tome podnese odgovarajuu po-
tvrdu u roku i pod uvjetima odree-
nim u Provedbenom pravilniku.
lanak 56.
INVENTIVNA RAZINA
Izum ima inventivnu razinu ako za
strunu osobu iz odgovarajueg pod-
ruja ne proizlazi na oigledan nain iz
stanja tehnike. Pri ispitivanju ima li izum
inventivnu razinu ne uzimaju se u obzir
dokumenti iz lanka 54. stavka 3. koji
ulaze u stanje tehnike.
lanak 57.
INDUSTRIJSKA PRIMJENJIVOST
Izum se moe industrijski primijeniti
ako se njegov predmet moe proizvesti
ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industri-
je, ukljuujui poljoprivredu.
POGLAVLJE II.
OSOBE OVLATENE NA PODNOE-
NJE EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE I
STJECANJE EUROPSKOG PATENTA
NAVOENJE IZUMITELJA
lanak 58.
PRAVO NA PODNOENJE EUROPSKE
PATENTNE PRIJAVE
Europsku patentnu prijavu moe pod-
nijeti svaka fzika ili pravna osoba kao i
svako tijelo koje je prema zakonu kojim
se to ureuje po statusu izjednaeno s
pravnom osobom.
lanak 59.
VIE PODNOSITELJA PRIJAVE
Europsku patentnu prijavu mogu pod-
nijeti zajedniki podnositelji prijave kao
i dva ili vie podnositelja koji naznauju
razliite drave ugovornice.
lanak 60.
PRAVO NA EUROPSKI PATENT
(1) Pravo na europski patent pripada
izumitelju ili njegovu pravnom
sljedniku. Ako je izumitelj u rad-
nom odnosu, za odreenje tko
ima pravo na europski patent mje-
rodavno je pravo drave u kojoj
zaposlenik preteito obavlja svoju
djelatnost; ako se ne moe odrediti
drava u kojoj zaposlenik preteito
obavlja svoju djelatnost, mjerodav-
no je pravo drave u kojoj posloda-
vac ima poslovno sjedite uz koje je
zaposlenik vezan.
(2) Kada su dvije osobe ili vie njih stvo-
rile izum neovisno jedna od druge,
pravo na europski patent pripada
osobi ija europska patentna prija-
va ima najraniji datum podnoenja,
pod uvjetom da je i objavljena.
(3) U postupku pred Europskim paten-
tnim uredom smatra se da podno-
sitelj prijave ima pravo na europski
patent.
lanak 61.
EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE
PODNESENE OD OSOBA KOJE NEMA-
JU PRAVO NA EUROPSKI PATENT
(1) Ako je pravomonom odlukom
osobi koja nije podnositelj prijave
priznato pravo na priznanje europ-
skog patenta, ona moe, u skladu s
Provedbenim pravilnikom:
(a) umjesto podnositelja prijave nasta-
viti postupak kao da je to njezina
prijava,
(b) podnijeti novu europsku patentnu
prijavu za isti izum ili
(c) zahtijevati odbijanje europske pa-
tentne prijave.
(2) Na novu prijavu podnesenu prema
stavku 1. podstavku (b) se na odgo-
varajui nain primjenjuju odredbe
lanka 76. stavka 1.
lanak 62.
PRAVO IZUMITELJA DA BUDE
NAVEDEN
U odnosu na podnositelja prijave ili na
nositelja europskog patenta, izumitelj
ima pravo biti kao takav oznaen pred
Europskim patentnim uredom.
POGLAVLJE III.
UINCI EUROPSKOG PATENTA I
lanak 63.
TRAJANJE EUROPSKOG PATENTA
(1) Europski patent traje 20 godina od
datuma podnoenja prijave.
(2) Nita u prethodnom stavku ne ogra-
niava pravo drave ugovornice da
pod istim pretpostavkama koje se
primjenjuju na nacionalne patente,
propisom produlji trajanje europ-
skog patenta ili da prizna odgova-
rajuu zatitu koja slijedi odmah
nakon isteka trajanja patenta:
(a) da bi uzela u obzir ratno stanje ili
slina izvanredna stanja na nacio-
nalnoj razini;
(b) ako je predmet europskog patenta
proizvod ili postupak za proizvod-
nju nekog proizvoda ili primjena
proizvoda za ije stavljanje na tr-
ite u toj dravi je potrebno pret-
hodno odobrenje nadlenog tijela
koje se stjee u zakonom propisa-
nom postupku.
(3) Stavak 2. se na odgovarajui nain
primjenjuje na europske patente
priznate u istom postupku za sku-
pinu drava ugovornica u skladu s
lankom 142.
(4) Drava ugovornica koja propisom
predvidi produljenje trajanja ili od-
govarajuu zatitu prema stavku 2.
toki (b) moe, u skladu sa sporazu-
mom zakljuenim s Organizacijom,
povjeriti Europskom patentnom
uredu zadae povezane s proved-
bom odnosnih propisa.
lanak 64.
PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ
EUROPSKOG PATENTA
((1) Od datuma objave podatka o nje-
govu priznavanju, europski patent
daje svojemu nositelju u svakoj dr-
avi ugovornici za koju je priznat
ista prava koja bi bila dana i naci-
onalnim patentom priznatim u toj
dravi, uz primjenu odredaba iz
stavka 2.
(2) Ako je predmet europskog patenta
postupak, zatita koju daje patent
proiruje se na proizvode nepo-
sredno dobivene tim postupkom.
(3) Zatita europskog patenta u sluaju
povrede ureena je nacionalnim
zakonodavstvom.
lanak 65.
PRIJEVOD EUROPSKOG PATENTA
(1) Svaka drava ugovornica moe pro-
pisati da u sluaju kada europski
patent, kojeg je Europski patentni
ured priznao, odrao u vrijednosti
u izmijenjenom obliku ili ograni-
io, nije sastavljen na jednom od
njezinih slubenih jezika, nositelj
patenta mora dostaviti svojem
sredinjem uredu za industrijsko
vlasnitvo prijevod patenta kako
je priznat, ili kako je odran u vri-
jednosti u izmijenjenom obliku ili
ogranien, na jedan od njezinih
slubenih jezika po njegovu izbo-
ru ili, kada je ta drava propisala
upotrebu jednog odreenog slu-
benog jezika, prijevod na taj jezik.
Rok za dostavu prijevoda istjee tri
mjeseca od datuma na koji je poda-
tak o priznavanju, o odravanju u
vrijednosti u izmijenjenom obliku,
odnosno o ogranienju europskog
patenta, objavljen u Europskom
patentnom glasniku, osim ako je
odnosna drava propisala neki dulji
rok.
(2) Svaka drava ugovornica koja je pro-
pisala odredbe u skladu sa stavkom
1., moe propisati da nositelj paten-
ta mora platiti sve ili dio trokova
objave prijevoda u roku kojeg ona
odredi.
pisati da se u sluaju nepotivanja
odredaba propisanih u skladu sa
stavcima 1. i 2. europski patent u toj
dravi od poetka smatra nitavim.
lanak 66.
EKVIVALENTNOST EUROPSKOG I
NACIONALNOG PODNOENJA
Europska patentna prijava kojoj je
utvren datum podnoenja, ima u na-
znaenim dravama ugovornicama isti
uinak kao i podnoenje redovite naci-
onalne prijave s pravom prvenstva, ako
je prikladno, zahtijevanim za europsku
patentnu prijavu.
lanak 67.
PRAVA IZ EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE NAKON OBJAVE
(1) Europska patentna prijava od datu-
ma njezine objave privremeno daje
svojem podnositelju u dravama
ugovornicama naznaenim u prija-
vi takvu zatitu kakva je propisana
u lanku 64.
pisati da europska patentna prijava
ne daje takvu zatitu kakva je pro-
pisana u lanku 64. Meutim, za-
tita koju daje europska patentna
prijava od datuma njezine objave
ne smije biti manja od zatite koju
prema zakonu odnosne drave
daju neispitane nacionalne paten-
tne prijave koje se obavezno objav-
ljuju. U svakom sluaju, svaka dra-
va mora osigurati barem to da od
datuma objave europske patentne
prijave, podnositelj prijave moe
od svake osobe koja upotrebljava
izum u toj dravi u okolnostima u
kojima bi prema nacionalnom pra-
vu bila odgovorna za povredu naci-
onalnog patenta, zahtijevati nakna-
du koja je razumna s obzirom na te
okolnosti.
(3) Svaka drava iji slubeni jezik nije
jezik postupka moe propisati da
privremena zatita iz stavaka 1. i 2.
ne nastaje sve dok se prijevod pa-
tentnih zahtjeva na jedan od njezi-
nih slubenih jezika po izboru pod-
nositelja prijave ili, kad je ta drava
propisala upotrebu jednog odree-
nog slubenog jezika, prijevod na
taj jezik:
(a) uini dostupnim javnosti na nain
propisan nacionalnim pravom ili
(b) dostavi osobi koja se koristi tim izu-
mom u odnosnoj dravi.
(4) Smatra se da europska patentna pri-
java od poetka nije imala uinke
navedene u stavcima 1. i 2. ako je
povuena, ako se smatra povue-
nom ili ako je konano odbijena.
Isto se odnosi na uinke europske
patentne prijave u dravi ugovor-
nici ija je naznaka povuena ili se
smatra povuenom.
lanak 68.
UINAK PROGLAENJA
EUROPSKOG PATENTA NEVAEIM I
OGRANIENJE
EUROPSKOG PATENTA
Smatra se da europska patentna prija-
va i patent koji je na temelju nje priznat
nisu od poetka proizvodili uinke na-
vedene u lancima 64. i 67., u onoj mjeri
u kojoj je patent proglaen nevaeim
ili ogranienim u postupku povodom
prigovora, postupku za ogranienje ili
proglaenje nitavim.
lanak 69.
OPSEG ZATITE
(1) Opseg zatite koja proizlazi iz europ-
skog patenta ili iz europske paten-
tne prijave odreen je patentnim
zahtjevima. Meutim, opis i crtei
slue tumaenju patentnih zahtjeva.
(2) Za razdoblje do priznavanja europ-
skog patenta, opseg zatite koji
proizlazi iz europske patentne pri-
jave odreen je patentnim zahtjevi-
ma sadranim prijavi kako je objav-
ljena. Meutim, europski patent
kako je priznat ili kako je izmijenjen
u postupku povodom prigovora,
postupku za ogranienje ili progla-
enje nitavim, retroaktivno odre-
uje opseg zatite koja proizlazi iz
europske patentne prijave, ako se
opseg zatite time ne proiruje.
lanak 70.
VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKE
PATENTNE PRIJAVE ILI EUROPSKOG
PATENTA
(1) Tekst europske patentne prijave ili
europskog patenta na jeziku po-
stupka vjerodostojan je tekst u
svim postupcima pred Europskim
patentnim uredom i u svim drava-
ma ugovornicama.
(2) Meutim, ako je europska patentna
prijava podnesena na jeziku koji
nije slubeni jezik Europskog pa-
tentnog ureda, taj je tekst, u smislu
ove Konvencije, tekst prijave kako
je podnesena.
(3) Svaka drava ugovornica moe
predvidjeti da se u toj dravi, u
sluaju kada iz europske prijave
ili iz europskog patenta na jeziku
prijevoda proizlazi zatita koja je
ua od zatite koja proizlazi iz iste
europske prijave ili iz istog europ-
skog patenta na jeziku postupka,
vjerodostojnim smatra prijevod na
slubeni jezik te drave u skladu s
ovom Konvencijom, osim u postup-
ku proglaenje nitavim.
(4) Svaka drava ugovornica koja propi-
e odredbu iz lanka 3.:
(a) mora omoguiti podnositelju prija-
ve ili nositelju patenta podnoenje
ispravljenog prijevoda europske pa-
tentne prijave ili europskog patenta.
Ispravljeni prijevod e proizvoditi
pravne uinke tek kada se ispune
sve pretpostavke koje je odnosna
drava propisala primjenjujui na
odgovarajui nain odredbe iz lan-
ka 65. stavka 2. i lanka 67. stavka 3.;
(b) moe propisati da osoba koja je u toj
dravi u dobroj vjeri iskoritavala
izum ili je obavila stvarne i ozbiljne
pripreme za iskoritavanje izuma,
pri emu se ne povrjeuju prava
iz prijave ili iz patenta u izvornom
prijevodu, moe u okviru svojeg
poslovanja ili za njegove potrebe
nastaviti s takvim iskoritavanjem
bez plaanja naknade, i nakon to
ispravljeni prijevod pone proizvo-
diti pravne uinke.
POGLAVLJE IV.
EUROPSKA PATENTNA PRIJAVA KAO
DIO IMOVINE
lanak 71.
PRIJENOS I OSNIVANJE PRAVA
Europska patentna prijava moe biti
predmetom prijenosa ili osnivanja prava
za jednu naznaenu dravu ili za vie njih.
lanak 72.
PRIJENOS UGOVOROM
Ugovor o prijenosu europske patentne
prijave mora biti sklopljen u pisanom obli-
ku i potpisan od svih ugovornih strana.
lanak 73.
UGOVORNE LICENCIJE
Europska patentna prijava moe biti u
cijelosti ili djelomino predmetom li-
cencije za dio ili za cijelo podruje na-
znaenih drava ugovornica.
lanak 74.
MJERODAVNO PRAVO
Za europsku patentnu prijavu kao dio
imovine je u svakoj naznaenoj dravi s
uinkom za tu dravu mjerodavno pra-
vo te drave koje se primjenjuje na na-
cionalne patentne prijave, osim ako je
drukije ureeno ovom Konvencijom.
DIO III.
EUROPSKA PATENTNA PRIJAVA
POGLAVLJE I.
PODNOENJE EUROPSKIH
PATENTNIH PRIJAVA I
PRETPOSTAVKE KOJIMA TE PRIJAVE
MORAJU UDOVOLJAVATI
lanak 75.
PODNOENJE EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE
(1) Europska patentna prijava moe se
podnijeti:
(a) Europskom patentnom uredu ili
(b) sredinjem uredu za industrijsko vla-
snitvo drave ugovornice ili dru-
gom nadlenom tijelu te drave, ako
pravo odnosne drave ugovornice
to doputa, uz potivanje odredaba
iz lanka 76. stavka 1. Prijava podne-
sena na takav nain ima isti uinak
kao da je istog datuma podnesena
Europskom patentnom uredu.
(2) Odredbe iz stavka 1. ne sprjeavaju
primjenu odredaba zakona i drugih
propisa kojima se u svakoj dravi
ugovornici:
(a) ureuju izumi koji, zbog prirode svo-
jega sadraja bez prethodnog odo-
brenja nadlenih tijela te drave ne
smiju biti priopeni u inozemstvo, ili
(b) propisuje da se svaka prijava najprije
podnosi nadlenom nacionalnom
tijelu ili da se neposredno podno-
si drugom tijelu ali uz prethodno
odobrenje.
lanak 76.
EUROPSKE IZDVOJENE PRIJAVE
(1) Europska izdvojena patentna prija-
va podnosi se neposredno Europ-
skom patentnom uredu u skladu s
Provedbenim pravilnikom. Ona se
moe podnijeti samo za predmet
koji ne izlazi izvan sadraja prvo-
bitne prijave kako je podnesena;
ako su te pretpostavke ispunjene,
smatra se da je europska izdvojena
prijava podnesena na datum pod-
noenja prvobitne prijave i uiva
njezino pravo prvenstva.
(2) Sve drave ugovornice koje su u
trenutku podnoenja europske iz-
dvojene prijave naznaene u prvo-
bitnoj prijavi, smatraju se naznae-
nima u izdvojenoj prijavi.
lanak 77.
PROSLJEIVANJE EUROPSKIH
PATENTNIH PRIJAVA
(1) Sredinji ured za industrijsko vla-
snitvo drave ugovornice duan je
proslijediti Europskom patentnom
uredu sve europske patentne prija-
ve koje su podnesene njemu ili dru-
gom nadlenom tijelu te drave u
skladu s Provedbenim pravilnikom.
(2) Europska patentna prijava iji je
predmet tajan ne upuuje se Eu-
ropskom patentnom uredu.
(3) Europska patentna prijava koja nije
pravodobno proslijeena Europ-
skom patentnom uredu smatra se
povuenom.
lanak 78.
PRETPOSTAVKE KOJIMA MORA
UDOVOLJITI EUROPSKA PATENTNA
PRIJAVA
(1) Europska patentna prijava mora sa-
dravati:
(a) zahtjev za priznanje europskog pa-
tenta;
(b) opis izuma;
(c) jedan ili vie patentnih zahtjeva;
(d) crtee na koje se pozivaju opis izu-
ma ili patentni zahtjevi;
(e) saetak,
i udovoljavati pretpostavkama propisa-
(2) Za europsku patentnu prijavu, se
plaaju pristojba za podnoenje i
pristojba za pretraivanje. Ako pri-
stojba za podnoenje ili pristojba
za pretraivanje nije pravodobno
plaena, prijava se smatra povue-
nom.
lanak 79.
NAZNAKA DRAVA UGOVORNICA
(1) Sve drave ugovornice koje su stran-
ke ove Konvencije u trenutku pod-
noenja europske patentne prijave
smatraju se naznaenima u zahtje-
vu za priznanje europskog patenta.
(2) Za naznaku drave ugovornice moe
se zahtijevati plaanje pristojbe za
naznaku.
(3) Naznaka drave ugovornice moe
biti povuena u bilo kojem trenut-
ku do priznanja europskog patenta.
lanak 80.
DATUM PODNOENJA
Datum podnoenja europske patentne
prijave je datum na koji su ispunjene
sve pretpostavke propisane Provedbe-
nim pravilnikom.
lanak 81.
NAVOENJE IZUMITELJA
U europskoj patentnoj prijavi se navodi
izumitelj. Ako podnositelj prijave nije
izumitelj ili nije jedini izumitelj, navod o
izumitelju mora sadravati izjavu o po-
drijetlu prava na europski patent.
lanak 82.
JEDINSTVO IZUMA
Europska patentna prijava moe sadr-
avati samo jedan izum ili grupu izuma
koji su meusobno tako povezani da se
njima ostvaruje jedinstvena izumitelj-
ska zamisao.
lanak 83.
OTKRIVANJE IZUMA
Izum se u europskoj patentnoj prijavi
mora dovoljno jasno i detaljno otkriti,
tako da ga struna osoba iz odgovara-
jueg podruja moe izvesti.
lanak 84.
PATENTNI ZAHTJEVI
Patentnim zahtjevima se odreuje pred-
met ija se zatita zahtijeva. Oni moraju
biti jasni i saeti te potkrijepljeni opisom.
lanak 85.
SAETAK
Saetak slui iskljuivo tehnikom infor-
miranju; ne moe sluiti u druge svrhe,
a osobito ne u svrhu tumaenja opsega
zahtijevane zatite, kao niti u svrhu pri-
mjene odredaba iz lanka 54. stavka 3.
lanak 86.
GODINJE PRISTOJBE ZA
ODRAVANJE EUROPSKIH
PATENTNIH PRIJAVA
(1) Europskom patentnom uredu se u
skladu s Provedbenim pravilnikom
plaaju godinje pristojbe za odr-
avanje europskih patentnih prija-
va. Te se pristojbe plaaju za treu
i svaku iduu godinu, raunajui od
datuma podnoenja prijave. Ako
godinja pristojba za odravanje
nije pravodobno plaena, prijava
se smatra povuenom.
(2) Obveza na plaanje godinje pristoj-
be za odravanje prestaje s upla-
tom te pristojbe za godinu u kojoj
je objavljen podatak o priznavanju
europskog patenta.
POGLAVLJE II.
PRVENSTVO
lanak 87.
PRAVO PRVENSTVA
(1) Osoba koja je uredno podnijela u
bilo kojoj i za bilo koju
(a) dravu ugovornicu Parike konven-
cije za zatitu industrijskog vlasni-
tva ili
(b) dravu lanicu Svjetske trgovinske
organizacije, patentnu prijavu ili
prijavu korisnog modela ili prijavu
za izdavanje svjedodbe o korisno-
sti ili njezin pravni isljednik, uiva
pravo prvenstva u odnosu na pod-
noenje europske patentne prijave
za isti izum tijekom razdoblja od
dvanaest mjeseci od datuma pod-
noenja prve prijave.
(2) Svako podnoenje prijave koje je
ekvivalentno redovitom nacio-
nalnom podnoenju prema naci-
onalnom pravu drave u kojoj je
obavljeno ili prema dvostranim ili
mnogostranim sporazumima uk-
ljuujui ovu Konvenciju, priznaje
se kao temelj stjecanja prava pr-
venstva.
(3) Redovitim nacionalnim podnoe-
njem prijave smatra se svako pod-
noenje koje je dostatno za utvri-
vanje datuma podnoenja prijave,
bez obzira na njezin ishod.
(4) Kasnija prijava iji je predmet isti
kao i predmet prve prijave, koja je
podnesena u istoj dravi ili za istu
dravu, smatra se prvom prijavom
za potrebe utvrivanja prava pr-
venstva, pod uvjetom da je na da-
tum podnoenja kasnije prijave
prva prijava povuena, da se od nje
odustalo ili da je odbijena, a da nije
uinjena dostupnom javnosti i nije
imala pravne uinke te da nije slui-
la kao osnova za zahtijevanje prava
prvenstva. Prva prijava u tom slua-
ju vie ne moe sluiti kao osnova
za zahtijevanje prava prvenstva.
(5) Ako je prva prijava podnesena
ovlatenom tijelu za industrijsko
vlasnitvo koje nije obvezano Pa-
rikom konvencijom za zatitu
industrijskog vlasnitva ili Spora-
zumom o osnivanju Svjetske trgo-
vinske organizacije, stavci od 1. do
4. se primjenjuju ako to ovlateno
tijelo, prema slubenoj obavijesti
predsjednika Europskog patentnog
ureda, priznaje pravo prvenstva na
temelju prve prijave podnesene
Europskom patentnom uredu uz
ispunjenje pretpostavki te s uinci-
ma koji su istovjetni onima koji su
propisani u Parikoj konvenciji.
lanak 88.
ZAHTIJEVANJE PRVENSTVA
(1) Podnositelj prijave koji se eli kori-
stiti prvenstvom prve prijave mora
podnijeti izjavu o pravu prvenstva
i sve druge dokumente koji se za-
htijevaju u skladu s Provedbenim
pravilnikom.
(2) Za jednu europsku patentnu prija-
vu mogu se zahtijevati viestruka
prvenstva bez obzira na to to po-
tjeu iz razliitih zemalja. Kada je to
primjereno, viestruka prvenstva se
mogu zahtijevati za jedan patentni
zahtjev. Kada su zahtijevana vie-
struka prvenstva, rokovi koji teku
od datuma prvenstva poinju tei
od najranijeg datuma prvenstva.
(3) Ako je za europsku patentnu prija-
vu zahtijevano jedno prvenstvo ili
viestruko prvenstvo, pravo prven-
stva obuhvaa samo one elemente
europske patentne prijave koji su
sadrani u prijavi ili u prijavama ije
se prvenstvo zahtijeva.
(4) Ako se odreena obiljeja izuma za
koji se zahtijeva prvenstvo ne nala-
ze u patentnim zahtjevima iz prve
prijave, prvenstvo se ipak moe pri-
znati, pod uvjetom da sastavni di-
jelovi prve prijave kao cjelina jasno
otkrivaju ta obiljeja.
lanak 89.
UINAK PRAVA PRVENSTVA
Uinak prava prvenstva se sastoji u
tome to se datum prvenstva smatra
datumom podnoenja europske paten-
tne prijave za potrebe lanka 54. stava-
ka 2. i 3. i lanka 60. stavka 2.
DIO IV.
POSTUPAK ZA PRIZNANJE
lanak 90.
ISPITIVANJE PRIJAVE NAKON
PRIMITKA I FORMALNO ISPITIVANJE
(1) Europski patentni ured ispituje, u
skladu s Provedbenim pravilnikom,
udovoljava li prijava pretpostavkama
za utvrivanje datuma podnoenja.
(2) Ako se nakon ispitivanja prema stav-
ku 1. datum podnoenja ne moe
utvrditi, s prijavom se nee postu-
pati kao s europskom patentnom
prijavom.
(3) Ako je patentnoj prijavi utvren da-
tum podnoenja Europski patentni
ured ispituje u skladu s Provedbe-
nim pravilnikom jesu li ispunjene
pretpostavke iz lanaka 14. 78. i 81.
i, ako je prikladno, lanka 88. stavka
1. i lanka 133. stavka 2. kao i druge
pretpostavke propisane Provedbe-
nim pravilnikom.
(4) Kada Europski patentni ured u ispi-
tivanju prema stavku 1. ili 3. utvrdi
da postoje nedostaci koji se mogu
ispraviti, daje podnositelju prijave
mogunost da ih ispravi.
(5) Ako nedostaci utvreni ispitivanjem
u skladu sa stavkom 3. nisu isprav-
ljeni, europska patentna prijava se
odbija. Ako se ti nedostaci odnose
na pravo prvenstva, ono se gubi.
lanak 91.
FORMALNO ISPITIVANJE
(Brie se.)
lanak 92.
SASTAVLJANJE IZVJEA O
EUROPSKOM PRETRAIVANJU
Europski patentni ured, u skladu s
Provedbenim pravilnikom, sastavlja i
objavljuje izvjee o europskom pretra-
ivanju u odnosu na europsku patentnu
prijavu, na temelju patentnih zahtjeva,
uzimajui na primjeren nain u obzir
opis i crtee koji su uz njih podneseni.
lanak 93.
OBJAVA EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE
(1) Europski patentni ured objavljuje
europsku patentnu prijavu, to je
prije mogue,
(a) nakon isteka osamnaest mjeseci od
datuma podnoenja ili, ako je za-
htijevano prvenstvo, od datuma
prvenstva ili
(b) na zahtjev podnositelja prijave, prije
isteka tog roka.
(2) Europska patentna prijava se objav-
ljuje istodobno sa spisom europ-
skog patenta ako odluka o prizna-
nju patenta postane konana prije
isteka roka iz stavka 1. podstavka
(a).
lanak 94.
ISPITIVANJE EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE
(1) Na pisani zahtjev Europski patentni
ured, u skladu s Provedbenim pra-
vilnikom, ispituje udovoljava li eu-
ropska patentna prijava i izum koji
je njen predmet pretpostavkama
koje su propisane u ovoj Konven-
ciji. Zahtjev se smatra podnesenim
po uplati pristojbe za ispitivanje.
(2) Ako zahtjev za ispitivanje nije pravo-
dobno podnesen, prijava se smatra
povuenom.
(3) Ako ispitivanje europske patentne
prijave pokae da prijava ili izum
koji je njen predmet ne udovolja-
vaju pretpostavkama propisanim u
ovoj Konvenciji, Odjel za ispitivanje
poziva podnositelja prijave onoli-
ko puta koliko je potrebno, da se o
tome oituje i da, u skladu s odred-
bama iz lanka 123. stavka 1., izmi-
jeni prijavu.
(4) Ako se podnositelj prijave pravo-
dobno ne odazove pozivu Odjela
za ispitivanje, prijava se smatra po-
vuenom.
lanak 95.
PRODULJENJE ROKA ZA
PODNOENJE ZAHTJEVA
ZA ISPITIVANJE
(Brie se.)
lanak 96.
ISPITIVANJE EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE
(Brie se.)
lanak 97.
PRIZNAVANJE ILI ODBIJANJE
(1) Ako utvrdi da europska patentna
prijava i izum koji je njen predmet
udovoljavaju pretpostavkama pro-
pisanim u ovoj Konvenciji, Odjel
za ispitivanje e donijeti odluku o
priznanju europskog patenta za
naznaene drave ugovornice, pod
uvjetom da je udovoljeno i pretpo-
stavkama propisanim u Provedbe-
nom pravilniku.
(2) Ako utvrdi da europska patentna
prijava ili izum koji je njen predmet
ne udovoljavaju pretpostavkama
propisanim u ovoj Konvenciji, Odjel
za ispitivanje e odbiti europsku
patentnu prijavu, osim ako je ovom
Konvencijom propisana drukija
pravna posljedica.
(3) Odluka o priznanju europskog pa-
tenta proizvodi uinke tek od datu-
ma na koji je u Europskom paten-
tnom glasniku objavljen podatak o
priznanju.
lanak 98.
OBJAVA SPISA EUROPSKOG
PATENTA
Europski patentni ured objavljuje spis
europskog patenta u Europskom pa-
tentnom glasniku, to je prije mogue
nakon objave podatka o priznanju eu-
ropskog patenta.
DIO V.
POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA I
POSTUPAK OGRANIENJA
lanak 99.
PRIGOVOR
(1) Svatko moe u roku od devet mje-
seci od objave u Europskom paten-
tnom glasniku podatka o priznava-
nju europskog patenta, u skladu s
Provedbenim pravilnikom protiv
priznatog patenta podnijeti prigo-
vor Europskom patentnom uredu.
Prigovor se smatra podnesenim tek
kada je plaena pristojba za prigo-
vor.
(2) Prigovor se odnosi na europski pa-
tent u svim dravama ugovornica-
ma u kojima taj patent proizvodi
pravne uinke.
(3) Stranke u postupku povodom prigo-
vora su nositelj europskog patenta
i podnositelj prigovora.
(4) Ako netko dokae da je na temelju
pravomone odluke u nekoj od dr-
ava ugovornica upisan u registar
patenata na mjestu prethodnog
nositelja, on na svoj zahtjev za tu
dravu stupa na mjesto prethod-
nog nositelja. Odstupajui od lan-
ka 118., prethodni nositelj i podno-
sitelj takvog zahtjeva ne smatraju
se zajednikim nositeljima, osim
ako oni to zahtijevaju.
lanak 100.
RAZLOZI ZA PRIGOVOR
Prigovor se moe podnijeti iskljuivo na
temelju sljedeih razloga:
(a) predmet europskog patenta nije pa-
tentibilan u smislu lanaka 52. do 57.;
(b) europski patent ne otkriva izum do-
voljno jasno i detaljno, tako da ga
struna osoba iz odgovarajueg
podruja moe izvesti;
(c) predmet europskog patenta je iri
od sadraja prijave kako je pod-
nesena ili, ako je patent priznat na
temelju izdvojene prijave ili nove
prijave podnesene u skladu s lan-
kom 61., iri od sadraja prvobitne
prijave kako je podnesena.
lanak 101.
ISPITIVANJE PRIGOVORA
PROGLAENJE EUROPSKOG
PATENTA NEVAEIM ILI
ODRAVANJE EUROPSKOG PATENTA
U VRIJEDNOSTI
(1) Ako je prigovor doputen, Odjel za
prigovore ispituje, u skladu s Pro-
vedbenim pravilnikom, postoji li
barem jedan razlog za prigovor iz
lanka 100. zbog kojeg se europski
patent ne moe odrati u vrijedno-
sti. U ispitivanju prigovora, Odjel za
prigovore poziva stranke onoliko
puta koliko je potrebno, da podne-
su primjedbe na njegove odluke ili
na podneske suprotne stranke.
(2) Ako Odjel za prigovore ustanovi da
postoji barem jedan razlog za pri-
govor zbog kojeg se europski pa-
tent ne moe odrati u vrijednosti,
proglasit e patent nevaeim. U
protivnom, odbit e prigovor.
(3) Ako Odjel za prigovore ustanovi, uzi-
majui u obzir izmjene patenta koje
je nositelj izvrio u postupku povo-
dom prigovora, da patent i izum
koji je njegov predmet
(a) udovoljavaju pretpostavkama pro-
pisanim u ovoj Konvenciji, donijet
e odluku o odravanju u vrijedno-
sti patenta kako je izmijenjen, pod
uvjetom da je udovoljeno pretpo-
stavkama propisanim u Provedbe-
nom pravilniku;
(b) ne udovoljavaju pretpostavkama
propisanim u ovoj Konvenciji, pro-
glasit e patent nevaeim.
lanak 102.
PROGLAENJE EUROPSKOG
PATENTA NEVAEIM ILI
U VRIJEDNOSTI
(Brie se.)
lanak 103.
OBJAVA NOVOG SPISA EUROPSKOG
PATENTA
Ako je europski patent odran u vrijed-
nosti u izmijenjenu obliku u skladu s
lankom 101. stavkom 3. podstavkom
(a), Europski patentni ured objavljuje
novi spis europskog patenta to je pri-
je mogue nakon objave u Europskom
patentnom glasniku podatka o odluci
donesenoj povodom prigovora.
lanak 104.
TROKOVI POSTUPKA
(1) Svaka stranka u postupku povo-
dom prigovora snosi svoje troko-
ve, osim ako Odjel za prigovore u
skladu s Provedbenim pravilnikom
zbog pravinosti odlui o drukijoj
raspodjeli trokova.
(2) Postupak utvrivanja iznosa trokova
propisan je Provedbenim pravilnikom.
(3) Sa svakom se konanom odlukom
Europskog patentnog ureda ko-
jom se utvruje iznos trokova, za
potrebe njezinog izvrenja u dra-
vama ugovornicama, postupa kao
s pravomonom odlukom donese-
nom u graanskom postupku pred
sudom drave na ijem se podruju
odluka izvrava. Preispitivanje ta-
kve odluke je ogranieno samo na
pitanje njene istinitosti.
lanak 105.
PRISTUPANJE NAVODNOG
POVRJEDITELJA PATENTA
(1) Svatko trei moe u skladu s Proved-
benim pravilnikom pristupiti u po-
stupak povodom prigovora nakon
isteka roka za prigovor ako dokae
(a) da je protiv njega podnesena tuba
zbog povrede odnosnog patenta ili
(b) da je povodom zahtjeva nositelja
patenta da prestane s navodnom
povredom patenta podnio tubu
kojom od suda zahtijeva utvrenje
da on ne vrijea odnosni patent.
(2) S doputenim pristupanjem se po-
stupa kao s prigovorom.
lanak 105.a.
ZAHTJEV ZA OGRANIENJE ILI PRO-
GLAENJE NEVAEIM
(1) Na zahtjev nositelja patenta europ-
ski patent moe biti proglaen ne-
vaeim ili se moe ograniiti izmje-
nom patentnih zahtjeva. Zahtjev se
podnosi Europskom patentnom
uredu u skladu s Provedbenim pra-
vilnikom. Zahtjev se smatra pod-
nesenim nakon uplate pristojbe za
ogranienje odnosno pristojbe za
proglaenje nevaeim.
(2) Zahtjev se ne moe podnijeti tije-
kom trajanja postupka povodom
prigovora.
lanak 105.b.
OGRANIENJE ILI PROGLAENJE
NEVAEIM EUROPSKOG PATENTA
(1) Europski patentni ured ispituje je
li udovoljeno pretpostavkama za
ogranienje ili za proglaenje neva-
eim europskog patenta, propisa-
(2) Ako Europski patentni ured utvrdi
da je udovoljeno pretpostavkama
za ogranienje ili za proglaenje
nevaeim europskog patenta,
donijet e odluku o ogranienju ili
odluku o proglaenju nevaeim
europskog patenta u skladu s Pro-
vedbenim pravilnikom. U protiv-
nom, odbit e zahtjev.
(3) Odluka o ogranienju odnosno
odluka o proglaenju nevaeim
europskog patenta odnosi se na
europski patent u svim dravama
ugovornicama za koje je priznat.
Proizvodi uinke od datuma na koji
je u Europskom patentnom glasni-
ku objavljen podatak o njoj.
lanak 105.c.
OBJAVA IZMIJENJENOG SPISA EU-
ROPSKOG PATENTA
Ako je europski patent ogranien pre-
ma lanku 105.b. stavku 2., Europski pa-
tentni ured objavljuje izmijenjeni spis
europskog patenta to je prije mogue
nakon objave u Europskom patentnom
glasniku podatka o ogranienju.
DIO VI.
ALBENI POSTUPAK
lanak 106.
ODLUKE PROTIV KOJIH SE MOE
PODNIJETI ALBA
(1) alba se moe podnijeti protiv odluka
Prijamnog odsjeka, Odjela za ispiti-
vanje, Odjela za prigovore i Pravnog
odjela. alba ima odgodni uinak.
(2) Protiv odluke kojom se postupak
za jednu od stranaka ne okonava
moe se podnijeti alba samo za-
jedno sa albom protiv konane
odluke, osim ako je protiv nje do-
putena posebna alba
(3) Provedbenim pravilnikom se moe
ograniiti pravo na podnoenje al-
be protiv odluka o raspodjeli tro-
kova ili odluka kojima se utvruje
iznos trokova nastalih u postupku
povodom prigovora.
lanak 107.
OSOBE KOJE MOGU PODNIJETI
ALBU I BITI STRANKE U ALBENOM
POSTUPKU
Svaka stranka u postupku u kojem je
donesena odluka kojom nije udovoljeno
njezinim zahtjevima moe podnijeti al-
bu. Ostale stranke u tom postupku imaju
pravo biti stranke u albenom postupku.
lanak 108.
ROK ZA ALBU I OBLIK ALBE
alba se u skladu s Provedbenim pravil-
nikom podnosi Europskom patentnom
uredu u roku od dva mjeseca od dostave
odluke. Smatra se da je alba podnesena
tek kada je uplaena pristojba za albu.
alba se mora obrazloiti u skladu s Pro-
vedbenim pravilnikom u roku od etiri
mjeseca od datuma dostave odluke.
lanak 109.
REMONSTRATIVNO ISPITIVANJE
ALBE
(1) Ako tijelo protiv ije je odluke al-
ba podnesena smatra da je alba
doputena i osnovana, donijet e
novu odluku koja zamjenjuje odlu-
ku protiv koje je podnesena alba.
Ova se odredba ne primjenjuje ako
se razlozima za albu protivi druga
stranka u postupku.
(2) Ako tijelo protiv ije je odluke alba
podnesena u roku od tri mjeseca od
primitka obrazloenja albe nije do-
nijelo novu odluku, alba se bez od-
gode i bez primjedbi o njezinu meri-
tumu upuuje albenom vijeu.
lanak 110.
ISPITIVANJE ALBE
Ako je alba doputena, albeno vijee
ispituje je li alba osnovana. Ispitivanje
albe provodi se u skladu s odredbama
Provedbenog pravilnika.
lanak 111.
ODLUIVANJE O ALBI
(1) Nakon ispitivanja osnovanosti al-
be, albeno vijee odluuje o al-
bi. albeno vijee moe odluiti o
albi u okviru nadlenosti tijela ija
je odluka predmet albe ili uputiti
predmet tom tijelu na dalje odlui-
vanje.
(2) Ako albeno vijee uputi predmet ti-
jelu ija je odluka predmet albe, to
je tijelo, ako su injenice iste, veza-
no pravnim tumaenjem na kojem
se temelji odluka albenog vijea.
Ako je odluku koja je predmet al-
be donio Prijamni odsjek, Odjel za
ispitivanje je na jednak nain vezan
pravnim tumaenjem na kojem se
temelji odluka albenog vijea.
lanak 112.
ODLUKA ILI MILJENJE PROIRENOG
ALBENOG VIJEA
(1) U svrhu osiguranja jedinstvene pri-
mjene prava te ako je postavljeno
pravno pitanje od velike vanosti:
(a) albeno vijee pred kojim se vodi
postupak e po slubenoj dunosti
ili na zahtjev stranke u albenom
postupku, uputiti Proirenom al-
benom vijeu pravno pitanje, ako
smatra da je s njim u vezi potrebno
donijeti odluku zbog gore nave-
denih razloga. Ako albeno vijee
odbaci zahtjev, to e obrazloiti u
svojoj konanoj odluci;
(b) predsjednik Europskog patentnog
ureda moe uputiti Proirenom al-
benom vijeu pravno pitanje, ako
su dva albena vijea u pogledu tog
pitanja donijela razliite odluke.
(2) U sluajevima navedenim u stav-
ku 1. toki (a), stranke u albenom
postupku su stranke i u postupku
pred Proirenim albenim vijeem.
(3) Odluka Proirenog albenog vijea
iz stavka 1. toke (a) je za albeno
vijee obvezujua prilikom odlui-
vanja o odnosnoj albi.
lanak 112.a.
ZAHTJEV ZA REVIZIJU O KOJEM
ODLUUJE PROIRENO ALBENO
VIJEE
(1) Svaka stranka u albenom postupku
u kojem je albeno vijee donije-
lo odluku kojom nije udovoljeno
njezinim zahtjevima, moe Proi-
renom albenom vijeu podnijeti
zahtjev za reviziju te odluke.
(2) Zahtjev moe biti utemeljen samo
na sljedeim razlozima:
(a) lan albenog vijea je sudjelovao u
donoenju odluke protivno odredba-
ma iz lanka 24. stavka 1. ili protivno
odluci o izuzeu iz lanka 24. stavka 4;
(b) u albenom vijeu je sudjelovala
osoba koja nije imenovana za lana
albenih vijea;
(c) dogodila se bitna povreda odredaba
iz lanka 113.
(d) u albenom postupku se dogodila
neka druga bitna povreda postu-
povnih pravila propisanih u Pro-
vedbenom pravilniku; ili
(e) dogodilo se kazneno djelo ispunje-
njem pretpostavki koje su propisane
u Provedbenom pravilniku, koje je
moglo utjecati na donoenje odluke.
(3) Zahtjev za reviziju nema odgodni
uinak.
(4) Zahtjev za reviziju mora biti podnesen
i obrazloen u skladu s Provedbenim
pravilnikom. Ako se zahtjev temelji
na stavku 2. podstavcima (a) do (d),
podnosi se u roku od dva mjeseca
od dostave odluke albenog vijea.
Ako se zahtjev temelji na stavku 2.
podstavku (e), podnosi se u roku od
dva mjeseca od datuma na koji je
kazneno djelo utvreno, a najkasni-
je u roku od pet godina od dostave
odluke albenog vijea. Smatra se da
je zahtjev podnesen tek kad je upla-
ena propisana pristojba.
(5) Proireno albeno vijee ispituje za-
htjev za reviziju u skladu s Proved-
benim pravilnikom. Ako je zahtjev
osnovan, Proireno albeno vijee
e proglasiti odluku koja je pred-
met revizije nevaeom i u skladu s
Provedbenim pravilnikom odrediti
ponavljanje postupka pred albe-
nim vijeem.
(6) Svaka osoba koja je tijekom raz-
doblja izmeu donoenja odluke
albenog vijea koja je predmet re-
vizije i objave podatka o odluci Pro-
irenog albenog vijea povodom
zahtjeva, u naznaenoj dravi u
dobroj vjeri iskoritavala izum ili je
obavila stvarne i ozbiljne pripreme
za iskoritavanje izuma koji je pred-
met europske patentne prijave ili
europskog patenta, moe u okviru
svojeg poslovanja ili za njegove po-
trebe nastaviti s takvim iskoritava-
njem bez plaanja naknade.
DIO VII.
ZAJEDNIKE ODREDBE
POGLAVLJE I.
ZAJEDNIKE ODREDBE O POSTUPKU
lanak 113.
PRAVO NA SASLUANJE I TEMELJ
ODLUKA
(1) Odluke Europskog patentnog ureda
se mogu temeljiti samo na onim ra-
zlozima ili dokazima o kojima su se
stranke u postupku imale mogu-
nost oitovati.
(2) Europski patentni ured ispituje eu-
ropske patentne prijave ili europ-
ske patente te odluuje o njima
samo na temelju teksta kojeg mu je
podnio ili s kojim se suglasio pod-
nositelj prijave ili nositelj patenta.
lanak 114.
ISPITIVANJE PO SLUBENOJ
DUNOSTI
(1) U postupcima koji se pred njim vode,
Europski patentni ured po slube-
noj dunosti utvruje injenice; pri
tome nije vezan prijedlozima ni za-
htjevima stranaka u postupku.
(2) Europski patentni ured nije duan
uzeti u obzir injenice ili dokaze
koje stranke nisu pravodobno pod-
nijele.
lanak 115.
PRIMJEDBE TREIH
Nakon objave europske patentne prija-
ve svatko trei moe u postupcima pred
Europskim patentnim uredom podnije-
ti u skladu s Provedbenim pravilnikom
primjedbe u pogledu patentibilnosti
izuma koji je predmet prijave. Trea
osoba ne moe biti stranka u postupku
pred Europskim patentnim uredom.
lanak 116.
USMENA RASPRAVA
(1) Usmena rasprava se provodi na za-
htjev stranke u postupku ili, ako
Europski patentni ured to smatra
korisnim, po slubenoj dunosti.
Meutim, Europski patentni ured
moe odbiti zahtjev za ponovlje-
nom usmenom raspravom pred
istim tijelom ako su stranke iste i
ako je isto injenino stanje.
(2) Pred Prijamnim odsjekom se provo-
di usmena rasprava na zahtjev pod-
nositelja prijave samo onda kada
Prijamni odsjek to smatra korisnim
ili kada namjerava odbiti europsku
patentnu prijavu.
(3) Usmena rasprava koja se vodi pred
Prijamnim odsjekom, Odjelom za
ispitivanje i Pravnim odjelom nije
javna.
(4) Usmene rasprave, ukljuujui do-
noenje odluke, koje se vode pred
albenim vijeem i Proirenim al-
benim vijeem, kao i pred Odje-
lom za prigovore, javne su nakon
objave europske patentne prijave,
osim ako odnosna tijela ne odue
drukije u sluajevima kada bi pri-
sutnost javnosti mogla ozbiljno i
neopravdano tetiti, osobito stranci
u postupku.
lanak 117.
DOKAZNA SREDSTVA
I PRIBAVLJANJE DOKAZA
((1) U postupku pred Europskim paten-
tnim uredom doputena su sljede-
a dokazna sredstva:
(a) sasluanje stranaka;
(b) prikupljanje podataka;
(c) dostava dokumenata;
(d) sasluanje svjedoka;
(e) vjetaenje;
(f ) oevid;
(g) izjave pisane pod prisegom.
(2) Postupak pribavljanja dokaza propi-
san je Provedbenim pravilnikom.
lanak 118.
JEDINSTVO EUROPSKE PATENTNE
PRIJAVE ILI EUROPSKOG PATENTA
Kada podnositelj europske patentne
prijave ili nositelj europskog patenta
nisu isti za razliite naznaene drave
ugovornice, smatraju se se u postup-
ku pred Europskim patentnim uredom
zajednikim podnositeljima prijave ili
zajednikim nositeljima patenta. Jedin-
stvo prijave ili patenta u tim postupci-
ma nee biti narueno; osobito je tekst
prijave ili patenta jedinstven za sve na-
znaene drave, osim ako je drukije
predvieno ovom Konvencijom.
lanak 119.
DOSTAVA
Europski patentni ured po slubenoj
dunosti dostavlja sve odluke i pozive te
sva priopenja u skladu s Provedbenim
pravilnikom. Dostava moe biti obavlje-
na posredstvom sredinjih ureda za in-
dustrijsko vlasnitvo drava ugovornica,
ako to posebne okolnosti zahtijevaju.
lanak 120.
ROKOVI
U Provedbenom pravilniku su ureeni:
(a) rokovi koji se moraju potivati u po-
stupcima koji se vode pred Europ-
skim patentnim uredom, a koji nisu
utvreni ovom Konvencijom;
(b) nain raunanja rokova i pret-
postavke pod kojima se ti rokovi
mogu produljiti;
(c) najkrae i najdulje trajanje rokova
koje odreuje Europski patentni
ured.
lanak 121.
NASTAVAK POSTUPKA POVODOM
(1) Ako podnositelj prijave propusti rok
kojeg je odredio Europski patentni
ured, moe zahtijevati nastavak po-
stupka povodom europske paten-
tne prijave.
(2) Europski patentni ured e udovolji-
ti zahtjevu ako su ispunjene pret-
postavke propisane Provedbenim
pravilnikom. U protivnom, odbit e
zahtjev.
(3) Ako je zahtjevu udovoljeno, smatra
se da pravne posljedice proputa-
nja roka nisu nastupile.
(4) Mogunost nastavka postupka is-
kljuena je u odnosu na rokove iz
lanka 87. stavka 1., lanka 108. i
lanka 112.a. stavka 4. kao i na ro-
kove za podnoenje zahtjeva za
nastavak postupka ili zahtjeva za
povrat u prijanje stanje. U Proved-
benom pravilniku se moe iskljuiti
mogunost nastavka postupka i u
odnosu na druge rokove.
lanak 122.
POVRAT U PRIJANJE STANJE
(1) Podnositelju europske patentne pri-
jave ili nositelju europskog patenta
koji, unato primjeni dune panje
koja se obzirom na okolnosti zahti-
jeva, nije bio u mogunosti pridra-
vati se roka u odnosu na Europski
patentni ured, dopustit e se na
njegov zahtjev povrat u prijanje
stanje, ako su prema ovoj Konven-
ciji neposredne posljedice nepo-
tivanja roka odbijanje europske
patentne prijave ili nekog zahtjeva,
smatranje europske patentne prija-
ve povuenom, proglaenje europ-
skog patenta nevaeim ili gubitak
nekog drugog prava ili pravnog
sredstva.
(2) Europski patentni ured e udovoljiti
zahtjevu ako su ispunjene pretpo-
stavke iz stavka 1. te uvjeti propi-
sani u Provedbenom pravilniku. U
protivnom, odbit e zahtjev.
(3) Ako je zahtjevu udovoljeno, smatra
se da pravne posljedice proputa-
nja roka nisu nastupile
(4) Mogunost povrata u prijanje sta-
nje iskljuena je u odnosu na ro-
kove za podnoenje zahtjeva za
povrat u prijanje stanje. U Proved-
benom pravilniku se moe iskljuiti
mogunost povrata u prijanje sta-
nje i u odnosu na druge rokove.
(5) Osoba koja je tijekom razdoblja iz-
meu gubitka prava iz stavka 1. i
objave podatka o povratu u prija-
nje stanje, u naznaenoj dravi u
dobroj vjeri iskoritavala izum ili je
obavila stvarne i ozbiljne pripreme
za iskoritavanje izuma koji je pred-
met europske patentne prijave ili
europskog patenta, moe u okviru
svojeg poslovanja ili za njegove po-
trebe nastaviti s takvim iskoritava-
njem bez plaanja naknade.
(6) Nita iz ovog lanka ne ograniava
pravo drave ugovornice da dopu-
sti povrat u prijanje stanje u roko-
vima koji su predvieni ovom Kon-
vencijom, i koje moraju potivati
tijela te drave.
lanak 123.
IZMJENE
(1) Europska patentna prijava ili europ-
ski patent moe se izmijeniti u po-
stupku pred Europskim patentnim
uredom u skladu s Provedbenim
pravilnikom. U svakom sluaju se
podnositelju prijave mora dati ba-
rem jedna mogunost da po svojoj
volji izmijeni prijavu.
(2) Europska patentna prijava ili eu-
ropski patent ne smiju se izmije-
niti tako da predmet zatite bude
iri od prvobitnog sadraja prijave
kako je podnesena.
(3) Europski patent ne smije se mijenjati
na nain da se dana zatita proiruje.
lanak 124.
PODACI O STANJU TEHNIKE
(1) Europski patentni ured moe u skla-
du s Provedbenim pravilnikom po-
zvati podnositelja prijave da dosta-
vi podatke o stanju tehnike koje je
uzeto u obzir u nacionalnim ili regi-
onalnim patentnim postupcima te
o izumu koji je sadran u europskoj
patentnoj prijavi.
(2) Ako se podnositelj prijave pravo-
dobno ne odazove pozivu iz stav-
ka 1., europska patentna prijava se
smatra povuenom.
lanak 125.
UPUIVANJE NA OPA NAELA
Ako u ovoj Konvenciji nisu sadrane
neke odredbe o postupku, Europski
patentni ured postupa prema naelima
postupovnog prava koja su opepri-
znata u dravama ugovornicama.
lanak 126.
PRESTANAK FINANCIJSKIH OBVEZA
(Brie se.)
POGLAVLJE II.
INFORMIRANJE JAVNOSTI I
SLUBENIHVLASTI
lanak 127.
REGISTAR EUROPSKIH PATENATA
Europski patentni ured vodi Registar
europskih patenata u koji se upisuju
podaci propisani u Provedbenom pra-
vilniku. Upis u registar se ne moe iz-
vriti prije objave europske patentne
prijave. Svakom je doputen uvid u re-
gistar.
lanak 128.
UVID U SPISE
(1) Uvid u spise koji se odnose na jo ne-
objavljene europske patentne pri-
jave nije doputen bez suglasnosti
podnositelja prijave.
(2) Svatko tko dokae da je podnositelj
prijave, pozivajui se na prava iz eu-
ropske patentne prijave, djelovao
protiv njega, moe izvriti uvid u
spis prije objave prijave, i bez sugla-
snosti njezina podnositelja.
(3) Nakon objave europske izdvojene
prijave ili nove europske patentne
prijave podnesene u skladu s lan-
kom 61. stavkom 1., svatko moe
izvriti uvid u raniju prijavu i bez
obzira na njenu objavu te bez su-
glasnosti odnosnog podnositelja
prijave.
(4) Nakon objave europske patentne
prijave se uz potivanje ograni-
enja propisanih u Provedbenom
pravilniku, moe izvriti uvid u spis
koji se odnosi na europsku paten-
tnu prijavu i na patent priznat na
temelju te prijave.
(5) Europski patentni ured moe i prije
objave europske patentne prijave
dostaviti treim osobama ili obja-
viti podatke navedene u Provedbe-
nom pravilniku.
lanak 129.
PERIODIKE PUBLIKACIJE
Europski patentni ured redovito perio-
diki objavljuje:
(a) Europski patentni glasnik koji sadri
podatke ija je objava propisana u
ovoj Konvenciji, u Provedbenom
pravilniku ili od strane predsjedni-
ka Europskog patentnog ureda;
(b) Slubeni list koji sadri ope oglase i
priopenja predsjednika Europskog
patentnog ureda kao i sve druge
objave koje se odnose na ovu Kon-
venciju ili na njezinu primjenu.
lanak 130.
UZAJAMNO OBAVJEIVANJE
(1) Osim ako je drukije propisano
ovom Konvencijom ili nacionalnim
propisima, Europski patentni ured
i sredinji uredi za industrijsko vla-
snitvo drava ugovornica jedan
drugome na zahtjev dostavljaju
sve korisne podatke o europskim ili
nacionalnim patentnim prijavama i
patentima kao i o postupcima koji
se vode povodom tih prijava ili pa-
tenata.
(2) Na temelju sporazuma o radu se
odredbe iz stavka 1. primjenjuju na
razmjenu podataka izmeu Europ-
skog patentnog ureda i:
(a) sredinjih ureda za industrijsko vla-
snitvo drugih drava;
(b) meuvladinih organizacija koje su
ovlatene za priznanje patenata;
(c) svake druge organizacije.
(3) Razmjena podataka iz stavka 1. i
stavka 2., podstavaka (a) i (b) nije
podlona ogranienjima propisa-
nim u lanku 128. Upravno vijee
moe odluiti da razmjena poda-
taka iz stavka 2. podstavka (c) nije
podlona takvim ogranienjima
pod uvjetom da organizacija s do-
stavljenim podacima postupa kao s
tajnim podacima, do objave europ-
ske patentne prijave.
lanak 131.
UPRAVNA I PRAVNA POMO
(1) Europski patentni ured i sudovi ili
ovlatena tijela drava ugovornica
jedni drugima na zahtjev pruaju
pomo dostavom podataka ili da-
vanjem na uvid spisa, ako drukije
nije propisano u ovoj Konvenciji
ili u nacionalnim propisima. Ako
Europski patentni ured daje spise
na uvid sudovima, dravnom od-
vjetnitvu ili sredinjim uredima za
industrijsko vlasnitvo, to nije pod-
lono ogranienjima propisanim u
lanku 128.
(2) Sudovi ili druga ovlatena tijela dra-
va ugovornica, na zamolbu Europ-
skog patentnog ureda za pravnu
pomo i u njegovo ime, poduzima-
ju u okviru svoje nadlenosti sve
potrebne istrane i druge sudske
radnje.
lanak 132.
RAZMJENA PUBLIKACIJA
(1) Europski patentni ured i sredinji ure-
di za industrijsko vlasnitvo drava
ugovornica na zahtjev dostavljaju
jedni drugima besplatno, za njihove
vlastite potrebe, po jedan ili vie pri-
mjeraka svojih publikacija.
(2) Europski patentni ured moe sklapa-
ti sporazume o razmjeni ili dostavi
publikacija.
POGLAVLJE III.
ZASTUPANJE
lanak 133.
OPA NAELA U ZASTUPANJU
(1) Pridravajui se odredaba propisa-
nih u stavku 2., nitko nije obavezan
imati ovlatenog zastupnika u po-
stupcima propisanim u ovoj Kon-
venciji.
(2) Fizike i pravne osobe koje nemaju
prebivalite ni sjedite na podruju
neke od drava ugovornica, moraju
imati ovlatenog zastupnika i pu-
tem njega poduzimati sve radnje
u postupcima propisanim u ovoj
Konvenciji, osim podnoenja eu-
ropske patentne prijave; u Proved-
benom pravilniku mogu biti propi-
sane i druge iznimke.
(3) Fizike i pravne osobe koje ima-
ju prebivalite ili sjedite u dravi
ugovornici moe u postupcima
propisanim u ovoj Konvenciji za-
stupati zaposlenik koji nije ovlate-
ni zastupnik, ali je opunomoen za
zastupanje u skladu s odredbama iz
Provedbenog pravilnika. U Proved-
benom pravilniku se moe propisa-
ti moe li i pod kojim pretpostavka-
ma zaposlenik jedne pravne osobe
zastupati druge pravne osobe koje
su s njom gospodarski povezane i
imaju sjedite u dravi ugovornici.
(4) U Provedbenom pravilniku mogu se
propisati posebne odredbe o za-
jednikom zastupanju vie strana-
ka koje zajedno djeluju.
lanak 134.
ZASTUPANJE PRED EUROPSKIM
PATENTNIM UREDOM
(1) Zastupati fzike i pravne osobe u
postupcima propisanim u ovoj
Konvenciji mogu samo ovlateni
zastupnici upisani na popis ovlate-
nih zastupnika koju vodi Europski
patentni ured.
(2) Svaka fzika osoba koja:
(a) je dravljanin jedne od drava ugo-
vornica;
(b) ima poslovno sjedite ili mjesto rada
u dravi ugovornici;
(c) je poloila ispit za ovlatenog europ-
skog patentnog zastupnika
moe biti upisana na popis ovlatenih
zastupnika.
(3) Tijekom razdoblja od godinu dana od
datuma na koji je pristupanje neke
drave ovoj Konvenciji poelo proi-
zvoditi uinke, upis na taj popis moe
zahtijevati i bilo koja osoba koja
(a) je dravljanin jedne od drava ugo-
vornica,
(b) ima poslovno sjedite ili mjesto rada
u dravi koja je pristupila Konvenciji i
(c) ovlatena je zastupati fzike i pravne
osobe u patentnim stvarima pred
sredinjim uredom za industrijsko
vlasnitvo te drave. Ako ovlate-
nje za zastupanje nije uvjetovano
posebnom strunom osposoblje-
nou, ta se osoba tim poslovima
mora baviti redovito, u trajanju od
najmanje pet godina.
(4) Upis se obavlja na zahtjev uz kojeg
su priloene potvrde o ispunjenju
uvjeta iz stavaka 2. ili 3.
(5) Osobe upisane na popis ovlatenih
zastupnika, ovlatene su postupati
u svim postupcima propisanim u
ovoj Konvenciji.
(6) Osoba koja je upisana na popis ovla-
tenih zastupnika moe, u svrhu
obavljanja djelatnosti ovlatenog
zastupnika, osnovati poslovno sje-
dite u bilo kojoj dravi ugovornici
u kojoj se vode postupci propisani
u ovoj Konvenciji, u skladu s odred-
bama Protokola o centralizaciji koji
je prilog ovoj Konvenciji. Ovlatena
tijela odnosne drave mogu samo
u pojedinanim sluajevima i na
temelju propisa donesenih u svrhu
zatite javne sigurnosti i pravnog
poretka, zabraniti osnivanje sje-
dita ovlatenog zastupnika. Prije
poduzimanja takve mjere moraju
se savjetovati s predsjednikom Eu-
ropskog patentnog ureda.
ureda moe odobriti iskljuenje od:
(a) primjene uvjeta iz stavka 2. podstav-
ka (a) ili stavka 3. postavka (a), u po-
sebnim okolnostima;
(b) primjene uvjeta iz stavka 3. podstavka
(c), druge reenice, ako podnositelj za-
htjeva podnese dokaz da je potrebnu
spremu stekao na drugi nain.
(8) Zastupanje u postupcima propi-
sanim u ovoj Konvenciji moe na
isti nain kao i ovlateni zastupnik
obavljati i svaki odvjetnik koji kao
takav ima poslovno sjedite u ne-
koj dravi ugovornici, u mjeri u ko-
joj u toj dravi ima pravo djelovati
kao ovlateni zastupnik u podruju
patenata. Odredbe iz stavka 5. se
primjenjuju na odgovarajui nain.
lanak 134.a.
INSTITUT OVLATENIH ZASTUPNI-
KA PRED EUROPSKIM PATENTNIM
UREDOM
(1) Upravno vijee je nadleno za dono-
enje i izmjenu propisa o:
(a) Institutu ovlatenih zastupnika pred
Europskim patentnim uredom, u
daljnjem tekstu Institut;
(b) strunoj spremi i obrazovanju oso-
be koja moe pristupiti europskom
kvalifkacijskom ispitu i nainu po-
laganja takvog ispita;
(c) disciplinskoj odgovornosti koju
prema tom Institutu ili Europskom
patentnom uredu imaju ovlateni
zastupnici;
(d) obvezi povjerljivosti i pravu ovlate-
nog zastupnika odbiti otkrivanje,
u postupcima pred Europskim pa-
tentnim uredom, sadraja prepiski
izmeu njega i njegova klijenta ili
tree osobe.
(2) Osobe upisane na popis ovlatenih
zastupnika iz lanka 134. stavka 1.
lanovi su Instituta.
DIO VIII.
UTJECAJ NA NACIONALNO PRAVO
POGLAVLJE I.
PRETVORBA U NACIONALNU
PATENTNU PRIJAVU
lanak 135.
ZAHTJEV ZA PRETVORBOM
(1) Sredinji ured za industrijsko vlasni-
tvo naznaenih drava ugovornica
provodi postupak za priznavanje
nacionalnog patenta na zahtjev
podnositelja europske patentne
prijave ili na zahtjev nositelja eu-
ropskog patenta, u sljedeim slua-
jevima:
(a) kada se europska patentna prijava
smatra povuenom prema lanku
77. stavku 3.;
(b) u drugim sluajevima predvienim
u nacionalnim propisima, u kojima
je prema ovoj Konvenciji europska
patentna prijava odbijena ili povu-
ena ili se smatra povuenom ili u
kojima je europski patent progla-
en nevaeim.
(2) U sluaju iz stavka 1. podstavka (a)
se zahtjev za pretvorbu podnosi
sredinjem uredu za industrijsko
vlasnitvo kojemu je europska pa-
tentna prijava podnesena. Taj ured,
pridravajui se propisa o nacional-
noj sigurnosti, zahtjev prosljeuje
neposredno sredinjim uredima za
industrijsko vlasnitvo drava ugo-
vornica koje su u njemu navedene.
(3) U sluajevima iz stavka 1. podstavka
(b) se zahtjev za pretvorbu podno-
si Europskom patentnom uredu u
skladu s Provedbenim pravilnikom.
Zahtjev se smatra podnesenim
po uplati pristojbe za pretvorbu.
Europski patentni ured zahtjev
prosljeuje sredinjim uredima za
industrijsko vlasnitvo drava ugo-
vornica koje su u njemu navedene.
(4) Uinci europske patentne prijave iz
lanka 66. prestaju ako zahtjev za
pretvorbu nije pravodobno podne-
sen.
lanak 136.
PODNOENJE I PROSLJEIVANJE
ZAHTJEVA
(Brie se.)
lanak 137.
FORMALNE PRETPOSTAVKE ZA
PRETVORBU
(1) Europska patentna prijava proslije-
ena u skladu s lankom 135. stav-
kom 2. ili 3. nije podlona formal-
nim pretpostavkama propisanim u
nacionalnim propisima koje se ra-
zlikuju od pretpostavki propisanih
u ovoj Konvenciji, kao ni dodatnim
pretpostavkama.
(2) Sredinji ured za industrijsko vla-
snitvo kojemu je prijava proslije-
ena moe zahtijevati da u roku od
najmanje dva mjeseca podnositelj
prijave:
(a) plati pristojbu za nacionalnu prijavu;
(b) podnese prijevod izvornog teksta
europske patentne prijave na je-
dan od slubenih jezika odnosne
drave i eventualno prijevod teksta
kako je izmijenjen tijekom postup-
ka pred Europskim patentnim ure-
dom, na kojem podnositelj prijave
eli temeljiti nacionalni postupak.
POGLAVLJE II.
PROGLAENJE NITAVIM I RANIJA
PRAVA
lanak 138.
PROGLAENJE EUROPSKIH
PATENATA NITAVIM
(1) Pridravajui se odredaba iz lanka
139., europski patent moe biti pro-
glaen nitavim s uinkom za neku
dravu ugovornicu samo:
(a) ako predmet europskog patenta nije
patentibilan prema lancima 52. do
57.;
(b) ako europski patent ne otkriva izum
dovoljno jasno i detaljno, tako da
ga struna osoba iz odgovarajueg
podruja moe izvesti;
(c) ako predmet europskog patenta
izlazi izvan sadraja prijave kako
je podnesena ili, ako je patent pri-
znat na temelju izdvojene prijave ili
na temelju nove prijave u skladu s
lankom 61., izvan sadraja ranije
prijave kako je podnesena;
(d) ako je opseg zatite koja proizlazi iz
europskog patenta proiren;
(e) ako nositelj patenta nema pravo iz
lanka 60. stavka 1.
(2) Ako se razlozi za proglaenje nita-
vim odnose samo na dio europskog
patenta, patent e se ograniiti od-
govarajuom izmjenom patentnih
zahtjeva i proglasiti djelomino ni-
tavim.
(3) U postupcima o valjanosti europ-
skog patenta koji se vode pred nad-
lenim sudom ili nadlenim tijelom,
nositelj patenta moe ograniiti pa-
tent izmjenom patentnih zahtjeva.
Tada e se odluivati o tako ograni-
enom patentu.
lanak 139.
PRAVA RANIJEG DATUMA ILI PRAVA
ISTOG DATUMA
(1) U svakoj naznaenoj dravi ugo-
vornici europska patentna prijava
i europski patent imaju u odnosu
prema nacionalnoj patentnoj pri-
javi i nacionalnom patentu jednak
uinak kao ranije pravo, isto kao i
nacionalna patentna prijava i naci-
onalni patent.
(2) Nacionalna patentna prijava i naci-
onalni patent u naznaenoj dravi
ugovornici imaju u odnosu prema
europskom patentu, jednak uinak
kao ranije pravo, isto kao i u odnosu
prema nacionalnom patentu.
(3) Svaka drava ugovornica moe propi-
sati kada i uz koje pretpostavke izum
koji je ve otkriven i u europskoj pa-
tentnoj prijavi ili europskom patentu
i u nacionalnoj prijavi ili nacionalnom
patentu s istim datumom podnoe-
nja ili, ako je zahtijevano prvenstvo, s
istim datumom prvenstva, moe biti
istodobno zatien objema prijava-
ma ili s oba patenta.
POGLAVLJE III.
OSTALI UINCI
lanak 140.
NACIONALNI KORISNI MODELI I
SVJEDODBE O KORISNOSTI
lanci 66., 124., 135., 137. i 139. se u dra-
vama ugovornicama ije pravo priznaje
korisne modele i svjedodbe o korisnosti,
primjenjuju na odgovarajui nain i na ta
prava i prijave za priznanje tih prava.
lanak 141.
GODINJE PRISTOJBE ZA
(1) Godinje pristojbe za odravanje
europskog patenta mogu se zahti-
jevati samo za godine koje slijede
nakon godine iz lanka 86. stavka 2.
(2) Godinje pristojbe za odravanje
koje dospijevaju na naplatu u roku
od dva mjeseca od objave podatka
o priznavanju europskog patenta
smatraju se uredno plaenima ako
su plaene u tom roku. Ne napla-
uje se nikakva dodatna pristojba
predviena nacionalnim pravom.
DIO IX.
POSEBNI SPORAZUMI
lanak 142.
JEDINSTVENI PATENTI
(1) Skupina drava ugovornica koja je u
posebnom sporazumu odredila da
europski patent priznat za te dra-
ve ima jedinstveni uinak na njiho-
vim podrujima, moe odrediti da
europski patent moe biti priznat
samo zajedniki za sve te drave.
(2) Ako je neka skupina drava ugovor-
nica odredila kao u stavku 1., pri-
mjenjuju se odredbe ovog Dijela.
lanak 143.
POSEBNA TIJELA EUROPSKOG
PATENTNOG UREDA
(1) Skupina drava ugovornica moe
Europskom patentnom uredu po-
vjeriti dodatne zadae.
(2) U svrhu obavljanja dodatnih zadaa,
u Europskom patentnom uredu se
mogu ustrojiti posebna tijela, za-
jednika za drave ugovornice koje
pripadaju toj skupini. Predsjednik
Europskog patentnog ureda uprav-
lja posebnim tijelima; lanak 10.
stavci 2. i 3. se primjenjuju na od-
govarajui nain.
lanak 144.
ZASTUPANJE PRED POSEBNIM
TIJELIMA
Skupina drava ugovornica moe na
poseban nain urediti zastupanje pred
tijelima iz lanka 143. stavka 2.
lanak 145.
UI SAZIV UPRAVNOG VIJEA
ustrojiti Ui saziv Upravnog vijea u
svrhu nadzora rada posebnih tijela
ustrojenih prema lanku 143. stavku
2., kojemu Europski patentni ured
daje na raspolaganje osoblje, radni
prostor i opremu to su potrebni za
obavljanje njegovih zadaa. Pred-
sjednik Europskog patentnog ureda
je za rad posebnih tijela odgovoran
Uem sazivu Upravnog Vijea.
(2) Skupina drava ugovornica odre-
uje sastav, nadlenost i dunosti
Ueg saziva Upravnog vijea.
lanak 146.
POKRIE TROKOVA ZA
OBAVLJANJE POSEBNIH ZADAA
Kada su Europskom patentnom uredu
povjerene dodatne zadae prema lan-
ku 143., trokove koje ima Organizacija
u obavljanju tih zadaa snosi skupina
drava ugovornica. Kada su u Europ-
skom patentnom uredu ustrojena po-
sebna tijela u svrhu obavljanja tih zada-
a, trokove osoblja, radnog prostora i
opreme za ta tijela snosi skupina drava
ugovornica.. lanak 39. stavci 3. i 4., la-
nak 41. i 47. se primjenjuju na odgova-
rajui nain.
lanak 147.
PLAANJA PRISTOJBI ZA
ODRAVANJE JEDINSTVENIH
PATENATA U VRIJEDNOSTI
Ako je skupina drava ugovornica utvr-
dila zajednike godinje pristojbe za
odravanje u vrijednosti europskih pa-
tenata, dio iz lanka 39. stavka 1. se od-
nosi na te zajednike pristojbe; najmanji
iznos iz stavka 39. stavka 1. se odnosi na
jedinstveni patent. lanak 39. stavci 3. i
4. se primjenjuju na odgovarajui nain.
lanak 148.
EUROPSKA PATENTNA PRIJAVA KAO
DIO IMOVINE
(1) Primjenjuje se lanak 74., osim ako je
skupina drava ugovornica drukije
odredila.
odrediti da europska patentna pri-
java u kojoj su naznaene te drave
ugovornice, moe biti prenesena, op-
tereena ili biti predmetom prisilnog
izvrenja samo za sve drave ugo-
vornice te skupine, i samo u skladu
s odredbama posebnog sporazuma.
lanak 149.
ZAJEDNIKA NAZNAKA
odrediti da te drave ugovornice
mogu biti samo zajedniki nazna-
ene i da se naznaka jedne ili ne-
koliko tih drava smatra naznakom
svih drava te skupine.
(2) Kada je Europski patentni ured na-
znaeni ured prema lanku 153.
stavku 1., stavak 1. se primjenjuje
ako je podnositelj prijave u meu-
narodnoj prijavi priopio da zahti-
jeva europski patent za jednu ili
vie naznaenih drava ugovornica
iz te skupine. Isto se primjenjuje
ako je podnositelj prijave u meu-
narodnoj prijavi naznaio jednu od
drava ugovornica iz te skupine u
ijem je nacionalnom pravu propi-
sano da naznaka te drave ima ui-
nak prijave za europski patent.
lanak 149.a.
DRUGI SPORAZUMI IZMEU DRA-
VA UGOVORNICA
(1) Ova Konvencija ne utjee na pravo
nekih ili svih drava ugovornica,
na sklapanje posebnih sporazuma
o pitanjima vezanim uz europske
patentne prijave ili uz europske
patente koji su prema ovoj Konven-
ciji podloni i ureeni nacionalnim
propisima, kao to su osobito,
(a) sporazum o osnivanju zajednikog
Europskog patentnog suda drava
ugovornica stranaka tog sporazu-
ma;
(b) sporazum o osnivanju zajednikog
tijela drava ugovornica stranaka
tog sporazuma za davanje miljenja
o pitanjima na podruju europskog
ili usklaenog nacionalnog paten-
tnog prava, na zahtjev nacionalnih
sudova ili drugih sudbenih tijela;
(c) sporazum prema kojem drave ugo-
vornice stranke tog sporazuma u
cijelosti ili djelomino izostavljaju
prijevode europskih patenata iz
lanka 65;
(d) sporazum prema kojem drave ugo-
vornice stranke tog sporazuma
predviaju da se prijevodi europ-
skih patenata koji se zahtijevaju
prema lanku 65. mogu podnijeti
Europskom patentnom uredu i da
ih on moe objaviti.
(2) Upravno vijee nadleno je odluiti
da:
(a) lanovi albenih vijea ili Proirenog
albenog vijea mogu raditi u Eu-
ropskom patentnom sudu ili u za-
jednikom tijelu i sudjelovati u po-
stupcima koji se pred njima vode,
u skladu s odnosnim sporazumom.
(b) Europski patentni ured zajedni-
kom tijelu daje na raspolaganje
osoblje, radni prostor i opremu to
su potrebni za obavljanje njegovih
zadaa, te da Organizacija snosi
trokove rada tog tijela, u cijelosti
ili djelomino.
DIO X.
MEUNARODNE PRIJAVE PREMA
UGOVORU O SURADNJI NA
PODRUJUPATENATA EURO-PCT
PRIJAVE
lanak 150.
PRIMJENA UGOVORA O SURADNJI
NA PODRUJU PATENATA
(1) Ugovor o suradnji na podruju pa-
tenata od 19. lipnja 1970. g., u dalj-
njem tekstu PCT, primjenjuje se u
skladu s odredbama ovog Dijela.
(2) Meunarodne prijave prema PCT-u
mogu biti predmet postupka pred
Europskim patentnim uredom. U
tim se postupcima primjenjuju
odredbe PCT-a i njegova Pravilni-
ka, nadopunjene odredbama ove
Konvencije. U sluaju suprotnosti
izmeu odredaba ove Konvencije i
odredaba PCT-a i njegova Pravilni-
ka, primjenjuju se odredbe PCT-a i
njegova Pravilnika.
lanak 151.
EUROPSKI PATENTNI URED KAO
PRIJAMNI URED
Europski patentni ured je, u skladu s
Provedbenim pravilnikom, prijamni
ured u smislu PCT-a. Odredbe iz lanka
75. stavka 2. se primjenjuju na odgova-
rajui nain.
lanak 152.
OVLATENO TIJELO ZA
MEUNARODNO PRETRAIVANJE ILI
OVLATENO TIJELO ZA
MEUNARODNO PRETHODNO
ISPITIVANJE
Europski patentni ured je, u skladu sa
sporazumom izmeu Organizacije i
Meunarodnog ureda Svjetske orga-
nizacije za intelektualno vlasnitvo,
Ovlateno tijelo za meunarodno pre-
traivanje i Ovlateno tijelo za meu-
narodno prethodno ispitivanje u smislu
PCT-a, za podnositelje prijava koji su
dravljani jedne od drava ugovornica
ove Konvencije ili u dravi ugovornici
ove Konvencije imaju prebivalite ili sje-
dite. Tim se sporazumom moe predvi-
djeti da Europski patentni ured djeluje i
za druge podnositelje zahtjeva.
lanak 153.
NAZNAENI URED ILI KAO IZABRANI
URED
(1) Europski patentni ured je
(a) naznaeni ured za svaku dravu
ugovornicu ove Konvencije za koju
je PCT na snazi, koja je naznaena
u meunarodnoj prijavi i za koju
podnositelj prijave zahtijeva europ-
ski patent, te
(b) izabrani ured, ako je podnositelj pri-
jave izabrao dravu naznaenu pre-
ma podstavku (a).
