1. ZATO JE SISTEMSKA ANALIZA VANA ZA KREIRANJE IS?

SA i dizajn poslovnih informacionih sistema doprinose direktno stratekim ciljevima firme. Ona treba
da da odgovor na dva postavljena pitanja:
- - ta je problem
- - Koje je najbolje rjeenje
stra!"j"#i najbolje rjeenje$ analiti%ar obi%no istra!"je sistem prije form"liranja &A'()*+A &A
,O+ SS(*-.
.itanja na koja se tra!e odgovori " fazi sistem analize "klj"%"j":
- Koja rjeenja s" mog"#a i koliko ona kotaj" " novc" i vremen"/
- Koliko #e kotati implementacija predlo!enog rjeenja/
- Koje obrade #e novi sistem izvravati/
2. ZNANJA KOJA TREBA DA IMA SA
0. analiti%ka
- raz"mjevanje organizacije
- poznavanje posl. f"nkcija
- identificiranje problema
- razvoj rejeenja
- sistemsko miljenje 1relacije izme2" podsistema3
4. tehni%ka - treba da zna
- potencijele i limite (
- vo2enje razvoja cijelog S
- razmjevanje mog"#nosti hardvera
5. menad!erska
- vo2enje projekta
- procjen" i pre"zimanje rizika
6. interpersonalne
- rad i kom"niciranje sa ostalim SA$ koriniscima$ programerima
3. SISTEMSKI PRISTUP RJEAVANJU PROBLEMA?
Sistemski prist"p rjeavanj" problema zna%i 1ob"hvata3
- razbijanje 1dekompozicij"3 orginalnog problema " sk"p manjih problema 17zavadi pa vladaj73$ pa
zatim dekompozicija ovih manjih podroblema " jo manje podprobleme sve dok svaki podproblem ne
b"de dovoljno malen da se mo!e rijeiti
- dalje slijedi form"lacija rijeenja za svaki individ"alni podproblem
- spajanje 1integracija3 rjeenja podproblema " jedn" kompletn" jedinic"
- primjena kompletnog rjeenja na orginalan problem
- provjera da li je rjeenje dobro
4. POSTOJE 2 PRISTUPA - NACINA UVODENJA INFORMACIONE TEHNOLOIJE U
POSLOVNOJ FIRMI.
- 8O((O--9. .:S(9. informaciona tehnologija se nesistematicno implementira na najni!im
nivoima organizacije.
- (O.-;O<, .:S(9. - prist"p poslovno planiranje po%inje na stratekom nivo" sa
odre2ivanjem onoga ta #e biti "ra2eno. Ovakav prist"p se$ zatim$ nastavlja na takti%kom
nivo" menad!menta kada dolazi do transformacije ta " kako "raditi. Kona%no$ na
operativnom nivo" implementira se " sklad" sa globalnim poslovnim planom.
!. VANOST INFORMACIJA ZA MENADERA
- nformacija ima svrh" za menad!era$ a podatak ne
- neodgovaraj"#e informacije s" tetne
- isto tako previe informacija "ti%e na pad efikasnosti
- svaki nivo treba da ima odgovaraj"#e informacije
". ULOA IT U POSLOVANJU
( mijenja osnove i principe biznisa
9sl"ge k"pcima$ poslovne operacije$ proizvodnja$ marketinke strategije i distrib"cije "veliko =
ponekad i potp"no = zavise od (
1
( i njoj pridr"!eni trokovi postaj" svakodnevni dio poslovnih procesa
( "klj"c"j"ci nternet bazirane S mog" pomoci svim vrstama biznisa poboljavaj"ci efikasnost i
efektivnost njihovih poslovnih procesa$ procese menad!erskog odl"civanja$ kolaboracije "n"tar radnih
gr"pa i na taj nacin jacaj" kompetitivn" pozicij" na tr!it" koje se sve br!e mijenja
#. SA NA PO$ETKU SEBI POSTAVLJA 2 PITANJA%
0. ta je problem
4. Koje je najbolje rjeenje problema
&. KAKO TRANSFORMISATI IZABRANO RJEENJE U KOMPJUTERIZIRANI IS?
,a to pitanje odgovor daje SS(*-SK ;&A),. SS(*-SK ;&A), kreira vodi% - smjernice za
pisanje kompj"terskih programa i za instalacij" kompj"terskog hardvera.
Odl"ke donesene " fazi analize "ticat #e na one koje #e se donijeti " fazi dizajna.
Sistem analiti%ar koji vri planiranje aktivnosti mora "vijek da b"de "poznat sa zadacima koji
#e se izvravati " obje faze.
'. TA UKLJU$UJE STRUKTURNI RAZVOJ SISTEMA?
