Clanak 4 Lozancic Grubisic Bakunic PDF

Broj 6, godina 2013 Stranice 34-46
Utjecajne linije konstruirane programom Autodesk Robot

Lozani, S; Grubii, M; Bakuni, T
http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 34

UTJECAJNE LINIJE KONSTRUIRANE PROGRAMOM AUTODESK ROBOT

Silva Lozani
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.
Marin Grubii
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, mag.ing.aedif.
Tomislav Bakuni
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Saetak: Utjecajne funkcije i njihov grafiki prikaz - utjecajne linije, koriste se kod prorauna konstrukcija
izloenih djelovanju pokretnih optereenja. Njima se odreuje poloaj pokretnog optereenja koji e dati
najnepovoljnije utjecaje na konstrukciju (maksimalne unutarnje sile i pomake) ili njezine dijelove. Cilj ovog rada je
analizirati utjecajne linije statiki odreenih i neodreenih sustava dobivenih programskim paketom Autodesk
Robot Structural Analysis, te ih usporediti s jednakima, dobivenima analitikim putem. U novije vrijeme raunala
su postala nezamjenjivi alat svakom inenjeru u praksi, no ipak je potrebno dobivene numerike rezultate raznim
programskim paketima prihvatiti uz oprez, te prouiti ogranienja svakog programa. Na nekoliko jednostavnih
primjera statiki odreenih i neodreenih sustava prouene su utjecajne linije dobivene programskim paketom
Autodesk Robot Structural Analysis, te uoena dobra podudarnost rjeenja s analitikim rezultatima. Sve
dobivene pogreke tijekom rada mogu se generalizirati i korigirati ulaznim parametrima programa, a rezultate
dobivene ovim putem moemo koristiti u statikim proraunima konstrukcija.

Kljune rijei: utjecajne linije, statiki odreeni i neodreeni sustavi, Autodesk Robot Structural Analysis

INFLUENCE LINES CONSTRUCTED USING AUTODESK ROBOT

Abstract: Influence functions and their graphical representation influence lines are used in calculation of
structures exposed to moving loads. They are used to determine the position of the moving load that will give the
most adverse impacts of construction or its components (maximum internal forces, deflections and
displacements), and to determine the values of these quantities. The aim of this work is to analyse influence lines
of statically determined and indetermined systems obtained by software, and compare them with the same
obtained by analytic methods. In recent years, computers have become an indispensable tool to every engineer
in practice, and it is necessary to accepted numerical results obtained by various applications with exceptional
caution, and also study the possible limitations of some software. A few examples of statically determined and
indetermined systems are studied influence lines obtained software package Autodesk Robot Structural Analysis
and observed a good correlation with the analytical results. The resulting operating errors can be generalized and
corrected by the input parameters of the program, so the results can be used for static analysis of structures.

Key words: influence lines, statically determinate and indetermined systems, Autodesk Robot Structural Analysis