(2) Meunarodna prijava za koju je Eu-
ropski patentni ured naznaeni ili
izabrani ured i kojoj je utvren da-
tum meunarodnog podnoenja
istovjetna je s urednom europskom
prijavom (Euro-PCT prijavom).
(3) Meunarodna objava Euro-PCT pri-
jave na jednom od slubenih jezika
Europskog patentnog ureda zamje-
njuje objavu europske patentne
prijave te se podatak o njoj navodi
u Europskom patentnom glasniku.
(4) Ako je Euro-PCT prijava objavljena
na nekom drugom jeziku, Europ-
skom patentnom uredu se podno-
si prijevod te prijave na jedan od
njegovih slubenih jezika, koji ga
objavljuje. Pridravajui se odreda-
ba iz lanka 67. stavka 3., privreme-
na zatita iz lanka 67. stavaka 1. i
2. proizvodi uinke od datuma te
objave.
(5) S Euro-PCT prijavom postupa se kao
s europskom patentnom prijavom,
te ta prijava ulazi u stanje tehnike
iz lanka 54. stavka 3., ako su ispu-
njene pretpostavke propisane u
stavcima 3. ili 4. i u Provedbenom
pravilniku.
(6) Izvjee o meunarodnom pretra-
ivanju sastavljeno o Euro-PCT
prijavi ili izjava koja ga zamjenjuje
te njihova meunarodna objava
zamjenjuju izvjee o europskom
pretraivanju i njegovu objavu u
Europskom patentnom glasniku.
(7) O svakoj Euro-PCT prijavi se u skladu
sa stavkom 5. sastavlja dopunsko
izvjee o europskom pretraiva-
nju. Upravno vijee moe odluiti
da se dopunsko izvjee o pretra-
ivanju nee sastavljati ili da e se
smanjiti pristojba za pretraivanje.
lanak 154.
OVLATENO TIJELO ZA
MEUNARODNO PRETRAIVANJE
(Brie se.)
lanak 155.
OVLATENOTIJELO ZA
MEUNARODNO PRETHODNO
ISPITIVANJE
(Brie se.)
lanak 156.
IZABRANI URED
(Brie se.)
lanak 157.
IZVJEE O MEUNARODNOM
PRETRAIVANJU
(Brie se.)
lanak 158.
OBJAVA MEUNARODNE PRIJAVEI
NJEZINA DOSTAVA EUROPSKOM
PATENTNOM UREDU
(Brie se.)
DIO XI.
PRIJELAZNE ODREDBE
(Briu se.)
lanak 159.
UPRAVNO VIJEE TIJEKOM PRIJELA-
ZNOG RAZDOBLJA
lanak 160.
IMENOVANJE ZAPOSLENIKA
TIJEKOM PRIJELAZNOG RAZDOBLJA
lanak 161.
PRVO OBRAUNSKO RAZDOBLJE
lanak 162.
POSTUPNO PROIRENJE PODRUJA
DJELOVANJA EUROPSKOG
PATENTNOG UREDA
lanak 163.
OVLATENI ZASTUPNICI TIJEKOM
PRIJELAZNOG RAZDOBLJA
DIO XII.
ZAVRNE ODREDBE
lanak 164.
PROVEDBENI PRAVILNIK I
PROTOKOLI
(1) Provedbeni pravilnik, Protokol o pri-
znavanju, Protokol o povlasticama i
imunitetima, Protokol o centralizaciji,
Protokol o tumaenju lanka 69., kao
i Protokol o zapoljavanju osoblja sa-
stavni su dijelovi ove Konvencije.
(2) U sluaju suprotnosti izmeu odre-
daba ove Konvencije i odredaba
Provedbenog pravilnika, primje-
njuju se odredbe Konvencije.
lanak 165.
POTPISIVANJE RATIFIKACIJA
(1) Za drave koje su sudjelovale na
Meuvladinoj konferenciji za uspo-
stavu europskog sustava za prizna-
vanje patenata ili koje su obavije-
tene o odravanju te Konferencije
i ponuena im je mogunost su-
djelovanja na toj Konferenciji, ova
je Konvencija otvorena za potpisi-
vanje do 5. travnja 1974.
(2) Ova je Konvencija podlona ratifkaci-
ji; isprave o ratifkaciji polau se kod
Vlade Savezne Republike Njemake.
lanak 166.
PRISTUPANJE
(1) Ova je Konvencija otvorena za pri-
stupanje:
(a) dravama navedenim u lanku 165.
stavku 1.
(b) svim drugim europskim dravama,
na poziv Upravnog vijea.
(2) Svaka drava koja je bila drava ugo-
vornica ove Konvencije, a koja je to
prestala biti zbog primjene odred-
be iz lanka 172. stavka 4., moe
pristupanjem ovoj Konvenciji po-
novno postati njezinom lanicom.
(3) Isprave o pristupanju polau se kod
lanak 167.
REZERVE
(Brie se.)
lanak 168.
PROSTORNO PODRUJE PRIMJENE
(1) Drava ugovornica moe u svojoj
ispravi o ratifkaciji ili o pristupa-
nju ili u bilo kojem trenutku na-
kon toga, putem pisane obavijesti
upuene Vladi Savezne Republike
Njemake izjaviti da se ova Kon-
vencija primjenjuje i na jednom ili
vie podruja suvereniteta za ije je
vanjske odnose preuzela odgovor-
nost. Europski patenti priznati za tu
dravu ugovornicu imaju uinak i
na podrujima suvereniteta za koje
takva izjava proizvodi uinke.
(2) Ako je izjava iz stavka 1. sadrana u
ispravi o ratifkaciji ili o pristupanju,
poinje proizvoditi uinke na isti
datum kao i ratifkacija ili pristupa-
nje; ako je izjava dana u obavijesti
nakon polaganja isprave o ratifka-
ciji ili o pristupanju, poinje proi-
zvoditi uinke po isteku est mje-
seci od datuma njezina primitka u
Vladi Savezne Republike Njemake.
(3) Drava ugovornica moe u svakom
trenutku izjaviti da se Konvencija
prestaje primjenjivati na jednom ili
vie podruja za koje je dala obavi-
jest prema stavku 1. Ta izjava poinje
proizvoditi uinke po isteku godine
dana od datuma njezina primitka u
Vladi Savezne Republike Njemake.
lanak 169.
STUPANJE NA SNAGU
(1) Ova Konvencija stupa na snagu na-
kon isteka tri mjeseca od polaganja
posljednje isprave o ratifkaciji ili o
pristupanju est drava na ijim je
podrujima suvereniteta broj pa-
tentnih prijava podnesenih 1970. g.
ukupno iznosio najmanje 180 000.
(2) Svaka ratifkacija ili svako pristupa-
nje nakon stupanja na snagu ove
Konvencije poinje proizvoditi
uinke prvog dana treeg mjeseca
nakon polaganja isprave o ratifka-
ciji ili o pristupanju.
lanak 170.
PRISTUPNI DOPRINOS
(1) Svaka drava koja ratifcira ovu Kon-
venciju ili joj pristupi nakon njezina
stupanja na snagu uplauje Organiza-
ciji pristupni doprinos koji se ne vraa.
(2) Pristupni doprinos iznosi 5% od izno-
sa dobivenog kada se za odnosnu
dravu na nain popisan u lanku 40.
stavcima 3. i 4. izrauna postotak, na
datum stupanja na snagu ratifkacije
ili pristupanja, od ukupnog iznosa
posebnih fnancijskih doprinosa ko-
jeg duguju ostale drave ugovornice
za obraunsko razdoblje koje pretho-
di navedenom datumu.
(3) U sluaju kada posebni fnancijski do-
prinosi nisu bili zahtijevani za obra-
unsko razdoblje koje neposredno
prethodi datumu navedenom u stav-
ku 2., nain izrauna iz stavka 2. je
onaj koji bi se primjenjivao na odno-
snu dravu za zadnju godinu za koju
su zahtijevani fnancijski doprinosi.
lanak 171.
TRAJANJE KONVENCIJE
Trajanje ove Konvencije nije vremenski
ogranieno.
lanak 172.
IZMJENA
(1) Ova Konvencija moe biti izmijenjena
na Konferenciji drava ugovornica.
(2) Upravno vijee priprema i saziva
Konferenciju. Konferencija moe
donositi pravovaljane odluke ako
je na njoj zastupljeno najmanje tri
etvrtine drava ugovornica. Za
donoenje izmijenjenog teksta ove
Konvencije, troetvrtinska veina
drava ugovornica mora biti prisut-
na i mora glasovati u prilog izmjeni.
Suzdravanja od glasovanja se ne
smatraju glasovima.
(3) Izmijenjeni tekst stupa na snagu
onda kada ga ratifcira ili mu pristupi
onaj broj drava ugovornica kojeg je
odredila Konferencija i na onaj da-
tum kojeg je odredila Konferencija.
(4) Drave koje na datum stupanja na sna-
gu izmijenjenog teksta ove Konvenci-
je nisu ratifcirale izmijenjeni tekst niti
su mu pristupile, prestaju biti stranke
ove Konvencije od tog datuma.
lanak 173.
SPOROVI IZMEU DRAVA
UGOVORNICA
(1) Spor izmeu drava ugovornica koji
se odnosi na tumaenje ili na pri-
mjenu ove Konvencije, a koji nije
rijeen dogovorom, iznosi se na
zahtjev jedne od odnosnih drava
pred Upravno vijee, koje nastoji
potaknuti postizanje sporazuma
izmeu odnosnih drava.
(2) Ako se takav sporazum ne postigne u
roku od est mjeseci od datuma izno-
enja spora pred Upravno vijee, sva-
ka od odnosnih drava moe taj spor
iznijeti pred Meunarodni sud pravde
radi donoenja obvezujue odluke.
lanak 174.
OTKAZ
Svaka drava ugovornica moe u sva-
kom trenutku otkazati ovu Konvenciju.
Obavijest o otkazu dostavlja se Vladi Sa-
vezne Republike Njemake. Otkaz stu-
pa na snagu nakon isteka godine dana
od datuma primitka obavijesti.
lanak 175.
OUVANJE STEENIH PRAVA
(1) Ako drava prestane biti strankom
ove Konvencije u skladu s odredba-
ma iz lanka 172. stavka 4. ili lanka
174., to ne utjee na prava ve ste-
ena prema ovoj Konvenciji.
(2) Postupak kojeg Europski patentni
ured vodi povodom europske paten-
tne prijave u trenutku kada naznae-
na drava prestaje biti strankom Kon-
vencije nastavlja se za tu dravu kao
da se na nju primjenjuje Konvencija
kakva je na snazi nakon tog datuma.
(3) Odredbe iz stavka 2. primjenjuju
se na europske patente povodom
kojih se na datum iz stavka 2. vodi
postupak povodom prigovora ili u
pogledu kojih nije istekao rok za
podnoenje prigovora.
(4) Odredbe iz ovog lanka su bez utje-
caja na pravo bive drave ugovor-
nice da s europskim patentnom
postupa u skladu s tekstom Kon-
vencije koje je bila stranka.
lanak 176.
FINANCIJSKA PRAVA I OBVEZE BIVE
DRAVE UGOVORNICE
(1) Svakoj dravi koja je prestala biti
strankom ove Konvencije u skladu
s odredbama iz lanka 172. stavka
4. ili lanka 174., Organizacija vra-
a posebne fnancijske doprinose
koje je ta drava uplatila prema
lanku 40. stavku 2. tek onda kada,
te pod onim uvjetima pod kojim,
Organizacija obavlja povrat poseb-
nih fnancijskih doprinosa to su ih
uplatile druge drave tijekom istog
obraunskog razdoblja.
(2) I nakon to je prestala biti strankom
ove Konvencije, drava iz stavka 1.
nastavlja plaati prema lanku 39.
dio pristojbi za odravanje u vri-
jednosti europskih patenata koji su
ostali na snazi u toj dravi, u iznosi-
ma koji su bili na snazi na datum na
koji je ta drava prestala biti stran-
kom Konvencije.
lanak 177.
JEZICI KONVENCIJE
(1) Ova Konvencija sastavljena je u jed-
nom izvorniku na njemakom, en-
gleskom i francuskom jeziku, pri
emu su sva tri teksta jednako vje-
rodostojna, a pohranjuje se u arhivu
(2) Tekstovi ove Konvencije sastavljeni
na slubenim jezicima drava ugo-
vornica, koji nisu jezici iz stavka 1.,
a koje je odobrilo Upravno vijee,
smatraju se slubenim tekstovima.
U sluaju nesuglasja o tumaenju
razliitih tekstova, vjerodostojni su
tekstovi iz stavka 1.
lanak 178.
PROSLJEIVANJE I OBAVIJESTI
(1) Vlada Savezne Republike Njema-
ke izdaje potvrene primjerke ove
Konvencije i prosljeuje ih vladama
svih drava koje su potpisale ovu
Konvenciju ili su joj pristupile.
(2) Vlada Savezne Republike Njemake
obavjeuje vlade drava navede-
nih u stavku 1.:
a) o svakom polaganju isprave o ratif-
kaciji ili isprave o pristupanju;
b) o svakoj izjavi ili obavijesti primljenoj
prema odredbama iz lanka 168.;
c) o svakom otkazu primljenom prema
odredbama iz lanka 174. i datumu
na koji takav otkaz stupa na snagu.
(3) Vlada Savezne Republike Njemake
registrira ovu Konvenciju u Tajni-
tvu Ujedinjenih naroda.
UGOVOR
O INTELEKTUALNOJ
SVOJINI ZA
INTEGRIRANA KOLA
usvojen u Washingtonu, 26. maja 1989.
lan 1
Osnivanje Unije
Za svrhe ovoga Ugovora, Ugovorne
strane se konstituiraju u Uniju.
lan 2
Defnicije
Za svrhe ovoga Ugovora:
(i) integrirano kolo znai proizvod,
u svom konanom ili prijelaznom
obliku u kojem je najmanje je-
dan njegov element aktivan a
neki ili svi elementi meuveza su
integralno formirani, odnosno
na jednom komadu materijala i
koji je namijenjen za obavljanje
elektronske funkcije,
(ii) layout-sheme (topografja)
[layout - design (topography);
izraz raspored-dizajn] znai tro-
dimenzionalni layout-shema, ma
kako izraen, od kojih je najmanje
jedan njegov element aktivan, a
neki ili svi elementi meuveza jed-
nog integriranog kola ili je takav tro-
dimenzionalni raspored pripremljen
za proizvodnju integriranog kola,
(iii) Vlasnik prava znai fziko ili prav-
no lice koje se prema vaeem za-
konu treba smatrati korisnikom
zatite pomenute u lanu 6. (iv)
zatiena layout-shema (topo-
grafja), (zatieni raspored-dizajn)
znai dizajn (topografja) za koji su
uvjeti zatite iz ovog Ugovora ispu-
njeni,
Ugovorna strana znai dravu ili me-
uvladinu organizaciju koja zado-
voljava zahtjeve drave ili organiza-
cije koja je strana u ovom Ugovoru,
teritorija Ugovorne strane znai, kada
je Ugovorna strana drava, terito-
riju te drave, a kada je Ugovorna
teritoriju na koju se odnosi konsti-
tuirajui ugovor, te meuvladine
organi-zacije,
Unija znai uniju pomenutu u lanu 1.
Skuptina znai Skuptina pomenuta
u lanu 9,
(ix) Generalni direktor znai General-
ni direktor Svjetske organizacije za
intelektualnu svojinu (WIPO),
(x) Meuvladina organizacija zna-
i organizaciju koju konstituira-
ju, i koja je sastavljena od drava
svih regiona u svijetu, a koja ima
nadlenost u pogledu pitanja re-
gulirana ovim Ugovorom, i koja
ima svoje zakone za osiguranje
zatite intelektualne svojine u
pogledu layout-sheme (topogra-
fje), (raspored-dizajn); i u koja po-
vezuje sve drave lanice i koja je
uredno ovlatena, u skladu sa svo-
jim internim procedurama, da pot-
pisuje, ratifcira, prihvata, odobrava
ili ispunjava uvjete ovog Ugovora.
lan 3
Predmet Ugovora
( 1) [Obaveza zatite izgleda layout-
sheme (topografja), (raspored - di-
zajn)]
Svaka Ugovorna strana e imati
obavezu da osigura, na cijeloj svojoj
teritoriji, zatitu intelektualne svoji-
ne u pogledu izgleda layout-she-
me (topografje), (raspored-dizajn)
u skladu sa ovim Ugovorom. Ona
e, posebno, osigurati adekvatne
mjere obezbjeenja prevencije dje-
la koji se smatraju nezakonitim po
lanu 6, kao i odgovarajui pravni
lijek u sluaju da se takva poine.
Pravo vlasnika prava na integrirano
kolo primjenjuje se, bilo da je ili ne
integrirano kolo ukljueno u neki
proizvod.
Bez obzira na lan 2(i), svaka Ugo-
vorna strana iji zakon ograniava
zatitu layout-shema (topografje),
(raspored-dizajn) poluprovodni-
ka integriranih kola, imat e pravo
primjene toga ogranienja sve dok
njezin zakon sadri takvo ogranie-
nje.
( 2) [Traenje originalnosti]
a) Obaveza pomenuta u stavu (1)(a) e
se primjenjivati na layout-sheme
(topografje) koji su originalni u
smislu da su rezultat vlastitih na-
pora njegovih kreatora i nisu uo-
biajena stvar meu kreatorima
izgleda layout-shema (topografje),
(raspored-dizajn) i proizvoaima
integ riranih kola u vrijeme njiho-
vog kreiranja.
(b) Layout-sheme (topografje), (raspo-
red-dizajn) koji se sastoji iz kombi-
nacije elemenata i meuveza koje
su poznate bit e zatiena samo
ako ta kombinacija, uzeta kao cje-
lina, ispunjava uvjete pomenute u
pod-stavu (a).
lan 4
Zakonski oblik zatite
Svaka Ugovorna strana e imati pra-
vo da ostvaruje svoja prava na osnovu
ovog Ugovora preko posebnog zakona
o izgledu layout-shema (topografja-
ma), (raspored-dizajn) ili po svom za-
konu o autorskim pravima, patentima,
korisnim modelima, industrijskom di-
zajnu, nefer konkurenciji ili po bilo kom
drugom zakonu ili kombinaciji takvih
zakona.
lan 5
Nacionalni tretman
( 1) [Nacionalni tretman]
Pod uvjetom da ispunjava svoju obave-
zu pomenutu u lanu 3(1)(a), svaka
Ugovorna strana e, u pogledu za-
tite intelektualne svojine za izgled
layout-sheme (topografje), (ras-
pored-dizajn) odobriti, na svojoj
teritoriji, isti tretman koji odobrava
svojim dravljanima i to:
(i) fzikim licima koji su dravljani ili
su nastanjeni na teritoriji bilo koje
druge Ugovorne strane i
(ii) pravnim ili fzikim licima koja na
teritoriji bilo koje druge Ugovor-
ne strane imaju stvarnu i efek-
tivnu frmu za kreiranje izgle-
da layuot-shema (topografja),
(raspored-dizajn) ili proizvodnje in-
tegriranih kola.
( 2) [Zastupnici, adrese za komunikaci-
ju, sudski postupci]
Bez obzira na stav (1), svaka Ugo-
vorna strana ima pravo da ne pri-
mjenjuje nacionalni tretman dok
se ne ispuni obaveza imenovanja
zastupnika ili da dostavi adresa za
komunikaciju ili dok se ne ispune
posebna pravila koja se primjenjuju
na strance u sudskim postupcima.
( 3) [Primjene stavova ( 1) i ( 2) na meu-
vladine organizacije]
Kada je Ugovorna strana meuvla-
dina organizacija, dravljani u sta-
vu (1) znae dravljane bilo koje od
drava lanica te organizacije.
lan 6
Obim zatite
( 1) [Radnje za koje se zahtijeva ovlate-
nje vlasnika prava]
a) Svaka Ugovorna strana e smatrati
nezakonitim sljedee radnje ako se
izvre bez ovlatenja vlasnika pra-
va:
(i) radnja reproduciranja, bilo ugrad-
njom u integralno kolo ili na drugi
nain, zatienog izgleda layout-
shema (topografje), (raspored-
dizajn) u cjelosti ili bilo kojeg
njegovog dijela, osim radnje re-
produciranja bilo kojeg dijela koji
ne podlijee zahtjevu originalnosti
pomenutom u lanu 3 (2),
(ii) postupak uvoza, prodaje ili distri-
buiranja na drugi nain u komer-
cijalne svrhe zatienog izgleda
layout-sheme (topografje), (ras-
pored-dizajn) ili integriranog kola
u koji je ugraen zatieni izgled
layout-sheme (topografje), (raspo-
red-dizajn).
b) Svaka Ugovorna strana ima pra-
vo da smatra nezakonitim i radnje
osim onih navedenih u pod-stavu
(a) ako se vre bez ovlatenja vla-
snika prava.
( 2) [Radnje za koje se ne zahtijeva ovla-
tenje vlasnika prava]
Bez obzira na stav (1), nijedna Ugo-
vorna strana nee smatrati nezako-
nitim izvrenje radnje reproducira-
nja pomenute u stavu (1) (a)(i) bez
ovlatenja vlasnika prava, kada tu
radnju vri trea strana za privatne
svrhe ili iskljuivo u svrhu procjene,
analize, istraivanja ili uenja,
Kada trea strana pomenuta u
podstavu (a), na bazi procjene ili
analize zatienog izgleda layout-
sheme (topografje), (raspored-di-
zajn) (prvi izgled layout-sheme
(topografja), (raspored-dizajn)
kreira izgled layout-she-me (topo-
grafju), (raspored-dizajn) koji pod-
lijee zahtjevu originalnosti pome-
nutom u lanu 3 (2) (drugi izgled
layout-sheme (topografje), (raspo-
red-dizajn)), da trea strana moe
ugraditi drugi izgled layout-sheme
(topo grafju), (raspored-dizajn) u
integrirano kolo ili izvriti neku od
radnji pomenutih u stavu (1) u po-
gledu drugog izgleda layout-she-
a da se ne smatra da kri prava vla-
snika prava prvog izgleda layout-
sheme (topografje), (raspored-di-
zajn).
Vlasnik prava moe da ne ostvaruje
svoja prava u pogledu identinog
originalnog izgleda layout-sheme
(topografje), (raspored-dizajn) ko-
jeg je neovisno kreirala trea stra-
na.
( 3) [Mjere u vezi sa koritenjem bez
pristanka vlasnika prava]
(a) Bez obzira na stav (1), svaka Ugovor-
na strana moe u svojim zakonskim
aktima predvidjeti mogunost da
njegov izvrni ili sudski organ odo-
bri neekskluzivnu dozvolu, u okol-
nostima koje nisu uobiajene, za
izvrenje bilo kojih radnji pomenu-
tih u stavu (1) od strane tree strane
bez ovlatenja vlasnika prava (ne-
dobrovoljna dozvola), nakon be-
zuspjenih napora koje je navede-
na trea strana uinila u skladu sa
normalnim poslovnim praksama,
da dobije takvo ovlatenje, gdje se
odobrenje nedobrovoljne dozvole
smatra od strane organa, koji daje
pravo, da je potrebna za ouvanje
vitalnog nacionalnog interesa, ne-
dobrovoljna dozvola e biti na ras-
polaganju za iskoritenje samo na
teritoriji te zemlje i podlijee pla-
anju pravedne naknade koju trea
strana treba da plati vlasniku prava.
Odredbe ovoga Ugovora nee utje-
cati na pravo bilo koje Ugovorne
strane da primijeni odgovarajue
mjere, ukljuujui i odobrenje ne-
dobrovoljne dozvole, nakon for-
malnog postupka njezinog izvr-
nog ili sudskog organa, u primjeni
zakona da bi osigurala slobodnu
konkurenciju i sprijeila zloupotre-
be od strane vlasnika prava.
Odobrenje nedobrovoljne dozvole
pomenute u pod-stavu (a) ili pod-
stavu (b) bit e predmet sudske re-
vizije. Svaka nedobrovoljna dozvo-
la pomenuta u pod-stavu (a) e biti
opozvana kada uvjeti pomenuti u
tom pod-stavu prestanu da posto-
je.
( 4) [Prodaja i distribucija integri-
ranih kola kojim se kr{e prava
vlasnika a pribavljena su nesvjesno]
Bez obzira na pod-stav (1) (a)(ii),
nijedna Ugovorna strana nee biti
obavezna da smatra nezakonitim
izvrenje bez ovlatenja vlasnika
prava bilo koje radnje pomenute
u tom stavu gdje se radnja vri u
odnosu na ugraivanje u integrira-
no kolo nezakonito reproducirane
layout-sheme (topografja), (ras-
pored-diztajn), gdje lice koje vri ili
koje daje nalog za takve radnje nije
znalo niti je imalo razuman razlog
da zna, kada je pribavljao navedeno
integrirano kolo, da ugrauje neza-
konito reproduciranu layout-shemu
(topografju), (raspored-dizajn).
( 5) [Istek prava]
Bez obzira na pod-stav (1) (a)(ii),
nijedna Ugovorna strana ne moe
smatrati zakonitim izvrenje bez
ovlatenja vlasnika prava bilo koje
radnje pomenute u tom stavu gdje
se radnja vri u odnosu na zatieni
izgled lay out-shema, ili u odnosu
na integrirano kolo u koji je ugra-
ena layout-shema (topografja),
(raspored-dizajn) koji je bio puten
na trite od strane ili uz pristanak
vlasnika prava.
lan 7
Eksploatacija; Registracija;
Otkrivanje
( 1) [Mogunost zahtjeva iskoritava-
nja]
Ugovorna strana ima pravo da ne
zatiti izgled layout-shema (topo-
grafju), (raspored-dizajn) ukoliko
on nije redovno iskoritavan, ili od-
vojeno ili kao ugraen u integrira-
no kolo, bilo gdje u svijetu.
( 2) [Mogunost zahtjeva registracije,
otkrivanja]
Ugovorna strana ima pravo da ne
zatiti izgled layout-shema (topo-
grafju), (raspored-dizajn) ukoliko
on nije predmet registracije, u tra-
enoj formi kod nadlenog orga-
na, ili registracije kod toga organa;
moe se zahtijevati da aplikacija za
registraciju bude popraena kopi-
jom izgleda ili crteom layout-she-
i gdje je integrirano kolo komerci-
jalno iskoritavano, moe se traiti
i uzorak tog integriranog kola za-
jedno sa informacijama koje def-
niraju elektronsku funkciju za koju
je integrirano kolo namijenjeno da
vri; meutim, podnosilac zahtjeva
za zatitu moe da iskljui one dije-
love kopije ili crtea koji se odnose
na nain proizvodnje integriranog
kola pod uvjetom da su dostavljeni
dijelovi dovoljni da omogue iden-
tifkaciju dotinog layout-sheme
(topografje), (raspored-dizajn).
Kada se zahtijeva podnoenje za-
htjeva za registraciju u skladu sa
pod-stavom (a), Ugovorna strana
moe zahtijevati da se takvo pod-
noenje izvri u izvjesnom vre-
menskom roku od datuma kada je
vlasnik prava prvi put poeo redov-
no komercijalno eksploatisati bilo
gdje u svijetu izgled layout-shema
(topografju), (raspored-dizajn) in-
tegriranog kola; taj period ne smije
biti manji od dvije godine raunato
od navedenog datuma.
(c) Registracija iz pod-stava (a) moe
biti predmet plaanja izvjesne na-
knade.
lan 8
Period zatite
Zatita e trajati najmanje osam godina.
lan 9
Skuptina
( 1) [Sastav]
Unija e imati Skuptinu koja se sa-
stoji od Ugovornih strana.
Svaka Ugovorna strana bit e zastu-
pljena jednim delegatom koji moe
da ima kao pomonike, delegate, sa-
vjetnike i eksperte koji se smjenjuju.
Uz uvjet pod-stava (d), trokove
svake delegacije snosit e Ugovor-
na strana koja je imenovala delega-
ciju.
Skuptina moe traiti od Svjetske
organizacije za intelektualnu svo-
jinu da odobri fnansijsku pomo
za olakanje uea delegacija
Ugovornih strana koje se smatra-
ju zemljama u razvoju u skladu sa
utvrenom praksom Generalne
skuptine Ujedinjenih naroda.
(2) [Funkcije]
Skuptina e se baviti pitanjima
koja se odnose na odravanje i ra-
zvoj Unije i primjenu i provoenje
ovoga Ugovora.
Skuptina e odluiti o sazivanju
diplomatske konferencije u cilju
revizije ovoga Ugovora i davanja
potrebnih instrukcija Generalnom
direktoru za pripremanje te diplo-
matske konferencije.
Skuptina e obavljati funkcije koje
su joj dodijeljene po lanu 14 i
utvrdit e detalje postupaka pred-
vienih u ovom lanu, ukljuujui i
fnansiranje tih postupaka.
( 3) [Glasanje]
Svaka Ugovorna strana koja je dr-
ava imat e jedan glas i glasat e
samo u svoje ime.
Svaka Ugovorna strana koja je me-
uvladina organizacija ostvarivat
e svoje pravo glasa, umjesto svojih
drava lanica, sa brojem glasova
koji je jednak broju njezinih drava
lanica koje su strane u ovom Ugo-
voru i koje su prisutne u vrijeme
kada se glasa. Takva meuvladina
organizacija nee ostvarivati svoje
pravo glasa ako bilo koja od njezi-
nih drava lanica uestvuje u gla-
sanju.
( 4) [Redovne sjednice]
Skuptina e se sastajati na redovnim
sjednicama jedanput svake dvije
godine po sazivu Generalnog di-
rektora.
(5) [Poslovnik]
Skuptina e utvrditi svoj poslovnik o
radu, ukljuujui sazivanje vanred-
nih sjednica, zahtijevanje kvoruma
i na osnovu odredbi ovoga Ugovo-
ra, potrebne veine za razne vrste
odluka.
lan 10
Meunarodni biro
( 1) [Meunarodni Biro]
(a) Meunarodni biro Svjetske organi-
zacije za intelektualnu svojinu e:
(i) izvravati administrativne zadatke
u vezi Unije, kao to su i svi zadatci
posebno dodijeljeni od Skuptine;
(ii) pod uvjetom da raspolae sredstvi-
ma, osigurati tehniku pomo na
zahtjev, Vladama Ugovornih strana,
koje su drave i smatraju se zemlja-
ma u razvoju u skladu sa utvre-
nom praksom Generalne skuptine
Ujedinjenih nacija.
(c) Nijedna Ugovorna strana nee imati
fnansijske obaveze; a posebno, niti
od jedne Ugovorne strane nee se
zahtijevati da plaa nikakve dopri-
nose Meunarodnom birou na ra-
un svog lanstva u Uniji.
( 2) [Generalni direktor]
Generalni direktor e biti glavni izvr-
ni organ Unije i predstavljat e Uniju.
lan 11
Amandman na neke odredbe
Ugovora
( 1) [Amandman na neke odredbe dat
od strane Skuptine]
Skuptina moe da podnese aman-
dman na defnicije sadrane u la-
nu 2(i) i (ii), kao i na lanove 3(1)(c),
9(1)(c) i (d), 9 (4), 10 (1) (a) i 14.
( 2) [Iniciranje i obavijest o prijedlozima
za amandmane]
Prijedloge po ovom lanu za aman-
dman na odredbe ovoga Ugovora
koji se odnose na stav (1) mogu
podnijeti ili jedna od Ugovornih
strana ili Generalni direktor.
Takve prijedloge saopava General-
ni direktor Ugovornoj strani najma-
nje est mjeseci prije razmatranja
na Skuptini.
Nijedan takav prijedlog nee se
podnijeti prije isteka pet godina od
datuma stupanja na snagu ovoga
Ugovora, na osnovu lana 16(1).
( 3) [Potrebna veina]
Usvajanje bilo kojeg amandmana
od strane Skuptine po stavu (1) za-
htijeva da ima etiri petine glasova.
(4) [Stupanje na snagu]
Svaki amandman na odredbe ovo-
ga Ugovora pomenut u stavu (1)
stupa na snagu tri mjeseca nakon
pismene obavijesti o prihvatanju,
koja je primijenjena u skladu sa
odgovarajuim ustavnim procesi-
ma Ugovornih strana, a koje primi
Generalni direktor od tri etvrtine
lanova Skuptine Ugovornih stra-
na u vrijeme kada Skuptina usvoji
amandman. Svaki amandman na
navedene odredbe koji je tako pri-
hvaen bit e obavezan za sve drave
i meuvladine organizacije koje su
bile Ugovorne strane u vrijeme kada
je amandman usvojen od strane
Skuptine ili koje postanu Ugovorne
strane nakon toga, osim Ugovornih
strana koje su obavijestile njihovo
odstupanje od ovog Ugovora u skla-
du sa lanom 17. prije stupanja na
snagu ovog amandmana.
U utvrivanju potrebne tri etvrti-
ne pomenute u pod-stavu (a), oba-
vijest koju da meuvladina organi-
zacija uzet e se u obzir samo ako
ni jedna njezina drava lanica nije
podnijela nikakvu obavijest.
lan 12
Zatita Parike i Bernske Konvencije
Ovaj Ugovor nee tetno utjecati na
obaveze koje bilo koja Ugovorna strana
moe da ima po Parikoj konvenciji za
zatitu industrijske svojine ili Bernskoj
konvenciji za zatitu knjievnih i umjet-
nikih djela.
lan 13
Rezerve
Na ovaj Ugovor nee se praviti nikakve
rezerve.
lan 14
Rjeavanje sporova
( 1) [Konsultacije]
(a) Kada nastane spor u vezi sa tuma-
enjem ili primjenom ovog Ugovo-
ra, jedna Ugovorna
strana moe skrenuti panju drugoj
Ugovornoj strani i zatraiti da stupi
u konsultacije sa njom.
Tako zamoljene, Ugovorne strane
e ubrzo organizirati adekvatnu
priliku za traene konsultacije.
Ugovorne strane angairane u
konsultacijama e pokuati da po-
stignu u razumnom vremenskom
roku, uzajamno zadovoljavajue
rjeenje spora.
( 2) [Ostala sredstva rjeavanja sporo-
va]
Ako se ne postigne zadovoljavajue
rjeenje u razumnom vremenskom
roku putem konsultacija pomenu-
tih u stavu (1), strane u sporu mogu
da se saglase da pribjegnu drugim
sredstvima namijenjenim za posti-
zanje prijateljskog rjeavanja spora,
kao to su dobre namjere, pomire-
nje, posredovanje i arbitraa.
( 3) [Panel - Odbor]
Ako spor nije rijeen na zadovolja-
vajui nain putem konsultacija po-
menutih u stavu (1), ili ako se ne pri-
bjegne drugim sredstvima rjeenja
pomenutim u stavu (2), ili ako ne
dovedu prijateljskom rjeenju u ra-
zumnom vremenskom roku, Skup-
tina e, na pismeni zahtjev bilo
koje strane u sporu sazvati odbor
- odbor od tri lana da ispita ovu
stvar. lanovi odbora nee, ukoli-
ko se strane u sporu drugaije ne
dogovore, biti izabrani niti iz jedne
strane u sporu. Njih e odabrati sa
liste oznaenih vladinih eksperata
koje ustanovi Skuptina. Uvjeti za
rad odbora e biti dogovoreni iz-
meu strana u sporu. Ako se takav
dogovor ne postigne, u roku od tri
mjeseca Skuptina e postaviti mi-
nimum uvjeta (terms of refer ence)
za odbor, nakon to konsultuje stra-
ne u sporu i lanove odbora. Odbor
e dati priliku stranama u sporu i
svim drugim zainteresiranim Ugo-
vornim stranama da mu izloe svo-
je stavove. Ako obje strane u sporu
tako zatrae, odbor e zaustaviti
svoj postupak.
Skuptina e usvojiti pravila za us-
postavljanje navedene liste ekspe-
rata i nain izbora lanova odbora,
koji e biti vladini eksperti Ugovor-
nih strana i za provoenje postup-
ka pred odborom, ukljuuui odre-
be zatite povjerljivosti postupka i
svakog materijala oznaenog kao
povjerljivog od strane bilo kojeg
uesnika u postupku.
Ukoliko strane u sporu ne postignu
sporazum izmeu sebe prije nego
odbor zakljui svoj postupak, od-
bor e odmah pripremiti pismeni
izvjetaj i dostaviti ga stranama u
sporu da ga pregledaju. Strane u
sporu e imati razuman vremenski
period, ije trajanje odreuje od-
bor, da mu dostavi sve komentare
o izvjetaju, ukoliko se ne dogovore
za due vrijeme u svojim pokuaji-
ma da postignu uzajamno zadovo-
ljavajue rjeenje njihovog spora.
Odbor e uzeti u obzir komentare
i odmah e uputiti svoj izvjetaj
Skuptini. Izvjetaj e sadravati
injenice i preporuke za rjeenje
spora, i bit e popraen pismenim
komentarima Ugovornih strana,
ako su takve iznijete.
( 4) [Preporuka Skuptine]
Skuptina e hitno razmatrati izvje-
taj odbora. Skuptina e konsen-
zusom, napraviti preporuke stra-
nama u sporu, na bazi njegovog
tumaenja ovog Ugovora i izvjeta-
ja odbora.
lan 15
Pristupanje strana Ugovoru
( 1) [Pravo pristupanja ovom Ugovoru]
Svaka drava lanica Svjetske orga-
nizacije za intelektualnu svojinu ili
drava lanica Ujedinjenih naroda
moe postati strana u ovom Ugo-
voru.
Svaka meuvladina organizacija
koja zadovoljava zahtjeve lana
2(x) moe postati strana u ovom
Ugovoru. Organizacija e informi-
rati Generalnog direktora o svojoj
nadlenosti i svim naknadnim pro-
mjenama u njezinoj nadlenosti u
pogledu pitanja koja se reguliraju
ovim Ugovorom. Organizacija i nje-
ne drave lanice mogu, meutim,
bez ikakvog smanjenja obaveza po
ovom Ugovoru, odluiti o njihovim
pojedinim odgovornostima u izvr-
enju obaveza po Ugovoru.
( 2) [Pristupanje Ugovoru]
Drava ili meuvladina organizacija
e postati strana u ovom Ugovoru:
(i) nakon potpisa iz koga slijedi depo-
novanje instrumenata za ratifkaci-
ju, prihvatanje ili odobrenje, ili
(ii) deponovanjem instrumenta o pri-
stupu.
( 3) [Deponovanje instrumenata]
Instrumenti pomenuti u stavu (2)
e biti deponovani kod Generalnog
direktora.
lan 16
( 1) [Poetno stupanje na snagu]
Ovaj Ugovor e stupiti na snagu, u
odnosu na svaku od pet prvih dr-
ava ili meuvladinih organizacija
koje su deponovale svoje instru-
mente za ratifkaciju, prihvatanje,
odobravanje ili prustupanje, tri mje-
seca nakon datuma kada bude depo-
novan peti instrument za ratifkaciju,
prihvatanje, odobravanje ili pristupa-
nje.
( 2) [Drave i meuvladine organizaci-
je koje nisu obuhvaene poetnim
stupanjem na snagu]
Ovaj Ugovor e stupiti na snagu u
odnosu na sve drave ili meuvla-
dinu organizaciju koje nisu obu-
hvaene stavom (1) tri mjeseca od
datuma kada su drave ili meu-
vladina organizacija deponovale
svoje instrumente za ratifkaciju,
prihvatanje, odobrenje ili pristu-
panje, ukoliko nije naznaen na
instrumentu kasniji datum; u ovom
drugom sluaju, Ugovor stupa na
snagu za navedenu dravu ili me-
uvladinu organizaciju na datum
koji je tako naznaen.
( 3) [Zatita layout-shema (topografje),
(raspored-dizajn) postojeih u vri-
jeme stupanja na snagu]
Svaka Ugovorna strana e imati pra-
vo da ne primjenjuje ovaj Ugovor
na bilo koji layout-shema (topogra-
fju), (raspored-dizajn) koja postoji
u vrijeme kada ovaj Ugovor stupa
na snagu u odnosu na tu Ugovornu
stranu, pod uvjetom da ova odred-
ba ne utjee tetno na zatitu koju
bi takav layout-shema (topografja),
(raspored-dizajn) mogla, u to vrije-
me, uivati na teritoriji te Ugovor-
ne strane na bazi meunarodnih
obaveza osim onih koji rezultiraju
iz ovoga Ugovora ili zakonodavstva
navedene Ugovorne strane.
lan 17
Odricanje od Ugovora
(1) [Obavijest]
Svaka Ugovorna strana se moe
odrei ovoga Ugovora uz obavje-
tenje upueno Generalnom direk-
toru.
(2) [Datum stupanja na snagu]
Odricanje e biti punovano jednu
godinu nakon datuma kada Gene-
ralni direktor primi obavijest o odri-
canju.
lan 18
Tekstovi Ugovora
( 1) [Originalni tekstovi]
Ovaj Ugovor sainjen je u jednom
originalnom primjerku na engle-
skom, arapskom, kineskom, francu-
skom, ruskom i panskom jeziku, a
svi tekstovi su jednako autentini.
( 2) [Slubeni tekstovi]
Slubene tekstove na drugim jezici-
ma, u skladu sa odlukom Skuptine,
utvrdit e generalni direktor, nakon
konsultacija sa zainteresovanim
vladama.
lan 19
Depozitar
Ovaj Ugovor e se deponovati kod Ge-
neralnog direktora. (Depozitar)
lan 20
Potpis
Ovaj Ugovor ostaje otvoren za potpis
izmeu 26. maja 1989. i 25. augusta
1989. u Vladi Sjedinjenih Amerikih Dr-
ava, a izmeu 26. augusta 1989. i 25.
maja 1990. godine u tabu WIPO-a.
MADRIDSKI
ARANMAN
O MEUNARODNOM REGISTROVA-
NJU IGOVA (Madrid, 14. april 1891)
REVIDIRAN U BRISELU 14. DECEMBRA
1900. GODINE, U VAINGTONU 2. JUNA
1911. GODINE, U HAGU 6. NOVEMBRA
1925. GODINE, U LONDONU 2. JUNA
1934. GODINE, U NICI 15. JUNA 1957.
GODINE I U TOKHOLMU 14. JULA
1967. GODINE
lan 1.
1. Zemlje na koje se primjenjuje ovaj
aranman obrazuju Posebnu uniju
za meunarodno registrovanje i-
gova.
2. Pripadnici svake zemlje ugovorni-
ce mogu obezbijediti u svim osta-
lim ze mljama uguvornicama ovog
aranmana zatitu svojih igova
koji se primenjuju na proizvode ili
usluge, registrovane u zemlji pori-
jekla, putem registrovanja pome-
nutih igova kod Meunarodnog
biroa za intelektualnu svojinu (u
daljem tekstu: Meunarodni biro)
iz Konvencije o osnivanju Svjetske
organizacije za in telektualnu svoji-
nu (u daljem tekstu: Organizacija),
koja e se izvriti posred stvom ad-
ministracije zemlje porijekla.
3. Smatrae se kao zemlja porijekla
ona zemlja Posebne unije u kojoj
prijavilac ima ozbiljno i stvarno
industrijsko ili trgovinsko preduze-
e; ako nema takvog preduzea u
nekoj zemlji Posebne unije, zemlja
Posebne unije u kojoj on ima svo-
je boravite; ako nema boravite
u Posebnoj uniji, zemlja njegovog
dravljan stva ako je dravljanin
neke zemlje Posebne unije.
lan 2.
Sa pripadnicima zemalja ugovornica
izjednauju se pripadnici zemalja koje
nisu pristupile ovom aranmanu, a koji
na teritoriji Posebne unije obrazovane
ovim aranmanom ispunjavaju uslove
utvrene lanom 3. Parike konvencije
za zatitu industrijske svojine.
lan 3.
1. Svaka prijava za meunarodno re-
gistrovanje mora se podnijeti na
obrascu propisanim pravilnikom za
izvrenje; administracija zemlje po-
rijekla iga ovjeravae da navodi u
ovoj prijavi odgovaraju navodima
nacionalnog registra i naznaie da-
tume i brojeve prijava i registrovanja
u zemlji porijekla, kao i datum prija ve
za meunarodno registrovanje.
2. Prijavilac je duan da navede proi-
zvode ili usluge za koje trai zatitu
i ga, kao i, ako je mogue, odgova-
rajuu klasu ili klase po klasifkaciji
ustano vljenoj Nianskim aranma-
nom o meunarodnoj klasifkaciji
proizvoda i usluga radi registrova-
nja igova. Ako prijavilac ovo ne
uini, Meunarodni biro razvrstae
proizvode ili usluge u odgovara-
jue klase ove klasifkacije. Meu-
narodni biro, zajedno sa nacional-
nom administracijom, provjerie
razvrstavanje koje na vede prijavi-
lac. U sluaju neslaganja izmeu
nacionalne administracije i Meu-
narodnog biroa, odluujue je mi-
ljenje Meunarodnog biroa.
3. Ako prijavilac trai boju kao karak-
teristian elemenat svoga iga, on
e morati:
1. da to izjavi i da svojoj prijavi doda
napomenu, naznaujui boju ili sa-
stav boja koje trai;
2. da priloi prijavi primjerke u boji
pomenutog iga, koji e biti prilo-
eni saoptenjima Meunarodnog
biroa. Broj tih primjeraka bie odre-
en pravilni kom za izvrenje.
3. Meunarodni biro odmah e re-
gistrovati igove prijavljene sao-
brazno propisima lana 1. Regi-
strovanje e nositi datum prijave
za meunarodno regi strovanje u
zemlji porijekla, ukoliko je Meu-
narodni biro primio prijavu u roku
od dva meseca raunajui od tog
datuma. Ako prijavu nije primio u
tom roku. Meunarodni biro e je
upisati onog dana kada ju je pri-
mio. Meunarodni biro e bez od-
laganja saoptiti to registrovanje
zainteresovanim administracijama.
Registrovani igovi bie objavljiva-
ni u jednom periodinom listu, koji
e, na osnovu podataka iz prijave
za registrovanje, izdavati Meuna-
rodni biro. to se tie igova koji
sadre neki fgurativni element
ili naroito grafko rjeenje, pra-
vilnikom za izvrenje propisae se
da li je prijavilac duan da priloi
klie.
4. Radi potrebnog objavljivanja regi-
strovanih igova u zemljama ugo-
vornicama, svaka administracija
dobie od Meunarodnog biroa
izvjestan broj bes platnih primjera-
ka i izvjestan broj po snienoj cijeni
gore pomenute publikacije, sraz-
mjerno broju, jedinica po odredba-
ma lana 16. stav 4. pod a) Parike
kon vencije za zatitu industrijske
svojine, a pod uslovima utvre-
nim pravilnikom za izvrenje. U
svim zemljama ugovornicama ovo
objavljivanje e se smatrati sa svim
dovoljnim, i nikakvo drugo nee se
moi traiti od prijavioca.
lan 3
bis
1) Svaka zemlja ugovornica moe, u
svako doba, pismenim putem sa-
optiti generalnom direktoru Orga-
nizacije (u daljem tekstu: generalni
direktor) da e se zatita koja pro-
istie od meunarodnog registro-
vanja protezati na tu zemlju samo
ako nosilac prava na ig to izrino
zahtijeva.
2) Ovo saoptenje stupie na snagu est
meseci od dana kada ga generalni
direktor podnese ostalim zemljama
ugovornicama.
lan 3
ter
1. Zahtjev za protezanjem zatite
koja proistie iz meunarodnog
registro vanja, na zemlju koja se
koristila mogunou iz lana 3
bis

mora se naroito na vesti u prijavi iz
lana 3. stav 1.
2. Zahtjev za teritorijalnim prote-
zanjem istaknut poslije meu-
narodnog regi strovanja mora se
podnijeti posredstvom nacionalne
administracije na obrascu propi-
sanom pravilnikom za izvrenje.
Meunarodni biro e ga odmah re-
gistrovati i o njemu bez odlaganja
obavijestiti zainteresovanu admi-
nistraciju ili admini stracije. On e
se objaviti u periodinom listu koji
izdaje Meunarodni biro. Ovo teri-
torijalno protezanje stupie na sna-
gu onog dana kada bude upisano
u meunarodni registar, a prestae
da vai sa prestankom meunarod-
nog regi strovanja iga na koji se
odnosi.
lan 4.
1. Na osnovu tako obavljenog regi-
strovanja kod Meunarodnog bi-
roa, shodno odredbama lana 3. i
3
tcr
, zatita iga u svakoj zaintereso-
vanoj zemlji ugovornici bie ista kao
da je ig bio u toj zemlji neposredno
registrovan. Razvr stavanje proizvo-
da ili usluga predvieno lanom
3. ne vezuje zemlje ugovornice pri
ocjenjivanju obima zatite iga.
2. Svaki ig koji je bio predmet me-
unarodnog registrovanja uiva-
e pravo prvenstva, ustanovlje-
no lanom 4. Parike konvencije
za zatitu industrijske svo jine, te
nije potrebno ispuniti formalnosti
predviene u odjeljku D tog lana.
lan 4
bis
1. Kad je jedan ig ve registrovan u
jednoj ili vie zemalja ugovornica,
a kasnije ponovo registrovan kod
Meunarodnog biroa na ime istog
nosioca pra va iii njegovog prije-
mnika prava, smatrae se da meu-
narodno registrovanje zamjenjuje
ranija nacionalna registrovanja,
bez tete po prava steena ovim
registrovanjima.
2. Nacionalna administracija duna
je da na zahtjev zabiljei u svojim
regi strima meunarodno registro-
vanje.
lan 5.
1. 1) U zemljama u kojima njihovo
zakonodavstvo to doputa, ad-
ministracije kojima Meunarodni
biro bude saoptio registrovanje
jednog iga ili zahtjev za teritorijal-
nim protezanjem zatite podnijet
shodno lanu 3
ter
, imae mogu-
nost da izjave da zatita ne moe
biti odobrena tom igu na njihovoj
teritoriji. Takvo odbijanje moi e
se uiniti samo pod uslovima koji
bi se primijenili, shodno Pari koj
konvenciji za zatitu industrijske
svojine, i pri registrovanju jednog
doma eg iga. Meutim, zatita se
nee moi odbiti, ak ni djelimino,
samo iz razloga to bi nacionalno
zakonodavstvo odobravalo regi-
strovanje jedino za ogranieni broj
klasa ili za ogranieni broj proizvo-
da i usluga.
2. Administracije, koje hoe da se ko-
riste tim pravom, treba da dostave
svoja odbijanja, navodei razloge
Meunarodnom birou u roku pred-
vienom u njihovom nacionalnom
zakonu, a najkasnije prije isteka go-
dine dana, raunajui od meuna-
rodnog registrovanja, odnosno od
zahtijeva za teritorijalnim proteza-
njem podnijetim po lanu 3
1
.
3. Meunarodni biro dostavie bez
odlaganja po jedan primjerak na
ovaj nain dostavljenog odbijanja
administraciji zemlje porijekla i
nosiocu prava na ig ili njegovom
zastupniku, ako ga je pomenula
administracija oznaila Birou. Za-
interesovani e imati ista albena
sredstva kao da je prijavu za zatitu
iga on sam podnio neposredno u
zemlji u kojoj je zatita odbijena.
4. Razloge odbijanja Meunarodni
biro mora saoptiti zainteresovani-
ma koji to budu od njega traili.
5. Administracije koje, povodom regi-
strovanja nekog iga ili zahtjeva za
te ritorijalnim protezanjem zatite,
u gore pomenutom najduem roku
od godine dana, ne budu dostavile
Meunarodnom birou nikakvu od-
luku o privremenom ili konanom
odbijanju, gube pravo na mogu-
nost predvienu stavom l. ovog
lana u odnosu na ig u pitanju.
6. Odluku o ponitenju meunarod-
nog iga nadlene vlasti ne mogu
donijeti, a da se nosiocu prava na
ig ne omogui da blagovremeno
brani svoja prava. Ponitaj e se sa-
optiti Meunarodnom birou.
lan 5
bis
Dokazna sredstva o zakonitoj upotrebi
izvjesnih elemenata koje sadre igo-
vi kao to su: grbovi, titovi, portreti,
poasni znaci, titule, trgovaka imena
ili imena lica sem imena prijavioca, ili
drugi slini natpisi, a koja bi se mogla
traiti od strane administracija zemalja
ugovornica osloboena su, osim potvr-
de admi nistracije zemlje porijekla, od
svake legalizacije, kao i od svake druge
potvrde.
lan 5
ter
1. Meunarodni biro izdae svakome
ko bude traio, uz naplatu takse
utvr ene pravilnikom za izvrenje,
prepis podataka upisanih u regi-
stru koji se odno se na odreeni ig.
2. Meunarodni biro e moi isto
tako uz naplatu, vriti istraivanja
prven stva meunarodnih igova.
3. Izvodi iz meunarodnog registra,
traeni radi podnoenja u nekoj od
ze malja ugovornica, osloboeni su
svake legalizacije.
lan 6.
1. Registrovanje nekog iga kod Me-
unarodnog biroa vri se za dva-
deset godina, sa mogunou ob-
navljanja pod uslovima utvrenim
u lanu 7.
2. Po isteku roka od pet godina, ra-
unajui od dana meunarodnog
regi strovanja, ovo registrovanje
postaje nezavisno od iga prethod-
no registrovanog u zemlji porijekla,
pod rezervom koju sadre sljedee
odredbe.
3. Na zatitu koja proistie iz meu-
narodnog registrovanja, bilo da je
ili ni je bilo prijenosa, nee se vie
moi pozivati u celini ili djelimino,
ako u roku od pet godina od dana
meunarodnog registrovanja naci-
onalni ig, prethodno registrovan u
zemlji porijekla u smislu lana 1, ne
bi vie u cjelini ili djelimino uivao
zakonsku zatitu u toj zemlji. Isto e
biti i u sluaju kada je ova zakonska
zatita prestala kasnije zbog tube
podignute ij isteka roka od pet
godina.
4. U sluaju dobrovoljnog brisanja
ili brisanja po slubenoj dunosti,
admi nistracija zemlje porijekla za-
traie brisanje iga od Meuna-
rodnog biroa, koji e ovo i uiniti.
U sluaju spora, navedena admini-
stracija dostavie Meunarod nom
birou, po slubenoj dunosti ili na
traenje tuioca, prepis tube ili
svakog drugog akta kojim se po-
kree spor, kao i konane presude.
Biro e o tome stavi ti zabiljeku u
meunarodni registar.
lan 7.
1. Registrovanje e se uvijek moi ob-
noviti za rok od dvadeset godina,
rau najui od isteka prethodnog
roka, i to prostom uplatom osnov-
ne takse, odnosno dopunskih taksa
i dodataka taksama predvienih
lanom 8. stav 2.
2. Pri obnavljanju se nee moi da
vre nikakve izmjene u odnosu na
posljednje stanje prethodnog regi-
strovanja.
3. Prilikom prvog obnavljanja, sao-
brazno odredbama Nianskog akta
od 15. juna 1957. godine, ili ovog
akta, moraju se navesti klase po
meunarodnoj klasifkaciji na koje
se registrovanje odnosi.
4. est meseci prije isteka roka zati-
te, Meunarodni biro e, putem
slube ne opomene, podsjetiti no-
sioca prava na ig i njegovog zastu-
pnika na taan da tum isteka ovog
roka.
5. Uz naplatu poviene takse utvre-
ne pravilnikom za izvrenje, odo-
brie se naknadni rok od est me-
seci za obnavljanje meunarodnog
registrovanja.
lan 8.
1. Administracija zemlje porijekla
moe utvrditi po svome nahoe-
nju i na plaivati u svoju korist na-
cionalnu taksu koju e traiti od
nosioca prava na ig za koji se trai
meunarodno registrovanje ili ob-
navljanje.
2. Registrovanje nekog iga kod Me-
unarodnog biroa uslovljeno je
pret hodnom uplatom meunarod-
ne takse, koja e obuhvatiti:
a. osnovnu taksu;
b. dopunsku taksu za svaku klasu
preko tri klase meunarodne kla-
sifkacije u koju se svrstavaju pro-
izvodi ili usluge na koje se primje-
njuje ig:
c. dodatak taksi u sluaju svakog
zahtjeva za protezanje zatite u
smislu la na 3
ter
.
3) Meutim, u sluaju da je broj klasa
proizvoda ili usluga utvrdio ili ospo-
rio Meunarodni biro, dopunska taksa
iz stava 2. pod b) moi e se uplatiti u ro-
ku utvrenom pravilnikom za izvrenje,
bez uticaja na datum registrovanja. Ako
po isteku navedenog roka dopunska tak-
sa ne bi bila plaena, odnosno ako prija-
vilac u potrebnoj mjeri ne bi ograniio spi-
sak proizvoda ili usluga, smatrae se da
je prijava za meunarodno registrova-
nje naputena.
A) Godinju sumu raznih prihoda od me-
unarodnog registrovanja, izuzev onih
predvienih pod b) i c) stava 2, Meu-
narodni biro raspodjelie na jednake
djelove meu zemlje lanice ovog akta
poto odbije zajednike trokove i te-
rete izazvane izvrenjem pomenutog
akta. Ako u trenutku stupanja na snagu
ovog akta jedna zemlja ga jo nije rati-
fkovala ili mu nije pristupila, ona e do
dana stupanja na snagu njene ratifka-
cije ili pristupa imati pravo na raspodje-
lu vika prihoda izraunatog na osnovu
ranijeg akta koji se na nju primenjuje.
5. Iznosi koji potiu od dopunskih
taksa predvienih u stavu 2. pod
b), po isteku svake godine razdje-
lie se na zemlje lanice ovog akta
ili Nianskog akta od 15. juna 1957.
godine, srazmjerno broju igova za
koje je zatita traena u svakoj od
njih u toku protekle godine, a uko-
liko se tie zemalja koje obavljaju
prethodno ispitivanje, dobijeni
broj ispravie se za jedan koefci-
jent koji e se odrediti pravilnikom
za izvrenje. Ako u trenutku stu-
panja na snagu ovog akta jedna
zemlja ga jo nije ratifkovala ili
mu nije pristupila ona e do dana
stupa nja na snagu njene ratifkaci-
je ili pristupa imati pravo na raspo-
djelu iznosa izra unatih na osnovu
Nianskog akta.
6. Iznosi koji potiu od dodataka tak-
sa predvienih u stavu 2. pod c),
raz djelie se na zemlje koje su se
koristile mogunou predvie-
nom u lanu 3
bis
prema odredbama
stava 5. Ako u trenutku stupanja na
snagu ovog akta jedna zemlja ga
jo nije ratifkovala ili mu nije pri-
stupila, ona e do dana stupanja na
snagu njene ratifkacije ili pristupa
imati pravo na raspodjelu iznosa
izraunatih na osnovu Nianskog
akta.
lan 8
bis
Nosilac prava meunarodno registro-
vanog iga moe se uvek odrei zatite
u jednoj ili vie zemalja ugovornica, pu-
tem izjave predate administraciji svoje
zemlje, radi dostavljanja Meunarod-
nom birou, koji e je saoptiti zemljama
kojih se to odricanje tie. Ova izjava ne
podlee nikakvoj taksi.
lan 9.
1. Isto tako, administracija zemlje no-
sioca prava dostavie Meunarod-
nom birou ponitavanja, brisanja,
odricanja, prenose i druge promje-
ne koje se odnose na upis zatie-
nog iga u nacionalnom registru,
ako se te promjene tiu i meu-
narodnog registrovanja.
2. Meunarodni biro upisae ove
promjene u meunarodni regi-
star, dosta viti ih administracijama
zemalja ugovornica i objaviti ih u
svom listu.
3. Isto tako e se postupiti kad nosilac
prava meunarodno registrovanog
iga bude traio da se ogranii spi-
sak proizvoda ili usluga na koji se
primjenjuje ovo registrovanje.
4. Ovi radovi mogu se usloviti upla-
tom naroite takse, koja e se pro-
pisati pravilnikom za izvrenje.
5. Kasnije dodavanje na spisku nekog
novog proizvoda ili usluge moi e
se obezbijediti samo podnoenjem
nove prijave saobrazno odredba-
ma lana 3.
6. Zamjena jednog proizvoda ili usluga
drugim smatra se dodavanjem.
lan 9
bis
1. Kad jedan ig, zaveden u meuna-
rodni registar, bude prenijet na lice
nasta njeno u drugoj zemlji ugo-
vornici, a ne u zemlji nosioca pra-
va meunarodno registrovanog
iga, ovaj prijenos bie saopten
Meunarodnom birou od strane
admi nistracije ove posljednje ze-
mlje. Meunarodni biro upisae
prijenos, saoptiti ga drugim admi-
nistracijama i objaviti u svom listu.
Ako je prijenos izvren prije isteka
roka od pet godina, raunajui od
meunarodnog registrovanja, Me-
unarodni bi ro zatraie pristanak
administracije zemlje novog nosi-
oca prava i objavie, ako je to mo-
guno, datum i broj registrovanja
iga u zemlji novog nosioca prava.
2. Nee biti upisan nikakav prijenos
iga unijetog u meunarodni regi-
star, a izvren u korist lica koje nije
ovlateno da prijavi meunarodni
ig.
3. Kad neki prijenos nije mogao biti
upisan u meunarodni registar,
bilo uslijed toga to zemlja novog
nosioca prava odbija da da pri-
stanak, bilo to je iz vren u korist
lica koje nije ovlateno da zatrai
meunarodno registrovanje, ad-
ministracija zemlje ranijeg nosio-
ca prava imae pravo da trai od
Meunarod nog biroa da on brie
ig iz svog registra.
lan 9
ter
1. Ako se Meunarodnom birou sa-
opti prijenos meunarodnog iga
samo za jedan dio registrovanih
proizvoda ili usluga, on e to upi-
sati u svoj registar. Svaka zemlja
ugovornica imae mogunost da
ne uvai takav prijenos, ako su pro-
izvodi ili usluge obuhvaeni u tako
prenijetom djelu slini onima za
koje ig ostaje i dalje registrovan u
korist prenosioca.
2. Meunarodni biro upisae tako-
er prijenose meunarodnog iga
samo za jednu ili vie zemalja ugo-
vornica.
3. Ako, u prethodnim sluajevima,
nastane promjena zemlje nosioca
prava, administracija kojoj pripada
novi nosilac prava mora dati svoj
pristanak koji se trai shodno la-
nu 9
bis
, ukoliko je meunarodni ig
bio prenijet prije isteka roka od pet
godina, raunajui od meunarod-
nog registrovanja.
4. Odredbe prethodnih stavova pri-
menjivae se samo pod rezervom
lana 6
quater
Parike konvencije za
zatitu industrijske svojine.
lan 9
quater
1) Ako se vie zemalja Posebne unije slo-
e da sprovedu unifkaciju svojih na-
cionalnih zakona o igovima, moi
e saoptiti Vladi vajcarske Konfe-
deracije:
a. da e nacionalne administraci-
je svake od njih biti zamenjene
jednom zajednikom admini-
stracijom, kao i
b. da e se u pogledu primjene,
u cjelini ili delimino, odreda-
ba koje pretho de ovom lanu,
skup njihovih odnosnih terito-
rija smatrati kao jedna zemlja.
2) Ovo saoptenje stupie na snagu
tek poslije est meseci od dana
kada generalni direktor o tome iz-
vjesti ostale zemlje ugovornice.
lan 10.
1) a) Posebna unija ima Skuptinu obra-
zovanu od zemalja koje su ovaj akt
ratifkovale ili su mu pristupile.
c. Vladu svake zemlje predstavlja
i strunjaci.
d. Trokove svakog izaslanstva
vala, izuzev tro kova puta i
naknade boravka za jednog
izaslanika svake zemlje lanice,
koji pa daju na teret Posebne
unije.
2) a) Skuptina:
1) pretresa sva pitanja koja se tiu
odravanja i razvoja Posebne unije
i primjene ovog aranmana;
ii) daje Meunarodnom birou uput-
stva za pripremanje konferencija
za reviziju, vodei briljivo rauna
o primjedbama zemalja Posebne
unije koje nisu ratifkovale ovaj akt
ili mu nisu pristupile;
iii) mijenja Pravilnik za izvrenje i utvru-
je iznose taksa navedenih u lanu 8.
stav 2, kao i drugih taksa koje se
odnose na meunarodno registro-
vanje;
iv) ispituje i odobrava izvjetaje i dje-
latnosti generalnog direktora koji
se odnose na Posebnu uniju i daje
mu sva korisna uputstva po pitanji-
ma iz nadlenosti Posebne unije:
v) donosi program, usvaja trogodinji
budet Posebne unije i odobrava
njene zavrne raune;
vi) usvaja fnansijski pravilnik Posebne
unije;
vii) obrazuje odbore strunjaka i rad-
ne grupe koje smatra korisnim za
ostvarivanje svrhe Posebne unije;
viii) odluuje koje zemlje nisu lanice
Posebne unije i koje meuvladine i
meunarodne nevladine or-
ganizacije mogu prisustvo-
vati njenim sastancima u
svojstvu posmatraa;
ix) usvaja izmjene l. 10. do 13;
x) preduzima sve drugo to je pogod-
no za postizanje zadataka Posebne
unije;
xi) obavlja sve druge poslove koji proi-
stiu iz ovog aranmana.
2. b) Po pitanjima za koja su zaintere-
sovane podjednako i druge unije
koji ma upravlja Organizacija, Skup-
tina odluuje poto se upozna sa
miljenjem Koordinacionog odbo-
ra Organizacije.
2. a) Svaka zemlja lanica Skuptine
b) Kvorum sainjava polovina zemalja
lanica Skuptine.
I pored odredaba podstava b), ako,
u toku nekog zasedanja, broj pred-
stavljenih zemalja bude manji od
polovine ali jednak ili vei od trei-
ne zemalja lanica Skuptine, ova
moe donositi odluke; meutim,
odluke Skuptine, izu zev onih koje
se tiu njenog postupka, postae
izvrne tek kada se ispune nie na-
vedeni uslovi. Meunarodni biro
saoptavae ove odluke zemljama
lanicama Skuptine koje nisu bile
predstavljene, pozivajui ih da se pi-
smeno izjasne, u ro ku od tri mjeseca
od dana ovog saoptenja, da li daju
svoj glas ili se uzdravaju. Ako po
isteku ovog roka broj zemalja koje
su na taj nain dale svoj glas ili su
se uzdrale bude najmanje jednak
broju zemalja koje su nedostajale
da bi se posti gao kvorum u toku sa-
stanka, ove odluke postae izvrne
pod uslovom daje isto vremeno po-
stignuta potrebna veina.
c) Izuzev u sluajevima iz lana 13. stav
2, Skuptina donosi odluke vei nom
od dvije treine datih glasova.
e) Uzdravanje se ne smatra kao glas.
f ) Jedan izaslanik moe predstavljati
samo jednu zemlju i moe glasati
sa mo u njeno ime.
g) Zemlje Posebne unije koje nisu la-
nice Skuptine prisustvuju njenim
sa stancima u svojstvu posmatraa.
4) a) Skuptina se sastaje na re-
dovno zasjedanje jednom u tri
godine na poziv generalnog di-
rektora i. osim u izuzetnim slu-
ajevima, u isto vreme i na istom
mestu kao Generalna skuptina Or-
ganizacije.
b) Skuptina se sastaje na vanredno
zasjedanje na poziv generalnog di-
rektora, a na zahtjev jedne etvrti-
ne zemalja lanica Skuptine.
c) Generalni direktor priprema dnevni
red svakog zasjedanja.
5) Skuptina usvaja svoj poslovnik.
lan 11.
1) a) Poslove koji se odnose na meu-
narodno registrovanje, kao i ostale
upravne poslove Posebne unije,
obavlja Meunarodni biro.
b) Meunarodni biro naroito pri-
prema sastanke i obavlja poslove
sekretarijata Skuptine i odbora
strunjaka i radnih grupa koje bi
ona mogla obrazovati.
c) Generalni direktor je najvii funkci-
oner Posebne unije i predstavlja je.
2. Generalni direktor i sva lica koja on
na svim zasjedanjima Skuptine i
svakog odbora strunjaka ili radne
grupe koje ona moe obrazovati.
Generalni direktor ili jedno lice koje
on odredi po slubenoj dunosti je
sekretar ovih organa.
3. a) Prema uputstvima Skupti-
ne Meunarodni biro priprema
konferenci je za reviziju odredaba
Aranmana osim l. 10. do 13.
b) O pripremanju konferencija za
reviziju Meunarodni biro moe se
savjetovati sa meuvladinim i me-
cijama.
c) Generalni direktor i lica koja on
odredi uestvuju, bez prava glasa, u ra-
spravljanjima na ovim konferencijama.
4) Meunarodni biro obavlja i sve dru-
ge dunosti koje su mu povjerene.
lan 12.
1) a) Posebna unija ima svoj budet.
b) Budet Posebne uni-
je obuhvata sopstvene priho-
de i izdatke Posebne unije, njen
doprinos budetu zajednikih iz-
dataka unija, kao i, u sluaju potre-
be, iznos stavljen na raspolaganje
budetu Konferencije Organizacije.
c) Kao zajedniki izdaci unija
smatraju se izdaci koji ne pripa-
daju iskljuivo Posebnoj uniji, ve
takoer jednoj ili vie drugih unija
kojima upravlja Organizacija. Ue-
e Posebne unije u ovim zajedni-
kim izdacima srazmjerno je koristi
koju ovi izdaci za nju predstavljaju.
2) Prilikom donoenja Budeta Poseb-
ne unije vodi se rauna o potrebama
saradnje sa budetima drugih unija
kojima upravlja Organizacija.
3) Budet Posebne unije fnansira se iz
sljedeih izvora:
i) osnovnih i drugih taksa u vezi sa me-
unarodnim registrovanjem i taksa
i iz nosa koji se duguju za usluge
koje prua Meunarodni biro u ime
Posebne unije;
ii) prihoda od prodaje izdanja Meu-
narodnog biroa koja se odnose na
Posebnu uniju i prava koja potiu
od ovih izdanja;
iii) poklona, zavetanja i subvencija;
iv) zakupnina, kamata i raznih drugih
prihoda.
4) a) Iznos taksa navedenih u lanu 8.
stav 2. i drugih taksa u vezi sa me-
unarodnim registrovanjem utvr-
uje Skuptina na prijedlog gene-
ralnog direktora.
b) Ovaj iznos utvruje se lako da
prihodi Posebne unije koji poti-
u od tak sa, osim dopunskih tak-
sa i dodataka taksi iz lana 8. stav
2. pod b) i c), kao i drugih izvora
omoguuju da se bar pokriju izdaci
Meunarodnog biroa za Po sebnu
uniju.
c) Ukoliko budet ne bi bio usvojen
pre poetka nove budetske godi-
ne, produie se budet prethodne
godine na naine predviene u f-
nansijskom pravilniku.
5. Sa izuzetkom odredaba iz stava 4.
pod a), visinu taksa i iznose koji se
du guju za usluge koje prua Meu-
narodni biro u ime Posebne unije,
odreuje ge neralni direktor, koji o
tome podnosi izvetaj Skuptini.
6. a) Posebna unija raspolae obrt-
nim fondom koji se obrazuje od
jedin stvene uplate svake zemlje
Posebne unije. Ako fond postane
nedovoljan. Skup tina odluuje o
njegovom poveanju.
b) Iznos poetne uplate svake ze-
mlje u navedeni fond ili njeno ue-
e u nje govom poveanju sraz-
mjerni su doprinosu ove zemlje,
kao lanice Parike unije za zatitu
industrijske svojine, budetu ove
Unije za godinu u toku koje se fond
obrazuje ili se o poveanju odluuje.
c) Skuptina propisuje srazmjeru i
naine uplata na prijedlog general-
nog di rektora, a poslije primljenog
miljenja Koordinacionog odbora
Organizacije.
d) Sve dotle dok traje ovlatenje
Skuptine da se rezervni fond Po-
sebne unije koristi kao obrtni fond,
Skuptina moe obustaviti primje-
nu odredaba pod-stavova a), b) i c).
7) a) U sporazumu o sjeditu, zakljue-
nom sa zemljom na ijoj teritoriji Or-
ganizacija ima svoje sjedite, pred-
via se da ova zemlja daje avanse
ukoliko bi obrtni fond bio nedovo-
ljan. Iznos ovih avansa i uslovi pod
kojima se odobravaju predmet su,
u svakom posebnom sluaju, odvo-
jenih sporazuma izmeu zemlje u
pitanju i Organizacije.
b) Zemlja iz podstava a) i Organiza-
cija imaju, svaka za sebe, pravo da
otka u obavezu odobravanja avan-
sa, putem pismenog saoptenja.
Otkaz stupa na snagu tri godine
poslije kraja godine u kojoj je bio
saopten.
8) Ovjeravanje rauna obavljaju,
zemalja Posebne unije ili spolj-
ni kontrolori koje, sa njihovim
pristankom, imenuje Skuptina.
lan 13.
1) Prijedloge za izmjenu l. 10, 11, 12.
i ovog lana moe podnijeti svaka
zemlja lanica Skuptine ili gene-
ralni direktor. Ovaj posljednji sa-
optava ove prijedloge zemljama
lanicama Skuptine najmanje est
mjeseci prije nego to e oni biti
podnijeti Skuptini na ispitivanje.
2. Svaku izmjenu lanova iz stava
1. usvaja Skuptina. Za usvajanje
potreb na je veina od tri etvrtine
izmjenu lana 10. i ovog slava po-
datih glasova.
dana ka da generalni direktor od
tri etvrtine zemalja koje su bile
je izmjena usvojena, primi pisme-
na saoptenja o prihvatanju, data
usaglasnosti sa njihovim odgova-
rajuim ustavnim propisima. Svaka
tako usvoje na izmjena ovih lano-
lanice Skuptine u trenut ku kada
izmjena stupa na snagu ili koje ka-
snije poslanu lanice.
lan 14.
1. a) Svaka zemlja Posebne unije koja
je potpisala ovaj akt moe ga ratif-
kovali, a ako ga nije potpisala moe
mu pristupiti.
2. a) Svaka zemlja van Posebne unije,
a ugovornica je Parike konvenci-
je za zatitu industrijske svojine,
moe pristupiti ovom aktu i tako
postati lanica Po sebne unije.
b) im Meunarodni biro bude
obavjeten da je jedna od tih ze-
malja pristu pila ovom aktu, on e,
shodno lanu 3, administraciji te
zemlje dostaviti skupno saoptenje
o svim igovima koji u tom trenut-
ku uivaju meunarodnu zatitu,
c) Samim ovim saoptenjem na-
vedenim igovima obezbeuju se
povlastice iz prethodnih odredaba
na teritoriji te zemlje i poinje tei
rok od jedne godine u toku kojeg
administracija u pitanju moe dati
izjavu predvienu lanom 5.
d) Meutim, pristupajui ovom
aktu ta zemlja moe izjaviti da se
primjena ovog akta ograniava na
igove koji su registrovani poev
od dana kada pristu panje stupa na
snagu, izuzev za meunarodne i-
gove koji su ve ranije u toj ze mlji
predmet istovjetnog nacionalnog
registrovanja koje je jo u vanosti
i koji se na traenje zainteresovanih
odmah priznaju.
e) Ova izjava oslobaa Meunarod-
ni biro od dostavljanja pomenutog
skup nog saoptenja. On se ogra-
niava na saoptavanje igova za
koje je primio zahjtev, sa potrebnim
podacima, u roku od godine dana
raunajui od pristupanja nove ze-
mlje, da im se prue koristi izuzetka
predvienog u podstavu d).
f ) Meunarodni biro ne dostavlja
skupna saoptenja onim zemljama
koje prilikom pristupanja ovom
aktu izjave da e se koristiti mo-
gunou predvie nom lanom
3bis. Pored toga, ove zemlje mogu
istovremeno izjaviti da se primje-
na ovog akta ograniava na igove
registrovane poev od dana kada
njihovo pri stupanje stupi na sna-
gu; meutim, ovo ogranienje ne
pogaa one meunarod ne igove
koji su u toj zemlji ve bili ranije
predmet istovjetnog nacionalnog
regi strovanja i koji mogu dovesti
do prijava za protezanjem zatite
sastavljenih i saoptenih saobrazno
l. 3ler i 8. stav 2. pod c).
g) Smatra se da registrovanja i-
gova koja su predmet jednog od
saoptenja predvienih u ovom
stavu, zamjenjuju registrovanja ne-
posredno izvrena u novoj zemlji
ugovornici prije dana njenog pri-
stupa.
3. Instrumenti ratifkacije ili pristupa
deponuju se kod generalnog direk-
tora.
4. a) U odnosu na pet zemalja koje su
prve deponovale svoje instrumen-
te ratifkacije ili pristupa, ovaj akt
deponovanja petog od ovih instru-
menata.
b) U odnosu na svaku drugu zemlju
ovaj akt stupa na snagu tri mjeseca
po slije dana kada je njenu ratifka-
ciju ili pristup saoptio generalni
direktor, osim ako je u instrumentu
ratifkacije ili pristupa oznaen neki
sluaju, u odnosu na tu zemlju ovaj
akt stupa na snagu na tano ozna-
eni dan.