9klj"%"je koritenje
- olakica metodologija str"kt"rne analize i dizajna$
- korake !ivotnog cikl"sa razvoja sistema$
- raspolo!ive metode
- softverske alate koji podr!avaj" zadatke razvoja softvera$ te
- "pravlja%ke tehnike kontrole projektnih aktivnosti.
Sistemski analiti%ar treba da ima isk"stva " svim tim vjetinama.

1(. TA JE SISTEM I PODSISTEM
- Sistem je sk"p med"zavisnih elemenata koji f"nkcioniraj" zajedno da bi ostvarili zajednicki cilj.
- *lementi sistema s" med"zavisni.
- .ovezani s" odredenim relacijama.
- >"nkcioniraj" po odredenim pravilima.
.odsistemi s" manji sistemi "n"tar ve#eg sistema
- Kada djel"j" zajedno daj" "k"pni raz"ltet koji je veci od zbira pojedinacnih.
- &ato ka!emo da je sistem sinergeti%an
11. IVOTNI CIKLUS SISTEMA
S" faze kroz koje pro2e S od razvoja do odr!avanja
------------------------------------------------ vodopadni model - izlazi iz jedne faze s" "lazi " dr"goj
0. preliminarno istra!ivanje
4. analiza
5. dizajn
6. implementacija
?. instalacija
----------------------------------- period razvoja
@. .ostimlementacijska revizija
A. Aktivnosti odr!avanja
12. PODATAK JE
%injenica o lj"dima$ objektima i doga2ajima
13. INFORMACIJA JE
obra2en i prezentiran podatak " oblik" pogodnom za interpretiranje$ %esto sa ciljem poznavanja
trenda ili obrasca 1ablona3
14. BAZE PODATAKA SU
zajedni%ki sk"povi logi%no me#"zavisnih 1povezanih3 podataka dizajniranih da zadovolje informacione
potrebe vie korisnika " organizaciji.
,a%in organizacije podataka. Sk"p vie slobodnih tabela povezanih na logi%an na%in.
1!. ALTERNATIVE SDLC )IVOTNOM CIKLUSU RAZVOJA IS*
2
0. .aketi aplikacionog softvera - S mo!e biti dizajniran tako da zadovolji potrebe mnogih poslovnih
firmi a ne samo jedne pojedina%ne fime
4. .rototipovi - neprekidan dijalog sa korisnikom
5. :*9SA8B* CO;* - .ostoje#i kod
6. Case tools
?. :ezivibilni in!injering
@. Objektivno orjentirana analiza
- metode i tehnike orjentirane na objekat$ a ne na podatke ili procese
- objekat je integrirani podaci i procesi i jedinstveni entitet 1koji se naziva objekat3
- faze ove laternative s": definiranje objekata$ definiranje njihovih str"kt"ra i ponaanja i
definiranje odnosa
A. krajnji korisnici razvijaj" sistem sami
D. kombinirani prist"p - kombinacija tradicionalnih i alternativa
1". TA JE SA?
SA je sk"p poslova koje pred"zima sistem analiti%ar prilikom izgradnje S. Ona treba da da odogovor
na dva pitanja ....
1#. TOK PODATAKA JE
kretanje podatka sa jednog mjesta na dr"go " sistem".
Oni pokaz"j" pakete informacija koji proti%" izme2" objekata na dijagram" toka.
1&. APLIKATIVNI I SISTEMSKI SOFTVER?
- Sistemski softver Sk"p programa koji kontroliraj" rad komj"terskog sistema 1procesora$
memorije$ "laznih i izlaznih "re2aja3
- Aplikacijski softver Sk"p programa koji s" napisani " cilj" izvravanja nekih konkretnih i korisnih
zadataka 1obrada teksta$ evidencija adresa$ knjigovodstvo$ ...3
1'. DATA STORES JE
Skladita podataka s" mjesta gdje se %"vaj" podaci "n"tar sistema.
2(. EKSTERNI ENTITETI SU
lj"di ili gr"pe koji s" " vezi sa tek"#im sistemom ali nis" "n"tar sistema. Oni daj" informacije sistem"
ili "zimaj" informacije iz sistema.
21. PORIJEKLO )IZVOR* PODATKA
je entitet$ proces ili data stories 1skladite3 odakle je podatak dobijen.