http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 35

1 Uvod

Neke konstrukcije, poput mostova, nadvonjaka ili kranskih staza, preuzimaju optereenja koja se kreu -
pokretna optereenja, kao to su cestovna vozila, vlakovi ili kranovi. Promjenom poloaja optereenja na nosau,
mijenjaju se vrijednosti unutarnjih sila i pomaka u nosaima. Inercijalne sile, koje mogu nastati na nosau ako se
optereenja kreu veim brzinama (za koje, radi pojednostavljenja, pretpostavljamo da nisu velike), mogu se
zanemariti u proraunu jer su proporcionalne ubrzanjima.
Odreivanje reakcija, unutarnjih sila i pomaka za pokretna optereenja radi se konstruiranjem utjecajnih
funkcija i njihovog grafikog prikaza - utjecajnih linija za djelovanje jedinine koncentrirane sile koja se kree po
nosau. Funkcija poloaja jedinine sile koja se kree po nosau i ija je vrijednost iznos odreene statike ili
geometrijske veliine izazvane tom silom na odabranom mjestu na nosau, naziva se utjecajnom funkcijom za tu
veliinu. Utjecajna funkcija svakom poloaju jedinine sile na nosau pridruuje vrijednost tom silom izazvane
unutarnje sile ili pomaka u nekoj toki nosaa. Utjecajna linija je grafiki prikaz utjecajne funkcije na linijskim
nosaima, dok je utjecajna ploha grafiki prikaz na plonim nosaima. Jedinina sila koja se kree na nosau kod
traenja utjecajnih linija je bezdimenzionalna veliina.
Ako je pri djelovanju jedinine sile u toki x1 vrijednost odreene sile ili pomaka 1, tada e prema principu
superpozicije, pri djelovanju sile P1 u x1 vrijednost te veliine biti P11. Za dobivanje stvarnih reakcija unutarnjih
sila od pokretnih optereenja, ove vrijednosti utjecajnih linija, dobivene jedininom silom, mnoe se s
vrijednostima pokretnog optereenja danih propisima.
Utjecajne linije mogu biti linearne funkcije ili krivulje. Za statike veliine na statiki odreenim nosaima
utjecajne linije su linearne funkcije, dok na statiki neodreenim nosaima su to krivulje. Pronalaze se statikim ili
kinematikim metodama. Statiki postupak se temelji na postavljanju jednadbi ravnotee iz kojih se dobivaju
odgovarajue veliine kao funkcije poloaja jedinine sile. Kinematiki postupak se temelji na principu virtualnih
pomaka. Utjecajnu liniju poistovjeujemo i crtamo kao plan pomaka mehanizma nastalog raskidanjem veze koja u
izvornom sustavu prenosi dotinu silu, ako zadamo jedinini pomak na mjestu i u suprotnom smjeru od djelovanja
te sile. Za statiki neodreeni sustav, raskidanjem odgovarajue veze dobivamo sustav koji je geometrijski
nepromjenjiv, te crtamo njegovu progibnu liniju.
Utjecajne linije se najee odreuju za statike veliine: reakcije i unutarnje sile. Traimo mjesto
optereenja na konstrukciji koje e prouzroiti maksimalan uinak na nosau (u obliku maksimalnih reakcija,
unutarnjih sila, pomaka). Postoje pravila za konstruiranje utjecajnih linija kao i kod konstruiranja dijagrama
unutarnjih sila. Pravila nisu ista, jer i znaenja dijagrama unutarnjih sila i utjecajnih linija nisu ista. Utjecajne linije
pokazuju promjenu unutarnje sile u jednoj toki nosaa, ovisno o poloaju pokretnog optereenja.
Utjecajne funkcije su u openitom obliku funkcije dviju varijabli. Jedna varijabla je mjesto na nosau u kojem
se eli odrediti neka veliina, a druga je poloaj jedininog optereenja. U praktinim proraunima se mjesto
traene veliine unaprijed zadaje, te je stoga utjecajna funkcija funkcija jedne varijable, poloaja jedininog
optereenja. Za konstrukciju utjecajnih linija u programskom paketu Autodesk Robot potrebno je prvo definirati
pokretno optereenje zadavanjem vozila i njegove putanje kretanja po konstrukciji. Program nudi odreene
tipove vozila koje ima u svojoj bazi podataka prema odreenim standardima. Za prikazane primjere optereenje
je definirano jedininom pokretnom koncentriranom silom, kao u analitikom proraunu. Putanja nosaa je cijeli
nosa na ijoj duljini se optereenje kree.
Rezultati dobiveni programskim paketom za sluaj pokretnog optereenja mogu se prikazati na dva naina.
Prva se metoda sastoji u prikazu rezultata statikog sluaja za poloaj pokretnog optereenja, odabranog od
strane korisnika. Pritom su dostupne opcije kojima se omoguava promjena poloaja pokretnog optereenja.
Korisnik moe pomicati optereenje korak po korak ili se pak moe posluiti animacijom vozila i rezultata za
pokretno optereenje. Druga se metoda sastoji u prikazu promjena vrijednosti odabrane veliine u danoj toki, s
obzirom na kretanje optereenja po konstrukciji - odnosno po zadanoj putanji. Koristili smo ovaj prikaz utjecajnih
linija za odabrane veliine jer je istovjetan analitikom proraunu.
Ako su zadana, uz pokretno, i neka druga optereenja na nosau (koncentrirane sile, kontinuirana
optereenja, momenti), ne dobiju se utjecajne linije programom, ono se mora raditi kao zasebno optereenje.



http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 36

2 Usporedba primjera izraenih programom i analitikim proraunom

2.1 Statiki odreeni sustavi

Za primjere statiki odreenih sustava uzeti su Gerberov, reetkasti i poduprti nosa. Da bi se provjerila tonost
rezultata programa, izraunane su utjecajne linije za iste primjere analitikom metodom. Na sljedeim slikama
prikazani su usporedni rezultati utjecajnih linija za odreene statike veliine dobivene analitikim putem -
kinematskom metodom i programom. Svi sljedei crtei oznaavaju tonu proraunsku vrijednosti ordinata
utjecajnih linija, s tim da isti crtei nisu nuno prikazani u mjerilu, odnosno u tonim odnosima.