5. Ratifkacija ili pristup povlai puno-
pravno pristupanje na sve odredbe
i sticanje svih prednosti koje ovaj
akt propisuje.
6. Posle stupanja na snagu ovog akta,
nijedna zemlja ne moe pristupiti
Nianskom aktu od 15. juna 1957.
godine osim skupa sa ratifkova-
njem ovog akta ili pristupanjem
njemu. Pristupanje aktima ranijim
od Nianskog akta ne usvaja se ak
ni skupa sa ratifkovanjem ovog
akta ili pristupanjem njemu.
7. Na ovaj aranman primenjuju se
odredbe lana 24. Parike konven-
cije za zatitu industrijske svojine.
lan 15.
1. Ovaj aranman ostaje na snazi neogra-
nieno vreme.
akt saoptenjem upuenim ge-
neralnom direktoru. Ovaj otkaz
obuhvata takoer otkazivanje svih
ranijih akata, a od uticaja je samo
na zemlju koja ga je uinila, dok
aranman ostaje na snazi i prime-
njuje se u odnosu na ostale zemlje
Posebne unije.
rektor primio saoptenje.
ze mlja prije isteka roka od pet go-
dina raunajui od dana kada je
postala lanica Posebne unije.
5. Meunarodni igovi registrovani
prije dana u koji otkaz stupa na
snagu, a koji nisu odbijeni u godini
predvienoj u lanu 5, nastavljaju
da uivaju istu za titu kao da su ne-
posredno u toj zemlji prijavljeni za
sve vrijeme trajanja meu narodne
zatite.
lan 16.
1. a) U odnosima izmeu zemalja lanica
Posebne unije koje su ga ratifkovale ili
su mu pristupile, ovaj akt zamjenjuje,
poev od dana kada za njih stupi na
snagu, tekstove Madridskog aranma-
na od 1891. godine, ranije od ovog
akta.
b) Meutim, svaka zemlja Posebne uni-
je, koja je ratifkovala ovaj akt ili mu
je pristupila, ostaje u obavezi na
osnovu ranijih tekstova, koje nije
prethodno ot kazala u smislu lana
12. stav 4. Nianskog akta od 15.
juna 1957. godine, u svo jim odno-
sima sa zemljama koje nisu ratifko-
vale ovaj akt ili mu nisu pristupile.
2) Zemlje van Posebne unije koje po-
stanu ugovornice ovog akta, prime-
njuju ga na meunarodna registro-
vanja izvrena u Meunarodnom
birou posredstvom nacionalne
administracije svake zemlje lanice
Posebne unije koja nije ugovorni-
ca ovog akta. pod uslovom da ova
registrovanja zadovoljavaju, za
ove zemlje, uslove koje propisuje
ovaj akt. U pogledu meunarod-
nih registrovanja izvrenih u Me-
unarodnom birou posredstvom
nacionalnih administracija ovih
zemalja van Posebne unije koje po-
stanu ugovornice ovog akta, one
pristaju da zemlja o kojoj je gore
rije zahtjeva ispunjavanje uslova
propisanih najnovijim ak tom ija je
ugovornica.
lan 17.
1) a) Ovaj akt potpisan je u jednom
jedinom primjerku na francuskom
jeziku i deponovan kod Vlade ved-
ske.
b) Generalni direktor, po savjetovanju
sa zainteresovanim vladama, sasta-
vie slubene tekstove na drugim
jezicima koje bi Skuptina mogla
oznaiti.
vanje, u tokholmu, do 13. januara
1968. godine.
3. Dva prepisa potpisanog teksta
ovog akta, overena od strane Vlade
ved ske, generalni direktor dosta-
vie vladama svih zemalja Posebne
unije a, na zah tjev, i vladi svake dru-
ge zemlje.
4. Generalni direktor registrovae
je ujedinjenih nacija.
5. Generalni direktor saoptava vla-
dama svih zemalja lanica Posebne
uni je potpisivanja, deponovanja
instrumenata ratifkacije ili pristu-
pa i izjave koje ovi instrumenti sadr-
e, stupanje na snagu svih odreda-
ba svog akta, saoptenja o otkazu i
saoptenja u vezi s primenom l. 3
bis
,
9
quater
, 13, 14. stav 7. i lana 15. stav 2.
lan 18.
1. Do stupanja na dunost prvog ge-
neralnog direktora, smatra se da
se sva spominjanja, u ovom aktu,
Meunarodnog biroa Organizaci-
je ili generalnog di rektora tiu Bi-
roa unije ustanovljenog Parikom
konvencijom za zatitu indu strijske
svojine, odnosno njenog direktora.
2. Zemlje Posebne unije koje nisu
ratifkovale ovaj akt ili mu nisu pri-
stupile mogu se u toku pet godina
po stupanju na snagu Konvencije
o osnivanju Orga nizacije, koristiti,
ako to ele. pravima predvienim
l. 10. do 13. ovog akta, kao da su
vezane ovim lanovima. Svaka ze-
mlja koja eli da se koristi ovim
pravima dopunjuje u tu svrhu kod
generalnog direktora pismeno sa-
optenje. koje slupa na snagu na
dan njegovog prijema. Za ove ze-
mlje smatra se da su lanice Skup-
tine sve do isteka ovog perioda.
U potvrdu ega, potpisani, za ovo
propisno ovlateni, potpisali su
ovaj akt. Sainjeno, 14. jula 1967.
godine u tokholmu.
PROTOKOL
KOJI SE ODNOSI NA
MADRIDSKI SPORAZUM
O MEUNARODNOJ
REGISTRACIJI IGOVA
Usvojen u Madridu 27. juna 1989.
lan 1.
lanstvo u Madridskoj uniji
Drave strane ovog Protokola (u dalj-
njem tekstu: drave ugovornice), ak
i ako nisu strane Madridskog sporazu-
ma o meunarodnoj registraciji igo-
va, revidiranog u Stockholmu 1967.
te izmijenjenog i dopunjenog 1979.
(u daljnjem tekstu Madridski spora-
zum (Stockholm)), kao i organizacije
iz lana 14. stava 1. podstava b) koje
su strane ovog Protokola (u daljnjem
tekstu organizacije ugovornice) lani-
ce su iste unije ije su lanice i zemlje
koje su strane Madridskog sporazuma
(Stockholm). Svako upuivanje na ugo-
vorne strane u ovom Protokolu mora
se tumaiti kao upuivanje i na drave
ugovornice i na organizacije ugovorni-
ce.
lan 2.
Osiguravanje zatite putem
meunarodne registracije
(1) Kad je prijava za registraciju iga
podnesena uredu neke ugovorne
strane, ili kad je ig upisan u regi-
star ureda neke ugovorne strane,
osoba koja je podnosilac prijave
(u daljnjem tekstu: osnovna prija-
va) ili nosilac te registracije (u dalj-
njem tekstu: osnovna registracija)
moe, prema odredbama ovog Pro-
tokola, osigurati zatitu svoga iga
na teritoriji ugovornih strana, upi-
som registracije tog iga u registar
Meunarodnog ureda
alno vlasnitvo (u daljnjem tekstu:
meunarodna registracija, me-
unarodni registar, Meunarodni
ured i Organizacija), pod uvje-
tom,
i) kad je osnovna prijava podnesena
uredu drave ugovornice ili kad je
osnovnu registraciju izvrio takav
ured, da je osoba koja je podnosi-
lac te prijave ili nosilac te registraci-
je dravljanin te drave ugovornice,
ili da u njoj ima prebivalite, ili da
ima stvarno i radno industrijsko ili
trgovako preduzee u spomenu-
toj dravi ugovornici,
ii) kad je osnovna prijava podnesena
uredu organizacije ugovornice ili
kad je osnovnu registraciju izvr-
io takav ured, da je osoba koja je
podnosilac te prijave ili nosilac te
registracije dravljanin drave koja
je lanica te organizacije ugovorni-
ce, ili da ima prebivalite, ili stvarno
i radno industrijsko ili trgovako
preduzee na teritoriji spomenute
organizacije ugovornice,
(2) Prijava za meunarodnu registraciju
(u daljnjem tekstu: meunarod-
na prijava) mora biti podnesena
Meunarodnom uredu putem ure-
da kojem je podnesena osnovna
prijava ili putem kojeg je izvrena
osnovna registracija (u daljnjem
tekstu: ured porijekla), zavisno o
sluaju.
(3) Svako upuivanje u ovom Protokolu
na ured ili ured ugovorne strane
mora se tumaiti kao upuivanje
na ured koji je od strane ugovorne
strane zaduen za registraciju igo-
va, a svako upuivanje na igove
mora se tumaiti kao upuivanje na
robne igove i uslune igove.
(4) Za potrebe ovog Protokola, terito-
rija ugovorne strane, kad je ugo-
vorna strana drava, oznaava teri-
toriju te drave, a kad je ugovorna
teritoriju na kojoj se primjenjuje
konstitutivni ugovor te meuvladi-
ne organizacije.
lan 3.
Meunarodna prijava
(1) Svaka meunarodna prijava podne-
sena u skladu sa ovim Protokolom
mora se podnijeti na obrascu koji je
propisan Pravilnikom. Ured porije-
kla duan je potvrditi da podaci u
meunarodnoj prijavi odgovaraju
podacima koji su, u trenutku potvr-
ivanja, sadrani u osnovnoj prijavi
ili u osnovnoj registraciji, zavisno o
sluaju. Osim toga, spomenuti ured
mora navesti,
i) u sluaju osnovne prijave, datum i
broj te prijave,
ii) u sluaju osnovne registracije, datum
i broj te registracije, kao i datum i
broj prijave iz koje je proizala os-
novna registracija.
Ured porijekla mora takoer nave-
sti i datum meunarodne prijave.
(2) Podnosilac prijave mora navesti pro-
izvode i usluge za koje se trai za-
tita iga, kao i, ako je mogue, od-
govarajui razred ili razrede prema
klasifkaciji ustanovljenoj Nican-
skim sporazumom o meunarod-
noj klasifkaciji proizvoda i usluga
za registraciju igova. Ako podnosi-
lac to ne uini, Meunarodni ured
razvrstava proizvode i usluge u
odgovarajue razrede spomenute
klasifkacije. Naznaku razreda koju
je naveo podnosilac kontrolira Me-
unarodni ured u saradnji sa ure-
dom porijekla. U sluaju nesugla-
snosti u miljenju ureda porijekla i
Meunarodnog ureda mjerodavno
je miljenje Meunarodnog ureda.
(3) Ako podnosilac prijave zahtijeva za-
titu boje kao specifnog elemen-
ta svog iga, on mora:
i) navesti tu injenicu, i svojoj meu-
narodnoj prijavi dodati napomenu
navodei boju ili kombinaciju boja
za koju zahtijeva zatitu,
ii) priloiti svojoj meunarodnoj prijavi
primjerke u boji spomenutog iga,
koji se prilau obavijestima Meu-
narodnog ureda; broj tih primjera-
ka odreen je Pravilnikom.
(4) Meunarodni ured odmah registrira
igove za koje su prijave podnese-
ne u skladu sa lanom 2. Meuna-
rodna registracija nosi datum kad
je meunarodnu prijavu primio
ured porijekla, ako je Meunarodni
ured prijavu primio u roku od dva
mjeseca od tog datuma. Ako Me-
unarodni ured ne primi meuna-
rodnu prijavu u tom roku, meuna-
rodna registracija nosi datum kojeg
je Meunarodni ured primio me-
unarodnu prijavu. Meunarodni
ured bez odgode o meunarodnoj
registraciji obavjetava urede na
koje se ona odnosi. igovi upisani u
Meunarodni registar objavljuju se
u periodinom Glasniku koji izdaje
Meunarodni ured, na osnovu po-
dataka iz meunarodne prijave.
(5) Radi davanja publiciteta igovima
upisanim u meunarodni registar,
svaki ured prima od Meunarod-
nog ureda odreeni broj besplat-
nih primjeraka spomenutog Glasni-
ka i odreeni broj tih primjeraka po
snienoj cijeni, pod uvjetima utvr-
enim od strane Skuptine iz lana
10. (u daljnjem tekstu: Skuptina).
Taj se publicitet smatra dovoljnim
za potrebe svih ugovornih strana
i nikakav drugi ne smije se zahtije-
vati od nosioca meunarodne regi-
stracije.
lan 3.bis.
Teritorijalni uinak
Zatita koja proizlazi iz meunarodne
registracije moe se proiriti na bilo
koju ugovornu stranku samo na zahtjev
osobe koja je podnosilac meunarodne
prijave ili koja je nosilac meunarodne
registracije. Meutim, takav zahtjev ne
moe se uputiti u odnosu na ugovornu
stranu iji ured je ured porijekla.
lan 3.ter.
Zahtjev za Teritorijalno proirenje
(1) Svaki zahtjev za proirenje zatite
koja proistjee iz meunarodne
registracije na bilo koju ugovornu
stranu mora biti posebno naveden
u meunarodnoj prijavi.
(2) Zahtjev za teritorijalno proirenje
moe biti podnesen i nakon me-
unarodne registracije. Svaki takav
zahtjev podnosi se na obrascu pro-
pisanim Pravilnikom. Meunarodni
ured odmah ga upisuje u registar i
o tom upisu bez odgode obavjeta-
va ured ili urede na koje se odnosi.
Taj se upis objavljuje u periodi-
nom Glasniku Meunarodnog ure-
da. Takvo teritorijalno proirenje
vrijedi od datuma njegovoga upisa
u meunarodni registar; prestaje
vrijediti prestankom meunarodne
registracije iga na koju se odnosi.
lan 4.
Uinci meunarodne registracije
(1)a) Raunajui od datuma registra-
cije ili upisa izvrenog u skladu sa
odredbama iz lana 3. i 3.ter., zati-
ta iga u svakoj ugovornoj strani u
kojoj je zatraena ista je kao da je
prijava iga izravno podnesena ure-
du te ugovorne strane. Ako Meu-
narodnom uredu nije dostavljena
obavijest o odbijanju u skladu sa
lanom 5. stavom 1. i 2. ili ako je
odbijanje o kojem je obavijest do-
stavljena u skladu sa spomenutim
lanom naknadno povuena, za-
tita iga u svakoj ugovornoj strani,
raunajui od spomenutog dana,
ista je kao da je ig registriran od
strane ureda te ugovorne strane.
b) Naznaka razreda proizvoda i usluga
predviena lanom 3. ne obavezu-
je ugovorne strane u pogledu odre-
ivanja obima zatite iga.
(2) Svaka meunarodna registracija
uiva pravo prvenstva predvieno
lanom 4. Parike konvencije za za-
titu industrijskog vlasnitva, bez
obaveze ispunjavanja formalnosti
predvienih u odjeljku D tog lana.
lan 4.bis.
Zamjena nacionalne ili regionalne
registracije meunarodnom
registracijom
(1) Kad je ig koji je predmet nacionalne
ili regionalne registracije pri uredu
neke ugovorne strane takoer i
predmet meunarodne registraci-
je, te kad je nosilac obe registracije
ista osoba, smatra se da meuna-
rodna registracija zamjenjuje na-
cionalnu ili regionalnu registraciju,
bez utjecaja na prava steena na
osnovu nacionalne ili regionalne
registracije, uz uvjet:
i) da je zatita koja proizlazi iz meuna-
rodne registracije proirena na spo-
menutu ugovornu stranu u skladu
sa lanom 3.ter. stavom 1. ili 2.,
ii) da su svi proizvodi i usluge koji su na-
vedeni u nacionalnoj ili regionalnoj
registraciji navedeni i u meuna-
rodnoj registraciji za tu ugovornu
stranu,
iii) da spomenuto proirenje poinje
vrijediti poslije datuma nacionalne
ili regionalne registracije.
(2) Ured iz stava 1. duan je, na zahtjev,
zabiljeiti meunarodnu registraci-
ju u svom registru.
lan 5.
Odbijanje i prestanak vrijednosti
meunarodne registracije u odnosu
na neke ugovorne strane
(1) Kad mu zakonodavstvo koje se pri-
mjenjuje to doputa, ured bilo koje
ugovorne strane kojeg je Meuna-
rodni ured obavijestio o proirenju
zatite koja proizlazi iz meunarod-
ne registracije na tu ugovornu stra-
nu, u skladu sa lanom 3.ter. stavom
1. ili 2., ima pravo izjaviti u obavije-
sti o odbijanju da zatita iga koji
je predmet takvog proirenja ne
moe biti odobrena u toj ugovor-
noj strani. Svako takvo odbijanje
moe se zasnivati samo na razlo-
zima koji bi se primijenili, u skladu
sa Parikom konvencijom za zatitu
industrijskog vlasnitva, u sluaju
iga za koji je prijava podnesena
direktno uredu koji je dostavio
obavijest o odbijanju. Meutim,
zatita ne smije biti odbijena, ak ni
djelimino, samo iz razloga to na-
cionalno zakonodavstvo doputa
registraciju samo za ogranien broj
razreda ili za ogranien broj proi-
zvoda i usluga.
(2) a) Svaki ured koji se eli koristiti tim
pravom mora Meunarodnom ure-
du dostaviti obavijest o svom odbi-
janju, navodei sve razloge za odbi-
janje, u roku predvienim zakonom
koji se primjenjuje na taj ured, a
najkasnije, zavisno o podstavovima
b) i c), prije isteka godine dana od
dana kad je obavijest o proirenju iz
stava 1. poslana tom uredu od stra-
ne Meunarodnog ureda.
b) Bez obzira na podstav a), svaka ugo-
vorna strana moe izjaviti da je, za
meunarodne registracije obavlje-
ne prema ovom Protokolu, rok od
jedne godine iz podstava a) zamije-
njen rokom od 18 mjeseci.
c) Takva izjava moe takoer precizira-
ti da, kad odbijanje zatite moe
proizai iz prigovora na odobrenje
zatite, ured spomenute ugovorne
strane moe Meunarodni ured
obavijestiti o tom odbijanju nakon
isteka roka od 18 mjeseci. Taj ured
moe o odbijanju zatite, u odnosu
na bilo koju meunarodnu registra-
ciju, dostaviti obavijest nakon iste-
ka roka od 18 mjeseci, ali samo:
i) ako je prije isteka roka od 18 mjese-
ci obavijestio Meunarodni ured o
mogunosti podnoenja prigovora
nakon isteka roka od 18 mjeseci i
ii) ako je obavijest o odbijanju koja
se zasniva na prigovoru upuena u
roku od najvie sedam mjeseci od
datuma kad poinje tei rok za pri-
govor; ako rok za prigovor istjee
prije tog roka od sedam mjeseci,
obavijest mora biti upuena u roku
od jednog mjeseca od isteka roka
za prigovor.
d) Svaka izjava u skladu sa podstavom
b) ili c) moe biti data u ispravama
iz lana 14. stava 2., a datum od
kojeg izjava ima uinak isti je kao
i datum stupanja na snagu ovog
Protokola u dravi ili meuvladinoj
organizaciji koja je dala izjavu. Sva-
ka takva izjava moe biti data i na-
knadno, a u tom sluaju, u odnosu
na bilo koju meunarodnu registra-
ciju iji je datum jednak datumu od
kojeg izjava ima uinak ili je kasniji
od tog datuma, izjava ima uinak
istekom tri mjeseca nakon to je
primi Generalni direktor Organiza-
cije (u daljnjem tekstu: Generalni
direktor) ili na bilo koji kasniji da-
tum naveden u izjavi.
e) Nakon isteka perioda od deset godina
od stupanja na snagu ovog Protokola,
Skuptina pristupa provjeri funkcioni-
sanja sistema iz podstava od a) do d).
Nakon toga odredbe iz spomenutih
podstavova mogu biti izmijenjene
jednoglasnom odlukom Skuptine.
(3) Meunarodni ured prosljeuje, bez
odgode, jedan primjerak obavijesti
o odbijanju nosiocu meunarodne
registracije. Spomenuti nosilac ima
ista pravna sredstva kao da je prija-
vu iga podnio direktno uredu koji
je dostavio obavijest o odbijanju.
Kad Meunarodni ured primi oba-
vijest u skladu sa stavom 2. podsta-
vom c) takom i), on tu obavijest
bez odgode prosljeuje nosiocu
meunarodne registracije.
(4) Razloge za odbijanje iga Meuna-
rodni ured saopava svim zaintere-
sovanim stranama koje to zatrae.
(5) Svaki ured koji, u odnosu na odre-
enu meunarodnu registraciju,
ne dostavi Meunarodnom uredu
nikakvu obavijest o privremenom
ili konanom odbijanju u skladu sa
stavovima 1. i 2., gubi pravo pred-
vieno stavom 1. u odnosu na tu
meunarodnu registraciju.
(6) Nadlena tijela ugovorne strane ne
smiju donijeti odluku o prestanku
vrijednosti meunarodne registra-
cije na njenoj teritoriji, a da nosiocu
te meunarodne registracije nije
pravovremeno pruena mogu-
nost da brani svoja prava. O pre-
stanku vrijednosti obavjetava se
Meunarodni ured.
lan 5.bis.
Dokumentacija sa dokazima
o zakonitosti upotrebe
nekih elemenata iga
Dokumentacija sa dokazima o zakoni-
tosti upotrebe nekih elemenata koje ig
sadri, kao to su: grbovi, titovi, portre-
ti, poasne oznake, titule, marke, imena
osoba, sa iznimkom imena podnosioca
prijave, ili drugi slini natpisi, a koje bi
mogli zahtijevati uredi ugovornih strana,
osloboeni su svake ovjere ili potvrde,
osim potvrde od strane ureda porijekla.
lan 5.ter.
Prijepisi podataka iz meunarodnog
registra; Pretraivanje prvenstva;
Izvaci iz meunarodnog Registra
(1) Meunarodni ured izdaje svakom ko
to zatrai, uz naplatu takse utvre-
ne Pravilnikom, prijepis podataka iz
meunarodnog registra koji se od-
nose na odreeni ig.
(2) Meunarodni ured moe takoer, uz
naplatu, obavljati pretraivanja pr-
venstva meu igovima koji su pred-
met meunarodnih registracija.
(3) Izvaci iz meunarodnog registra, za-
traeni radi predoavanja u nekoj
od ugovornih strana, osloboeni
su svake ovjere.
lan 6.
Trajanje meunarodne registracije;
Zavisnost i nezavisnost
(1) ig se kod Meunarodnog ureda re-
gistrira za period od deset godina,
sa mogunou produenja vrijed-
nosti pod uvjetima navedenim u
lanu 7.
(2) Nakon isteka roka od pet godina od
datuma meunarodne registracije,
ta registracija postaje nezavisna o
osnovnoj prijavi ili o registraciji koja
je iz nje proizala, ili o osnovnoj re-
gistraciji, zavisno o sluaju, to je
podlono sljedeim odredbama.
(3) Nije doputeno pozivati se na zati-
tu koja proistjee iz meunarodne
registracije, bez obzira na to je li ta
registracija bila predmet prijenosa
prava ili nije, ako se, prije isteka roka
od pet godina od datuma meu-
narodne registracije, odustalo od
osnovne prijave ili od registracije
koja je iz nje proizala, ili od osnov-
ne registracije, zavisno o sluaju,
ako joj je istekla vrijednost, ako je
bila predmet odricanja ili konane
odluke o odbijanju, ukinuu prava,
brisanju ili ponitenju, u odnosu na
sve proizvode i usluge obuhvaene
meunarodnom registracijom ili na
dio tih proizvoda ili usluga. Isto se
primjenjuje i ako se:
i) alba protiv odluke kojom se odbija
priznanje osnovne prijave,
ii) postupak kojim se zahtijeva odusta-
janje od osnovne prijave ili ukinue
prava, brisanje ili ponitenja regi-
stracije koja je proizala iz osnovne
prijave, osnovne registracije ili
iii) prigovor na osnovnu prijavu okona,
nakon isteka petogodinjeg perio-
da, konanom odlukom o odbija-
nju, ukinuu prava, brisanju ili poni-
tenju, ili odustankom od, osnovne
prijave, ili registracije koja je iz nje
proizala, ili osnovne registracije,
zavisno o sluaju, pod uvjetom da
je ta alba podnesena, taj postupak
pokrenut ili taj prigovor podnesen
prije isteka spomenutog razdoblja.
Isto vrijedi i ako se odustane od
osnovne prijave, ili ako doe do
odricanja od registracije koja je iz
nje proizala, ili od osnovne regi-
stracije, nakon isteka petogodi-
njeg perioda, pod uvjetom da je,
u trenutku odustanka ili odricanja,
spomenuta prijava ili registracija
bila predmet postupka iz take i), ii)
ili iii) i da je taj postupak poeo prije
isteka spomenutog perioda.
(4) Ured porijekla obavjetava Meuna-
rodni ured, kako je propisano Pra-
vilnikom, o injenicama i odlukama
relevantnim po stavu 3., a Meu-
narodni ured, kako je propisano
Pravilnikom, obavjetava zaintere-
sirane strane i u skladu s tim vri
objavljivanje. Ured porijekla, prema
potrebi, trai od Meunarodnog
ureda brisanje meunarodne regi-
stracije u odgovarajuem obimu, a
Meunarodni ured postupa u skla-
du s tim.
lan 7.
Produenje vrijednosti meunarod-
ne registracije
(1) Svakoj se registraciji moe produ-
iti vrijednost za period od deset
godina, raunajui od isteka pret-
hodnog perioda, uplatom samo
osnovne takse i, podlono lanu 8.
stavu 7., dodatnih i dopunskih taksi
predvienih lanom 8. stavom 2.
(2) Produenje vrijednosti ne smije do-
vesti ni do kakve promjene u me-
unarodnoj registraciji u odnosu
na njeno posljednje stanje.
(3) [est mjeseci prije isteka perida zati-
te Meunarodni ured slanjem ne-
slubenog obavjetenja podsjea
nosioca meunarodne registracije
i njegova delegata, ako ga ima, na
taan datum isteka tog roka.
(4) Uz naplatu vie takse utvrene Pra-
vilnikom, odobrava se dodatni rok
od est mjeseci za produenje vri-
jednosti meunarodne registracije.
lan 8.
Takse za meunarodnu prijavu i
registraciju
(1) Ured porijekla moe, po vlastitoj od-
luci utvrditi i u svoju korist naplai-
vati taksu koju moe zahtijevati od
podnosioca prijave za meunarodnu
registraciju za podnoenje meuna-
rodne prijave ili od nosioca meuna-
rodne registracije za produenje vri-
jednosti meunarodne registracije.
(2) Registracija iga pri Meunarodnom
uredu uvjetovana je prethodnom
uplatom meunarodne takse koja,
prema odredbama stava 7. podsta-
va a), obuhvaa:
i) osnovnu taksu,
ii) dodatnu taksu za svaki razred preko
tri razreda Meunarodne klasifka-
cije u koje se razvrstavaju proizvodi
ili usluge na koje se ig odnosi,
iii) dopunsku taksu u sluaju svakog za-
htjeva za proirenje zatite u smislu
lana 3.ter.
(3) Meutim, ako je broj razreda proi-
zvoda ili usluga utvrdio ili osporio
Meunarodni ured, dodatna taksa
iz stava 2. take ii) moe se uplatiti
u roku utvrenim Pravilnikom ne
dovodei u pitanje datum registra-
cije. Ako nakon isteka spomenutog
roka dodatna taksa nije plaena ili
ako podnosilac prijave nije ogra-
niio popis proizvoda ili usluga u
zatraenom obimu, smatra se da se
od meunarodne prijave odustalo.
(4) Godinji prihod od raznih primanja s
naslova meunarodne registracije,
osim primanja od taksi navedenih
u stavu 2. takama ii) i iii), Meuna-
rodni ured dijeli u jednakim dijelo-
vima ugovornim stranama, nakon
to odbije trokove i izdatke nastale
provoenjem ovog Protokola.
(5) Iznosi koji proizlaze iz dodatnih taksi
predvienih u stavu 2. taki ii) dijele
se nakon isteka svake godine zainte-
resiranim ugovornim stranama raz-
mjerno broju igova za koje je zatra-
ena zatita u svakoj od njih tokom
te godine, a taj se broj, kad je rije o
ugovornim stranama koje obavljaju
ispitivanje, mnoi sa koefcijentom
koji je odreen Pravilnikom.
(6) Iznosi koji proizlaze iz dopunskih
taksi predvienih u stavu 2. taki iii)
dijele se prema istim pravilima kao
to su ona predviena u stavu 5.
(7) a) Svaka ugovorna strana moe
izjaviti da za svaku meunarodnu
registraciju u kojoj je ona navede-
na u skladu sa lanom 3.ter., i za
svako produenje vrijednosti takve
meunarodne registracije, umje-
sto dijela prihoda koji proizlaze
iz dodatnih i dopunskih taksi, eli
dobivati taksu (u daljnjem tekstu
individualna taksa) iji iznos mora
navesti u izjavi i koji moe izmije-
niti u kasnijim izjavama, ali koji ne
smije biti vii od iznosa koji bi ured
spomenute ugovorne strane imao
pravo dobiti od podnosioca prija-
ve za desetogodinju registraciju,
ili od nosioca registracije za dese-
togodinje produenje vrijednosti
registracije iga upisanog u regi-
star tog ureda, nakon to se od tog
iznosa odbiju utede koje proizlaze
iz meunarodnog postupka. Kada
se plaa takva individualna taksa:
i) ne moraju se platiti nikakve dodat-
ne takse iz stava 2. take ii) ako su
prema lanu 3.ter. navedene samo
ugovorne strane koje su dale izjavu
prema ovom podstavu i
ii) ne mora se platiti nikakva dopunska
taksa iz stava 2. take iii) u odnosu
na bilo koju ugovornu stranu koja
je dala izjavu prema ovom podsta-
vu.
b) Svaka izjava prema podstavu a) moe
biti data u ispravama navedenim u
lanu 14. stavu 2., a datum od kojeg
izjava ima uinak isti je kao i datum
stupanja na snagu ovog Protokola
u dravi ili meuvladinoj organiza-
ciji koja je dala izjavu. Svaka takva
izjava moe biti data i naknadno i u
tom sluaju ima uinak istekom tri
mjeseca nakon to je primi Gene-
ralni direktor, ili od bilo kojeg kasni-
jeg datuma navedenog u izjavi, u
odnosu na meunarodne registra-
cije iji je datum jednak datumu od
kojeg izjava ima uinak ili je kasniji
od tog datuma.
lan 9.
Upis promjene nosioca
Na zahtjev osobe na ije je ime upi-
sana meunarodna registracija, ili na
zahtjev podnesen od strane zaintere-
siranog ureda po slubenoj dunosti,
ili na zahtjev zainteresirane osobe, Me-
unarodni ured upisuje u meunarod-
ni registar svaku promjenu nosioca te
registracije, u odnosu na sve ili na neke
ugovorne strane na ijim teritorijima
spomenuta registracija vrijedi i u odno-
su na sve ili na dio proizvoda i usluga
navedenih u registraciji, pod uvjetom
da je novi nosilac osoba koja, prema
lanu 2. stavu 1., ima pravo podnijeti
meunarodnu prijavu
lan 9.bis.
Upis odreenih podataka u vezi sa
meunarodnom registracijom
Meunarodni ured upisuje u meuna-
rodni registar:
i) svaku promjenu imena ili adrese nosi-
oca meunarodne registracije,
ii) imenovanje delegata nosioca meuna-
rodne registracije i svaki drugi relevan-
tan podatak u vezi s tim delegatom,
iii) svako ogranienje, u odnosu na sve
ili na neke ugovorne strane, proi-
zvoda i usluga navedenih u meu-
narodnoj registraciji,
iv) svako odricanje, brisanje ili presta-
nak vrijednosti meunarodne regi-
stracije u odnosu na sve ili na neke
ugovorne strane,
v) svaki drugi relevantan podatak, nave-
den u Pravilniku, u vezi sa pravima
koja proizlaze iz iga koji je pred-
met meunarodne registracije.
lan 9.ter.
Takse za odreene upise
Svaki upis u skladu sa lanom 9. ili 9.bis.
moe biti uvjetovan plaanjem takse.
lan 9.quater.
Zajedniki ured vie drava
ugovornica
(1) Ako se vie zemalja ugovornica do-
govori o provoenju unifkacije
svojih nacionalnih zakonodavstava
o igu, mogu obavijestiti General-
nog direktora
i) da se njihovi nacionalni uredi zamje-
njuju zajednikim uredom i
ii) da se njihove teritorije smatraju jed-
nom dravom radi primjene svih
odredaba koje prethode ovom la-
nu ili dijela tih odredaba, kao i odre-
daba lana 9.quinquies. i 9.sexies.
(2) Takva obavijest ima uinak istekom
tri mjeseca od datuma kad je Gene-
ralni direktor dostavi ostalim ugo-
vornim stranama.
lan 9.quinquies.
Pretvaranje meunarodne
registracije u nacionalne ili
regionalne prijave
Kada, u sluaju brisanja meunarodne
registracije na zahtjev ureda porijekla
na osnovu lana 6. stava 4., u odnosu
na sve proizvode i usluge navedene
u spomenutoj registraciji ili na dio tih
proizvoda ili usluga, osoba koja je bila
nosilac meunarodne registracije pod-
nese prijavu za registraciju istog iga
uredu neke od ugovornih strana na i-
joj je teritoriji vrijedila ta meunarodna
registracija, smatra se da je ta prijava
podnesena na datum meunarodne re-
gistracije u skladu sa lanom 3. stavom
4. ili na datum upisa teritorijalnog pro-
irenja u skladu sa lanom 3.ter. stavom
2. i, ako je meunarodna registracija
uivala pravo prvenstva, ta prijava uiva
isto pravo prvenstva, pod uvjetom
i) da je spomenuta prijava podnesena
u roku od tri mjeseca od datuma
brisanja meunarodne registracije,
ii) da su proizvodi i usluge navedeni u
prijavi obuhvaeni popisom proi-
zvoda i usluga navedenim u meu-
narodnoj registraciji u odnosu na
odreenu ugovornu stranu i
iii) da takva prijava udovoljava svim
uvjetima vrijedeeg zakona uklju-
ujui i uvjete koji se odnose na
takse.
lan 9.sexies.
Zatita Madridskog sporazuma
(Stockholm)
(1) Kad je, u odnosu na odreenu me-
unarodnu prijavu ili odreenu
meunarodnu registraciju, ured
porijekla ured drave koja je strana
i ovog Protokola i Madridskog spo-
razuma (Stockholm), odredbe ovog
Protokola ne vrijede na teritoriji ni-
jedne druge drave koja je takoer
strana i ovog Protokola i Madrid-
skog sporazuma (Stockholm).
(2) Skuptina moe, troetvrtinskom
veinom glasova, ukinuti stav 1.,
ili ograniiti obim primjene stava
1., nakon isteka perioda od deset
godina od dana stupanja na snagu
ovog Protokola, ali ne prije isteka
perioda od pet godina od dana
kad je veina zemalja strana Ma-
dridskog sporazuma (Stockholm)
postala stranama ovog Protokola.
Samo one drave koje su strane
i spomenutog Sporazuma i ovog
Protokola imaju pravo sudjelovati u
glasanju Skuptine.
lan 10.
Skuptina
(1)a) Ugovorne strane lanice su iste
Skuptine kao i zemlje strane Ma-
dridskog sporazuma (Stockholm).
b) Svaku ugovornu stranu u toj Skup-
tini zastupa jedan delegat kojem
mogu pomagati zamjenici, savjet-
nici i strunjaci.
c) Trokove svake delegacije snosi ugo-
vorna strana koja ga je imenovala,
osim trokova puta i naknade bo-
ravka za jednog delegata svake
ugovorne strane, koji se plaaju iz
fondova Unije.
(3) Skuptina, osim funkcija koje
ima po Madridskom sporazumu
(Stockholm), takoer:
i) bavi se svim pitanjima koja se odnose
na primjenu ovog Protokola,
ii) daje Meunarodnom uredu upute u
vezi sa pripremama konferencija za
reviziju ovog Protokola, vodei ra-
una o primjedbama zemalja Unije
koje nisu strane ovog Protokola,
iii) usvaja i mijenja odredbe Pravilnika
koje se odnose na primjenu ovog
Protokola,
iv) obavlja sve ostale funkcije u skladu
sa ovim Protokolom.
(3) a) Svaka ugovorna strana ima jedan
glas u Skuptini. U vezi sa pitanjima
koja se odnose samo na zemlje koje
su strane Madridskog sporazuma
(Stockholm), ugovorne strane koje
nisu strane spomenutog Sporazu-
ma nemaju pravo glasa, dok, u vezi
sa pitanjima koja se odnose samo
na ugovorne strane, samo ugovor-
ne strane imaju pravo glasa.
b) Polovina lanica Skuptine koje ima-
ju pravo glasa u odreenom pitanju
ine kvorum potreban za glasanje u
vezi sa tim pitanjem.
c) Bez obzira na odredbe iz podstava
b), ako je tokom neke sjednice broj
zastupljenih lanica Skuptine koje
imaju pravo glasa u vezi sa odree-
nim pitanjem manji od polovine,
ali je jednak broju treine lanica
Skuptine koje imaju pravo glasa
u vezi sa tim pitanjem ili je vei od
tog broja, Skuptina moe donositi
odluke, ali sve takve odluke, osim
onih koje se odnose na njene vlasti-
te postupke, postaju izvrne tek na-
kon to se ispune uvjeti navedeni u
daljnjem tekstu. Meunarodni ured
saoptava te odluke lanicama
Skuptine koje imaju pravo glasa u
vezi sa odreenim pitanjem, a koje
nisu bile zastupljene i poziva ih da
u roku od tri mjeseca od datuma
tog saoptenja pismenim putem
glasaju ili izraze svoje suzdravanje.
Ako je nakon isteka tog roka, broj
lanica koje su na taj nain glasale
ili izrazile svoje suzdravanje naj-
manje jednak broju lanica koje su
nedostajale da bi se postigao kvo-
rum na samoj sjednici, takve odlu-
ke postaju izvrne, uz uvjet da je
istovremeno postignuta potrebna
veina.
d) Podlono odredbama iz lana 5. sta-
va 2. podstava e), lana 9.sexies.
stava 2., lana 12. i lana 13. stava 2.
Skuptina donosi odluke dvotrein-
skom veinom datih glasova.
e) Suzdravanja se ne smatraju glasovi-
ma.
f ) Jedan delegat moe zastupati samo
jednu lanicu Skuptine i glasati
samo u njeno ime.
(4) Uz redovne i vanredne sjednice
predviene Madridskim sporazu-
mom (Stockholm), Skuptina se
sastaje na vanrednoj sjednici koju
saziva Generalni direktor na zahtjev
jedne etvrtine lanica Skuptine
koje imaju pravo glasati o pitanji-
ma koja su predloena za dnevni
red te sjednice. Dnevni red takve
vanredne sjednice priprema Gene-
ralni direktor.
lan 11.
Meunarodni ured
(1) Meunarodni ured obavlja meu-
narodnu registraciju i poslove koji
se na nju odnose, kao i sve ostale
upravne poslove u skladu sa ovim
Protokolom ili vezane uz ovaj Pro-
tokol.
(2) a) U skladu sa uputama Skuptine,
Meunarodni ured priprema kon-
ferencije za reviziju ovog Protokola.
b) O pripremama revizijskih konferen-
cija Meunarodni ured moe se
cijama.
c) Generalni direktor i osobe koje on
odredi sudjeluju, bez prava glasa, u
raspravama na tim revizijskim kon-
ferencijama.
(3) Meunarodni ured obavlja i sve
ostale poslove koji su mu povjereni
u vezi sa ovim Protokolom.
lan 12.
Finansije
to se tie ugovornih strana, fnansije
Unije ureuju se istim odredbama kao
to su one iz lana 12. Madridskog spo-
razuma (Stockholm), pod uvjetom da se
svako pozivanje na lan 8. spomenutog
Sporazuma smatra pozivanjem na lan
8. ovog Protokola. Nadalje, za potrebe
lana 12. stava 6. podstava b) spome-
nutog Sporazuma, smatra se da orga-
nizacije ugovornice, podlono jedno-
glasnoj odluci Skuptine o suprotnom,
pripadaju razredu doprinosa 1 (jedan)
u skladu sa Parikom konvencijom za
zatitu industrijskog vlasnitva.
lan 13.
Izmjena i dopuna pojedinih lana
protokola
(1) Prijedloge za izmjenu i dopunu la-
na 10., 11., 12. i ovog lana moe
dati svaka ugovorna strana ili Ge-
neralni direktor. Te prijedloge Ge-
neralni direktor mora dostaviti
ugovornim stranama najmanje est
mjeseci prije njihovog razmatranja
na Skuptini.
(2) Izmjene i dopune lana iz stava 1.
mora usvojiti Skuptina. Za usvaja-
nje je potrebno tri etvrtine datih
glasova, a za svaku izmjenu i dopu-
nu lana 10. i ovog stava potrebno
je etiri petine datih glasova.
(3) Svaka izmjena i dopuna lana na-
vedenih u stavu 1. stupa na snagu
istekom jednog mjeseca nakon
to Generalni direktor primi od tri
etvrtine drava i meuvladinih or-
ganizacija, koje su u trenutku usva-
janja izmjene i dopune bile lanice
Skuptine i imale pravo o njima gla-
sati, pismene obavijesti o njihovom
prihvaanju, sastavljene u skladu sa
postupcima. Svaka tako usvojena
izmjena i dopuna tih lanova oba-
vezuje sve drave i meuvladine or-
ganizacije koje su ugovorne strane
u trenutku stupanja izmjene i do-
pune na snagu ili koje to postanu
nakon tog datuma.
lan 14.
Postajanje stranom Protokola;
Stupanje na snagu
(1) a) Svaka drava koja je strana Parike
konvencije za zatitu industrijskog
vlasnitva moe postati stranom
ovog Protokola.
b) Nadalje, svaka meuvladina organiza-
cija moe postati stranom ovog Pro-
tokola ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
i) da je najmanje jedna drava koja je
lanica te organizacije strana Pari-
ke konvencije za zatitu industrij-
skog vlasnitva,
ii) da ta organizacija ima regionalni ured
za registraciju igova koji vrijede na
teritoriji te organizacije, pod uvje-
tom da taj ured nije predmet oba-
vjetenja prema lanu 9.quater.
(2) Svaka drava ili organizacija iz sta-
va 1. moe potpisati ovaj Protokol.
Svaka takva drava ili organizacija
moe, ako je potpisala ovaj Proto-
kol, poloiti instrument o ratifkaci-
ji, prihvatanju ili odobravanju ovog
Protokola ili, ako ga nije potpisala,
moe poloiti instrument o pristu-
panju ovom Protokolu.
(3) Instrumenti iz stava 2. polau se kod
Generalnoga direktora.
(4) a) Ovaj Protokol stupa na snagu iste-
kom tri mjeseca od polaganja etiri
instrumenta o ratifkaciji, prihva-
tanju, odobravanju ili pristupanju,
pod uvjetom da je najmanje jedan
od tih instrumenata poloila zemlja
koja je strana Madridskog sporazu-
ma (Stockholm) i da je najmanje jo
jedan od tih instrumenata poloila
drava koja nije strana Madridskog
sporazuma (Stockholm) ili bilo koja
organizacija iz stava 1. podstava b).
b) U odnosu na svaku drugu dravu ili
organizaciju iz stava 1., ovaj Proto-
kol stupa na snagu istekom tri mje-
seca od dana kad Generalni direk-
tor uputi obavjetenje o njegovoj
ratifkaciji, prihvatanju, odobrava-
nju ili pristupanju od strane te dra-
ve ili organizacije.
(5) Svaka drava ili organizacija iz stava
1. moe, u trenutku polaganja in-
strumenta o ratifkaciji, prihvatanju,
odobravanju ili pristupanju ovom
Protokolu, izjaviti da se zatita koja
proizlazi iz bilo koje meunarodne
registracije izvrene prema ovom
Protokolu prije datuma njegova
stupanja na snagu ne moe proiriti
na njenu teritoriju.
lan 15.
Otkazivanje
(1) Ovaj Protokol ostaje na snazi neo-
granieno vrijeme.
(2) Svaka ugovorna strana moe otka-
zati ovaj Protokol obavijetenjem
upuenim Generalnom direktoru.
(3) Otkazivanje ima uinak istekom go-
dine dana nakon to Generalni di-
rektor primi to obavjetenje.
(4) Nijedna ugovorna strana ne moe se
koristiti pravom otkazivanja pred-
vienim ovim lanom prije isteka
roka od pet godina raunajui od
dana kad je ovaj Protokol stupio
na snagu u odnosu na tu ugovornu
stranu.
(5) a) Kad je ig predmet meunarod-
ne registracije koja vrijedi u dravi
ili meuvladinoj organizaciji koja
otkazuje ovaj Protokol na datum
kad otkazivanje poinje proizvoditi
uinak, nosilac te registracije moe
uredu drave ili meuvladine or-
ganizacije koja otkazuje Protokol,
podnijeti prijavu za registraciju
istog iga, koja mora biti tretira-
na kao da je podnesena na datum
meunarodne registracije prema
lanu 3. stavu 4. ili na datum upisa
teritorijalnog irenja prema lanu
3.ter. stavu 2. i koja, ako je meuna-
rodna registracija uivala pravo pr-
venstva, uiva isto pravo prvenstva,
pod uvjetom
i) da je spomenuta prijava podnesena u
roku od dvije godine od datuma od
kojeg otkazivanje proizvodi uinak,
ii) da su proizvodi i usluge navedeni u
toj prijavi obuhvaeni popisom pro-
izvoda i usluga navedenim u meu-
narodnoj registraciji u odnosu na
ured drave ili meuvladine organi-
zacije koja otkazuje Protokol i
iii) da takva prijava udovoljava svim
uvjetima nadlenog prava, ukljuu-
jui i uvjete koji se odnose na takse.
b) Odredbe iz podstava a) primjenjuju
se i na svaki ig koji je predmet me-
unarodne registracije koja na dan
otkazivanja vrijedi u ugovornim
stranama koje nisu drava ili meu-
vladina organizacija koja otkazuje
Protokol i iji nosilac, zbog otkazi-
vanja, vie nema pravo podnositi
meunarodne prijave u skladu sa
lanom 2. stavom 1.
lan 16.
Potpis, jezici, funkcije depozitara
(1) a) Ovaj se Protokol potpisuje u ori-
ginalu, na engleskom, francuskom
i panskom jeziku, i polae se kod
Generalnog direktora nakon isteka
roka u kojem je otvoren za potpisi-
vanje u Madridu. Tekstovi na spo-
menuta tri jezika jednako su auten-
tini.
b) Generalni direktor, nakon savjeto-
vanja sa zainteresiranim vladama
i organizacijama, utvruje slu-
bene tekstove ovog Protokola na
arapskom, kineskom, njemakom,
italijanskom, japanskom, portugal-
skom i ruskom jeziku, kao i na dru-
gim jezicima koje odredi Skuptina.
(2) Ovaj Protokol ostaje otvoren za pot-
pisivanje u Madridu do 31. decem-
bra 1989.
(3) Generalni direktor prosljeuje dva
primjerka potpisanog teksta ovog
Protokola, ovjerena od Vlade [pan-
ske, svim dravama i meuvladinim
organizacijama koje mogu postati
stranama ovog Protokola.
(4) Generalni direktor registrira ovaj
Protokol u Sekretarijatu Ujedinje-
nih nacija.
(5) Generalni direktor obavjestava sve
drzave i medunarodne organizaci-
je koje mogu postati stranom ovog
Protokola ili koje to vec jesu o: pot-
pisima, polaganju instrumenata o ra-
tifkaciji, prihvatanju, odobravanju ili
pristupanju, stupanju na snagu ovog
Protokola i njegovih izmjena i do-
puna, obavjestenjima o otkazivanju
i svim izjavama predvidenim ovim
Protokolom.
NIANSKI
ARANMAN
O MEUNARODNOJ KLASIFIKACIJI
PROIZVODA I USLUGA RADI REGI-
STROVANJA IGOVA
(Nica, 15. jun 1957) revidiran u
tokholmu 14. jula 1967. godine
lan 1.
1. Zemlje na koje se primenjuje ovaj
aranman obrazuju Posebnu uniju.
2. One pri registrovanju igova usva-
jaju istu klasifkaciju proizvoda i
usluga.
3. Ovu klasifkaciju sainjavaju:
a. spisak klasa,
b. abecedni spisak proizvoda i
usluga sa oznakama klasa u
koje su svrstani.
4. Spisak klasa i abecedni spisak pro-
izvoda su oni koje je Meunarodni
biro za zatitu industrijske svojine
izdao 1935. godine.
5. Odbor strunjaka, obrazovan na
osnovu lana 3. ovoga aranmana,
mo e, u postupku utvrenom tim
lanom, mijenjati i dopunjavati spi-
sak klasa i abecedni spisak proizvo-
da i usluga.
6. Klasifkacija e se ustanoviti na
francuskom jeziku, a na traenje
svake zemlje ugovornice Meu-
narodni biro za zatitu intelektu-
alne svojine (u daljem tekstu: Me-
unarodni biro) iz Konvencije o
osnivanju Svetske organizacije za
in telektualnu svojinu (u daljem tek-
stu: Organizacija), u sporazumu sa
zainteresovanom nacionalnom ad-
ministracijom, moe objaviti zva-
nini prijevod na njenom jeziku. U
svakom prevodu spiska proizvoda
i usluga navee se, uz svaki proiz-
vod ili uslugu, pored rednog broja
koji odgovara abecednom nabra-
janju na jeziku U pitanju, i njegov
redni broj u spisku na francuskom
jeziku.
lan 2.
1. Izuzev obaveza koje namee ovaj
aranman, meunarodna klasifka-
cija ima samo onaj znaaj koji joj
pripisuje svaka zemlja ugovornica.
Meunarodna klasifkacija naroito
ne vezuje zemlje ugovornice ni u
pogledu ocjenjivanja obi ma zatite
iga, ni u pogledu priznanja uslu-
nih igova.
2. Svaka zemlja ugovornica zadra-
va za sebe mogunost da meu-
narodnu klasifkaciju proizvoda i
usluga primjeni ili kao glavni ili kao
pomoni sistem.
3. Administracije zemalja ugovornica
stavljae u zvaninim natpisima
i ob javama registrovanih igova
brojeve klasa meunarodne klasi-
fkacije kojima pri padaju proizvodi
ili usluge za koje je ig registrovan.
4. injenica to se neki naziv nalazi
u abecednom spisku proizvoda i
usluga ni ukoliko ne utie na prava
koja bi mogla postojati na taj naziv.
lan 3.
1. Osniva se Odbor strunjaka pri Me-
unarodnom birou sa zadatkom da
odluuje o svim izmjenama ili svim
dopunama koje bi trebalo unijeti
u meuna rodnu klasifkaciju proi-
zvoda i usluga. Svaka zemlja ugo-
vornica bie zastupljena u Odboru
strunjaka, koji se organizuje na
osnovu poslovnika usvojenog vei-
nom glasova zastupljenih zemalja.
U Odboru je zastupljen i Meuna-
rodni biro.
2. Administracije zemalja ugovorni-
ca upuuju prijedloge za izmjenu
ili dopu nu Meunarodnom birou,
koji treba da ih dostavi lanovima
Odbora strunjaka najkasnije na
dva mjeseca prije sjednice na kojoj
e se ovi prijedlozi ispitivati.
3. Izmjene u klasifkaciji Odbor e
donositi jednoglasnom odlukom
zemalja ugovornica. Pod izmje-
nom treba podrazumijevati svako
prebacivanje nekog pro izvoda iz
jedne u drugu klasu, ili svako ob-
razovanje neke nove klase koje bi
zahtijevale takvo prebacivanje.
4. Odluke Odbora koje se odnose na
dopune u klasifkaciji donose se
pro stom veinom glasova zemalja
ugovornica.
5. Strunjaci mogu svoje miljenje
saoptiti pismenim putem ili svoje
ovlatenje prenijeti na strunjaka
neke druge zemlje.
6. U sluaju da neka zemlja nije odre-
dila strunjaka koji e je predstav-
ljati, kao i u sluaju da odreeni
strunjak ne bi svoje miljenje sa-
optio u roku koji bude odreen
poslovnikom, smatrae se da je
zemlja u pitanju prihvatila odluku
Odbora.
lan 4.
1. Meunarodni biro saoptavae ad-
ministracijama zemalja ugovornica
sve izmjene i sve dopune o kojima
Odbor strunjaka donese odluku.
Odluke e stu piti na snagu, ukoli-
ko su u pitanju dopune, odmah po
prijemu saoptenja a, ukoliko su
u pitanju izmjene, u roku od est
meseci raunajui od dana slanja
sa optenja.
2. Meunarodni biro, kao depozitar
klasifkacije proizvoda i usluga,
unosie u nju sve izmjene i dopune
koje su stupile na snagu. Ove iz-
mjene i ove dopune ob javljuju se u
dva lista ,,La propriete industrielle i
Les Marques internationales.
lan 5.
1) a) Posebna unija ima Skuptinu obra-
zovanu od zemalja koje su ovaj akt
ratifkovale ili su mu pristupile.
b) Vladu svake zemlje predstavlja je-
dan izaslanik, kome mogu poma-
gati zamjenici, savjetnici i strunja-
ci.
c) Trokove svakog izaslanstva snosi
vlada koja ga je naimenovala.
2) a) Sa izuzetkom odredaba l. 3. i 4,
Skuptina:
i) pretresa sva pitanja koja se tiu
odravanja i razvoja Posebne unije
i primjene ovog aranmana;
ii) daje Meunarodnom birou uput-
stva za pripremanje konferencija
za reviziju, vodei briljivo rauna
o primjedbama zemalja Posebne
unije koje nisu ratifkovale ovaj akt
ili mu nisu pristupile;
iii) ispituje i odobrava izvetaje i dje-
latnosti generalnog direktora Orga-
nizacije (u daljem tekstu: generalni
direktor) koji se odnose na Posebnu
uniju i daje mu sva korisna uput-
stva po pitanjima iz nadlenosti Po-
sebne unije;
iv) donosi program, usvaja trogodinji
budet Posebne unije i odobrava
njene zavrne raune;
v) usvaja fnansijski pravilnik Posebne
unije;
vi) obrazuje, osim Odbora strunjaka
navedenog u lanu 3, druge od-
bore strunjaka i radne grupe koje
smatra korisnim za ostvarivanje
svrhe Posebne unije;
vii) odluuje koje zemlje koje nisu la-
nice Posebne unije i koje meu-
vladine i meunarodne nevladine
organizacije mogu prisustvovati
njenim sastancima u svojstvu po-
smatraa;
viii) usvaja izmjene l. 5. do 8;
ix) preduzima sve drugo to je pogod-
unije;
x) obavlja sve druge poslove koji proi-
b) Po pitanjima za koja su zainteresova-
ne podjednako i druge unije kojima
upravlja Organizacija, Skuptina
odluuje poto se upozna sa mi-
ljenjem Koor dinacionog odbora
Organizacije.
3) a) Svaka zemlja lanica Skuptine
lanica Skuptine.
I pored odredaba podstava b), ako,
u toku nekog zasjedanja, broj pred-
polovine ali jednak ili vei od tre-
ine zemalja lanica Skuptine, ova
predstavljene, pozivajui ih da se
pismeno izjasne, u ro ku od tri mje-
seca od dana ovog saoptenja, da li
daju svoj glas ili se uzdravaju. Ak
po isteku ovog roka broj zemalja
koje su na taj nain dale svoj glas
ili su se uzdrale bude najmanje
jednak broju zemalja koje su nedo-
stajale da bi se posti gao kvorum u
toku sastanka, ove odluke postae
izvrne pod uslovom da je isto-
vremeno postignuta potrebna ve-
ina.
c) Izuzev u sluajevima iz lana 8. stav
2, Skuptina donosi odluke vei-
nom od dvije treine datih glasova.
samo u njeno ime.
g) Zemlje Posebne unije koje nisu la-
nice Skuptine prisustvuju njenim
sa stancima u svojstvu posmatraa.
4) a) Skuptina se sastaje na redovno
zasjedanje jednom u tri godine na
poziv generalnog direktora i, osim
u izuzetnim sluajevima, u isto vre-
me i na istom mjestu kao General-
na skuptina Organizacije.
b) Skuptina se sastaje na vanredno
zasjedanje na poziv generalnog di-
rektora, a na zahtjev jedne etvrti-
ne zemalja lanica Skuptine.
red svakog zasedanja.
5) Skuptina usvaja svoj poslovnik.
lan 6.
1) a) Upravne poslove Posebne unije
obavlja Meunarodni biro,
sekretarijata Skuptine, Odbora
strunjaka, kao i svih drugih odbora
strunjaka i svih radnih grupa koje
bi mogle obrazovali Skuptina ili
Odbor strunjaka.
oner Posebne unije i predstavlja je,
2. Generalni direktor i sva lica koja on
na svim zasjedanjima Skuptine,
Odbora strunjaka, kao i svakog
drugog odbora strunjaka ili rad-
ne grupe koje Skuptina ili Odbor
strunjaka moe obrazovati. Gene-
ralni direktor ili jedno lice koje on
odredi po slubenoj dunosti je
sekre tar ovih organa.
Aranmana, osim l. 5. do 8.
b) O pripremanju konferencija za re-
viziju Meunarodni biro moe se
cijama.
u ras pravljanjima na ovim konfe-
rencijama.
4) Meunarodni biro obavlja i sve dru-
lan 7.
1) a) Posebna unija ima svoj budet.
b. Budet Posebne unije obuhva-
ta sopstvene prihode i izdatke
Posebne unije, njen doprinos
budetu zajednikih izdataka
unija, kao i, u sluaju potre be,
iznos stavljen na raspolaganje
budetu Konferencije Organi-
zacije.
c. Kao zajedniki izdaci unija
smataju se izdaci koji ne pri-
padaju iskljuivo Posebnoj
uniji, ve takoer jednoj ili vie
drugih unija kojima upravlja
Organiza cija. Uee Posebne
unije u ovim zajednikim izda-
cima srazmjerno je koristi koju
ovi izdaci za nju predstavljaju.
2) Prilikom donoenja budeta Poseb-
ne unije vodi se rauna o potreba-
ma saradnje sa budetima drugih
unija kojima upravlja Organizacija.
3 ) Budet Posebne unije fnansira se iz
sljedeih izvora:
i) doprinosa zemalja Posebne unije;
ii) taksa i iznosa koji se duguju za uslu-
ge koje prua Meunarodni biro u
ime Posebne unije:
iii) prihoda od prodaje izdanja Meu-
od ovih izdanja;
iv) poklona, zavetanja i subvencija;
v) zakupnina, kamata i raznih drugih
prihoda.
4) a) Da bi se odredio njen dio dopri-
nosa u smislu stava 3. pod i), svaka
zemlja Posebne unije pripada klasi
u koju je svrstana u Parikoj uniji za
zatitu industrijske svojine i plaa
svoje godinje doprinose na osno-
vu broja jedinica odreenih za tu
klasu u toj Uniji.
b. Godinji doprinos svake zemlje
Posebne unije sastoji se od
iznosa koji je, u odnosu na uku-
pni zbir godinjih doprinosa
svih zemalja budetu Posebne
uni je, jednak odnosu broja je-
dinica klase u koju je ona svr-
stana prema ukupnom broju
jedinica svih zemalja.
c. Doprinosi se namiruju na dan
prvog januara svake godine.
d. Zemlja koja je u kanjenju sa
plaanjem svojih doprinosa ne
moe uivati svoje pravo glasa
ni u jednom organu Posebne
unije, ukoliko je iznos njeno-
ga zaostatka jednak ili vei od
doprinosa koje duguju za dve
potpune protekle godine. Me-
utim, ta zemlja moe biti ovla-
tena da zadri uivanje svoga
prava glasa u okviru toga or-
gana toliko dugo dok ovaj po-
sljednji smatra da je kanjenje
proisteklo od izuzetnih i neiz-
benih okolnosti.
e. Ukoliko budet ne bi bio usvo-
jen prije poetka nove budet-
ske godine, rduie se
budet prethodne godine na
naine predviene u fnansij-
skom pravilniku.
5. Visinu taksa i iznosa koji se duguje
biro u ime Posebne unije, odreuje
generalni direktor, koji o tome pod-
nosi izvetaj Skuptini.
jedinstvene uplate svake zemlje
nedovoljan, Skup tina odluuje o
njegovom poveanju.
b. Iznos poetne uplate svake ze-
mlje u navedeni fond ili njeno
uee u nje govom poveanju
srazmjerni su doprinosu ove
zemlje za godinu u toku koje se
fond obrazuje ili se o povea-
nju odluuje.
c. Skuptina propisuje srazmje-
ru i naine uplata na prijedlog
generalnog di rektora, a poslije
primljenog miljenja Koordina-
7) a) U Sporazumu o sjeditu. zaklju-
enom sa zemljom na ijoj terito-
riji Organizacija ima svoje sjedite,
predvia se da ova zemlja daje
avanse ukoliko bi obrtni fond bio
nedovoljan. Iznos ovih avansa i
uslovi pod kojima se odobravaju
predmet su, u svakom posebnom
sluaju, odvojenih sporazuma iz-
meu zemlje u pitanju i Organiza-
cije.
b) Zemlja iz podstava a) i Organizacija
imaju, svaka za sebe, pravo da otka-
u obavezu odobravanja avansa,
putem pismenog saoptenja. Otkaz
stupa na snagu tri godine poslije
kraja godine u kojoj je bio saopten.
8) Ovjeravanje rauna obavljaju, na
naine predviene fnansijskim
pravilnikom, jedna ili vie zemalja
Posebne unije ili spoljni kontrolori
koje, sa njihovim pristankom, ime-
nuje Skuptina.
lan 8.
1) Prijedloge za izmjenu l. 5, 6, 7. i ovog
lana moe podnijeti svaka zemlja
lanica Skuptine ili generalni di-
rektor. Ovaj posljednji saoptava
ove prijedloge zemljama lanicama
Skuptine najmanje est mjeseci
rij nego to e oni biti Skuptini
podnijeti na ispitivanje.
2. Svaku izmjenu lanova iz stava
1. usvaja Skuptina. Za usvajanje
potreb na je veina od tri etvrtine
izmjenu lana 5. i ovog stava po-
datih glasova.
dana ka da generalni direktor od tri
etvrtine zemalja koje su bile lani-
ce Skuptine u trenutku kada je iz-
mjena usvojena, primi pismena sa-
optenja o prihvatanju, ui njenom
u saglasnosti sa njihovim odgova-
ta ko usvojena izmjena ovih lano-
izmjena stupa na snagu ili koje ka-
snije postanu lanice; me utim,
svaka izmjena kojom se povea-
vaju fnansijske obaveze zemalja
Poseb ne unije obavezuje samo one
meu njima koje su saoptile svoje
prihvatanje ove izmjene.
lan 9.
1. Svaka zemlja Posebne unije koja je
potpisala ovaj akt moe ga ratifko-
vati, a ako ga nije potpisala moe
mu pristupiti.
2. Svaka zemlja van Posebne unije, a
ugovornica je Parike konvencije za
zatitu industrijske svojine, moe
pristupiti ovom aktu i tako postati
lanica Po sebne unije.
3. Instrumenti ratifkacije ili pristupa
tora.
4. U odnosu na pet zemalja koje su
te ratifkacije ih pristupa, ovaj akt
menata.
b) U odnosu na svaku drugu zemlju
ovaj akt stupa na snagu tri mjeseca
po slije dana kada je njenu ratifka-
ciju ili pristup saoptio generalni
kasniji datum. U ovom poslednjem
akt stupa na snagu na tako oznae-
ni dan.
5) Ratifkacija ili pristup povlai puno-
pravno pristajanje na sve odredbe i
sticanje svih prednosti koje ovaj akt
propisuje.
6. Poslije stupanja na snagu ovog akta,
nijedna zemlja ne moe pristupiti
Aktu od 15. juna 1957, godine ovog
aranmana osim skupa sa ratifko-
vanjem ovoga akta ili pristupanjem
njemu.
lan 10.
Ovaj aranman ima istu snagu i trajanje
kao Parika konvencija za zatitu indu-
strijske svojine.
lan 11.
1. Ovaj aranman bie podvrgnut
revizijama radi unoenja poeljnih
poboljanja.
2. Svaku od ovih revizija razmatra-
e konferencija izaslanika zemalja
Poseb ne unije.
lan 12.
1) a) U odnosima izmeu lanica Po-
sebne unije koje su ga ratifkovale
ili su mu pristupile, ovaj akt zame-
njuje Akt od 15. juna 1957. godine.
b) Meutim, svaka zemlja Posebne
unije koja je ratifkovala ovaj akt ili
mu je pristupila, u svojim odnosi-
ma sa zemljama Posebne unije koje
nisu ratifkova le ovaj akt ili mu nisu
pristupile, vezana je Aktom od 15.
juna 1957. godine.
2) Zemlje van Posebne unije koje
postanu ugovornice ovog akta
primjenjuju ga u odnosu na svaku
zemlju ove Unije koja nije ugovor-
nica ovog akta. Ove zemlje prihva-
taju da ta zemlja Unije primjenjuje
u odnosima sa njima odredbe akta
od 15. juna 1957. godine.
lan 13.
akt saoptenjem upuenim gene-
ralnom direktoru. Ovaj otkaz obu-
hvata takoer otkazivanje Akta od
15. juna 1957. godi ne ovog aran-
mana, a od uticaja je samo na
zemlju koja ga je uinila, dok Aran-
man ostaje na snazi i primjenjuje
se u odnosu na ostale zemlje Po-
sebne unije.
lan 14.
Na ovaj aranman primjenjuju se
odredbe lana 24. Parike konvencije za
lan 15.
1) a) Ovaj akt potpisan je u jednom jedi-
nom primjerku na francuskom jeziku
i deponovan kod Vlade vedske.
b) Generalni direktor, po savjetovanju
oznaiti.
vanje, u tokholmu, do 13. januara
1968. godine.
ovog akta, overena od strane Vlade
ved ske, generalni direktor dosta-
vie vladama svih zemalja Posebne
unije a, na zahtjev, i vladi svake dru-
ge zemlje.
je ujedinjenih nacija.
dama svih zemalja lanica Posebne
uni je potpisivanja, deponovanja
instrumenata ratifkacije ili pristu-
pa, stupanje na snagu svih odre-
daba ovog akta, kao i saoptenja o
otkazu.
lan 16.
1) Do stupanja na dunost prvog ge-
neralnog direktora, smatra se da
se sva spominjanja, u ovom aktu,
Meunarodnog biroa Organizaci-
je ili generalnog di rektora tiu Bi-
roa Unije ustanovljenog Parikom
konvencijom za zatitu indu strijske
svojine, odnosno njenog direktora.
2) Zemlje Posebne unije koje nisu ratif-
kovale ovaj akt ili mu nisu pristupile
mogu se u toku pet godina po stu-
panju na snagu Konvencije o osni-
vanju Orga nizacije, koristiti, ako
to ele, pravima predvienim l. 5.
do 8. ovog akta, kao da su vezane
ovim lanovima. Svaka zemlja koja
eli da se koristi ovim pravima de-
ponuje u tu svrhu kod generalnog
direktora pismeno saoptenje, koje
stupa na snagu na dan njegovog
prijema. Za ove zemlje smatra se da
su lanice Skuptine sve do isteka
ovog perioda.
U potvrdu ega, potpisani, za ovo
propisno ovlaeni, potpisali su
ovaj akt.
Sainjeno 14. jula 1967. godine u
tokholmu.
BEKI SPORAZUM
O USTANOVLJENJU
MEUNARODNE
KLASIFIKACIJE
FIGURATIVNIH
ELEMENATA IGOVA
sainjen u Beu, 12. juna 1973.
godine, sa izmenama od 1. oktobra
1985. godine
Strane ugovornice,
Imajui u vidu lan 19. Pariske konven-
cije o zatiti industrijske svojine, od 20.
marta 1883. godine, kao to je revidira-
na u Briselu, 14. decembra 1900. godi-
ne, u Vaingtonu, 2. juna 1911. godine,
u Hagu, 6. novembra 1925. godine, u
Londonu, 2. juna 1934. godine, u Li-
sabonu, 31. oktobra 1958. godine i u
Stokholmu, 14. jula 1967. godine,
lan 1.
Ustanovljenje Posebne unije;
Usvajanje meunarodne
Klasifkacije
Zemlje na koje se ovaj sporazum pri-
mjenjuje konstituiu Posebnu uniju i
usvajaju zajedniku klasifkaciju za f-
gurativne elemente igova (u daljem
tekstu: Klasifkacija fgurativnih eleme-
nata).
lan 2.
Defnicija i deponovanje Klasifkaci-
je fgurativnih elemenata
1. Klasifkacija fgurativnih elemenata
obuhvata listu kategorija, odjeljaka i
sekcija u koje su fgurativni elemen-
ti igova klasifkovani, zajedno sa,
kada je to mogue, objanjenjima.
sadrana je u jednom autentinom
primjerku, na engleskom i francu-
skom jeziku, potpisanom od strane
Generalnog direktora Svjetske or-
ganizacije za intelektualnu svojinu
(u daljem tekstu: Generalni direk-
tor i Organizacija) i deponova-
nom kod njega u vrijeme kada je
ovaj sporazum otvoren za potpisi-
vanje.
3. Izmjene i dopune pomenute u la-
nu 5(3)(i) takoer e biti sadrane
u jednom autentinom primjerku,
na engleskom i francuskom jeziku,
potpisanom od strane Generalnog
direktora i deponovanom kod nje-
ga.
lan 3.
Jezici Klasifkacije fgurativnih
elemenata
bie ustanovljena na engleskom i
francuskom jeziku, uz podjednaku
autentinost oba teksta.
2. Meunarodni biro Organizacije (u
daljem tekstu: Meunarodni biro)
e, u konsultaciji sa zainteresova-
nim vladama, ustanoviti zvanine
tekstove klasifkacije fgurativnih
elemenata na jezicima koje Skup-
tina pomenuta u lanu 7. moe
oznaiti u skladu sa stavom (2)(a)
(vi) tog lana.
lan 4.
Upotreba Klasifkacije fgurativnih
elemenata
(1) Pod uslovima propisanim ovim
sporazumom, obim Klasifkacije
fgurativnih elemenata bice onaj
koji joj pripise svaka zemlja Po-
sebne unije. Posebno, Klasif-
kacija fgurativnih elemenata ne
obavezuje zemlje Posebne unije
u odnosu na postojanje obima
zastite pruzene zigu.
(2) Nadlezni Zavodi zemalja Poseb-
ne unije imaju pravo da koriste
Klasifkaciju fgurativnih eleme-
nata ili kao glavni ili kao subsidi-
jarni sistem.
Nadleni Zavodi zemalja Posebne unije
ukljuie u zvanine dokumente i
publikacije koje se odnose na regi-
strovanje i obnavljanje igova bro-
jeve kategorija, odeljaka i sekcija u
koje treba svrstati fgurativne ele-
mente tih igova.
Pomenutim brojevima moraju da pred-
hode rei Klasifkacija fgurativnih
elemenata ili njihova skraenica
koju e odrediti komitet eksperata
pomenut u lanu 5.
Svaka zemlja moe, u vrijeme njenog
potpisa, ili deponovanja njenog
instrumenta ratifkacije ili pristu-
panja, da izjavi da nee ukljuivati
brojeve svih ili nekih sekcija u zva-
ninim dokumentima i publikacija-
ma koje se odnose na registrovanje
i obnavljanje igova.
Ako neka zemlja Posebne unije povjeri
registrovanje igova meuvladinoj
administraciji, mora da preduzme
sve mogue mjere da osigura da ta
administracija koristi Klasifkaciju
fgurativnih elemenata u skladu sa
ovim lanom.
lan 5.
Komitet eksperata
(1) Ustanovie se Komitet eksperata u
kome e biti zastupljena svaka ze-
mlja Posebne unije.
(2)(a) Generalni direktor moe, a ako za-
htjeva Komitet eksperata, mora, da
pozove zemlje koje nisu lanice Po-
sebne unije, ali jesu lanice Organi-
zacije ili su strana Pariske konven-
cije o zatiti industrijske svojine da
budu predstavljene posmatraima
na sastancima Komiteta eksperata.
Generalni direktor pozvae meuvla-
dine organizacije specijalizovane
za igove, od kojih najmanje jedna
od zemalja lanica je strana u ovom
sporazumu, da budu predstavljene
posmatraima na sastancima Ko-
miteta eksperata.
Generalni direktor moe, a ako Komitet
eksperata zahtjeva, mora, da pozo-
ve predstavnike drugih meuvla-
dinih i meunarodnih nevladinih
organizacija da uestvuju u diskusi-
jama koje su od interesa za njih.
(3) Komitet eksperata:
(i) vrsi izmjene i dopune Klasifkaci-
je fgurativnih elemenata;
(ii) upucuje preporuke zemljama
Posebne unije sa ciljem da se
olaksa koriscenje Klasifkacije f-
gurativnih elemenata i promovise
njena ujednacena primjena;
(iii) preduzima sve druge mjere koje,
bez fnansijskih posljedica za
budzet Posebne unije ili Orga-
nizacije, doprinose unapredenju
primjene klasifkacije fgurativnih
elemenata od strane zemalja u
razvoju;
(iv) ima pravo da ustanovi podkomi-
tete i radne grupe.
Komitet eksperata usvaja vlastiti po-
slovnik. Ovim poslovnikom mora da
bude predviena mogunost uestvo-
vanja na sastancima podkomiteta i
radnih grupa Komiteta eksperata onih
meuvladinih organizacija pomenutih
u stavu (2)(b) koje mogu sutinski da
doprinesu razvoju Klasifkacije fgura-
tivnih elemenata.
Prijedloge za izmjene ili dopune Klasi-
fkacije fgurativnih elemenata moe
da podnese nadleni Zavod svake ze-
mlje Posebne unije, Meunarodni biro,
svaka meuvladina organizacija pred-
stavljena u Komitetu eksperata shodno
stavu (2)(b) i svaka zemlja ili organiza-
cija posebno pozvana od Komiteta ek-
sperata da podnese takve prijedloge.
Prijedlozi e biti dostavljeni Meuna-
rodnom birou, koji e ih podnijeti la-
novima Komiteta eksperata i posma-
traima ne kasnije od dva mjeseca prije
poetka zasjedanja Komiteta eksperata
na kome bi pomenuti prijedlozi trebalo
da budu razmatrani.
(6)(a) Svaka zemlja lanica Komiteta ek-
sperata ima jedan glas.
(b) Odluke Komiteta eksperata za-
htijevaju prostu vecinu predstav-
ljenih zemalja koje su glasale.
(c) Svaka odluka, za koju jedna peti-
na predstavljenih zemalja koje su
glasale, smatra da povlaci izmje-
nu osnovne strukture Klasifkacije
fgurativnih elemenata ili da povla-
ci za sobom sustinko reklasifko-
vanje, zahtijeva u odlucivanju ve-
cinu od tri cetvrtine predstavljenih
zemalja koje su glasale.
(d) Uzdrzavanje se ne smatra glasa-
njem.
lan 6.
Obavjetavanje, stupanje na snagu
i objavljivanje izmjena i dopuna i
drugih odluka
(1) O svakoj odluci Komiteta eksperata
koja se odnosi na usvajanje izmjena
i dopuna Klasifkacije fgurativnih
elemenata i preporuci Komiteta ek-
sperata, Meunarodni biro e oba-
vijestiti nadlene Zavode zemalja
Posebne unije. Izmjene i dopune e
stupiti na snagu est meseci nakon
datuma slanja obavjetenja.
(2) Medunarodni biro ce inkorporisa-
ti u Klasifkaciju fgurativnih ele-
menata izmjene i dopune koje su
stupile na snagu. Proglasavanje
izmjena i dopuna bice objavljeno
u glasilima koje odredi Skupstina
pomenuta u clanu 7.
lan 7.
Skuptina Posebne unije
(1) (a) Posebna unija ima Skuptinu koja
se sastoji od zemalja Posebne unije.
b. Vladu svake zemlje Posebne
unije predstavlja jedan dele-
gat, kome mogu da pomau
zamjenici delegata, savjetnici i
eksperti.
c. Svaku meuvladinu organiza-
ciju pomenutu u lanu (5)(2)(b)
moe da predstavlja posmatra
na sastancima Skuptine, i, ako
Skuptina tako odlui, u onim
komitetima ili radnim grupama
koji mogu biti ustanovljeni od
strane Skuptine.
d. (d) Trokove svake de-
legacije snosi vlada koja ju je
imenovala. (2)(a) Pod uslovima
iz odredbe lana 5. Skuptina:
(i) se bavi svim pitanjima koja se od-
nose na odravanje i razvoj Poseb-
ne unije i izvravanje ovog sporazu-
ma;
(ii) daje Meunarodnom birou uput-
stva koja se odnose na pripremu
konferencija za reviziju;
(iii) pregleda i odobrava izvjetaje i ak-
tivnosti Generalnog direktora koji
se odnose na Posebnu uniju, i daje
mu sve neophodne instrukcije koje
se odnose na pitanja u nadlenosti
Posebne unije;
(iv) odreuje program i usvaja dvogo-
dinji budet Posebne unije, i odo-
brava njegov zavrni raun;
(v) usvaja fnansijska pravila Posebne
unije;
(vi) odluuje o ustanovljenju zvani-
nih tekstova Klasifkacije fgurativ-
nih elemenata na drugim jezicima
osim engleskog i francuskog;
(vii) ustanovljava komitete i radne gru-
pe koje smatra odgovarajuim za
postizanje ciljeva Posebne unije;
(viii) odreuje, pod uslovima stava
(1)(c), koje zemlje koje nisu lanice
Posebne unije i koje meuvladine i
meunarodne nevladine organiza-
cije e biti prihvaene kao posma-
trai na njenim sastancima, i u sva-
kom od komiteta ili radnih grupa
koje je ustanovila;
(ix) preduzima svaku drugu odgovara-
juu akciju projektovanu da unapri-
jedi ciljeve Posebne unije;
(x) obavlja sve druge zadatke koji su
odgovarajui na osnovu ovog spo-
razuma.