22. TA JE DFD
dijagrami toka podataka s" grafi%ka predstava toka podataka kroz jedan sistem$ model jednog
sistema. *lementi ;>;:
- entiteti
- procesi
- data stories 1smjetanje podataka3
- tokovi podataka
9p"stva za ;>; s":
- napraviti spisak svih procesa koji se deavaj" " sistem"
- za svaki proces identifikovati ta s" "lazi a ta izlazi
- gr"pisati procese na logi%an na%in$ od dna ka vrh"
- identifikovati podatke koji moraj" biti zadr!ani 1smjeteni$ memorisani3 " sistem"
- nacrtati sk"p dijagrama po nivoima po#inj"#i od konteksnog 1n"ltog3 do primitivnog
- sve razli%ite tokove$ smjetanje$ procese "klj"%iti " rije%nik podataka
- napraviti prvi pok"aj crtanja ;>;-a
- sa kolegom ili korisnikom pro#i kroz ;>; da se provjeri da li s" sveob"hvatni i raz"mljivi
- redefiniranje slijede#e verzije

23. RIJE$NIK PODATAKA
je detaljan opis tokova podataka i spremita 1data stories3 " jednom sistem". Komponente rije%nika
podataka s":
3
- slogovi 1data records3
- elementi podataka
- spremita podataka
- kodne tabele
24. OBJEKTNO ORJENTIRANA ANALIZA I DIZAJN
Objektno orijentisana metodologija radi sa O8)*K(-A. Objekat jeste jedan mod"l koji sadr!i i
gr"p" elemenata podataka i operacija koje se mog" izvravati nad sk"pom podataka.
Objektivno orjentirana analiza
- metode i tehnike orjentirane na objekat$ a ne na podatke ili procese
2!. SLO PODATKA
je komponenta rije%nika podataka koja se sastoji od elementa podataka$ podsloga ili kombinacije
elementa podataka i podslogova$ koji opis"je neki podatak 1pr. podatak o k"pc"3.
Kada opis"jeme slog
- dajemo ime slog"$ ako ima potrebe i alternativno ime
- opis"jemo $ dajemo imena elemenata i podslogova
- tip 1* - elemenat :-podslog3
- broj ponavljanja
2". ELEMENAT PODATKA JE
je najmanji dio podata koji ima zna%enje kao poseban dio podatka.
,eka polja: prezime$ ime$ ....
2#. KREACIJA JEDNO IS MOE BITI PODJELJENA U ZADATKE. NAVEDITE I OBJASNITE
ZADATKE?
0. definisati problem - ta je stvarni korisnikov problem
4. odrediti rjeenje problema
5. 9okviriti rjeenje " smisl" kompj"teriziranog S sa odre2enim dizajnom hardvera i softvera
6. kodiranje i testiranje kompj"terskog programa.
2&. 1. PRELIMINARNO ISTRIVANJE OBUHVATA
0- definiranje problema
4. predvi2anje trokova i vremena
5. 9vjeti zahtjevi za rjeavanje problema 1!elje korisnika3
6. izrada fizibiliti st"deije
?. odl"ka o nastavk" projekta
Osnovni izlaz je fizibiliti st"dija koja treba da definie probleme$ da na2e rjeenje i da to b"de
opravdano
2'. 2. ANALIZA OBUHVATA
0. Snimanje postoje#eg stanja
- crtanje dijagrama toka
- izrada rije%nika podataka
- opis procesa
4. -odeliranje novog sistema
- kreiranje dijagrama toka
- revizija rije%nika podataka 1definie sve elemente izlaza i sve elemente "laza3
izrada opisa procesa
zlaz iz ove faze : prijedlog novog sistema - ta treba da radimo
3(. 3. DIZAJN )FAZA*
ob"hvata dizajniranje novog sistema
- izbor hardvera i softvera
- obezbje2enje hardvera i softvera
- dizajn fajl podataka
- dizajn programa
- priprema ob"ke
- priprema prelinimarnog testiranja
4
zlaz iz ove faze: Specifikacija dizajna
31. 4. IMPLEMENTACIJA OBUHVATA
0. kreiranje podataka za testiranje
4. kodiranje programa
5. testiranje programa
6. dok"mentiranje porgrama
?. ob"ka korisnika
@. priprema planova instaliranja
zlaz iz ove faze je: (estirani kompj"terski programi
32. !. INSTALIRANJE OBUHVATA
- konvertovanje fajl ve# postoje#ih podataka " novi sistem
- instaliranje hardvera i softvera
- instaliranje S
- prenos finalnog testiranja na cijeli sistem
zlaz je: test perfomansi koji se ostavlja "z dok"mentacij" i potp"no instaliran sistem
33. ". POSTIMPLEMENTACIJSKA REVIZIJA OBUHVATA
- pregled i revizija razvojnog procesa 1odmah nakon instaliranja3
- vrednovanje sistema nakon @ mjeseci
zlaz iz ove faze je: izvjetaj o vrednovanj" 1evol"ciji sistema3
34. KUPITI ILI RAZVIJATI POSLOVNI PAKET
K"povina
0. raireno tr!ite$ te mog"#nost pronala!enja odgovara"j#eg paketa softvera$
4. trokovi paketa softvera s" obi%no ni!i od EEin-ho"seEE razvoja.