2.1.1 Gerberov nosa

Gerberov nosa, za koji su raene utjecajne linije, prikazan je na slici 1.

Slika 1 Statiki sustav Gerberovog nosaa

Slika 2 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RA na Gerberovom nosau

Slika 3 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RA na Gerberovom nosau

RA
RA


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 37


Slika 5 Utjecajna linija rijeena analitiki za moment u presjeku 1-1 na Gerberovom nosau

Slika 6 Utjecajna linija rijeena u Robotu za moment u presjeku 1-1 na Gerberovom nosau


Slika 8 Utjecajna linija rijeena analitiki za poprenu silu u presjeku 1-1 na Gerberovom nosau

M1-1
M1-1
T1-1
T1-1


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 38

Slika 9 Utjecajna linija rijeena u Robotu za poprenu silu u presjeku 1-1 na Gerberovom nosau, korak
1,0 m

Slika 10 Utjecajna linija rijeena u Robotu za poprenu silu u presjeku 1-1 na Gerberovom nosau,
korak 0,1 m

Slika 11 Utjecajna linija rijeena u Robotu za poprenu silu u presjeku 1-1 na Gerberovom nosau,
korak 0,05 m

Iz rijeenog primjera vidimo velikim dijelom podudaranje utjecajnih linija dobivenih analitikim putem i
programom, ali i neke razlike. Utjecajne linije dobivene programom Autodesk Robot prikazane su kao
matematiki prikaz graf funkcije. Predznak programom dobivenih utjecajnih linija za statiki odreene nosae
suprotan je jednakima, dobivenima analitikim putem.
Utjecajne linije za reakciju u leaju i za moment u karakteristinom presjeku tt jednake su, dobivene
analitiki ili programom. Do nepodudaranja dolazi kod utjecajnih linija za poprene sile karakteristinog presjeka.
Po pravilima konstruiranja utjecajnih linija, na mjestu nekog presjeka t-t, kada utjecajna linija ima skok u toj toki
iz negativne u pozitivnu vrijednost ili obrnuto, suma obje vrijednosti jednaka je jedininoj sili.

T1-1
T1-1


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 39

Slika 12 - Izbornik pokretnog optereenja u Autodesk Robotu
Na utjecajnoj liniji poprenih sila dobivenih Autodesk Robotom, na mjestu zadanog presjeka kao da je linija
skoka zarotirana te je razvukla dio dijagrama utjecajne linije. Na mjestu presjeka nije se dogodio skok, nego lom.
Na ostalom dijelu nosaa utjecajna linija je podudarna.
Razlog tomu je loe zadan jedan ulazni podatak, na slici 2 je pokazan izbornik Autodesk Robota kojim se
zadaje pokretno optereenje. Kod definiranja optereenja zadaje se korak (step) pomicanja optereenja. Polazno
je uzet korak 1 m i dao je loe rezultate za T silu, ostali su rezultati podudarni. Izmjenom koraka kretanja
optereenja na 0,1 m ili 0,05 m dobili smo podudaranje utjecajnih linija T sile.

2.1.2 Reetkasti nosa

Kod reetkastih nosaa prema [3] zadano je da se optereenje kree po donjim tapovima pojasa, izmeu
leajeva A i B. Utjecajne linije analitikim putem su rijeene statikom Ritterovom metodom.

Slika 13 Statiki sustav reetkastog nosaa

Slika 14 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RA na reetkastom nosau

Slika 15 Utjecajna linija rijeena u Robot-u za reakciju RA na reetkastom nosau

RA
RA


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 40


Slika 17 Utjecajna linija rijeena analitiki za tap S1 na reetkastom nosau

Slika 18 Utjecajna linija rijeena u Robotu za tap S1 na reetkastom nosau



S1
S1
S2


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 41





Iz usporedbe utjecajnih linija dobivenih analitikim putem i programom Autodesk Robot, vidi se da nema
nikakve razlike, i kod zadanog veeg koraka kretanja sile po nosau od 1 m, kakav je bio u ovom primjeru.
Razlika je samo u predznaku utjecajne linije - suprotan je u ovim dvama postupcima dobivanja istih, za isto
zadano optereenje.