(b) U odnosu na pitanja koja su od inte-
resa i za druge unije kojima admini-
strira Organizacija, Skuptina svoju
odluku donosi nakon sasluanja
savjeta Koordinacionog komiteta
Organizacije.
(3) (a) Svaka zemlja lanica Skuptine
ima jedan glas.
b. Jedna polovina zemalja lanica
Skuptine ine kvorum.
c. U odsustvu kvoruma, Skupti-
na moe da donosi odluke, ali,
sa izuzetkom odluka koje se
odnose na vlastitu proceduru,
sve takve odluke postaju izvr-
ne samo ako se ispune uslo-
vi navedeni u daljem tekstu.
Meunarodni biro e dostaviti
pomenute odluke zemljama
lanicama Skuptine koje nisu
bile predstavljene i pozvae ih
da pismeno izraze svoj glas ili
uzdravanje u periodu od tri
mjeseca od datuma dostav-
ljanja. Ako, nakon isteka tog
roka, broj zemalja koje su tako
izrazile svoj glas ili uzdravanje
dostigne broj zemalja koji je
nedostajao za postizanje kvo-
ruma na samom zasjedanju,
takve odluke postae izvrne
pod uslovom da se u isto vre-
me odri zahtjevana veina.
d. Pod uslovima odredbi lana
11(2), odluke Skuptine zahtje-
vaju dvije treine izraenih gla-
sova.
e. Uzdravanje se ne smatra gla-
sanjem.
f. Delegat moe da predstavlja i
da glasa samo u ime jedne ze-
mlje.
(4) (a) Skuptina se sastaje jednom u
svake dve kalendarske godine na
redovno zasjedanje, na poziv Ge-
neralanog direktora i, u odsustvu
izuzetnih okolnosti, u toku istog
perioda i na istom mestu kao i Ge-
neralna skuptina Organizacije.
(b) Skuptina se sastaje na vanredno
zasjedanje po pozivu Generalnog
direktora, a na traenje jedne etvr-
tine zemalja lanica Skuptine.
(c) Dnevni red svakog zasjedanja pri-
prema Generalni direktor.
(5) Skuptina usvaja vlastiti poslovnik.
lan 8.
Meunarodni biro
(1) (a) Administrativne poslove koji
se odnose na Posebnu uniju
obavlja Medunarodni biro.
b. Posebno, Meunarodni biro
priprema sastanke i obezbeu-
je sekretarijat Skuptine, Komi-
tet eksperata i druge komitete
ili radne grupe koje moe da
ustanovi Skuptina ili Komitet
eksperata.
c. Generalni direktor je glavni iz-
vrni slubenik Posebne unije i
predstavlja Posebnu uniju.
2. Generalni direktor i svaki slube-
nik koga on odredi, uestvovae
bez prava glasa, na svim sastanci-
ma Skuptine, Komiteta eksperata
i drugih komiteta ili radnih grupa
koje moe da ustanovi Skuptina
ili Komitet eksperata. Generalni di-
rektor, ili slubenik koga on odredi,
bie po slubenoj dunosti sekreta-
ri tih tijela.
3. (a) Meunarodni biro, u skladu sa
uputstvima Skuptine, vri pripre-
me za konferencije za reviziju.
b. U odnosu na pripreme konfe-
rencija za reviziju Meunarodni
biro moe da se konsultuje sa
meuvladinim i meunarod-
nim nevladinim organizacijama.
c. Generalni direktor i osobe koje
on odredi uestvuju, bez prava
glasa, u diskusijama na konfe-
rencijama za reviziju.
d. Meunarodni biro obavlja i sve
druge poslove koji su mu prenijeti.
lan 9.
Finansije
(1) (a) Posebna unija ima budet.
b. Budet Posebne unije ukljuuje
prihode i trokove svojstvene
Posebnoj uniji, njen doprinos
budetu trokova zajednikih
unijama kojima administrira
Organizacija i, gde se moe
primijeniti, iznose uinjene do-
stupnim budetu Konferencije
Organizacije.
c. Trokovi koji se ne mogu isklju-
ivo pripisati Posebnoj uniji
ve takoe i jednoj ili vie dru-
gih unija kojima administrira
Organizacija smatraju se kao
trokovi zajedniki unijama.
Udio Posebne unije u takvim
zajednikim trokovima bie u
srazmjeri sa interesom koji Po-
sebna unija ima u njima.
(2) Budet Posebne unije bie usta-
novljen sa dunom panjom pre-
ma zahtjevima za koordinaciju sa
budetima drugih unija kojima ad-
ministrira Organizacija.
(3) Budet Posebne unije fnansirae
se iz sljedeih izvora:
(i) doprinosa zemalja Posebne unije;
(ii) taksi i trokova naplaenih za us-
luge koje je pruio Meunarodni
biro, vezanih za Posebnu uniju;
(iii) prodaje publikacija Meunarod-
nog biroa koje se odnose na Poseb-
nu uniju, i autorskih prava na tim
publikacijama;
(iv) poklona, zavjetanja i subvencija;
(v) zakupnina, kamata i drugih razlii-
tih prihoda.
(4) (a) U cilju ustanovljenja njenih do-
prinosa pomenutih u stavu (3)(i),
svaka zemlja Posebne unije pripa-
da istoj klasi kojoj pripada u Pari-
skoj uniji za zatitu industrijske svo-
jine, i plaa svoj godinji doprinos
na osnovu istog broja jedinica kao
to je odreen za tu klasu u toj uniji.
(b) Godinji doprinos svake zemlje
Posebne unije bie iznos u istoj
srazmjeri prema ukupnoj sumi
doprinosa budetu Posebne unije
svih zemalja, kao to je broj njenih
jedinica prema zbiru jedinica svih
zemalja koje daju doprinos.
(c) Doprinosi dospjevaju prvog janua-
ra svake godine.
(d) Zemlja koja je u docnji sa plaa-
njem svojih doprinosa ne moe da
koristi svoje pravo da glasa u bilo
kom organu Posebne unije ako
iznos dospjelih neplaenih obave-
za premauje iznos njenih doprino-
sa u prethodne dvije pune godine.
Meutim, svaki organ Posebne
unije moe da dozvoli takvoj zemlji
da koristi svoje pravo na glasanje u
tom organu ako, i sve dok, prihvata
da je kanjenje u plaanju rezultat
izuzetnih i neizbenih okolnosti.
(e) Ako budet nije usvojen prije po-
etka novog fnansijskog perioda,
bie na istom nivou kao budet za
prethodnu godinu, kako je predvi-
eno u fnansijskim pravilima.
(5) Generalni direktor ustanovljava i
obavjetava Skuptinu o iznosu
taksi i trokova za usluge koje Me-
unarodni biro prua u vezi sa Po-
sebnom unijom.
(6)(a) Posebna unija ima fond obrtnog
kapitala koji se konstituie jednom
uplatom svake zemlje Posebne uni-
je. Ako fond postane nedovoljan,
Skuptina e odluiti da ga povea.
Iznos poetne uplate za svaku zemlju u
pomenuti fond, ili njenog uea u
njegovom poveanju, bie srazmje-
ran doprinosu te zemlje za godinu
u kojoj je fond ustanovljen, ili u ko-
joj je donijeta odluka o njegovom
poveanju.
Srazmjeru i uslove plaanja odredie
Skuptina na prijedlog generalnog
direktora i nakon to je sasluala
savjet Koordinacionog odbora Or-
ganizacije.
(7)(a) U sporazumu o sjeditu zaklju-
riji Organizacija ima svoje sjedite
bie predvieno, da kada god fond
obrtnog kapitala nije dovoljan, ta-
kva zemlja odobri avanse. Iznos tih
avansa i uslovi pod kojima se oni
odobravaju bie predmet poseb-
nog sporazuma, u svakom sluaju,
izmeu takve zemlje i Organizacije.
(b) Zemlja pomenuta u taki (a) i Or-
ganizacija imaju pravo da svaka
od njih otkae obavezu da odobri
avanse, pismenim obavetenjem.
Otkazivanje postaje izvrno tri go-
dine nakon isteka godine u kojoj je
o njemu obaveteno.
(8) Reviziju rauna vrie jedna ili vie
zemalja Posebne unije ili spoljni re-
vizori, kako je predvieno fnansij-
skim pravilima. Njih e, uz njihovu
saglasnost, odrediti Skuptina.
lan 10.
Revizija sporazuma
(1) Ovaj sporazum moe biti revidiran
s vremena na vrijeme posebnim
konferencijama zemalja Posebne
unije.
(2) O sazivanju svake konferencije za
reviziju odluie Skuptina.
(3) l. 7, 8, 9. i 11. mogu da budu izmi-
jenjeni ili na konferenciji za reviziju
ili u skladu sa odredbama lana 11.
lan 11.
Izmene odreenih odredbi
u sporazumu
1. Predloge za izmjene l. 7, 8, 9. i
ovog lana moe da inicira svaka
zemlja Posebne unije ili Generalni
direktor. Takve prijedloge General-
ni direktor e da dostavi zemljama
Posebne unije najkasnije 6 meseci
prije+e njihovog razmatranja od
strane Skuptine.
2. Izmjene lanova pomenutih u sta-
vu (1) usvaja Skuptina. Za usvaja-
nje je potrebna troetvrtinska ve-
ina izraenih glasova, uz uslov da
svaka izmena lana 7. i ovog stava
zahtjeva etiri petine izraenih gla-
sova.
3. (3)(a) Svaka izmena lanova pome-
nutih u stavu (1) stupie na snagu
jedan mjesec nakon to je General-
ni direktor primio pismeno obavje-
tenje o prihvatanju od tri etvrti-
ne zemalja lanica Posebne unije u
vrijeme kada je izmjena usvojena,
izvrenom u skladu sa njihovim od-
govarajuim ustavnim postupkom.
b. Svaka izmjena pomenutih lanova,
tako prihvaena, obavezae sve ze-
mlje koje su lanice Posebne unije
u vrijeme kada izmjena stupi na
snagu, uz uslov da svaka izmjena
koja poveava fnansijske obaveze
zemalja Posebne unije obavezuje
samo one zemlje koje su obavijesti-
le o svom prihvatanju takve izmje-
ne.
b. Svaka izmjena prihvaena u skladu
sa odredbama take (a) obavezae
sve zemlje u kojima je izmena stu-
pila na snagu u skladu sa odredba-
ma take (a).
lan 12.
Postajanje strane u sporazumu
(1) Svaka zemlja koja je strana Pariske
konvencije o zatiti intelektualne
svojine moe da postane strana u
ovom sporazumu:
(1) potpisivanjem, pracenim depono-
vanjem instrumenata ratifkacije, ili
(ii) deponovanjem instrumenata
pristupanja.
(2) nstrument ratifkacije ili pristupa-
nja deponuje se kod Generalnog
direktora.
Na ovaj sporazum primenjivae se
odredbe lana 24. Stokholmskog akta
Pariske konvencije o zatiti industrijske
svojine.
Stav (3) ne sme da bude shvaen tako
da podrazumeva priznanje ili preutno
prihvatanje od strane zemlje Posebne
unije faktike situacije koja se odnosi
na teritoriju na kojoj je ovaj sporazum
uinjen primjenljivim od strane druge
zemlje, u smislu pomenutog stava.
lan 13.
Stupanje sporazuma na snagu
1. U odnosu na prvih pet zemalja koje
su deponovale svoje instrumente
ratifkacije ili pristupanja, ovaj spo-
razum stupie na snagu tri mjeseca
nakon deponovanja petog instru-
menta ratifkacije ili pristupanja.
2. U odnosu na svaku drugu zemlju,
osim onih za koje je ovaj sporazum
stupio na snagu u skladu sa stavom
(1), stupie na snagu tri mjeseca
nakon datuma kada je Generalni
direktor obavijestio o njenoj ra-
tifkaciji ili pristupanju, osim ako
naknadni datum nije oznaen u
instrumentu ratifkacije ili pristupa-
nja. U potonjem sluaju ovaj spo-
razum stupie na snagu u odnosu
na tu zemlju datuma koji je tako
oznaen.
3. Ratifkacija ili pristupanje e auto-
matski znaiti prihvatanje svih la-
nova i pristup svim prednostima
ovog sporazuma.
lan 14.
Trajanje sporazuma
Ovaj sporazum ima isto trajanje kao i
Pariska konvencija o zatiti industrijske
svojine.
lan 15.
Otkazivanje
1. Svaka zemlja Posebne unije moe
da otkae ovaj sporazum obavje-
tenjem upuenim Generalnom
direktoru.
2. Otkazivanje postaje izvrno jednu
godinu nakon dana od kojeg je
Generalni direktor primio obavje-
tenje.
3. Ni jedna zemlja ne moe da koristi
pravo na otkazivanje predvieno u
ovom lanu pre nego to protekne
pet godina od datuma kada je po-
stala lan Posebne unije.
lan 16.
Sporovi
1. Svaki spor izmeu dvije ili vie ze-
malja Posebne unije koji se odnosi
na interpretaciju ili primjenu ovog
sporazuma, a koji nije rijeen pre-
govorima, moe, od strane svake
od tih zemalja, da bude iznijet pred
Meunarodni sud pravde prijavom
u skladu sa statutom suda, osim
ako se zemlje u pitanju ne dogovo-
re o nekom drugom metodu rjea-
vanja. Zemlja koja iznosi spor pred
sud mora da obavijesti Meuna-
rodni biro; Meunarodni biro e na
to skrenuti panju drugih zemalja
Posebne unije.
2. Svaka zemlja moe, u vrijeme kada
potpie ovaj sporazum ili deponuje
svoje instrumente ratifkacije ili pri-
stupanja, da izjavi da se ne smatra
obaveznom odredbama stava (1).
U odnosu na sudski spor izmeu
svake zemlje koja je dala takvu
izjavu i svake druge zemlje Poseb-
ne unije, odredbe stava (1) nee se
primjenjivati.
3. Svaka zemlja koja je dala izjavu
u skladu sa odredbama stava (2)
moe, u svako vrijeme, da povue
svoju izjavu obavjetenjem upue-
nim Generalnom direktoru.
lan 17.
Potpisivanje, jezici,
funkcije deponovanja, obavjetenje
(1) (a) Ovaj sporazum bice potpisan
u jednom originalnom primjerku
na engleskom i francuskom jezi-
ku, uz podjednaku autenticnost
oba teksta.
b. Ovaj sporazum bie otvoren za
potpisivanje u Beu do 31. de-
cembra 1973. godine.
c. Original ovog sporazuma, kada
vie ne bude otvoren za potpi-
sivanje, bie deponovan kod
2. Nakon konsultacija sa zaintereso-
vanim vladama, Generalni direktor
e ustanoviti zvanine tekstove,
na drugim jezicima koje Skuptina
oznai.
3. (a) Generalni direktor e proslijediti
dva primjerka, koja je ovjerio, pot-
pisanog teksta ovog Sporazuma
vladama zemalja koje su ga potpi-
sale, i na zahtjev, vladi svake druge
zemlje.
b. Generalni direktor e proslijedi-
ti dva primjerka, koja je ovjerio,
svake izmjene ovog sporazuma
vladama svih zemalja Posebne
unije, i na zahtjev, vladi svake
druge zemlje.
c. Generalni direktor e, na za-
htjev, snabdjeti vladu svake
zemlje koja je potpisala ovaj
sporazum, ili mu je pristupila,
sa dva primjerka klasifkacije
fgurativnih elemenata, koje je
ovjerio, na engleskom ili fran-
cuskom jeziku.
4. Generalni direktor e registrovati
ovaj sporazum kod Sekretarijata
Ujedinjenih nacija.
5. Generalni direktor e obavijestiti
vlade svih zemalja strana Pariske
konvencije o zatiti industrijske
svojine o:
(i) potpisivanju na osnovu stava (1);
(ii) deponovanju instrumenata ratif-
kacije ili pristupanja na osnovu la-
na 12(2);
(iii) datumu stupanja na snagu ovog
sporazuma na osnovu lana 13(1);
(iv) izjavama danim na osnovu lana
4(5);
(v) izjavama i obavetenjima uinje-
nim u skladu sa lanom 12(3);
(vi) izjavama datim na osnovu lana
16(2);
(vii) povlaenjima svake izjave, o kojima
je obaveten na osnovu lana 16(3);
(viii) prihvatanjima izmjena ovog
sporazuma na osnovu lana 11(3);
(ix) datumima na koje su takve izmjene
stupile na snagu;
otkazivanjima primljenim na osnovu
lana 15.
UGOVOR O
IGOVNOM PRAVU
lan 1
Skraeni izrazi
U smislu ovog ugovora, osim kada je
izriito navedeno drugaije:
(i) izraz Zavod oznaava organ kome
je strana ugovornica povjerila regi-
strovanje igova,
(ii) izraz registracija oznaava registro-
vanje iga u nekom Zavodu,
(iii) izraz prijava oznaava prijavu za
registrovanje,
(iv) pozivanje na lice, tumai se kao
pozivanje i na fziko i na pravno
lice,
(v) izraz nosilac prava oznaava lice
koje je upisano u registar igova
kao nosilac registracije,
(vi) izraz registar igova oznaava zbir-
ku podataka koju odrava Zavod,
koja obuhvata sadraj svih registra-
cija i sve podatke upisane u vezi sa
registracijama, nezavisno od medi-
juma na kome su takvi podaci po-
hranjeni,
(vii) izraz Pariska konvencija oznaava
Parisku konvenciju za zatitu indu-
strijske svojine, potpisanu u Parizu
20. marta 1883, kako je revidirana i
izmjenjena,
(viii) izraz Nianska klasifkacija ozna-
ava klasifkaciju ustanovljenu Ni-
anskim aranmanom o meuna-
rodnoj klasifkaciji roba i usluga u
svrhe registrovanja igova, potpi-
sanu u Nici, 15. juna 1957, kako je
revidirana i izmjenjena,
(ix) izraz strana ugovornica oznaava
svaku dravu ili meuvladinu orga-
nizaciju lanicu ovog ugovora,
(x) pozivanja na instrument ratifkacije
tumae se kao da obuhvataju pozi-
vanja na instrumente prihvatanja i
usvajanja,
(xi) izraz Organizacija oznaava Svjet-
sku organizaciju za intelektualnu
svojinu,
(xii) izraz generalni direktor oznaava
generalnog direktora Organizacije,
(xiii) izraz Pravilnik oznaava Pravilnik
za sprovoenje ovog ugovora, kako
je predvieno lanom 17.
lan 2
igovi na koje se ovaj ugovor primje-
njuje
(1) [Priroda igova] (a) Ovaj ugovor se
primjenjuje na igove koji se sasto-
je od vidljivih znakova, s tim da e
samo one strane ugovornice koje
prihvate registrovanje trodimen-
zionalnih igova biti obavezne da
primjene ovaj ugovor na te igove.
(b) Ovaj ugovor se ne primjenjuje na
hologramske igove i na igove koji
se ne sastoje od vidljivih znakova,
posebno na zvune igove i miri-
sne igove.
(2) [Vrste igova] (a) Ovaj ugovor se pri-
mjenjuje na igove koji se odnose
na robe (robne igove) ili usluge
(uslune igove), odnosno i na robe
i na usluge.
(b) Ovaj ugovor se ne primjenjuje na
kolektivne igove, igove sertifka-
te i igove garancije.
lan 3
Prijava
(1) [Naznaenja ili djelovi koji su sadra-
ni u prijavi ili priloeni ili uz prijavu;
taksa] (a) Svaka strana ugovornica
moe da zahtjeva da prijava sadri
sve ili neke od sljedeih naznaenja
ili djelova:
(i) zahtjev za registrovanje,
(ii) ime i adresu podnosioca prijave,
(iii) ime drave iji je dravljanin podno-
silac prijave, ako podnosilac prijave
ima dravljanstvo neke zemlje, ime
drave u kojoj podnosilac prijave
ima prebivalite, ako ga ima, i ime
drave u kojoj podnosilac prijave
ima stvarno i ozbiljno industrijsko
ili trgovinsko preduzee, ako takvo
postoji,
(iv) kada je podnosilac prijave pravno
lice, pravnu prirodu tog pravnog
lica i dravu gdje je registrovano,
i kada je to mogue, teritorijalnu
jedinicu unutar te drave po ijem
zakonu je organizovano to pravno
lice,
(v) kada podnosilac prijave ima puno-
monika, njegovo ime i adresu,
(vi) kada se trai usluna adresa, u smi-
slu lana 4 (2) (b), onda tu adresu,
(vii) kada podnosilac prijave eli da
iskoristi pravo prvenstva iz ranije
prijave, izjavu u kojoj se trai pravo
prvenstva te ranije prijave, zajed-
no sa naznaenjem i dokazom koji
potvruje izjavu o pravu prvenstva,
koja moe da se zahtjeva na osno-
vu lana 4. Pariske konvencije,
(viii) kada podnosilac prijave eli da
iskoristi mogunost zatite koja
proistie iz izlaganja roba i/ili uslu-
ga na izlobi, izjavu u tom smislu,
zajedno sa svim podacima koji je
potvruju, a kako je predvieno za-
konom te strane ugovornice,
(ix) kada Zavod strane ugovornice ko-
risti karaktere (slova i brojeve) koje
smatra standardnim i kada pod-
nosilac prijave eli da ig bude re-
gistrovan i objavljen standardnim
karakterima, izjavu u tom smislu,
(x) kada podnosilac prijave eli da trai
da boja bude distinktivna osobina
njegovog znaka, izjavu u tom smi-
slu kao i naziv traene boje ili nazi-
ve traenih boja i za svaku boju na-
znaenje glavnih djelova znaka koji
su tako obojeni,
(xi) kada je ig trodimenzionalan, izjavu
u tom smislu,
(xii) jednu ili vie reprodukcija znaka,
(xiii) transliteraciju znaka ili izvjesnih
djelova znaka,
(xiv) prijevod znaka ili izvjesnih delova
znaka,
(xv) imena roba i/ili usluga za koje se
trai registracija, grupisana u skla-
du sa klasama Nianske klasifka-
cije, tako da svakoj grupi prethodi
broj klase te klasifkacije kojoj pri-
pada ta grupa roba ili usluga i pred-
stavljena po redu kojim idu klase u
navedenoj klasifkaciji,
(xvi) potpis lica naznaenog u stavu (4),
(xvii) izjavu o namjeri da se ig koristi, u
skladu sa zakonom strane ugovor-
nice,
(b) podnosilac prijave moe da pod-
nese, umjesto izjave, ili zajedno sa
izjavom o namjeri da koristi ig, na-
vedenom u taki (a) (xvii), izjavu o
stvarnom koritenju znaka i odgo-
varajue dokaze u skladu sa zako-
nom strane ugovornice.
(c) Svaka strana ugovornica moe da za-
htjeva da se za prijavu plate takse
Zavodu.
(2) [Podnoenje] U pogledu zahtjeva
koji se tiu podnoenja prijave, ni
jedna strana ugovornica ne moe
da odbije prijavu:
(i) kada je podnijeta u pismenoj formi
na papiru, ako je podnijeta, u smi-
slu stava (3), na formularu koji od-
govara formularu za prijave predvi-
enim Pravilnikom,
(ii) kada strana ugovornica dozvoljava
slanje podneska Zavodu telefak-
som i kada se prijava tako poalje,
ako kopija na papiru koja proistie
iz takvog slanja, odgovara, u smislu
stava (3), formularu za prijavu pred-
vienom u taki (i).
(3) [Jezik] Svaka strana ugovornica
moe da zahtjeva da prijava bude
na jeziku ili na jednom od jezika
koje Zavod prihvata. Kada Zavod
prihvata vie jezika, od podnosioca
prijave se moe traiti da ispuni sve
druge zahtjeve u pogledu jezika
koji se primjenjuju u tom Zavodu, s
tim da se ne moe zahtjevati da pri-
java bude podnijeta na vie jezika.
(4) [Potpis] (a) Potpis iz stava (1)(a)(xvi)
moe da bude potpis podnosioca
prijave ili potpis njegovog puno-
monika.
(b) Bez obzira na taku (a), svaka strana
ugovornica moe da zahtjeva da
izjavu pomenutu u stavu (1)(a)(xvii)
i (b) potpie lino podnosilac prija-
ve, ak i ako on ima punomonika.
(5) [Jedna prijava za robe i/ili usluge u
nekoliko klasa] Jedna prijava moe
da se odnosi na nekoliko roba i/ili
usluga, bez obzira da li one pripa-
daju jednoj klasi ili se odnose na
vie klasa Nianske klasifkacije.
(6) [Stvarno koritenje] Svaka strana
ugovornica moe da zahtjeva da,
kada je data izjava o namjeri da se
ig koristi u smislu stava (1)(a)(xvii),
podnosilac prijave dostavi Zavodu,
u roku predvienom njenim za-
konom, a u skladu sa minimalnim
rokom propisanim Pravilnikom, do-
kaz o stvarnom koritenju znaka, u
skladu sa odredbama pomenutog
zakona.
(7) [Zabrana postavljanja drugih uslo-
va] Ni jedna strana ugovornica ne
moe da trai da se u pogledu pri-
jave ispune drugi uslovi izuzev onih
navedenih u st. (1) do (4) i (6). Po-
sebno se sljedee ne moe zahtje-
vati u vezi sa vaeom prijavom:
(i) podnoenje bilo kakvog sertifkata ili
izvodi iz trgovinskog registra,
(ii) naznaenje da se podnosilac prijave
bavi privrednim ili trgovinskim po-
slovima, kao i obezbjeivanje od-
govarajuih dokaza,
(iii) naznaenje da podnosilac prijave
vodi poslove koji odgovaraju ro-
bama i/ili uslugama navedenim u
prijavi, kao i obezbjeivanje odgo-
varajuih dokaza.
(iv) dostavljanje dokaza koji potvruju
da je ig registrovan u registru igo-
va neke druge strane ugovornice ili
drave lanice Pariske konvencije
koja nije strana ugovornica, izuzev
kada podnosilac prijave zahtjeva
primjenu lana 6. quinquies Pariske
konvencije.
(8) [Dokaz] Svaka strana ugovornica
moe da zahtjeva da se Zavodu do-
stavi dokaz u postupku ispitivanja
prijave, kada Zavod ima osnovanog
razloga da sumnja u tanost bilo
kog naznaenja ili djela sadranog
u prijavi.
lan 4
Zastupanje, usluna adresa
(1) [Punomonici kojima je dozvoljena
praksa] Svaka strana ugovornica
moe da zahtjeva da svako lice koje
je imenovano za punomonika u
cilju voenja postupka pred Zavo-
dom bude lice kome je dozvoljena
praksa pred Zavodom.
(2) [Privremeno zastupanje, usluna
adresa] (a) Svaka strana ugovorni-
ca moe da zahtjeva da, u cilju bilo
kakvog postupanja pred Zavodom,
svako lice koje nema ni prebivalite
ni stvarno i ozbiljno industrijsko ili
trgovinsko preduzee na njenoj te-
ritoriji, bude zastupano od strane
punomonika.
(b) Svaka strana ugovornica moe, u
mjeri u kojoj se ne zahtjeva puno-
monik u smislu take (a), da za-
htjeva da, u cilju bilo kog postupa-
nja pred Zavodom, svako lice koje
nema ni prebivalite ni stvarno i
ozbiljno industrijsko ili trgovinsko
preduzee na njenoj teritoriji, ima
uslunu adresu na toj teritoriji.
(3) [Punomoje] (a) Kad god strana
ugovornica dozvoljava ili zahtjeva
da podnosilac prijave, nosilac prava
ili drugo zainteresovano lice bude
zastupano pred Zavodom od stra-
ne punomonika, moe zahtjevati
da punomonik bude postavljen
u posebnom podnesku (u daljem
tekstu: punomoju), sa naznae-
njem imena i potpisom podnosioca
prijave, nosioca prava ili nekog dru-
gog lica, zavisno od sluaja.
(b) Punomoje moe da se odnosi na
jednu ili vie prijava i/ili registracija
koje su navedene u punomoju ili,
uz izuzetak naveden od strane lica
koje daje punomoje, na sve posto-
jee i budue prijave i/ili registraci-
je tog lica.
(c) Punomoje moe da ograniava
ovlaenja punomonika na odre-
ene radnje. Svaka strana ugovor-
nica moe da zahtjeva da svako
punomoje na osnovu kog puno-
monik ima pravo da povue pri-
javu ili da odustane od registracije,
sadri izriitu izjavu u tom smislu.
(d) Kada je podnesak predat Zavodu
od strane lica koje se u njemu po-
ziva na svojstvo punomonika, ali
Zavod u trenutku prijema podne-
ska nema u posedu obavezno pu-
nomoje, strana ugovornica moe
da zahtjeva da se Zavodu poalje
punomoje u roku koji odreuje
strana ugovornica, pri emu je mi-
nimalni rok propisan Pravilnikom.
Svaka strana ugovornica moe da
predvidi da, kada punomoje nije
dostavljeno u roku koji je propisala
strana ugovornica, podnesak po-
menutog lica ne proizvodi pravno
dejstvo.
(e) U pogledu zahtjeva koji se tiu pod-
noenja i sadraja punomoja, ni
jedna strana ugovornica ne moe
da odbije dejstva punomoja:
(i) kada je punomoje dostavljeno u
pismenoj formi na papiru, ako je
podnijeto, u smislu stava (4), na
formularu koji odgovara formularu
punomoja, propisanom Pravilni-
kom,
(ii) kada strana ugovornica doputa
dostavljanje podnesaka Zavodu te-
lefaksom a punomoje se tako po-
alje, ako kopija na papiru iz takvog
prenosa odgovara, u smislu stava
(4), formularu za punomoje nave-
denom u taki (i).
moe da zahtjeva da punomoje
bude na jeziku, ili na jednom od je-
zika, koje Zavod prihvata.
(5) [Pozivanje na punomonika] Svaka
strana ugovornica moe da zahtje-
va da svaki podnesak sadri upu-
ivanje na punomoje na osnovu
koga punomonik postupa.
(6) [Zabrana drugih zahtjeva] Ni jedna
strana ugovornica ne moe da tra-
i ispunjenje drugih zahtjeva, osim
onih navedenih u st. (3) do (5), u
pogledu pitanja koja su propisana
pomenutim stavovima.
moe da zahtjeva da se Zavodu
podnesu dokazi kada Zavod osno-
vano sumnja u verodostojnost na-
voda sadranih u podnescima na-
vedenim u st. (2) do (5).
lan 5
Datum podnoenja
(1) [Dozvoljeni zahtjevi] (a) Na osnovu
take (b) i stava (2), strana ugovor-
nica moe da prizna kao datum
podnoenja prijave datum kada
je Zavod dobio sljedee podatke i
elemente, na jeziku koji se trai u
smislu lana 3(3):
(i) izriito ili preutno naznaenje da se
trai registracija iga,
(ii) naznaenja koja omoguavaju da
se ustanovi identitet podnosioca
prijave,
(iii) naznaenja koja su dovoljna da se
potom ostvari kontakt sa podno-
siocem prijave ili punomonikom,
ako ga ima,
(iv) dovoljno jasnu reprodukciju znaka
ija se registracija trai,
(v) listu roba i/ili usluga za koje se trai
registracija,
(vi) kada se primjenjuje lan 3(1)(a)(xvii)
ili (b), izjavu predvienu lanom
3(1)(a)(xvii) ili izjavu i dokaz pred-
vien lanom 3(1)(b), onako kako
je to propisano zakonom strane
ugovornice; ove izjave moraju da
budu potpisane od strane podnosi-
oca prijave, ak i ako on ima puno-
monika, ako to zahtjeva navedeni
zakon.
(b) Strana ugovornica moe da dodijeli
prijavi datum kada je Zavod dobio
neke, ali ne sve, podatke i elemente
pomenute u taki (a) ili ih primio na
jeziku koji nije jezik koji se zahtjeva
u smislu lana 3(3).
(2) [Dozvoljeni dodatni zahtjev] (a) Stra-
na ugovornica moe da predvidi da
se ne priznaje datum podnoenja
prije nego to se plate odgovaraju-
e takse.
(b) Strana ugovornica moe da primje-
ni zahtjev naveden u taki (a) samo
kada se takav zahtjev primjenjuje u
trenutku kada ona postaje strana
ovog ugovora.
(3) [Ispravljanje greaka i rokovi] Mo-
gunosti da se isprave greke, i ro-
kovi predvieni za to, u smislu st.
(1) i (2), bie odreeni Pravilnikom.
(4) [Zabrana drugih zahtjeva] Ni jedna
strana ugovornica ne moe da trai
u pogledu datuma podnoenja, da
se ispune drugi zahtjevi osim onih
pomenutih u st. (1) i (2).
lan 6
Jedinstvena registracija za robe i/ili
usluge u vie klasa
Kad su robe i/ili usluge koje pripadaju
u nekoliko klasa Nianske klasifkacije
ukljuene u jednu istu prijavu, takva
prijava e rezultirati jednom istom regi-
stracijom.
lan 7
Razdvajanje prijave i registracije
(1) [Razdvajanje prijave] (a) Svaka pri-
java u kojoj je navedena lista od
nekoliko roba i/ili usluga (u daljem
tekstu: prvobitna prijava) moe:
(i) najkasnije do odluke Zavoda o regi-
straciji iga,
(ii) za vrijeme postupka po prigovoru
protiv odluke Zavoda da registruje
ig,
(iii) za vrijeme postupka po albi protiv
odluke o registraciji iga, biti raz-
dvojena od strane podnosioca pri-
jave, ili na njegov zahtjev, na dvije
ili vie prijava (u daljem tekstu: raz-
dvojene prijave), tako to e se raz-
dvojiti liste roba i/ili usluga navede-
ne u prvobitnoj prijavi. Razdvojena
prijava e zadrati datum podno-
enja prvobitne prijave i koristi od
prava prvenstva, ako ga ima.
(b) Svaka strana ugovornica ima slobo-
du, na osnovu take (a), da ustanovi
uslove za razdvajanje prijave, uklju-
ujui i plaanje taksi.
(2) [Razdvajanje registracije] Stav (1) e
se primjeniti mutatis mutandis, na
razdvajanje registracije. Takvo raz-
dvajanje doputa se:
(i) u toku bilo kog postupka pred Zavo-
dom, u kome se osporava valjanost
registracije, od strane treeg lica,
(ii) u toku postupka po albi protiv odlu-
ke Zavoda donijete u prethodnom
postupku, s tim to strana ugovor-
nica moe da iskljui mogunost
razdvajanja registracije ako njen
zakon doputa treim licima da
osporavaju registrovanje iga prije
nego to ig bude registrovan.
lan 8
Potpis
(1) [Podnesci na papiru] Kada je pod-
nesak podnijet Zavodu strane ugo-
vornice na papiru a zahtjeva se pot-
pis, ta strana ugovornica
(i) mora, uz uvaavanje take (iii) da pri-
hvati svojeruni potpis,
(ii) ima slobodu da dozvoli, umjesto
svojerunog potpisa, upotrebu
neke druge forme potpisa, kao to
je tampani ili peatni potpis,
(iii) moe, kada je fziko lice koje pot-
pisuje podnesak njen dravljanin i
adresa tog lica je na njenoj terito-
riji, da zahtjeva da se peat koristi
umjesto svojerunog potpisa,
(iv) moe, kada se koristi peat, da za-
htjeva da se uz peat navede slo-
vima ime fzikog lica iji se peat
koristi.
(2) [Saoptenje telefaksom] (a) Kada
strana ugovornica doputa slanje
podneska Zavodu telefaksom, sma-
trae se da je podnesak potpisan
ako se pojavi, na kopiji proizvede-
noj telefaksom, reprodukcija potpi-
sa ili reprodukcija peata zajedno
sa, kada se to trai u smislu stava
(1)(iv), slovima ispisanim imenom
fzikog lica iji se peat koristi.
(b) Strana ugovornica, navedena u
taki (a), moe da zahtjeva da se
dokument ija je reprodukcija po-
slata telefaksom dostavi Zavodu u
odreenom roku, a vodei rauna o
najkraem roku propisanom Pravil-
nikom.
(3) [Saoptenje elektronskim putem]
Kada strana ugovornica doputa
slanje podneska Zavodu elektron-
skim putem, smatra se da je pod-
nesak potpisan ako on omoguava
da se identifkuje njegov poiljalac
elektronskim putem pod uslovima
koje je propisala strana ugovornica.
(4) [Zabrana traenja potvrde] Ni jedna
strana ugovornica ne moe da trai
atestiranje, notarizaciju, ovjeru, le-
galizaciju ili drugu potvrdu bilo kog
potpisa, ili drugog sredstva identi-
fkacije, navedenog u prethodnim
stavovima, izuzev ako zakon strane
ugovornice to predvia, u sluaju
kada se potpis odnosi na odustaja-
nje od registracije.
lan 9
Klasifkacija roba i/ili usluga
(1) [Oznaavanje roba i/ili usluga] U
svakoj registraciji i svakoj objavi iz-
datoj od strane Zavoda, koja se od-
nosi na prijavu ili registraciju u kojoj
su navedene robe i/ili usluge, robe
i/ili usluge moraju da budu oznae-
ne po svojim imenima, grupisane u
skladu sa klasama Nianske klasi-
fkacije, tako da svakoj grupi pret-
hodi broj klase te klasifkacije kojoj
pripada ta grupa roba ili usluga i
predstavljene po redu kojim idu
klase u navedenoj klasifkaciji.
(2) [Robe ili usluge u istoj klasi ili u ra-
zliitim klasama] (a) Robe ili usluge
ne mogu da se smatraju meusob-
no slinim zato to se, u registraciji
ili publikaciji Zavoda, nalaze u istoj
klasi Nianske klasifkacije.
(b) Robe ili usluge ne mogu da se sma-
traju meusobno razliitim zato to
se u bilo kojoj registraciji ili objavi
Zavoda nalaze u razliitim klasama
Nianske klasifkacije.
lan 10
Promjene imena i adresa
(1) [Promjene imena ili adrese nosioca
prava] (a) Kada nema promjene
u linosti nosioca prava, ali po-
stoji promjena imena i/ili adrese,
svaka strana ugovornica prihvata
da se zahtjev za upis promjene u
Registru igova uini podneskom
potpisanim od strane nosioca pra-
va ili njegovog punomonika, uz
naznaenje broja registracije iga
na koji se odnosi i promjene koju
treba upisati. to se tie uslova u
vezi podnoenja zahtjeva, ni jedna
strana ugovornica ne moe da od-
bije zahtjev
(i) kada je podnijet u pismenoj formi
na papiru, ako je podnijet, u smislu
take (c), na formularu koji odgova-
ra formularu za zahtjev predvie-
nim Pravilnikom,
som, i kada se zahtjev tako poalje,
iz takvog prenosa odgovara, u smi-
slu take (c), formularu za zahtjev iz
odredbe (i).
(b) Svaka strana ugovornica moe da
zahtjeva da se u zahtjevu naznai:
(i) ime i adresa nosioca prava,
(ii) kada nosilac prava ima punomoni-
ka, ime i adresa punomonika,
(iii) kada nosilac prava ima uslunu
adresu, ta adresa.
(c) Svaka strana ugovornica moe da
zahtjeva da zahtjev bude na jeziku,
ili na jednom od jezika, koji Zavod
prihvata.
(d) Svaka strana ugovornica moe da
zahtjeva da se za takav zahtjev Za-
vodu plati taksa.
(e) Jedan zahtjev je dovoljan, ak i kada
se promjena odnosi na vie od jed-
ne registracije, s tim to registarski
brojevi svih registracija treba da se
naznae u zahtjevu.
(2) [Promjena imena ili adrese podno-
sioca prijave] Stav (1) primjenjuje
se mutatis mutandis kada se pro-
mjena odnosi na jednu ili vie pri-
java ili na jednu ili vie registracija,
s tim to kada podnosiocu prijave,
ili njegovom punomoniku, jo uvi-
jek nije poznat broj prijave, ili kad
broj prijave jo uvijek nije izdat, u
zahtjevu se prijava identifkuje na
drugi nain, kako je propisano Pra-
vilnikom.
(3) [Promjena imena ili adrese puno-
monika ili uslune adrese] Stav (1)
primjenjuje se mutatis mutandis na
svaku promjenu imena ili adrese
punomonika, ako postoji, i na sve
promjene koje se tiu uslune adre-
se, ako postoji.
(4) [Zabrana postavljanja drugih za-
htjeva] Ni jedna strana ugovornica
ne moe da zahtjeva ispunjavanje
nekih drugih uslova, osim onih po-
menutih u st. (1) do (3), u pogledu
zahtjeva iz ovog lana. Posebno se
ne smije zahtjevati podnoenje bilo
kakve potvrde u vezi promjene.
(5) [Dokazi] Svaka strana ugovornica
podnesu dokazi, ako Zavod oprav-
dano sumnja u verodostojnost ne-
kog podatka sadranog u zahtjevu.
lan 11
Promjena nosioca prava
(1) [Promjena nosioca prava registracije]
(a) Kada postoji promjena u linosti
nosioca prava, svaka strana ugo-
vornica prihvata da zahtjev za upis
promjene koju vri Zavod u svom re-
gistru igova bude podnijet podne-
skom potpisanim od strane nosioca
prava ili njegovog punomonika, ili
lica koje je postalo vlasnik (u daljem
tekstu: novi vlasnik) ili njegovog
punomonika, koji sadri registarski
broj registracije na koju se odnosi i
promjenu koju treba upisati. to se
tie uslova koji se odnose na podno-
enje zahtjeva, ni jedna strana ugo-
vornica ne moe da odbije zahtjev:
stava (2)(a), na formularu koji odgo-
vara formularu za zahtjev predvie-
nim Pravilnikom,
som, i kada se zahtjev tako poalje,
iz takvog prenosa, odgovara, u smi-
slu stava (2)(a), formularu za zahtjev
predvienom u odredbi (i).
(b) Kada promjena nosioca prava pro-
istie iz ugovora, svaka strana
ugovornica moe da trai da se u
zahtjevu naznai ta injenica i da
bude priloeno, na zahtjev strane
koja to trai, neto od navedenog:
(i) kopija ugovora, za koju se moe
traiti da bude ovjerena od strane
javnog belenika ili drugog ovla-
tenog nadlenog organa, ime se
potvruje vjerodostojnost sa origi-
nalnim ugovorom,
(ii) izvod iz ugovora koji pokazuje pro-
mjenu nosioca prava, za koji se
moe traiti da bude ovjeren od
strane javnog belenika ili drugog
ovlaenog lica ime se potvruje
vjerodostojnost sa ugovorom,
(iii) neovjerena potvrda o prijenosu
sainjena u skladu sa odredbama
Pravilnika u pogledu forme i u po-
gledu sadraja, potpisana od strane
nosioca prava i novog vlasnika,
(iv) neovjereni dokument o prijenosu
sainjen u skladu sa odredbama
Pravilnika u pogledu forme i u po-
gledu sadraja, potpisan od strane
nosioca prava i novog vlasnika.
(c) Kada je promjena nosioca prava re-
zultat spajanja frmi, svaka strana
ugovornica moe da zahtjeva da se
u zahtjevu to naznai, i da se uz za-
htjev poalje kopija dokumenta iz-
datog od strane nadlenog organa
koja svjedoi o spajanju frmi, kao
to je kopija izvoda iz trgovakog
registra, i da kopiju, kao vjernu ori-
ginalu, ovjeri organ koji je izdao taj
dokument ili javni biljenik ili drugi
nadleni organ.
(d) Kada postoji promjena u linosti jed-
nog ili vie, ali ne svih, suvlasnika i
kada je takva promjena rezultat ugo-
vora ili spajanja frmi, svaka strana
ugovornica moe da zahtjeva da sva-
ki suvlasnik kod koga nije dolo do
promjene vlasnitva da izriito svoj
pristanak u vezi promjene vlasnitva
u dokumentu koji on potpie.
(e) Kada promjena nosioca prava nije
rezultat ugovora ili spajanja frmi,
ve nastaje po drugom osnovu, na
primjer, kao posljedica djelovanja
zakona ili sudske odluke, svaka stra-
na ugovornica moe da trai da to
bude naznaeno u zahtjevu i da se
uz zahtjev priloi kopija dokumen-
ta u kome se evidentira promjena i
da se ta kopija kao vjerna originalu
ovjeri od organa koji je dokument
izdao ili od javnog biljenika ili dru-
gog nadlenog organa.
(f ) Svaka strana ugovornica moe da
trai da se u zahtjevu naznai:
(ii) ime i adresa novog vlasnika,
(iii) ime drave iji je dravljanin novi
vlasnik, ako je on dravljanin bilo
koje drave, ime drave u kojoj novi
vlasnik ima prebivalite, ako ga ima,
i ime drave u kojoj novi vlasnik ima
stvarno i ozbiljno industrijsko ili tr-
govinsko preduzee, ako takvo po-
stoji,
(iv) kada je novi vlasnik pravno lice, prav-
na priroda tog pravnog lica, drava, i
kada je to mogue, teritorijalna jedi-
nica u toj dravi po ijem zakonu je
organizovano to pravno lice,
(v) kada nosilac prava ima punomoni-
ka, njegovo ime i adresa,
(vi) kada nosilac prava ima uslunu
adresu, ta adresa,
(vii) kada novi vlasnik ima punomoni-
ka, njegovo ime i adresa,
(viii) kada se od novog vlasnika zahtje-
va da ima uslunu adresu, u smislu
lana 4(2)(b), ta adresa.
(g) Svaka strana ugovornica moe da
trai da za zahtjev bude plaena
taksa Zavodu.
(h) Jedan zahtjev e biti dovoljan i kada
ne registracije, pod uslovom da su
nosilac prava i novi vlasnik isti u
svakoj registraciji i da su registarski
brojevi svih registracija naznaeni u
zahtjevu.
(i) Kada promjena nosioca prava ne uti-
e na sve robe i/ili usluge navedene
u registraciji nosioca prava, a zakon
koji se primjenjuje dozvoljava upis
takve promjene, Zavod mora da
izda posebnu registraciju za robe i/
ili usluge gde je dolo do promjene
nosioca prava.
(2) [Jezik, prevod] (a) Svaka strana ugo-
vornica moe da trai da zahtjev,
potvrda o prijenosu ili dokument
o prijenosu, pomenut u stavu (1),
bude na jeziku, ili na jednom od je-
zika koje Zavod prihvata.
trai da, ako dokument pomenut
u stavu (1)(b)(i) i (ii), (c) i (e) nije na
jeziku ili na jednom od jezika koje
Zavod prihvata, zahtjev bude pra-
en prijevodom ili ovjerenim pri-
jevodom traenog dokumenta na
jezik, ili jedan od jezika koje Zavod
prihvata.
(3) [Promjena nosioca prava prijave] St.
(1) i (2) primjenjuju se mutatis mu-
tandis kada se promjena nosioca
prava odnosi na jednu ili vie prija-
va, ili na jednu ili vie prijava i jed-
nu ili vie registracija, s tim da kada
broj prijave jo uvijek nije izdat ili
poznat podnosiocu prijave ili nje-
govom punomoniku, u zahtjevu
bude na drugi nain identifkovana
prijava, u skladu sa odredbama Pra-
vilnika.
(4) [Zabrana postavljanja drugih zahtje-
moe da trai ispunjavanje drugih
uslova, osim onih navedenih u st.
(1) do (3), u pogledu zahtjeva na-
vedenog u ovom lanu. Posebno se
ne moe zahtjevati sljedee:
(i) dostavljanje potvrde ili izvoda iz tr-
govinskog registra, u smislu stava
(1)(c),
(ii) naznaenje da se novi vlasnik bavi
privrednim ili trgovinskim aktivno-
stima kao ni podnoenje dokaza u
tom smislu,
(iii) naznaenje da se novi vlasnik bavi
aktivnostima koje odgovaraju robi
i/ili uslugama na koje se odnosi
promjena nosioca prava, kao ni
podnoenje dokaza u tom smislu,
(iv) naznaenje da je vlasnik prenio, u
cjelini ili djelimino, na novog vla-
snika svoje poslovanje ili odgova-
rajui poslovni ugled frme, kao ni
podnoenje dokaza u tom smislu.
moe da zahtjeva da se dokazi, ili,
kada se primjenjuje stav (1)(c) ili
(e), dodatni dokazi, poalju Zavo-
du, ako taj Zavod ima razloga da
sumnja u verodostojnost bilo kojeg
podatka sadranog u zahtjevu, ili
bilo kom dokumentu pomenutom
u ovom lanu.
lan 12
Ispravljanje greke
(1) [Ispravljanje greke u pogledu regi-
stracije] (a) Svaka strana ugovorni-
ca prihvatie zahtjev za ispravljanje
greke uinjene u prijavi ili drugom
zahtjevu upuenom Zavodu kada
se ta greka uoava u njegovom Re-
gistru igova i/ili bilo kojoj njegovoj
publikaciji, ako podnesak potpisan
od strane nosioca prava ili njego-
vog punomonika sadri registarski
broj te registracije, greku koja se
mora ispraviti i ispravku koju treba
upisati. Kada je rije o uslovima koji
treba da budu ispunjeni u zahtjevu,
ni jedna strana ugovornica zahtjev
ne moe da odbije:
(i) kada je podnijet u pismenoj formi na
papiru, ako je podnijet, u skladu sa
takom (c), na formularu koji odgo-
vara formularu za zahtjev predvie-
nim Pravilnikom,
som i zahtjev je tako podnijet, ako
kopija na papiru koja proistie iz
takvog prenosa odgovara, u smislu
take (c), formularu za zahtjev iz
odredbe (i).
trai da se u zahtjevu naznai:
(ii) kada nosilac prava ima punomoni-
ka, ime i adresa punomonika,
(iii) kada nosilac prava ima uslunu
adresu, ta adresa.
trai da zahtjev bude na jeziku, ili
na jednom od jezika, koje Zavod
prihvata.
(d) Svaka strana ugovornica moe da
trai da se, za zahtjev plaa taksa
Zavodu.
(e) Jedan zahtjev je dovoljan ak i kada
se greka odnosi na vie registracija
istog lica, s tim da su ta greka i za-
htjevana ispravka isti kod svake regi-
stracije i da su registarski brojevi svih
registracija navedeni u zahtjevu.
(2) [Ispravljanje greke u pogledu prija-
ve] Stav (1) primjenjuje se mutatis
mutandis, kada se greka odnosi na
jednu ili vie prijava, ili na jednu ili
vie prijava i jednu ili vie registra-
cija, s tim da, kada broj predmetne
prijave jo uvijek nije izdat ili po-
znat podnosiocu prijave ili puno-
moniku, u tom zahtjevu se na dru-
gi nain mora identifkovati prijava,
u skladu sa odredbama Pravilnika.
(3) [Zabrana postavljanja drugih zahtje-
smije da trai da se ispune drugi
uslovi osim onih pomenutih u st.
(1) i (2) u odnosu na zahtjev nave-
den u ovom lanu.
poalje dokaz, kada Zavod ima
osnovanog razloga da sumnja da
navodna greka zaista postoji.
(5) [Greke koje je napravio Zavod] Za-
vod strane ugovornice mora da
ispravi sopstvene greke, po slu-
benoj dunosti, ili na zahtjev, bez
plaanja takse.
(6) [Greke koje se ne mogu ispraviti] Ni
jedna strana ugovornica nije oba-
vezna da primjeni st. (1), (2) i (5) na
bilo koju greku koja ne moe da se
ispravi u skladu sa njenim zakono-
davstvom.
lan 13
Trajanje i produenje registracije
(1) [Naznaenje ili elementi sadrani u
zahtjevu za produenje ili priloe-
ni uz njega; takse] (a) Svaka strana
ugovornica moe da trai da se za
produenje registracije podnese
zahtjev koji sadri sve ili neke od
sljedeih naznaenja:
(i) naznaenje da se trai produenje,
(ii) ime i adresu nosioca prava,
(iii) registarski broj na koji se odnosi re-
gistracija,
(iv) po izboru strane ugovornice, da-
tum podnoenja prijave iz koje je
proizala navedena registracija ili
datum registrovanja navedene re-
gistracije,
(v) kada nosilac prava ima punomoni-
ka, njegovo ime i adresu,
(vi) kada nosilac prava ima uslunu
adresu, tu adresu,
(vii) kada strana ugovornica dozvoljava
da se produenje registrovanja iz-
vri samo za neke robe i/ili usluge
koje su ubiljeene u registar igova
i trai se takvo produenje, ime-
na roba i/ili usluga za koje se trai
produenje, grupisana u skladu sa
klasama Nianske klasifkacije, tako
da svakoj grupi prethodi broj klase
te klasifkacije kojoj pripada ta gru-
pa roba ili usluga i predstavljena po
redu kojim idu klase u navedenoj
klasifkaciji,
(viii) kada strana ugovornica dozvoljava
da zahtjev za produenje podnese
lice koje nije nosilac prava ili njegov
punomonik i kada zahtjev podne-
se to lice, ime i adresu tog lica,
(ix) potpis nosioca prava ili njegovog
punomonika ili, kada se primje-
njuje odredba (viii), potpis lica na
koje se odnosi ta odredba.
zahtjeva da za zahtjev za produ-
enje Zavodu bude plaena taksa.
Kada je jednom plaena taksa za
poetni period registrovanja ili bilo
koji period produenja, ne moe se
zahtjevati nikakvo drugo plaanje
takse za odravanje registracije u
tom periodu. Takse dostavljene uz
izjavu ili dokaz o upotrebi ne uzi-
maju se u obzir, u smislu ove take,
kao uplate neophodne za produe-
nje registracije i na njih se ne odno-
si ova taka.
trai da zahtjev za produenje i od-
govarajua taksa predviena u ta-
ki (b), budu upueni Zavodu, u roku
propisanom zakonom strane ugo-
vornice, s tim da se potuju mini-
malni rokovi propisani Pravilnikom.
(2) [Podnoenje zahtjeva] Kada je rije
o uslovima za podnoenje zahtjeva
za produenje, ni jedna strana ugo-
vornica ne moe da odbije zahtjev:
stava (3), na formularu koji odgova-
ra formularu za zahtjev predvien
Pravilnikom,
prijenos podneska Zavodu telefak-
som i kada se zahtjev tako poalje,
iz takvog prijenosa odgovara, u
smislu stava (3), formularu za za-
htjev iz take (i).
moe da trai da zahtjev za produ-
enje bude na jeziku, ili na jednom
od jezika koje Zavod prihvata.
(4) [Zabrana postavljanja drugih za-
htjeva] Ni jedna strana ugovornica
ne moe da zahtjeva da se ispune
drugi uslovi osim onih pomenutih
u st. (1) do (3) u pogledu zahtjeva
za produenje. Posebno se ne smije
zahtjevati sljedee:
(i) bilo kakva reprodukcija ili druga
identifkacija iga,
(ii) slanje dokaza u smislu da je ig re-
gistrovan, ili da je registracija pro-
duena u registru igova bilo koje
strane ugovornice,
(iii) slanje izjave i/ili dokaza u vezi kori-
tenja iga.
moe da zahtjeva da se Zavodu po-
alje dokaz u toku postupka ispiti-
vanja zahtjeva za produenje, kada
Zavod ima osnovanog razloga da
sumnja u verodostojnost bilo kog
podatka ili elementa sadranog u
zahtjevu za produenje.
(6) [Zabrana materijalnog ispitivanja] Ni
jedan Zavod strane ugovornice ne
smije, u cilju dejstva produenja, da
ispituje materijalne uslove za regi-
strovanje.
(7) [Trajanje] Trajanje poetnog perioda
registracije, kao i svakog perioda
produenja je 10 godina.
lan 14
Primjedbe u sluaju planiranog
odbijanja
Prijavu ili zahtjev podnijet u skladu sa
l. 10. do 13. Zavod ne moe odbiti, u
cjelini ili djelimino, ako podnosiocu
prijave ili podnosiocu zahtjeva, zavisno
od sluaja, ne prui mogunost da u ra-
zumnom roku stavi primjedbe na plani-
rano odbijanje.
lan 15
Obaveza usklaivanja sa Pariskom kon-
vencijom
Svaka strana ugovornica mora da uva-
ava odredbe Pariske konvencije koje
se odnose na igove.
lan 16
Usluni igovi
Svaka strana ugovornica mora da regi-
struje uslune igove i da primjeni na te
igove odredbe Pariske konvencije koje
se odnose na igove.
lan 17
Pravilnik
(1) [Sadrina] (a) Pravilnik, koji ini
aneks ovog ugovora, propisuje pra-
vila koja se odnose na:
(i) pitanja koja Ugovor eksplicitno pred-
via kao propisana Pravilnikom,
(ii) sve detalje korisne za sprovoenje
ovog ugovora,
(iii) sve administrativne uslove, pitanja
ili postupak.
(b) Pravilnik sadri takoer i modele
meunarodnih formulara.
(2) [Sukob izmeu Ugovora i Pravilnika]
U sluaju sukoba izmeu odredbi
ovog ugovora i Pravilnika primje-
njuju se odredbe Ugovora.
lan 18
Revizija, Protokoli
(1) [Revizija] Ovaj ugovor moe da bude
revidiran na diplomatskoj konfe-
renciji.
(2) [Protokoli] U cilju dalje harmoniza-
cije igovnog prava, na diplomat-
skoj konferenciji mogu da se usvo-
je protokoli ukoliko nisu protivni
odredbama ovog ugovora.
lan 19
Uslovi da bi se postalo
strana ugovornica
(1) [Otvorenost za pristup] Sljedei enti-
teti mogu da potpiu i da, u skladu
sa st. (2) i (3) i lanom 20(1) i (3), po-
stanu strane ovog ugovora:
(i) svaka drava lanica Organizacije za
koju igovi mogu da budu registro-
vani u njenom Zavodu,
(ii) svaka meuvladina organizacija
koja rukovodi Zavodom u kome se
mogu registrovati igovi koji imaju
dejstvo na teritoriji na kojoj se pri-
mjenjuje ugovor o osnivanju me-
uvladine organizacije, u svim nje-
nim dravama lanicama ili u onim
od drava lanica koje su nazna-
ene u odgovarajuoj prijavi, pod
uslovom da su sve drave lanice
meuvladine organizacije istovre-
meno i lanice Organizacije,
(iii) svaka drava lanica Organizacije
za koju se igovi mogu registrovati
jedino posredstvom Zavoda druge
naznaene drave koja je lanica
Organizacije,
(iv) svaka drava lanica Organizacije
jedino posredstvom Zavoda meu-
vladine organizacije ija je lanica
ta drava,
(v) svaka drava lanica Organizacije
za koju se igovi mogu registrova-
ti jedino posredstvom Zavoda koji
je zajedniki za cjelu grupu drava
lanica Organizacije.
(2) [Ratifkacija ili pristupanje] Svaki en-
titet naveden u stavu (1) moe da
deponuje:
(i) instrument ratifkacije, ako je potpi-
sao ovaj ugovor,
(ii) instrument pristupanja, ako nije pot-
pisao ovaj ugovor.
(3) (Datum stupanja na snagu depono-
vanja) (a) U smislu take (b), datum
stupanja na snagu instrumenta ra-
tifkacije ili pristupanja je:
(i) u sluaju drave navedene u stavu
(1)(i), datum kada je deponovan in-
strument te drave,
(ii) u sluaju meuvladine organizacije,
datum kada je deponovan instru-
ment te meuvladine organizacije,
(iii) u sluaju drave navedene u sta-
vu (1)(iii), datum kada je ispunjen
sljedei uslov; kada je deponovan
instrument te drave i kada je de-
ponovan instrument druge nazna-
ene drave,
(iv) u sluaju drave navedene u stavu
(1)(iv), datum koji se primjenjuje u
smislu odredbe (ii),
(v) u sluaju drave lanice grupe dra-
va, navedene u stavu (1)(v), datum
kada su deponovani instrumenti
svih drava lanica grupe.
(b) Svaki instrument ratifkacije ili pri-
stupanja neke drave (naveden u
ovoj taki kao instrument), moe
da bude praen deklaracijom na
osnovu koje se taj instrument nee
smatrati deponovanim ukoliko ne
bude deponovan instrument neke
druge drave ili meuvladine or-
ganizacije, ili dve druge drave, ili
druge drave i meuvladine orga-
nizacije, ija su imena naznaena i
koje ispunjavaju potrebne uslove
da bi postale lanice ovog ugovo-
ra. Instrument koji sadri takvu de-
klaraciju smatra se deponovanim
onog dana kada su ispunjeni uslovi
naznaeni u deklaraciji. Meutim,
kada je samo deponovanje instru-
menta naznaenog u deklaraciji
praeno deklaracijom istog tipa,
taj instrument se smatra depono-
vanim onog dana kada budu ispu-
njeni uslovi navedeni u poslednjoj
deklaraciji.
(c) Svaka deklaracija podnijeta u smislu
take (b) moe da bude povuena,
u cjelini ili djelimino, u bilo kom
trenutku. Svako takvo povlaenje
stupa na snagu onog datuma kada
je generalni direktor primio podne-
sak o povlaenju.
lan 20
Datum stupanja na snagu ratifkacije ili
pristupanja
(1) [Instrumenti koji se uzimaju u obzir]
Za potrebe ovog lana uzimaju se u
obzir jedino instrumenti ratifkacije
ili pristupanja koje su deponovali
entiteti iz lana 19(1) i koji imaju
datum stupanja na snagu u skladu
sa lanom 19(3).
(2) [Stupanje Ugovora na snagu] Ovaj
ugovor stupa na snagu tri mjeseca
poto pet drava deponuju svoje in-
strumente ratifkacije ili pristupanja.
(3) [Stupanje na snagu ratifkacije ili pri-
stupanja poslije stupanja Ugovora
na snagu] Svaki entitet na koji se ne
odnosi stav (2) postaje vezan ovim
ugovorom tri mjeseca nakon datu-
ma deponovanja instrumenata rati-
fkacije ili pristupanja.
lan 21
Rezerve
(1) [Posebne vrste igova] Svaka drava
ili meuvladina organizacija moe
stavljanjem rezerve da izjavi da se,
bez obzira na lan 2(1)(a) i (2)(a),
odredbe l. 3(1) i (2), 5, 7, 11. i 13.
se ne primjenjuju na vezane igo-
ve, odbrambene igove ili izvedene
igove. U takvoj rezervi se moraju
navesti gore pomenute odredbe na
koje se rezerva odnosi.
(2) [Modaliteti] Svaka rezerva uinje-
na u skladu sa stavom (1) mora da
bude navedena u izjavi koja prati
instrument ratifkacije ili pristupa-
nja ovom ugovoru drave ili me-
uvladine organizacije koja stavlja
rezervu.
(3) [Povlaenje] Svaka rezerva u smislu
stava (1) moe da bude povuena u
bilo kom trenutku.
(4) [Zabrana stavljanja drugih rezervi] U
pogledu ovog ugovora se ne moe
izjaviti ni jedna druga rezerva osim
one dozvoljene u skladu sa stavom
(1).
lan 22
Prelazne odredbe
(1) [Jedna prijava za robe i usluge koje
spadaju u nekoliko klasa, razdva-
janje prijave] (a) Svaka drava ili
meuvladina organizacija moe
da izjavi da se, bez obzira na lan
3(5), prijava moe podnijeti Zavodu
samo za robe i usluge koje pripada-
ju jednoj klasi Nianske klasifkaci-
je.
(b) Svaka drava ili meuvladina organi-
zacija moe da izjavi, bez obzira na
lan 6, kada su robe i/ili usluge koje
spadaju u nekoliko klasa Nianske
klasifkacije ukljuene u jednu pri-
javu, da takva prijava mora da ima
za rezultat dvije ili vie registracija
u registru igova, s tim da se svaka
takva registracija poziva na sve dru-
ge takve registracije koje proizlaze
iz navedene prijave.
(c) Svaka drava ili meuvladina orga-
nizacija koja je podnijela izjavu u
skladu sa takom (a) moe da izjavi
da, bez obzira na lan 7(1), ni jedna
prijava ne moe da se razdvoji.
(2) [Jedno punomoje za vie od jed-
ne prijave i/ili registracije] Svaka
drava ili meuvladina organizaci-
ja moe da izjavi da se, bez obzira
na lan 4(3)(b), punomoje odnosi
samo na jednu prijavu ili registra-
ciju.
(3) [Zabrana zahtjevanja ovjere potpisa
punomoja i potpisa prijave] Svaka
moe da izjavi da se, bez obzira na
lan 8(4), za potpis punomoja ili
potpis podnosioca prijave na prija-
vi, zahtjeva potvrivanje, notariza-
cija, provjera autentinosti, ovjera
ili drugi sertifkat.
(4) [Jedan zahtjev za vie od jedne pri-
jave i/ili registracije kod promjene
imena i/ili adrese, promjene nosi-
oca prava ili ispravke greke] Svaka
drava ili meuvladina organizaci-
ja moe da izjavi da, bez obzira na
lan 10(1)(e), (2) i (3), lan 11(1)(x)
i (3) i lan 12(1)(e) i (2), zahtjev za
upis promjene imena i/ili adrese,
zahtjev za upis promjene nosioca
prava i zahtjev za ispravljanje gre-
ke moe da se odnosi samo na jed-
nu prijavu ili jednu registraciju.
(5) [Podnoenje izjave i/ili dokaza o ko-
ritenju iga u sluaju produenja]
Svaka drava ili meuvladina orga-
nizacija moe da izjavi da e, bez
obzira na lan 13(4)(iii), da zahtjeva,
u sluaju produenja, podnoenje
izjave i/ili dokaza o koritenju iga.
(6) [Potpuno ispitivanje u sluaju pro-
duenja] Svaka drava ili meuvla-
dina organizacija moe da izjavi
da, bez obzira na lan 13(6), Zavod
moe prilikom prvog produenja
registracije koja se odnosi na uslu-
ge, da izvri potpuno ispitivanje, s
tim da takvo ispitivanje slui jedino
da se eliminiu viestruke registra-
cije, koje se zasnivaju na prijavama
podnijetim u periodu od est mese-
ci posle stupanja na snagu zakona
te drave ili Organizacije koja je pri-
je stupanja ovog ugovora na sna-
gu uvela mogunost registrovanja
uslunih igova.
(7) [Opte odredbe] (a) Drava ili me-
uvladina organizacija moe da da
izjavu u smislu st. (1) do (6), samo
ako bi, u vrijeme deponovanja in-
strumenata ratifkacije ili pristu-
panja ovom ugovoru, primjena
njenog zakona, bez takve deklara-
cije, bila suprotna odgovarajuim
odredbama ovog ugovora.
(b) Svaka izjava u smislu st. (1) do (6)
mora biti priloena uz instrument
ratifkacije ili pristupanja ovom
ugovoru podnijet od strane drave
ili meuvladine organizacije koja
daje izjavu.
(c) Svaka izjava u smislu st. (1) do (6)
moe da bude povuena u bilo
kom trenutku.
(8) [Kada izjava gubi pravno dejstvo]
(a) Uz uvaavanje take (c), svaka
izjava podnijeta u smislu st. (1) do
(6), od strane drave koja se sma-
tra zemljom u razvoju, u skladu sa
uobiajenom praksom Generalne
skuptine Ujedinjenih nacija, ili od
strane meuvladine organizacije
ija je lanica takva drava, gubi
pravno dejstvo po isteku perioda
od osam godina od datuma stupa-
nja ovog ugovora na snagu.
(b) Uz uvaavanje take (c), svaka izjava
podnijeta na osnovu st. (1) do (6),
od strane drave koja nije drava
iz take (a), ili meuvladine orga-
nizacije koja nije meuvladina or-
ganizacija iz take (a), gubi pravno
dejstvo po isteku perioda od est
godina od datuma stupanja ovog
ugovora na snagu.
(c) Kada izjava podnijeta u smislu st. (1)
do (5) nije povuena na osnovu sta-
va (7)(c), ili nije izgubila svoje dej-
stvo na osnovu take (a) ili (b), prije
28. oktobra 2004, ona e izgubiti
pravno dejstvo 28. oktobra 2004.
(9) [Uslovi da bi se postala strana ugo-
vornica] Do 31. decembra 1999.
godine svaka drava koja je na dan
prihvatanja ovog ugovora, drava
lanica Meunarodne unije za za-
titu industrijske svojine (Pariske
unije), a nije lanica Organizacije,
moe, bez obzira na lan 19(1)(i), da
postane strana ovog ugovora ako
se u njenom Zavodu mogu regi-
strovati igovi.
lan 23
Otkazivanje Ugovora
(1) [Obavjetenje] Svaka strana ugovor-
nica moe da otkae ovaj ugovor
putem saoptenja upuenog gene-
ralnom direktoru.
(2) [Datum stupanja na snagu] Otkazi-
vanje stupa na snagu godinu dana
rektor primio saoptenje. To nee
uticati na primjenu ovog ugovora
za bilo koju prijavu u postupku ili
bilo koji registrovani ig u strani
ugovornici koja otkazuje Ugovor u
trenutku isteka pomenutog perio-
da od godinu dana, s tim to strana
ugovornica koja otkazuje Ugovor,
moe, po isteku pomenutog jed-
nogodinjeg perioda, da prekine
sa primjenom ovog ugovora za bilo
koju registraciju ali od datuma kada
registracija dospijeva za produe-
nje.
lan 24
Jezici ugovora, Potpis
(1) [Originalni tekstovi, slubeni teksto-
vi] (a) Ovaj ugovor je potpisan u
jednom jedinom originalnom pri-
mjerku na engleskom, arapskom,
panskom jeziku, a svi tekstovi su
podjednako autentini.
(b) Na zahtjev strane ugovornice, slu-
beni tekst na jeziku koji nije po-
menut u taki (a), a koji je slubeni
jezik te strane ugovornice, ustanov-
ljava generalni direktor, posle kon-
sultacija sa pomenutom stranom
ugovornicom i bilo kojom drugom
zainteresovanom stranom ugovor-
nicom.
(2) [Rok za potpis] Ovaj ugovor ostaje
otvoren za potpisivanje u sjeditu
Organizacije godinu dana poslije
usvajanja.
lan 25
Depozitar
Depozitar ovog ugovora je generalni
direktor.
SINGAPURSKI
UGOVOR O ZAKONU
O IGU
Usvojeno na Diplomatskoj konferen-
ciji 27. marta 2006. god.
lan 1.
Skraeni izrazi
Za potrebe ovoga Ugovora, osim ako je
izriito navedeno drukije:
(i) Kancelarija znai tijelo kojem je
ugovorna stranka povjerila regi-
straciju igova;
(ii) registracija znai registraciju iga
od strane Kancelarije;
prijava znai prijavu za registraciju;
(iv) komunikacija znai bilo koju pri-
javu, zahtjev, deklaraciju, prepisku
ili druge informacije koje se odno-
se na prijavu ili registraciju, koja je
podnijeta Kancelariji;
(v) pozivanja na osobu tumae se kao
pozivanja na fziku osobu i pravnu
osobu;
(vi) nosilac znai osobu koja je u re-
gistru igova navedena kao nosilac
registracije;
(vii) registar igova znai zbirku poda-
taka koju vodi Kancelarija, a koja
ukljuuje sadraje svih registracija
i sve podatke upisane o svim regi-
stracijama, bez obzira na medijum
u kom su ti podaci pohranjeni;
(viii) postupak pred Kancelarijom
oznaava bilo kakav postupak pred
Kancelariji u vezi sa prijavom ili re-
gistracijom;
(ix) Pariska konvencija znai Pariska
konvencija za zatitu industrij-
skog vlasnitva, potpisana u Parizu
20.marta 1883., u njenom revidira-
nom i izmijenjenom i dopunjenom
obliku;
(x) Klasifkacija iz Nice znai klasif-
kacija utvrena Sporazumom iz
Nice o meunarodnoj klasifkaciji
proizvoda i usluga za registraciju
igova, potpisanim u Nici 15. juna
1957., u njenom revidiranom i izmi-
jenjenom i dopunjenom obliku;
(xi) licenca znai licenca za koritenje
iga po zakonu ugovorne strane;
(xii) nosilac licence znai osoba kojoj
je dodijeljena licenca;
(xiii) ugovorna strana znai svaka
drava ili meuvladina organiza-
cija koja je strana ovog Ugovora;
(xiv) Diplomatska konferencija zna-
i saziv ugovornih strana sa ciljem
revidiranja ili izmjena i dopuna
Ugovora;
Skuptina znai Skuptina kao to
se navodi u lanu 23.;
(xvi) pozivanja na sredstvo ratifkacije
tumae se kao pozivanja i na sred-
stva o prihvatnju i odobrenju;
(xvii) Organizacija znai Svjetska orga-
nizacija za intelektualno vlasnitvo;
(xviii) Meunarodni biro znai meu-
narodni biro Organizacije;
(xix) Generalni direktor znai general-
ni direktor Organizacije ;
(xx) Pravilnik znai Pravilnik u okviru
ovog Ugovora na koji se poziva u
lanu 22;
(xxi) pozivanja na lan ili stav, pod-
stav ili taku nekog lana tumae
se tako da ukljuuju fusnote odgo-
varajueg ili odgovarajuih pravila
u okviru Pravilnika;
(xxii) TLT 1994 znai Ugovor o zakonu
o igu sainjen u enevi 27. okto-
bra 1994. god.
lan 2.
igovi na koje se Ugovor odnosi
(1) [Priroda igova] Svaka ugovorna
strana primjenjuju ovaj Ugovor na
igove koji se sastoje od znakova
koji se mogu registrovati kao igovi
prema zakonu te ugovorne strane.
(2) [Vrste igova]
(a) Ovaj se Ugovor primjenjuje na i-
gove koji se odnose na proizvode
(robni igovi) ili usluge (usluni i-
govi), ili na proizvode i na usluge.
(b) Ovaj se Ugovor ne primjenjuje na
zajednike igove, certifkacijske
igove i jamstvene igove.
lan 3.
Prijava
(1) [Podaci ili elementi sadrani ili prilo-
eni uz prijavu; naknada]
(a) Svaka ugovorna stranka moe za-
htijevati da prijava sadrava neke ili
sve od sljedeih podataka ili eleme-
nata:
(i) zahtjev za registraciju;
(ii) ime i adresa podnosioca zahtjeva;
(iii) ime drave iji je dravljanin podno-
silac prijave, ako je dravljanin neke
drave, ime drave u kojoj podnosi-
lac prijave ima prebivalite, ako ga
ima, ime drave u kojoj podnosilac
prijave ima stvarno i djelatno indu-
strijsko ili trgovako sjedite, ako ga
ima;
(iv) kad je podnosilac prijave pravna
osoba, pravnu prirodu te pravne
osobe i dravu te, prema potrebi,
teritorijalnu jedinicu unutar te dr-
ave prema ijem je zakonu organi-
zovana ta pravna osoba;
(v) kad podnosilac prijave ima zastu-
pnika, ime i adresu tog zastupnika;
(vi) kad se prema lanu 4. stavu 2. pod-
stavu b) zahtijeva adresa za dosta-
vu, tu adresu;
(vii) kad podnosilac prijave eli koristi-
ti prvenstvo ranije prijave, izjavu
kojom se trai prvenstvo te ranije
prijave zajedno s podacima i doka-
zima koji podkrepljuju tu izjavu o
prvenstvu, a koji se mogu zahtije-
vati prema lanu 4. Pariske konven-
cije;
(viii) kad podnosilac prijave eli ko-
ristiti bilo koju zatitu koja proizlazi
iz izlaganja proizvoda i/ili usluga na
izlobi, izjavu o tome, zajedno s po-
dacima koji podkrepljuju tu izjavu,
kako to zahtijeva zakon ugovorne
strane;
(ix) barem jednu reprodukciju iga, kao
to je utvreno Pravilnikom;
(x) tamo gdje je potrebno, izjavu, pre-
ma utvrenim Pravilnikom, u kojoj
se navodi vrsta iga kao i bilo kakve
posebne karakteristike koje se od-
nose na tu vrstu iga;
(xi) tamo gdje je potrebno, izjavu, pre-
se navodi da podnosilac prijave eli
da ig bude registrovan i objavljen
u standardnim znakovima koje ko-
risti Kancelarija;
(xii) tamo gdje je potrebno, izjavu, pre-
se navodi eljena boja kao razlikov-
ni elemenat iga;
(xiii) transliteraciju iga ili nekih dijelova
iga;
(xiv) prijevod iga ili nekih dijelova iga;
(xv) nazive proizvoda i/ili usluga za koje
se trai registracija razvrstane pre-
ma razredima Klasifkacije iz Nice, s
tim da se ispred svake grupe nave-
de broj razreda te klasifkacije kojoj
ta grupa proizvoda ili usluga pripa-
da i to prema redoslijedu razreda
pomenute klasifkacije;
(xvi) izjava o namjeri upotrebe iga,
kako to zahtijeva zakon ugovorne
strane;
(b) Podnosilac prijave moe, umjesto
izjave o namjeri upotrebe iga na-
vedene u podstavu a) taki (xvi) ili
uz nju, podnijeti izjavu o stvarnoj
upotrebi iga i dokaze o tome, kako
to zahtijeva zakon ugovorne stra-
ne.