5. kra#e vrijeme k"povine i instaliranja
6. gotove aplikacije n"de mnoge olakice za raspolo!ive res"rse.
?. paketi softvera s" jedino rjeenje kada firma nema kompj"tersko osoblje za vlastiti razvoj softvera.
@. Ovisnost od dobavljaca
,-ho"se
-og"#nost da se obavlja posao na dr"ga%iji na%in$ mo!e biti razlog da se prist"pi EEin-ho"seEE razvoj".
Ako se zahtjevi organizacije znatno razlik"j" on onoga to postoje#i softverski paket n"di$ onda je EEin-
ho"seEE prist"p bolji.
:azvijanje i instalacija paketa znatno d"!e traj"$ sk"plje je.
9koliko softverski paket ne n"di sve to je nama potrebni$ tada je potrebno modifikovati postoje#i
paket$ to je " praksi naj%e#i sl"#aj.
3!. KORACI KOD IZBORA SISTEMA )KAKO SELEKTIRATI SOFTVERSKI PAKET*%
0. raz"mjevanje definiranje problema - ta treba da rijei$
- analiza postoje#eg sistema
- definiranje novog sistema
4. st"diranje paketa
- formalna prezentacija i demonstriranje paketa svakog dobavlja%a$ te st"dija dok"mentacije
5. vrednovanje dobavlja%a
- njegov sat"s$ finansijska sit"acija$ ispit"j" se korisnici koji ve# koriste paket i procjenj"je
kvalitet
6. izrada cost-benefit analize - ta "la!emo$ a ta dobijamo
3". EFEKTI PROTOTAJPINA
Kod prototajpinga korisnik je cijelo vrijeme "klj"%en i zajedno sa SA kreiraj" sistem.
SA pravi preliminarn" verzij" $ korisnik testira i tra!i promjene.
Sistem se ponavlja dok ne zadovolji korisnika.
.ogodan je samo za manje sisteme
,ema
- analize$ dizajna i implementacije
5
3#. REUSABLE CODE
.ostoje#i kod - re"sable code jeste jedinica potp"no testiranog programa ranije ve# napisanog
za izvravanje pojedina%ne f"nkcije. 9potreba postoje#eg koda skra#"je tradicionalni !ivotni
cikl"s razvoja sistema S;BC.
Skra#"je vrijeme " fazi dizajna i implementacije.
>aza ;&A),A sada "klj"%"je izbor mod"la koji s" ve# smjeteni " biblioteci podprograma.
Kodiranje "n"tar faze mplementacije "klj"%"je ve# postoje#i kod kojeg ne treba ponovo
kodirati niti testirati 1samo se glavni program testira3.
3&. CASE TOOLS
alati 1gr"pe programa3 koji poma!" SA i programeri " raznima aktivnostima prilikom razvoja S.
.ostoje:
- front-end case 1ili "pper case koriste se " preliminarnoj analizi$ analizi i dizajn"3
.omo#" ovih alata crtanje dijagrama toka podataka mo!e biti olakano "z pomo# kompj"tera.
*krani$ izvjetaji i dr"gi korisni%ki interfejsi mog" se brzo napraviti. &a opise ekrana i izvjetaja
kod mo!e biti a"tomatski generisan "z pomo# CAS* alata.
- back-end case 1loFer case " implementaciji i instalaciji3
Koritenje generatora koda znatno smanj"je potrebno vrijeme za razvoj S
- ,(*G:A(*; CAS*
integrisani alati n"de kompletan razvoj sistema na a"tomatski na%in
,eki CAS* alati prakti%no elimini" korak - faz" kodiranja iz !ivotnog cikl"sa. Sada se najve#i
dio vremena troi na faze analize i dizajna$ a samo 0?H !ivotnog cikl"sa otpada na
testiranje.
3'. EFEKTI APLIKACIONIH PAKETA NA SDLC
nema slijede#ih aktivnosti
Kod dizajna
- dizajn fajl podataka
- dizajn programa
- priprema testiranja
kod implementacije
- kreiranje podataka za test
- kodiranje programa
- testiranje program
- dok"mentiranje programa
4(. EFEKTI REVIZIBILNO ININJERINA
- kad se pre"zimaj" neki dijelovi iz ranijeg softvera i transformi" za "potreb" i kreacij" novog
sistema koji mora da izvrava mnoge ili sve poslovne f"nkcije
nema dizajna i implementacije
41. KORISNI$KI RAZVOJ SISTEMA?
Krajnji korisnici koriste mnoge alate kao npr. ;8-S sisteme$ elektronske obrasce$ CAS* alate i
dr"go da bi samostalno kreirali nove aplikacije sa malom ili bez pomo#i kompj"terskih
profesionalaca.