2.1.3 Poduprta greda

Kod sloenog statiki odreenog sustava poduprte grede prema [10], pokazalo se potpuno poklapanje rezultata
analitikog i raunalnog prorauna - i predznak utjecajnih linija je jednak.

S2
S3
S3


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 42

Slika 25 Statiki sustav poduprte grede

Slika 26 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RD,H na poduprtoj gredi

Slika 27 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RD,H na poduprtoj gredi

Slika 28 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RD,V na poduprtoj gredi

Slika 29 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RD,V na poduprtoj gredi
RD,H
RD,H
RD,V
RD,V


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 43

Slika 30 Utjecajna linija rijeena analitiki za moment u presjeku 1-1 na poduprtoj gredi

Slika 31 Utjecajna linija rijeena u Robotu za moment u presjeku 1-1 na poduprtoj gredi

Slika 32 Utjecajna linija rijeena analitiki za poprenu silu u presjeku 1-1 na poduprtoj gredi

Slika 33 Utjecajna linija rijeena u Robotu za poprenu silu u presjeku 1-1 na poduprtoj gredi

2.2 Statiki neodreeni sustav

2.2.1 Kontinuirani nosa

Postupak definiranja nosaa, pokretnog optereenja i dobivanja utjecajnih linija programom za statiki neodreen
sustav, nimalo se ne razlikuje od postupka kod statiki odreenih nosaa. Kod njih je bitno zadati manji korak
kretanja optereenja jer se pri veem koraku kretanja dobiju utjecajne linije kao linearizirani pravci, to je vidljivo
M1-1
M1-1
T1-1
T1-1


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 44

na slici 38. Utjecajne linije statiki neodreenih sustava su krivulje. Takoer se pri veem koraku, umjesto skoka
u promatranom presjeku za utjecajnu silu T, u programom dobivenoj utjecajnoj liniji dogaa lom. Izborom manjeg
koraka dobiju se dobre utjecajne linije. Kod ovoga nosaa podudaraju se predznaci utjecajnih linija.

Slika 34 Statiki sustav kontinuiranog nosaa

Slika 35 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RB na kontinuiranom nosau

Slika 36 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RB na kontinuiranom nosau

Slika 37 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RC na kontinuiranom nosau

Slika 38 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RC na kontinuiranom nosau, korak 1,0 m

RB
RB
RC
RC


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 45

Slika 39 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RB na kontinuiranom nosau, korak 0,1 m

Slika 40 Utjecajna linija rijeena analitiki za reakciju RD na kontinuiranom nosau

Slika 41 Utjecajna linija rijeena u Robotu za reakciju RD na kontinuiranom nosau

Slika 42 Utjecajna linija rijeena analitiki za moment u presjeku 1-1 na kontinuiranom nosau

Slika 43 Utjecajna linija rijeena u Robotu za moment u presjeku 1-1 na kontinuiranom nosau

RC
RD
RD
M1-1
M1-1
T1-1


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 46

Slika 44 Utjecajna linija rijeena analitiki za poprenu silu u presjeku 1-1 na kontinuiranom nosau

Slika 45 Utjecajna linija rijeena u Robotu za poprenu silu u presjeku 1-1 na kontinuiranom nosau

Nedostatak utjecajnih linija dobivenih programom Autodesk Robot je njihov prikaz u obliku grafa na
kojemu se ne ispisuju vrijednosti ordinate u vrhovima. Uz graf, program daje i prateu tablicu u kojoj su ispisane
sve vrijednosti apscisa i ordinata ove graf funkcije, te se one tu mogu nai. Sve vrijednosti su podudarne do na 1.
decimalu, kada je korak manji i na 2. decimalu. Kod statiki neodreenih nosaa utjecajne linije se podudaraju i
po predznaku, kao i za sloenije statiki odreene sustave.