(c) Svaka ugovorna strana moe zahti-
jevati da se za prijavu plati naknada
Kancelariji.
(2) [Jedna prijava za proizvode i/ili us-
luge u vie razreda] Jedna prijava
moe se odnositi na vie proizvoda
i/ili usluga bez obzira pripadaju li
jednom ili vie razreda Klasifkacije
iz Nice.
(3) [Stvarna upotreba] Kad je prema
stavu 1. podstavu a) taki (xvi) pod-
nesena izjava o namjeri upotrebe,
svaka ugovorna strana moe zahti-
jevati da podnosilac prijave, u roku
utvrenim zakonom te ugovorne
strane i podlono minimalnom
roku propisanom Pravilnikom, Kan-
celariji dostavi dokaze o stvarnoj
upotrebi iga, kako to zahtijeva po-
menuti zakon.
(4) [Zabrana drugih uslova] Nijedna
ugovorna strana ne smije zahti-
jevati udovoljavanje bilo kakvim
drugim uslovima, osim onima koji
su navedeni u stavkama od 1. do 3.
i u lanu 8., u pogledu prijave. Po-
sebno, ne smije se u vezi s prijavom
tokom cijelog postupka njenog rje-
avanja zahtijevati sljedee:
(i) dostavljanje bilo kakve potvrde ili
izvoda iz trgovakog registra;
(ii) naznaka da podnosilac prijave obav-
lja industrijsku ili trgovaku djelat-
nost, kao ni dostavljanje dokaza o
tome;
(iii) naznaka da podnosilac prijave
obavlja djelatnost koja je u skladu s
proizvodima i/ili uslugama navede-
nima u prijavi, kao ni dostavljanje
dokaza o tome;
(iv) dostavljanje dokaza o tome da je ig
registrovan u registru igova neke
druge ugovorne strane, ili drave
strane Pariske konvencije koja nije
ugovorna strana, osim kad podno-
silac prijave trai primjenu lana 6.
quinquies Pariske konvencije.
(5) [Dokazi] Svaka ugovorna strana
moe zahtijevati da se tokom ispi-
tivanja prijave Kancelariji dostave
dokazi, ako Kancelarija ima razloge
da sumnja u vjerodostojnost bilo
kog podatka ili navoda sadranih u
prijavi.
lan 4.
Zastupanje; Adresa za dostavu
(1) [zastupnici ovlateni za zastupanje]
(a) Svaka ugovorna stranka moe za-
htijevati da bilo koja osoba koja je
imenovana za zastupnika za potre-
be bilo kog postupka pred Kancela-
rijom:
(i) prema vaeem zakonu ima pravo
zastupanja pred Uredom u vezi sa
prijavama i registracijama i, gdje
treba, bude zastupnik koji je ovla-
ten za zastupanje pred Kancelari-
jom.
(ii) dostavi, kao svoju adresu, adresu
na teritoriji koju propie ugovorna
strana.
(b) Postupanje, u pogledu bilo kog po-
stupka pred Kancelarijom, od stra-
ne ili u vezi sa predstavnikom koji
se pridrava uslova koje ugovorna
strana primjenjuje prema stavu a),
ima dejstvo postupanja od strane ili
u vezi sa podnosiocem, nosiocem
ili drugom zainteresovanom oso-
bom koja je imenovala tog pred-
stavnika.
(2) [Zastupanje; Adresa za dostavu]
(a) Svaka ugovorna strana moe za-
htijevati da, za potrebe bilo kog
postupka pred Kancelarijom, bilo
kog podnosioca prijave, nosioca ili
drugu zainteresovanu osobu koja
nema ni prebivalite ni stvarno i
djelatno industrijsko ili trgovako
sjedite na njenoj teritoriji, zastupa
zastupnik.
(b) Ako se ne zahijeva zastupanje u
skladu sa podstavom (a), svaka
ugovorna strana moe zahtijevati
da za potrebe bilo kog postupka
pred Kancelarijom, bilo koji pod-
nosilac prijave, nosilac ili duga za-
interesovana osoba koja nema ni
prebivalite ni stvarno i djelatno
industrijsko ili trgovako sjedite
na njenoj teritoriji ima adresu za
dostavu na toj teritoriji.
(3) [Punomo]
(a) Kad god ugovorna strana doputa
ili zahtijeva da podnosioca prijave,
nosioca ili bilo koju drugu zainte-
resovanu osobu pred Kancelarijom
zastupa zastupnik, ona moe zahti-
jevati da zastupnik bude imenovan
posebnim podneskom (u daljem
tekstu: punomo) u kojoj je na-
vedeno ime podnosioca prijave,
nosioca ili druge osobe, zavisno od
sluaja, i koja je potpisana od stra-
ne tog podnosioca prijave, nosioca
ili te druge osobe.
(b) Punomo se moe odnositi na jed-
nu ili vie prijava i/ili registracija
navedenih u punomoi ili, podlo-
no izuzecima navedenim od strane
opunomoitelja, na sve postojee
i budue prijave i/ili registracije te
osobe.
(c) U punomoi se ovlatenja zastupni-
ka mogu ograniiti na odreene
postupke. Svaka ugovorna strana
moe zahtijevati da svaka puno-
mo, prema kojoj zastupnik ima
pravo da odustane od prijave ili se
odrekne registracije, sadrava izrii-
ti navod o tome.
(d) Kad podnesak Kancelariji podnese
osoba koja sebe u tom podnesku
naziva zastupnikom, a Kancelarija
u trenutku primanja tog podneska
ne raspolae potrebnom punomo-
i, ugovorna strana moe zahtijeva-
ti da se Kancelariji podnese puno-
mo u roku koji odredi ugovorna
strana, podlono minimalnom roku
propisanom Pravilnikom. Svaka
ugovorna strana moe propisati da
podnesak pomenute osobe nee
imati uinak, ako se punomo ne
podnese Kancelariji u roku koji je ta
ugovorna strana odredila.
(4) [Pozivanje na punomo] Svaka ugo-
vorna strana moe zahtijevati da
se svaki podnesak, koji zastupnik
dostavi Kancelariji za potrebe po-
stupka pred Kancelarijom, poziva
na punomo na osnovu koje taj za-
stupnik djeluje.
ugovorna strana ne smije zahtije-
vati udovoljavanje bilo kojim dru-
gim uslovima, osim onim koji su
navedeni u stavovima od 3. i 4., te
lanu 8., u pogledu pitanja koja su
ureena tim stavovima.
moe zahtijevati da se Kancelariji
dostave dokazi, ako Kancelarija ima
razloge da sumnja u vjerodostoj-
nost bilo kog podatka sadranog u
bilo kom dokumentu navedenom u
stavovima 3. i 4.
lan 5.
Datum podnoenja
(1) [Doputeni uslovi]
(a) Podlono podstavu b) i stavu 2.,
ugovorna strana prizaje kao datum
podnoenja prijave datum kog je
Kancelarija primila, na jeziku koji
se zahtijeva prema lanu 8. stavu 2,
sljedee podatke i elemente:
(i) izriitu ili implicitnu naznaku da se
trai registracija iga;
(ii) podatke koji omoguavaju utvriva-
nje identiteta podnosioca prijave;
(iii) podatke koji omoguavaju Kance-
lariji kontakt sa podnosiocem prija-
ve ili sa njegovim zastupnikom, ako
ga ima;
(iv) dovoljno jasnu reprodukciju iga
cija se registracija trai;
(v) popis proizvoda i/ili usluga za koje
se trai registracija;
(vi) kad se primjenjuje lan 3. stav 1.
podstav a) taka xvi) ili podstav b),
izjava navedena u lanu 3. stav 1.
podstav a) taka xvi) odnosno izja-
va i dokaz navedeni u lanu 3. stav
1. podstav b), kako to zahtijeva za-
kon ugovorne strane.
(b) Svaka ugovorna strana moe kao
datum podnoenja prijave priznati
datum kog je Kancelarija primila
samo neke, a ne sve, podatke i ele-
mente navedene u podstavu a), ili
ih je primila na jeziku koji nije onaj
jezik koji se zahtijeva prema lanu
8. stav 2.
(2) [Doputeni dodatni uslovi]
(a) Ugovorna strana moe propisati da
se datum podnoenja nee priznati
dok se ne plate propisane naknade.
(b) Ugovorna strana moe primjenji-
vati uslov naveden u podstavu a),
samo ako je takav uslov primjenji-
vala u vrijeme kad je postala strana
ovoga Ugovora.
(3) [Ispravke i rokovi] Naini i rokovi za
ispravke prema stavovima 1. i 2.
odreuju se Pravilnikom.
ugovorna strana ne smije zahtijeva-
ti udovoljavanje bilo kojim drugim
uslovima, osim onim koji su nave-
deni u stavovima 1. i 2., u pogledu
datuma podnoenja prijave.
lan 6.
Jedinstvena registracija
za proizvode i/ili usluge u vie
razreda
Kad su jednom prijavom obuhvaeni
proizvodi i/ili usluge koji su razvrstani u
vie razreda Klasifkacije iz Nice, rezultat
takve prijava je jedna registracija.
lan 7.
Razdvajanje prijave i registracije
(1) [Razdvajanje prijave]
(a) Svaka prijava u kojoj je navedeno vie
proizvoda i/ili usluga (u daljnjem
tekstu: poetna prijava) moe:
i. barem do odluke Kancelarije o
registraciji iga,
ii. tokom bilo kog postupka po
prigovoru protiv odluke Kance-
larije o registraciji iga,
iii. tokom bilo kog albenog po-
stupka protiv odluke o re-
gistraciji iga, razdvojiti od
strane podnosioca prijave, ili
na njegov zahtjev, na dvije ili
vie prijava (u daljnjem tekstu:
razdvojene prijave) podjelom
proizvoda i/ili usluga navede-
nih u poetnoj prijavi izmeu
tih razdvojenih prijava. Razdvo-
jene prijave zadravaju datum
podnoenja poetne prijave i
pravo prvenstva, ako postoji.
(b) Svaka ugovorna stranka moe,
podlono podstavu a), slobodno
odrediti uslove za razdvajanje prija-
ve, ukljuujui i plaanje naknada.
(2) [Razdvajanje registracije] Stav 1.
primjenjuje se, mutatis mutandis,
i na razdvajanje registracije. Takvo
razdvajanje je doputeno:
i. tokom bilo kog postupka u
kom trea strana pred Kance-
larijom osporava vrijednost
registracije,
ii. tokom bilo kog albenoga
postupka protiv odluke koju
je Kancelarija donijela u toku
prethodnog postupka, pri
emu ugovorna strana moe
iskljuiti mogunost razdva-
janja registracija, ako njen za-
kon doputa treim stranama
podnoenje prigovora protiv
registracije iga prije nego to
je ig registrovan.
lan 8.
Komunikacija
(1) [Sredstva prenosa i nain komuni-
kacije] Bilo koja ugovorna strana
moe izabrati sredstva komunika-
cije i odluiti o tome da li prihvata
podneske na papiru, podneske u
elektronskom obliku ili bilo kom
drugom obliku komunikacije.
(2) [Jezik sporazumijevanja]
(a) Svaka ugovorna strana moe zahti-
jevati da se sporazumijevanje vri
na jeziku koji Kancelarija priznaje.
Kada Kancelarija priznaje vie od
jednog jezika, od podnosioca prija-
ve, nosioca ili druge zainteresovane
strane se moe traiti da se pridra-
va bilo kog drugog zahtjeva koji
Kancelarija primjenjuje u pogledu
jezika, s tim da se ne moe traiti
da ijedno saoptenje ili elemenat u
komunikaciji budu na vie jezika.
(b) Nijedna ugovorna strana ne smije
zahtijevati atest, javnobiljeniku
ovjeru, potvrdu autentinosti, le-
galizaciju ili drugu potvrdu bilo kog
prevoda osim onih predvienih
ovim Ugovorom.
(c) Kada ugovorna strana ne zahtijeva
da dokumenti budu na jeziku koji
Kancelarija priznaje, Kancelarija
moe zahtijevati da se u razumnom
vremenskom roku priloi zvanini
prevod potrebnog dokumenta na
jezik koji Kancelarija priznaje.
(3) [Potpis podneska na papiru]
(a) Bilo koja ugovorna strana moe
traiti da podnesak na papiru bude
potpisan od strane podnosioca
zahtjeva, nosioca ili druge zainte-
resovane strane. Kada ugovorna
strana zahtijeva da podnesak na
papiru bude potpisan, onda ugo-
vorna strana prihvata bilo koji pot-
pis koji je u skladu sa zahtjevima
navedenim u Pravilniku.
(b) Nijedna ugovorna stranka ne smi-
je zahtijevati atest, javnobiljenic-
ku ovjeru, potvrdu autentinosti,
legalizaciju ili drugu potvrdu bilo
kojega potpisa, osim ako se potpis
odnosi na odricanje od registraci-
je, kad zakon ugovorne strane to
odreuje.
(c) Uprkos podstavu b), ugovorna
strana moe zahtijevati dostavlja-
nje dokaza na uvid Kancelariji, kada
Kancelarija osnovano sumnja u
vjerodostojnost bilo kog potpisa u
podnesku na papiru.
(4) [Podnesak dostavljen u elek-
tronskom obliku ili elektronskim
sredstvima] Kad ugovorna strana
doputa slanje podnesaka u elek-
tronskom obliku ili elektronskim
sredstvima komunikacije, ona
moe da zahtijeva da svaki takav
podnesak bude u skladu sa zahtje-
vima navedenim u Pravilniku.
(5) [Forma podneska] Bilo koja ugovor-
na strana prihvata oblik podneska
iji sadraj odgovara odgovara-
juem modelu meunarodnog
obrasca, ukoliko postoji, i koji je na-
veden u Pravilniku.
ugovorna strana ne smije, u po-
gledu podstavova od 1) do 5), za-
htijevati ispunjavanje nekih drugih
uslova osim onih navedenih u o
ovom lanu.
(7) [Sredstva komunikacije sa predstav-
nikom] Ovaj lan niim ne propi-
suje sredstva komunikacije izmeu
podnosica prijave, nosioca ili dru-
ge zainteresovane osobe i njenog
predstavnika.
lan 9.
Klasifkacija proizvoda i/ili usluga
(1) [Navoenje proizvoda i/ili usluga] U
svakoj registraciji i svakoj objavi od
strane Kancelarije koja se odnosi
na prijavu ili registraciju i u kojoj su
navedeni proizvodi i/ili usluge, pro-
izvodi i/ili usluge navode se prema
nazivu, razvrstani prema razredima
Klasifkacije iz Nice, s time da se
ispred svake grupe navodi broj ra-
zreda te Klasifkacije kojem ta gru-
pa proizvoda ili usluga pripada i to
prema redoslijedu razreda pome-
nute Klasifkacije.
(2) [Proizvodi ili usluge u istom razredu
ili u razliitim razredima]
a. Proizvodi ili usluge ne mogu se
smatrati slinim jedni drugima
na osnovu toga to se u bilo
kojoj registraciji ili objavi od
strane Kancelarije pojavljuju
u istom razredu Klasifkacije iz
Nice.
b. Ne moe se smatrati da su proi-
zvodi ili usluge razliiti jedni od
drugih na osnovu toga to se
u nekoj registraciji ili objavi od
strane Kancelarije pojavljuju u
razliitim razredima Klasifkaci-
je iz Nice.
lan 10.
Promjene u imenima ili adresama
(1) [Promjene u imenima ili adresama
nosioca]
(a) Kad nema promjene u osobi nosio-
ca, ali postoji promjena u njegovom
imenu i/ili adresi, svaka ugovorna
strana e prihvatiti zahtjev za upis
te promjene od strane Kancelarije
u njen registar, sadran u podnesku
koji je potpisao nosilac ili njegov
zastupnik i u kom je naznaen re-
gistarski broj odreene registracije
i promjena koju treba upisati.
(b) Svaka ugovorna strana moe zahti-
jevati da se u zahtijevu navede:
i. ime i adresa nosioca;
ii. kad nosilac ima zastupnika,
ime i adresa toga zastupnika;
iii. kad nosilac ima adresu za do-
stavu, ta adresa.
jevati da se Kancelariji plati nakna-
da za zahtjev.
(d) Dovoljan je jedan zahtjev, ak i kad
se promjena odnosi na vie od jedne
registracije, pod uslovom da se u za-
htjevu navedu registarski brojevi svih
registracija na koje se zahtjev odnosi.
(2) [Promjena u imenu ili adresi podno-
sioca prijave] Stav 1. primjenjuje se,
mutatis mutandis, i kad se promje-
na odnosi na jednu ili vie prijava,
ili na jednu ili vie prijava i na jednu
ili vie registracija, pod uslovom da
se u zahtjevu, kad nekoj odree-
noj prijavi broj jo nije dodijeljen
ili nije poznat podnosiocu prijave
ili njegovom zastupniku, ta prijava
oznai na neki drugi nain kako je
propisano Pravilnikom.
(3) [Promjena u imenu ili adresi zastu-
pnika ili u adresi za dostavu] Stav
1. primjenjuje se, mutatis mutan-
dis, na svaku promjenu u imenu ili
adresi zastupnika, te na svaku pro-
mjenu u adresi za dostavu, ako po-
stoji.
ugovorna strana ne smije zahti-
jevati udovoljavanje bilo kakvim
drugim uslovima, osim onim koji su
navedeni u stavovima od 1. do 3.,
lan 8. u pogledu zahtjeva iz ovoga
lana. Posebno, ne smije se zahtije-
vati dostavljanje bilo kakve potvrde
o promjeni.
razloga da sumnja u vjerodostoj-
nost bilo kog navoda sadranog u
zahtjevu.
lan 11.
Promjena nosioca
(1) [Promjena nosioca registracije]
(a) Kad postoji promjena u osobi nosi-
oca, svaka ugovorna strana e pri-
hvatiti zahtjev za upis te promjene
od strane Kancelarije u njen registar
sadran u podnesku koji je podnio
nosilac ili osoba koja je postala novi
nosilac (u daljem tekstu: novi nosi-
lac) i u kom je naznaen registarski
broj odreene registracije i promje-
na koju treba upisati.
(b) Kad promjena nosioca proizlazi iz
nekog ugovora, svaka ugovorna
strana moe zahtijevati da se za-
htjevu navede ta injenica te da se
zahtjevu, po izboru strane koja to
zahtijeva, priloi jedno od sljede-
eg:
(i) primjerak ugovora, za koji se moe
zahtijevati da njegovu usklaenost
sa izvornim ugovorom potvrdi jav-
ni biljenik ili neki drugi organ vla-
sti;
(ii) izvod iz ugovora, koji pokazuje
promjenu nosioca, za koji se moe
zahtijevati da bude potvren od
javnog biljenika ili nekog drugog
nadlenog organa vlasti kao stvarni
izvod iz predmetnog ugovora;
(iii) neovjerena potvrda o prijenosu,
sastavljena na obrascu i sa sadra-
jem koji je propisan Pravilnikom i
potpisan od strane nosioca i novog
nosioca;
(iv) neovjeren dokumenat o prijenosu
koji je sastavljen na obrascu i sa
sadrajem koji je propisan Pravilni-
kom i potpisan od strane nosioca i
novog nosioca.
(c) Kad promjena nosioca proizilazi
iz nekog spajanja, svaka ugovorna
strana moe zahtijevati da se u za-
htjevu navede ta injenica i da se
uz zahtjev priloi primjerak doku-
menta koji je izdao nadleni organ i
kojim se dokazuje spajanje, kao to
je primjerak izvoda iz trgovakog
registra, te da usklaenost tog pri-
mjerka sa izvornim dokumentom
potvrdi organ koji je izdao doku-
menat ili javni biljenik ili bilo koji
drugi nadleni organ vlasti.
(d) Kad doe do promjene osobe jed-
nog ili vie, ali ne i svih, od nekoliko
sunosilaca, a ta promjena nosilaca
proizilazi iz nekog ugovora ili spa-
janja, svaka ugovorna strana moe
zahtijevati da svaki sunosilac, u po-
gledu kog nema promjene nosioca,
da svoj izriiti pristanak na promje-
nu nosioca u dokumentu koji je
potpisao.
(e) Kad promjena nosioca ne proizi-
lazi iz nekog ugovora ili spajanja,
nego iz nekog drugog osnova, na
primjer, primjene zakona ili sud-
ske odluke, svaka ugovorna strana
moe zahtijevati da se u zahtjevu
navede ta injenica i da se uz za-
htjev priloi primjerak dokumenta
kojim se dokazuje ta promjena,
te da usklaenost tog primjerka
s izvornim dokumentom potvrdi
organ koji je izdao dokumenat ili
javni biljenik ili bilo koji drugi nad-
leni organ vlasti.
(f ) Svaka ugovorna stranka moe za-
htijevati da se u zahtjevu navede:
(i) ime i adresa nosioca;
(ii) ime i adresa novoga nosioca;
(iii) ime drave ciji je dravljanin novi
nosilac, ako je dravljanin neke dr-
ave, ime drave u kojoj novi nosi-
lac ima prebivalite, ako ga ima, i
ime drave u kojoj novi nosilac ima
stvarno i djelatno industrijsko ili tr-
govako sjedite, ako ga ima;
(iv) kad je novi nosilac pravno lice,
pravna priroda tog pravnog lica i
drava i, prema potrebi, teritorijal-
na jedinica unutar te drave prema
ijem je zakonu organizovano to
pravno lice;
(v) kad nosilac ima zastupnika, ime i
adresa toga zastupnika;
(vi) kad nosilac ima adresu za dostavu,
ta adresa;
(vii) kad novi nosilac ima zastupnika,
ime i adresa toga zastupnika;
(viii) kad novi nosilac prema lanu 4.
stavu 2. podstavu (b) mora imati
adresu za dostavu, ta adresa.
(g) Svaka ugovorna strana moe zahti-
da za zahtjev.
(h) Dovoljan je jedan zahtjev, ak i kad
ne registracije, pod uslovom da su
nosilac i novi nosilac isti za svaku
registraciju i da su u zahtjevu nave-
deni registracioni brojevi svih regi-
stracija na koje se zahtjev odnosi.
(i) Kad se promjena nosioca ne odnosi
na sve proizvode i/ili usluge nave-
dene u registraciji nosioca, a zakon
koji je na snazi doputa upis takve
promjene, Kancelarija e izvriti
posebnu registraciju koja se odnosi
na proizvode i/ili usluge u pogledu
kojih se nosilac promijenio.
(2) [Promjena podnosioca prijave] Stav
1. primjenjuju se, mutatis mutandis,
kad se promjena podnosioca prijave
odnosi na jednu ili vie prijava, ili
na jednu ili vie prijava i na jednu
ili vie registracija, pod uslovom da
se u zahtjevu, kad nekoj odredenoj
prijavi broj jo nije dodijeljen ili nije
poznat podnosiocu prijave ili nje-
govom zastupniku, ta prijava iden-
tifkuje na neki drugi nacin, kako je
ugovorna strana ne smije zahtijevati
udovoljavanje bilo kakvim drugim
uslovima, osim onih koji su navedeni
u stavovima 1.) i 2.), te u lanu 8. u po-
gledu zahtjeva iz ovog lana. Poseb-
no, ne smije se zahtijevati sljedee:
(i) podlono stavu 1. podstavu c),
dostavljanje bilo kakve potvrde ili
izvoda iz trgovakoga registra;
(ii) naznaka da novi nosilac obavlja in-
dustrijsku ili trgovaku djelatnost,
kao ni dostavljanje dokaza o tome;
(iii) naznaka da novi nosilac obavlja
djelatnost koja je u skladu s proi-
zvodama i/ili uslugama na koje se
odnosi promjena nosioca, kao ni
podnoenje dokaza o tome;
(iv) naznaka da je nosilac prenio, u
potpunosti ili djelimino, svoje po-
slovanje ili odgovarajuu nemateri-
jalnu imovinu, kao ni dostavljanje
dokaza o tome.
dostave dokazi ili dalji dokazi, kad
se primjenjuje stav 1. podstav c) ili
e), ako Kancelarija ima razloga da
sumnja u vjerodostojnost bilo kog
podatka sadranog u zahtjevu ili u
bilo kom dokumentu iz ovog lana.
lan 12.
Ispravljanje greke
(1) [Ispravljanje greke u pogledu regi-
stracije]
(a) Svaka ugovorna strana e prihva-
titi zahtjev za ispravljanje greke,
napravljene u prijavi ili drugom
zahtjevu upuenom Kancelariji, a
koja se vidi u njegovom registru i-
gova i/ili bilo kojoj objavi od strane
Kancelarije, koji je sadran u pod-
nesku koji je potpisao nosilac i u
kome je naveden registracioni broj
odreene registracije, greka koju
treba ispraviti i ispravka koju treba
upisati.
jevati da se u zahtjevu navede:
(i) ime i adresa nosioca;
(ii) kad nosilac ima zastupnika, ime i
adresa tog zastupnika;
(iii) kad nosilac ima adresu za dostavu,
ta adresa.
da za zahtjev.
(d) Dovoljan je jedan zahtjev, ak i
kad se ispravka odnosi na vie od
jedne registracije iste osobe, pod
uslovom da su greka i zatraena
ispravka iste za svaku registraciju
i da su u zahtjevu navedeni regi-
stracioni brojevi svih registracija na
koje se zahtjev odnosi.
(2) [Ispravljanje greke u pogledu prija-
ve] Stav 1. primjenjuje se, mutatis
mutandis, i kad se greka odnosi na
jednu ili vie prijava, ili na jednu ili
vie prijava i na jednu ili vie regi-
stracija, pod uslovom da se u za-
htjevu, kad nekoj odreenoj prijavi
broj jo nije dodijeljen ili nije po-
znat podnosiocu prijave ili njego-
vom predstavniku, ta prijava iden-
tifkuje na neki drugi nain kako je
deni u stavovima 1. i 2. i u lanu 8.,
u pogledu zahtjeva iz ovoga lana.
razloga da sumnja da je navodna
greka zaista greka.
(5) [Greke koje je napravila Kancelarija]
Kancelarija ugovorne strane mora
ispraviti svoje vlastite greke, ex
ofcio ili na zahtjev, bez naknade.
(6) [Greke koje se ne mogu ispraviti]
Nijedna ugovorna strana nije oba-
vezna primjenjivati stavove 1., 2. i 5.
na bilo koju greku koja se ne moe
ispraviti prema njenom zakonu.
lan 13.
Trajanje i produenje registracije
(1) [Podaci ili elementi koji su sadrani
u zahtjevu za produenje ili su mu
priloeni; naknada]
(a) Svaka ugovorna strana moe zahti-
jevati da produenje registracije
podlijee podnoenju zahtjeva i da
taj zahtjev sadri neke ili sve od slje-
deih podataka:
(i) naznaku da se trazi produzenje;
(ii) ime i adresa nosioca;
(iii) registarski broj navedene registra-
cije;
(iv) po izboru ugovorne strane, datum
podnoenja prijave koja je rezul-
tirala odreenom registracijom ili
datum registracije predmetne regi-
stracije;
(v) kad nosilac ima zastupnika, ime i
adresu toga zastupnika;
(vi) kad nosilac ima adresu za dostavu,
tu adresu;
(vii) kad ugovorna strana doputa da se
produenje registracije trai samo
za neke proizvode i/ili usluge koje
su upisane u registar igova, pa se
takvo produenje trai, nazive upi-
sanih proizvoda i/ili usluga za koje
se produenje trai ili, nazive upisa-
nih proizvoda i/ili usluga za koje se
produenje ne trai, razvrstane pre-
ma razredima Klasifkacije iz Nice, s
time da je ispred svake grupe na-
veden broj razreda te klasifkacije
kojem ta grupa proizvoda ili usluga
pripada i to prema redoslijedu ra-
zreda pomenute klasifkacije;
(viii) kad ugovorna strana doputa da
zahtjev za produenje podnese
osoba koja nije ni nosilac ni njegov
zastupnik, pa je takva osoba podni-
jela zahtjev, ime i adresu te osobe;
da za zahtjev za produenje. Kad je
naknada plaena za poetni period
registracije ili za bilo koji period
produenja, ne moe se traiti nika-
kva dodatna uplata za odravanje
registracije u tom periodu. Nakna-
de vezane za podnoenje izjave i/
ili dokaza o upotrebi nee se, za
potrebe ovoga podstava, smatrati
uplatama koje se trae za odrava-
nje registracije i ovaj podstav nee
na njih uticati.
jevati da se Kancelariji podnese
zahtjev za produenje i plati odgo-
varajua naknada iz podstava b), u
roku utvrenom zakonom ugovor-
ne strane, podlono minimalnim
rokovima propisanima Pravilnikom.
uslovima, osim onima koji su nave-
deni u stavu 1. i lanu 8., u pogledu
zahtjeva za produenje. Posebno,
ne smije se zahtijevati sljedee:
i. bilo kakva reprodukcija ili dru-
ga identifkacija iga;
ii. dostavljanje dokaza da je ig
registrovan ili da mu je regi-
stracija produena u registru i-
gova bilo koje druge ugovorne
strane;
iii. dostavljanje izjave i/ili dokaza
o upotrebi iga.
moe zahtijevati da se tokom is-
pitivanja zahtjeva za produenje
Kancelariji dostave dokazi, ako
Kancelarija ima razloga da sumnja
u vjerodostojnost bilo kog podatka
ili navoda sadranih u zahtjevu za
produenje.
(4) [Zabrana supstancijalnog ispitiva-
nja] Ured nijedne ugovorne strane
ne smije, radi izvrenja produenja,
supstancijalno ispitivati registraci-
ju.
(5) [Trajanje] Poetni period registraci-
je i svaki produeni period traje 10
godina.
lan 14.
Korektivne mjere u sluaju
nepotivanja rokova
1. [Korektivne mjere prije isteka vre-
menskog roka] Ugovorna strana
moe predvidjeti produenje vre-
menskog roka za djelovanje u po-
stupku pred Kancelarijom u pogle-
du prijave ili registracije, ukoliko je
takav zahtijev podnijet Kancelariji
prije isteka vremenskog roka.
2. [Korektivne mjere nakon isteka vre-
menskog roka] Kada podnosilac,
nosilac ili druga zainteresovana
strana ne ispotuju rok (predvie-
ni vremenski rok) za djelovanje u
postupku pred Kancelarijom ugo-
vorne strane u pogledu prijave ili
registracije, ugovorna strana e
predvidjeti jednu ili vie korektiv-
nih mjera, u skladu sa odredbama
predvienim Pravilnikom, ukoliko
je takav zahtjev podnijet Kancelariji:
(i) produenje predvienog vremen-
skog roka na period propisan Pra-
vilnikom;
(ii) nastavak obrade u pogledu prijave
ili registracije;
(iii) ponovna dodjela prava podnosi-
ocu, nosiocu ili drugoj zaintereso-
vanoj osobi u pogledu prijave ili
registracije ukoliko je Kancelarija
utvrdila da je do nepotivanja roko-
va dolo bez obzira na dunu brigu
u zahtjevanim okolnostima ili, po
izboru ugovorne strane, da propust
nije bio namjeran.
(3) [Izuzeci] Nijedna ugovorna strana
nije obavezna da predvidi bilo ka-
kve korektivne mjere navedene u
stavu 2) u pogledu izuzetaka pred-
vienih Pravilnikom.
(4) [Naknade] Svaka ugovorna strana
moe zahtijevati plaane naknade
za korektivne mjere navedene u
stavovima (1) i (2).
deni u ovom lanu i lanu 8., u po-
gledu korektivnih mjera navedenih
u stavu (2).
lan 15.
Obaveza pridravanja
Pariske konvencije
Svaka ugovorna strana se mora pridra-
vati odredbi Pariske konvencije koje se
odnose na igove.
lan 16.
Usluni igovi
Svaka ugovorna strana mora registri-
rovati uslune igove i na takve igove
primjenjivati odredbe Pariske konven-
cije koje se odnose na robne igove.
lan 17.
Zahtjev za upis licence
(1) [Uslovi koji se odnose na zahtjev za
upis] Kada zakon ugovorne stra-
ne predvia upis licence kod svo-
je Kancelarije, ta ugovorna strana
moe zahtijevati da zahtjev za upis
(i) bude podnijet u skladu sa uslovima
predvienim Pravilnikom i
(ii) da uz njega budu be priloeni do-
kumenti predvieni Pravilnikom.
(2) [Naknada] Svaka ugovorna strana
moe, u pogledu upisa licence, za-
htijevati plaanje naknade Kancela-
riji za upis licence.
(3) [Jedan zahtjev koji se odnosi na ne-
koliko registracija] Jedan zahtjev
je dovoljan ak i kada se licenca
odnosi na vie od jedne registra-
cije, pod uslovom da su registarski
brojevi svih predmetnih registracija
navedeni u zahtjevu, da su nosilac i
vlasnik licence isti za sve registraci-
je i da je u zahtjevu naznaen obim
licence u skladu sa Pravilnikom koji
se odnosi na sve registracije.
(4) [Zabrana drugih uslova]
(a) Nijedna ugovorna strana ne smije
zahtijevati udovoljavanje bilo ko-
jim drugim uslovima, osim onima
koji su navedeni u stavovima od 1)
do 3), i lanu 8., u pogledu upisa li-
cence kod Kancelarije. Posebno, ne
smije se zahtijevati sljedee:
(i) dostavljanje potvrde o registraciji
iga koji je predmet licence;
(ii) dostavljanje ugovora o licenci ili
njegovog prijevoda;
(iii) naznaka fnansijskih uslova iz ugo-
vora o licenci.
(b) Podstavom (a) se ne dovode u pita-
nje bilo kakve obaveze koje postoje
prema zakonu ugovorne strane, a
tiu se objelodanjivanja informaci-
ja u svrhu razliitu od upisa licence
u registar iga.
razloga da sumnja u vjerodostoj-
nost bilo kog navoda sadranog u
zahtjevu ili bilo kom dokumentu
navedenom u Pravilniku.
(6) [Uslovi koji se odnose na prijave]
Podstavovi (1) do (5) primjenjuju
se, mutatis mutandis, na zahtjeve za
upis licence kada zakon ugovorne
strane predvia takav upis.
lan 18.
Zahtjev za izmjene i dopune ili
otkazivanje upisa licence
(1) [Uslovi koji se odnose na zahtjev]
Kada zakon ugovorne strane pred-
via upis licence kod svoje Kan-
celarije, ta ugovorna strana moe
zahtijevati da izmjene i dopune ili
otkazivanje upisa licence
(i) budu podnijete u skladu sa uslovi-
ma propisanim Pravilnikom, i
(ii) budu potkrijepljene odgovaraju-
im dokumentima propisanim Pra-
vilnikom.
(2) [Ostali uslovi] lan 17. stavovi (2)
do (6) primjenjuju se, mutatis mu-
tandis, na zahtjeve za izmjene i do-
pune ili otkazivanje upisa licence.
lan 19.
Posljedice neupisivanja licence
(1) [Validnost registracije i zatita iga]
Neupisivanje licence kod Kancela-
rije ili bilo kog drugog organa ugo-
vorne strane ne utie na validnost
registracije iga koji je predmet li-
cence ili zatite tog iga.
(2) [Odreena prava nosioca licence]
Ugovorna strana ne smije zahtije-
vati upis licence kao uslov za ostva-
renje bilo kog prava, koje nosilac
licence moe imati prema zakonu
te ugovorne strane, da uestvuje u
prekrajnom postupku koji je po-
krenuo nosilac ili da, putem takvog
postupka, ostvari naknadu tete
proizale iz zloupotrebe iga koji je
predmet licence.
(3) [Upotreba iga kada nije izvren upis
licence] Ugovorna strana ne smije
zahtijevati upis licence kao uslov
za upotrebu iga od strane nosioca
licence to se smatra upotrebom
iga u postupku koji se odnosi na
sticanje, odravanje i primjenu i-
gova.
lan 20.
Oznaavanje licence
Kada zakon ugovorne strane zahtijeva
naznaku da se ig koristi pod odree-
nom licencom, potpuno ili djelimino
nepotovanje tog zahtjeva ne utie na
validnost registracije iga koji je pred-
met licence ili zatite tog iga, i ne utie
na primjenu lana 19. stav 3).
lan 21.
Izjanjavanje u sluaju
namjeravanog odbijanja
Kancelarija ne smije odbiti prijavu po
lanu 3. ili zahtjev prema lanovima 7.,
10. do 14., 17. i 18., u cjelini ili djelimino,
ako podnosiocu prijave ili stranci koja
je podnijela zahtjev, zavisno od sluaja,
nije dao mogunost da se u razumnom
roku izjasni o namjeravanom odbijanju.
U pogledu lana 14., od Kancelarije se
ne moe zahtijevati da da mogunost
za izjanjavanje kada je osoba koja trai
pomonu mjeru ve imala priliku da se
izjasni o injenicama na osnovu kojih se
donosi odluka.
lan 22.
Pravilnik
(1) [Sadraj]
a) Pravilnik priloen ovom Ugovoru
odreuje pravila:
i) o pitanjima za koja ovaj Ugovor izri-
ito odreuje da su propisana Pra-
vilnikom;
ii) o svim pojedinostima koje su korisne
u primjeni odredaba ovog Ugovora;
iii) o svim administrativnim uslovima,
pitanjima ili postupcima.
b) Pravilnik takoer sadri uzorke me-
unarodnih obrazaca.
(2) [Izmjene i dopune Pravilnika] Prema
stavu 3), bilo kakve izmjene i dopu-
ne Pravilnika zahtijevaju tri etvrti-
ne od ukupnog broja glasova.
(3) [Uslov jednoglasnosti]
(a) Pravilnik moe predvidjeti odredbe
Pravilnika koje mogu biti izmjenje-
ne i dopunjene samo jednoglasno.
(b)Bilo kakve izmjene i dopune Pravilni-
ka koje za rezultat imaju dodavanje
odredbi odredbama predvienim
Pravilnikom ili uklanjanje odredbi iz
odredaba predvienih Pravilnikom
u skladu sa podstavom a) zahtijeva-
ju jednoglasnost.
(c) U utvrivanju ostvarene jednogla-
snosti samo glasovi koji su stvarno
dati mogu biti uzeti u obzir. Uzdra-
nost se ne rauna kao glasanje.
(4) [Sukob Ugovora i Pravilnika] U slu-
aju sukoba izmedu odredaba ovo-
ga Ugovora i odredaba Pravilnika,
prednost imaju odredbe Ugovora.

lan 23.
Skuptina
(1) [Sastav]
(a) Ugovorna strana ima Skuptinu.
(b) Svaka ugovorna strana ima po
jednog predstavnika u Skuptini,
kome mogu pomagati predstavni-
ci, savjetnici i eksperti. Svaki pred-
stavnik moe predstavljati samo
jednu ugovornu stranu.
(2) [Zadaci] Skuptina
(i) se bavi pitanjima koja se tiu izrade
ovog Ugovora;
(ii) vri izmjene i dopune Pravilnika,
ukljuujui i uzorke meunarodnih
obrazaca;
(iii) utvruje uslove datuma primjene
svih izmjena i dopuna navedenih u
taki (ii);
(iv) vri druge radnje koje su u funkciji
primjene odredaba ovog Ugovora.
(3) [Kvorum]
(a) Polovina lanova Skuptine koje su
drave ine kvorum.
(b) Uprkos podstavu a), ukoliko je,
na bilo kojoj sjednici, broj lanica
Skuptine koje su drave i koje su
zastupljene manji od polovine ali
jednak ili vei od jedne treine dr-
ava lanica Skuptine, Skuptina
moe donositi odluke ali, sa izu-
zetkom odluka koje se tiu njenih
vlastitih postupaka, sve takve od-
luke e imati uinak samo ukoliko
su ispunjeni nie pomenuti uslovi.
Meunarodni biro e o pomenutim
odlukama obavijestiti drave lani-
ce Skuptine koje nisu bile zastu-
pljene i pozvati ih da pismeno daju
glas ili se izjasne o uzdravanju u
periodu od tri mjeseca od datuma
obavjetenja. Ukoliko, na isteku
ovog perioda, broj takvih lanica
koje su na taj nain glasale ili se
izjasnile o uzdranosti dostigne
broj lanica koje su nedostajale za
dostizanje kvoruma na samoj sjed-
nici, takva odluka proizvodi uinak,
pod uslovom da je dostignuta po-
trebna veina.
(4) [Donoenje odluka u Skuptini]
(a) Skuptina ini sve napore da se od-
luke donose konsenzusom.
(b) Kada odluka ne moe biti donije-
ta konsenzusom, o pitanju koje je
predmet odluivanja se odluuje
glasanjem. U tom sluaju,
(i) svaka ugovorna strana koja je dr-
ava ima jedan glas i glasa samo u
svoje ime; i
(ii) bilo koja ugovorna strana koja je
meuvladina organizacija moe
uestvovati u glasanju, na mjestu
njenih drava lanica, sa brojem
glasova koji je jednak broju njenih
drava lanica koje su strana ovog
Ugovora. Nijedna takva meuvla-
dina organizacija ne uestvuje u
glasanja ako bilo koja od njenih
drava lanica koristi pravo glasa i
obrnuto. Pored toga, nijedna takva
meuvladina organizacija ne ue-
stvuje u glasanju ako je bilo koja
od njenih drava lanica strana u
ovom Ugovoru drava lanica neke
druge meuvladine organizacije i
ako ta druga meuvladina organi-
zacija uestvuje u tom glasanju.
(5) [Veina]
(a) Podlono lanu 22., stavovima 2)
i (3), odluke u Skuptini se donose
dvotreinskom veinom glasova.
(b) U utvrivanju ostvarene veine
samo glasovi koji su stvarno dati
mogu biti uzeti u obzir. Uzdranost
se ne rauna kao glasanje.
(6) [Zasjedanje] Skuptina se sastaje na
poziv generalnog direktora i, u od-
sustvu vanrednih okolnosti, u toku
istog perioda i na istom mjestu kao
i Generalna skuptina Organizacije.
(7) [Poslovnik o radu] Skuptina utvr-
uje svoj poslovnik o radu, ukljuu-
jui i pravila o sazivanju vanrednih
sjednica.
lan 24.
Meunarodni biro
(1) [Administrativni zadaci]
(a) Meunarodni biro obavlja admini-
strativne zadatke koji se tiu ovog
Ugovora.
(b) Posebno, Meunarodni biro pripre-
ma sastanke i djeluje kao sekretari-
jat Skuptine i odbora eksperata i
radnih grupa koje osniva Skupti-
na.
(2) [Sastanci osim zasjedanja Skuptine]
Generalni direktor saziva bilo koji
odbor ili radnu grupu koje je osno-
vala Skuptina.
(3) [Uloga Meunarondog biroa na
Skuptini i drugim sjednicama]
(a) Generalni direktor i osobe koje on
odredi uestvuju, bez prava gla-
sa, na svim sjednicama Skuptine
i radnih grupa koje je osnovala
Skuptina.
(b) Generalni direktor ili lan osoblja
je ex ofcio sekretar Skuptine, i
odbora i radnih grupa navedenih u
podstavu a).
(4) [Konferencije]
(a) Meunarodni biro, u skladu sa upu-
tama Skuptine, obavlja pripreme
za bilo koju revizijsku konferenciju.
(b) Meunarodni biro se moe konsul-
tovati sa dravama lanicama Orga-
nizacije, meuvladinim organizaci-
jama i meunarodnim i domaim
nevladinim organizacijama u vezi
sa pomenutim pripremama.
(c) Generalni direktor i osobe koje on
u diskusijama na revizijskim konfe-
rencijama.
(5) [Ostali zadaci] Meunarodni biro
obavlja i sve druge zadatke koji su
mu dodijeljeni u vezi sa ovim Ugo-
vorom.
lan 25.
Revizija ili izmjene i dopune
Ovaj Ugovor moe biti revidiran ili iz-
mijenjen i dopunjen samo na diplo-
matskoj konferenciji. O sazivanju bilo
koje diplomatske konferencije odluuje
Skuptina.
lan 26.
Postajanje stranom Ugovora
(1) [Ispunjavanje uslova] Sljedei su-
bjekti mogu potpisati i, podlono
stavovima 2. i 3. i lanu 28. stavo-
vima 1. i 3., postati stranom ovoga
Ugovora:
(i) svaka drava lanica Organizacije
kod njene vlastite Kancelarije ;
(ii) svaka meuvladina organizacija
koja ima Kancelariju kod koje se
igovi mogu registrovati s vrijed-
nou na teritoriji na kojoj se pri-
mjenjuje konstitutivni ugovor te
meuvladine organizacije, u svim
njezinim dravama lanicama ili u
onim dravama lanicama koje su u
tu svrhu oznaene u odreenoj pri-
javi, pod uslovom da su sve drave
lanice te meuvladine organizaci-
je lanice Organizacije;
(iii) svaka drava lanica Organizacije
samo preko Kancelarije neke druge
tano odreene drave, koja je la-
nica Organizacije;
(iv) svaka drava lanica Organizacije
samo preko Kancelarije koju vodi
meuvladina organizacija ija je ta
drava lanica;
(v) svaka drava lanica Organizacije
samo preko Kancelarije koja je za-
jednika za grupu drava lanica
Organizacije.
(2) [Ratifkacija ili pristup] Svaki subje-
kat iz stava 1. moe poloiti:
(i) ispravu o ratifkaciji, ako je potpisao
ovaj Ugovor,
(ii) ispravu o pristupu, ako nije potpi-
sao ovaj Ugovor.
(3) [Datum uinka polaganja] Datum
uinka polaganja isprave o ratifka-
ciji ili pristupu je,
(i) u sluaju drave iz stava 1. take i),
datum kog je poloena isprava te
drave;
(ii) u sluaju meuvladine organizaci-
je, datum kog je poloena isprava
te meuvladine organizacije;
(iii) u sluaju drave iz stava 1. take
iii), datum kog je ispunjen sljedei
uslov: poloena je isprava te drave
i isprava druge, tano odreene dr-
ave;
(iv) u sluaju drave iz stava 1. take iv),
datum koji se primjenjuje prema
gore navedenoj taci ii);
(v) u sluaju drave lanice grupa dra-
va iz stava 1. take v), datum kog su
poloene isprave svih drava lani-
ca te grupe.
lan 27.
Primjena Ugovora o zakonu o igu iz
1994. god. i ovog Ugovora
(1) [Odnosi izmeu ugovornih strana u
ovom Ugovoru i Ugovoru o zakonu
o igu iz 1994. god.] Sam ovaj Ugo-
vor se primjenjuje u pogledu uza-
jamnih odnosa ugovornih strana
kako na ovaj Ugovor tako i na Ugo-
vor o zakonu o igu iz 1994. god.
(2) [Odnosi izmeu ugovornih strana
ovog Ugovora i ugovornih strana
Ugovora o zakonu o igu iz 1994.
god., koje nisu strane ovog Ugovora]
Svaka ugovorna strana ovog ugo-
vora i Ugovora o zakonu o igu iz
1994. god., nastavlja da primjenju-
je Ugovor o zakonu o igu iz 1994.
god., u svojim odnosima sa ugovor-
nim stranama Ugovora o zakonu o
igu iz 1994. god., koje nisu strane
ovog Ugovora.
lan 28.
Stupanje na snagu;
Datum od kog ratifkacije i pristupi ima-
ju uinak
(1) [Isprave koje se uzimaju u obzir] Za
potrebe ovoga lana, samo isprave
o ratifkaciji ili pristupu koje su po-
loili subjekti iz lana 26. stava 1. i
koje imaju uinak od datuma pre-
ma lanu 26. stavu 3, uzimaju se u
obzir.
(2) [Stupanje Ugovora na snagu] Ovaj
Ugovor stupa na snagu tri mjeseca
nakon to deset drava ili meuvla-
dinih organizacija iz lana 26., stav
1), taka (ii) poloi svoje isprave o
ratifkaciji ili pristupu.
(3) [Stupanje na snagu ratifkacija i
pristupa nakon stupanja na snagu
Ugovora] Svaki subjekat koji nije
obuhvaen stavom 2. postaje oba-
vezan ovim Ugovorom tri mjeseca
nakon datuma kog je poloio svoju
ispravu o ratifkaciji ili pristupu.
lan 29.
Rezerve
(1) [Posebne vrste igova] Svaka drava
ili meuvladina organizacija moe
putem rezerve izjaviti da se, bez
obzira na lan 2. stav 1. podstav a)
i stav 2. podstav a), bilo koja odred-
ba lana 3. stava 1., lanova 5., 7., 8.
stava 5) i lanova 11. i 13. ne primje-
njuje na pridruene igove, obram-
bene igove ili izvedene igove.
U takvoj se rezervi moraju navesti
one od gore pomenutih odredaba
na koje se ta rezerva odnosi.
(2) [Registracija u vie razreda] Svaka
drava ili meuvladina organiza-
cija, ije zakonodavstvo na dan
usvajanja ovog Ugovora, predvia
registraciju u vie razreda za proi-
zvode i registraciju u vie razreda
za usluge moe, prilikom pristupa-
nja ovom Ugovoru, putem rezerve
izjaviti da se odredbe lana 6., ne
primjenjuju.
(3) [Supstancijalno ispitivanje prilikom
produenja] Svaka drava ili me-
uvladina organizacija moe izja-
viti da, bez obzira na lan 13. stav
4., a prilikom prvog produenja
registracije koja obuhvata usluge,
Ured moe supstancijalno ispitati
takvu registraciju, pod uslovom da
je takvo ispitivanje ogranieno na
eliminaciju viestrukih registracija
koje se temelje na prijavama pod-
nesenim tokom estomjesenoga
perioda nakon stupanja na snagu
zakona te drave ili organizaci-
je koji je, prije stupanja na snagu
ovog Ugovora, uveo mogunost
registracije uslunih igova.
(4) [Odreena prava nosioca licence]
Svaka drava ili meuvladina orga-
nizacija moe izjaviti putem rezer-
ve da, bez obzira na lan 19., stav
2), zahtijeva upis licence kao uslov
bilo kog prava koje nosilac licence
moe imati po zakonu te drave ili
meuvladine organizacije da ue-
stvuje u prekrajnom postupku koji
je pokrenuo nosilac ili da, putem
takvog postupka, nadoknadi tetu
nastalu kao rezultat zloupotrebe
iga koji je predmet licence.
(5) [Naini] Svaka rezerva prema stavo-
vima 1), 2), 3) ili 4) izraava se u izja-
vi koja se prilae ispravi o ratifkaciji
ovog Ugovora, ili ispravi o pristupu
ovom Ugovoru, drave ili meuvla-
dine organizacije koja izraava re-
zervu.
(6) [Povlaenje] Svaka rezerva prema
stavovima 1), 2), 3) ili 4) moe se
povui u bilo kom trenutku.
(7) [Zabrana drugih rezervi] Nije dopu-
tena nijedna druga rezerva na ovaj
Ugovor, osim rezerve koja je dopu-
tena prema stavovima 1), 2), 3) i 4).
lan 30.
Otkaz Ugovora
(1) [Obavijest] Svaka ugovorna strana
moe otkazati ovaj Ugovor obavijeu
upuenom generalnom direktoru.
(2) [Datum od kog otkaz poinje da
proizvodi uinak] Otkaz proizvodi
uinak godinu dana nakon datuma
kog je generalni direktor primio
obavijest. Otkaz ne utie na primje-
nu ovog Ugovora na bilo koju pri-
javu ije je rjeavanje u toku, ili na
bilo koji ig koji je za ugovornu stra-
nu koja otkazuje registrovan u vrije-
me isteka pomenutog jednogodi-
njeg perioda, pri emu ugovorna
strana koja otkazuje moe, nakon
isteka pomenutog jednogodinjeg
perioda, prestati primjenjivati ovaj
Ugovor na bilo koju registraciju od
datuma od kog ta registracija treba
biti produena.
lan 31.
Jezici Ugovora; potpisivanje
(1) [Izvorni tekstovi; slubeni tekstovi]
a) Ovaj se Ugovor potpisuje u jednom
izvornom dokumentu na engle-
skom, arapskom, kineskom, francu-
skom, ruskom i panjolskom jeziku,
pri emu su svi tekstovi jednako
vjerodostojni.
b) Slubeni tekst na jeziku koji nije na-
veden u podstavu a) a slubeni je
jezik ugovorne strane, utvruje ge-
neralni direktor nakon savjetovanja
sa pomenutom ugovornom stra-
nom i bilo kojom drugom zaintere-
siranom ugovornom stranom.
(2) [Rok za potpisivanje] Ovaj Ugovor
ostaje otvoren za potpisivanje u
sjeditu Organizacije godinu dana
nakon njegovog usvajanja.
lan 32.
Depozitar
Depozitar ovoga Ugovora je generalni
direktor.
NAJROBIJSKI
UGOVOR O ZATITI
OLIMPIJSKOG
SIMBOLA
od 26. septembra 1981. godine
GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Obaveze drava
Svaka drava strana ovog ugovora,
obavezna je, u skladu sa lanovima 2. i
3, da odbije ili poniti registraciju iga
i da odgovarajuim mjerama zabrani
korienje, u vidu iga ili drugog zna-
ka, u komercijalne svrhe, svakog znaka
koji se sastoji od olimpijskog simbola
ili sadri olimpijski simbol, kakav je de-
fnisan u Povelji Meunarodnog olim-
pijskog komteta, izuzev uz saglasnost
Meunarodnog olimpijskog komiteta.
Defnicija i grafko predstavljanje na-
vedenog simbola dati su u Aneksu.
lan 2.
Izuzeci od obaveze
1. Obaveza iz lana 1 ne vezuje ni jednu
dravu stranu ovog ugovora u pogle-
du:
(i) iga koji se sastoji od olmpijskog
simbola ili koji sadri olimpijski sim-
bol, ukoliko je taj ig bio registro-
van u toj dravi prije datuma stu-
panja na snagu ovog ugovora u toj
dravi, ili u periodu kada se, u toj
dravi, obaveza iz lana 1. smatra-
la privremeno prestalom u smislu
lana 3;
(ii) produenja korienja u toj dravi u
komercijalne svrhe bilo kog iga ili
drugog znaka koji sadri ili se sasto-
ji od olmpijskog simbola od strane
svakog lica ili preduzea koje je po-
elo sa zakonitim korienjem tog
simbola u toj dravi prije datuma
stupanja na snagu ovog ugovora u
toj dravi, ili u periodu kada se u toj
dravi obaveza predviena lanom
1. smatrala privremeno prestalom u
smislu lana 3.
2. Odredbe stava (1) (i) primenjuju
se takoer na igove ija registra-
cija proizvodi pravno dejstvo u toj
dravi na osnovu registrovanja u
skladu sa ugovorom ija je strana
pomenuta drava.
3. Korienje na osnovu ovlaenja
lica ili preduzea iz stava (1) (ii)
smatra se, u smislu navedenog sta-
va, korienjem od strane pomenu-
tog lica ili preduzea.
4. Nijedna drava strana ovog ugo-
vora nije obavezna da zabrani kori-
enje olimpijskog simbola kada se
taj simbol koristi u masovnim me-
dijima u svrhe pruanja informacija
o olimpijskom pokretu i njegovim
aktivnostima.
lan 3.
Privremeni prestanak obaveze
Obaveza predviena lanom 1. moe
se smatrati privremeno prestalom u
dravi strani ovog ugovora u periodu
kada nije bio na snazi sporazum izmeu
Meunarodnog olimpijskog komiteta i
Nacionalnog olimpijskog komiteta po-
menute drave o uslovima pod kojima
Meunarodni olimpijski komitet daje
odobrenje za korienje olimpijskog
siimbola u toj dravi i o udelu pomenu-
tog Nacionalnog olimpijskog komiteta
u periodu koji Meunarodni olimpijski
komitet ubira po osnovu pomenutog
odobrenja.
GLAVA II
UDRUIVANJE DRAVA
lan 4
Izuzeci od glave I
U pogledu drava strana ovog ugovora
koje su lanice carinskih unija, bescarin-
skih zona, bilo koje druge ekonomske
grupacije ili bilo kog drugog regional-
nog ili podregionalnog saveza, odred-
be glave I nemaju uticaja na njihove
obaveze koje proizlaze iz sporazuma o
osnivanju takve unije, zone ili grupacije,
posebno u pogledu odredaba takvog
sporazuma koje reguliu slobodan pro-
tok roba ili usluga.
GLAVA III
ZAVRNE ODREDBE
lan 5.
Kako se postaje strana ugovornica
(1) Svaka drava lanica Svjetske orga-
nizacije za intelektualnu svojinu
(u daljem tekstu: Organizacija) ili
Meunarodne unije za zatitu in-
dustrijske svojine (u daljem tekstu:
Pariska unija) moe postati strana
ovog Ugovora:
(i) potpisivanjem, poslije ega se de-
ponuju instrumenti ratifkacije, pri-
hvatanja ili odobravanja,
(i) deponovanjem instrumenata o pri-
stupanju.
1. Svaka drava koja nije navedena u
stavu (1), a koja je lanica Ujedinje-
nih nacija ili neke od specijalizova-
nih agencija sistema Ujedinjenih
nacija moe postati strana ovog
Ugovora deponovanjem instrume-
nata o pristupanju.
2. Instrumenti ratifkacije, prihvata-
nja, odobravanja ili pristupanja
tora Organizacije (u daljem tekstu
generalni direktor).
lan 6.
(1) U pogledu prve tri drave koje de-
ponuju instrumente ratifkacije,
prihvatanja, odobravanja ili pristu-
panja, ovaj ugovor stupa na snagu
poslije mjesec dana od trenutka
deponovanja treeg instrumenta
ratifkacije, prihvatanja, odobrava-
nja ili pristupanja.
(2) U pogledu svake druge drave koja
deponuje instrument ratifkacije,
prihvatanja, odobravanja ili pristu-
panja, ovaj ugovor stupa na snagu
poslije mjesec dana od datuma de-
ponovanja tog instrumenta.
lan 7
Otkazivanje Ugovora
1. Svaka drava ima mogunost da
otkae ovaj ugovor upuivanjem
obavetenja generalnom direkto-
ru.
2. Otkaz proizvodi dejstvo po ste-
ku roka od jedne godine od dana
kada je generalni direktor primio
obavetenje.
lan 8.
Potpis i jezici Ugovora
1. Ovaj ugovor se potpisuje u jedin-
stvenom originalu na engleskom,
francuskom, ruskom i panskom
jeziku, a svi tekstovi se podjednako
smatraju izvornim tekstovima.
2. Slubene tekstove utvruje gene-
ralni direktor, poslije konsultovanja
sa vladama zainteresovanih drava,
na arapskom, njemakom, italijan-
skom i portugalskom i svim drugim
jezicima o ijoj primjeni moe od-
luiti Konferencija Organizacije ili
Skuptina Parike unije.
3. Ovaj ugovor je otvoren za potpisi-
vanje u Najrobiju do 31. decembra
1982. godine, a potom u enevi do
30. juna 1983. godine.
lan 9.
Deponovanje Ugovora; dostavljanje
primjeraka; registrovanje Ugovora
1. Original ovog ugovora, kada vie
ne bude otvoren za potpisivanje u
Najrobiju, deponuje se kod gene-
ralnog direktora.
2. Generalni direktor dostavlja po dva
primjerka Ugovora, koje je lino
ovjerio, svim dravama navedenim
u lanu 5 (1) i (2) i, na zahtjev, svim
drugim dravama.
3. Generalni direktor registruje ovaj
ugovor u Sekretarijatu Ujedinjenih
nacija.
lan 10.
Obavetenja
Generalni direktor obavjetava drave
navedene u lanu 5 (1) i (2) o:
1) potpisima iz lana 8;
2) deponovanju instrumenata ratif-
kacije, prihvatanja, odobravanja ili
pristupanja u smislu lana 5 (3) ;
3) datumu stupanja na snagu ovog
ugovora u smislu lana 6 (1) ;
4) svakom otkazivanju Ugovora u smi-
slu lana 7.
ANEKS
Olimpijski simbol se sastoji od pet po-
vezanih krugova: plavog, utog, crnog,
zelenog i crvenog koji su poredani tim
redom s lijeva na desno. On se sastoji
od samih olimpijskih krugova, bez obzi-
ra da li su u jednoj ili vie boja.
ENEVSKI AKT
HAKOG
SPORAZUMA
O MEUNARODNOJ REGISTRACIJI
INDUSTRIJSKOG DIZAJNA
OD 2. JULA 1999.
UVODNE ODREDBE
lan 1.
Skraeni izrazi
Za potrebe ovog Akta:
(i) Haki sporazum znai Haki spora-
zum o meunarodnom depono-
vanju industrijskog dizajna, odsad
pre-imenovan u Haki sporazum
o meunarodnoj registraciji indu-
strijskog dizajna,
(ii) ovaj Akt znai Haki sporazum utvr-
en ovim Aktom.
(iii) Pravilnik znai Pravilnik ovog Akta.
(iv) propisan znai propisan Pravilni-
kom.
(v) Parika konvencija znai Pariku
konvenciju za zatitu industrijskog
vlasnitva. potpisanu u Parizu 20.
marta 1883., u njezinom revidisa-
nom, izmijenjenom i dopunje nom
obliku,
(vi) meunarodna registracija znai
meunarodnu registraciju indu-
strijskog dizajna izvrenu prema
ovom Aktu.
(vii) meunarodna prijava znai prija-
vu za meunarodnu registraciju.
(viii) meunarodni registar znai slu-
benu zbirku podataka o meuna-
rodnim registracijama koju vodi
Meunarodni ured. i to podataka
koje ovaj Akt ili Pravilnik zahtijeva
ili doputa da budu upisani. bez ob-
zira na medij na kojem su ti podaci
deponovani,
(ix) lice znai fziko ili pravno lice.
(x) podnosilac prijave znai lice u ije
je ime podnesena meunarodna
prijava.
(xi) nosilac znai lice na ije je ime me-
unarodna registracija upisana u
meunarodni registar.
(xii) meuvladina organizacija zna-
i meuvladinu organizaciju koja
je pogodna da postane strana u
ovom Aktu u skladu sa lanom 27.
stavom 1. takom ii),
(xiii) ugovorna strana znai svaku dr-
avu ili meuvladinu organizaciju
koja je strana ovog Akta:
(xiv) ugovorna strana podnosioca pri-
jave znai ugovornu stranu ili jed-
nu od ugovornih strana iz koje pro-
izlazi pravo podnosioca prijave da
podnese meunarodnu prijavu na
osnovu udovoljavanja. u odnosu na
tu ugovornu stranu. barem jednom
uvjetu navedenom u lanu 3.. kada
postoji dvije ili vie ugovornih stra-
na iz kojih. prema lanu 3.. moe
proizai pravo podnosioca prijave
da podnese meunarodnu prija-
vu, ugovorna strana podnosioca
prijave znai onu od tih ugovornih
strana koja je kao takva navedena u
meunarodnoj prijavi.
(xv) teritorija ugovorne strane znai.
kada je ugovorna strana drava. te-
ritoriju te drave. a kada je ugovor-
na strana meuvladina organizaci-
ja. teritoriju na koju se primjenjuje
konstitutivni ugovor te meuvladi-
ne organizacije.
(xvi) ured znai organ kojem je ugovor-
na strana povjerila priznavanje zati-
te za industrijske dizajne koji vrijede
na teritoriji te ugovorne strane,
(xvii) ured koji ispituje znai ured koji
ex ofcio ispituje prijave za zatitu
industrijskog dizajna koje su mu
podnesene kako bi barem utvrdio
udovoljava li industrijski dizajn
uvjetu novosti,
(xviii) designacija znai zahtjev da me-
unarodna registracija vrijedi u ugo-
vornoj strani. takoe znai upis tog
zahtjeva u meunarodni registar.
(xix) designirana ugovorna strana i
designirani ured znai ugovornu
stranu. odnosno ured ugovorne
strane na koji se designacija odnosi,
(xx) Akt iz 1934. znai Akt Hakog spo-
razuma potpisan u Londonu 2. juna
1934..
(xxi) Akt iz 1960. znai Akt Hakog spo-
razuma potpisan u Hagu 28. no-
vembra 1960..
(xxii) Dodatni akt iz 1961. znai Akt
dodat Aktu iz 1934.. potpisan u Mo-
naku 18. novembra 1961.,
(xxiii) Dopunski akt iz 1967. znai Do-
punski akt Hakog sporazuma. pot-
pisan u Stokholmu 14. jula 1967.. u
njegovom izmijenjenom i dopunje-
nom obliku,
(xxiv) Unija znai Haku uniju osnova-
nu Hakim sporazumom od 6. no-
vembra 1925. i potvrenu Aktima
iz 1934. i 1960., Dodatnim aktom iz
1961., Dopunskim aktom iz 1967. i
ovim Aktom,
(xxv) Skuptina znai Skuptinu iz la-
na 21. stava 1. podstava a) ili svaki
organ koji zamjenjuje tu Skuptinu.
(xxvi) Organizacija znai Svjetsku or-
ganizaciju za intelektualno vlasni-
tvo.
(xxvii) Generalni direktor znai gene-
ralnog direktora Organizacije.
(xxviii) Meunarodni ured znai Me-
unarodni ured Organizacije.
(xxix) instrument o ratifkaciji smatra
se da ukljuuje i instrumente o pri-
hvatanju ili odobravanju.
lan 2.
Primjena druge zatite predviene
zakonima ugovornih strana i
odreenim meunarodnim
ugovorima
(1) Zakoni ugovornih strana i odree-
ni meunarodni ugovori Odred-
be iz ovog Akta ne utjeu na ostva-
rivanje vee zatite koja se moe
predvidjeti zakonom ugovorne
strane niti na bilo koji nain utjeu
na zatitu koju umjetnikim djeli-
ma i djelima primijenjene umjetno-
sti pruaju meunarodni ugovori
i konvencije o autorskom pravu
ili na zatitu koja se industrijskom
dizajnu prua prema Sporazumu
o trgovinskim aspektima prava in-
telektualnog vlasnitva dodatome
Sporazumu o osnivanju Svjetske
trgovinske organizacije.
(2) Obaveza potivanja Parike kon-
vencije Svaka ugovorna strana
mora potovati odredbe iz Parike
konvencije koje se odnose na indu-
strijski dizajn.
POGLAVLJE I.
MEUNARODNA PRIJAVA I MEU-
NARODNA REGISTRACIJA
lan 3.
Pravo na podnoenje meunarodne
prijave
Svako lice koje je dravljanin drave
koja je ugovorna strana ili drave koja
je lanica meuvladine organizacije
koja je ugovorna strana. ili ima prebi-
valite. ili stalno boravite ili preduzee
na teritoriji ugovorne strane ima pravo
podnijeti meunarodnu prijavu.
lan 4.
Postupak podnoenja meunarodne
prijave (1) Direktno i indirektno
podnoenje
(a) Meunarodna prijava moe se pod-
nijeti. po izboru podnosioca prija-
ve. direktno meunarodnom uredu
ili putem ureda ugovorne strane
podnosioca prijave.
(b) Bez obzira na podstav a). svaka ugo-
vorna strana moe izjavom oba-
vijestiti generalnog direktora da
se meunarodna prijava ne moe
podnijeti putem njezinog ureda.
(2) Taksa za prosljeivanje u slua-
ju indirektnog podnoenja Ured
ugovorne strane moe zahtijevati
da podnosilac prijave plati u korist
tog ureda taksu za prosljeivanje
za svaku meunarodnu prijavu
koja se podnosi putem njega.
lan 5.
Sadraj meunarodne prijave
(1) Obavezni sadraj meunarodne
prijave Meunarodna prijava mora
biti na propisanom jeziku ili jed-
nom od propisanih jezika i mora da
sadri ili biti popraena:
i) zahtjevom za meunarodnu regi-
straciju prema ovom Aktu,
ii) propisanim podacima o podnosio-
cu prijave,
iii) propisanim brojem primjeraka
reprodukcije ili, po izboru podno-
sioca prijave, s nekoliko razliitih
reprodukcija industrijskog dizajna
koji je predmet meunarodne pri-
jave, prikazanih na propisani nain,
meutim, kada je industrijski diza-
jn dvodimenzionalan, a zahtjev za
odgodu objave podnesen u skladu
sa stavom 5., meunarodna prijava
moe, umjesto reprodukcijama, biti
popraena propisanim brojem pri-
mjeraka industrijskog dizajna,
iv) oznakom o proizvodu ili proizvodi-
ma koji ine industrijski dizajn ili za
koje e se industrijski dizajn koristi-
ti, kako je propisano,
v) oznakom designiranih ugovornih
strana,
vi) propisanom taksom,
vii) svim drugim propisanim podacima.
(2) Dodatni obavezni sadraj meu-
narodne prijave
a) Svaka ugovorna strana iji ured je
ured koji ispituje i iji zakon, u tre-
nutku kada postane stranom ovog
Akta, zahtijeva da prijava za prizna-
nje zatite industrijskom dizajnu sa-
dri neki od elemenata navedenih
u podstavu b), kako bi se toj prijavi
priznao datum podnoenja prijave
prema tom zakonu, moe izjavom
obavijestiti generalnog direktora o
tim elementima.
b) Elementi o kojima se moe obavije-
stiti u skladu sa podstavom a) su
sljedei:
i) oznake o identitetu kreatora indu-
strijskog dizajna koji je predmet te
prijave,
ii) kratak opis reprodukcije ili karakteri-
stinih obiljeja industrijskog dizaj-
na koji je predmet te prijave
iii) zahtjev.
c) Kada meunarodna prijava sadri de-
signaciju ugovorne strane koja je
uputila obavijest prema podstavu
a), ona mora na propisani nain da
sadri i svaki element koji je pred-
met te obavijesti.
(3) Drugi mogui sadraj meuna-
rodne prijave Meuna- rodna pri-
java moe da sadri ili biti popra-
ena i drugim elementima koji su
navedeni u Pravilniku.
(4) Vie industrijskih dizajna u istoj
meunarodnoj prijavi Prema
uvjetima koji se mogu propisati,
meunarodna prijava moe uklju-
ivati dva ili vie industrijskih diza-
jna.
(5) Zahtjev za odgodu objave Me-
unarodna prijava moe da sadri
zahtjev za odgodu objave.
lan 6.
Pravo prvenstva
(1) Traenje prava prvenstva
a) Meunarodna prijava moe da sadr-
i izjavu kojom se, prema lanu 4.
Parike konvencije, trai pravo pr-
venstva iz jedne ili vie ranijih prija-
va podnesenih u ili za neku zemlju
stranu te Konvencije ili neku lani-
cu Svjetske trgovinske organizacije.
b) Pravilnikom se moe propisati da se
izjava iz podstava a) moe dati na-
kon podnoenja meunarodne pri-
jave. U tom sluaju Pravilnikom se
mora propisati najkasniji datum do
kojeg se takva izjava moe dati.
(2) Meunarodna prijava koja je osnov
za traenje prava prvenstva Meu-
narodna prijava je, od svog datuma
podnoenja i bez obzira na njezin
konani ishod, jednaka redovnom
podnoenju u smislu lana 4. Pari-
ke konvencije.
lan 7.
Takse za designaciju
(1) Propisana taksa za designaciju
Propisane takse ukljuuju, prema
stavu 2., taksu za designaciju za
svaku designiranu ugovornu stra-
nu.
(2) Individualna taksa za designaci-
ju Svaka ugovorna strana iji ured
je
ured
koji ispituje i svaka ugovorna
strana koja je meuvladina orga-
nizacija moe izjavom obavijestiti
generalnog direktora da se, u vezi
sa svakom meunarodnom prija-
vom u kojoj je designirana i u vezi
sa svakim produenjem vrijednosti
meunarodne registracije koja pro-
istie iz takve meunarodne prija-
ve, propisana individualna taksa iz
stava 1. zamjenjuje individualnom
taksom za designaciju, iji se iznos
mora navesti u izjavi i moe biti
promijenjen u kasnijim izjavama.
Navedeni iznos pomenuta ugovor-
na strana moe odrediti za prvi pe-
riod zatite i za svaki period nakon
produenja vrijednosti ili za mak-
simalan period zatite koji dotina
ugovorna strana doputa. Meu-
tim, taj iznos ne smije biti vii od
odgovarajueg iznosa koji ured te
ugovorne strane ima pravo naplati-
ti od podnosioca prijave za prizna-
nje zatite za isti period istom broju
industrijskih dizajna, pri emu se taj
iznos mora umanjiti za utede koje
proistiu iz meunarodnog postupka.
(3) Prosljeivanje taksi za designaci-
ju Takse za designaciju iz stavova 1.
i 2. Meunarodni ured prosljeuje
ugovornim stranama u odnosu na
koje su te takse uplaene.
lan 8.
Ispravka nepravilnosti
(1) Ispitivanje meunarodne prijave
Ako Meunarodni ured utvrdi da
meunarodna prijava, u trenutku
kada je primi Meunarodni ured,
ne udovoljava uvjetima iz ovog
Akta i Pravilnika, on poziva pod-
nosioca prijave da izvri potrebne
ispravke u propisanom roku.
(2) Neispravljene nepravilnosti
a) Ako podnosilac prijave ne postupi
po pozivu u propisanom roku, sma-
tra se, prema podstavu b), da se od
meunarodne prijave odustalo.
b) U sluaju nepravilnosti koja se od-
nosi na lan 5. stav 2. ili na poseban
zahtjev o kojem je ugovorna strana
obavijestila generalnog direktora u
skladu s Pravilnikom, ako podnosi-
lalac prijave ne postupi po pozivu
u propisanom roku. smatra se da
meunarodna prijava ne sadri de-
signaciju te ugovorne strane.
lan 9.
Datum podnoenja meunarodne
prijave
(1) Direktno podnesena meunarod-
na prijava Kada se meunarodna
prijava podnosi direktno Meuna-
rodnom uredu. datum podnoenja
prijave. prema stavu 3.. datum je
kada je Meunarodni ured primio
meunarodnu prijavu.
(2) Indirektno podnesena meuna-
rodna prijava Kada se meuna-
rodna prijava podnosi putem ureda
ugovorne strane podnosioca. da-
tum podnoenja prijave odreuje
se kako je propisano.
(3) Meunarodna prijava s odree-
nim nepravilnostima Kada me-
unarodna prijava. na datum kada
je primi Meunarodni ured. sadri
nepravilnost koja je propisana kao
nepravilnost koja za sobom povlai
nepriznavanje datuma podnoe-
nja meunarodne prijave. datum
podnoenja prijave je datum kada
Meunarodni ured primi ispravku
te nepravilnosti.
lan 10.
Meunarodna registracija, datum
meunarodne registracije, objava i
tajni primjerci meunarodne
Registracije
(1) Meunarodna registracija Me-
unarodni ured registruje svaki
industrijski dizajn koji je predmet
meunarodne prijave neposredno
nakon prijema meunarodne prija-
ve ili. u sluaju poziva na ispravku
prema lanu 8.. neposredno nakon
prijema potrebnih ispravaka. Regi-
stracija se obavlja bez obzira na to
je li prema lanu 11. objava odgo-
ena ili nije.
(2) Datum meunarodne registracije
a) Prema podstavu b). datum me-
unarodne registracije je datum
podnoenja meunarodne prijave.
b) Kada meunarodna prijava na da-
tum kada je primi Meunarodni
ured sadri nepravilnost koja se od-
nosi na lan 5. stav 2.. datum meu-
narodne registracije je datum kada
Meunarodni ured primi ispravak
te nepravilnosti ili datum podnoe-
nja meunarodne prijave. odnosno
kasniji od ta dva datuma.
(3) Objava
a) Meunarodni ured objavljuje meu-
narodnu prijavu. Ta objava mora se
u svim ugovornim stranama sma-
trati dovoljno javnom i od nosioca
se ne smije zahtijevati nikakva dru-
ga javnost.
b) Meunarodni ured alje primjerak
objave meunarodne registracije
svakom designiranom uredu.
(4) Tajnost prije objave Prema stavu
5. i lanu 11. stavu 4. podstavu b)
Meunarodni ured uva u tajnosti
svaku meunarodnu prijavu i svaku
meunarodnu registraciju do obja-
ve.