Kako s" korisnici "klj"%eni i " dizajn i analiz" njihovo zadovoljstvo sa finalnim sistemom je
veliko.
.roblemi nastaj" kada korisnici ignori" potreb" potp"nog testiranja$ kopiranja 18ack"p3 ili
dok"mentiranja svojih programa nego fok"s pa!nje stavljaj" na samo rjeenje svojih problema.
;a bi se osig"ralo potovanje potrebnih standarda za efikasan razvoj aplikacija od strane
korisnika$ mora se "vesti kontrola njihovih aplikacija da bi se izbjegli mnogi problemi.
42. KOMBINOVANI PRISTUP )MULTIFACETED APPROACH*
Kombinacija tradicionalnih i alternativa " S;BC. .ravi se plan i bira koje #e faze rjeavati case alatima
1alternativama3$ a koje tradicionalnim prist"pom.
43. INICIJALNA ANALIZA
6
nicijalna analiza s" aktivnosti ob"hva#ene " preliminarnoj analizi i analzi kada se od korisnika dobije
nalog.
Ona treba da da odgovor : ta je problem i kako ga mo!emo rijeiti
>"ndamentalni principi koje treba potovati s":
0. Sistem pripada korisnicima
- korisnici ovise o iS
- S treba da zadovolji potrebe korisnika
- pa je "%e#e korisnika n"!no
- oni s" ti koji predla!" i vredn"j"
4. pricip: Klj"%ne komponente " kreiranj" S s" lj"di$ politike i porced"re 1. na 53
- iS zadovoljavaj" potrebe gr"pe lj"di 1people3
- proced"re s" korak po korak metode za izvo2enje operacija
- politike s" pravila koje postavlja organizacija za implementacij" ciljeva
44. FAZE PRELIMINARNO ISTRAIVANJA SU%
,a osnov" zahtjeva 1potreba3 korisnika
0. .ro"%avanje postoje%eg sistema
izlaz je: ciljevi i operacije sistema
4. ;efiniranje problema
izlaz: definicija problema
5. >orm"liranje alternativnih rjeenja
izlaz: Alternativna rjeenja
6. +rednovanje alternativa
izlaz: .repor"ka rjeenja
?. .riprema izvjetaja
izlaz: >izibiliti izvjetaj
4!. TA SADRI INFORMACIONI ZAHTJEV?
.:*;BAGAI:JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ
;A(9-:JJJJJJJJJJJJ
O:GA,&ACO,A )*;,CA:JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ
:9KO+O;BAC O:G. )*;,C*:JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ
+:S(A &A'()*+A: - ,O+ SS(*-
- -O;>KAC)A .OS(O)*K*G
- KO:*KC)A G:*K
- .:O-)*,A SS(*-A K:O&
.:OG:A- 9,A.:*L*,)A
(:AM*, :OK:JJJJJJJJJJJJJJJJ
O.S .:O8B*-A 1prilo!iti dok"mentacij"3:
4". PODRU$JA DEFINIRANJA PROBLEMA
-og"#a s" tri podr"#ja problema:
- lj"dski faktori 1neznanje$ neraz"mjevanje$ ..3
- informacioni nedostaci
1neta%ne informacije$ nedostatak informacija$ loa prezentacija$ nedostatak informacija$
nepotrebne kopije...3
- greke " sistem" 1lo dizajn$ loe a!"riranje fajli$...3
4#. LAVNE KARAKTERISTIKE SVAKO SISTEMA SU%
- ciljevi sistema
- "lazi i izlazi
- f"nkcije sistema
4&. METODE KOJE SE KORISTE U U OPISIVANJU IS
.ostoji pet klasa alata koji se koriste " razvoj" poslovnih S:
- dekompozicioni
7
- alati toka
- -atri%ni
- tranzicioni
- ,arativni
to zna#i da se pri opisivanj" crtaj" se str"kt"rni dijagrami$ dijagrami toka podataka$ pie rije%nik
podataka itd.
4'. TA JE CILJ SELEKCIJE ALTERNATIVA I KOJI SE KRITERIJI KORISTE?
.roblem SA: nema loe$ nema dobre alternative.
(ako2er ni jedna alternativa ne zadovoljava sve zahtjeve postavljene za S.
Cilj: spitati relativne prednosti i nedostatke svakog rjeenja.