3 Zakljuak

Utjecajne linije se koriste za odreivanje dijagrama unutarnjih sila i pomaka od pokretnog optereenja na nosau.
U radu se htjelo pokazati kako se te linije konstruiraju koritenjem raunalnog programa Autodesk Robot. To je
najjednostavniji i najbri nain konstruiranja, a nije toliko obraen u literaturi.
Da bi se ispitala mogunost ovog programa u konstruiranju utjecajnih linija, napravljeno je nekoliko primjera
programom i rezultati su usporeeni s rezultatima analitikog postupka. Rezultati utjecajnih linija su identini u
oba postupka za sve napravljene primjere, izuzev predznaka istih.
Dolo je do nepodudaranja utjecajnih linija u svim primjerima za poprene sile, na mjestu presjeka u kojem
se traila utjecajna linija dogodio se lom umjesto skoka, pri odabiru veeg koraka kretanja poprene sile od 1 m.
Pri tom koraku su kod statiki neodreenih nosaa utjecajne linije dobivene kao linearizirani pravci, a ne krivulje.
Smanjivanjem koraka dobivene su istovjetne utjecajne linije u oba postupka. Smanjen je korak na 0,1 m i 0,05 m.
Korak 0,05 m daje bolje utjecajne linije poprenih sila i vrijednosti malih ordinata, za razliku koraka od 0,1 m koji
daje zadovoljavajue rezultate.
Moe se zakljuiti da je postupak dobivanja utjecajnih linija u Autodesk Robotu brz i jednostavan, s
rezultatima koji su posve identini proraunskom nainu. Poznavajui ogranienja ovog programa u konstruiranju
utjecajnih linija, te nedostatke moemo ispraviti i koristiti utjecajne linije dobivene programom. Uz to, ovaj
postupak moe koristiti i kao provjera analitikog postupka. Ovakav nain konstruiranja utjecajnih linija je puno
bri i jednostavniji od klasinih metoda i kao takav olakava nam proraun utjecajnih linija, posebno kod sloenijih
statikih sustava.

Literatura

[1] Autodesk
Robot
Structural Analysis Professional 2010, Training Manual Metric Version,

http://images.autodesk.com/adsk/files/robot_2010_training_manual_metric.pdf
[2] Fanous F.:Introductory Problems in Structural Analysis: Influence Lines. (April 20
th
, 2000).
[3] Fresl K.: Graevna statika 1: biljeke i skice s predavanja, http://www.grad.hr/nastava/gs/bilj1/uf1.pdf
(pokuaj pristupa 12.10.2012)
[4] http://www.engr.uky.edu/~gebland/CE%20582/Nelson%20&%20McCormick%20Force%20Method%20ILD.
pdf (pokuaj pristupa 12.10.2012)
[5] Kassimali A.: Structural Analysis, CL Engineering; 4 edition (March 3
rd
, 2009), English
[6] Kharagpur: Structural Analysis, Version 2 CE IIT, (August 7
th
, 2008).
T1-1


http://dx.doi.org/10.13167/2013.6.4 47

[7] Leet K.: Fundamentals of Structural Analysis, McGrawHill Science/Engineering/Math; 4 edition
(September 9
th
, 2010).
[8] Lozani S.: Graevna statika 1, materijali za predavanja i vjebe; Graevinski Fakultet Osijek,
http://www.gfos.unios.hr/portal/index.php/nastava/studiji/sveucilisni-preddiplomski-studij/gradjevna-statika-
i.html (pokuaj pristupa 15.10.2012)
[9] Punmia B. C.; Ashok K. Jain, Arun K. Jain: Theory of Structures, Laxmi Publications, (December 1
st
, 2005),
English
[10] Ribari D., Graevna statika 1, materijali za predavanja i vjebe:
http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/Studentski%20rad%204.pdf (pokuaj pristupa 12.11.2012)
[11] Russell C., Hibbeler: Structural Analysis (7th Edition), Pearson Education Canada; 7 edition (May 5
th
, 2008),
English
[12] Timoshenko S. P., D. H. Young: Theory of Structures, 2
nd
Edition, McGrawHill Book Company, inc. (1945).
[13] Simovi V.: Graevna statika I, Graevinski institut, Zagreb, 1988.

Clanak 4 Lozancic Grubisic Bakunic PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Clanak 4 Lozancic Grubisic Bakunic PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj 6, godina 2013 Stranice 34-46

Utjecajne linije konstruirane programom Autodesk Robot

Structural Analysis Professional 2010, Training Manual Metric Version,

You might also like