UVOD

ovjekov odnos prema okoliu, koji se gotovo dva stoljea temeljio na

antropocentrizmu, doveo je do niza globalnih, regionalnih i lokalnih ekolokih problema koji
su kulminirali ekolokom krizom. Brojne i dugorone posljedice krize zahtijevaju odgovoran
odnos suvremenog drutva prema okoliu. Stoga se ovim radom nastojalo ukazati na znaaj
koji ekoloka svijest, kao dio drutvene svijesti, ima u uspostavljanju ravnotee ovjeka i
njegova okolia. Oneienje (zagaenje) zemljita moe se definirati kao poremeaj u
funkcioniranju zemljita do kojeg dolazi veim ili manjim poveanjem sadraja odreenih
spojeva u zemljitu to je izazvano uglavnom ljudskom aktivnou.

Oneienje okolia predstavlja jedan od najveih ekolokih problema dananjice. Tlo,
posebno poljoprivredno zemljite, ume i panjaci u itavom se svijetu prekomjerno
iskoritavaju, unitavaju, ugroavaju. Poseban je problem krenje uma oko rijeke Amazone i
drugdje, pretvaranje poljoprivrednog zemljita u graevinske parcele, irenje pustinja,
koritenje velikih koliina umjetnog gnojiva, pesticida, zakiseljavanje tla, zasoljavanje tla,
uzgajanje genetski modificiranih biljaka i drugo. Nefunkcionalno koritenje tla/zemljita u
okoliu s vremenom izaziva interaktivne konfliktne situacije oneienja i degradacije tla
unutar prirodnih i antropogenih ekosustava, te privremenu ili trajnu prenamjenu najee
plodnog poljoprivrednog zemljita i/ili produktivnog umskog zemljita.
Razumna, kontrolirana i smanjena upotreba kemijskih sredstava i poduzimanje odgovarajuih
mjera koje spreavaju zagaenje voda i zraka znai, istovremeno, i smanjenje zagaenosti tla.
Zagaena zemljita postaju izvor daljeg zagaenja prirode, te je neophodno da se zagaenje
tla svede na to manju mjeru.





1. ZNAAJKE TLA


Tlo je izuzetno sloena prirodna sastavina. U Europi je utvreno vie od 320 razliitih
tipova tala. Tlo je kljuno i neobnovljivo bogatstvo s potencijalno brim oteivanjem u
odnosu na iznimno sporu tvorbu i obnavljanje ve oteenih tala. Ima kapacitet uvanja i
vezivanja vode, mineralnih tvari, plinova i razliitih kemijskih tvari to ukljuuje i tetne tvari
koje se ugrauju u tlo, ali se uz due ili krae zadravanje u tlu mogu osloboditi i postati
pristupani i vrlo tetni. Kapacitet tla ovisi o sadraju organske tvari u njemu. Tlo je medij
ivota s velikom biolokom raznolikou koja je sredite multifunkcionalnosti tla. Bioloka
aktivnost u tlu ini znaajke tla koje su poznate kao struktuiranost i plodnost.
1


1.1. Uloga tla

Ulogu tla je precizno definirao meunarodni skup u organizaciji FAO-a i nizozemske
vlade 1999. godine pod nazivom Vieznana uloga poljoprivrede i tla (VUPT). Taj skup
sugerira koritenje poljoprivrednog zemljita i ostalih prirodnih izvora prema preporukama
Agende 21, Svjetske konferencije o okoliu (Rio de Janeiro 1992.) i Planu djelovanja
svjetskog samita o prehrani (Rim 1996.). Najznaajnija uloga tla je opskrba biljke vodom,
zrakom i hranjivim tvarima to omoguuje tvorbu organske tvari fotosintezom. Proizvodnja
hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda u cijelosti ovisi o tlu. Sve biljke, bilo itarice ili
drvee, zatim livade ili panjaci ukorjenjuju se u tlu i iz njega crpe vodu i hranjive tvari. S
obzirom na poloaj izmeu atmosfere i litosfere tlo ima ulogu prijamnika (akceptora),
skupljaa (akumulatora) i izmjenjivaa (transformatora) razliitih oneienja. To su tvari
koje padaju na povrinu iz svemirskog prostora ili su emitirane iz industrije, prometa, urbanih
sredina kao tzv. suha depozicija (taloenje) ili su otopljene u vodi kao tzv. kisele kie ili su
pak hotimice unijete u tlo kao tzv. agrokemikalije kemijska sredstva koja se koriste u
poljoprivredi gnojiva, sredstva za zatitu bilja, stimulatori, lijekovi itd. Kao proista vode
tlo titi pitku vodu od oneienja koja u okoli emitira industrija, promet, izgaranje fosilnih
goriva i drugi izvori. Tlo ima vanu klimatsko-regulacijsku ulogu jer snano utjee na sadraj
i ukupnu koliinu CO
2
i drugih plinova koji uzrokuju staklenini uinak. Tlo je izvor
genetskog bogatstva i zatite bioloke raznolikosti na Zemlji. Broj organizama ispod povrine

1
Jovanovi, O. (2010.), Ekologija i zatita okolia, Rijeka, str. 20.
tla viestruko je vei od onoga na povrini Zemlje. Na jednom hektaru dobrog
poljoprivrednog zemljita u povrinskom sloju od 20 cm vie je od 20 tona razliitih
organizama, a u pregrti tla vie je mikroorganizama nego ljudi na Zemlji. U svojoj prostornoj
ulozi tlo je "nositelj" infrastrukture poput zgrada, tvornica, cesta i medij za odlaganje otpada.
Tlo sudjeluje u oblikovanju krajobraza. Ono je i izvor sirovina, primjerice materijala za
graevinsku industriju (cigla, ljunak, pijesak), za metalnu industriju (boksit), supstrata za
uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima (treset) itd. Tlo je i povijesni medij, u njega se biljee
tragovi povijesti i arheoloki nalazi.
2





2
Bonjakovi, M. (2012), Oneienje i zatita tla, Veleuilite u Slavonskom Brodu, str. 17.