(5) Tajni primjerci
a) Neposredno nakon izvrene regi-
stracije. Meunarodni ured alje
primjerak meunarodne registra-
cije. zajedno sa svim relevantnim
izjavama, dokumentima ili primjer-
cima koji prate meunarodnu prija-
vu. svakom uredu koji je obavijestio
Meunarodni ured da eli primati
takve primjerke i koji je designiran
u meunarodnoj prijavi.
b) Do objave meunarodne registraci-
je od strane Meunarodnog ureda,
nacionalni ured mora uvati u taj-
nosti svaku meunarodnu registra-
ciju primjerka koju joj je poslao Me-
unarodni ured i moe upotrijebiti
pomenuti primjerak samo u svrhu
ispitivanja meunarodne registra-
cije i prijava za zatitu industrijskog
dizajna podnesenih u ugovornoj
strani ili za ugovornu stranu za koju
je taj ured nadlean. Posebno ne
smije otkriti sadraj bilo koje takve
meunarodne registracije, osim u
svrhu upravnog ili sudskog postup-
ka koji ukljuuje spor o pravu na
podnoenje meunarodne prijave
na kojoj se temelji meunarodna
registracija. U sluaju takvog uprav-
nog ili sudskog postupka, sadraj
meunarodne registracije smije
se u povjerenju otkriti stranama u
postupku koje se moraju obavezati
da e potovati povjerljivost otkri-
vanja.
lan 11.
Odgoda objave
(1) Odredbe iz zakona ugovornih
strana o odgodi objave
a) Kada zakon ugovorne strane pred-
via odgodu objave industrijskog
dizajna na period koji je krai od
perioda propisanog Pravilnikom,
ugovorna strana izjavom obavje-
tava glavnog direktora o dopute-
nom periodu odgode.
b) Kada zakon ugovorne strane ne
predvia odgodu objave industrij-
skog dizajna, ugovorna strana o
tome izjavom obavjetava general-
nog direktora.
(2) Odgoda objave Kada meunarod-
na prijava sadri zahtjev za odgodu
objave, objava se obavlja:
i) kada nijedna od ugovornih strana de-
signiranih u meunarodnoj prijavi
nije nakon isteka propisanog roka
dala izjavu prema stavu 1. ili
ii) kada je neka od ugovornih strana de-
signiranih u meunarodnoj prijavi
dala izjavu prema stavu 1. podstavu
a) nakon isteka perioda navedenog
u toj izjavi ili kada je vie takvih de-
signiranih ugovornih strana, nakon
isteka najkraeg perioda navede-
nog u njihovim izjavama.
(3) Postupanje po zahtjevima za od-
godu kada odgoda nije mogua
prema zakonu koji se primjenju-
je Kada je zatraena odgoda obja-
ve, a neka je od ugovornih strana
designiranih u meunarodnoj
prijavi dala izjavu prema stavu 1.
podstavu b) da odgoda objave nije
mogua prema njezinom zakonu,
i) prema taki ii), Meunarodni ured o
tome obavjetava podnosioca pri-
jave, ako u propisanom roku pod-
nosilac prijave pismenim obavje-
tenjem Meunarodnom uredu ne
odustane od designacije te ugovor-
ne strane, Meunarodni ured sma-
tra da zahtjev za odgodu objave
nije ni podnesen,
ii) kada je, umjesto da sadri repro-
dukcije industrijskog dizajna,
meunarodna prijava popraena
primjercima industrijskog dizajna,
Meunarodni ured smatra da nije
izvrena designacija te ugovorne
strane i o tome obavjetava podno-
sioca prijave.
(4) Zahtjev za raniju objavu ili za po-
seban pristup meunarodnoj re-
gistraciji
a) U bilo kojem trenutku tokom perioda
odgode koji se primjenjuje prema
stavu 2. nosilac moe zahtijevati
objavu nekog ili svih industrijskih
dizajna koji su predmet meuna-
rodne registracije, i u tom sluaju
smatra se da je period u odnosu na
taj industrijski dizajn ili dizajne iste-
kao na datum kada je Meunarod-
ni ured primio takav zahtjev.
b) Nosilac takoe moe, u bilo kom tre-
nutku tokom perioda odgode koji
se primjenjuje prema stavu 2., za-
htijevati od Meunarodnog ureda
da treoj strani odreenoj od stra-
ne nosioca izda izvod ili dozvoli toj
strani pristup nekom ili svim indu-
strijskim dizajnima koji su predmet
(5) Odricanje i ogranienje
a) Ako u bilo kojem trenutku tokom
perida odgode koji se primjenjuje
prema stavu 2. nosilac odustane
od meunarodne registracije u od-
nosu na sve designirane ugovorne
strane, industrijski dizajn ili dizajni
koji su predmet meunarodne re-
gistracije ne objavljuju se.
b) Ako u bilo kojem trenutku tokom
perioda odgode koji se primjenju-
je prema stavu 2. nosilac ogranii
meunarodnu registraciju. u od-
nosu na sve designirane ugovorne
strane, na jedan ili neke industrijske
dizajne koji su predmet meuna-
rodne registracije. drugi industrij-
ski dizajn ili dizajni koji su pred-
met meunarodne registracije ne
objavljuju se.
(6) Objava i dostava reprodukcija
a) Nakon isteka svakog perioda od-
gode koji se primjenjuje prema
odredbama iz ovog lana. Meu-
narodni ured. zavisno od uplate
propisanih taksi. objavljuje Meu-
narodnu registraciju. Ako te takse
nisu uplaene kako je propisano.
meunarodna registracija se brie i
ne obavlja se objava.
b) Kada je meunarodna prijava po-
praena jednim ili vie primjeraka
industrijskog dizajna u skladu sa
lanom 5. stavom 1. takom iii).
podnosilac prijave mora Meuna-
rodnom uredu u propisanom roku
podnijeti propisani broj primjeraka
reprodukcije svakog industrijskog
dizajna koji je predmet te prijave.
Ukoliko podnosilac to ne uini. me-
unarodna registracija se brie i ne
dolazi do objave.
lan 12.
Odbijanje
(1) Pravo na odbijanje Kada uvjeti-
ma za priznanje zatite po zakonu
neke designirane ugovorne strane
nije udovoljeno u odnosu na neki
ili na sve industrijske dizajne koji
su predmet meunarodne regi-
stracije. ured te ugovorne strane
moe djelomino ili u cijelosti od-
biti uinke meunarodne registra-
cije na teritoriji te ugovorne stra-
ne. pod uvjetom da nijedan ured
ne smije djelomino ili u cijelosti
odbiti uinke neke meunarodne
registracije iz razloga to uvjetima
koji se odnose na oblik ili sadraj
meunarodne prijave. koji su na-
vedeni u ovom Aktu ili Pravilniku, ili
su dodati ili su razliiti od tih uvjeta.
nije udovoljeno prema zakonu te
ugovorne strane.
(2) Obavijest o odbijanju
a) Odbijanje uinaka meunarod-
ne registracije ured u propisanom
roku saopava Meunarodnom
uredu u obavijesti o odbijanju.
b) U svakoj obavijesti o odbijanju mora-
ju se navesti svi razlozi na kojima se
temelji odbijanje.
(3) Prosljeivanje obavijesti o odbija-
nju, pravna sredstva
a) Meunarodni ured bez odgode
prosljeuje nosiocu primjerak oba-
vijesti o odbijanju.
b) Nosilac ima ista pravna sredstva
kao da je bilo koji industrijski diza-
jn koji je predmet meunarodne
registracije bio predmet prijave
za priznanje zatite prema zakonu
koji se primjenjuje u uredu koji je
saopio odbijanje. Ta pravna sred-
stva moraju se sastojati barem od
mogunosti ponovnog ispitivanja
ili preispitivanja odbijanja ili albe
protiv odbijanja.
(4
2
) Povlaenje odbijanja Svako odbi-
janje moe se u svakom trenutku
djelomino ili u cijelosti povui od
ureda koji ga je saopio.
lan 13.
Posebni uvjeti u vezi sa jedinstvom
dizajna
(1) Obavijest o posebnim uvjetima
Svaka ugovorna strana iji zakon u
trenutku postajanja stranom ovog
Akta zahtijeva da dizajni koji su
predmet iste prijave udovolje uvje-
tu o jedinstvu dizajna, jedinstvu
proizvodnje ili jedinstvu upotrebe,
ili da pripadaju istom nizu ili sklopu
elemenata, ili da se u jednoj prijavi
moe traiti zatita za samo jedan
neovisni ili razlikovani dizajn, moe
o tome izjavom obavijestiti general-
nog direktora. Meutim, takva izjava
nee utjecati na pravo podnosioca
prijave da u meunarodnu prijavu
ukljui dva ili vie industrijskih diza-
jna u skladu sa lanom 5. stavom 4.,
ak i ako prijava designira ugovornu
stranu koja je dala takvu izjavu.
(2) Uinak izjave Svaka takva izjava
omoguava uredu ugovorne stra-
ne koja ju je dala da odbije uinke
meunarodne registracije po lanu
12. stav 1. do udovoljavanja uvjetu
o kojem je ta ugovorna strana oba-
vijestila u izjavi.
(3) Dodatne takse za razdvajanje re-
gistracije Kada se po obavijesti o
odbijanju a u skladu sa stavom 2.
meunarodna registracija razdvoji
pred dotinim uredom kako bi se
uklonili razlozi navedeni u obavije-
sti o odbijanju, taj ured ima pravo
naplatiti taksu u odnosu na svaku
dodatnu meunarodnu prijavu
koja je bila potrebna da bi se izbje-
gli razlozi odbijanja.
lan 14.
Uinci meunarodne registracije
(1) Isti uinak kao da je prijava pod-
nesena prema zakonu koji se
primjenjuje Od datuma meuna-
rodne registracije, meunarodna
registracija ima barem isti uinak
na svaku designiranu ugovornu
stranu kao i redovnim putem pod-
nesena prijava za odobrenje zatite
industrijskog dizajna prema zako-
nu te ugovorne strane.
(2) Uinak kao da je zatita priznata
prema zakonu koji se primjenju-
je
a) U svakoj designiranoj ugovornoj stra-
ni iji ured nije saopio odbijanje u
skladu sa lanom 12. meunarodna
registracija ima isti uinak kao da je
zatita industrijskog dizajna prizna-
ta prema zakonu ugovorne strane
najkasnije od datuma isteka roka
koji je doputen za saopavanje
odbijanja ili, kada je ugovorna stra-
na dala odgovarajuu izjavu prema
Pravilniku, najkasnije od dana na-
vedenog u toj izjavi.
b
3
) Kada je ured designirane ugovorne
strane saopio odbijanje i kasnije,
djelomino ili u cijelosti, povukao
to odbijanje, meunarodna regi-
stracija, u obimu u kojem je odbija-
nje povueno, ima isti uinak u toj
ugovornoj strani kao industrijski
dizajn zatien prema zakonu do-
tine ugovorne strane najkasnije
od datuma kada je odbijanje povu-
eno.
c) Uinak iz ovog stava koji je dat me-
unarodnoj registraciji primjenjuje
se na industrijski dizajn ili dizajne
koji su predmet te registracije ka-
kvu je ugovorna strana primila od
Meunarodnog ureda ili, gdje je
primjenjivo, kako je izmijenjena u
postupku pred tim nacionalnim
uredom.
(3) Izjava o uinku designacije ugo-
vorne strane podnosioca prijave
a) Svaka ugovorna strana iji ured je
ured koji ispituje moe izjavom
obavijestiti generalnog direktora
da, kada je ona ugovorna strana
podnosioca prijave, designacija te
ugovorne strane u meunarodnoj
registraciji nema uinka.
b) Kada je ugovorna strana koja je dala
izjavu iz podstava a) navedena u
meunarodnoj prijavi i kao ugovor-
na strana podnosioca prijave i kao
designirana ugovorna strana, Me-
unarodni ured smatra da designa-
cija te ugovorne strane nije izvrena.
lan 15.
Prestanak vrijednosti
(1) Zahtjev za pruanje mogunosti
za odbranu Prestanak vrijednosti
na teritoriji designirane ugovorne
strane, djelomian ili u cijelosti. ne
smije biti izreen od strane nadle-
nih organa te ugovorne strane, a da
nosiocu nije na vrijeme data prilika
da odbrani svoja prava.
(2) Obavijest o prestanku vrijedno-
sti Ured ugovorne strane na ijoj
je teritoriji prestala vrijediti meu-
narodna registracija. kada je tom
uredu poznata injenica o prestan-
ku vrijednosti. o tome obavjetava
Meunarodni ured.
lan 16.
Upis promjena i druga pitanja u vezi
sa meunarodnim registracijama
(1) Upis promjena i druga pitanja Me-
unarodni ured. kako je propisano.
upisuje u meunarodni registar:
i) svaku promjenu nosioca meunarod-
ne registracije. u odnosu na bilo
koju ili sve designirane ugovorne
strane i u odnosu na bilo koji ili
na sve industrijske dizajne koji su
je. pod uvjetom da novi nosilac ima
pravo podnijeti meunarodnu pri-
javu prema lanu 3.
ii) svaku promjenu imena ili adrese no-
sioca,
iii) imenovanje predstavnika podnosio-
ca prijave ili nosioca i svaku drugu
relevantnu injenicu u vezi s tim
predstavnikom,
iv) svako odricanje od meunarodne
registracije, od nosioca, u odnosu
na bilo koju ili sve designirane ugo-
vorne strane,
v) svako ogranienje meunarodne re-
gistracije. od nosioca. u odnosu na
bilo koju ili sve designirane ugo-
vorne strane i u odnosu na jedan
ili neke industrijske dizajne koji su
je.
vi) svaki prestanak vrijednosti meuna-
rodne registracije na teritoriji desi-
gnirane ugovorne strane. izreen
od nadlenih organa te ugovorne
strane. u odnosu na bilo koji ili sve
industrijske dizajne koji su predmet
meunarodne registracije,
vii) svaku drugu relevantnu injenicu.
navedenu u Pravilniku. koja se tie
prava na bilo koji ili sve industrijske
dizajne koji su predmet meuna-
rodne registracije.
(2) Uinak upisa u meunarodni regi-
star Svaki upis iz stava 1. taaka i).
ii). iv). v). vi) i vii) ima isti uinak kao
da je izvren u registru ureda sva-
ke pojedine ugovorne strane. osim
to ugovorna strana moe izjavom
da upis iz take i) stava 1. nema ui-
nak u toj ugovornoj strani dok ured
te ugovorne strane ne primi iskaze
ili dokumente navedene u toj izjavi.
(3) Takse Svaki upis izvren prema sta-
vu 1. moe biti podloan uplati tak-
se.
(4) Objava Meunarodni ured objav-
ljuje obavijest o upisu izvrenom
prema stavu 1. Meunarodni ured
alje primjerak objave obavijesti
uredu svake ugovorne strane koje
se to tie.
lan 17.
Prvi period i produenje vrijednosti
meunarodne registracije i trajanje
zatite
(1) Prvi period meunarodne regi-
stracije Meunarodna registracija
obavlja se prvo za period od pet
godina raunajui od datuma me-
unarodne registracije.
(2) Produenje vrijednosti meuna-
rodne registracije Meunarodnoj
registraciji moe se produiti vri-
jednost za dodatnih pet godina, u
skladu sa propisanim postupkom i
zavisno od uplate propisanih taksi.
(3) Trajanje zatite u designiranim
ugovornim stranama
a) Pod uvjetom da se meunarodnoj
registraciji produi vrijednost, i pre-
ma podstavu
b) trajanje zatite u svakoj designiranoj
ugovornoj strani je 15 godina rau-
najui od datuma meunarodne
registracije.
b) Kada zakon designirane ugovorne
strane propisuje trajanje zatite
due od 15 godina za industrijski
dizajn kojem je zatita priznata po
tom zakonu, pod uvjetom da je me-
unarodnoj registraciji produena
vrijednost, trajanje zatite mora biti
isto kao i trajanje zatite propisano
zakonom te ugovorne strane.
c) Svaka ugovorna strana izjavom mora
obavijestiti generalnog direktora o
maksimalnom trajanju zatite pro-
pisanom njezinim zakonom.
(4) Mogunost ogranienog produ-
enja vrijednosti Produe- nje vri-
jednosti meunarodne registracije
moe se izvriti za bilo koji ili za sve
industrijske dizajne koji su predmet
(5) Upis i objava produenja vrijed-
nosti Meunarodni ured upisuje
produenja vrijednosti u meuna-
rodni registar i objavljuje obavijest
o tome. Meunarodni ured alje
primjerak objavljene obavijesti ure-
du svake ugovorne strane koje se
to tie.
lan 18.
Informacije u vezi sa objavljenim
meunarodnim registracijama
(1) Pristup informacijama Meuna-
rodni ured svakom licu koje to za-
trai, nakon uplate propisane takse,
daje izvod iz meunarodnog regi-
stra ili informacije u vezi sa sadra-
jem meunarodnog registra u od-
nosu na objavljenu meunarodnu
registraciju.
(2) Oslobaenje od ovjere Izvaci iz
meunarodnog registra koje izda
Meunarodni ured osloboeni su
bilo kakvog zahtjeva za ovjeru u
svakoj ugovornoj strani.
POGLAVLJE II.
ADMINISTRATIVNE ODREDBE
lan 19.
Zajedniki ured vie drava
(1) Obavijest o zajednikom uredu
Ako je vie drava koje namjeravaju
postati stranama ovog Akta prove-
lo. ili ako se vie drava strana ovog
Akta dogovori o provoenju unifka-
cije svojih domaih zakonodavstava
o industrijskom dizajnu, one mogu
i) da nacionalne urede svake od njih za-
mjenjuje zajedniki ured i
ii) da se cjelina njihovih pojedinih teri-
torija na kojima se primjenjuje uni-
fcirano zakonodavstvo smatra jed-
nom ugovornom stranom u svrhu
primjene lana 1.. lana od 3. do 18.
i lana 31. ovog Akta.
(2) Vrijeme kada obavijest mora biti
dostavljena Obavijest iz stava 1.
mora biti dostavljena,
i) u sluaju drava koje namjeravaju po-
stati stranama ovog Akta. u trenut-
ku polaganja instrumenata iz lana
27. stava 2.,
ii) u sluaju drava strana ovog Akta. bilo
kada nakon provedene unifkacije
njihovih domaih zakonodavstava.
(3) Datum od kojeg obavijest ima uinak
Obavijest iz stava 1. i 2. ima uinak.
i) u sluaju drava koje namjeravaju po-
stati stranama ovog Akta. u trenut-
ku kada te drave poinje obavezi-
vati ovaj Akt,
ii) u sluaju drava strana ovog Akta.
istekom tri mjeseca nakon to ge-
netalni direktor o njoj obavijesti
druge ugovorne strane ili od bilo
kojeg kasnijeg datuma navedenog
u obavijesti.
lan 20.
lanstvo u Hakoj uniji
Ugovorne strane lanice su iste Unije
kao i drave strane Akta iz 1934. ili Akta
iz 1960.
lan 21.
Skuptina
(1) Sastav
a) Ugovorne strane lanice su iste Skup-
tine kao i drave koje obavezuje
lan 2. Dopunskog akta iz 1967.
b) Svaku lanicu Skuptine predstavlja u
Skuptini jedan predstavnik kojem
mogu pomagati drugi predstavnici.
savjetnici i strunjaci. a svaki pred-
stavnik moe predstavljati samo
jednu ugovornu stranu.
c) lanice Unije koje nisu lanice Skup-
tine mogu biti prisutne na sastan-
cima Skuptine kao posmatrai.
(2) Zadaci
a) Skuptina:
i) bavi se svim pitanjima u vezi sa odra-
vanjem i razvojem Unije i provoe-
njem ovog Akta,
ii) ima prava i obavlja takve zadatke koji
su joj izriito dati ili dodijeljeni pre-
ma ovom Aktu ili Dopunskom aktu
iz 1967.
iii) daje upute generalnom direktoru u
vezi sa pripremama revizijskih kon-
ferencija i odluuje o sazivanju sva-
ke takve konferencije,
iv) mijenja i dopunjava Pravilnik,
v) preispituje i odobrava izvjetaje i ak-
tivnosti generalnog direktora u vezi
s Unijom i daje generalnom direk-
toru sve potrebne upute u vezi sa
pitanjima iz nadlenosti Unije,
vi) odreuje program, usvaja dvogodi-
nji budet Unije i odobrava zavrni
raun,
vii) usvaja fnansijski pravilnik Unije,
viii) osniva takve odbore i radne grupe
kakve smatra potrebnim za ostvari-
vanje ciljeva Unije,
ix) zavisno o stavu 1. podstavu c), od-
luuje koje drave, meuvladine
organizacije i nevladine organiza-
cije smiju biti prisutne na njezinim
sastancima kao posmatrai,
x) preduzima sve druge odgovarajue
aktivnosti za unaprjeenje ciljeva
Unije i obavlja sve druge funkcije u
skladu sa ovim Aktom.
b) Uzimajui u obzir pitanja koja su od
interesa i drugim Unijama koje ad-
ministrira Organizacija, Skuptina
donosi svoje odluke nakon savjeto-
vanja s Koordina- cionim odborom
Organizacije.
(3) Kvorum
a) Polovina lanica Skuptine koje su
drave i imaju pravo glasati o odre-
enom pitanju ine kvorum radi
glasanja o tom pitanju.
b) Bez obzira na odredbe iz podstava a),
ako je na nekoj sjednici broj lanica
Skuptine koje su drave koje imaju
pravo glasati o odreenom pitanju
i koje su zastupljene na sjednici
manji od polovine, ali vei ili jed-
nak treini lanica Skuptine koje
su drave i imaju pravo glasa o tom
pitanju, Skuptina moe donositi
odluke, ali, osim kada je rije o od-
lukama u vezi sa njezinim vlastitim
postupanjem, sve takve odluke po-
staju izvrne samo ako se udovolji
dolje navedenim uvjetima. Meu-
narodni ured saopava pomenute
odluke lanicama Skuptine koje
su drave, koje imaju pravo glasa o
tom pitanju i nisu bile zastupljene
te ih poziva da pismenim putem
daju svoj glas ili se suzdre u roku
od tri mjeseca od datuma saope-
nja. Ako po isteku toga roka broj
takvih lanica koje su tako dale svoj
glas ili su se suzdrale dostigne broj
lanica koji je nedostajao da bi se
postigao kvorum na samoj sjednici,
takve odluke postaju izvrne, pod
uvjetom da se istovremeno zadra-
la potrebna veina.
(4) Donoenje odluka na Skuptini
a) Skuptina nastoji donositi svoje odlu-
ke konsenzusom.
b) Kada odluka ne moe biti donesena
konsenzusom, o tom se pitanju od-
luuje glasanjem. U tom sluaju,
i) svaka ugovorna strana koja je drava
ima jedan glas i glasa samo u svoje
vlastito ime i
ii) svaka ugovorna strana koja je meu-
vladina organizacija moe glasati
u ime svojih drava lanica s bro-
jem glasova jednakim broju svojih
drava lanica koje su strane ovog
Akta. a nijedna takva meuvladina
organizacija ne smije uestvovati u
glasanju ako bilo koja od njezinih
drava lanica iskoristi svoje pravo
glasanja i vice versa.
c) U pitanjima koja se tiu samo zema-
lja koje obavezuje lan 2. Dopun-
skog akta iz 1967. ugovorne strane
koje ne obavezuje pomenuti lan
nemaju pravo glasa uzimajui u ob-
zir da u pitanjima koja se tiu samo
ugovornih strana. samo one imaju
pravo glasa.
(5) Veine
a) U skladu sa lanom 24. stav 2. i la-
nom 26. stav 2.. odluke Skuptine
zahtijevaju dvije treine datih gla-
sova.
b) Suzdravanja se ne smatraju glasovi-
ma.
(6) Sjednice
a) Skuptina se sastaje jednom svake
druge kalendarske godine na re-
dovnoj sjednici koju saziva gene-
ralni direktor i, ako nema vanrednih
okolnosti. u isto vrijeme i na istom
mjestu kao Opa skuptina Organi-
zacije.
b) Skuptina se sastaje na vanrednoj
sjednici koju saziva generalni direk-
tor. bilo na zahtjev jedne etvrtine
lanova Skuptine ili na inicijativu
samog generalnog direktora.
c) Dnevni red svake sjednice priprema
generalni direktor.
(7) Poslovnik Skuptina usvaja svoj
vlastiti poslovnik.
lan 22.
Meunarodni ured
(1) Administrativni zadaci
a) Meunarodni ured obavlja meuna-
rodnu registraciju i s njom pove-
zane poslove, kao i druge upravne
poslove u vezi sa Unijom.
b) Meunarodni ured posebno pripre-
ma sastanke i odreuje sekretarijat
Skuptine i takve odbore strunja-
ka i radne grupe kakve moe osno-
vati Skuptina.
(2) Generalni direktor Generalni direk-
tor najvii je slubenik Unije i pred-
stavlja Uniju.
(3) Sastanci koji nisu sjednice Skupti-
ne Generalni direktor saziva svaki
odbor i radnu grupu koju je osno-
vala Skuptina i sve druge sastanke
koji se bave pitanjima koja se tiu
Unije.
(4) Uloga Meunarodnog ureda na
Skuptini i drugim sastancima
a) Generalni direktor i lica imenovana
od glavnog direktora uestvuju.
bez prava glasa. na svim sastanci-
ma Skuptine. odbora i radnih gru-
pa osnovanih od Skuptine. te na
svim drugim sastancima koje sazo-
ve generalni direktor pod pokrovi-
teljstvom Unije.
b) Generalni direktor ili lan osoblja ko-
jeg je imenovao generalni direktor
ex ofcio je sekretar Skuptine i od-
bora. radnih grupa i drugih sasta-
naka navedenih u podstavu a).
(5) Konferencije
a) Meunarodni ured, u skladu sa upu-
tama Skuptine, priprema sve revi-
zijske konferencije.
b) Meunarodni ured moe se u vezi sa
pomenutim pripremama savjeto-
vati s meuvladinim organizacija-
ma i meunarodnim i nacionalnim
nevladinim organizacijama.
c) Generalni direktor i lica imenovana
od generalnog direktora uestvuju,
bez prava glasa, u raspravama na
revizijskim konferencijama.
(6) Drugi zadaci Meunarodni ured
obavlja sve druge poslove koji su
mu povjereni u vezi s ovim Aktom.
lan 23.
Finansije
(1) Budet
a) Unija ima budet.
b) Budet Unije ukljuuje prihod i tro-
kove Unije i njezin doprinos bude-
tu za trokove koji je zajedniki
Unijama koje administrira Organi-
zacija.
c) Trokovi koji se ne mogu pripisati is-
kljuivo Uniji ve i jednoj ili veem
broju Unija koje administrira Orga-
nizacija smatraju se trokovima koji
su zajedniki Unijama. Udio Unije
u takvim zajednikim trokovima
srazmjeran je koristi koju Unija od
njih ima.
(2) Koordinacija s budetima drugih
Unija Budet Unije utvruje se uzi-
majui u obzir potrebu za koordi-
nacijom s budetima drugih Unija
koje administrira Organizacija.
(3) Izvori fnansiranja budeta Budet
Unije fnansira se iz sljedeih izvora:
i) taksi za meunarodne registracije,
ii) naknada za druge usluge koje Me-
unarodni ured prua vezano uz
Uniju,
iii) prodaje izdanja Meunarodnog ure-
da vezanih uz Uniju ili uplata tanti-
jema za njih,
iv) donacija, ostavtina i subvencija,
v) najamnina, kamata i raznih drugih
prihoda.
(4) Odreivanje taksi i naknada, ni-
voa budeta
a) Iznosi taksi iz stava 3. take i) odreu-
je Skuptina na prijedlog general-
nog direktora. Naknade iz stava 3.
take ii) utvruje generalni direktor
i privremeno se primjenjuju, u skla-
du sa odobrenjem Skuptine na
njezinoj sljedeoj sjednici.
b) Iznosi taksi iz stava 3. take i) odreu-
ju se tako da prihodi Unije od taksi i
drugih izvora barem budu dovoljni
da pokriju sve trokove Meuna-
rodnog ureda vezane za Uniju.
c) Ako se budet ne usvoji prije poetka
novog fnansijskog perioda, ostaje
na nivou budeta iz prethodne go-
dine, kako je to predvieno fnan-
sijskim pravilnikom.
(5) Fond obrtnih sredstava Unija ima
fond obrtnih sredstava koji se sa-
stoji od vika prihoda i. ako taj viak
nije dovoljan. jednokratne uplate
svake lanice Unije. Ako fond posta-
ne nedovoljan. Skuptina odluuje
o njegovom poveanju. Razmjer i
uvjete plaanja odreuje Skuptina
na prijedlog generalnog direktora.
(6) Predujmovi drave domaina
a) U sporazumu o sjeditu sklopljenom
s dravom na ijoj teritoriji Orga-
nizacija ima svoje sjedite predvi-
eno je da, kad god fond obrtnih
sredstava nije dovoljan, ta drava
daje predujmove. Iznos tih preduj-
mova i uvjeti pod kojima se daju
predmet su odvojenih sporazuma.
za svaki pojedini sluaj. izmeu te
drave i Organizacije.
b) I drava iz podstava a) i Organizacija
imaju pravo otkazati obavezu da-
vanja predujmova pismenom oba-
vijeu. Otkaz ima uinak po isteku
tri godine od kraja godine u kojoj je
obavijest dostavljena.
(7) Revizija rauna Reviziju rauna
obavlja jedna ili vie drava lanica
Unije ili vanjski revizori. na nain
predvien fnansijskim pravilni-
kom. Imenuje ih Skuptina. uz nji-
hov pristanak.
lan 24.
Pravilnik
(1) Sadraj Pravilnikom se ureuju poje-
dinosti primjene ovog Akta. One po-
sebno ukljuuju odredbe vezane uz:
i) pitanja koja su ovim Aktom predvie-
na da budu propisana.
ii) daljnje pojedinosti u vezi sa provoe-
njem odredbi iz ovog Akta, ili sve po-
jedinosti korisne za to provoenje.
iii) sve administrativne uvjete, pitanja i
postupke.
(2) Izmjene i dopune odreenih
odredbi Pravilnika
a) Pravilnikom se moe propisati da se
odreene odredbe iz Pravilnika
mogu izmijeniti i dopuniti samo
jednoglasno ili samo s veinom od
etiri petine glasova.
b) Da bi se uvjet o jednoglasnoj odluci
ili veini od etiri petine glasova u
budunosti prestao primjenjivati
na izmjene i dopune neke odredbe
iz Pravilnika, potrebna je jednogla-
sna odluka.
c) Da bi se uvjet o jednoglasnoj odluci
ili veini od etiri petine glasova u
budunosti primjenjivao na izmje-
ne i dopune neke odredbe iz Pra-
vilnika. potrebna je veina od etiri
petine glasova.
(3) Sukob izmeu ovog Akta i Pra-
vilnika U sluaju sukoba izmeu
odredbi iz ovog Akta i Pravilnika,
prevladavaju odredbe iz ovog Akta.
POGLAVLJE III.
REVIZIJA I IZMJENE I DOPUNE
lan 25.
Revizija ovog Akta
(1) Revizijske konferencije Ovaj Akt
moe se revidirati konferencijom
ugovornih strana.
(2) Revizija ili izmjena i dopuna odre-
enih lanova lanovi 21.. 22.. 23.. i
26. mogu se izmijeniti i dopuniti re-
vizijskom konferencijom ili od stra-
ne Skuptine u skladu s odredbama
iz lana 26.
lan 26.
Izmjene i dopune odreenih lanova
od strane Skuptine
(1) Prijedlozi za izmjene i dopune
a) Prijedloge za izmjene i dopune lana
21., 22., 23. i ovog lana od Skupti-
ne mogu podnijeti ugovorne stra-
ne ili generalni direktor.
b) Te prijedloge generalni direktor sa-
opava ugovornim stranama naj-
manje est mjeseci prije njihovog
razmatranja od strane Skuptine.
(2) Veine Za usvajanje izmjena i dopu-
na lanova iz stava 1. potrebna je
troetvrtinska veina, osim to je za
usvajanje izmjena i dopuna lana
21. ili ovog stava potrebna veina
od etiri petine glasova.
(3) Stupanje na snagu
a) Osim kada se primjenjuje podstav
b), svaka izmjena i dopuna lana
iz stava 1. stupa na snagu istekom
jednog mjeseca nakon to gene-
ralni direktor od tri etvrtine onih
ugovornih strana, koje su u tre-
nutku usvajanja izmjene i dopune
bile lanice Skuptinei imale pravo
glasa o toj izmjeni i dopuni, primi
pismene obavijesti o prihvatanju,
date u skladu s njihovim odgovara-
juim ustavnim postupcima.
b) Bilo koja izmjena i dopuna lana 21.
stava 3. ili 4. ili ovog podstava nee
stupiti na snagu ako, u roku od est
mjeseci od njezina usvajanja od
strane Skuptine, bilo koja ugo-
vorna strana obavijesti generalnog
direktora da ona ne prihvaa tu iz-
mjenu i dopunu.
c) Bilo koja izmjena i dopuna koja stupi
na snagu u skladu s odredbama iz
ovog stava obavezuje sve drave i
meuvladine organizacije koje su
ugovorne strane u trenutku stupa-
nja te izmjene i dopune na snagu,
ili koje kasnije postanu ugovorne
strane.
POGLAVLJE IV.
ZAVRSNE ODREDBE
lan 27.
Postajanje stranom ovog Akta
(1) Sposobnost postati stranom u skla-
du sa stavovima 2. i 3. i lanu 28.,
i) svaka drava lanica Organizacije
moe potpisati i postati stranom
ovog Akta,
ii) svaka meuvladina organizacija koja
ima ured u kojem se moe ostva-
riti zatita industrijskog dizajna s
uinkom na teritoriji na kojem se
primjenjuje konstitutivni ugovor
te meuvladine organizacije moe
potpisati i postati stranom ovog
Akta, pod uvjetom da je barem jed-
na od drava lanica te meuvladi-
ne organizacije lanica Organiza-
cije i pod uvjetom da taj ured nije
predmet obavijesti iz lana 19.
(2) Ratifkacija ili pristupanje Svaka
iz stava 1. moe poloiti i) instru-
ment o ratifkaciji ako je potpisala
ovaj Akt ili
ii) instrument o pristupanju ako nije
potpisala ovaj Akt.
(3) Datum od kojeg polaganje ima
uinak
a) U skladu sa podstavovima od b) do
d). polaganje instrumenta o ratif-
kaciji ili pristupanju ima uinak od
datuma kojeg je taj instrument po-
loen.
b) Polaganje instrumenta o ratifkaciji ili
pristupanju bilo koje drave u ko-
joj se zatita industrijskog dizajna
moe ostvariti samo putem ureda
koji ima meuvladina organizacija
ija je ta drava lanica. ima uinak
od datuma kojeg je instrument te
meuvladine organizacije poloen.
ako je taj datum kasniji od datuma
kada je poloen instrument te dra-
ve.
c) Polaganje bilo kojeg instrumenta o
ratifkaciji ili pristupanju koji sadri
ili je popraen obavijeu iz lana
19. ima uinak od datuma kada je
poloen posljednji instrument dr-
ava lanica grupe drava koje su
dostavile tu obavijest.
d) Svaki instrument o ratifkaciji ili pri-
stupanju neke drave moe da sa-
dri ili biti popraen izjavom u kojoj
se navodi uvjet po kojem se smatra
da je taj instrument poloen ako je
takoe poloen jo jedan instru-
ment drave ili jedne meuvladi-
ne organizacije. ili ako su poloeni
instrumenti druge dvije drave. ili
instrumenti jo jedne drave i jed-
ne meuvladine organizacije iji su
nazivi navedeni i koje mogu postati
stranama ovog Akta. Smatra se da
je instrument koji sadri ili je popra-
en takvom izjavom poloen onog
dana kada je udovoljeno uvjetu iz
izjave. Meutim, kada instrument
naveden u izjavi i sam sadri. ili je
i sam popraen takvom izjavom.
smatra se da je taj instrument polo-
en onog dana kada je udovoljeno
uvjetu navedenom u toj kasnijoj
izjavi.
e) Bilo koja izjava uinjena prema stavu
d) moe se povui. djelomino ili
u cijelosti. u bilo koje vrijeme. Bilo
koje takvo povlaenje ima uinak
od datuma kojeg obavijest o povla-
enju primi generalni direktor.
lan 28.
Datum stupanja na snagu ratifkacija
i pristupanja
(1) Instrumenti koji se uzimaju u ob-
zir Za potrebe ovog lana. u obzir
se uzimaju samo instrumenti o ra-
tifkaciji ili pristupanju koje su po-
loene od drava ili meuvladinih
organizacija iz lana 27. stava 1. i
koje imaju uinak od datuma pre-
ma lanu 27. stavu 3.
(2) Stupanje na snagu ovog Akta
Ovaj Akt stupa na snagu po isteku
tri mjeseca nakon to est drava
poloi svoje instrumente o ratifka-
ciji ili pristupanju. pod uvjetom da.
prema najnovijoj godinjoj statisti-
ci Meunarodnog ureda. barem tri
od tih drava udovoljavaju barem
jednom od sljedeih uvjeta:
i) da je u dotinoj dravi ili za nju pod-
neseno barem 3000 prijava za zati-
tu industrijskog dizajna. ili
ii) da je u dotinoj dravi ili za nju pod-
neseno barem 1000 prijava za za-
titu industrijskog dizajna od dr-
avljana drava koje nisu ta drava.
(3) Stupanje na snagu ratifkacija i pri-
stupanja
a) Svaku dravu ili meuvladinu orga-
nizaciju koja je poloila instrument
o ratifkaciji ili pristupanju tri ili vie
mjeseci prije datuma stupanja na
snagu ovog Akta ovaj Akt obave-
zuje od datuma stupanja na snagu
ovog Akta.
b) Svaku drugu dravu ili meuvladinu
organizaciju ovaj Akt obavezuje po
isteku tri mjeseca od datuma kojeg
je poloila svoj instrument o ratif-
kaciji ili pristupanju ili od bilo kojeg
kasnijeg datuma navedenog u tom
instrumentu.
lan 29.
Zabrana rezervi
Nikakva rezerva na ovaj Akt nije dopu-
tena.
lan 30.
Izjave ugovornih strana
(1) Trenutak kada izjave mogu biti
date Svaka izjava prema lanu 4.
stavu 1. podstavu b), lanu 5. sta-
vu 2. podstavu a), lanu 7. stavu 2.,
lanu 11. stavu 1., lanu 13. stavu 1.,
lanu 14. stavu 3., lanu 16. stavu
2. ili lanu 17. stavu 3. podstavu c)
moe biti data
i) u trenutku polaganja instrumenta iz
lana 27. stava 2., u kojem sluaju
ima uinak od datuma kad dravu
ili meuvladinu organizaciju koja je
dala izjavu obavezuje ovaj Akt ili
ii) nakon polaganja instrumenta iz la-
na 27. stava 2., u kojem sluaju ima
uinak po isteku tri mjeseca od da-
tuma kada ju je generalni direktor
primio ili od bilo kojeg kasnijeg
datuma navedenog u izjavi, ali se
primjenjuje samo u odnosu na bilo
koju meunarodnu registraciju iji
je datum meunarodne registracije
isti ili je kasniji od datuma izjave.
(2) Izjave drava koje imaju zajedni-
ki ured Bez obzira na stav1., svaka
izjava iz tog stava koju je dala drava
koja je s nekom drugom dravom ili
dravama obavijestila generalnog
direktora prema lanu 19. stavu 1.
o zamjeni svojih nacionalnih ureda
zajednikim uredom proizvodi ui-
nak samo ako ta druga drava da ili
te druge drave daju odgovarajuu
izjavu ili odgovarajue izjave.
(3) Povlaenje izjava Svaka izjava iz
stava 1. moe biti povuena u bilo
kojem trenutku obavijeu upue-
nom generalnom direktoru. Takvo
povlaenje ima uinak po isteku tri
mjeseca od datuma kad generalni
direktor primi obavijest ili bilo ko-
jeg datuma navedenog u obavijes-
ti. U sluaju izjave date prema lanu
7. stavu 2., povlaenje ne utie na
meunarodne prijave podnesene
prije datuma od kojeg pomenuto
povlaenje ima uinak.
lan 31.
Primjena Akata iz 1934. i 1960.
(1) Odnos izmeu drava strana i
ovog Akta i Akta iz 1934. ili Akta
iz 1960. U pogledu meusobnih
odnosa drava strana i ovog Akta i
Akta iz 1934. ili Akta iz 1960. primje-
njuje se samo ovaj Akt. Meutim,
takve drave u svojim meusobnim
odnosima primjenjuju Akt iz 1934.
ili Akt iz 1960., zavisno o sluaju,
na industrijske dizajne pohranjene
pri Meunarodnom uredu prije da-
tuma od kojeg se ovaj Akt poinje
primjenjivati u pogledu njihovih
meusobnih odnosa.
(2) Odnos izmeu drava strana i
ovog Akta i Akta iz 1934. ili Akta
iz 1960. i drava koje su strane
Akta iz 1934. ili Akta iz 1960., a
nisu strane ovog Akta
a) Svaka drava koja je strana i ovog
Akta i Akta iz 1934. nastavlja pri-
mjenjivati Akt iz 1934. u svojim od-
nosima s dravama koje su strane
Akta iz 1934., a nisu strane Akta iz
1960. ili ovog Akta.
b) Svaka drava koja je strana i ovog
Akta i Akta iz 1960. nastavlja pri-
mjenjivati Akt iz 1960. u svojim od-
nosima s dravama koje su strane
Akta iz 1960., a nisu strane ovog
Akta.
lan 32.
Otkaz ovog Akta
(1) Obavijest Svaka ugovorna strana
moe otkazati ovaj Akt obavijeu
koja je upuena generalnom direk-
toru.
(2) Datum od kojeg otkaz ima uinak
Otkaz ima uinak po isteku godine
dana nakon to generalni direk-
tor primi tu obavijest ili bilo kojeg
drugog datuma navedenog u oba-
vijesti. On nee utjecati na primje-
nu ovog Akta na bilo koju meu-
narodnu prijavu iji je postupak u
toku i na bilo koju meunarodnu
registraciju koja vrijedi u odnosu na
ugovornu stranu koja otkazuje Akt
u trenutku kada otkaz poinje proi-
zvoditi uinak.
lan 33.
Jezici ovog Akta, potpisivanje
(1) Originalni tekst, slubeni tekstovi
a) Ovaj Akt se potpisuje u jednom ori-
ginalu na engleskom, arapskom,
panskom jeziku, a svi su tekstovi
jednako autentini.
b) Nakon savjetovanja sa zaintereso-
vanim vladama, generalni direktor
utvruje slubene tekstove na dru-
gim jezicima koje odredi Skuptina.
(2) Rok za potpisivanje Ovaj Akt ostaje
otvoren za potpisivanje u sjeditu
Organizacije godinu dana nakon
njegovog usvajanja.
lan 34.
Depozitar
Generalni direktor je depozitar ovog
Akta.
LOKARNSKI
ARANMAN
O USTANOVLJENJU MEUNARODNE
KLASIFIKACIJE ZA INDUSTRIJSKE
UZORKE I MODELE
(Lokarno, 8. oktobar 1968)
lan 1.
Osnivanje Posebne unije; usvajanje
meunarodne klasifkacije
1. Zemlje na koje se primjenjuje ovaj
aranman obrazuju Posebnu uniju.
2. One usvajaju istu klasifkaciju za in-
dustrijske uzorke i modele (u daljem
tekstu: meunarodna klasifkacija).
3. Meunarodna klasifkacija obuhvata:
i) spisak klasa i potklasa;
ii) abecedni spisak proizvoda na koje se
primjenjuju uzorci i modeli, sa ozna-
kama klasa i potklasa u koje su svr-
stani;
iii) objanjenja.
Spisak klasa i potklasa je onaj koji je
priloen ovome aranmanu, uko-
liko ne bi u njega unijo izmjene i
dopune Odbor strunjaka osnovan
lanom 3 (u da ljem tekstu: Odbor
strunjaka).
Odbor strunjaka usvojie abecedni
spisak proizvoda i objanjenja po
po stupku utvrenom u lanu 3.
Odbor strunjaka moe mijenjati i do-
punjavati meunarodnu klasifkaci-
ju po postupku utvrenom u lanu
3.
a) Meunarodna klasifkacija ustanov-
ljena je na engleskom i francuskom
jeziku.
b) Meunarodni biro za intelektualnu
svojinu (u daljem tekstu: Meuna-
rodni biro) iz Konvencije o osniva-
nju Svjetske organizacije za inte-
lektualnu svo jinu (u daljem tekstu:
Organizacija) po savjetovanju sa
zainteresovanim vlada ma, sastavlja
slubene tekstove meunarodne
klasifkacije i na drugim jezicima
koje bi mogla oznaiti Skuptina iz
lana 5.
lan 2.
Primjena i pravni znaaj
meunarodne klasifkacije
1. Izuzev obaveza koje namee ovaj
aranman, meunarodna klasifka-
cija sama po sebi ima samoupravni
karakter. Meutim, svaka zemlja
moe joj prida ti onaj pravni znaaj
koji joj odgovara. Meunarodna
klasifkacija naroito ne vezuje ze-
mlju Posebne unije u pogledu pri-
rode i obima zatite uzorka ili mo-
dela u toj zemlji.
2. Svaka zemlja Posebne unije za-
drava za sebe mogunost da
meunarod nu klasifkaciju primje-
njuje kao glavni ili kao pomoni
sistem.
3. Administracije zemalja Posebne
unije stavljae u slubenim naslo-
vima prijava ili registrovanja uzo-
raka i modela, a ako se slubeno
objavljuju i u ovim objavama, bro-
jeve klasa i potklasa meunarodne
klasifkacije u koje su svrstani pro-
izvodi na koje se uzorci ili modeli
primjenjuju.
4. Odbor strunjaka, prilikom izbora
naziva koji se unose u abecedni
spisak proizvoda, izbjegavae, uko-
liko je to razumno initi, upotrebu
naziva na kojima bi mogla postoja-
ti neka iskljuiva prava. Meutim,
unoenje bilo kojeg izraza u abe-
cedni spisak nee se moi tumaiti
kao da izraava miljenje Odbora
strunja ka o tome da li na ovome
izrazu postoje ili ne, neka iskljuiva
prava.
lan 3.
Odbor strunjaka
1. Osniva se Odbor strunjaka pri Me-
unarodnom birou sa zadacima iz
l. 1.4), 1.5) i 1.6). Svaka zemlja Po-
sebne unije predstavljena je u Od-
boru strunja ka, koji se organizuje
u smislu poslovnika usvojenog
prostom veinom predsta vljenih
zemalja.
2. Prostom veinom zemalja Posebne
unije Odbor strunjaka usvaja abe-
cedni spisak i objanjenja.
3. Prijedloge za izmjene i dopune
meunarodne klasifkacije moe
podnositi administracija svake ze-
mlje Posebne unije ili Meunarod-
ni biro. Svaki prijedlog koji potie
od neke administracije saoptava
se Meunarodnom birou. Prijedlo-
ge administracija i Meunarodnog
biroa biro dostavlja lanovima Od-
bora strunja ka najkasnije na dva
mjeseca ij sastanka na kojem e
se ovi prijedlozi ispitivati.
4. Odluke Odbora strunjaka o izmje-
nama i dopunama meunarodne
klasi fkacije donose se prostom ve-
inom zemalja Posebne unije. Me-
utim, ako se zahtjeva obrazovanje
neke nove klase ili premjetanje
proizvoda iz jedne u drugu klasu,
neophodna je jednoglasnost.
5. Strunjaci mogu glasati putem do-
pisivanja.
6. U sluaju da neka zemlja nije na-
imenovala svog predstavnika za
neki od reeni sastanak Odbora
strunjaka, kao i u sluaju da na-
imenovani strunjak ni je glasao
u toku sastanka ili u roku koji e
biti odreen poslovnikom Odbora
strunjaka, smatrae se da je ze-
mlja u pitanju usvojila odluku Od-
bora.
lan 4.
Saoptavanje i objavljivanje
klasifkacije i njenih
izmjena i dopuna
1. Meunarodni biro saoptava ad-
ministracijama zemalja Posebne
unije abecedni spisak proizvoda i
objanjenja koja je usvojio Odbor
strunjaka, kao i svaku izmjenu i
dopunu meunarodne klasifkacije
o kojoj Odbor strunjaka do nese
odluku. Odluke Odbora strunjaka
stupie na snagu odmah po prije-
mu saoptenja. Meutim, ako se
njima zahtjeva obrazovanje neke
nove klase ili mjetanje proi-
zvoda iz jedne klase u drugu, one
e stupiti na snagu u roku od est
mjeseci od dana slanja saoptenja.
2. Meunarodni biro, kao depozitar
meunarodne klasifkacije, unosi
u nju izmjene/dopune koje su stu-
pile na snagu. Izmjene i dopune se
objavljuju u aso pisima koje oznai
Skuptina.
lan 5.
Skuptina Unije
1. a) Posebna unija ima Skuptinu
obrazovanu od zemalja Posebne
unije.
b) Vladu svake zemlje predstavlja je-
dan izaslanik, kome mogu poma-
gati zamjenici, savjetnici i strunja-
ci.
c) Trokove svakog izaslanstva snosi
vlada koja ga je naimenovala.
2. a) Sa izuzetkom odredaba lana 3,
Skuptina:
i) pretresa sva pitanja koja se tiu odr-
avanja i razvoja Posebne unije i pri
mjene ovog aranmana:
ii) daje Meunarodnom birou uputstva
za primanje konferencija za reviziju:
iii) ispituje i odobrava izvjetaje i djelat-
nosti Generalnog direktora Organi-
zacija (u daljem tekstu: Generalni
direktor) koji se odnose na Poseb-
nu uniju i daje korisna uputstva po
pitanjima iz nadlenosti Posebne
unije;
iv) donosi program, usvaja trogodinji
budet Posebne unije i odobrava nje-
ne zavrne raune;
v) usvaja fnansijski pravilnik Posebne
unije;
vi) odluuje o izradi slubenih tekstova
meunarodne klasifkacije na dru-
gim jezicima sem engleskog i fran-
cuskog;
vii) obrazuje, nezavisno od Odbora
strunjaka osnovanog lanom 3.
druge odbore strunjaka i rad-
ne grupe koje smatra korisnim za
ostvarivanje svrhe Posebne unije;
viii) odluuje koje zemlje koje nisu lani-
ce Posebne unije i koje meuvladi-
ne i meunarodne nevladine orga-
nizacije mogu prisustvovati njenim
sastancima u svojstvu posmatraa;
ix) usvaja izmjene lanova 5. do 8;
x) preduzima sve drugo to je pogod-
unije;
xi) obavlja sve druge poslove koji proi-
b) po pitanjima za koja su zaintereso-
vane podjednako i druge Unije
kojima upravlja Organizacija, Skup-
tina odluuje poto se upozna sa
miljenjem Koor dinacionog odbo-
ra Organizacije.
3. a) Svaka zemlja lanica Skuptine
lanica Skuptine.
c) I pored odredaba podstava b). Ako
u toku nekog zasjedanja broj pred-
polovine ali jednak ili vei od tre-
ine zemalja lanica Skuptine, ova
predstavljene, pozivajui ih da se
pismeno izjasne, u ro ku od tri me-
seca od dana ovog saoptenja, da
li daju svoj glas ili se uzdravaju.
Ako po isteku ovoga roka broj ze-
malja koje su na taj nain dale svoj
glas ili su se uzdrale bude najma-
nje jednak broju zemalja koje su
nedostajale da bi se posti gao kvo-
rum u toku zasjedanja, ove odluke
postae izvrne pod uslovom da je
istovremeno postignuta potrebna
veina.
d) Izuzev u sluajevima iz lana 8. 2),
Skuptina donosi odluke veinom
od dve treine datih glasova.
sa mo u njeno ime.
4. a) Skuptina se sastaje na redovno za-
sjedanje jednom u tri godine na po-
ziv Generalnog direktora i, osim u
izuzetnim sluajevima, u isto vrije-
me i na istom mjestu kao General-
na skuptina Organizacije.
b) Skuptina se sastaje na vanredno za-
sjedanje na poziv Generalnog direk-
tora, a na zahtev jedne etvrtine ze-
malja lanica Skuptine.
lan 6.
Meunarodni biro
1. a) Upravne poslove Posebne unije
obavlja Meunarodni biro.
sekretarijata Skuptine, Odbora
strunjaka, kao i svih drugih odbora
strunjaka i svih radnih grupa koje
bi mogle obrazovati Skuptina ili
Odbor strunjaka.
oner Posebne unije i predstavlja je.
2. Generalni direktor i svi lanovi oso-
blja koje on odredi uestvuju, bez
pra va glasa, na svim zasjedanjima
Skuptine, Odbora strunjaka, kao
i svakog dru gog odbora strunja-
ka ili radne grupe koje Skuptina ili
Odbor strunjaka moe obrazovati.
Generalni direktor ili jedan lan oso-
blja koga on odredi po slube noj
dunosti je sekretar ovih organa.
Aranmana, osim lanova 5. do 8.
b) O pripremanju konferencija za re-
viziju Meunarodni biro moe se
cijama.
u ras pravljanjima na ovim konfe-
rencijama.
4. Meunarodni biro obavlja i sve dru-
lan 7.
Finansije
1. a) Posebna unija ima svoj budet.
b) Budet Posebne unije obuhvata
sopstvene prihode i izdatke Poseb-
ne unije, njen doprinos budetu
zajednikih izdataka Unije, kao i, u
sluaju potre be, iznos stavljen na
raspolaganje budetu Konferencije
organizacije.
c) Kao zajedniki izdaci Unije smatraju
se izdaci koji ne pripadaju iskljui vo
Posebnoj uniji ve takoe jednoj ili
vie drugih Unija kojima upravlja
Organi zacija. Uee Posebne unije
u ovim zajednikim izdacima sraz-
mjerno je koristi koju ovi izdaci za
nju predstavljaju.
2. Budet Posebne unije donosi se vo-
dei rauna o potrebama saradnje sa
budetima drugih Unija kojima
upravlja Organizacija.
3. Budet Posebne unije fnansira se iz
sljedeih izvora:
i) doprinosa zemalja Posebne unije;
ii) taksa i iznosa koji se duguju za uslu-
ge koje prua Meunarodni biro u
ime Posebne unije:
iii) prihoda od prodaje izdanja Meu-
od ovih izdanja;
iv) poklona, zavjetanja i subvencija;
v) zakupnina, kamata i raznih drugih
prihoda.
4. a) Da bi se odredio njen dio dopri-
nosa u smislu stava 3. i), svaka ze-
mlja Posebne unije pripada klasi u
koju je svrstana u Parikoj uniji za
zatitu industrijske svojine i plaa
svoje godinje doprinose na osno-
vu broja jedinica odreenih za tu
klasu u toj Uniji.
b) Godinji doprinos svake zemlje Po-
sebne unije sastoji se od iznosa koji
je, u odnosu na ukupni zbir godi-
njih doprinosa svih zemalja bude-
tu Posebne uni je, jednak odnosu
broja jedinica klase u koju je ona
svrstana prema ukupnom broju je-
dinica svih zemalja.
c) Doprinosi se duguju na dan prvog
januara svake godine.
d) Zemlja koja je u zakanjenju sa pla-
anjem svojih doprinosa ne moe
ui vati svoje pravo glasa ni u jed-
nom organu Posebne unije, ukoliko
je iznos njeno ga zaostatka jednak
ili vei od doprinosa koje duguje
za dvije potpune protekle godine.
Meutim, ta zemlja moe biti ovla-
tena da zadri uivanje svoga pra-
va glasa u okviru toga organa toliko
dugo dok ovaj posljednji cjeni da je
zakanjenje proisteklo od izuzetnih
i neizbjenih okolnosti.
e) Ukoliko budet ne bi bio usvojen
pre poetka nove budetske godi-
ne, produie se budet prethodne
godine na naine predviene u f-
nansijskom pravilniku.
5. Visinu taksi i iznosa koji se duguju
biro u ime Posebne unije, odreu-
je Generalni direktor, koji o tome
podnosi izvjetaj Skuptini.
nedovoljan. Skup tina odluuje o
njegovom poveanju.
b) Iznos poetne uplate svake zemlje
u navedeni fond ili njeno uee u
nje govom poveanju srazmjerni su
doprinosu ove zemlje za godinu u
toku koje se fond obrazuje ili se o
poveanju odluuje.
c) Skuptina propisuje srazmjeru i
naine uplata na prijedlog General-
nog di rektora, a poslije primljenog
miljenja Koordinacionog odbora
Organizacije.
7. a) U Sporazumu o sjeditu, zakljue-
nom sa zemljom na ijoj teritoriji Or-
ganizacija ima svoje sjedite,
avans ukoliko bi obrtni fond bio
nedovoljan. Iznos ovih avansa i
uslovi pod kojima se odobravaju,
predmet su, u svakom posebnom
meu zemlje u pitanju i Organiza-
cije.
b) Zemlja iz podstava a) i Organizaci-
ja imaju, svaka za sebe, pravo da
otka u obavezu odobravanja avan-
sa, putem pismenog saoptenja.
Otkaz stupa na snagu tri godine
poslije kraja godine u kojoj je bio
saopten.
8. Ovjeravanje rauna obavljaju,
zemalja Posebne unije ili spolj-
ni kontrolori koje, sa njihovim
pristankom, imenuje Skuptina.
lan 8.
Izmjena lanova 5. do 8.
1. Prijedloge za izmjenu lanova 5, 6,
7. i ovoga lana moe podnijeti sva-
ka ze mlja lanica Posebne unije ili
Generalni direktor. Ovaj posljednji
saoptava ove prijedloge zemljama
lanicama Posebne unije najmanje
est meseci prije nego to e Skup-
tini biti podnijeta na ispitivanje.
2. Svaku izmjenu lanova iz stava 1)
usvaja Skuptina. Za usvajanje je
potreb na veina od tri etvrtine datih
glasova; meutim, za svaku izmjenu
lana 5. i ovog stava potrebna je vei-
na od etiri petine datih glasova.
3. Svaka izmjena lanova iz stava 1)
dana kada Generalni direktor, od tri
etvrtine zemalja koje su bile lani-
ce Posebne unije u trenutku kada
je izmjena usvojena, primi pismena
saoptenja o prihvatanju, ui njena
u saglasnosti sa njihovim odgova-
tako usvojena izmjena ovih lanova
obavezuje sve zemlje koje su lani-
ce Posebne unije u trenutku kada
izmjena stupa na snagu ili koje
kasnije postanu lanice; meutim,
svaka izmjena kojom se poveava-
ju fnansijske obaveze zemalja Po-
sebne unije obavezuje samo one
medu njima koje su saoptile svoje
prihvatanje ove izmjene.
lan 9.
Ratifkacija, pristup, stupanje na
snagu
1. a) Svaka zemlja ugovornica Parike
konvencije za zatitu industrijske
svojine koja je potpisala ovaj aran-
man moe ga ratifkovati, a ako ga
nije potpi sala moe mu pristupiti.
2. Instrumenti ratifkacije i pristupa
deponuju se kod Generalnog di-
rektora.
3. a) U odnosu na pet zemalja koje su
te ratifkacije ili pristupa, ovaj aran-
man stupa na snagu tri mjeseca
posle deponovanja petog od ovih
instrumenata.
b) U odnosu na svaku drugu zemlju ovaj
aranman stupa na snagu tri mjese-
ca poslije dana kada je njenu ratif-
kaciju ili pristup saoptio Generalni
aranman stupa na sna gu na tako
oznaeni dan.
4. Ratifkacija ili pristup povlai puno-
pravno pristajanje na sve odredbe
i sticanje svih prednosti koje ovaj
aranman propisuje.
lan 10.
Snaga i trajanje Aranmana
Ovaj aranman ima istu snagu i trajanje
kao Parika konvencija za zatitu indu-
strijske svojine.
lan 11.
Revizija lanova 1. do 4. i 9. do 15.
1. lanovi 1. do 4. i 9. do 15. ovog
aranmana mogu biti podvrgnuti
revizija ma radi unoenja poeljnih
poboljanja.
2. Svaku od ovih revizija razmatra-
e konferencija izaslanika zemalja
Poseb ne unije.
lan12.
Otkaz
aranman saoptenjem upuenim
Gene ralnom direktoru. Ovaj otkaz
od uticaja je samo na zemlju koja
ga je uinila, dok Aranman ostaje
na snazi i primjenjuje se u odnosu
na ostale zemlje Poseb ne unije.
poslije dana kada je Generalni di-
lan 13.
Teritorije
Na ovaj aranman primjenjuju se
odredbe lana 24. Parike konvencije za
lan 14.
Potpisivanje, jezici, saoptenja
1. a) Ovaj aranman potpisan je u jed-
nom jedinom primjerku na engle-
skom i francuskom jeziku s tim da
oba teksta imaju podjednaku va-
nost; on je deponovan kod Vlade
vajcarske.
b) Ovaj aranman ostaje otvoren za
potpisivanje, u Bernu, do 30. juna
1969. godine.
2. Generalni direktor, po savjetovanju
oznaiti.
ovoga aranmana, ovjerena od
strane Vla de vajcarske, Generalni
direktor dostavie vladama svih
zemalja potpisnica a, na zahtjev, i
vladi svake druge zemlje.
ovaj aranman u Sekretarijatu
Organiza cije ujedinjenih nacija.
dama svih zemalja Posebne unije
datum stupanja na snagu Aran-
mana, potpisivanja, deponovanja
instrumenata o ratif kaciji ili pri-
stupanju, usvajanja izmjena ovog
aranmana i datume kada ove iz-
mejne stupaju na snagu, kao i sa-
optenja o otkazivanju.
lan 15.
Prelazne odredbe
Do stupanja na dunost prvog Gene-
ralnog direktora, smatra se da se sva
spominjanja, u ovome aranmanu,
Meunarodnog biroa Organizacije ili
Gene ralnog direktora tiu Ujedinjenih
meunarodnih biroa za zatitu intelek-
tualne svojine (BIRPI), odnosno njiho-
vog Direktora.
LISABONSKI
ARANMAN
O ZATITI OZNAKA PORIJEKLA I
NJIHOVOM MEUNARODNOM
REGISTROVANJU OD 31. OKTOBRA
1958. GODINE, IZMIJENJEN
U TOKHOLMU 14. JULA
1967. GODINE I SA AMANDMANIMA
OD 2. OKTOBRA 1979. GODINE
lan 1.
1. Zemlje na koje se ovaj aranman
primjenjuje konstituiu Posebnu
uniju u okviru Unije za zatitu indu-
strijske svojine.
2. One preuzimaju na sebe da na svo-
joj teritoriji, u skladu sa uslovima
ovog aranmana, tite oznake po-
rijekla proizvoda drugih zemalja
Posebne unije, priznate i zatiene
kao takve u zemlji porijekla i regi-
strovane kod Meunarod nog biroa
za intelektualnu svojinu (u daljem
tekstu: Meunarodni biro ili Biro)
pomenutog u Konvenciji o osniva-
nju Svjetske organizacije za inte-
lektualnu svoji nu (u daljem tekstu:
Organizacija).
lan 2.
1. U ovom aranmanu, oznaka pori-
jekla znai geografsko ime zemlje,
regiona ili lokaliteta, koje slui da
se oznai proizvod koji odande po-
tie, i iji su kvalitet i karakteristike
iskljuivo ili bitno prouzrokovani
geografskom okoli nom, ukljuuju-
i prirodne i ljudske faktore.
2. Zemlja porijekla je zemlja ije ime,
ili zemlja u kojoj se nalazi region iii
lokalitet ije ime, sainjava oznaku
porijekla koja je proizvodu dala
njegovu repu taciju.
lan 3.
Zatita se obezbjeuje protiv bilo kakve
uzurpacije ili imitacije, ak i ako je na-
znaeno istinito porijeklo proizvoda, ili
ako je oznaka koriena u prevedenoj
formi, ili praena terminima kao to su:
vrsta, tip, nain, imitacija ili slino.
lan 4.
Odredbe ovog aranmana ni na koji
nain ne iskljuuju zatitu oznakama
pore kla u svakoj zemlji Posebne unije
ve priznatu u skladu sa drugim me-
unarodnim instrumentima, kao to su
Parika konvencija o zatiti intelektual-
ne svojine od 20. marta 1883. godine,
i njene naknadne izmjene, Madridski
aranman o suzbijanju la nih i prevar-
nih oznaka porijekla proizvoda od 14.
aprila 1891. godine, i njegove na knadne
izmjene, ili u skladu sa nacionalnim za-
konodavstvom ili sudskim odlukama.
lan 5.
1. Registracija oznaka porijekla bie
izvrena kod Meunarodnog biroa,
na zahtjev Zavoda zemalja Poseb-
ne unije, u ime svakog fzikog ili
pravnog lica, jav nog ili privatnog,
koje, u skladu sa svojim nacional-
nim zakonodavstvom, ima pravo
da koristi takvu oznaku.
2. Meunarodni biro e, bez oklije-
vanja, obavijestiti zavode raznih
zemalja Posebne unije o takvim
registracijama, i objavie ih u peri-
odinom zborniku.
3. Zavod svake zemlje moe izjaviti da
ne moe osigurati zatitu oznake
porijekla o ijoj je registraciji oba-
vijeten, ali samo ako dostavi izjavu
Meunarod nom birou, zajedno sa
naznaenjem razloga za to, u roku
od godinu dana od prijema obavje-
tenja o registraciji, i pod uslovom
da takva izjava nije tetna, u zemlji
na koju se odnosi. Za druge oblike
zatite oznaka koje je njihov vlasnik
ovlaen da zahtjeva na osnovu
lana 4. pomenutog gore.
4. Takvoj izjavi, nakon isteka roka
od godinu dana predvienog u
prethod nom stavu, ne mogu pri-
govoriti zavodi zemalja Unije.
5. Meunarodni biro e u najkraem
moguem roku obavijestiti Zavod
zemlje porijekla o svakoj izjavi ui-
njenoj pod uslovima iz stava (3) od
strane Zavoda druge zemlje. Zain-
teresovana strana kada je obavije-
tena od svog nacionalnog Zavoda
o izjavi uinjenoj od strane druge
zemlje, u toj drugoj zemlji moe
koristiti sva sud ska i administrativ-
na pravna sredstva koja pripadaju
dravljanima te zemlje.
6. Ak je oznaka kojoj je priznata za-
tita u datoj zemlji saglasno oba-
vjetenju o njenoj meunarodnoj
registraciji, ve bila koriena od
strane treih lica u toj zemlji od da-
tuma ranijeg od takvog obavjete-
nja, nadleni Zavod te zemlje ima-
e pravo da odobri takvim treim
licima rok koji ne smije biti dui od
dvije go dine da prekinu takvu upo-
trebu, pod uslovom da obavijesti o
tome Meunarodni biro u periodu
od tri mjeseca nakon isteka roka od
jedne godine predvienog u gore
pomenutom stavu (3).
lan 6.
Oznaka kojoj je priznata zatita u jednoj
od zemalja Posebne unije saglasno po-
stupku iz lana 5, ne moe, u toj zemlji,
biti smatrana da je postala generina,
sve dok je zatiena kao oznaka porije-
kla u zemlji porijekla.
lan 7.
(1) Registracija izvrena kod Meu-
narodnog biroa saglasno lanu 5.
osigurava, bez obnavljanja, zatitu
za cijeli period naveden u prethod-
nom lanu.
(2) Za registraciju svake oznake porije-
kla plaa se jedna taksa.
lan 8.
Pravne radnje koje su neophodne za
osiguranje zatite oznaka porijekla mo-
gu biti preduzete u svakoj od zema-
lja Posebne unije prema odredbama
nacio nalnog zakonodavstva:
1. na traenje nadlenog zavoda ili na
zahtjev javnog tuioca;
2. od svake zainteresovane strane,
bilo to fziko ili pravno lice, javno
ili pri vatno.
lan 9.
(1) (a) Posebna unija ima Skuptinu
koja se sastoji od onih zemalja koje
su ratifkovale ili pristupile ovom
aktu.
(b) Vlada svake zemlje bie zastuplje-
na jednim delegatom, kome mogu
pomagati zamjenici, savjetnici i ek-
sperti.
(c) Trokove svake delegacije snosie
vlada koja ju je imenovala.
(2) (a) Skuptina e:
I. se baviti svim pitanjima koja se od-
nose na odravanje i razvoj Poseb-
ne unije i na primjenu ovog aran-
mana;
II. davati direktive Meunarodnom
birou koje se odnose na pripremu
konferencija za reviziju, uz dunu
panju, uzimajui u obzir sve pri-
mjedbe onih zemalja Posebne uni-
je koje nisu ratifkovale ovaj akt, ili
mu nisu pristupile;
III. mijenjati Pravilnik, ukljuujui
odreivanje iznosa takse pomenu-
te u lanu 7(2) i drugih taksi koje se
odnose na meunarodnu registra-
ciju;
IV. pregledati i odobravati izvjetaje
i aktivnosti generalnog direktora
Or ganizacije (u daljem tekstu: Ge-
neralni direktor) koji se odnose na
Posebnu uni ju, i davati mu sva ne-
ophodna uputstva koja se odnose
na pitanja u nadlenosti Posebne
unije;
V. utvrivati program i usvajati dvo-
godinji budet Posebne unije, i
odobravati njegov konani obra-
un;
VI. usvajati fnansijski pravilnik Poseb-
ne unije;
VII. obrazovati komitete eksperata i
radne grupe za koje se smatra da
su neophodni za ostvarivanje cilje-
va Posebne unije;
VIII. odluivati koje e zemlje nelanice
Posebne unije i koje e meuvladi-
ne i meunarodne nevladine orga-
nizacije moi da prisustvuju njenim
sastanci ma kao posmatrai;
IX. usvajati amandmane na l, 9. do 12;
X. preduzimati svaku drugu odgova-
rajuu akciju usmjerenu na potpo-
maganje ciljeva Posebne unije;
XI. obavljati svaku drugu dunost koju
obuhvata ovaj aranman.
(b) U odnosu na pitanja koja su od inte-
resa i za druge unije kojima admini-
strira Organizacija, Skuptina e
svoje odluke donositi nakon to
saslua milje nje Koordinacionog
komiteta Organizacije.
(3) (a) Svaka zemlja lanica Skuptine
ima jedan glas.
(b) Jedna polovina zemalja ianica
Skuptine ini kvorum,
(c) Bez obzira na odredbe take (b)
ako je na nekom zasjedanju broj
zastupljenih zemalja manji od po-
lovine, ali jednak ili vei od jedne
treine zemalja lanica Skuptine,
Skuptina moe donositi odluke,
ali sa izuzetkom odluka koje se od-
nose na njenu vlastitu proceduru,
sve takve odluke e postati izvrne
samo ako su ispunjeni nie nave-
deni uslovi, Meunarodni biro e
dostaviti navedene odluke zemlja-
ma lanicama Skuptine koje nisu
bile zastupljene i pozvati ih da pi-
smenim putem izraze svoj glas ili
uzdravanje, u roku od tri mjeseca
od dana dostavljanja. Ako, po iste-
ku ovog roka, broj zemalja koje su
tako izrazile svoj glas ili uzdrava-
nje dostigne broj zemalja koji je ne-
dostajao da bi se postigao kvorum
na samom zasjedanju, takve odluke
e postati izvrne pod uslovom da
se u isto vrijeme odri zahtijevana
veina.
(d) Osim za odredbe lana 12(2), odlu-
ke Skuptine se donose dvotrein-
skom veinom izraenih glasova.
Uzdravanje se nee raunati kao glas.
Delegat moe zastupati i glasati samo u
ime jedne zemlje.
(g) Zemlje Posebne unije koje nisu la-
nice Skuptine imaju pristup zasje-
danjima kao posmatrai.
(4)(a) Skuptina se sastaje na redovno
zasjedanje jednom u svake dvije
godi ne na poziv Generalnog direk-
tora, osim u izuzetnim okolnostima,
u isto vrijeme i na istom mjestu kao
Generalna skuptina Organizacije.
(b) Skuptina se sastaje na vanredno
zasjedanje na poziv Generalnog di-
rektora, na zahtjev jedne etvrtine
zemalja lanica Skuptine.
(c) Generalni direktor priprema dnevni
(5) Skuptina usvaja svoj poslovnik.
lan 10.
1. (a) Meunarodno registrovanje i
poslove u vezi sa njim, kao i sve
druge administrativne poslove Po-
sebne unije, obavlja Meunarodni
biro.
(b) Meunarodni biro naroito pri-
sekretari jata Skuptine i komiteta
eksperata i radnih grupa koje Skup-
tina moe ustanoviti.
(c) Generalni direktor je najvii funk-
cioner Posebne unije i on je pred-
stavlja.
2. Generalni direktor i svaki zaposleni
koje on odredi uestvuju, bez prava
glasa, na svim zasjedanjima Skup-
tine i komiteta eksperata, ili radnih
grupa koje Skuptina moe obrazo-
vati. Generalni direktor, ili zaposle-
ni koga on odredi, je po slubenoj
dunosti sekretar tih tijela.
3. (a) Meunarodni biro, u skladu sa
uputstvima Skuptine, priprema
kon ferencije za reviziju odredaba
aranmana, osim l. 9. do 12.
(b) Meunarodni biro se moe kon-
sultovati sa meuvladinim i
meunarod nim nevladinim orga-
nizacijama u vezi sa pripremama
konferencija za reviziju.
(c) Generalni direktor i lica koja on
odredi uestvuju, bez prava glasa, u
di skusijama na tim konferencijama.
2. Meunarodni biro obavlja i sve
druge dunosti koje su mu povje-
rene.
lan 11.
(1) (a) Posebna unija ima budet.
(b) Budet Posebne unije obuhvata
sopstvene prihode i trokove Po-
sebne unije, njen doprinos bude-
tu zajednikih trokova unija, kao i
u sluaju potrebe, iznos stavljen na
raspolaganje budetu Konferencije
Organizacije.
(c) Kao zajedniki izdaci unija smatraju
se izdaci koji ne pripadaju iskljui vo
Posebnoj uniji, ve takoer jednoj
ili vie drugih unija kojima upravlja
Organi zacija. Uee Posebne unije
u ovim zajednikim izdacima sraz-
mjerno je koristi koju ovi izdaci za
nju predstavljaju.
(2) Prilikom donoenja budeta Poseb-
ne unije vodi se rauna o potreba-
ma saradnje sa budetima drugih
unija kojima upravlja Organizacija.
(3) Budet Posebne unije fnansira se iz
sljedeih izvora:
I. taksa za meunarodnu registraciju
naplaenih po lanu 7 (2) i taksa i
iznosa koji se duguju za usluge
koje prua Meunarodni biro u ime
Posebne unije;
II. prihoda od prodaje publikacija Me-
unarodnog biroa koje se odnose
na Posebnu uniju i prava koja poti-
u od tih publikacija;
III. poklona; zavjetanja i subvencija;
IV. zakupnina; kamata i drugih razlii-
tih prihoda;
V. doprinosa zemalja Posebne unije,
u obimu u kome prihodi iz izvora
naznaenih u ta. (I) do (IV) nisu do-
voljni da pokriju trokove Posebne
unije.
VI. (4)(a) Visinu takse iz lana 7(2)
odreuje Skuptina na prijedlog
VII. (b) Visina te takse bie tako odree-
na da prihod Posebne unije bude,
pod normalnim okolnostima,
dovoljan da pokrije trokove Me-
unarodnog biroa za odravanje
usluga meunarodne registracije,
bez zahtjeva za plaanje doprinosa
pomenutih u paragrafu (3)(V) gore.
VIII. (5)(a) Da bi se odredio njen dopri-
nos pomenut u paragrafu (3)(V),
svaka zemlja Posebne unije pripa-
dae istoj klasi kojoj pripada u Pa-
rikoj uniji za zati tu industrijske
svojine, i plaae svoje godinje
doprinose na osnovu broja jedi-
nica koji je odreen za tu klasu u
toj uniji.
(b) Godinji doprinos svake zemlje Po-
sebne unije se sastoji od iznosa iji
je odnos u ukupnoj sumi godinjih
doprinosa svih zemalja u budetu
Posebne unije, isti kao to je odnos
izmeu broja jedinica u klasi u kojoj
je zemlja svrstana prema ukupnom
broju jedinica svih zemalja zajedno.
(c) Datum dospjelosti doprinosa za
plaanje odreuje Skuptina.
(d) Zemlja koja kasni sa plaanjem svo-
jih doprinosa ne moe koristiti svo-
je pravo glasanja u bilo kom organu
Posebne unije ako je iznos njenog
duga jed nak ili vei od iznosa do-
prinosa koji duguje u pune dvije
protekle godine. Ipak, svaki organ
unije moe dozvoliti takvoj zemlji
da nastavi da koristi svoje pravo
glasanja u tom organu, ako, i sve
dok, taj organ smatra da je kanje-
nje u plaa nju rezultat izuzetnih i
neotklonjivih okolnosti.
(e) Ako se budet ne usvoji prije poet-
ka nove budetske godine, bie na
istom nivou kao budet prethodne
godine, u skladu sa fnansijskim
pravilnikom.