Kriterij: trokovi " odnos" na karakteristike i sadr!aj 1obilje!ja3 koje #e imati novi S. (ako2er se
ispit"je i potrebno vrijeme za razvoj S. 1ekonomska$ tehni%ka$ operativna i terminiranje3
!(. INDIKATORI I MJERE FIZIBILNOSTI )PODOBNOSTI*
0. ekonomska - da li se isplati 1costNbenefit analiza3
4. (ehni%ka - mo!e li se realizovati ovdje 1hardver i softver3 i da li negdje postoji tehnologija
5. Operativna fizibilnost - da li #e f"nkcionisati
6. vremenska fizibilnost 1terminiranje3 - da li #e biti "ra2eno na vrijeme
!1. IZVJETAJ O FIZIBILNOSTI )I SADRAJ*
- je izvjetaj o podobnosti 1vrednovanj"3 S koji treba da sadr!i:
0. definicij" problema - jasna$ kratka i potp"na
4. prijedlog rijeenja
- opis$ trokovi$ prednosti i nedostaci$ vrijeme
- costNbenefit analiz"$ tehni%ki$ operativni i terminske aspekte
5. ostale mog"#nosti - kratak opis ostalih alternativa
!2. EKONOMSKA FIZIBILNOST )FINANSIJSKA*
je klasi%an metod za ocjen" podobnosti prijedloga.
Ovaj metod rez"ltira costNbenefit analizom.
On treba da da odgovor ta je neto dobitak ako "vedomo S 1,;O;obit - "k"pni trokovi3
- ako je finansijska dobit ve#a od trokova sistem je fizibilan
- ako s" trokovi ve#i od dobiti onda S moramo opravdati dr"gim debelim razlozima
- ako trokovi nis" mjerljivi " novc"$ oni se kao takvi moraj" "klj"%iti " analiz"
*konomska fizibilnost treba da da odgovor da li s" koristi ve#e od "laganja
!3. TEHNI$KA FIZIBILNOST
mo!e se promatrati kroz dva pitanja:
0. da li se mo!e realizovati ovdje$ odnosno da li organizacija odgovaraj"#i hardver i softver
4. postoji li negdje tehnologija i metod$ odnosno da li na tr!it" ima novog hardvera koji nam je
potreban
!4. OPERATIVNA FIZIBILNOST
promatra se prema lj"dima kroz pitanja
0. mo!e li se sitem realizovati ovdje$ odnosno da li #e za!iviti " datoj organizaciji
4. postoje li za to kadrovi
!!. ZADATAK SA U 2 FAZI JE I ISTRAIVANJE POTREBA KORISNIKA
On treba da
0. raz"mje potrebe korisnika
- koji s" to problemi postoje#eg sistema
- ta s" novi zahtjevi
- koji s" to organizacijski problemi
4. tako2e treba da form"lie prijedlog rijeenja
- modifikacija postoje#eg sistema
- novi sistem ili
- samo redizajn dok"menata
;a bi na sve ovo dao odgovore on mora prik"piti informacije i zato pravi list" potrebnih informacija.
8
!". LISTA POTREBNIH INFORMACIJA+ KOJE SA U 2 FAZI TREBA DA PRIKUPI+ SADRI%
0. ciljeve sistema
- ta je cilj sistema i " kojoj mjeri se realiz"je
4. ta s" "lazi
- identificirati "laze$ dizajn "laza i gdje s" potrebne promjene
5. ta s" izlazi
- identificiranje$ dizajniranje$ distrib"cija$ frekvencija$ gdje s" potrebne promjene
6. ta je f"nkcija sistema
- definicija f"nkcije postoje#eg S
- man"elne proced"re
- kompj"terske proced"re
- fajle i baze podataka
!#. ETAPE DRUE FAZE ANALIZE SU )" KLJU,NIH KORAKA*%
0. analiza - st"dija postoje#eg sistema sa vie detalja
- prepoznoati model postoje#eg sistema 1procese$ podatke i granice3
4. revizija aktivnosti obavljenih " preliminarnoj analizi
- redefinirati problem 1ako je potrebno3
- vrednovati alternative
- revidirati komponente fizibilnosti
5. .riprema modela novog sistema 1kako kreiramo model novog sistema3
- form"lirati novi model
- form"lirati interfejse
- predvi2anje memoriranja
- ispitivanje potreba hardvera i softvera
6. revizija preliminarnog programa
?. zrada plana realizacije projekta
@. .riprema izvjetaja
!&. KAKO SE RADI MODEL POSTOJE-E SISTEMA )OPIS POSTOJE-E SISTEMA*
- crta se dijagram toka 1;(.3
- sagledava se ta sistem omog"#"je
- i kako f"nkcionira
Opis"j" se:
0. "lazi
4. izlazi
5. fajle
6. elemente podataka
?. Obim transakcijske dok"mentacije
@. (rokovi
A. dijagrami toka 1fizi%ki i logi%ki3
D. rije%nik podataka
-odel kreiramo na osnov" dijagrama toka$ rije%nika podataka i opisa procesa.