(6) Sa izuzetkom odredaba iz stava (4)
(a), iznos taksi i trokova za usluge
koje obavlja Meunarodni biro u
vezi sa Posebnom unijom odreuje
generalni direktor i o tome izvjeta-
va Skuptinu.
(7)(a) Posebna unija raspolae obrt-
nedovoljan, Skup tina odluuje o
njegovom poveanju.
(b) Iznos poetne uplate svake zemlje
u navedeni fond, ili njeno uee u
njegovom poveanju je srazmjerno
doprinosu te zemlje, kao lanice
Parike uni je za zatitu industrijske
svojine, budetu te unije za godinu
u toku koje se fond obrazuje ili se o
poveanju odluuje.
(c) Srazmjeru i uslove plaanja odreuje
Skuptina na prijedlog Generalnog
direktora i nakon to je primila mi-
ljenje Koordinacionog komiteta
Organizacije.
(8) (a) U sporazumu o sjeditu. zaklju-
riji Organizacija ima svoje sjedite,
avanse ukoliko bi obrtni fond bio
nedovoljan. Iznos tih avansa i uslovi
pod kojima se odobravaju predmet
su u svakom posebnom sluaju,
odvojenih sporazuma izmeu te
zemlje i Organizacije.
(b) Zemlja iz take (a) i Organizaci-
ja imaju svaka za sebe, pravo da
pisme nim obavjetenjem, otkau
obavezu odobravanja avansa. Ot-
kaz stupa na snagu tri godine po-
slije kraja godine u kojoj je bio sa-
opten.
(9) Ovjeravanje rauna, obavljaju, na
naine predviene fnansijskim
pravilnikom jedna ili vie zemalja
Posebne unije, ili spoljni kontrolori,
koje uz njihovu saglasnost, imenuje
Skuptina.
lan 12.
1. Prijedloge za izmjenu l. 9,10, 11.
i ovog lana moe podnijeti svaka
zemlja lanica Skuptine, ili Gene-
ralni direktor. Takve prijedloge Ge-
neralni direktor dostavlja zemljama
lanicama Skuptine najmanje 6
mjeseci prije njihovog razma tranja
u Skuptini.
2. Svaku izmjenu lanova iz stava (1)
usvaja Skuptina. Usvajanje zahtje-
va tri etvrtine izraenih glasova;
meutim za svaku izmjenu lana 9.
i ovog stava potrebna je veina od
etiri petine glasova.
3. Svaka izmjena lanova iz stava (1)
kada Generalni direktor od tri e-
tvrtine zemalja koje su bile lani-
ce Skuptine u tre nutku kada je
izmjena usvojena, primi pismena
obavetenja, data u saglasnosti sa
propisima. Svaka tako usvojena
izmjena ovih lanova obavezuje
sve zemlje koje su lanice Skupti-
ne u trenutku kada izmjena stupa
na snagu ili koje kasnije postanu
lanice; meutim, svaka promjena
zemalja Posebne unije obavezuje
samo one zemlje koje su saoptile
svoje prihvatanje takvih promjena.
lan 13.
(1) Detalji za izvrenje ovog aranma-
na odreeni su Pravilnikom.
(2) Ovaj aranman moe biti revidiran
na konferencijama odranim meu
delegatima Posebne unije.
lan 14.
1. Svaka zemlja Posebne unije koja je
potpisala ovaj akt moe ga ratifko-
vati, a ako ga nije potpisala moe
mu pristupiti.
2. (a) Svaka zemlja van Posebne unije
koja je lanica Parike konvencije
o zatiti industrijske svojine moe
pristupiti ovom aktu i tako postati
lanica Posebne unije.
(b) Obavjetenje o pristupanju e,
samo po sebi osigurati na terito-
riji pristupajue zemlje povlastice
prethodnih odredbi za oznake po-
rijekla koje su, u mo mentu pristu-
panja predmet meunarodne regi-
stracije.
(c) Meutim, svaka zemlja koja pristu-
pi ovom aranmanu, moe u roku
od jedne godine, izjaviti u odnosu
na koje oznake porijekla, ve regi-
strovane kod Meunarodnog bi-
roa, eli da koristi pravo predvie-
no u lanu 5 (3).
3. Instrumenti ratifkacije i pristupa
deponuju se kod Generalnog di-
rektora.
4. Na ovaj aranman primjenjuju se
odredbe lana 24. Parike konven-
cije o zatiti industrijske svojine.
5. (a) U odnosu na pet zemalja koje su
te ratifkacije ili pristupa, ovaj akt
stupa na snagu tri mjeseca nakon
menata.
(b) U odnosu na svaku drugu zemlju,
ovaj akt stupa na snagu tri mje-
seca po slije dana kada generalni
direktor saopti njenu ratifkaciju,
ili pristupanje, osim ako je u in-
strumentu ratifkacije ili pristupa-
nja oznaen neki kasniji datum. U
ovom posljednjem sluaju, ovaj akt
stupa na snagu, u odnosu na tu ze-
mlju, na tano oznaen dan.
6. Ratifkacija ili pristupanje automat-
ski povlai za sobom prihvatanje
svih odredaba i pristup svim pred-
nostima ovog akta.
7. Poslije stupanja na snagu ovog
akta, nijedna zemlja ne moe pri-
stupili aktu od 31. oktobra 1958.
godine ovog aranmana osim za-
jedno sa ratifkovanjem ovog akta
ili pristupanjem njemu.
lan 15.
1. Ovaj aranman e ostati na snazi
sve dok ga ini najmanje pet zema-
lja ugovornih strana.
2. Svaka zemlja moe otkazati ovaj akt
saoptenjem upuenim General-
nom direktoru. Takav otkaz e isto-
vremeno znaiti i otkazivanje akta
ovog aran mana od 31. oktobra
1958. godine, i imae dejstvo samo
prema toj zemlji, dok aranman
ostaje na snazi i ima dejstvo prema
drugim zemljama Posebne unije.
poslije dana kada je Generalni
direk tor primio saoptenje.
lan 16.
(1) (a) U odnosima izmeu zemalja Po-
sebne unije koje su ga ratifkovale ili
su mu pristupile, ovaj akt zamjenju-
je akt od 31. oktobra 1958. godine.
(b) Meutim, svaka zemlja Posebne uni-
je koja je ratifkovala ovaj akt ili mu
je pristupila bie vezana aktom od
31. oktobra 1958. godine u odnosi-
ma sa ze mljama Posebne unije koje
nisu ratifkovale ovaj akt ili mu nisu
pristupile.
(2) Zemlje izvan Posebne unije, koje
postanu strana ovog akta, primje-
njuju ga na meunarodna registro-
vanja oznaka porijekla izvrena u
Meunarodnom birou na zahtjev
Zavoda svake zemlje Posebne unije
koja nije strana u ovom aktu, pod
uslovom da takve registracije za-
dovoljavaju, u pogledu tih zemalja,
uslove propisane ovim aktom. U
pogledu meunarodnih registrova-
nja izvrenih kod Meunarodnog
biroa na zahtjev zavoda zemalja
izvan Posebne unije, koje su po-
stale strana u ovom aktu, te zemlje
priznaju da gore pomenuta zemlja
Posebne unije moe traiti usklai-
vanje sa uslovima akta od 31. okto-
bra 1958. godine.
lan 17.
1. (a) Ovaj akt potpisan je u jednom
jedinom primerku na francuskom
jeziku i deponovan kod Vlade
vedske.
(b) Generalni direktor, po savjetovanju
oznaiti.
vanje u tokholmu do 13. januara
1968. godine.
3. Generalni direktor e proslijediti
dvije kopije, ovjerene od strane
Vlade vedske, potpisanog teksta
ovog akta vladama svih zemalja
Posebne unije, a na zahtjev i Vladi
svake druge zemlje.
je Ujedinjenih nacija.
5. Generalni direktor e obavijestiti
vlade svih zemalja Posebne unije
o pot pisivanju, deponovanju in-
strumenata ratifkacije ili pristupa,
stupanju na snagu svih odredaba
ovog akta, otkazivanju i izjavama
saglasno lanu 14(2)(c) i (4).
lan 18.
1. Dok prvi generalni direktor ne pre-
uzme funkciju, pozivanja u ovom
ak tu na Meunarodni biro Organi-
zacije, ili na generalnog direktora,
smatraju se kao pozivanje na Biro
unije ustanovljene Parikom kon-
vencijom o zatiti indu strijske svo-
jine, ili njenog direktora.
2. Zemlje Posebne unije koje nisu ra-
tifkovale ili pristupile ovom aktu,
mogu, u toku pet godina nakon
stupanja na snagu Konvencije koja
ustanovljava Organizaciju, vriti,
ako to ele, prava predviena u
lanovima 9. do 12. ovog akta kao
da su obavezni tim lanovima. Sva-
ka zemlja koja eli da upranjava
ta kva prava pismeno e o tome
obavijestiti Generalnog direktora, a
takvo obavjetenje e imati dejstvo
od dana njegovog prijema. Takve
zemlje e se smatrati lanicama
Skuptine do isteka pomenutog
perioda.
MADRI DSKI
SPORAZUM
O SUZBIJANJU LANIH
I PREVARNIH OZNAKA PORIJEKLA
NA PROIZVODIMA
(Madrid, 14. april 1891)
Akt revidiran u Vaingtonu 2. juna
1911. godine, u Hagu 6. novembra
1925. godine, u Londonu 2. juna
1934. godine i u Lisabonu
31. oktobra 1958. godine.
lan 1.
1. Svi proizvodi koji nose lanu ili
prevarnu oznaku kojom se jedna
od ze malja na koje se ovaj Spora-
zum primjenjuje, ili mjesto koje se
u jednoj od njih nalazi, direktno ili
indirektno oznaava kao zemlja ili
mjesto porijekla, bie zaplijenjeni
pri uvozu u svaku od pomenutih
zemalja.
2. Zaplijena e takoer biti izvrena u
zemlji u kojoj je lana ili prevarna
oznaka porijekla stavljena, ili u koju
su proizvodi koji nose lanu ili pre-
varnu oznaku uvezeni.
3. Ako zakoni neke zemlje ne dozvo-
ljavaju zaplijenu prilikom uvoza,
takva zaplijena e biti zamenjena
zabranom uvoza.
4. Ako zakoni neke zemlje ne dozvo-
ljavaju niti zaplijenu prilikom uvo-
za, niti zabranu uvoza, niti zaplije-
nu unutar zemlje, do momenta dok
se zakoni shodno ne promijene, te
mjere e biti zamijenjene tubama
i sredstvima koje zakoni te ze mlje
obezbjeuju u slinim sluajevima
svojim dravljanima.
5. U odsustvu bilo kakvih posebnih
sankcija koje osiguravaju suzbija-
nje la nih ili prevarnih oznaka po-
rijekla, primjenjivae se sankcije
predviene odgovarajuim odred-
bama zakona koji se odnose na i-
gove ili trgovaka imena.
lan 2.
1. Zaplijena se vri na traenje carin-
skih organa koji e odmah oba-
vijestiti zainteresovano fziko ili
pravno lice da moe ako to eli, da
preduzme odgovara jue korake u
vezi sa zaplijenom izvrenom kao
mjerom zatite: meutim, javni tu-
ilac ili svaka druga nadlena vlast
moe traiti zaplijenu bilo na za-
htjev povrijeene strane ili po slu-
benoj dunosti: postupak e tada
slijediti svoj redovan tok.
2. Vlasti nee biti obavezne da izvre
zaplijenu u sluaju tranzita.
lan 3.
Izloene odredbe ne sprjeavaju pro-
davca da oznai svoje ime ili adresu na
proizvodima koji dolaze iz razliite ze-
mlje od one u kojoj se prodaja odvija,
ali, u takvom sluaju, adresa ili ime mo-
raju da budu praeni tanom oznakom,
uo ljivim slovima, zemlje ili mjesta izra-
de ili proizvodnje, ili nekom drugom
ozna kom dovoljnom da se izbjegne
svaka greka o istinitom porijeklu roba.
lan 3
bis
Zemlje na koje se ovaj Sporazum pri-
mjenjuje takoer se obavezuju da za-
brane upotrebu, u vezi sa prodajom
ili izlaganjem ili nuenjem na prodaju
proizvoda, svih oznaka koje imaju ka-
rakter reklame i sposobne su da ob-
manu javnost o porije klu proizvoda, a
pojavljuju se na znacima, oglasima, ra-
unima, vinskim listama, poslovnim pi-
smima ili papirima, ili na svakoj drugoj
trgovakoj korespodenciji.
lan 4.
Sudovi svake zemlje odluie koje
oznake, zbog svog generinog karak-
tera, ne potpadaju pod odredbe ovog
Sporazuma, iskljuujui meutim, iz
rezerve odreene ovim lanom regio-
nalne oznake porijekla proizvode od
vinove loze.
lan 5.
1. Zemlje Unije za zatitu industrijske
svojine koje nisu pristupile ovom
Sporazumu mogu, po svom zahtje-
vu, da mu pristupe, na nain propi-
san lanom 16. Opte konvencije.
2. Odredbe lanova 16
bis
i 171
bis
Op-
te konvencije primenjuju se na
ovaj Sporazum
lan 6.
1. Ovaj akt bie ratifkovan i instru-
menti ratifkacije deponovani u
Bernu najkasnije do 1. maja 1963.
godine. On e stupiti na snagu,
meu zemljama u i je ime je ra-
tifkovan, mjesec dana nakon tog
datuma. Meutim, ako je prije tog
datuma ratifkovan u ime nama-
nje est zemalja, stupie na snagu,
meu tim ze mljama, mjesec dana
nakon to ih je o deponovanju e-
ste ratifkacije obavijestila Vlada
vajcarske Konfederacije, a za ze-
mlje u ije ime je ratifkovan kasni-
je, mjesec dana nakon obavjete-
nja o svakoj takvoj ratifkaciji.
2. Zemlje u ije ime instrumenti ra-
tifkacije nisu deponovani u roku
predvie nom u prethodnom stavu
mogu pristupiti pod uslovima iz
lana 16. Opte konvencije.
3. Ovaj akt e, u odnosima izmeu
zemalja na koje se primjenjuje, za-
mijeniti Sporazum zakljuen u Ma-
dridu 14. aprila 1891. godine i akte
naknadnih revizija.
4. to se tie zemalja na koje se ovaj
akt ne primjenjuje, ve na koje se
pri mjenjuje Madridski sporazum
revidiran u Londonu 1934. godine,
taj posljednji e ostati na snazi.
5. Na isti nain, to se tie zemalja na
koje se ne primjenjuje niti ovaj akt,
ni ti Madridski sporazum revidiran
u Londonu, na snazi e ostati Ma-
dridski spora zum revidiran u Hagu
1925. godine.
6. Na isti nain, to se tie zemalja na
koje se ne primjenjuje niti ovaj akt,
niti Madridski sporazum revidiran
u Londonu, niti Madridski spora-
zum revidiran u Hagu, na snazi e
ostati Madridski sporazum revidi-
ran u Vaingtonu 1911. godine.
DODATNI AKT IZ
STOKHOLMA
od 14. jula 1967. godine
lan 1.
(Prijenos funkcija depozitara koje se
odnose na Madridski sporazum)
Instrumenti pristupanja Madridskom
sporazumu o suzbijanju lanih ili pre-
varnih oznaka porijekla na proizvodima
od 14. aprila 1891. godine (u daljem
tek stu: Madridski sporazum), kao to
je revidiran u Vaingtonu 2. juna 1911,
u Hagu 6. novembra 1925, u Londonu
2. juna 1934. i u Lisabonu 31. oktobra
1958. godine (u daljem tekstu: Lisa-
bonski akt), bie deponovani kod Ge-
neralnog direktora Svjetske organiza-
cije za intelektualnu svojinu (u daljem
tekstu: gene ralni direktor), koji e o
tim depozitima obavijestiti zemlje stra-
ne Sporazuma.
lan 2.
(Primjena upuivanja u Madridskom
sporazumu na odreene odredbe
Parike konvencije)
Upuivanje, u lanovima 5. i 6.2) Lisa-
bonskog akta, na lanove 16. 16 bis i 17
bis Opte konvencije bie smatrano kao
upuivanje na odredbe Stokholmskog
akta Parike konvencije o zatiti indu-
strijske svojine koje odgovaraju pome-
nutim lanovima.
lan 3.
(Potpis i ratifkacija Dodatnog akta i
pristupanje istom aktu)
1. Svaka zemlja strana Madridskog
sporazuma moe da potpie ovaj
dodat ni akt i svaka zemlja koja je
ratifkovala Lisabonski akt, ili mu je
pristupila, mo e da ratifkuje ovaj
dodatni akt, ili da mu pristupi.
2. Instrumenti ratifikacije ili pristupanja
deponuju se kod generalnog direktora.
lan 4.
(Automatsko prihvatanje l. 1. i 2.
od strane zemalja koje pristupaju
Lisabonskom aktu)
Svaka zemlja koja nije ratifkovala ili
pristupila Lisabonskom aktu bie tako-
e obavezana l. 1. i 2. ovog dodatnog
akta od datuma kada njeno pristupanje
Lisabonskom aktu stupi na snagu, sa re-
zervom, meutim, da ako pomenutog
datuma ovaj dodatni akt jo ne stupi na
snagu shodno lanu 5.1), tada e takva
zemlja biti obavezana l. 1 i 2. ovog
dodatnog akta od datuma kada njeno
pristupanje Lisabonskom aktu stupi na
snagu, sa rezervom, meutim, da ako
pomenutog datuma ovaj dodatni akt
jo ne stupi na snagu shodno lanu 5.1),
tada e takva zemlja biti obavezana l.
1. i 2, ovog dodatnog akta samo rauna-
jui od datuma stupanja na snagu ovog
dodatnog akta shodno lanu 5.1).
lan 5.
(Stupanje na snagu Dodatnog akta)
1. Ovaj dodatni akt stupa na snagu
onog datuma kada Stokholmska
kon vencija od 14. jula 1967. godi-
ne, kojom se ustanovljava Svjet-
ska organizacija za intelektualnu
svojinu, bude stupila na snagu, sa
rezervom, meutim, da ako do tog
datuma najmanje dvije ratifkaci-
je ili pristupanja ovom dodatnom
aktu nisu deponovana, onda e
ovaj dodatni akt stupiti na snagu
onog datuma kada budu depono-
vane dvije ratifkacije ili pristupanja
ovom dodatnom aktu.
2. U odnosu na svaku zemlju koja
deponuje svoj instrument ratifka-
cije ili pristupanja nakon datuma
kada je ovaj dodatni akt stupio na
snagu shodno prethodnom stavu,
ovaj dodatni akt stupa na snagu tri
mjeseca nakon datuma kada je ge-
neralni direktor obavestio o njenoj
ratifkaciji ili pristupanju.
lan 6.
(Potpis, itd. Dodatnog akta)
1. Ovaj dodatni akt potpisan je u jed-
nom primjerku, na francuskom je-
ziku, i deponovan kod Vlade ved-
ske.
2. Ovaj dodatni akt ostaje otvoren za
potpisivanje, u Stokholmu, do da-
tuma njegovog stupanja na snagu
shodno lanu 5.1).
3. Generalni direktor dostavlja dva
primjerka potpisanog teksta ovog
dodat nog akta, ovjerena od strane
Vlade vedske, vladama svih zema-
lja strana Madridskog sporazuma i,
na zahjev, vladi svake druge zemlje.
ovaj dodatni akt kod Sekretarijata
Ujedinjenih nacija.
5. Generalni direktor obavjetava vla-
de svih zemalja strana Madridskog
sporazuma o potpisima, depono-
vanju instrumenata ratifkacije ili
pristupanja, stupanju na snagu i
drugim potrebnim obavjetenjima.
lan 7.
(Prelazna odredba)
Dok prvi generalni direktor ne stupi na
dunost, upuivanja u ovom dodat nom
aktu na generalnog direktora bie sma-
trana da se odnose na direktora Ujedi-
njenog meunarodnog biroa za zatitu
intelektualne svojine.
OSTALI
UGOVORI
3. DIO
KONVENCIJA
O OSNIVANJU
SVJETSKE
ORGANIZACIJE
ZA INTELEKTUALNU
SVOJINU
(tokholm, 14. juli 1967)
Strane ugovornice,
podstaknute eljom da doprinesu bo-
ljem razumjevanju i saradnji meu dr-
avama na svoju uzajamnu korist i na
osnovu potovanja svog suvereniteta i
jed nakosti, elei da unaprijede zatitu
intelektualne svojine u svijetu kako bi
podstakla stvaralaku aktivnost, ele-
i da osavremene i uine efkasnijom
Upravu unija osnovanih u oblasti za-
tite industrijske svojine i zatite knji-
evnih i umjetnikih djela, potujui u
pot punosti pri tome autonomiju svake
unije, dogovorile su se o sledeem:
lan 1.
Osnivanje organizacije
Ovom konvencijom osniva se Svjetska
organizacija za intelektualnu svojinu.
lan 2.
Defnicije
U smislu ove konvencije:
i) izraz organizacija oznaava Svjet-
sku organizaciju za intelektualnu
svojinu (SOIS);
ii) izraz meunarodni biro, oznaava
Meunarodni biro za intelektualnu
svojinu,
iii) izraz Parika konvencija oznaa-
va Konvenciju za zatitu industrijske
svojine, potpisanu 20. marta 1883. godi-
ne, ukljuujui i sva njena revidirana akta;
iv) izraz Bernska konvencija oznaa-
va Konvenciju za zatitu knjievnih
i umjetnikih djela, potpisanu 9.
septembra 1886. godine, ukljuu-
jui sva njena revidirana akta:
v) izraz Parika unija oznaava Meu-
narodnu uniju osnovanu Parikom
konvencijom;
vi) izraz Bernska unija oznaava Me-
unarodnu uniju stvorenu Bern-
skom konvencijom;
vii) izraz unije oznaava Pariku uniju,
posebne unije i posebne aranma-
ne u vezi sa ovom unijom, Bernsku
uniju kao i svaki drugi meunarod-
ni angaman koji ima za cilj inte-
lektualne svojine a ije upravljanje
obezbjeuje Organizacija na osno-
vu lana 4. ili);
viii) izraz intelektualna svojina oznaa-
va prava koja se odnose na:
- knjievna, umjetnika i nauna
dela,
- interpretacije umjetnika i interpre-
tatora i izvoenja umjetnika izvo-
aa, fonograme i radio emisije;
pronalaske u svim oblastima ljud-
ske aktivnosti, nauna otkria,
- interpretacije umjetnika i inter-
pretatora i izvoenja umjetnika
izvoaa, fonograme i radio emi-
sije; pronalaske u svim oblastima
ljudske aktivnosti, nauna otkria,
industrijske uzroke i modele, fa-
brike, trgovake i uslune igove,
kao i trgovaka imena i trgovake
nazive,
- zatitu od nelojalne konkurencije i
sva druga prava vezana za intelektu-
alnu aktivnost u industrijskoj, nau-
noj, knjievnoj i umjetnikoj oblasti.
Ostali ugovori | 355
lan 3.
Cilj organizacije
Organizacija ima za cilj:
i) da unapreuje zatitu intelektualne
svojine u svijetu putem saradnje iz-
meu drava, u saradnji, ako tome
ima mjesta, sa svakom drugom me-
unarodnom organizacijom,
ii) da obezbjeuje administrativnu sa-
radnju izmeu unija.
lan 4.
Funkcije
Da bi ostvarila cilj koji je odreen u
lanu 3. Organizacija preko svojih nad-
lenih organa i pod rezervom nadle-
nosti pojedinih unija:
i) nastoji da unapreuje usvajanje mje-
ra namjenjenih za poboljanje za-
tite intelektualne svojine u svijetu
i usklaivanje nacionalnih zakono-
davstava iz ove oblasti;
ii) obezbjeuje administrativne slu-
be Parike unije, posebnih unija
osnovanih u vezi sa ovom unijom
kao i Bemske unije;
iii) moe da preuzme administraciju
koja ukljuuje sprovoenje svake
druge meunarodne obaveze koja
ima za cilj da unaprijedi zatitu in-
telektualne svojine ili da uestvuje
u ovoj administraciji;
iv) podstie prihvatanje svake meu-
narodne obaveze koja ima za cilj da
unaprijedi zatitu intelektualne
svojine;
v) prua svoju saradnju dravama
koje od nje trae tehniko-pravnu
pomo u oblasti intelektualne svo-
jine:
vi) prikuplja i iri sve informacije koje
se odnose na zatitu intelektualne
svojine, obavlja i podstie proua-
vanje u ovoj oblasti i o tome objav-
ljuje rezultate;
vii) obezbjeuje slube koje vre meu-
narodnu zatitu intelektualne svoji-
ne, eventualno, vri registrovanje u
ovoj oblasti i objavljuje obavetenja
u vezi sa ovim registrovanjem;
viii) preduzima ostale odgovarajue
mjere.
lan 5.
lanovi
1) Svaka drava lanica neke unije pred-
viene u lanu 2. vii), moe postati
lan Organizacije.
2) lan Organizacije moe isto tako po-
stali svaka drava koja nije lanica
neke unije, pod uslovom da je:
i) lanica Organizacije ujedinjenih na-
cija, neke specijalizovane ustanove
Organizacije ujedinjenih nacija ili
Meunarodne agencije za atomsku
energiju ili Statuta Meunarodnog
suda pravde, ili
ii) da ju je Generalna skuptina pozvala
da postane lanica ove konvencije.
lan 6.
Generalna skuptina
1) a) Osniva se Generalna skuptina
koju sainjavaju drave lanice ove
konvencije, koje su lanice barem
jedne unije.
b) Vladu svake drave lanice pred-
stavlja jedan delegat kome poma-
u zamjenici, savjetnici i strunjaci.
c) Trokove svake delegacije snosi
vlada koja ju je odredila.
2) Generalna skuptina:
i) imenuje generalnog direktora na
prijedlog Koordinacionog odbora:
ii) pregleda i odobrava izvjetaje ge-
neralnog direktora koji se odnose
na Organizaciju i daje mu sva po-
trebna uputstva;
iii) pregleda i odobrava izvjetaje i rad
Koordinacionog odbora i daje mu
uputstva;
iv) usvaja trogodinji budet zajedni-
kih trokova za unije;
v) odobrava mjere koje predlae ge-
neralni direktor u vezi sa admini-
stracijom koja se odnosi na spro-
voenje meunarodnih obaveza
pomenutih u lanu 3. iii):
vi) usvaja fnansijski pravilnik Organiza-
cije;
vri) odreuje radne jezike Sekretarijata,
po ugledu na praksu Ujedinjenih
nacija;
viii) poziva u lanstvo ove konvencije
drave pomenute u lanu 5. 2) ii);
ix) odluuje koje drave, koje nisu lani-
ce Organizacije, i koje meuvladine i
meunarodne nevladine organizaci-
je, mogu prisustvovati njenim zasje-
danjima u svojstvu posmatraa;
x) izvrava sve druge korisne zadatke
u okviru ove konvencije.
3) a) Svaka drava, bez obzira da li je
lanica jedne ili vie unija, raspo-
lae jednim glasom u Generalnoj
skuptini.
b) Polovina drava lanica Generalne
skuptine sainjava kvorum.
c) Uprkos odredbama podstava b),
ako je na jednom zasjedanju broj
pred stavljenih drava nii od polo-
vine, ali jednak ili vei od treine dr-
ava lanica Generalne skuptine,
ova moe da donosi odluke; meu-
tim, odluke Generalne skuptine,
izuzev onih koje se odnose na njen
postupak, postaju izvrne tek poto
su nie navedeni uslovi ispunjeni.
Meunarodni biro saoptava pro-
mjene od luke dravama lanica-
ma Generalne skuptine koje nisu
bile predstavljene, po zivajui ih da
pismeno, u roku od tri mjeseca ra-
unajui od dana toga saoptenja,
glasaju ili se uzdre. Ako je, po iste-
ku ovoga roka, broj drava koje su
tako gla sale ili se uzdrale, barem
jednak broju drava koji je nedosta-
jao da se postigne kvorum na zasje-
danju, ove odluke postaju izvrne
pod uslovom da je istovreme no
postignuta potrebna veina.
d) Pod rezervom odredaba podstavo-
va e) i f ), Generalna skuptina do-
nosi svoje odluke dvotreinskom
veinom datih glasova.
e) Prihvatanje odredaba u vezi sa ad-
ministracijom koja se odnosi na
sprovoenje meunarodnih oba-
veza pomenutih u lanu 4. iii) za-
htjeva veinu od tri etvrtine datih
glasova.
f ) Odobravanje nekog sporazuma sa
Organizacijom ujedinjenih nacija
pre ma odredbama l. 57. i 63. Po-
velje Ujedinjenih nacija, zahtjeva
veinu od devet desetina glasova.
g) Imenovanje generalnog direkto-
ra (stav 2) i)), usvajanje mjera koje
pred lae generalni direktor u vezi
sa administracijom koja se odno-
si na sprovoenje meunarodnih
obaveza (stav 2) v)) i prenoenje
sjedita (lan 10) zahtjevaju predvi-
enu veinu, ne samo u Generalnoj
skuptini, ve i u Skuptini Parike
unije i Skuptini Bernske unije.
) Uzdravanje se ne smatra glasanjem.
i) Jedan delegat moe predstavljati
samo jednu dravu i glasati samo u
nje no ime.
4) a) Generalna skuptina se sastaje
jedanput svake tri godine na redov-
nom zasjedanju, na poziv general-
nog direktora.
b) Generalna skuptina odrava van-
redno zasjedanje na poziv gene-
ralnog direktora, na traenje Koor-
dinacionog odbora ili na traenje
jedne etvrtine dr ava lanica Ge-
neralne skuptine.
c) Zasjedanje se odrava u sjeditu
Organizacije.
5. Drave lanice ove konvencije koje
nisu lanice neke unije, mogu prisu-
stvovati sjednicama Generalne
skuptine u svojstvu posmatraa.
6. Generalna skuptina donosi svoj
poslovnik.
lan 7.
Konferencija
1) a) Osniva se konferencija koja uklju-
uje sve drave lanice ove konvenci-
je, bez obzira da li su ili ne lanice
neke unije.
b) Vladu svake drave predstavlja jedan
delegat kome mogu pomagati za-
mjenici, savjetnici i strunjaci.
c) Trokove svake delegacije snosi
2) Konferencija:
i) diskutuje o pitanjima od opteg inte-
resa u oblasti intelektualne svojine i
moe da usvoji preporuke u vezi sa
ovim pitanjima, potujui nadle-
nost i autonomiju unija;
ii) usvaja trogodinji budet Konfe-
rencije;
iii) utvruje, u granicama ovog bude-
ta, trogodinji program tehniko-
pravne pomoi;
iv) usvaja izmene ove konvencije pre-
ma postupku odreenom u lanu
17;
v) odluuje koje drave, koje nisu lani-
ce Organizacije, i koje meuvladine i
meunarodne nevladine organiza-
cije mogu prisustvovati ovim zasje-
danjima u svojstvu posmatraa;
vi) izraava sve druge korisne zadatke
u okviru ove konvencije.
3) a) Svaka drava lanica raspolae
jednim glasom u Konferenciji.
b) Treina drava lanica sainjava
kvorum.
c) Pod rezervom odredaba lana 17.
Konferencija donosi svoje odluke
dvo treinskom veinom glasova.
d) Visina doprinosa lanica ove kon-
vencije koje nisu lanice neke od
unija odreuje se glasanjem u ko-
jem jedino delegati ovih drava
imaju pravo da ue stvuju.
e) Uzdravanje se ne smatra glasa-
njem.
f ) Jedan delegat moe predstaviti
samo jednu dravu i moe glasati
samo u njeno ime.
4) a) Konferencija odrava redovna
zasjedanja na saziv generalnog di-
rektora za isti period i na istom mje-
stu gdje i Generalna skuptina.
b) Konferencija odrava vanredno za-
sedanje na saziv generalnog di-
rektora a na zahtjev veine drava
lanica.
5) Konferencija donosi svoj poslovnik.
lan 8.
Koordinacioni odbor
1) a) Osniva se Koordinacioni odbor koji
obuhvata drave lanice ove kon-
vencije koje su lanovi Izvrnog
odbora Parike unije. Izvrnog od-
bora Bernske unije ili oba ova izvr-
na odbora. Meutim, ako jedan od
ovih izvrnih odbora obuhvata vie
od etvrtine zemalja lanica Skup-
tine koja ju je izabrala, pomenuti
Odbor odreuje, medu svojim la-
novima drave koje e biti lanice
Koor dinacionog odbora, tako da
njihov broj ne pree gore pomenu-
tu etvrtinu, pri emu se podrazu-
mijeva da se zemlja na ijoj teritoriji
se nalazi sjedite Organiza cije, ne
uzima u obzir za izraunavanje ove
etvrtine,
b) Vladu svake drave lanice Koordi-
nacionog odbora predstavlja jedan
delegat kome mogu pomagati za-
mjenici, savjetnici i strunjaci.
c) Kada koordinacioni odbor razmatra
pitanja koja se neposredno odnose
na program ili budet Konferencije
i njen dnevni red, bilo na prijedloge
izmjena ove konvencije koje mogu
da utiu na prava i obaveze drava
lanica ove kon vencije koje nisu
lanice neke unije, jedna etvrtina
ovih drava uestvuje na sjedni-
cama Koordinacionog odbora sa
istim pravima kao i lanovi samog
Odbo ra. Na svakom redovnom za-
sjedanju Konferencija bira drave
koje su pozvane da uestvuju na
ovakvim sastancima.
d) Trokove svake delegacije snosi
2. Ako druge unije pod upravom Or-
ganizacije ele da kao takve budu
pred voene u Koordinacionom
odboru, njihovi predstavnici treba
da budu odreeni meu dravama
lanicama Koordinacionog odbora.
3. Koordinacioni odbor:
i) daje miljenja organima unija, Gene-
ralnoj skuptini. Konferenciji i gene-
ralnom direktoru o svim admini-
strativnim i fnansijskim pitanjima
i drugim pitanjima od zajednikog
interesa za dvije ili vie unija, ili za
jednu ili vie unija i Organizaciju,
a posebno o budetu zajednikih
trokova unija;
ii) priprema nacrt dnevnog reda Ge-
neralne skuptine;
iii) priprema nacrt dnevnog reda i na-
crte programa i budeta Konferen-
cije;
iv) izjanjava se, na osnovu trogodi-
njeg budeta zajednikih trokova
unija i trogodinjeg budeta Konfe-
rencije, kao i trogodinjeg progra-
ma tehniko-pravne pomoi, o od-
govarajuim godinjim budetima i
programima;
v) po prestanku funkcija generalnog
direktora, ili u sluaju upranjenosti
ovog mesla, predlae ime jednog
kandidata s ciljem da ga General-
na skuptina naimenuje: ako Ge-
neralna skuptina ne naimenuje
kandidata koga je predloio Koor-
dinacioni komitet predlae drugog
kandidata; isti postupak se ponav-
lja sve dok Generalna skuptina ne
naimenuje posljednjeg predloe-
nog kandidata;
vi) ako je mjesto generalnog direktora
upranjeno izmeu dva zasjedanja
Generalne skuptine, imenuje vri-
oca dunosti generalnog direktora
za period do stupanja na dunost
novog generalnog direktora;
vii) izvrava sve druge obaveze koje
ima u okviru ove konvencije.
4) a) Koordinacioni odbor se sastaje
jedanput godinje na redovnom
zasjedanju na saziv generalnog di-
rektora. Ovo zasjedanje se u princi-
pu odrava u sjeditu organizacije.
b) koordinacioni odbor odrava van-
redno zasjedanje na saziv koji upu-
uje generalni direktor, na svoju
inicijativu ili na zahtjev njegovog
predsjednika ili e tvrtine svojih la-
nova.
5) a) Svaka drava, bez obzira da li je
lan samo jednog od dva izvrna od-
bora pomenuta u stavu 1) a) ili oba
ova odbora, raspolae samo jednim
glasom u Koordinacionom odboru.
b) Polovina lanova Koordinacionog
odbora sainjava kvorum.
c) Jedan delegat moe predstavljati
samo jednu dravu i moe glasati
samo u njeno ime.
6) a) Koordinacioni odbor izraava svo-
ja miljenja i donosi odluke prostom
veinom glasova. Uzdravanje se
ne smatra glasanjem.
b) ak ako je postignuta prosta veina,
svaki lan Koordinacionog odbora
moe, neposredno poslije glasa-
nja, traiti da se na sljedei nain
pristupi specijal nom izraunava-
nju: saine se dvije odvojene liste,
s tim to se na jednoj nalaze nazi vi
drava lanica Izvrnog odbora Pa-
rike unije, a na drugoj drava la-
nica izvr nog odbora Bernske uni-
je; glasanje svake drave se upisuje
uz njen naziv na svim listama na
kojima se nalazi. U sluaju da ovo
specijalno izvlaenje pokae da na
svakoj od lista nije dobijena prosta
veina, smatra se da prijedlog nije
usvojen.
7) Svaka drava lanica Organizaci-
je koja nije lan Koordinacionog
odbora moe biti predstavljena
posmatraima sa pravom uea u
diskusiji, ali bez prava glasa.
8) Koordinacioni odbor donosi svoj
poslovnik.
lan 9.
Meunarodni biro
1. Meunarodni biro sainjava sekre-
tarijat Organizacije.
2. Meunarodnim biroom rukovodi
generalni direktor kome pomau
dva ili vie generalnih poddirekto-
ra.
3. Generalni direktor je naimenovan
za odreen period, koji ne moe
biti krai od est godina. Njegovo
naimenovanje se moe obnoviti za
odreen pe riod. Trajanje prvog pe-
rioda i eventualnih slijedeih perio-
da kao i sve druge uslove njegovog
naimenovanja utvruje Generalna
skuptina.
4. a) Generalni direktor je najvii funk-
cioner Organizacije.
b) On predstavlja Organizaciju.
c) On podnosi izvetaje Generalnoj
skuptini i prima njene direktive u po-
gledu unutranjih i spoljnih poslo-
va Organizacije.
5. Generalni direktor priprema nacrt
budeta i programa kao i periodi-
ne izvjetaje o radu. On ih dostavlja
vladama zainteresovanih drava
kao i nadle nim organima unije i
Organizacije.
6. Generalni direktor i svaki lan oso-
blja koga on odredi uestvuju, bez
pra va glasa, na svim zasjedanjima
Generalne skuptine, Konferencije,
Koordinacio nog odbora, kao i sva-
kog drugog odbora ili radne grupe.
Generalni direktor ili neki lan oso-
blja koga on odredi je po slubenoj
dunosti sekretar ovih organa.
7. Generalni direktor imenuje osoblje
koje zahtjeva dobro funkcionisanje
Meunarodnog biroa. On imenuje
generalne poddirektore poto Ko-
ordinacioni odbor da svoju sagla-
snost. Uslovi zapoljavanja odree-
ni su u Statutu osoblja koji mora biti
odobren od strane Koordinacionog
odbora, na prijedlog general nog
direktora. Neophodnost da sebi
obezbjedi slube od visoko stru-
nih slube nika na osnovu njihove
efkasnosti, kompetencija i moral-
nih kvaliteta treba da budu glavno
mjerilo prilikom regrutovanja i
odreivanja uslova zapoljavanja
ovog osoblja. Na odgovarajui na-
in e se voditi rauna o potrebi da
se obezbje di regrutovanje na to je
mogue iroj geografskoj osnovi.
8. Funkcija generalnog direktora i
osoblja su strogo meunarodnog
karak tera. U vrenju svojih funkcija
oni ne treba da trae niti primaju
instrukcije bilo koje vlade ili dru-
gog organa van Organizacije. Oni se
moraju uzdravati od sva kog akta
koji moe dovesti u pitanje njihov
poloaj meunarodnog slubenika.
Svaka drava lanica obavezuje se
da e potovati iskljuivo meuna-
rodni ka rakter funkcija generalnog
direktora i lanova osoblja i da nee
nastojati da na njih utie prilikom
vrenja njihovih funkcija.
lan 10.
Sjedite
1. Sjedite Organizacije je odreeno
u enevi.
2. O njegovom premjetaju se moe do-
nijeti odluka ukoliko nastupe okolno-
sti predviene u lanu 6. 3) d) i g).
lan 11.
Finansije
1. Organizacija ima dva odvojena
budeta: budet za zajednike tro-
kove unija i budet Konferencije.
2. a) Budet za zajednike trokove
unija sadri predviene trokove
koji su od interesa za vie unija.
b) Ovaj budet se fnansira iz sljedeih
izvora:
i) doprinosa unija, s tim to se podrazu-
mijeva da visinu doprinosa svake
uni je utvruje skuptina te unije,
vodei rauna o mjeri u kojoj su za-
jedniki troko vi izvreni u interesu
pomenute unije;
u) takse i iznosi koji se duguju za usluge
koje izvri Meunarodni biro, a koje
nisu u neposrednoj vezi sa nekom
unijom ili koji nisu naplaeni za uslu-
ge koje je izvrio Meunarodni biro
u oblasti tehniko-pravne pomoi;
iii) prihoda od prodaje publikacija Me-
unarodnog biroa koje se ne tiu di-
rektno neke unije i drugih prava u
vezi sa ovim publikacijama;
iv) poklona, zavjetanja i subvencija
koje koristi Organizacija izuzev onih
pomenutih u stavu 3) b) iv);
v) stanarina, kamata i drugih raznih
prihoda Organizacije.
3. a) Budet Konferencije sadri predvi-
ene trokove za odravanje zasje-
danja Konferencije i za program
tehniko-pravne pomoi.
b) Ovaj budet fnansira se iz sljedeih
izvora:
i) doprinosa drava lanica ove kon-
vencije koje nisu lanovi neke unije;
ii) iznosa koje unije eventualno stav-
ljaju na raspolaganje ovom bude-
tu, s tim to se podrazumjeva da
visinu iznosa, koji je stavljen na
raspolaganje svakoj uniji, odreuje
skuptina te unije i da svaka unija
moe slobodno da odlui da ne do-
prinosi ovom budetu:
iii) iznosa ubranih za usluge koje je pru-
io Meunarodni biro u oblasti teh-
niko-pravne pomoi;
iv) poklona, zavjetanja i subvencija
koje koristi Organizacija u svrhe
pomenute u podstavu a).
4. a) Da bi se odredila visina doprino-
sa u budetu Konferencije, svaka
drava lanica ove konvencije koja
nije lan jedne unije svrstana je u
jednu kategoriju i plaa svoje go-
dinje doprinose na osnovu broja
jedinica utvrenog kako slijedi:
Kategorija A; Kategorija B; Kategorija C
10; 3; 1
b) Svaka drava, u trenutku kada izvr-
ava neki akt predvien u lanu 14.
1), navodi kategoriju u koju eli da
bude svrstana. Ona moe da pro-
mijeni kategoriju. Ako izabere niu
kategoriju, drava o tome treba da
obavijesti Konferenciju prili kom
nekog njenog redovnog zasjeda-
nja. Ova promjena poinje da vai
poetkom kalendarske godine koja
dolazi poslije pomenutog zasjeda-
nja.
c) Godinji doprinos svake drave
sastoji se od iznosa iji je odnos
prema ukupnoj sumi doprinosa
budetu Konferencije svih drava
isti kao i odnos izmeu broja jedi-
nica kategorije u koju je razvrstana
i ukupnog broja jedinica svih dra-
va.
d) Doprinosi se uplauju 1. januara
svake godine.
e) U sluaju da budet nije usvojen
pre poetka nove fnansijske go-
dine produuje se vanost bude-
ta prethodne godine na nain koji
predvia fnansijski pravilnik.
5. Drava lanica ove konvencije koja
nije lan nijedne unije i koja na
osno vu ovog lana kasni sa plaa-
njem svoga doprinosa kao i drava
lanica ove kon vencije koja je lan
neke unije i koja kasni sa plaanjem
svoga doprinosa na ime ove uni-
je, ne moe da koristi svoje pravo
glasa ni u jednom organu Organi-
zacije iji je lan ako je iznos ovog
zaostatka jednak ili vii od iznosa
doprinosa koje duguje za cijele
dvije prethodne godine. Meutim,
ovoj dravi moe se odobriti da
i dalje koristi svoje pravo glasa u
pomenutom organu sve dok ovaj
smatra da je zakanjenje prouzro-
kovano izuzetnim i neizbjenim
okolnostima.
6. Iznos taksi i suma koje se duguju za
usluge koje je pruio Meunarodni
biro u oblasti tehniko-pravne po-
moi odreuje generalni direktor
koji izvjetava Koordinacioni od-
bor.
7. Organizacija moe, uz odobrenje
Koordinacionog odbora, da prima
po klone, zavjetanja i subvencije
koje potiu direktno od vlada, jav-
nih ili privatnih ustanova, udrue-
nja ili pojedinaca.
8. a) Organizacija raspolae obrtnim
fondom koji se sastoji od jedno-
kratne uplate koju izvre unije i
svaka drava lanica ove konven-
cije koja nije lan neke unije. Ako
fond postane nedovoljan, donosi
se odluka o njegovom poveanju.
b) O iznosu jednokratne uplate svake
unije i njenom eventualnom ue-
u u svakom poveanju odluuje
njena skuptina.
c) Iznos jednokratne uplate svake dr-
ave lanice ove konvencije koja
nije lan neke unije i njeno uee
u svakom poveanju, srazmjerna
su doprinosu ove drave za godi-
nu u toku koje je fond konstituisan
ili donijeta odluka o poveanju. O
srazmjeri i nainu uplate odluuje
Konferencija, na prijedlog gene-
ralnog direk tora i poslije miljenja
Koordinacionog odbora.
9. a) Ugovor o sjeditu, sklopljen sa
dravom na ijoj teritoriji Organiza-
cija ima svoje sjedite, predvia da,
ako je obrtni fond nedovoljan, ova
drava odobrava pozajmicu. Iznos
ove pozajmice i uslovi pod kojima
se odobrava predmet su, u svakom
meu zainteresovane drave i Or-
ganizacije. Sve dok je obavezna da
odobrava pozajmicu, ova drava
raspolae ofcio jednim me-
stom u Koordinacionom odboru.
b) Drava pomenuta u podstavu a) i Or-
ganizacija imaju pravo da putem pi-
smenog saoptenja otkau obavezu
o odobravanju pozajmica. Otkaz stu-
pa na snagu tri godine po zavretku
godine u toku koje je bio saopten.
10. Pregled raun a obezbeuje, zavi-
sno od naina koji predvia fnan-
sijski pravilnik, jedna ili vie drava
lanica ili spoljni kontrolori koje, uz
njihov pristanak, odreuje Gene-
ralna skuptina.
lan 12.
Pravna sposobnost; Privilegije i
imuniteti
1. Na teritoriji svake drave lani-
ce. Organizacija uiva, u skladu sa
zakoni ma ove drave, pravnu spo-
sobnost neophodnu za postizanje
njenog cilja i oba vljanje njenih
funkcija.
2. Organizacija sklapa sporazum o
sjeditu sa vajcarskom konfede-
racijom i sa svakom drugom dra-
vom u kojoj bi zatim sjedite moglo
biti odreeno.
3. Organizacija moe da zakljui dvo-
strane ili viestrane sporazume sa
dru gim dravama lanicama kako
bi obezbijedila sebi i svojim funkcio-
nerima i pred stavnicima svih drava
lanica, uivanje privilegija i imuni-
teta potrebnih za po stizanje njenih
ciljeva i vrenje njenih funkcija.
4. Generalni direktor moe da prego-
vara i posle dobijanja saglasnosti
Ko ordinacionog odbora zakljuuje
i potpisuje u ime Organizacije spo-
razume pomenute u st. 2) i 3).
lan 13.
Veze sa drugim organizacijama
1. Ako smatra potrebnim, Organi-
zacija uspostavlja radne odnose i
sarauje sa drugim meuvladinim
organizacijama. Sve opte spora-
zume zakljuene u tu svrhu sa or-
ganizacijama zakljuuje generalni
direktor, poslije odobrenja Koordi-
nacionog odbora.
2. Organizacija moe da za pitanja iz
njene nadlenosti preduzme sve
od govarajue mjere radi konsul-
tovanja meunarodnih nevladi-
nih organizacija i, pod rezervom
pristanka zainteresovanih vlada,
nacionalnih vladinih ili nevladi nih
organizacija kao i radi svake sarad-
nje sa pomenutim organizacijama.
Ove korake preduzima generalni
direktor posle odobrenja Koordi-
nacionog odbora.
lan 14.
Naini na koje drave mogu postati
lanice Konvencije
I) Drave pomenute u lanu 5. mogu
postati lanice ove konvencije i
lano vi Organizacije ako:
i) potpiu bez rezerve ratifkacije ili
11) potpiu uz rezervu ratifkacije, po-
to deponuju ratifkacione instru-
mente, ili iii) deponuju instrument
o pristupanju.
2) Bez obzira na svaku drugu odredbu
ove konvencije, drava lanica Pari-
ke konvencije, Bernske Konvencije
ili obje konvencije moe pristupiti
ovoj konvenciji samo ako istovreme-
no postane ili poto je ranije postala
lan, ratifkovanjem ili pristupanjem.
tokholmskom aktu Parike kon-
vencije u cjelini ili uz jedino ograni-
enje predvieno u lanu 20. 1) b) i)
pomenutog akta, ili tokholmskom
aktu Bernske konvencije u cjelini ili
sa jednim ogranienjem predvieni
u lanu 28. 1) b) i) po menutog akta.
3) Ratifkacioni instrumenti ili instru-
menti o pristupanju deponuju se kod
lan 15.
Stupanje na snagu Konvencije
mjeseca poto deset drava lanica
Parike unije i sedam drava lanica
Bernske unije izvre neki od akata
koje predvia lan 14. 1), s tim to
se svaka drava lanica dvije unije
rauna u obje grupe. Toga dana
ova konvencija stupa na snagu ta-
koe u pogledu drugih dra va koje
su, mada nisu lanice jedne od ove
dvije unije, izvrile tri ili vie mjese-
ci prije pomenutog datuma, neki
od akata koje predvia lan 14. 1).
2. Za svaku drugu dravu ova kon-
vencija stupa na snagu tri mjese-
ca poslije dana kada je ova drava
izvrila neki akt koji predvia lan
14.1).
lan 16.
Rezerve
Nikakvo ogranienje ove konvencije
nije dozvoljeno.
lan 17.
Izmjene
1. Prijedloge za izmjenu ove konven-
cije moe da podnese svaka drava
lani ca, Koordinacioni odbor ili ge-
neralni direktor. Ovaj posljednji sa-
optava ove prijedloge dravama
lanicama barem est meseci pre
nego to se podnesu Kon ferenciji
na razmatranje.
2. Sve izmjene usvaja Konferencija,
Ako je re o izmjenama koje mogu
da po vrede prava i obaveze drava
lanica ove konvencije koje nisu
lanice nijedne uni je, ove drave
takode uestvuju u glasanju. Dr-
ave lanice ove konvencije koje
su lanice barem jedne od unija,
jedino su ovlatene da glasaju o
svim prijedlozima koji se odnose
na druge izmjene. Izmjene se usva-
jaju prostom veinom glasova, s
tim to Konferencija glasa samo za
prijedloge izmjena koje je prethod-
no usvojila Skuptina Parike unije
i Skuptina Bernske unije, prema
pravilima koja one primjenjuju na
izmjene administrativnih odredaba
njihovih odgovarajuih konvencija.
3. Svaka izmjena stupa na snagu mje-
sec dana poto generalni direktor
primi pismena saoptenja o pri-
hvatanju, izvrenom u skladu sa
njihovim odgovaraju im ustavnim
propisima, od strane tri etvrtine
drava koje su bile lanice Orga-
uizacije i imale pravo glasa o pred-
loenoj izmeni na osnovu stava 2),
u trenutku kada je Konferencija
usvojila izmenu. Svaka ovako pri-
hvaena izmjena obavezu je sve
drave koje su lanice Organizacije
u trenutku kada izmjena stupa na
sna gu ili koje kasnije postanu nje-
ne lanice; meutim, svaka izmjena
drava lanica obavezuje samo one
koje su saoptile svoje prihvatanje
pomenute izmjene.
lan 18.
Otkazivanje
1. Svaka drava lanica moe da otka-
e ovu konvenciju putem saopte-
nja upuenog generalnom direk-
toru.
2. Otkazivanje stupa na snagu est
mjeseci poslije dana kada je gene-
ralni di rektor primio saoptenje.
lan 19.
Saoptenje
Generalni direktor saoptava vladama
svih drava lanica:
i) datum stupanja na snagu Konvencije;
ii) potpise i deponovanje ratifkacio-
nih instrumenata ili instrumenata o
pristupanju;
iii) prihvatanje izmjena ove konvencije
i datum kada ove izmjene stupaju
na snagu;
iv) otkaz ove konvencije.
lan 20.
Protokolarne odredbe
1. a) Ova konvencija potpisana je u
jednom primjerku na engleskom,
panskom, francuskom i ruskom,
pri emu su svi tekstovi podjedna-
ko vjerodostojni; deponovana je
kod vedske vlade.
b) Ova konvencija ostaje otvorena za
potpis u tokholmu sve do 13. ja-
nuara 1968. godine.
2. Zvanine tekstove izdaje generalni
direktor poslije konsultovanja zainte-
resovanih vlada, na njemakom, itali-
janskom i portugalskom i na drugim
jezici ma koje zatrai Konferencija.
3. Generalni direktor dostavlja dva
ovjerena prepisa ove konvencije i
svih izmjena koje usvoji Konferen-
cija vladama drava lanica Parike
ili Bernske uni je, vladi svake druge
drave kada pristupe ovoj konven-
ciji i vladi svake drave koja podne-
se zahtev za pristupanje. Prepie
potpisanog teksta Konvencije koji
se dostavljaju vladama ovjerava
vedska vlada.
4. Generali direktor registruje ovu
konvenciju kod Sekretarijata
Organiza cije ujedinjenih nacija.
lan 21.
Prelazne odredbe
1. Sve do stupanja na dunost prvog
generalnog direktora, smatra se da
se pozivanje, u ovoj konvenciji, na
Meunarodni biro ili na generalnog
direktora odnosi na udruene meu-
narodne biroe za zatitu industrijske,
knjievne i umjetnike svojine (tako-
e nazvane Udrueni meunarodni
biroi za zatitu inte lektualne svojine
(BIRPI). ili na njihovog direktora.
2. a) Drave koje su lanice neke unije,
a koje jo nisu postale lanice ove
konvencije, mogu, u toku pet godi-
na raunajui od njenog stupanja na
snagu, da vre, ako to ele ista prava
kao da su njene lanice. Svaka drava
koja eli da vr i ova prava deponuje
u tu svrhu kod generalnog direktora
pismeno saoptenje koje stupa na
snagu na dan njenog prijema. Ove
drave se smatraju lanicama Gene-
ralne skuptine i Konferencije sve do
isteka pomenutog perioda.
b) Po isteku perioda od pet godina,
ove drave vie nemaju pravo glasa
u Generalnoj skuptini, u Konferen-
ciji ili u Koordinacionom odboru.
c) im postanu lanice ove konvenci-
je, pomenute drave mogu opet da
vr e pravo glasa.
3) a) Sve dok sve drave lanice Parike
ili Bernske konvencije ne postanu
lanice ove konvencije, Meuna-
rodni biro i generalni direktor vre i
funkcije koje su dodeljene Udrue-
nim meunarodnim biroima za za-
titu industrijske, knjievne i umjet-
nike svojine i njihovom direktoru.
b) Osoblje koje se nalazi na dunosti u
gore pomenutim biroima na dan
stupanja na snagu ove konvencije
smatra se, za vreme trajanja prela-
znog peri oda pomenutog u pod-
stavu a), kao da je na dunosti u
Meunarodnom birou.
4) a) Kada sve drave lanice Parike
unije postanu lanice Organizacije,
prava, obaveze i dobra Biroa ove
unije prelaze na Meunarodni biro
Organizacije.
b) U sluaju da sve drave lanice Bern-
ske unije postanu lanice Organiza-
cije, prava, obaveze i imovina Biroa
ove unije prelaze na Meunarodni
biro Or ganizacije.
U potvrdu ega dolepotpisani, propisno
ovlateni u tu svrhu, potpisali su ovu
konvenciju.
Sainjeno u tokholmu, 14. jula 1967.
godine.
FINALNI AKT
1. tokholmska konferencija o inte-
lektualnoj svojini, 1967.
Koju su pripremili Vlada vedske i Udru-
eni meunarodni biroi za zatitu
intelektualne svojine (BIRPI),
Koju je sazvala Vlada vedske,
Odrana je u tokholmu, u Palati Riksdag,
od 11. juna do 14. jula 1967. godine,
2. Drave lanice Bernske i Parike kon-
vencije i posebnih aranmana uz
Pariku konvenciju revidirale su
pomenute konvencije i pomenute
aranmane, donijele su razne odlu-
ke i usvojile razne preporuke.
3. Konferencija je usvojila Konvenciju o
osnivanju Svjetske organizacije za
intelektualnu svojinu.
U potvrdu ega, dole potpisani, delegati
drava pozvanih na Konferenciju, pot-
pisali su ovaj fnalni akt.
Sainjeno 14. jula 1967. godine, u
tokholmu na francuskom, engleskom,
panskom i ruskom, s tim to e original
biti deponovan u arhivi Vlade vedske.
ANEKS XV
SVJETSKA ORGANIZACIJA
ZA INTELEKTUALNU SVOJINU)
(eneva, 4. oktobar 1977)
Standardne odredbe primenjivae se
na Svjetsku organizaciju za intelektual nu
svojinu (u daljem tekstu nazvana: Organi-
zacija), pod rezervom sljedeih izmjena:
1. Privilegije, imuniteti, osloboenja i
olakice pomenuti u Odeljku 21.
la na VI standardnih odredaba
dae se takoe zamjeniku general-
nog direktora Or ganizacije.
2. a) Strunjaci (koji nisu funkcioneri
obuhvaeni lanom VI), dok rade
u komitetima Organizacije ili obav-
ljaju misije za nju, uivae sljedee
privilegije i imunitete ukoliko je po-
trebno za efkasno vrenje njihovih
funkcija, ukljuujui i vrijeme pro-
vedeno na putovanjima u vezi sa
vrenjem funkcija u tim komitetima
i sa misijama, a posebno:
i) imunitet od linog hapenja ili za-
pljene linog prtljaga;
ii) imunitet od svakog sudskog gonje-
nja u pogledu djela koja su izvrili u
obavljanju svojih zvaninih funkci-
ja (ukljuujui izgovorene i napisa-
ne rijei); dotina lica e zadrati taj
imunitet ak i kada budu prestala
da vre funkcije u komisijama Or-
ganizacije ili kada budu prestala da
vre poslove za raun Organizacije;
ih) iste olakice u pogledu monetarnih
ili deviznih propisa i u pogledu li-
nog prtljaga kao i olakice koje su
date funkcionerima inostranih vla-
da na pri vremenoj zvaninoj misiji;
iv) Neprikosnovenost svih pismena i do-
kumenata koji se odnose na rad koji
obavljaju za raun Organizacije;
v) Pravo upotrebe ifre kao i pravo pri-
manja dokumenata i pote kurirom
ili zapeaenim valizama, u svom
optenju sa Organizacijom.
Princip naveden u posljednjoj reenici
odjeljka 12. standardnih odredaba pri-
me njuje se na odredbe predviene u
gore navedenim takama iv i v.
b) Privilegije i imuniteti daju se strunja-
cima navedenim pod a) u interesu
Organizacije, a ne radi njihove line
koristi. Organizacija e moi i morati
da lii imuniteta strunjaka koji ga
uiva u svim sluajevima u kojima bi,
po njenom miljenju, imunitet spre-
avao da pravda bude zadovoljena i
u kojima imunitet moe biti ukinut
bez tete po interese Organizacije.
SPORAZUM
O TRGOVINSKIM
ASPEKTIMA PRAVA
INTELEKTUALNOG
VLASNITVA
(TRIPS)
lanice,
elei da smanje poremeaje i smetnje
u meunarodnoj trgovini i uzimajui
u obzir potrebu za unapreenjem ef-
kasne i odgovarajue zatite prava in-
telektualnog vlasnitva i osiguraju da
mjere i postupci za provedbu prava in-
telektualnog vlasnitva same ne posta-
nu smetnje zakonitoj trgovini;
Priznajui, u tu svrhu, potrebu za novim
pravilima i disciplinama u vezi:
(a) primjenjivosti osnovnih principa
GATT-a iz 1994. i odgovarajuih me-
unarodnih sporazuma ili konvenci-
ja o pravu intelektualnog vlasnitva;
(b) odreivanja odgovarajuih standarda
i principa u vezi sa dostupnou, obi-
mom i koritenjem trgovinskih aspe-
kata prava intelektualnog vlasnitva;
(c) odreivanja efkasnih i odgovara-
juih mjera za provoenje trgovin-
skih aspekata prava intelektualnog
vlasnitva, uzimajui u obzir razlike
u nacionalnim pravnim sistemima;
(d) odreivanja efkasnih i brzih postu-
paka za multilateralno sprijeavanje
i rjeavanje sporova izmeu vlada; i
(e) prelaznih dogovora usmjerenih na
to potpunije uestvovanje u rezul-
tatima pregovora;
Priznajui potrebu za multilateralnim
okvirom principa, pravila i disciplina
koji se odnose na meunarodnu trgo-
vina krivotvorenom robom;
Priznajui da su prava intelektualnog
vlasnitva privatna prava;
Priznajui osnovne ciljeve javne politike
nacionalnih sistema za zatitu intelek-
tualnog vlasnitva, ukljuujui razvojne
i tehnoloke ciljeve;
Priznajui takoer posebnu potrebu ne-
dovoljno razvijenih zemalja lanica u
pogledu najvee mogue feksibilnosti
u provedbi zakona i propisa kako bi im
se omoguilo da stvore zdravu i odrivu
tehnoloku osnovu;
Naglaavajui vanost smanjivanja nape-
tosti postizanjem vrstih obaveza da se
sporovi u vezi sa pitanjima trgovinskih as-
pekata prava intelektualnog vlasnitva rje-
avaju putem multilateralnih postupaka;
elei da se uspostavi odnos uzajamne
podrke izmeu Svjetske trgovinske
organizacije i Svjetske organizacije za
intelektualno vlasnitvo (u daljnjem
tekstu Sporazum kao WIPO) kao i
drugih odgovarajuih meunarodnih
organizacija.
Saglasne su u sljedeem:
DIO I
OPTE ODREDBE I OSNOVNI
PRINCIPI
lan 1.
Vrsta i djelokrug obaveza
1. lanice e omoguiti provoenje
odredbi ovog Sporazuma. lanice
mogu, ali nisu obavezne, provoditi
u svojem zakonodavstvu iru za-
titu nego to se trai ovim Spora-
zumom, pod uslovom da ista nije
u suprotnosti sa odredbama ovog
Sporazuma. lanice imaju pravo
slobodno odrediti odgovarajuu
metodu za provoenje odredbi
ovog Sporazuma unutar vlastitog
pravnog sistema i prakse.
2. U svrhu ovog Sporazuma naziv in-
telektualno vlasnitvo odnosi se na
sve kategorije intelektualnog vla-
snitva koje su predmetom Odjelj-
ka 1. do 7. Dijela II.
3. lanice e dravljanima drugih
lanica dati status u skladu sa
odredbama ovog Sporazuma.
1
U
pogledu relevantnog prava inte-
lektualnog vlasnitva, dravljanima
drugih lanica se smatraju ona
fzika ili pravna lica koja ispunja-
vaju kriterij za dobivanje zatite
predviene Parikom konvencijom
(1967.), Bernskom konvencijom
(1971.), Rimskom konvencijom i
Sporazumom o intelektualnom
vlasnitvu na integrisanim kolima,
ako su sve lanice Svjetske trgovin-
ske organizacije potpisnice tih kon-
1 U ovom Sporazuma, kada se govori o drav-
ljanima, oni se smatraju, u sluaju zasebnih
carinskih teritorija lanica WTO, fzikim ili
pravnim licema, koja borave ili koja obavlja-
ju stvarnu i efektivnu industrijsku ili komer-
cijalnu djelatnost (imaju preduzee) na toj
carinskoj teritoriji
vencija.
2
Svaka lanica koja koristi
mogunosti odreene stavom 3.
lana 5. ili stavom 2. lana 6. Rim-
ske konvencije, duna je o tome no-
tifkovati, kao to je to predvieno
tim odredbama, Savjet za trgovin-
ske aspekte prava intelektualnog
vlasnitva (Savjet za TRIPS).
lan 2.
Konvencije o intelektualnom
vlasnitvu
1. U odnosu na Dijelove II, III. i IV. ovog
Sporazuma, lanice e potovati
lanove 1. do 12. i lan 19. Parike
konvencije (1967.).
2. Nita u dijelovima I. do IV. ovog
Sporazuma nee derogirati posto-
janje obaveza koje lanice imaju
jedna prema drugoj na osnovu Pa-
rike konvencije, Bernske konvenci-
je, Rimske konvencije i Sporazuma
o zatiti intelektualnog vlasnitva
na integrisanim kolima.
lan 3.
Nacionalni tretman
1. Svaka lanica e priznati
dravljanima drugih lanica ne man-
je povoljan status nego to ga imaju
2 U ovom Sporazuma, Parika konvencija
znai Pariku konvenciju o zatiti intelektu-
alnog vlasnitva: Parika konvencija (1967.)
odnosi se na tokholmski akt ove Konven-
cije od 14. jula 1967: Bernska konvencija
odnosi se na Bernsku konvenciju o zatiti
literarnih i umjetnikih radova: Bernska kon-
vencija (1971.) odnosi se na Pariki akt ove
Konvencije od 24. jula 1971. godine. Rim-
ska konvencija odnosi se na Meunarodnu
konvenciju za zatitu izvoaa, proizvoaa
fonograma i radio-difuznih organizacija,
usvojenu u Rimu 26. oktobra 1961. godine.
Sporazum o intelektualnom vlasnitvu u
pogledu integrisanih kola (IPIC Ugovor)
odnosi se na Sporazum o intelektualnom
vlasnitvu, usvojen u Washingtonu 26. maja
1989. godine. WTO sporazum odnosi se na
Sporazum kojim se osniva WTO.
njeni dravljani u pogledu zatite
3

intelektualnog vlasnitva, u skladu
sa izuzecima koji su ve odreeni u
Parikoj konvenciji (1967.), Bernskoj
konvenciji (1971.), Rimskoj konven-
ciji ili Sporazumu o intelektualnom
vlasnitvu na integrisanim kolima.
U pogledu izvoaa, proizvoaa
fonograma i radio-difuznih organi-
zacija ova se obaveza odnosi samo
na prava odreena ovim Sporazu-
mom. Svaka lanica koja se koristi
mogunostima odreenim u lanu
6. Bernske konvencije (1971.) ili sta-
vu 1.(b) lana 16. Rimske konvencije
e notifkovati, na nain predvien u
tim u odredbama, Savjet za TRIPS.
2. lanice se mogu koristiti izuzecima
koji su odobreni u skladu sa stavom
1. u pogledu sudskih i upravnih po-
stupaka, ukljuujui odreivanje
uslune adrese ili imenovanje pred-
stavnika pod jurisdikcijom lanice,
samo ako su takvi izuzeci potrebni za
osiguranje usklaenosti sa zakonima
i propisima koje nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog Sporazuma i tamo
gdje se takva praksa ne primjenjuje
na nain koji bi predstavljao prikrive-
no ogranienje trgovine.
lan 4.
Tretman najpovlatenije nacije
U pogledu zatite intelektualnog vla-
snitva, svaka prednost, povlastica,
privilegija ili imunitet koji jedna lani-
ca daje dravljanima druge zemlje, od-
mah i bezuslovno vrijedi i za dravljane
drugih lanica. Izuzee od te obaveze
predstavlja svaka prednost, povlastica,
privilegija ili imunitet koje lanica daje:
3 Za potrebe lana 3. i 4. zatita e ukljui-
vati pitanja koja se odnose na raspoloivost,
sticanje, djelokrug i provedbu prava intelek-
tualnog vlasnitva kao i onih pitanja koja
utiu na koritenje prava intelektualnog vla-
snitva kojima se bavi ovaj Sporazum
(a) a koje proizlaze iz meunarodnih
sporazuma o pravnoj pomoi ili iz-
vrenju zakona uopte i ne nuno
ogranieno na zatitu intelektual-
nog vlasnitva;
(b) u skladu sa odredbama Bernske
konvencije (1971.) ili Rimske kon-
vencije kojima se odobrava da do-
dijeljeni tretman ne bude u funkciji
nacionalnog tretmana, ve tretma-
na koji je dobiven u drugoj zemlji;
(c) u pogledu prava izvoaa, proizvo-
aa fonograma i radio-difuznih or-
ganizacija koja nisu odreena ovim
Sporazumom;
(d) a koja proizlaze iz meunarodnih
sporazuma koji se odnose na zati-
tu intelektualnog vlasnitva koji su
stupili na snagu prije stupanja na
snagu WTO Sporazuma, pod uslo-
vom da je o takvim sporazumima
notifkovan Savjet TRIPS-a i da oni
ne predstavljaju proizvoljnu ili ne-
opravdanu diskriminaciju prema
dravljanima drugih lanica.
lan 5.
Multilateralni sporazumi o sticanju
ili odravanju zatite
Obaveze koje proizlaze iz lanova 3. i
4. ne odnose se na postupke odreene
multilateralnim sporazumima koji su
zakljueni pod pokroviteljstvom WIPO-
a koji se odnose na sticanje ili odrava-
nje prava intelektualnog vlasnitva.
lan 6.
Prestanak prava
U svrhu rjeavanja sporova koji proizla-
ze iz ovog Sporazuma, te u skladu sa
odredbama lanova 3. i 4. nijedna od
odredbi u ovom Sporazumu nee se
koristiti za pokretanja pitanja prestanka
prava intelektualnog vlasnitva.
lan 7.
Ciljevi
Zatita i provoenje prava intelektu-
alnog vlasnitva treba da doprinesu
unapreenju tehnolokih inovacija,
transfera i irenja tehnologije na uzaja-
mnu korist proizvoaa i korisnika teh-
nolokih znanja na nain koji postie
drutveni i privredni razvoj, kao i urav-
noteenju prava i obaveza.
lan 8.
Principi
1. lanice prilikom formulisanja ili
izmjene svojih zakona i propisa
mogu usvojiti mjere koje su po-
trebne za zatitu javnog zdravlja i
ishrane, i za promovisanje javnog
interesa u sektorima od vitalne va-
nosti za njihov drutvo-ekonomski
i tehnoloki razvoj, pod uslovom da
su takve mjere u skladu sa odred-
bama ovog Sporazuma.
2. Odgovarajue mjere, pod uslovom
da su u skladu sa odredbama ovog
Sporazuma, mogu biti potrebne
radi sprijeavanja zloupotrebe
prava intelektualnog vlasnitva od
strane nosioca /titulara/ prava ili
pribjegavanja praksi koja neoprav-
dano ograniava trgovinu ili tetno
utiu na meunarodni transfer teh-
nologije.
DIO II
STANDARDI U VEZI SA
DOSTUPNOU, OBIMOM I
KORITENJEM PRAVA
INTELEKTUALNOG VLASNITVA
Odjeljak 1: Autorska i srodna prava
lan 9.
Odnos prema Bernskoj konvenciji
1. lanice e se pridravati odredbi
lanova 1 do 21 Bernske konven-
cije (1971.) i njenog Priloga. Me-
utim, prema ovom Sporazumu
lanice nemaju prava ili obaveze
u pogledu prava dodijeljenih na
osnovu lana 6. bis te Konvencije ili
prava koja su iz tog lana proizila.
2. Zatita autorskih prava odnosit e
se na ostvarenja, ali ne na ideje, po-
stupke, metode operacija ili mate-
matika rjeenja kao takva.
lan 10.
Kompjuterski programi i prikuplja-
nje podataka
1. Kompjuterski programi, bilo u
izvornom ili izvrnom kodu, e se
tititi kao knjievna djela prema
Bernskoj konvenciji (1971.).
2. Prikupljanje podataka ili drugog
materijala, bilo da su mainski it-
ljivi ili u nekom drugom formi, koji
zbog izbora ili ureenja njihovog
sadraja predstavljaju intelektualno
ostvarenje, kao takvi e biti predmet
zatite. Takva zatita, koja se ne od-
nosi samo na podatke ili materijal,
e biti bez tete po bilo koju vrstu
autorskog prava koje postoji na po-
dacima ili na samom materijalu.
lan 11.
Prava iznajmljivanja
U pogledu kompjuterskih programa i ki-
nematografskih djela, lanica je duna
osigurati autorima i njihovim /titularnim/
nasljednicima pravo na odobravanje ili
zabranu na javno komercijalno iznajmlji-
vanja originala ili kopija njihovih djela pod
autorskim pravom. lanica e biti oslo-
boena navedene obaveze u pogledu
kinematografskih djela, ako takvo iznaj-
mljivanje nije dovelo do obimnog kopira-
nja takvih djela i time materijalno otetilo
ekskluzivno pravo reprodukcije koje je u
lanici dodijeljeno autorima i njihovim /
titularnim/ nasljednicima. Ova se obaveza
ne primjenjuje u pogledu iznajmljivanja
kompjuterskih programa budui da sam
program nije osnovni cilj iznajmljivanja.
lan 12.
Trajanje zatite
Kada se trajanje zatite djela, sa izuzet-
kom fotografja ili djela primijenjene
umjetnosti, rauna na osnovi koja se ne
bazira na trajanju ivotnog vijeka fzi-
kog lica, to trajanje ne smije biti krae
od 50 godina od kraja kalendarske go-
dine u kojoj je dozvoljeno ovlateno
objavljivanje, ili u sluaju ukoliko ne
postoji takvo ovlatenje u roku od 50
godina od nastanka djela, odnosno 50
godina od kraja kalendarske godine u
kojoj je djelo nastalo.
lan 13.
lanice e svesti ogranienja ili izuzetke
za ekskluzivna prava na odreene slua-
jeve koji nisu u suprotnosti sa normal-
nom eksploatacijom djela i koji ne pred-
stavljaju nerazumnu tetu legitimnim
interesima nosioca /titulara/ prava.
lan 14.
Zatita izvoaa, proizvoaa
fonograma (zvunih zapisa) i
radio-difuznih organizacija
1. U pogledu trajnog snimanja svoje
izvedbe na fonogramu, izvoai
imaju mogunost da sprijee slje-
dea djela koja se preduzimaju bez
njihovog ovlatenja: snimanje nji-
hove nesnimljene izvedbe i repro-
dukcija takvih snimaka. Izvoai ta-
koer imaju mogunost da sprijee
sljedea djela koja se preduzimaju
bez njihovog ovlatenja: emitova-
nje preko radija i javno izvoenje
njihove izvedbe u ivo.
2. Proizvoai fonograma imaju pra-
vo odobriti ili zabraniti direktnu ili
indirektnu reprodukciju svojih fo-
nograma.
3. Radio-difuzne organizacije ima-
ju pravo zabraniti sljedee radnje
koje se preduzimaju bez njihovog
dozvole: snimanje, reprodukciju
snimaka i ponovo emitiranje pu-
tem radija, kao i javno objavljivanje
televizijskih snimaka istih. U slua-
ju kada lanice ne daju takva pra-
va radio-difuznim organizacijama,
moraju vlasnicima autorskog prava
omoguiti da u pogledu emitova-
nja sprijee gore navedene radnje
koje su u skladu sa odredbama
Bernske konvencije (1971.).
4. Odredbe lana 11. u pogledu kom-
pjuterskih programa odnose se
mutatis mutandis na proizvoae
fonograma i sve druge nosioce (ti-
tulare) prava u fonogramu u skladu
sa zakonskim propisima lanice.
Ako je na dan 15. aprila 1994. u
lanici bio na snazi sistem pravine
novane nadoknade vlasnika /titu-
lara/ prava u pogledu iznajmljiva-
nja fonograma, ona moe zadrati
takav sistem pod uslovom da ko-
mercijalno iznajmljivanje fonogra-
ma materijalno ne oteuje eksklu-
zivna prava reprodukcije nosioca /
titulara/ prava.
5. Rok zatite koja se prema ovom
Sporazumu prua izvoaima i pro-
izvoaima fonograma traje naj-
manje do kraja perioda od 50 godi-
na, raunajui od kraja kalendarske
godine u kojoj je snimak napravljen
ili u kojoj je dolo do izvoenja ili
emitovanja. Rok zatite koja se daje
u skladu sa stavom 3, traje najma-
nje 20 godina raunajui od kraja
kalendarske godine u kojoj je odr-
ano emitovanje.
6. Svaka lanica moe, u pogledu pra-
va dodijeljenih na osnovu stavova
1, 2. i 3. odrediti takoer i uslove,
ogranienja, izuzetke i rezerve u
onoj mjeri u kojoj je to dozvolje-
no na osnovu Rimske konvencije.