!'. MODEL PREDLOENO SISTEMA
kreiramo na osnov"
- dijagrama toka
- rije%nika podataka
- opisa procesa
9 fazi dizajna na osnov" ovoga dizajniraj" se fizi%ki detalji
@P. &A KO,AI,9 O;B9K9
potrebno jeizvriti
- revizij" definicije problema
- revizij" inicijalnog modela
- modifikacij" ako je potrebno
9 fazi projektiranja SA #e biti kons"ltovan
9
"1. INTERVJUIRANJE JE
str"kt"irani sastanak 1pitanja - odgovori3 izme2" korisnika i SA koji je "naprijed pripremljen i
dogovoren.
(o je najva!niji metod prik"pljanja informacija
"2. TEHNIKE PRONALAENJA CINJENICA )METODI ISTRAIVANJA POTREBA*
.rik"pljanje podataka " bilo kojoj fazi !ivotnog ciklj"sa
- .regled postojece dok"mentacije
- Observacija
- 9pitnici
- ntervj"
- 9zorkovanje
- &ajedni%ko dizajniranje podataka 1)A;3
"3. USPJEH INTERVJUA ZAVISI OD
0. pripreme
4. plana - terminiranje
5. otvaranja - zapo%injanja
6. vo2enja
?. &aklj"%ivanja
@. naknadnog razrjeavanja
A. dok"mentiranja
D. pisana zahvala i potvrda zaklj"%aka
"4. SADRAJ PLANA INTERVJUA
- format
- informacije koje !elimo saznati
- trajanje
- mjesto
- kandidat koga !elimo intervj"irati
- predefinisana pitanja
"!. UPUTE ZA INTERVJUIRANJE
0- voditi ra%"na o individ"alnosti kandidata
4. .okazati sposobnosti za sl"anje
5. zabrati prave fraze
6. biti objektivan
9spostavite atmosfer" povjerenja
."stite s"govornika da pri%a 7svoj" pri%"7
,e postavljate pitanje %im vam padne na pamet
Korig"jte plan intervj"a tokom razgovora
+odite s"govornika kroz razgovor$ s"mirajte$ povez"jte izjave$ naglasite klj"%ne izjave
,e koristite str"%ne termine
,e name#ite svoje miljenje
8"dite lj"bazni i profesionalni
"". PREDNOSTI INTERVJUA
- fleksibilnost - prilagodljiv
- otkrivanje nepredvidivog
- ve#i kvalitet informacija
- izgradnja odnosa
- razvijanje povjerenja i rjeenja
"#. MANE INTERVJUA
- -otivacija s"govornika - vie informacija
- Osjecaj p"nog "ceca " projekt"
- 8olji odziv na pitanja
- .rilagodenje pitanja konkretnoj osobi
- .racenje neverbalnih reakcija
10
- Sk"pa tehnika -
- tra!i dosta vremena
- nedovoljno str"kt"iran
- "pitna objektivnost
- s"vie ovisna od licnih sposobnosti analiticara i intervj"iranog
- -o!e biti neprakticna zbog fizickih lokacija
"&. UPITNICI PREDNOSTI I MANE UPITNIKA
je posebna tehnika prik"pljanja informacija pomo#" "naprijed pripremljenog dok"menta$ listom pitanja
Karakteristike "pitnika s":
0. valjanost
- ne sl"!i potrebi$ pravo pitanje za prav" osob"...
4. po"zdanost
- vie pitanja za ist" informacij"$ konzistentnost " odgovorima ..
5. jednostavnost "potrebe
- jednostavan za pop"njavanje$ jasna pitanja$ ne zahtjeva p"no vremena...
.rednosti
- ekonomi%an
- po"zdan
- brzina
-ane
- vrijeme pripreme
- alternativni odgovori nepo"zdani
- neprecizna pitanja - brzi odgovori
- nema s"gestija za novi sistem
- nefleksibilan
- korisnik se ne osje#a "klj"%enim " novo rjeenje
#(. OPSERVIRANJE JE
metod prik"pljanja informacija promatranjem dnevne aktivnosti
Osobine:
- SA nema saznanje f"nkcioniranja i mane
- saznanja s" direktna
- SA mora poznavati proces
- potreban dovoljan broj promatranja da bi se dolo do validnog saznanja
#1. UZORKOVANJE JE
metod prik"pljanja informacija gdje se podatak "zima iz male gr"pe 1"zorka3 "zete iz cjeline.
Koristi se ako je mnogo izvrilaca
.roblem "zorkovanja je:
- da li je gr"pa dobro odabrana
- ograni%ena "potreba
#2. JAD JE
ili &ajedni%ki dizajn aplikacija je metod prik"pljanja informacija kroz zajedni%ke sastanke i zajedni%ke
debate
#3. U$ESNICI U JAD METODU
0. presjedava#i - r"kovodilac$ S ekspert$ vodi sastanak i "smjerava ka zaklj"%cima
4. aktivni "%esnici 1korisnici3
5. posmatra#i - S personal$ obavlja tehni%ke pripreme i promatra
6. dok"mentator - evidenti%ar$ jedan od SA
#4. RAZLIKA IZME.U FIZI$KIH I LOI$KIH DTP-A?
>izi%ki ;>; opis"j" lokacije procesa$ gdje se obrada deava$ ko izvrava proces$ koji se "re2aji
koriste da bi se proces izvrio i dr"gi detalji. >izi%ki ;>; nam poma!" da raz"mjemo kako stvarni
sistem radi.
11
Bogi%ki ;>; sadr!i samo minim"m podataka koji tek" kroz sistem. (akvi podaci s" nezavisni od bilo
kojih "re2aja$ osoba$ form"lara$ dr"gim rjeima oni s" nezavisni od implementacije. Bogi#ki ;>; se
prave prije otpo%injanja procesa dizajna.
#!. PROCESI...
.rocesi s" transformacija "laznih podataka " izlazne$ akcije koje se vre nad "laznim podacima.
.rocesi se opis"j" glagolima$ a entiteti i podaci imenicama. .rces se sastoji od proced"ra 1akcije
korak po korak3. Svaki proces mora imati najmanje jedan "lazni tok podataka. .rocesi se prikaz"j"
;>; i "pis"j" " rije%nik podataka
#". LOIKA OBRADE )PROCESIRANJA*
koraci kojima se podaci transformiraj" ili pokre#" i opis post"paka kojima se doga2aji obra2"j"
##. PRISTUPI OBRADE PODATAKA
0. procesno orjentiran prist"p sa strategijom "smjerenom na: 1/// tradicionalni prist"p3
- ta sistem treba da radi
- kada i kako se podaci kre#"
- fok"s je na izlaz" i logik" obrade 1proces3
- otkriva i definira kretanje podataka od izvora preko procesa do izlaza
4. prist"p orjentiran ka podacima 1radi sa bazama podataka3
- je celoviti prist"p razvoja S sa fok"som na idealn" organizacij" podataka bez obzira gdje #e
se$ kada i zato koristiti podaci.
#&. VRSTE IS
- (.S - sistemi transakcijske obrade
- -S - "zima podatke iz (.S$ agregira$ integrira i kombinira podatke i informacije za odl"ke
- ;SS - sistem za podrk" odl"%ivanj"
- **S - ekspertni sistemi - sistem gdje kompj"ter ne daje informacij" nego odl"k"
#'. PROBLEMI TRADICIONALNIH SDLC
- nakon zavretka jedne faze teko je promjeniti koncepcij" i vratiti se nazada
- ranije programiranje "zimalo je mnogo vremena i izbjegavane s" promjene
- glavnoj fazi se posve#"je relativno malo vremena
&(. DRUA FAZA - FAZA ANALIZIRANJA TREBA DA DEFINIE%
0. ciljeve sistema
- definiranje$ odnosno razjanjavanje ranijih ciljeva
- vrednovanje - da li zadovoljavaj" organizacij"
- treba da daj" najprecizniji odgovor 7zato se to radi7
4. 9laze i izlaze
5. >"nkcije sistema
- intefrejsi$ programi$ baze$ fajli ...
&1. ZA SVAKU FAZU SDLC SE PLANIRAJU%
- Aktivnosti
- +rijeme
- (rokovi
&2. EST KORAKA KOD INTERVJUA
0. ;efinisanje cilja
4. Koga intervj"isati i ko intervj"ie/
5. 9govaranje i pripremno istra!ivanje
6. .riprema intervj"a
?. +odenje intervj"a
@. Analiza rez"ltata intervj"a
&3. DA LI JE ANALZA POSTOJE-E SISTEMA UVIJEK NUNA ZAVISI OD TOA%
- koliko poznajemo sadanji sistem
- da li je sistem prete!no man"elni ili a"tomatiziran
- " kakvom je odnos" potreba korisnika sa postoje#im sistemom
- ako je sistem kompj"teriziran i tra!i se samo dodatak - analiza nije n"!na
&4. SA - KORISNIK
12
SA treba da
- prepozna korisnika
- da raz"mije kompj"terski jezik
- da je spreman na sl"anje
- njegova "loga je da pomogne korisnik"
- korisnici nis" krivi zbog dotrajalosti i greaka " S
- SA ne smije pokazivati s"periornost
&!. STRUKTUIRANO ANALIZA I STRUKTUIRANI DIZAJN
- koritenje dijagrama kao i transformacione analize
13