Meutim, odredbe lana 18. Bern-
ske konvencije (1971.) takoer e
se mutatis mutandis, primjenjivati
u pogledu fonograma, i na prava
izvoaa i proizvoaa fonograma.
ODJELJAK 2:
IGOVI
lan 15.
Predmet zatite
1. Svaki znak ili svaka kombinacija
znakova kojima se moe razlikova-
ti roba ili usluge jednog preduzea
od drugih e se smatrati zatitnim
znakom. Takvi znakovi, posebno ri-
jei koje ukljuuju lina imena, slo-
va, brojeve, fgurativne elemente i
kombinacije boja, kao i kombina-
cija takvih znakova, mogu se regi-
strovati kao igovi. U sluaju kada
znakovi samo po sebi ne mogu ra-
zlikovati relevantne robe ili usluge,
lanice imaju mogunost usloviti
registrovanje razliitosti koja se sti-
e koritenjem. lanice mogu trai-
ti da kao uslov registracije znakovi
budu vizuelno uoljivi.
2. Stav 1. nee se tumaiti tako da
sprijeava lanicu od odbijanja re-
gistracije iga po drugom osnovu,
pod uslovom da isti ne derogiraju
odredbe Parike konvencije (1967.).
3. lanice imaju mogunost registro-
vanje uiniti zavisnim od upotrebe.
Meutim, stvarna upotreba iga
nije uslov za podnoenje prijave za
registraciju. Prijava se ne smije od-
biti samo iz razloga to do namjera-
vane upotrebe nije dolo prije iste-
ka perioda od 3 godine od datuma
podnoenja prijave.
4. Priroda roba ili usluga na koje e se
primijeniti ig ni u kojem sluaju ne
smije predstavljati prepreku za re-
gistraciju iga.
5. lanice su dune objaviti svaki ig,
bilo prije registracije ili odmah nakon
nje, te su dune pruiti odgovarajue
mogunosti uruivanje zahtjeva za
ponitavanjem registracije. lanice
uz to mogu i predvidjeti mogunost
prigovora na registrovani ig.
lan 16.
Dodijeljena prava
1. Vlasnik registrovanog iga ima
ekskluzivno pravo da sprijei sve
tree strane koje nemaju njegovu
saglasnost da koriste u toku trgo-
vine identine ili sline znakove za
robe ili usluge koji su identini ili
slini onima za koje je ig registro-
van, gdje postoji vjerovatnoa da
bi njihova upotreba mogla imati za
posljedicu zabunu. U sluaju upo-
trebe identinog znaka za iden-
tine robe ili usluge, vjerovatnoa
zabune se pretpostavlja. Gore na-
vedena prava nee biti na tetu bilo
postojeih prava, niti e uticati na
mogunost da lanice uine prava
zavisnim na osnovu upotrebe.
2. lan 6. bis Parike konvencije
(1967.) primjenjuje se mutatis mu-
tandis, na usluge. Prilikom odrei-
vanja da li je neki ig dobro poznat,
lanice e uzeti u obzir prepoznat-
ljivost iga u relevantnom javnom
sektoru, ukljuujui prepoznavanje
u samoj lanici koje je steeno kao
rezultat promocije iga.
3. lan 6. bis Parike konvencije
(1967.) primjenjuje se mutatis mu-
tandis, na robu i usluge koje nisu
sline onima za koje je registriran
ig, pod uslovom da bi upotreba
tog iga u odnosu na navedene
robe i usluge trebala ukazati na
povezanost izmeu takve robe ili
usluga i vlasnika registrovanog
iga i pod uslovom da bi interesi
vlasnika iga takvom upotrebom
vjerovatno mogli pretrpjeti tetu.
lan 17.
Izuzea
lanice mogu odrediti ograniene izu-
zetke od prava koja se dobivaju igom,
kao na primjer potena upotreba opi-
snih izraza, pod uslovom da takvi izuze-
ci uvaavaju legitiman interes vlasnika
iga i treih lica.
lan 18.
Trajanje zatite
Rok trajanja poetne registracije i svako
obnavljanje registracije iga ne moe
biti manji od sedam godina. Registra-
cija iga moe se obnavljati neodreen
broj puta.
lan 19.
Zahtjevi u pogledu upotrebe
1. Ako se radi odravanja registracije
trai upotreba iga, registracija se
moe brisati samo po isteku roka
u neprekidnom trajanju od najma-
nje tri godine mirovanja upotrebe,
osim ako vlasnik iga ne dokae
postojanje valjanih razloga koji
sprijeavaju upotrebu istog. Okol-
nosti koje nastaju nezavisno od
volje vlasnika iga i koje su zapreka
za upotrebu iga, kao to je uvozna
ogranienja ili drugi vladini zahtjevi
vezani za robe ili usluge koje su za-
tiene igom, e se smatrati valja-
nim razlozima za neupotrebu iga.
2. Kada upotreba iga podlijee kon-
troli svog vlasnika /titulara/, njego-
va e se upotreba od strane drugog
lica smatrati kao upotreba iga u
svrhu odravanja registracije.
lan 20.
Ostali uslovi
Upotreba iga u trgovini se nee ne-
pravedno ograniavati posebnim uslo-
vima, kao to je upotreba sa nekim
drugim igom, upotreba u posebnoj
formi ili upotreba na nain koji smanju-
je sposobnost iga da razlikuje robe i
usluge jedne kompanije od onih druge
kompanije. Ovo nee biti na tetu uslo-
va da se ig koji identifkuje kompaniju
koja proizvodi robe i usluge upotrebi
zajedno, ali ne i vezujui se za ig koji
razlikuje konkretne robe ili usluge te
kompanije.
lan 21.
Izdavanje dozvole /licence/ i
prijenos prava
lanice mogu odrediti uslove za izdava-
nje dozvole i prijenos prava iga, s tim
to se podrazumjeva da nee biti do-
zvoljeno obavezno izdavanje dozvole
za igove i da vlasnik /titular/ registro-
vanog iga ima pravo da prenese pravo
iga sa ili bez prenoenja poslovanja
kojima pripada ig.
ODJELJAK 3:
GEOGRAFSKE OZNAKE
lan 22.
Zatita geografskih oznaka
1. U svrhu ovog Sporazuma geograf-
skim oznakama smatraju se oznake
koje identifkuju porijeklo robe sa
teritorija lanice ili regije ili mjesta
u tom teritoriju na kojem se dati
kvalitet, reputacija ili druge karak-
teristike robe mogu uglavnom do-
vesti u vezu sa njenim geografskim
porijeklom.
2. lanice e u pogledu geografskih
oznaka obezbijediti zainteresova-
nim stranama pravna sredstva da
bi se sprijeila:
(a) upotreba bilo kojih sredstava u
oznaavanju ili prezentiranju robe
koja ukazuje ili sugerie da data
roba potie iz geografskog pod-
ruja koje nije stvarno mjesto pori-
jekla, na nain kojim se obmanjuje
javnost u pogledu na geografsko
porijeklo robe;
(b) bilo koja upotreba koja predstavlja
djelo nelojalne konkurencije u smi-
slu lana 10. bis Parike konvencije.
3. lanica e ex ofcio, ako to njeno
zakonodavstvo dozvoljava ili na za-
htjev zainteresirane strane, da od-
bije ili poniti registraciju iga koji
sadri ili se sastoji od geografske
oznake u odnosu na robu koje ne
potie sa naznaene teritorije, ako
bi upotreba oznake na igu za ta-
kve robe u toj lanici mogla dove-
sti javnost do pogrenih zakljuaka
u pogledu njenog stvarnog mjesta
porijekla.
4. Zatita u skladu sa stavovima 1, 2. i
3. primjenjuje se protiv geografske
oznake koja bi, premda doslovno
autentina u pogledu teritorija, re-
gije ili mjesta iz kojeg potie roba,
ipak u javnosti mogla stvoriti pogre-
an dojam da roba potie sa druge
teritorije.
lan 23.
Dodatna zatita geografskih oznaka
za vina i alkoholna pia
1. Svaka e lanica zainteresovanim
stranama osigurati pravna sreds-
tva da sprijee upotrebu geogra-
fske oznake koja identifkuje vina
kao vina koja ne potiu iz mjesta
koje je naznaeno u predmetnoj
geografskoj oznaci ili koja identif-
kuje alkoholna pia kao alkoholna
pia koja ne potiu iz mjesta koje je
naznaeno u predmetnoj geogra-
fskoj oznaci, ak i u sluaju kada je
naznaeno pravo mjesto porijekla
ili kada se koristi geografska oz-
naka u prevodu ili ako uz nju stoje
izrazi kao vrsta, tip-stil, imitacija ili
slino.
4
2. Registracija iga za vina koji sadri ili
se sastoji od geografske oznake koja
identifcira vina ili za alkoholna pia
koja sadri ili se sastoji od geografske
oznake koja identifcira alkoholna
pia e biti odbijena ili ponitena ex
ofcio, ako zakonodavstvo lanice to
omoguuje ili na zahtjev zainteresira-
ne strane u pogledu takvih vina ili al-
koholnih pia koja nisu tog porijekla.
3. U sluaju homonimnih geografskih
oznaka za vina, zatita e se pruiti
za svaku oznaku, u skladu sa odred-
bama stava 4. lana 22. Svaka e la-
nica odrediti praktine uslove pod
kojima e se te homonimne oznake
razlikovati, uzimajui u obzir potrebu
za osiguranjem ravnopravnog tre-
tmana zainteresiranih proizvoaa i
da potroai ne budu prevareni.
4. Kako bi olakala zatitu geograf-
skih oznaka za vina, pregovori e se
voditi u Savjetu za TRIPS u vezi sa
osnivanjem multilateralnog sistema
notifciranja i registracije geografskih
oznaka za vina koja bi imala pravo na
zatitu kod lanica koje sudjeluju u
sistemu.
lan 24.
Meunarodni pregovori; Izuzeci
1. lanice su saglasne da e zapoeti
pregovore u pogledu poveanja za-
tite pojedinih geografskih oznaka
u skladu sa lanom 23. lanice nee
koristiti odredbe nie navedenih sta-
vova 4. do 8. kako bi odbile voenje
pregovora ili zakljuenje bilateralnih
ili multilateralnih sporazuma. U kon-
tekstu takvih pregovora, lanice e
4 Bez obzira na prvu reenicu u lanu 42, lani-
ce mogu, u skladu sa obaveza traiti provedbu
administrativne radnje radi zatite prava.
biti spremne razmotriti dalju primje-
nu tih odredbi na pojedinane geo-
grafske oznake ija je upotreba bila
predmetom takvih pregovora.
2. Savjet za TRIPS e ispitati primjenu
odredbi ovog Odjeljka; prvo takvo
ispitivanje e se obaviti dvije godine
nakon stupanju na snagu WTO Spo-
razuma. Sva pitanja koja se odnose
na ispunjavanje obaveza u skladu sa
ovim odredbama mogu se uputiti Sa-
vjetu na znanje. Savjet e, na zahtjev
lanice, konsultovati bilo koju drugu
lanicu ili lanice u pogledu pitanja
na kojima nije bilo mogue nai za-
dovoljavajue rjeenje putem bilate-
ralnih ili plurilateralnih konsultacija
izmeu zinteresiranih lanica. Savjet
e preduzeti mjere koje mogu biti do-
govorene radi olakavanja provedbe i
unapreenja ciljeva ovog Odjeljka.
3. U provedbi ovog Odjeljka, lanica
nee umanjiti zatitu geografske
oznake koja je postojala kod lanice
neposredno prije datuma stupanja
na snagu WTO Sporazuma.
4. Nijednom od odredbi u ovom Odjelj-
ku nee se traiti od lanice da spri-
jei stalnu i slinu upotrebu odree-
ne geografske oznake druge lanice
koja identifcira vina ili alkoholna pia
u vezi sa robom ili uslugama svojih
dravljana ili lica sa stalnim borav-
kom koja su koristila tu geografsku
oznaku na trajan nain u vezi istih ili
slinih roba ili usluga na teritoriju te
lanice bilo (a) najmanje 10 godina
prije 15. aprila 1994. ili (b) u dobroj
namjeri prije tog datuma.
5. U sluajevima kada se ig koristio ili
kada je on registrovan u dobroj na-
mjeri ili kada su prava na zatitni znak
pribavljena koritenjem u dobroj na-
mjeri bilo:
(a) prije datuma primjene ovih odred-
bi kod lanice u skladu sa defnici-
jom u Dijelu IV; i
(b) prije nego to je geografska oznaka
zatiena u njenoj zemlji porijekla;
mjere koje su prihvaene za proved-
bu ovog stava ne prejudiciraju pravo
na registraciju ili valjanost registraci-
je iga ili pravo na upotrebu istog na
osnovu injenice da je ig identian
ili slian geografskoj oznaci.
6. Nijednom od odredbi u ovom Odjelj-
ku nee se traiti od lanice da pri-
mjeni svoje odredbe u pogledu geo-
grafskih oznaka druge lanice u vezi
sa relevantnom robom ili uslugama
ija je oznaka identina sa nazivom
koji je uobiajan u svakodnevnom
jeziku kao naziv za tu robu ili uslu-
ge na teritoriji te lanice. Nijednom
od odredbi u ovom Odjeljku nee
se traiti od lanice da primjeni svo-
je odredbe u pogledu geografskih
oznaka druge lanice u vezi sa proi-
zvodima vina ija je relevantna ozna-
ka identina sa uobiajenim nazivom
sorte groa koja postoji na teritoriji
te lanice od datuma stupanja na
snagu WTO Sporazuma.
7. lanica moe odrediti da svaki za-
htjev koji je podnijet prema ovom
Odjeljku u vezi sa upotrebom ili
registracijom iga mora biti prezen-
tiran u roku od pet godina nakon
to je kod nje postalo opte pozna-
to da se ig koristi na nedozvoljen
nain ili nakon datuma registracije
iga kod nje, pod uslovom da je ig
objavljen do tog datuma, ako je
taj datum raniji od datuma kada je
lanica uopte saznala o nedozvo-
ljenoj upotrebi, pod uslovom da
geografska oznaka nije koritena ili
registrovana u looj namjeri.
8. Odredbe ovog Odjeljka ni na koji
nain nee biti po tetu prava bilo
kojeg lica da u toku trgovine koristi
svoje ime ili ime svojeg poslovnog
prethodnika, izuzev u sluajevima
ako se to ime koristi na nain koji
moe obmanuti javnost.
9. Prema ovom Sporazumu ne posto-
ji obaveza da se zatite geografske
oznake koje nisu zatiene ili koje
su prestale da budu zatiene u ze-
mlji porijekla ili koje se u toj zemlji
vie ne koriste.
ODJELJAK 4:
INDUSTRIJSKI MODELI I UZORCI /
DIZAJNI/
lan 25.
Uslovi zatite
1. lanice e obezbijediti zatitu ne-
zavisno stvorenih industrijskih mo-
dela i uzoraka /dizajna/ koji su novi
ili originalni. lanice mogu propisati
da modeli i uzorci /dizajn/ nisu novi
ili originalni, ako se bitno ne razli-
kuju od poznatih modela i uzoraka
/dizajna/ ili kombinacija poznatih
karakteristika modela i uzoraka /
dizajna/. lanice mogu odrediti da
se navedena zatita ne odnosi na
modele i uzorke /dizajne/ koji su de-
terminisani uglavnom tehnikim ili
funkcionalnim elementima.
2. Svaka lanica duna je pobrinuti se
da uslovi za osiguranje zatite uzo-
raka i modela /dizajna/ iz oblasti
tekstila, posebno u pogledu troko-
va, ispitivanja ili objavljivanja neo-
pravdano ne umanje mogunost za
traenje i dobivanje takve zatite.
lanice mogu samo slobodno od-
luiti hoe li tu obavezu ispuniti Za-
konom o industrijskim modelima i
uzorcima /dizajnu/ ili Zakonom o
autorskom pravu.
lan 26.
Zatita
1. Vlasnik zatienog industrijskog
modela i uzoraka /dizajna/ ima pra-
vo sprijeiti da trea lica koje nema-
mu njegovu saglasnost proizvode,
prodaju ili uvoze proizvode koji
nose ili predstavljaju model i uzo-
rak /dizajn/ koji je kopija ili u osnovi
kopija zatienog modela i uzoraka
/dizajna/, kada se takve radnje pre-
duzimaju u komercijalne svrhe.
2. lanice mogu omoguiti ogranie-
ne izuzetke od zatite industrijskih
modela i uzoraka /dizajna/, pod
uslovom da ti izuzeci nisu neoprav-
dano u suprotnosti sa normalnom
eksploatacijom zatienih industrij-
skih modela i uzoraka /dizajna/ i da
neopravdano nisu po tetu legiti-
mnih interesa vlasnika zatienog
industrijskih modela i uzoraka /di-
zajna/, uzimajui u obzir legitimne
interese treih lica.
3. Trajanje mogue zatite iznosi naj-
manje 10 godina.
ODJELJAK 5:
PATENTI
lan 27.
Predmet patentiranja /zatite/
1. U skladu sa odredbama stavova 2.
i 3. patenti se mogu dodijeliti za
pronalaske, bez obzira radi li se o
proizvodima ili postupcima, iz svih
oblasti tehnologije, pod uslovom
da su novi, da sadre inovaciju i da
je podoban za industrijsku primi-
jenu.
5
U skladu sa stavom 4. lana
65, stavom 8. lana 70. i stavom
3. ovog lana, patenti e biti na
5 U svrhu ovog lana, izraze inovativni nivo/
korak i podoban za industrijsku primijenu
lanica moe smatrati sinonimima izrazima
neoigledan i koristan.
raspolaganju i patentna prava se
mogu koristiti bez diskriminaci-
je u pogledu mjesta pronalaska,
tehnoloke grane i da li se radi o
uvezenim proizvodima ili lokalnoj
proizvodnji.
2. lanice mogu od patentiranja
izuzeti pronalaske /izume/, ije
je sprijeavanje za komercijalnu
upotrebu unutar njihove teritorije
potrebno radi zatite javnog reda
ili morala, ukljuujui zatitu ivota
ljudi, ivotinja ili bilja ili radi izbje-
gavanja ozbiljne tete za okolinu,
pod uslovom da se takav izuzetak
ne uini samo zato to je eksploata-
cija zabranjena njenim zakonodav-
stvom.
3. lanice takoer mogu od patenti-
ranja izuzeti:
(a) dijagnostike, terapeutske i kirurke
metode lijeenje ljudi ili ivotinja;
(b) biljke i ivotinje, osim mikroor-
ganizama i uglavnom bioloke
postupke za proizvodnju biljaka
ili ivotinja, osim nebiolokih i mi-
krobiolokih postupaka. Meutim,
lanice e obezbijediti zatitu bilj-
nih vrsta, bilo patentima ili odgo-
varajuim sui generis sistemom ili
kombinacijom navedenih mjera.
Odredbe ove podstavke e biti pre-
ispitanE etri godine nakon stupa-
nja na snagu WTO Sporazuma.
lan 28.
Dodjela prava
1. Patent daje svojem vlasniku /titula-
ru/ sljedea ekskluzivna prava:
(a) kada je predmet patenta proizvod,
trea lica ne smiju bez odobren-
ja vlasnika da vre: proizvodnju,
koritenje, nuenje na prodaju,
prodavati ili uvoziti
6
u tu svrhu spo-
menuti proizvod;
(b) kada je predmet patenta postupak,
trea lica ne smiju bez odobrenja vla-
snika koristiti postupak te: koristiti,
nuditi na prodaju, prodavati, ili uvo-
ziti u tu svrhu barem proizvod koji je
direktno dobiven ovim postupkom.
2. Vlasnici patenta imaju takoer pravo
prijenositi ili ustupati patent u naslje-
e i zakljuiti licencne ugovore.
lan 29.
Uslovi za podnosioca patentne
prijave/
1. lanice e od podnosioca patentne
prijave traiti da objavi pronalazak
dovoljno jasno i potpuno da bi se isti
mogao realizovati od strane kvalifci-
ranog lica u toj oblasti i mogu zahtije-
vati od podnosioca prijave da navede
najbolji nain za izvoenje pronalaska
koji je njemu poznat na dan podnoe-
nja prijave ili kada se trai prioritet, na
datum prioriteta prijave.
2. lanice mogu traiti od podnosioca
prijave da obezbijedi informaciju u
pogledu njegovih odgovarajuih
stranih prijava i dodjeljenih prava.
lan 30.
Izuzeci od dodijeljenih prava
lanice mogu omoguiti ograniene
izuzetke na ekskluzivna prava koja su
dodijeljena patentom, pod uslovom
da takvi izuzeci nisu neopravdano u
suprotnosti sa normalnom eksploataci-
jom patenta i da neopravdano ne uzro-
kuju tetu legitimnim interesima vlasni-
ka patenta, uzimajui u obzir legitimne
interese treih lica.
6 To pravo, kao i ostala prava dodijeljena ovim
Sporazumom u pogledu koritenja, prodaje,
uvoza i ostalih oblika distribucije roba, spa-
daju pod odredbe lana 6.
lan 31.
Ostali sluajevi upotrebe bez
odobrenja vlasnika /titulara/ prava
U sluajevima kada zakonodavstvo
lanice omoguava ostalu upotrebu
7

predmeta patenta bez odobrenja vlas-
nika prava, ukljuujui upotrebu od
strane vlade ili treih lica koja imaju
ovlatenje Vlade, potivat e se sljedee
odredbe:
(a) odobrenje za takvu vrstu upotrebe
e se razmatrati na osnovu pojedi-
nanih sluajeva;
(b) takva upotreba se moe odobriti
samo ako je prije takve upotrebe
predpostavljeni korisnik pokuao
dobiti odobrenje od vlasnika /ti-
tulara/ prava po prihvatljivim ko-
mercijalnim uslovima i rokovima i
ako spomenuti napori nisu urodili
plodom unutar razumnog vremen-
skog razdoblja. lanica moe uki-
nuti ovaj uslov u sluaju nacionalne
opasnosti ili u drugim izuzetnim
okolnostima ili u sluajevima javne
nekomercijalne upotrebe. U slu-
ajevima nacionalne opasnosti ili
u drugim izuzetnim okolnostima,
vlasnik prava /titular/ e biti obavi-
jeten to prije je mogue. U slua-
ju javne nekomercijalne upotrebe,
kada vlada ili korisnik sporazuma /
ugovara/, bez provoenja paten-
tnog istraivanja, znaju ili posjedu-
ju dokaznu osnovu za saznanja da
je validan patent koriten ili e biti
koriten od strane vlade ili za po-
trebe vlade, vlasnik prava e biti o
tome odmah obavijeten;
(c) obim i trajanje takve upotrebe
ogranieno je na svrhu za koje
postoji odobrenje, a u sluaju teh-
7 Ostale upotrebe odnosi se na upotrebu
razliitu od one dozvoljene u skladu sa la-
nom 30.
nologije poluvodia odobrenje e
se dati samo u namjenu za javnu
nekomercijalnu upotrebu ili radi
ispravljanja prakse koja je nakon
sudskog ili upravnog postupka
proglaena nelojalnom;
(d) takva upotreba e biti neekskluzivna;
(e) takva upotreba je neprenosiva,
osim sa onim dijelom preduzee ili
aktivnosti u kojima se ve upotreba
provodi;
(f ) takva e se upotreba uglavnom odo-
bravati za snabdijevanje domaeg
trita lanice koja ju je dozvolila;
(g) odobrenje za takvu upotrebu e
biti obavezno podlono, iz razloga
adekvatne zatite legitimnih inte-
resa lica koja posjeduju odobrenja,
mogunosti da bude ukinuta ako i
kada se okolnosti koje su dovele do
tog odobrenja prestanu postojati i
ako se vjerojatno vie nee ponovi-
ti. Nadleno tijelo ima ovlatenje da
preispita, na osnovu obrazloenog
zahtjeva, postojanje tih okolnosti;
(h) vlasniku prava e biti isplaen od-
govarajui iznos u okolnostima
svakog sluaja, uzimajui u obzir
ekonomsku vrijednost odobrenja;
(i) pravnosnanost svake odluke u
vezi sa odobrenjem za takvu upo-
trebu podlijee sudskoj reviziji ili
drugoj nezavisnoj reviziji nesporno
vieg tijela lanice;
(j) svaka odluka u vezi sa novanom
nadoknadom koja se iplauje na
ime takve upotrebe podlijee sud-
skoj reviziji ili drugoj nezavisnoj re-
viziji nesporno vieg tijela lanice;
(k) lanice nisu obavezne primijeniti
odredbe iz gore navedenih podsta-
vova (b) i (f) kada se upotreba do-
zvoljava radi ispravljanja prakse za
koju je nakon sudskog ili upravnog
postupka utvreno da je nelojalna.
Potreba za ispravljanjem nelojalne
prakse moe se uzeti u obzir prilikom
odreivanja novane nadoknade u
takvim sluajevima. Nadlena tije-
la imaju ovlatenja odbiti ukidanje
odobrenja ako i kada postoji mogu-
nost da e se ponoviti prilike koje su
dovele do izdavanja odobrenja;
(l) kada se takva upotreba odobrava
radi eksploatacije patenta (drugi
patent) koji se ne moe eksploa-
tirati bez krenja drugog patenta
(prvi patent), e se primijeniti slje-
dee dodatne odredbe:
(i) pronalazak na koji se polae pravo
u drugom patentu mora sadrati
bitan tehnoloki napredak od zna-
ajne ekonomske vanosti u odno-
su na pronalazak na kojeg se polae
pravo u prvom patentu;
(ii) vlasnik prvog patenta ima pravo na
osnovu unakrsne licence uz razumne
uslove da koristiti pronalazak na koji
se polae pravo u drugom patentu; i
(iii) upotreba za koju je dobiveno odobre-
nje na prvi patent nije prenosiva osim
u sluaju prijenosa drugog patenta.
lan 32.
Povlaenjeg /Prestanak prava/
Postoji mogunost sudske revizije sva-
ka odluka u pogledu povlaenja ili gu-
bitka patenta.
lan 33.
Trajanje zatite
Mogua zatita e trajati najmanje 20
godina, raunajui od dana podnoenja
zahtjeva.
8
8 Podrazumijeva se da one lanice koje ne-
maju sistem originalne dodjele mogu to
uiniti tako da se trajanje zatite rauna od
dana prijave u sistemu originalnog izdava-
nja patenta.
lan 34.
Patenti za postupke: Teret dokaza
1. U svrhu graanskog postupku koji se
vodi u vezi sa krenjem prava vlasni-
ka /titulara/ spomenutih u stavu 1.(b)
lana 28, ako je predmet patenta po-
stupak za dobivanje nekog proizvo-
da, sudski organi imaju ovlatenje da
narede tuenome da dokae da se
postupak za dobivanje identinog
proizvoda razlikuje od patentiranog
postupka. Prema tome, lanice su
dune odrediti u najmanje jednoj
od nie navedenih situacija da se
bilo koji identian proizvod, ako je
proizveden bez odobrenja vlasnika
patenta, i u odsutnosti suprotnog
dokaza smatra proizvedenim putem
patentiranog postupka:
(a) ako je proizvod dobiven na osnovu
patentiranog postupka nov;
(b) ako postoji velika vjerovatnost da
je identian proizvod dobiven da-
tim postupkom, a vlasnik patenta
unato razumnim naporima nije
uspio ustanoviti koji je postupak
zapravo primijenjen.
2. Svaka lanica moe slobodno
odrediti da podnoenje dokaza na-
vedenih u stavu 1. bude obaveza
navodnog prekrioca, samo ako je
ispunjen uslov predvien u podsta-
vu (a) ili samo ako je ispunjen uslov
naveden u podstavu (b).
3. Prilikom navoenja protudokaza
potrebno je uzeti u obzir i legitimne
interese tuenih u vidu zatite njiho-
ve proizvodnje i poslovnih tajni.
ODJELJAK 6:
TOPOGRAFSKA EMA
INTEGRISANIH KOLA
LAYOUT EMA
lan 35.
Povezanost sa IPIC Ugovorom
lanice su saglasne da e obezbijediti
zatitu eme (topografje) integrisanih
kola (u nastavku ovog Sporazumu kao
layout eme) u skladu sa lanovima 2.
do 7. (osim stava 3. lana 6.), lana 12. i
stava 3. lana 16. Sporazuma o intelek-
tualnom vlasnitvu na integrisanim ko-
lima, te da e se, pored toga pridravati
sljedeih odredbi.
lan 36.
Obim zatite
U skladu sa odredbama stava 1. lana
37. lanice e smatrati nezakonitim
sljedea djela ako se ista vre bez
odobrenja prava vlasnika /titulara/:
9

uvoz, prodaja ili drugo distribuiranje
u komercijalne svrhe zatiene eme
integrisanog kola, ili proizvoda u koji
je ugraeno integrisano kolo ako ono
sadri nezakonito reprodukovanu
layout emu.
lan 37.
Djela za koje nije potrebna dozvola
vlasnika /titulara/ prava
1. Bez obzira na lan 36, nijedna la-
nica nee smatrati nezakonitim
vrenje bilo kojih radnji koje su na-
vedena u ovom lanu, u odnosu na
integrisano kolo koje sadri ugra-
eno nezakonito reprodukovanu
layout emu ili bilo koji proizvod
koji sadri takvo integrisano kolo,
u sluaju kada lice koja vri takve
radnje ili narui takve radnje nije
znalo ili nije imalo osnove da zna,
9 Podrazumijevat e se da Izraz nosilac prava
u ovom odjeljku ima isto znaenje kao izraz
nosilac prava iz IPIC Ugovora.
kada je pribavilo integrisano kolo ili
proizvod koji sadri takvo integrisa-
no kolo, da isti sadri nezakonito re-
produkovanu layout emu. lanice
e propisati da nakon odreenog
vremena, u toku kojeg je to lice od-
govarajue obavijeteno o tome da
je layout ema nezakonito reprodu-
kovana, moe preduzeti svaku ak-
tivnost u pogledu robe na zalihama
ili robe koja je naruena prije prije-
ma obavjetenja, s tim da je duan
uplatiti vlasniku prava iznos koji je
ekvivalentan iznosu odgovarajue
naknade koja bi se inae platila pre-
ma slobodno ugovorenoj licenci za
datu layout emu.
2. Uslovi navedeni u podstavovima
(a) do (k) lana 31. primjenjuju se
mutatis mutandis, u sluaju bilo ka-
kvog izdavanja prinudne licence za
layout emu ili njene upotrebe od
strane vlade i za vladu, bez odobre-
nja vlasnika prava.
lan 38.
Trajanje zatite
1. lanice u kojima je registracija oba-
vezna kao uslov za zatitu, trajanje
zatite layout eme nee istei prije
roka od 10 godina, raunajui od
datuma /dana/ podnoenja zahtje-
va za registraciju ili od prve komer-
cijalne eksploatacije, bez obzira u
kom dijelu svijeta do nje doe.
2. lanice koje ne trae obaveznu regi-
straciju kao uslov za zatitu, trajanje
zatitite layout eme e biti najma-
nje 10 godina od datuma prve ko-
mercijalne eksploatacije, bez obzira
u kom dijelu svijeta do nje doe.
3. Bez obzira na stavove 1. i 2. lanica
moe odrediti da zatita prestaje
15 godina nakon kreiranja layout
eme.
ODJELJAK 7:
ZATITA NEOBJAVLJENE /
POVJERLJIVE/ INFORMACIJE
lan 39.
1. Radi osiguranja efkasne zatite od
nelojalne konkurencije kao to je
to odreeno u lanu 10.bis Parike
konvencije (1967.) lanice e tititi
neobjavljenu informaciju u skladu
sa stavom 2, i podatke koji su do-
stavljeni vladama ili vladinim agen-
cijama u skladu sa stavom 3.
2. Fizika i pravna lica e imati
mogunost sprijeavanja da se
podaci koji su na osnovu zakona u
njihovoj nadlenosti otkrivaju dru-
gima, prisvajaju ili uporebljavaju
od strane drugih lica bez njihovog
odobrenja na nain koji je supro-
tan potenoj komercijalnoj praksi,
10

tako dugo dok su te informacije:
(a) tajne, u smislu da kao takve nisu,
posmatrane kao cjelina ili kao skup
neophodnih elemenata, opte po-
znati ili lako dostupni licema u kru-
govima koji se inae bave informa-
cijom takve vrste;
(b) od komercijalne vrijednosti zbog
svoje tajnosti; i
(c) bile predmetom odgovarajuih mje-
ra koje preduzimaju lica koja su na
osnovu zakona obavezna da uvaju
povjerljivost tih podataka.
3. lanice koje kao uslov za davanje
odobrenja za putanje u promet
10 Za potrebe ove odredbe, nain koji je su-
protan potenoj komercijalnoj praksi po-
slovnim obiajima e znaiti u najmanjoj
mjeri praksu koja proizlazi iz krenja ugovo-
ra, krenje povjerenja i izazivanje krenja, te
e ukljuivati objavljivanje neobjavljenih in-
formacija od treih lica koja znaju ili su u ve-
likoj mjeri duna da znaju da je takva praksa
nedozvoljena.
farmaceutskog ili poljoprivrednog
hemijskog proizvoda koji sadre
nove hemijske supstance, zahtjeva-
ju da se dostave neobjavljeni testo-
vi ili drugi podaci ije je sakupljanje
iziskivalo velike napore, dune su
zatiti takve podatke od nelojal-
ne komercijalne upotrebe. Pored
toga, lanice su dune tititi takve
podatke od objavljivanja, izuzev
u sluajevima kada je to potrebno
radi zatite javnosti ili ako se predu-
zimaju mjere kojima se osigurava
da su podaci zatieni od nelojalne
komercijalne upotrebe.
ODJELJAK 8:
KONTROLA NELOJALNE
KONKURENCIJE
U UGOVORNIM LICENCAMA
lan 40.
1. lanice su saglasne da praksa izda-
vanja licenci, ili uslovi koji vladaju u
oblasti prava intelektualnog vlasni-
tva, a koji ograniavaju konkurenciju
mogu imati nepovoljan uinak na tr-
govinu i da mogu sprijeiti transfer i
irenje tehnologije.
2. Nijedna od odredba ovog Sporazu-
ma nee sprijeiti lanice da u svo-
jim zakonodavstvima specifciraju
metode i uslove licenciranja, koji
mogu u odreenim sluajevima da
predstavljaju zloupotrebu prava in-
telektualnog vlasnitva to moe ima
negativne posledice na konkurenciju
na relevantnom tritu. U skladu sa
gore navedenim odredbama lani-
ca moe usvojiti, u skladu sa drugim
odredbama ovog Sporazuma, odgo-
varajue mjere radi sprijeavanja ili
kontrole takve prakse, koje mogu da
sadre, na primjer, posebne uslove za
povrat prava, uslove koji sprijeavaju
dovoenje u pitanje valjanosti i oba-
vezatno izdavanje vezanih licenci u
svijetlu relevantnih zakona i drugih
propisa te lanice.
3. Svaka lanica, na zahtjev, e pristupi-
ti konsultacijama sa svakom drugom
lanicom ako ima razloga da vjeruje
kako vlasnik intelektualnog prava, koji
je dravljanin ili koji ima boravak u ze-
mlji lanici od koje je zatraena kon-
sultacija, preduzima radnje po pitanji-
ma regulisanim ovim Odjeljkom, koja
predstavljaju krenje zakona i propisa
lanice i koja eli da obezbijedi sa-
glasnost sa predmetnim zakonodav-
stvom, ne nanosei tetu bilo kojoj
radnji zasnovanoj na zakonu i ostav-
ljajui potpunu slobodu za konanu
odluku svakoj lanici. lanica kojoj se
obratila druga lanica e razmotriti
predmet detaljno i dobronamjerno,
te u potpunosti omoguiti konsultaci-
je sa lanicom, koja je uputila zahtjev,
kao i da s njom sarauje tako to e
joj staviti na raspolaganje javno do-
stupne informacije koja se odnose na
predmetno pitanje i bilo koje druge
informacije dostupne lanici, u skla-
du sa nacionalnim zakonodavstvom
i uzajamno zakljuenim sporazumima
u vezi sa uvanjem povjerljivih infor-
macija od lanice koja to trai.
4. lanica iji dravljani ili lica sa pra-
vom boravka podlijeu postupcima
druge lanice u vezi sa navodnim
krenjem zakona i propisa koji su na
snazi u drugoj lanici, po pitanju koje
je predmet ovog Odjeljka, e biti na
za zahtjev odobrena mogunost od
strane druge lanice da obavi kon-
sultacije pod istim uslovima koji su
predvieni u stavu 3.
DIO III
PROVOENJE PRAVA
ODJELJAK 1:
OPTE OBAVEZE
lan 41.
1. lanice e obezbijediti da postupci
provoenja, kao to je navedeno
u ovom Dijelu, postoje u njiho-
vom zakonodavstvu na nain da
se omogui efkasna akcija protiv
bilo koje vrste krenja prava inte-
lektualnog vlasnitva obuhvaene
ovim Sporazumom, ukljuujui
efkasne mjere za sprijeavanje kr-
enja i mjere koje sprijeavaju dalje
krenja prava. Ovi postupci e se
primijeniti na nain kojim se izbje-
gava stvaranje prepreka legitimnoj
trgovini i da se obezbijede zatitne
mjere protiv njihove zloupotrebe.
2. Postupci u vezi sa provoenjem
prava intelektualnog vlasnitva e
biti poteni i jednaki za sve. Postup-
ci nee biti nepotrebno sloeni ili
skupi, niti e sadrati nerealne ro-
kove ili nepotrebna odugovlaenja.
3. Odluke o pojedinanim sluajevi-
ma e biti po mogunosti sainjene
u pisanom obliku uz obrazloenje.
Odluke e biti dostupne barem
stranama u postupku bez nepo-
trebnog odugovlaenja. Odluke
o pojedinanim sluajevima e se
iskljuivo zasnivati na dokazima u
pogledu kojih je stranama pruena
mogunost izjanjenja.
4. Strane u postupku e imati mo-
gunost da zahtjevaju revizije ko-
nanih upravnih odluka od strane
sudskih organa i, u skladu sa za-
konskim odredbama nacionalnog
zakonodavstva lanice u pogle-
du vanosti predmetnih sluaja,
u najmanjoj mjeri reviziju pravnih
aspekta prvobitne sudske odluke o
argumentima za i protiv. Meutim,
nije obavezno predvidjeti mogu-
nost revizije u oslobaajuim pre-
sudama u krivinim sluajevima.
5. Podrazumijeva se da ovaj Dio ne
predstavlja bilo kakvu obavezu uvo-
enja sudskog sistema za provoe-
nje prava intelektualnog vlasnitva
koji bi se razlikovao od opteg siste-
ma za provoenje zakona, niti utie
na sposobnost lanica da generalno
provodi svoje zakone. Nijedna od
odredbi u ovom Dijelu ne predstav-
lja obavezu u pogledu distribucije
sredstava namjenjenih za provoe-
nje prava intelektualnog vlasnitva i
provoenje zakona uopte.
ODJELJAK 2:
GRAANSKI I UPRAVNI POSTUPCI
I PRAVNI LIJEKOVI
lan 42.
Poteni i nepristrasni postupci
lanice e omoguiti nosiocima prava
11

postupak graanske parnice u vezi sa
provoenjem bilo kojeg prava intelek-
tualnog vlasnitva koje je pokriveno
ovim Sporazumom. Tuena strana ima
pravo da bude blagovremeno i detal-
jno obavijetena pismenim putem,
ukljuujui razloge na kojima se zasni-
va tuba. Strane imaju mogunost da
ih zastupa nezavisni pravni zastupnik i
postupak nee postavljati prekomjer-
ne ograniavajue zahtjeve u pogledu
obavezne line prisutnosti. Sve strane
u takvom postupku e imati pravo da
na odgovarajui nain obrazloe svo-
je zahtjeve i da podnesu sve relevant-
ne dokaze. Postupak mora omoguiti
naine za otkrivanje i zatitu povjerlji-
vih informacija, ukoliko to nije suprotno
uslovima propisanim u vaeim ustav-
nim odredbama.
11 Za potrebe ovog dijela, izraz nosilac prava
ukljuuje federacije i asocijacije koje imaju
zakonsku osnovu za traenje takvih prava.
lan 43.
Dokaz
1. Sudski organi imaju ovlatenje da u
sluaju, kada strana dostavi pribav-
ljene dokaze koji su dovoljni da argu-
mentiraju njene zahtjeve i kada stra-
na ima konkretne dokaze relevantne
za podravanje njenih zahtjeva koji
su pod kontrolom suprotne strane,
naredi da suprotna strana predoi te
dokaze, pod uslovom da se u odgo-
varajuim sluajevima osigura zatita
povjerljivih informacija.
2. U sluajevima u kojima strana u po-
stupku samoinicijativno i bez do-
brog obrazloenja odbije pristup
informacijama ili na drugi nain ne
prui potrebnu informaciju u razu-
mnom roku ili ako bitno sprijeava
postupak u vezi sa izvrnim mjera-
ma, lanica moe ovlastiti sudske
organe na donoenje privremenih
i konanih odluka, pozitivnih ili
negativnih, na osnovu dostavlje-
nih informacija, ukljuujui albu
ili tvrdnju strane koja je pretrpjela
tetu odbijanjem pristupa informa-
cijama, tako to e se stranama dati
mogunost da budu sasluane po-
vodom iznijetih tvrdnji ili dokaza.
lan 44.
Dokazi
1. Sudski organi imaju ovlatenje da
naloe strani da prestane sa po-
vredom prava, inter alia, da bi se
sprijeio ulazak u trgovinske toko-
ve na njihovoj teritoriji robe kojom
se kre prava intelektualnog vla-
snitva, odmah nakon obavljenog
carinskog postupka. lanice nisu
obavezne da omogue izdavanje
takvih zabrana u vezi sa zatienim
predmetom koji je neko lice steklo
ili naruilo prije nego je saznalo ili
imala valjanog razloga da vjeruje
da bi trgovanje sa takvom robom
prestavljalo povredu prava intelek-
tualnog vlasnitva.
2. Bez obzira na druge odredbe ovog
Dijela i pod uslovom da se odredbe
Dijela II, koje se izriito odnose na
koritenje od strane vlada ili treih
lica po odobrenju vlade, a bez odo-
brenja vlasnika prava, lanice mogu
ograniiti pravna sredstva koja su
dostupna protiv takve upotrebe,
na plaanje nadoknade u skladu sa
podstavom (h) lana 31. U drugim
sluajevima e se primijeniti prav-
na sredstva prema ovom Dijelu ili,
kada ova pravna sredstva nisu u
saglasnosti sa zakonom lanice, e
se primijeniti deklarativne presude i
odgovarajua novana naknada.
lan 45.
Odteta
1. Sudski organi imaju ovlatenje na-
loiti prekriocu da plati vlasniku
prava odtetu koja je dovoljna da
nadoknadi tetu koji je pretrpio
vlasnik prava zbog krenja njego-
vog prava intelektualnog vlasnitva
od strane prekrioca koji je znao ili
imao osnove da zna da je uestvo-
vao u prekrajnoj aktivnosti.
2. Sudski organi takoer imaju ovla-
tenje narediti prekriocu da ipla-
ti vlasniku prava trokove u koje
mogu biti ukljueni i odgovarajui
trokovi zastupnika. U odgovaraju-
im sluajevima lanice mogu ovla-
stiti sudski organ da naredi nadokna-
du za gubitak zarade i/ili plaanje
unaprijed odreene odtete ak i u
sluaju kada prekrilac nije znao ili
nije imao osnove da zna da je ue-
stvovao u prekrajnoj aktivnosti.
lan 46.
Ostala pravna sredstva
Da bi se stvorila efkasna zatita od kr-
enja prava, sudski organi imaju ovla-
tenje narediti da se roba za koju je
ustanovljeno da je predmet krenja
prava, bez ikakve nadoknade povue
iz trgovinskih tokova na nain kojim se
sprijeava nanoenje tete vlasniku pra-
va ili ukoliko nije suprotno postojeim
ustavnim odredbama, da se roba uniti.
Sudski organi takoer imaju ovlatenje
naloiti da se materijal i sredstva koja
su uglavnom koritena za proizvodnju
predmetne robe, bez ikakve nadokna-
de povuku van trgovinskih tokova na
nain kojim e se svesti rizik od daljih
krenja prava na najmanju moguu
mjeru. Prilikom razmatranja takvih za-
htjeva e se uzeti u obzir potreba za
proporcionalnou izmeu teine pre-
kraja i pravnih sredstava, kao i intere-
sa treih lica. U pogledu krivotvorene
robe, jednostavno uklanjanje nelegal-
no stavljenog iga nije dovoljno, osim u
izuzetnim sluajevima, da bi se dozvo-
lio ulazak robe u trgovinske tokove.
lan 47.
Pravo na informaciju
lanice mogu obezbijediti da sudski or-
gani budu ovlateni, osim ukoliko bi to
bilo u krajnjem neskladu sa ozbiljnou
povrede prava, da naloe prekriocu da
obavijesti nosioca prava o identitetu
treih lica ukljuenih u proizvodnju i
distribuciju robe i usluga koje predstav-
ljaju povredu prava i o njihovim distri-
butivnim kanalima.
lan 48.
Odteta optuenog lica
narede strani na iji su zahtjev mjere
preduzete, i koja je zloupotrijebila
postupke za provoenje prava, da
obezbijedi strani koja je pretrpjela
tetu ili koja je bila sprijeena, od-
govarajuu nadoknadu zbog takve
zloupotrebe. Sudski organi takoer
imaju ovlatenje da naloe podno-
siocu zahtjeva da plati optuenom
licu (trokovi branioca) trokove u
koje moe biti ukljuena i odgovara-
jua naknada za zastupnika.
2. U vezi provoenja bilo kojeg za-
kona koji se odnosi na zatitu ili
provoenje prava intelektualnog
vlasnitva, lanice e jedino izuze-
ti javna tijela i javne slubenike od
odgovarajuih mjera odgovornosti
za akcije, u toku provoenja tih za-
kona, preduzimane ili planirane u
dobroj namjeri.
lan 49.
Upravni postupak
U mjeri u kojoj se bilo koje graansko
pravno sredstvo moe narediti kao rezul-
tat upravnog postupka po predmetnom
sluaju, takav postupak treba da bude u
skladu sa principima koji su u sutini u
saglasnosti sa sadrajem ovog Odjeljka.
ODJELJAK 3:
PRIVREMENE MJERE
lan 50.
narede preduzimanje hitnih i efek-
tivnih mjere:
(a) radi sprijeavanja nastajanja kre-
nja prava intelektualnog vlasnitva
i posebno radi sprijeavanja ulaza
robe u trgovinske tokove pod nji-
hovom jurisdikcijom, odmah nakon
okonanja carinskog postupka;
(b) radi ouvanja relevantnih dokaza u
pogledu navodnog krenja.
2. Sudski organi e biti ovlateni da
usvoje privremene mjere inaudi-
ta latera parte, gdje je to mogue,
pogotovo u sluajevima kada bi
odlaganje imalo za posljedicu ne-
popravljivu tetu vlasniku prava, ili
u sluajevima kada postoji mogui
rizik od unitavanja dokaza.
3. Sudski organi imaju ovlatenje za-
traiti od tuioca da podnese ra-
zumno raspoloive dokaze koji e
ih zadovoljiti stepenom sigurnosti
da je podnosilac stvarni vlasnik
prava i da se njegovo pravo kri ili
da postoji neposredna opasnost
od krenja prava, kao i da narede
podnosiocu da obezbijedi zatitu ili
ekvivalentno osiguranje koje je do-
voljno da zatiti tuenog i sprijei
zloupotrebu.
4. Kada su usvojene privremene mje-
re inaudita altera parte, strane e
biti obavijetene bez odlaganja,
odnosno najkasnije nakon izvre-
nja mjere. Ispitivanje, ukljuujui
pravo na sasluanje, e se odrati
na zahtjev tuenoga u razumnom
vremenskom periodu, nakon notif-
kovanja mjere i to u cilju donoenja
odluka hoe li se mjere izmijeniti,
povui ili potvrditi.
5. Od tuioca se mogu traiti druge
potrebne informacije koje su or-
ganima koji e izvriti privremene
mjere, neophodne za identifkaciju
predmetne robe.
6. Bez tete po stav 4. privremene
mjere koje su preduzete na osnovu
stavova 1. i 2. mogu se na zahtjev
optuene strane, opozvati ili na
drugi nain prestati djelovati, ako
postupak koji vodi donoenju od-
luke o sluaju nije otpoet unutar
razumnog roka, o emu e odluiti
sudski organ koja je naredio do-
noenje mjera, u sluaju kada to
zakon lanice doputa, ili u slua-
ju odsustva donoenja pomenute
odluke, biti opozvane ili prestati da
dejstvuju u roku koji nije dui od
20 radnih dana ili 31 kalendarskog
dana, zavisno od toga to je due.
7. U sluaju kada su privremene mjere
opozvane ili kada im je prestao rok
trajanja zbog bilo koje aktivnosti
ili propusta tuioca ili kada se na-
knadno ustanovi da nije bilo prekr-
aja ili opasnosti od krenja prava
intelektualnog vlasnitva, sudski
organi imaju ovlatenje da narede
tuiocu, na zahtjev tuene strane,
da tuenoj strani iplati odgovara-
juu odtetu zbog tete nanesene
tim predmetnim mjerama.
8. U mjeri u kojoj se svaka privremena
mjera moe biti donesena kao po-
sljedica upravnog postupka, takav
postupak mora odgovarati princi-
pima koji su u sutini jednaki onima
navedenim u ovom Odjeljku.
ODJELJAK 4:
POSEBNI ZAHTJEVI U VEZI
SA POGRANINIM MJERAMA
12
lan 51.
Zabrana carinskih organa za puta-
nje robe u promet
lanice e u skladu sa dole navedenim
odredbama propisati postupke
13
koji
omoguavaju vlasniku prava koji ima
osnovanih razloge za sumnju da moe
doi do uvoza robe krivotvorenog iga
ili robe piratskog /nezakonitog/ prisva-
janja autorskog prava,
14
da nadlenim
12 Kada se je neka zemlja lanica potpuno
odrekla kontrole kretanja roba preko svoje
granice u ime druge lanice s kojom ona
ini dio carinske unije, od te se lanice nee
zahtijevati primjena odredbi ovog dijela na
njezinim granicama.
13 Smatrat e se da ne postoji obaveza primje-
ne ovih postupaka na uvoz robe koja je stav-
ljena na trite druge zemlje uz odobrenje
nosioca prava ili na robu u tranzitu.
14 Za potrebe ovog Sporazuma:
(a) krivotvoreni zatitni znak znai bilo koju
robu, ukljuujui ambalau sa zatitnim
znakom koji nije odobren, a koji je identian
zatitnom znaku pravovaljano registriranom
za takvu robu, ili koji se ne moe razlikovati
u svojim osnovnim karakteristikama od ta-
kvog zatitnog znaka, a koji time kri pravo
vlasnika zatitnog znaka prema zakonu ze-
mlje uvoznice;
(b) piratski proizvodi znait e bilo koje proi-
zvode koji su kopije bez odobrenja nosioca
prava ili lica pravovaljano ovlatenog od no-
tijelima, bilo upravnim ili sudskim, pod-
nese pismeni zahtjev da carinski organi
zabrane putanje takve robe u u pro-
met. lanice mogu odrediti da se takav
zahtjev moe uputiti i za robe koje ima-
ju i druga krenja prava intelektualnog
vlasnitva, pod uslovom da su ispunjeni
zahtjevi ovog Odjeljka. lanice mogu
takoer odrediti odgovarajui postu-
pak u vezi sa zabranom putanja u pro-
met, od strane carinskih organa, robe
koja predstavlja krenje a koja je nami-
jenjena za izvoz sa njihovih teritorija.
lan 52.
Primjena
Svaki nosilac prava koji pokree po-
stupak prema lanu 51. treba dostaviti
odgovarajue dokaze koji e uvijeriti
nadlena tijela da, u skladu sa zakoni-
ma zemlje u koju se uvozi, postoji pre-
ma facie, krenje prava intelektualnog
vlasnitva nosioca prava, i dostaviti do-
voljno detaljan opis robe kako bi je ca-
rinski organi lako prepoznali. Nadlena
tijela e izvijestiti podnosioca zahtjeva
u razumnom roku da li su prihvatili za-
htjev i o roku u kojem e carinski organi
preduzeti akciju.
lan 53.
Garancija ili odgovarajue
osiguranje
1. Nadlena tijelaimaju ovlatenje da
podnosiocu zahtjeva prue garan-
ciju ili odgovarajue osiguranje do-
voljno da zatiti optuenog i nad-
lena tijelai da sprijee zloupotrebu.
Takva garancija ili odgovarajue osi-
guranje nee neopravdano odvra-
ati od koritenja ovih postupaka.
2. U sluaju kada u skladu sa primje-
sioca prava u zemlji proizvodnje, a koje su
napravljene direktno ili indirektno iz artikla
gdje e stavljanje oznake na kopiju pred-
stavljati krenje zatitnog znaka ili srodnog
prava prema zakonu zemlje uvoza.
nom odredbi ovog Odjeljka carinski
organi zabrane putanje u slobod-
nan promet robe koje sadre indu-
strijske modele i uzorke, patente,
layout-eme ili neobjavljene /po-
vjerljive/ informacije, na osnovu od-
luke koju nije izdao sud ili neko dru-
go nezavisno tijelo, a rok predvien
u lanu 55. je istekao, a da nadleno
tijelo nije privremeno oslobodio
date proizvode i, pod uslovom da su
ostali uslovi za uvoz ispunjeni, vla-
snik, uvoznik ili primalac robe stie
pravo putanja u promet proizvo-
da kada uplati polog /osiguranje/ u
iznosu koji je dovoljan da zatiti no-
sioca /titulara/ prava od bilo kakvog
krenja prava. Plaanje ovog pologa
/osiguranja/ nee biti smetnja pre-
duzimanju ostalih pravni sredstava
koja su dostupna nosiocu prava,
uz pretpostavu da e iznos pologa
biti vraen ukoliko nosilac prava ne
iskoristi svoje pravo na tubu unutar
razumnog roka.
lan 54.
Obavjetenje o zabrani
Uvoznik i podnosilac zahtjeva e biti
odmah obavijeteni o zabrani putanja
roba u promet prema lanu 51.
lan 55.
Trajanje zabrane
Ukoliko u roku od najvie 10 radnih
dana nakon to je podnosiocu zahtje-
va dostavljeno obavjetenje o zabrani,
carinski organi nisu obavijeteni da li
je neka strana, osim optuenog, pokre-
nula postupak za ispitivanje sluaja, ili
da je nadleno tijelo preduzelo privre-
mene mjere koje produavaju zabranu
putanja robe u promet, ista e biti pu-
tena ako su zadovoljeni ostali uslovi
za uvoz ili izvoz; u odgovarajuim slu-
ajevima ovaj se rok moe produiti za
sljedeih 10 radnih dana. Ukoliko je po-
krenut postupak za ispitivanje sluaja,
na zahtjev optuenog pokree se preis-
pitivanje, pod kojim se podrazumijeva
i pravo na sasluanje, u cilju donoenja
blagovremene odluke hoe li se te mje-
re izmijeniti, povui ili potvrditi. Bez
obzira na gore navedeno, ukoliko se za-
brana putanja u promet roba izvrava
ili nastavlja u skladu sa privremenom
sudskom mjerom, e se primjenjivati
odredbe stava 6. lana 50.
lan 56.
Obeteenje uvoznika i vlasnika
robe
Nadlena tijela imaju ovlatenje da na-
loe podnosiocu zahtjeva da uvozniku,
primaocu robe i vlasniku robe, isplati
odgovarajue obeteenje radi nanese-
ne tete zbog nezakonitog zadravanja
robe ili zbog zadravanja robe od pu-
tanja u promet u skladu sa lanom 55.
lan 57.
Pravo na inspekciju i informacije
Vodei rauna o zatiti povjerljivih in-
formacija lanice e ovlastiti nadlena
tijela da nosiocu prava omogue pre-
gled zadrane robe od strane carin-
skih organa, kako bi potkrijepio svoje
tvrdnje. Nadlena tijela takoer imaju
pravo da uvozniku daju jednaku priliku
za inspekciju takve robe. U sluajevima
kada je donesena pozitivna odluka,
lanice mogu ovlastiti nadlena tijela
da obavijeste nosioca prava o imenima
i adresama poiljaoca robe, uvoznika i
primaoca robe, kao i o koliini te robe.
lan 58.
Postupanje ex-ofcio
Ukoliko lanice zahtijevaju da nadlena
tijela postupe po slubenoj dunosti i
zabrane putanje u promet robe za koju
su dobile prima facie, dokaze da je pra-
vo intelektualno vlasnitva prekreno:
(a) nadlena tijela mogu u bilo koje
vrijeme od nosioca prava zatraiti
informaciju koja im moe pomoi
prilikom izvrenja ovlasti;
(b) uvoznik i nosilac prava e biti pra-
vovremeno obavijeteni o zabrani.
Ukoliko je uvoznik kod nadlenih
tijela uloio albu na zabranu, za-
brana podlijee uslovima mutatis
mutandis, navedenima u lanu 55;
(c) lanice e izuzeti jedino vladina
tijela i njihove slubenike od odgo-
vornosti za izricanje odgovarajuih
pravnih sredstava samo ako je dje-
lovanje preduzeto ili planirano u
dobroj namjeri.
lan 59.
Pravna sredstva
Bez obzira na druga prava koja stoje na
raspolaganju nosiocu prava i u skladu sa
pravom optuenog da od sudski orga-
na zatrai reviziju, nadlena tijela imaju
ovlatenje da narede unitavanje ili po-
vlaenje krivotvorene robe, u skladu sa
principima sadranim u lanu 46. U vezi
sa robom sa krivotvorenim zatitnim i-
gom, nee dopustiti ponovni izvoz spor-
ne robe u neizmjenjenom stanju, niti e
je podvrgnuti drugaijem carinskom po-
stupku, osim u izuzetnim okolnostima.
lan 60.
De minimis uvoz
lanice mogu izuzeti iz primjene gore
navedenih odredbi malu koliinu robe
koja je nekomercijalne prirode sadra-
na u linom prtljagu putnika ili poslana
u malim poiljkama.
ODJELJAK 5:
KRIVINI POSUPCI
lan 61.
lanice e propisati mogunost pokre-
tanja krivinog postupka i kanjavanja
najmanje u sluajevima namjernog kri-
votvorenja zatitnog iga ili piratstva
autorskih prava koja se vre na komerci-
jalnoj osnovi. Raspoloiva pravna sred-
stva ukljuuju kazne zatvora i/ili nov-
ane kazne dovoljno visoke da mogu
da slue kao preventivno sredstvo, u
skladu sa iznosima koji se propisuju za
krivina djela srodne teine. U nekim
sluajevima raspoloiva pravna sred-
stva takoer mogu ukljuiti oduzima-
nje, zapljenu i unitavanje sporne robe i
svih materijala i alata koji su koriteni u
izvrenju krivinog djela. lanice mogu
odrediti pokretanje krivinog postupka
i kazne i u drugim sluajevima krenja
prava intelektualnog vlasnitva, poseb-
no ako su krenja poinjena namjerno i
na komercijalnoj osnovi.
DIO IV
STICANJE I ODRANJE PRAVA
I SRODNI INTER-PARTES POSTUPCI
lan 62.
1. Kao uslov za sticanje ili odranje
prava intelektualnog vlasnitva iz
Odjeljaka 2. do 6. Dijela II, lanice
mogu zahtijevati pridravanje od-
govarajuih postupaka i formal-
nosti. Takvi postupci i formalnosti
trebaju biti u skladu sa odredbama
ovog Sporazuma.
2. Ako sticanje prava intelektualnog
vlasnitva uslovljeno dodijelom ili
registrovanjem prava, lanice e
obezbijediti da postupci za dodije-
lu ili registraciju, u skladu sa osnov-
nim uslovima sticanja prava, omo-
gue dodijelu ili registraciju prava
unutar razumnog roka kako bi se
izbjeglo neopravdano skraivanje
perioda zatite.
3. lan 4. Parike konvencije (1967.)
e se primjenjivati mutatis mutan-
dis, za uslune oznake /igove/.
4. Postupci u vezi sa sticanjem i odr-
avanjem prava intelektualnog vla-
snitva i u sluajevima kada zakon
lanica predvia takve postupke,
upravni opoziv i postupci inter par-
tes kao prigovor, opoziv ili poni-
tenje, e biti zasnovani na optim
principima navedenim u stavovima
2. i 3. lana 41.
5. Konana upravna odluka u svakom
postupku koji se navodi u stavu 4.
podlijee reviziji sudskih ili organa
koji su odgovarajui sudskom or-
ganu. Meutim, ne postoji obave-
za da se omogui revizija odluka o
sluajevima neuspjelog prigovora
ili upravnog opoziva, pod uslovom
da osnova za takve postupke moe
biti predmet nevaeih postupaka.
DIO V
SPRIJEAVANJE I RJEAVANJE
SPOROVA
lan 63.
Transparentnost
1. Zakoni i propisi, te konane sud-
ske odluke i upravna pravila opte
primjene, koje bilo koja lanica
donose, u vezi sa predmetom ovog
Sporazuma (dostupnost, obim, sti-
canje, provoenje i sprijeavanje
zlopotrebe prava intelektualnog
vlasnitva) e biti publikovani, ili u
sluaju da publikovanje nije izvod-
ljivo, da se stavi na uvid javnosti na
nacionalnom jeziku, e biti objav-
ljeni na nain koji bi omoguio
vladama i nosiocima prava da se
sa istima upoznaju. Takoer e se
objaviti Sporazumi koji se odno-
se na predmete ovog Sporazuma,
a koji su na snazi izmeu vlada ili
vladinih agencija bilo koje lanice i
vlade ili vladine agencije druge la-
nice.
2. lanice e obavijestiti Savjet za
TRIPS o zakonima i propisima nave-
denim u stavu 1. kako bi pomogle
Savjetu prilikom revizije funkcio-
nisanja ovog Sporazuma. Savjet
e pokuati smanjiti na minimum
optereenost lanica u izvravanju
ove obaveze i moe ukinuti obave-
zu direktnog obavjetavanja Savje-
ta o takvim zakonima i propisima,
ukoliko konsultacije sa WIPO-om, o
uspostavljanju zajednikog registra
koji bi sadravao zakone i propise,
budu uspjene. S time u vezi Savjet
e takoer razmotriti sve potrebne
radnje vezane za saoptenja koja, u
skladu sa obavezama iz ovog Spo-
razuma proistiu iz odredbi lana
6.ter Parike konvencije (1967.).
3. Svaka lanica treba dostaviti in-
formacije navedenu u stavu 1, kao
odgovor na pismeni zahtjev dru-
ge lanice. lanica koja ima razlo-
ga vjerovati da konkretna sudska
presuda ili upravna odluka ili bila-
teralni sporazumi u oblasti prava
intelektualnog vlasnitva utie na
njezina prava predviena ovim
Sporazumom, moe takoer, pi-
smeno zahtijevati da joj se omogu-
i pristup ili da bude dovoljno de-
taljno informisana o svakoj sudskoj
odluci /presudi/, upravnoj odluci ili
o bilateralnom sporazumu.
4. Nijednom odredbom iz stavova 1,
2. i 3. ne traiti se od lanice da ot-
krije povjerljive informacije koje bi
sprijeile provoenje zakona, ili na
drugi nain bile suprotne javnom
interesu, ili zanemarilo legitimne
komercijalne interese odreenih
javnih ili privatnih preduzea.
lan 64.
Rjeavanje sporova
1. Odredbe lanova XXII i XXIII GATT-a
iz 1994. na nain kako su navedene
i primijenjene u Dogovoru o rjea-
vanju sporova, e se primijenjivati
kod konsultacija i rjeavanja spora
iz ovog Sporazuma, osim ako ovim
Sporazumom nije drukije predvi-
eno.
2. Podstavovi 1.(b) i 1.(c) lana XXIII
GATT-a iz 1994. nee se primjenji-
vati kod rjeavanja sporova iz ovog
Sporazuma u roku od 5 godina od
datuma stupanja na snagu WTO
Sporazuma.
3. Za vrijeme perioda navedenog u
stavu 2. Savjet za TRIPS e ispitati
obim i modalitete albi onog tipa
koje su navedene u podstavovima
1.(b) i 1.(c) lana XXIII. GATT-a iz
1994, koje su podnesene u skladu
sa ovim Sporazumom, te e svoje
preporuke podnijeti na usvajanje
Ministarskoj konferenciji. Bilo koja
odluka Ministarske konferencije o
usvajanju takvih preporuka ili odlu-
ka o produenju roka iz stava 2. e
se donijeti jedino konsenzusom, a
usvojena preporuka e vaiti za sve
lanice, bez daljeg formalnog po-
stupka usvajanja.
DIO VI
PRELAZNI ARAMANI
lan 65.
Prijelazne odredbe
1. U skladu sa odredbama stavova 2,
3. i 4. nijedna lanica nije obavezna
primjenjivati odredbe ovog Spora-
zuma prije isteka opteg roka od
jedne godine nakon datuma stupa-
nja na snagu WTO Sporazuma.
2. lanica zemlja u razvoju ima pravo
da datum primjene odgodi za jo e-
tiri godine, kao to je navedeno u sta-
vu 1. odredbe ovog Sporazuma, osim
kada se radi o lanovima 3, 4. i 5.
3. Bilo koja druga lanica koja se nala-
zi u procesu transformacije od cen-
tralno planske na trinu privredu
slobodnog preduzetnitva, i koja
provodi strukturnu reformu siste-
ma prava intelektualnog vlasnitva
i suoava sa posebnim problemima
u pripremi i provedbi zakona i pro-
pisa o intelektualnom vlasnitvu,
moe takoer da koristi period od-
gode na nain predvien u stavu 2.
4. U mjeri u kojoj je lanica, zemlja u
razvoju obavezna ovim Sporazu-
mom proiriti zatitu proizvodnih
patenata na podruja tehnologije
koja nisu tako zatiena na teritori-
ju lanice na datum primjene ovog
Sporazuma, kako je defnisano u
stavu 2. ista moe odgoditi primje-
nu odredbi o proizvodnim patenti-
ma iz Odjeljka 5, Dijela II. i na spo-
menuta podruja tehnologije na
dodatni period od pet godina.
5. lanica koja koristi prelazni period
naveden u stavovima 1, 2, 3. ili 4. e
osigurati da nijedna izmjena zako-
na, propisa i prakse, do kojih doe
u tom periodu, nemaju za rezultat
manji stepen zatite od onog koji je
predvien ovim Sporazumom.
lan 66.
Nedovoljno razvijene zemlje lanice
1. S obzirom na posebne potrebe i
zahtjeve nedovoljno razvijenih ze-
malja lanica, njihova ekonomska,
fnancijska i administrativna ogra-
nienja, kao i njihovu potrebu za
feksibilnou kod stvaranja odri-
ve tehnoloke osnove, te lanice
nee biti obavezne da primjenjuju
odredbe ovog Sporazuma, osim
lanova 3, 4. i 5, u periodu od 10
godina od datuma primjene odre-
ene stavom 1. lana 65. Savjet za
TRIPS e odobriti produetak tog
perioda nakon argumentovano
obrazloenog zahtjeva nedovoljno
razvijene zemlje lanice.
2. Razvijene zemlje lanice e podsti-
cati preduzea i institucije na svom
podruju da unaprijede i pomau
prijenos tehnologije u nedovoljno
razvijene zemlje lanice kako bi im
omoguile stvaranje zdrave i odri-
ve tehnoloke osnove.
lan 67.
Tehnika saradnja
U cilju olakanja provoenja ovog Spo-
razuma, razvijene zemlje lanice e na
osnovu zahtjeva i zajedniki dogovore-
nih rokova i uslova osigurati tehniku
i fnancijsku saradnju u korist lanica
zemalja u razvoju i nedovoljno razvije-
nih zemalja lanica. Takva e saradnja
ukljuiti pomo pri pripremi zakona i
propisa o zatiti i provoenju prava in-
telektualnog vlasnitva, kao i o sprije-
avanju njihove zloupotrebe i podrku
u vezi sa formiranjem ili jaanjem rele-
vantnih nacionalnih ureda i agencija,
ukljuujui obuku osoblja.
DIO VII
INSTITUCIONALNI ARAMANI;
ZAVRNE ODREDBE
lan 68.
Savjet za trgovinske aspekte prava
intelektualnog vlasnitva
Savjet za TRIPS e nadgledati funkcioni-
sanje ovog Sporazuma, posebno kako
lanice ispunjavaju obaveze koje iz nje-
ga proizlaze, te e omoguiti lanicama
konsultacije o pitanjima vezanim za tr-
govinske aspekte prava intelektualnog
vlasnitva. Savjet e izvravati i druge
zadatke koje mu naloe lanice, a po-
sebno e pruati pomo koju od njega
zatrae u vezi sa postupkom rjeavanja
sporova. Tokom vrenja svojih funkci-
ja Savjet se moe konsultovati i traiti
informacije od bilo kojeg izvora kojeg
smatra prikladnim. Prilikom konsultaci-
ja sa WIPO-m Savjet e u roku od jedne
godine od prvog sastanka nastojati us-
postavati odgovarajue oblike saradnje
sa tijelima te Organizacije
lan 69.
Meunarodna saradnja
lanice su saglasne da meusobno
sarauju u cilju eliminisanju krenja
prava intelektualnog vlasnitva iz me-
unarodne trgovine robom. U tu svrhu
one e u svojim vladama uspostaviti
kontaktne take i iste notifkovati, i biti
spremne na razmjenu informacija o
trgovini spornom robom. Posebno e
unapreivati razmjenu informacija i sa-
radnju izmeu carinskih organa u vezi
sa trgovinom robom sa krivotvorenim
zatitnim igom i robom koja je proi-
zvedena na osnovu nezakonito prisvo-
jenog autorskog prava.
lan 70.
Zatita postojeih predmeta
1. Iz ovog Sporazuma ne proizlaze
nikakve obaveze za postupke koji
su izvreni prije datuma primjene
Sporazuma u predmetnoj lanici.
2. Ukoliko nije drukije odreeno
ovim Sporazumom, namee se
obavezA u pogledu svakog pred-
meta Sporazuma koji postoje na
dan primjene ovog Sporazuma u
predmetnoj lanicu i koji je kod te
lanice zatien navedenog datu-
ma, ili koji ispunjava ili e naknad-
no ispuniti uslove zatite u skladu
sa odredbama ovog Sporazuma.
U pogledu ovog stava i stavova 3.
i 4. obaveze koje se tiu postojeih
autorskih prava odreene su isklju-
ivo lanom 18. Bernske konvencije
(1971.), a obaveze u pogledu prava
proizvoaa fonograma i izvoa-
a na postojeim fonogramima
odreene su iskljuivo lanom 18.
Bernske konvencije (1971.), kako
je predvieno u stavu 6. lana 14.
ovog Sporazuma.
3. Nee postojati obaveze za ponov-
nim uspostavljanjem zatite pred-
meta koji je na datum primjene
ovog Sporazuma postao javan u
predmetnoj lanici.
4. U pogledu bilo kojih djela /postu-
paka/ koja se odnose na specif-
ne objekte koji sadre zatieni
predmet, i koji je postao sporan na
osnovu odredbi zakonodavstva do-
nesenog u skladu sa ovim Sporazu-
mom, a koji je zapoet, ili u kojeg su
uloena znatna sredstva prije dana
/datuma/ ratifkovanja WTO Spo-
razuma od strane te lanice, svaka
lanica moe predvidjeti ogranie-
nje pravnih sredstava koja stoje na
raspolaganju vlasniku prava, u vezi
sa nastavkom obavljanja takvih
djela poslije datuma primjene ovog
Sporazuma u toj lanici. Meutim,
u takvim sluajevima lanica e ba-
rem predvidjeti plaanje odgovara-
jue nadoknade.
5. lanica nije obavezna primijeniti
odredbe lana 11. i stava 4. lana
14. u pogledu originala ili kopije ku-
pljene prije datuma primjene ovog
Sporazuma u toj lanici.
6. lanice nisu obavezne primijeniti
lan 31. ili uslov iz stava 1. lana 27,
da se patentna prava koristite bez
diskriminacije na podruju tehno-
logije, i to bez odobrenja vlasnika
prava u sluaju kada je vlada izdala
odobrenje za upotrebu prije datu-
ma objavljivanja ovog Sporazuma.
7. U sluaju prava intelektualnog vla-
snitva za koje je zatita uslovljena
registracijom, e se dozvoliti da
prijave za zatitu koje su bile na raz-
matranju na datum primjene ovog
Sporazuma u predmetnoj lanici,
mogu biti dopunjene da bi se dobio
vei stepen zatite predvien odred-
bama ovog Sporazuma. Te dopune
nee ukljuivati novu materiju.
8. U sluaju kada lanica datumom
stupanja na snagu WTO Sporazu-
ma ne omogui zatitu patenta za
farmaceutske i poljoprivredno-he-
mijske proizvode u skladu sa svo-
jim prema odredbama iz lana 27.
lanica je duna:
(a) bez obzira na odredbe Dijela VI.
utvrditi od datuma stupanja na
snagu WTO Sporazuma, naine
pomou kojih je mogue podnijeti
zahtjev za patente za takve prona-
laske;
(b) primijeniti na te zahtjeve, od da-
tuma primjene ovog Sporazuma,
kriterije za mogunost patentira-
nja u skladu sa odredbama ovog
Sporazuma kao da se ti kriteriji pri-
mjenjuju od datuma podnoenja
zahtjeva u toj lanice ili, kada se
zatraeni priznavanje prava priori-
teta, na datum prioriteta zahtjeva; i
(c) obezbijediti zatitu patenta u skla-
du sa ovim Sporazumom od pri-
znavanja patenta do preostalog
perioda vaenja patenta, raunaju-
i od datuma podnoenja zahtjeva
u skladu sa lanom 33. ovog Spo-
razuma, za onu vrstu zahtjeva koji
ispunjavaju kriterije zatite pome-
nute u podstavu (b).
9. U sluaju kada je predmet paten-
tne zatite u lanici proizvod, u
skladu sa stavom 8.(a) e se dodi-
jeliti ekskluzivna prava, bez obzira
na odredbe u Dijelu VI, u trajanju
od 5 godina od sticanja odobrenja
za stavljanje robe u promet u toj
lanici, ili do priznanja ili odbijanja
izdavanja patenta za proizvod u toj
lanici, u zavisnosti o tome koji je
period krai, pod uslovom da je na-
kon stupanja na snagu WTO Spora-
zuma podnesen patentni zahtjev ili
priznat patent za proizvod u drugoj
lanici, kao i da je od iste dobivena
dozvola za stavljanje u promet u toj
drugoj lanici.
lan 71.
Revizija i dopune
1. Savjet za TRIPS e preispitati provo-
enje ovog Sporazuma nakon iste-
ka prelaznog perioda navedenog u
stavu 2. lana 65. Savjet e, uzima-
jui u obzir iskustva steena njego-
vim provodenjem, izvriti reviziju
dvije godine nakon tog datuma, i
u istim razmacima nakon toga. Sa-
vjet moe takoer izvriti reviziju u
svijetlu bilo kakvih novih dogaaja
koji mogu zahtjevati promijene ili
dopune ovog Sporazuma.
2. Dopune koje slue samo u svrhu
prilagoivanja zatite prava inte-
lektualnog vlasnitva na vii stepen
koji je ve na snazi u drugim mul-
tilateralnim sporazumima koje su
prihvatile sve WTO lanica, mogu
se uputiti Ministarskoj konferenciji
za dalji postupak u skladu sa sta-
vom 6. lana X. WTO Sporazuma,
na osnovu konsenzusom usvoje-
nog prijedloga na Savjetu za TRIPS.
lan 72.
Rezerve
Bez saglasnosti svih lanica ne mogu
se izjaviti rezerve u pogledu bilo koje
odredbe ovog Sporazuma.
lan 73.
Sigurnosne iznimke
Nijedna odredba ovog Sporazuma nee:
(a) traiti od lanice davanje informa-
cije ije bi objavljivanje smatrala
suprotnim svojim osnovnim sigur-
nosnim interesima; ili
(b) sprijeavati lanicu od poduzima-
nje bilo kojih akciju koje smatra po-
trebnim za zatitu svojih osnovnih
sigurnosnih interesa:
(i) vezane za fsione materijale ili ma-
terijala od kojih se isti mogu proi-
zvesti;
(ii) vezane za trgovinu /promet/ oru-
jem, municijom i oprememom, te
trgovinom /prometom/ drugom
robom i materijalima, koja se po-
sredno ili neposredno obavlja za
snabdjevanje vojne industrije;
(iii) mjere preduzete u vrijeme rata ili
drugih vanrednim situacija u me-
unarodnim odnosima; ili
c) sprijeavati lanicu da preduzima
bilo koje akciju u skladu sa svojim
obavezama iz Povelje Ujedinjenih
nacija za odravanje meunarod-
nog mira i sigurnosti.

Zbirka Medj Ugovori

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Medj Ugovori

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZBIRKA

You might also like